Pravo u Saobracaju TIR KARNET

5/21/2018 Pravo u Saobracaju TIR KARNET

1/27

1

SADRAJ:

1. Uvod.

2. Meunarodna organizacija.2.1. Pojammeunarodne organizacije.2.2. Meunarodne organizacije u drumskom transportu.2.3. IRU (International Road Transport Union).

3. Karnet TIR.

3.1.

TIR sistem.3.2. Upustva za prijem u TIR sistem.

3.3. Obrazac TIR karneta.

4. Vrste transporta u drumskom saobraaju.4.1. Drumski transport.

4.2. Vozila drumskog transporta.

4.3.

Vrste transporta u drumskom saobraaju.

5. Zakljuak.

6. Literatura.


2/27

2

1. Uvod

Kroz naredno izlaganje nastojat emo da se drimo to je vie mogue sutine naeteme, a to su svakako Meunarodne organizacije sa svojim pravilima, normama,svojsvima i dr.pravnim aktima.

Zatim emo pokuati to je bolje i jednostavnije obajsniti ta se to podrazumjeva podKarnet TIR-om i objasniti sam postupak popunjavanja obrasca karnet TIR. Ovaj veoma

irom pojam smo pokuali prikazati na to je mogue jednostavniji nain, kako bi uspjelipribliiti svakog pojedinca ovom bitnom elementu transporta, odnsono meunarodnogtransporta.

I moda nama buduim inenjerima Saobraaja i najinteresantniji dio ovogseminarskog rada, a to su svakako vrste transporta u drumskom saobraaju, njihove

podjele i svojstva.

U ovom seminarskom radu smo pokuali da se to je mogue vie pridravamo samihlanova vezanih za ove oblasti, kroz koje smo i pokuaali da razvijamo na rad.


3/27

3

2. Meunarodna organizacija

2.1. Pojam meunarodneorganizacije

Pod pojmom meunarodna organizacija, se podrazumjeva svaka organiziranasuradnja zasnovana na ugovoru koji posjeduje vlastiti pravni subjektivitet, a koji moe

posjedovati i meunarodni pravni subjektivitet. Formalno-pravno, meunarodna organizacijaje zasnovana sporazumom koji joj daje pravnosnanost,pa je s toga i predmet meunarodnogprava. Pri emu je bitno razlikovati pojmove meunarodne organizacije i sporazuma, iako jemeunarodna organizacije utemeljena na sporazumima.

Meunarodne organizacije, u pravilu, osnivaju dravesklapanjem meunarodnih ugovora.Meutim, to ne znai da su samo drave lanica meunarodne organizacije, ve su to zasebneistitucije koje imaju svoja tijela, slubenike, administrativni aparat, a imaju i relativnusamostalnost u odnosu na lanice.

Razlikujemo dvije osnovne vrste meunarodne organizacije, i to:

Meunarodne meudravne organizacije, ije lanice su suverene drave i

Meunarodne nevladine organizacije, koje su formirane kao private organizacije.

S obzirom da je, kao to smo ranije istakli,meunarodna organizacija predmet meunarodnogprava, ista se razlikuje od mnogih meudravnih grupa, kao to su npr. G8 (tj. skupinaindustrijski najrazvijenih i privredno najmonijih zemalja svijeta: SAD, Kanada, Njemaka,Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija, Japan i Rusija) ili G77 i nekih dr. koje nisu

osnovane meunarodnim sporazumom.

Na osnovu lanstva u meunarodnoj organizaciji razlikujemo globalne i regionalneorganizacije kao i organizacije osnovane prema drugim kriterijima.

Najpoznatiji primjeri meunarodnih organizacija su UN (Ujedinjenje Nacije), EU(EvropskaUnija), NATO (organizacija sjevernoatlantskog sporazuma) i mnoge druge.


4/27

4

2.2. Meunarodne organizacije u drumskom saobraaju

Meunarodne organizacije prate razvoj i probleme prisutne u meunarodnom

drumskom saobraaju i zemljama, tj. lanicama, predlau rjeenja. Najbitnije meunarodneorganizacije koje se bave problemima drumskog saobraaja su:

IRU (International Road Transport Union). Meunarodna unija za dumski transport,formirana u enevi 1948. Godine, iji su lanovi odreena nacionalna udruenjadrumskog transporta. Ova unija zastupa interese svog lanstva, koordinira rad lanstvai predlae nadlenim vladinim organizacijama donoenje novih i izmjenu postojeihugovora.

Evropska organizacija za drumski prevoz rashlaene robe (Transfrigorante d'Europe-Basel). Ova organizacija propisuje uvjete za izradu hladnjaa i ako je hladnjaaizraena po tim uvjetima, izdaje odgovarajue potvrde.

Stalno meunarodno udruenje Kongresaza puteve (AIPOR), Paris 1908 godine.Udruenje je specijalizirano za izgranju, odravanje i eksploataciju puteva.

IRF (International Road Federation). Meunarodna drumska federacija, Paris 1948godine. Federacija je nevladina organizacija i bavi se modernizacijom puteva i

razvojem saobraaja.

FIA (Federation Internationale de l'Automobile), Paris. Federacija je meunarodnoudruenje nacionalnih auto klubova i bavi se ravojem sportkog automobilizma i

OTA svijetska organizacija za automobilizam i turizam. Organizacija je meunarodno

udruenje nacionalnih auto klubova i bavi se unapreenjem meunarodnogautomobilskog turizma u saradnji sa Meunarodnim turistikim savezom iMeunarodnom automobilskom federacijom.1

1Saobraajno pravo, prof.dr. Hilmija emi, Sarajevo, 1996.str.143,144


5/27

5

2.3. IRU (International Road Transport Union)

Najbitnija i najefikasnija meunarodna organizacija u drumskom saobraaju je IRU

organizacija. IRU (Meunarodna unija za drumski transport)je osnovana u enevi 23 Marta1948, godine. Prvobitno je ova organizacija funkcionisala kao asocijacija nacionalnog

drumskog transprta osam zapadnih drava i to: Belgije, Danske, Francuske, Holandije,Norveke, vedske, vicarske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Na sljedeoj slici su predstavljenje sve lanice IRU organizacije, kao i njeni osnivai:

Pregled lanica IRU organizacije irom svijeta.

IRU danas obuhvata interese autobusa, taxia, kao i kamionskih operatera irom svijeta.

Misija i aktivnosti IRU organizacije se ispoljavaju kao globalna drumska meunarodnaorganizacija u industriji.

Pri emu se osnovna misija ogleda u olakavanju meunarodog drumskog saobraaja iosiguranja svog odrivog razvoja, osobito pomou strunog osposobljavanja za promovisanje

profesionalne sposobnosti i poboljaanje kvalitete usluga koje nudi. Dok se aktivnosti mogupredstaviti kroz sljedee pokazatelje:

partnerstvosa svim aktivnim lanovi i suradnicima i sa srodnim organizacijama i

industrije definirati, razvijati i promovisati politiku od zajednikog interesa;


6/27

6

praenjesvih aktivnosti, zakonodavstva, politike i dogaajakoji utjeu na drumskitransport u industriji;

strateko promiljanje strateko razmiljanjeo globalnim izazovima energije, natjecanja i drutvene

odgovornosti, crtanje na snazi i strunosti svojih lanova kanalizira kroz Iru

povjerenstava i radnih tijela; dijalogs meudravnim organima, meunarodnim organizacijama i svim drugim

zainteresiranim stranama na koje se odnosi na drumski transport u industriji,

ukljuujui i javnost u cjelini; saradnjas tvorcima politike, zakonodavstva i miljenjaodluka, kako bi se pridonjelo

informiranom i uinkovitom zakonodavstvu,postavljajuiravnoteu izmeu potrebe iinterese svih;

javno-privatna partnerstvas nadlenim organima za provedbu pravnihinstrumenata, kao to su TIR Konvencije, pod mandatom UN-a;

komunikacijaima bitnu ulogu i vanost za drumski transport u industriji, gdje svoje

mjesto nalazi u raznim pitanjima i pouzdanih podataka i informacija; pruanje praktinih usluga i informacija, npr. drumskimprijevoznicima, kao to su

najnovije cijene goriva, vrijeme ekanja na granicama, sigurno parkiralitepodrujima, struno osposobljavanje, zakonodavne razvoja, pravna pomo, itd.

trening ili obuka za sticanjeprofesionalne sposobnosti u sektoru, poboljati kvalitetuusluga koje nudi i osigurati sukladnost cestovnih prometnih standarda obuke s

meunarodnim propisima, kroz IRU Academy.


7/27

7

3. Karnet TIR

Karnet TIR (franc. Transport International par la Rout) je carinski dokument kojim se

pojednostavljuju carinske formalnosti u meunarodnom prijevozu robe. Nadzor i postupaknad cestovnim prijevoznim sredstvima, kontejnerima i robom u reimu karneta TIR odreen

je "Carinskom konvencijom o meunarodnom prijevozu robe na temelju karneta TIR".KarnetTIR kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, predstavlja meunarodno prihvaen carinskokontrolni dokument za meunarodni drumski prevoz robe od strane carinskih organa, kako uzemlji polaska, tako i zemlji tranzita i odredita.

Meunarodno udruenje drumskih prevoznika (IRU) sa seditem u enevi, jedino jeovlateno za tampanje karneta TIR. Istovremeno, IRU rukovodi izdavanjem, vraanjem iuvanjem TIR karneta.IRU pod nadzorom Izvrnog odbora TIR, na globalnom nivou izdaje idistibuira karnete TIR nacionalnim garantnim udruenjima. Shodno tome, svako nacionalnoudruenje izdaje karnete TIR prevoznicima u svojoj zemlji, a u skladu sa uslovima utvrenimu izjavi o obavezivanju koju je prevoznik zakljuio sa udruenjem.

Karnet TIR, u koji su upisani IRU i naziv nacionalnog udruenja izdavaca, s njihovimpeatima i potpisima, i poto ga je vozar propisno popunio, predstavlja meunarodnu vaeugarancijuza robu koja se prevozi na osnovu karneta TIR.

Kretanje karnet TIR

IRU

UDRUENJE

DRALAC

POLAZNA CARINARNICA

ODREDINA CARINARNICA

DRALAC

UDRUENJE

IRU

VOZA

TRANZITNA CARINARNICA

VOZA


8/27

8

Karnet TIR vai sve do okonanja poslova meunarodnog drumskog prevoza u poslednjojodredinoj carinarnici, pod uslovom da je sa njim poeo posao u polaznoj carinarnici, u rokukoje je odredilo udruenje izdava.

Karnet TIR se popunjava za jedno putovanje drumskog vozila ili kontejnera. Sadri onoliko

kupona za carinska zaduivanja i razduivanja koliko je neophodno za tranzitnu operaciju.Meutim, karnet TIR se moe popuniti i za skup vozila ili za vie kontejnera koji suutovareni na jedno drumsko vozilo ili na skup vozila. U tom sluaju u spisku robe, odnosnorobnom manifestu, u karnetu TIR treba odvojeno naznaiti sadraj svakog vozila u skupuvozila ili svakog kontejnera.

Jedini je cilj odredbe da se u spisku robe koja se prevozi na osnovu karneta TIR mora

odvojeno navesti sadraj svakog vozila u skupu vozila ili svakog kontejnera uproavanjecarinskog pregleda sadraja vozila ili kontejnera. Stoga se svako odstupanje izmeu stvarnogsadraja vozila ili kontejnera i sadraja upisanog u spisak robe ne smatra povredom odredbiKonvencije. Ako prevoznik podnese nadlenom organu dokaze da sva roba koja je upisana uspisak robe odgovara ukupnoj koliini robe utovarene na skup vozila ili u kontejnere, a kojase prevozi na osnovu karneta TIR, bez obzira na odstupanje, to se po pravilu nee smatrati

povredom carinskih zahteva.

U okviru posla meunarodnog drumskog prevoza moe biti ukljueno vie polaznih iodredinih carinamica, s tim da polaznih i odredinih carinarnica moe da ima najvie etiri(npr. jednapolazna carinamica i tri odredine carinarnice, ili dve polazne i dve odredine, ilitri polazne i jedna odredina carinarnica).

Karnet TIR moe da se podnese odredinoj carinarnici samo ako su sve polazne carinarniceprimile (registrovale) karnet TIR. Kada se karnet TIR jednom popuni, nije doputenozahtevati dodatne, nove karnete TIR u usputnim carinarnicama.

Kada se deo prevoza na osnovu karneta TIR obavlja preko podruja neke drave koja nijestrana ugovrnica ove konvencije, poslovi meunarodnog drumskog prevoza na osnovukarneta TIR privremeno e se odloiti za taj deo putovanja. U tom sluaju carinski organistrane ugovornice na ijem se podruju putovanje nastavlja prihvatie karnet TIR radi

ponovnog zapoinjanja posla meunarodnog drumskog prevoza,pod uslovom da su carinska

obeleja i identifikacione oznake ostali neoteeni.

Meunarodno udruenje drumskih prevoznika (IRU) jedino je ovlateno za tampanje karnetaTIR.


9/27

9

3.1. TIR sistem

Izrada TIR tranzitnog sistema je zapoela ubrzo nakon Drugog svjetskog rata podpodkroviteljstvom UNECE-a (United Nations Economic Commission for Europe). Prvi TIR

dogovor je zakljuen 1949. godine izmeu malog broja Europskih zemalja. Uspjeh ovoglimitiranog nacrta vodio je pregovaranju o TIR konvenciji koju je UNECE prilagodio 1959.

godine, a poela se primjenjivati 1960. godine.

Ova TIR konvencija je dopunjena 1975. godine kako bi se u obzir uzelo praktino iskustvo idao znaajtehnikom napretku, carinskim izmjenama i transportnim zahtjevima.

TIR konvencija je znaajna upravo za tranzitni promet budui da se ona na njega odnosi.Carinski tranzitni sistem TIR je osmiljen da maksimalno olaka meunarodno kretanje roba

pod carinskim peatom. Ovakav sistem zanimljiv je i transportnim operaterima i carinskojupravi zbog svoje jednostavnosti i uinkovitosti, ali i zbog toga to tranzitnim dravamagarantira pokrivanje carina i poreza u sluaju zloupotrebe (krijumarenja).

TIR sistem nudi prednosti za sve karike u lancu meunarodnog tranzitnog prijevoza roba, kaoto se moe pokazatikroz:

1.Prednosti za transport i trgovinu (openito):

smanjuje trokove transporta smanjujui formalnosti i kanjenja u tranzitu;

Olakava kretanje u tranzitu primjenom standardizirane regulative i dokumentacije i

kao krajnji rezultat

potie razvitak meunarodne trgovine.

2. Prednosti za prijevoznike:

roba se kree preko meunarodnih granica s minimalnim ometanjima i stajanjima,

kanjenja i trokovi transporta su smanjeni,

dokumenti su pojednostavnjeni i standardizirani,

nema potrebe za depozitom (garancijom) na granicama tranzitnih drava.

3. Prednosti za carinski sustav:

garantirano plaanje carinskih i poreznih pristojbe u sluaju zloupotrebe (do 50 000USD),

samo "bona fide" prijevoznicima je dozvoljeno koritenje TIR karneta - ime sepoveava sigurnost sistema,

smanjena je potreba fizike kontrole robe u tranzitu,

sistem olakava carinsku kontrolu i popratnu dokumentaciju.

Za izdavanje TIR karneta i garantiranje operacija pod TIR karnetom u Bosni i Hercegovini

ovlatena je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine Udruenje meunarodnih


10/27

10

cestovnih prijevoznika tereta. Svi operativni poslovi koji se odnose na izdavanje TIR karneta

odvijaju se unutar TIR odjeljenja Vanjskotrgovinske komore BiH.2

Vozila i kontejnerimoraju zadovoljavati odreene uvjete kako bi mogli prevoziti robu umeunarodnom prijevozu s oznakom TIR.

TIR oznaka za vozila

Roba mora biti utovarena tako da poiljka, koja e se istovariti u prvom mestu istovara, moeskinuti s vozila ili kontejnera, a da pri tom nije potrebno istovariti ostale poiljke, koje e seistovariti u drugim mestima istovara.

Vozilo mora biti graeno tako da:

roba ne moe biti izvaena ili unijeta u zatvoreni dio vozila bez ostavljanja vidnihtragova pokuaja ili bez povrede carinskih obiljeja;

carinska obiljeja se mogu lako i uspjeno staviti;

ne sadri skriveni prostor u kojem bi se roba mogla sakriti;

svi prostori u koje se moe staviti roba su pristupani za carinski pregled.

Kontejner mora biti:

potpuno ili djelominozatvoren tako da stvara spremnik za robu;

trajne i dovoljno vrste grae za viestruku upotrebu;

posebno namijenjen olakanju prijevoza robe jednim ili razliitim prijevoznimsredstvima bez posebnog prekrcaja robe;

namijenjen lahkom manipuliranju;

napravljen tako da se lako puni i prazni;

unutarnje zapremnine jednog ili vie kubnih metara.

Za vozilo ili kontejner koje ispunjava uvjete izdaje se"Uvjerenje o odobrenju za prijevoz robe

pod carinskim obiljejem"s rokom valjanosti od dvije godine. Na vozilo ili kontejner mora

biti stavljena ploica TIRs prednje i stranje strane. Ploica sadri bijela slova na plavojpodlozi, a njene su dimenzije 400 250 mm.

2Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, 2009.godine.


11/27

11

TIR ploica na stranjoj strani vozila.

.

3.2. Uputstvo za prijem u TIR sistem

Prijem u TIR sistem je proces koji se sastoji od tri faze.

Prva faza ukljuuje popunjavanje Prijavnog formulara i dostavljanje potrebne dokumentacijeUdruenju, koje e primijeniti pravila TIR konvencije i izvriti provjeru kako bi utvrdilo da

podnosilac Prijave ispunjava uvjete za pristup TIR sistemu.

Nakon ispunjavanja odnosno nakon to osigurate potrebne dokumente i popunite obrasce,molimo Vas da nas kontaktirate na nae telefone kako bi smo zakazali sastanak u TIR

odjeljenju, gdje emo obaviti dalje formalnosti vezano za pristup u TIR sistem.

Druga faza obuhvata pribavljanje odobrenja od Uprave za indirektno oporezivanje BiH

odnosno utvrivanje da li je podnosilac Prijave poinio vie ozbiljnih prekraja carinskih iliporeznih propisa.

Trea fazaobuhvata sve ostale radnje do konanog izdavanja TIR karneta korisniku.


12/27

12

3.3. Obrazac TIR karneta

Karnet TIR tampan je na francuskom jeziku, sa izuzetkom naslovne strane koja jetampana na francuskom i engleskom jeziku i robnog manifesta koji je na engleskom jeziku.

Obrazac TIR karnet se sastoji od:

1. naslovne strane, prednje korice karneta jedinstvene ute boje;2. robnog (utog) manifesta, koji se ne koristi za carinske potrebe;3. seta vauera i kontrolnih kupona bele i zelene boje;4. formulara za podnoenje slubenog izvetaja i5. zadnje korice karneta jedinstvene ute boje sa identifikacionom karticom.

Obrazac TIR karnet

TIR karnet moe imati 4, 6, 14 i 20 vauera, sa kontrolnim kuponima koji su vezani uzvauer. Ukupan broj vauera zavisi od broja polaznih, tranzitnih i odredinih zemalja. Svakastrana vauera i kontrolnog kupona obeleena je uzastopnim rednim brojevima.

Naslovna strana (prenje korice karneta) u zaglavlju sadri: naziv izdavaoca karneta - IRUMeunarodno udruenje drumskih prevoznika, broj karneta, broj vauera i vodeni ig.


13/27

13

Naslovna strana je dalje podeljena na dva dela. Prvi, gornji deo popunjava nacionalno

udruenje garant a donji nosioc TIR karneta prevoznik.

Gornja polovinakoju popunjava nacionalno udruenje garant, obuhvata rubrike od 1 5, ito:

Rubrika 1upisuje se datum vanosti TIR karneta, koji je od znaaja za polaznu carinarnicu,obzirom da e polazna carinarnica overiti karnet i odobriti zapoinjanje TIR operacije,ukoliko se prevoznik pojavi pre isteka ali takoe i na sam dan isteka vanosti kojije upisan uovoj rubrici. Rok vaenja TIR karneta moe biti najvie 60 dana od dana izdavanja i isti se nemoe produiti. Ukoliko se prevoznik pojavi zadnjeg dana vanosti, na rok od 60 dana moese dodati vreme potrebno za putovanje ali ne due od 60 dana.


14/27

14

Rubrika 2upisuje se naziv nacionalnog udruenja garanta, odnosno naziv udruenjaizdavaoca (u SR Jugoslaviji udruenje izdavaoc je Privredna Komora Jugoslavije).

Rubrika 3upisuje se pun naziv i adresa nosioca (prevoznika) koji je odgovoran za TIRoperaciju.

Rubrika 4stavlja se potpis ovlaenog predstavnika udruenja izdavaoca i peat. Ovarubrika mora biti overena zvaninim peatom udruenja koji je porijavljen IRU.

Rubrika 5stavljen je potpis generalnog sekretara meunarodne organizacije IRU.

Donja polovinakoju popunjava nosioc TIR operacije (prevoznik), obuhvata rubrike od 612, i to:

Rubrika 6upisuje se zemlja, odnosno zemlje polaska. Zemlja polaska treba da bude zemljau kojoj je TIR operacija zapoeta. Mogue je da roba bude utovarena u vie zemalja.

Rubrika 7upisuje se zemlja, odnosno zemlje odredita. Zemlja odredita treba da budezemlja u kojoj se TIR operacija zavrava. Mogue je da roba bude istovarena u vie zemalja.

Rubrika 8upisuje se registarski broj drumskog vozila i prikolice, odnosno poluprikolice.Ukoliko prikolica ili poluprikolica nema registarski broj, unee se njihov identifikacioni brojili broj proizvoaa.

Rubrika 9upisuje se broj i datum Uverenja o odobrenju drumskog vozila - prikolice,odnosno poluprikolice. Ukoliko prikolica ili poluprikolica nema registarski broj, u uverenju

unee se njihov identifikacioni broj ili broj proizvoaa.

Uverenje o odobrenju drumskog vozila za prevoz robe pod carinskim obelejem izdajecarinarnica u kojem konstatuje da drumsko vozilo ispunjava propisane tehnike uslove, kao ida nema opasnosti za krijumarenje robe u tovarnom prostoru prikolice ili poluprikolice. Ovouverenje se obnavlja svake 2 godine, osim za kontejnere gde nije vremenski ogranieno.Prevoznik koji vozi pod TIR sistemom mora na zahtev carinskog organa uvek priloitioriginal uverenja. Rok vanosti uverenja mora da omogui da se u datom roku okona TIR

operacija. Ukoliko nosioc TIR karneta ne poseduje original uverenja ili je rok vanosti istogprotekao, TIR operacija e se prekinuti.

Rubrika 10upisuje se identifikacioni broj ili brojevi kontejnera. Treba uneti broj svakogkontejnera koji sadri robu po TIR karnetom.

Rubrika 11upisuju se napomene, s tim to ovde treba upisati samo relevantne napomene(npr.kabasta roba, rasuta roba i sl.).

Rubrika 12stavlja se potpis nosioca TIR karneta. Potpis predstavlja izjavu kojom nosilacpreuzima odgovornost za tanost podataka koji su uneti u TIR karnet.


15/27

15

Drugi list TIR karneta predstavlja robni (uti) manifest, koji se ne koristi za carinskepotrebe. Meutimnosioc TIR karneta, odnosno prevoznik istovremeno prilikom popunjavanjavauera popunjava identine rubrike i u robnom manifestu.

Nakon robnog manifesta nalaze se setovi vauera i kontrolnih kupona bele i zelene boje. TIR

karnet ukupno moe imati 4,6,14 i20 vauera, sa kontrolnim kuponima koji su vezani uzvauer. I vaueri i kontrolni kuponi su oznaeni uzastopnim rednim brojevima. Ukupan brojvauera zavisi od broja polaznih, tranzitnih i odredinih zemalja.

Bijelivaueri namenjeni su polaznoim i ulaznim carinarnicama, dok su zelenivauerinamenjeni izlaznim, odnosno odredinim carinarnicama.

Nosioc TIR karneta u obavezi je da popuni rubrike od 2-13 na svim primercima vauera, kojisu priloeni uz TIR karnet, bez obzira da li e isti biti iskorieni ili ne u toku TIR operacije.Podaci na svim vauerima moraju biti identini.

Ukoliko je neki podatak pogreno upisan ili je dolo do izmene podatka, isti se neeprepravljati ve je obaveza da se pogrean, odnosno izmenjen podatak precrta a ispod njegaupie novi, kao i da se ispravka potpie i overi od strane carinske slube, koja je vrilaizmenu. Ispravka i overa se vre na svim primercima vauera, kao i na robnom manifestu.


16/27

16

U Rubrici 1 svih vauera odtampan je broj TIR karneta sa naslovne strane.

Nosioc TIR karneta mora popuniti rubrike od 2-13 na svim primercima vauera i robnommanifestu, i to:

Rubrika 2upisuje se naziv polaznih carinarnica, kojih najvie moe biti tri.

Veoma bitna napomena je da TIR karnet moe da sadri ukupno 4 polazne i odredinecarinarnice u bilo kojoj kombinaciji (1 polazna i 3 odredine, 2 polazne i 2 odredine i 3

polazne i 1 odredina).

Rubrika 3upisan je naziv izdavaoca TIR karnetaIRU (Meunarodno udruenje drumskihprevoznika).

Rubrika 4upisuje se pun naziv i adresa nosioca, odnosno prevoznika koji je odgovoran zaTIR operaciju (ova rubrika je identina sa rubrikom 3 naslovne strane).

Rubrika 5upisana je zemlja/zemlje polaska, kojih najvie moe biti tri. (ova rubrika jeidentina sa rubrikom 6 naslovne strane).

Rubrika 6upisana je zemlja/zemlje odredita, kojih najvie moe biti tri. (ova rubrika jeidentina sa rubrikom 7 naslovne strane).

Rubrika 7upisuje se registarski broj drumskog vozila i prikolice, odnosno poluprikolice.Ukoliko prikolica ili poluprikolica nema registarski broj, unee se njihov identifikacioni brojili broj proizvoaa (ova rubrika je identina sa rubrikom 8 naslovne strane).

Rubrika 8sadri podatke o priloenim dokumentima (na pr. CMR, fakture i dr.).

Rubrike 9, 10 i 11 sadre podatke vezane za robu koja se prevozi. U rubrici 9 upisuju seoznake i brojevi za identifikaciju robe, u rubrici 10broj koleta i trgovaki naziv robe i urubrici 11bruto teina robe.

Rubrika 12upisuje se ukupan i pojedinaan broj koleta za svaku odredinu carinarnicu, stim da moe biti najvie 3 odredine carinarnice.

Rubrike 13, 14 i 15 sadre potpis prevoznika ili ovlaenog predstavnika, mesto i datum

potpisa i peat preduzea. Potpis predstavlja izjavu da je nosic preuzeo odgovornost zatanost podataka koji su uneti u TIR karnet.

TIR karnet se popunjava na jeziku zemlje otpreme, s tim to carinski organi tranzitnih zemaljaimaju pravo da zahtevaju prevod na nacionalni jezik.

Podaci se po pravilu unose pisaom mainom, s tim da mogu biti uneti i runo, ali da buduitki na svim listovima.

Nakon popunjavanja navedenih podataka kod polazne carinarnice moe se zapoeti TIR

operacija. Uz robu, drumsko vozilo i karnet podnosi se pratea dokumentacija (fakture,


17/27

17

tovarni list i dr.), Uverenje o odobrenju za prevoz drumskim vozilom (prikolica, poluprikolica

ili kontejner).

Nakon to je polazna carinarnica utvrdila da su ispunjeni uslovi za prevoz robe po osnovu

karneta TIR, ista e staviti carinska obeleja, popuniti odgovarajue rubrike i overiti TIRkarnet.

Polazna carinarnica popunjava i overava sve primjeke vauera i robni manifest u rubrici 16 i17 , dok rubrike od 18-23 popunjava na prvom belom i narednom zelenom vaueru.

Rubrika 16 i 17unosi se oznaka carinske plombe i potpis, peat i datum overe carinskeslube, i to na svakom pojedinanom vaueru, ukljuujui i dodatne vauere, kao i robnimanifest.

Rubrika 18unosi se zvanini naziv polazne carinarnice, odnosno carinske ispostave.


18/27

18

Rubrika 19nalazi se kvadrati koji se u polaznoj carinarnici ne popunjava, ali u svakojnarednoj ulaznoj ukoliko su peati i identifikacione oznake nedirnute stavie se oznaka H, aukoliko su povreene plombe, odnosno oznake isti se nee popunjavati.

Rubrika 20unosi se vremenski rok za tranzit carinske robe, odnosno datum kada transport

mora da stigne na izlaznu carinsku ispostavu. Ovaj rok zavisi od nacionalnih propisashodnoodredbama lana 1. Odluke o posebnim merama carinskognadzora nad robom koja je u

provozu preko carinskog podruja SR Jugoslavije, (Slubeni list SRJ br.73/93, 81/93) nemoe biti dui od 72 asa.

Rubrika 21unosi se referentni broj iz carinskog registra (TIR/broj/godina).

Rubrika 22unosi se zvanini naziv izlazne carinarnice, odnosno carinske ispostave, ilidruge relevantne napomene.

Rubrika 23vri se potpis i overa sa carinskim peatom i datumom.

Nakon to carinik popuni navedene rubrike(16-23) kupona 1, carinik e popunitii arhiviratiTalon 1, koji se sastoji od 6 rubrika.

Rubrika 1 : naziv i broj carinarnice

Rubrika 2 : broj u carinskom kontrolniku

Rubrika 3 : broj plombe

Rubrika 4 : sa x oznaiti ispravnost plombe (ne oznaava se na polasku)Rubrika 5 : ostalo: (plan putapo potrebi)Rubrika 6 : datum, peat carinarnice i potpis carinikapotvrda carinarnice o prihvaanju TIR

postupka.

Kupon 1je zadran i registriran, a TIR karnet se vraa vozau koji nastavlja put do odredine

ili izlazne carinarnice.

Na izlaznoj carinarnici provjerava se ispravnost plombe i da li je bilo nasilnog ulaska u

vozilo. Provjerava se da li je rubrika 6 talona 1, na stranici 1 ovjerena peatom, jer usuprotnom TIR karnet ne smije biti prihvaen. Kupon 2 se popunjava i otkida, te registrira uglavnu knjigu carinarnice, a certifikat o okonanju (odvojivi dio rubrike 18-28) se aljeulaznoj carinarnici.


19/27

19

Kupon 2Rubrike 2-15 je prijevoznik ve popunio prije poetka prijevoza (vidjeti stranicu 7 ovog

prirunika). Rubrike 16-23 je ve popunila polazna carinarnica.

Rubrika 24 : Naziv i broj izlazne carinarnice

Rubrika 25 : Sa x oznaiti ispravnost plombeRubrika 26 : Ukoliko je roba istovarenakoliko pakiranja (ovo popunjava samo odredinacarinarnica)

Rubrika 27 : Rezervacijeukoliko postoji problem (oteena plomba/ roba nedostaje) upisujese veliko R i opisuje razlog. Ovisno o okolnostima, popunjava se Zapisnik o nalazu (vidjeti

stranicu 15).

Rubrika 28 : Datum, peat carinarnice i potpis carinika


20/27

20

Talon 2Rubrika 1 : Naziv i broj carinarnice

Rubrika 2 : Sa x oznaiti ispravnost plombeRubrika 3 : Broj istovarenih pakiranja (ovo popunjava samo odredina carinarnica)Rubrika 4 : Novi broj plombe (prema potrebi)

Rubrika 5 : Rezervacije (vidjeti gore, rubrika 27)Rubrika 6 : Datum, peat carinarnice i potpis carinika

Pri dolasku na odredinu carinarnicu carinik e:

1. - provjeriti plombe i vozilo, i skinuti plombu

- uporediti robu sa manifestom. Ukoliko se podaci ne slau, upisuje se rezervacija u rubriku27. Zapisnik o nalazu se u sluaju potrebe popunjava2. Kupon 2 na stranici 4 se popunjava, zadrava i registrira (vidjeti stranicu 11 ovog

prirunika)

3. Certifikat o okonanju (kupon 2, rubrike 24-28) se popunjava i alje u carinarnicu ulaska4. Talon 2 se popunjava i ovjerava peatom5. TIR karnet se vraa vozau.

U carinarnici ulaska:

Certifikat o okonanjuse usporeuje sa kuponom 1, a TIR postupak se razduuje.


21/27

21

4. Vrste transporta u drumskom saobraaju

Transport je samostalna privredna djelatnost koja se bavi prenosom materijalnih dobara, ljudi

i vijesti sa jednog na drugo mjesto, zadovoljavajui pri tome ljudske potrebe u sferiproizvodnje, ali i u svakodnenom ivotu. Transportni sistem obuhvata transportna sredstva,

postrojenja i transportne relacije na odreenom prostoru. Transport se moe posmatrati kaoposebna djelatnost, ija je obavezada povezuje ljude, preduzea, grane, teritorije, gradove,drave i trita. Upravo tako se pomou transporta utie na razvoj nekog trita, zatim utie nasnadbjevenost trita robomi na veu prisutnost ljudi na tritu (bilo kao prodavae ili

potroae).

Transportom se takoer utie na cijenu proizvoda ili usluge. Kao jedan od parametara stepenarazvoja nacionalne ekonomije, transport utie i na njenu konkurentnost, odnosno konkurentnu

poziciju na tritu.

Funkcija transporta se najee nalazi u samoj izmjeni funkcije prodaje i kopovine (odprodavaa preuzima robu i prevozi do kupaca).

Vrste transporta su:

drumski;

vodeni;

eljezniki;

zrakoplovni i

cjevovodni.

4.1. Drumski transport

Drumski transport je dosta elastian i prilagodljiv zahtjevima prevoza. Moe prihvatiti svakukoliinu robe, zatim vrijeme polaska vozila se podeava prema potrebama prevoza tereta ili

putnika, pravci kretanja mogu zadovoljiti potrebe vie nego bilo koje prevozno sredstvo.

Savremeni drumski transport obavlja se automobilima (teretni automobili sa prikolicama i bez

prikolica, po tom tegljai, leperi, specijalni automobili i prikljuna vozila). Glavnakarakteristika drumskog transporta jeste to omoguuje jednostavniju organizaciju prevoza.Jo uvijek niti jedan vid transporta po svojoj raznolikosti nije u stanju da ugrozi drumskitransport. U odnosu na ostale vidove transporta, drumski transport ima odreene prednosti,koje se prije svega ogledaju kroz vrste robe pri prevozu. Drumskim transportom se moeobavljati prenos/prevoz robe od vrata do vrata, ne gubi se na vremenu niti na sredstva

potrebna za pretovar, preparkiranje i sl. Naroito je pogodan za prevoz/prenos skupocijenerobe na kratkim relacijama, kao npr.Novac, zlato, umjetnika dijela i drugo. Moe seobavljati na svoj ili na tui raun.


22/27

22

U meunarodnom drumskom transportu se koristi oznaka TIR, to znai da je teret koji seprevozi prpisno zapakovan i da odgovara dokumentu (tovarnom listu), pa s toga ne postoji

potreba za pregledavanje tokom prolaska kroz transzitne zemlje.

Primjer meunarodnog drumskog transporta

Transport se ugovara transportnim ugovorima, tako da voza mora posjedovati tovarni list(sainjen na osnovu ugovora), a bitni elementi tovarnog lista su

mjesto izdavanja;

datum;

adresa poiljaoca;

adresa primaoca;

mjesto utovara-istovara robe;

podaci o prevozniku;

opis i koliina robe;

bruto teina, kao i

dokument koji potvruje da prevoz odgovara odredbama meunarodne konvencije.


23/27

23

4.2. Vozila drumskog transporta

Vozila drumskog transporta su vozila namjenjena za kretanje po putevima, mogu biti sa i bez

sopstvenog pogona. Konstruktivne karakteristike vozila, koje svi proizvai razvijaju, suusmjereni ka sve veoj prilagodljivosti vozila kako bi pokrili to vei spekatar robe i tako

dolazi do specijalizovanih vozila za odreene vrste robe(tereta). Rezultat toga je sve vei borjrazliitih i specijaliovanih vozila koja se kreu i zadovoljavaju zahtjeve trita.

Sva vozila drumskog transporta moraju da se proizvode prema standardima, koji

zadovoljavaju opte tehnike propise i propise iz oblasti bezbjednosti saobraaja. Sva vozilasvojim eksplotacionim karakteristikama moraju da zadovolje eksplotacione uslvoe (uvjete)

kako bi se mogli kretati po saobraajnicama (putevima). Tako proizvedena vozila sustandardizovanih dimenzija za koje postoji ogranienje do koje maksimalne veliine mogu dase proizvode, kako bi mogli da se kreu saobraajnicama , kao i kinimalne snage odreene

kategorije vozila i vozila za specijalne namjene).

4.3. Vrste transporta u drumskom saobraaju

Transport kao posebnu djelatnost moemo podijeliti na vie naina, odnosno prema viekriterija. Tako da imamo sljedee podjele:

Prema svom predmetu, transport se dijeli na:

- prevoz putnika i

- prevoz stvari. Prema podruju na kojem se vri transport:

-na unutranji i-meunarodni.

Prema namjeni, transport se dijeli na:

-javni i

-za vlastite potrebe.

Prema nainu organizacije:-na linijski i

-slobodni transport. Posebna vrsta transporta: -mjeoviti transport.

Pojanjenje pojedini segmenata svake vrste transporta su data u nastavku.

Putnici su osobe koje prevoznik prevozi uz odreenu naknadu ili besplatno po odredbamaugovora o prevozu.

Stvari su predmet koji se prevozi. Ti predmeti su uglavnom roba. Posebno se regulie prevozopasne robe, kako prema unutranjem tako i prema meunarodnom pravu. Zakonom jeutvreno sljedee: Ako poiljalac preda opasnu robu, duan je prevozniku naznaitipravuopasnost koju roba predstavlja, a po potrebi navesti i dati upute kakve mjere opreza treba


24/27

24

poduzeti. Ove upute daju se u tovarnom listu. Ako takva obaviest nije naznaena u tovarnomlistu, duan je poiljaoc odnosno primalac da dokae da je prevozniku na drugi nain bila

poznata priroda opasnosti koju predstavlja prevoz opasne robe.ako prevoznik nije znao ili nije

bio obavjeten da je roba po svojoj prirodi opasna, on moe takvu robu bilo gdje i bilo kadaistovariti, unititi ili uiniti bezopasnom bez ikakve odgovornosti za tetu. Poiljalac e sasvoje strane biti odgovoran prevozniku za sve trokove i tete koje je imao to mu je takvaroba bila predana na prevoz, odnosno na tete koje su mu nastale prevozom takve robe3

Unutranji drumski transportvri se na podruju jedne zemlje i dijeli se na saobraaj namalim i srednjim relacijama. Saobraaj se na malim relacija obavlja do 50km, ovaj vidsaobraaja se odvija kao linijski, a moe biti i mjesni (gradski) i prigradski. Saobraaj nadugim relacija se odvija na rastojanjima preko 50km i naziva se jos i meumjesni saobraaj.

Meunarodni drumski saobraaj vri se na podruju dvije ili vie drava i on se, po potrebi,moe obavljati i kao tranzitni saobraaj. Tranzitni saobraaj, kao dio meunarodnogsaobraaja, je prevoz putnika i robe preko teritorije odreene zemlje bez izlaska ili ulaska

putnika, niti ukrcaja ili iskrcaja robe u vozilo ili iz vozila. Meunarodni drumski saobraaj seodvija kao javni (linijski i slobodni) i kao prevoz za vlastite potrebe.

Javni prevoz je prevoz osoba i robe koji je pod jednakim uvjetima dostupan svakome i vri sekao privredna djelatnost na osnovu zakljuenog ugovora o prevozu izmeu prevoznika iosobe koja koristi prevoznikove usluge.

Prevoz za vlastite potrebe je prevoz osoba i robe (stvari)raadi zadovoljenja vlastitih potreba.

Ovu vrstu prevoza mogu obavljati pravna i fizika lica, bez prava vrenja prevoznikih uslugadrugim osobama.

Linijski ili redovni transport obavlja se:

Za zadovoljenje javnih potreba,

Prema unaprijed utvrenom redu vonje,

Po unaprijed utvrenim linijama,

Od unaprijed utvrene polazne do krajnje stanice preko unaprijed odreenihmeustanica,

Uz cijenu i druge uvjete unaprijed utvrene tarifom.Linijski promet moe biti:

Stalni,

Sezonski,

Povremeni (na sajamske dane, dane sportskih priredbi i sl.),

Prema karakteristikama vonje linijski promet moe biti:

Direktni (bez zaustavljanja izmeu poetne i krajnje stanice),

3Zakon o prevozu opasnih tvari, Slueni list SFRJ br. 24/74.


25/27

25

Eskpresni (sa zaustavljanjem smao u nekim stanicama, vanijim stanicama),

I putniki je sav ostali transport (sa zaustavljanjem u pravilu na svakoj stanicioznaenoj u voznom redu).

Slobodni (izvanlinijski ili prigodni) transport namjenjen je zadovoljavanju povremenih i

prigodnih potreba graana. On se u pravilu organizuje na zahtjev zainteresiranih putnika, a sviuvjeti (relacije, cijena i sl) se utvruju ugovorom o prijevozu.4

Mjeoviti prevoz (transport) se jo naziva i kombinirani prevoz, multimodalni i sl., vri seraznovrsnim prevoznim sredstvima vie grana saobraaja, to moe da obuhvata prevozautobusom, kamionom, eljeznicom, brodom i dr.prevoznim sredstvima (vidovima). Poredodreenih prednosti koje prua ova vrsta prevoza (transporta), kao to su brzina, udobnost,ekonominost i dr. U praksi je dosta kompliciran i optereenmnogim problemima.

Za obavljanje prevoza osoba i robe, svaka drava donosi odreene propise, koji se odnose na

autobusne kolodvore-to su prije svega stanice, stajalita i teretni kolodvori.

Autobusni kolodvori, odnosno stanice su sva ona mjesta na kojima je osposobljen prihvat i

otprema putnika i prtljaga. Autobusne stanice se organizuju kao posebna preduzea, ijim seuslugama mogu koristiti svi prevoznici i putnici i to pod istim uvjetima. Sve autobusne

stanice moraju biti opremljenje sa odgovarajuim brojem nadkrivenih perona za prihvat iotpremu autobusa, putnika i prtljaga; slubenim prostorijama; osvjetljenjem i grijanjem;mjestima za prodaju karata i davanjem informacija (info pult); javnim telefonskim

govornicama i dr. Autobusne stanice se grade blizi eljeznikih stanica.

Teretni kolodvori su mjesta za prihvatanje, smjetaj, uvanje i otpremanje teretnih vozila;smjetaj i ishranu voznog osoblja; preuzimanje, uskladitenje i otprema stvari i dr.

Stajalita su mjesta na putu, koja su namjenjena za zaustavljanje autobusa radi ukrcaja iiskrcaja putnika. Na magistalnim i regionalnim putevi se zbog sigurnosnih razloga izgrauju

posebna tzv. Ugibalita-prostor za stajalita. Prema potrebi prevoz, stajalita mogu biti:

Stalna (u linijskom prevozu vozila se moraju zaustavljati);

Uvjetna (vozila se zaustavljaju samo u sluaju ukrcaja ili iskrcaja) i

Povremena (npr zaustavljanja samo za vrijeme turistike sezone i sl.).

4Saobraajno pravo, prof.dr. Hilmija emi, Sarajevo, 1996.str.146.


26/27

26

5. Zakljuak

U ovom seminarskom radu smo pokuali pojasniti osnovne pojmove vezane za temu

Meunarodne organizacije, karnet TIR kao i vrste transporta u drumskom saobraaju.

Ovaj postupak meutim je gotovo nemogue obaviti, a da pri tome se osvrnemo na nekeosnovne pojmove vezane kako za transport, tako i za drumski saobraaj.

Takoer je bitno prikazati i vezu izmeu drumskog saobraaja(kao dosta elastianog iprilagodljivog prevoza mnogim zahtjevima korisnika istog) s transportom (koji se moeposmatrati kao samostalna djelatnost koja se bavi odreenim radnjama u vezi saprenosom/prevozom dobara, ljudi kao i vijesti s jednog mjesta na drugo).

S aspekta saobraajnog inenjerstvasvakako da je ova tema od velike vanosti, naroito izperspektive pediterskih poslova, to se moe odnositi na kako unutranje tako imeunarodne poslove.

Tako da kao na konani rezime (zakljuak) moemo se samo nadati da smo uspjelispotaknuti elju kod pojedinaca za ovom temom, koja je sigurno od velike vanosti za svakog

budueg inenjera saobraaja i komunikacija.


27/27

27

6. Literatura

1. Saobraajno pravo, prof.dr. Hilmija emi, Sarajevo 1996. Godine.

2. Internet pretraivai: http://www.uino.gov.ba/download/Dokumenti/Dokumenti/bos/2009/BOS%20U

put%20TIR.pdf

http://vozi.org/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=20

&Itemid=90

http://www.prometna-zona.com/spedicija-005tir_karnet.php

http://www.iru.org/cms-filesystem-action?file=mix-publications/hr_howToTIR.pdf

http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=208&It

emid=174

http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=353&It

emid=333

http://bs.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacija_za_standardizaciju
http://www.uino.gov.ba/download/Dokumenti/Dokumenti/bos/2009/BOS%20Uput%20TIR.pdfhttp://www.uino.gov.ba/download/Dokumenti/Dokumenti/bos/2009/BOS%20Uput%20TIR.pdfhttp://www.uino.gov.ba/download/Dokumenti/Dokumenti/bos/2009/BOS%20Uput%20TIR.pdfhttp://www.uino.gov.ba/download/Dokumenti/Dokumenti/bos/2009/BOS%20Uput%20TIR.pdfhttp://www.uino.gov.ba/download/Dokumenti/Dokumenti/bos/2009/BOS%20Uput%20TIR.pdfhttp://vozi.org/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=20&Itemid=90http://vozi.org/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=20&Itemid=90http://vozi.org/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=20&Itemid=90http://vozi.org/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=20&Itemid=90http://vozi.org/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=20&Itemid=90http://www.prometna-zona.com/spedicija-005tir_karnet.phphttp://www.prometna-zona.com/spedicija-005tir_karnet.phphttp://www.iru.org/cms-filesystem-action?file=mix-publications/hr_howToTIR.pdfhttp://www.iru.org/cms-filesystem-action?file=mix-publications/hr_howToTIR.pdfhttp://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=208&Itemid=174http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=208&Itemid=174http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=208&Itemid=174http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=208&Itemid=174http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=208&Itemid=174http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=353&Itemid=333http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=353&Itemid=333http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=353&Itemid=333http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=353&Itemid=333http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=353&Itemid=333http://bs.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacija_za_standardizacijuhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacija_za_standardizacijuhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacija_za_standardizacijuhttp://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=353&Itemid=333http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=353&Itemid=333http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=208&Itemid=174http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=208&Itemid=174http://www.iru.org/cms-filesystem-action?file=mix-publications/hr_howToTIR.pdfhttp://www.prometna-zona.com/spedicija-005tir_karnet.phphttp://vozi.org/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=20&Itemid=90http://vozi.org/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=20&Itemid=90http://www.uino.gov.ba/download/Dokumenti/Dokumenti/bos/2009/BOS%20Uput%20TIR.pdfhttp://www.uino.gov.ba/download/Dokumenti/Dokumenti/bos/2009/BOS%20Uput%20TIR.pdf

Documents

Pravo u Saobracaju TIR KARNET