pravopis crnogorskog jezika

8/20/2019 pravopis crnogorskog jezika

1/314

PRAVOPISCRNOGORSKOGA JEZIKA

s pravopisnim rječnikom

2009POGORICA

1


2/314

SAR!AJ

SADRŽAJ .................................................................................................................................................... 2RIJEČ PRIREĐIVAČA ............................................................................................................................... 3PRVI DIO: PRAVOPISNA PRAVILA ....................................................................................................... 7

I. PISMA .................................................................................................................................................. 8II. VELIKA I MALA POČETNA SLOVA ........................................................................................... 10III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI ................................................................. 16IV. RASTAVLJANJE I PRENOŠENJE RIJEČI U NAREDNI RED ................................................... 23V. SKRAĆENIE .................................................................................................................................. 2!VI. PISANJE RIJEČI STRANO"A PORIJEKLA ................................................................................ 30VII. RNO"ORSKA #I$JEKAVIA .................................................................................................... 3%VIII. &ONEMI Ć' Đ' (' ) ...................................................................................................................... 38

I*. JEDNAČENJE SU"LASNIKA PO +VUČNOSTI ........................................................................ %0*. JEDNAČENJE SU"LASNIKA PO MJESTU TVOR,E ............................................................... %1*I. "U,LJENJE SU"LASNIKA ........................................................................................................ %2*II. PRELA+AK L U O ....................................................................................................................... %%*III. ALTERNAIJE SU"LASNIKA K-"- : Č-Ž-Š I K-"- : -+-S ............................................. %7*IV. ALTERNAIJA A : ∅ ................................................................................................................ !2*V. JOTOVANJE ................................................................................................................................ !%*VI. REČENIČNI +NAI .................................................................................................................... !7*VI. PRAVOPISNI +NAI ................................................................................................................ 78*VII. TRANSLITERAIJA I TRANSKRIPIJA STRANI IMENA ............................................. 86

DRU"I DIO: PRAVOPISNI RJEČNIK .................................................................................................. 10!

2


3/314

RIJE" PRIRE#IVA"A

Odlukom Vlade Crne Gore, donijetom na sjednici održanoj 24. 01. 2008, formiran je trinaestočlani Sajet!a standardi!aciju crno"orsko" je!ika. Sajet su činili #ranko #anjei$ %&redsjednik Sajeta', knjiženik i&redsjednik (atice crno"orske, dr )ajka Glu*ica, &rofesor na +ilo!ofskom fakultetu u ik*i$u, (iloradStojoi$, knjiženi kritičar, (irko -oač, knjiženik i akademik, (laden om&ar, knjiženik i akademik,)ajko Ceroi$, knjiženi kritičar, /edo Vukoi$, knjiženik i akademik, udija odži$, knjiženik iakademik, dr (ilenko . 3eroi$, &rofesor na +ilo!ofskom fakultetu u oom Sadu, dr orica )aduloi$,&rofesor na +ilo!ofskom fakultetu u ik*i$u, dr atjana #ečanoi$, docent na +ilo!ofskom fakultetu uik*i$u, dr 5"or aki$, docent na 5nstitutu !a strane je!ike u 3od"orici i dr dnan /ir"i$, saradnik na

+ilo!ofskom fakultetu u ik*i$u.

Sajet je imao !adatak da do &očetka noe *kolske 200867. "odine i!radi &rao&is crno"orsko" je!ika s&rao&isnim rječnikom i "ramatiku crno"orsko" je!ika. )ad Sajeta odijao se tokom cijele 2008. "odinedijelom !o" i!u!etne oimnosti, složenosti i delikatnosti &osla standardi!acije crno"orsko" je!ika, a dijelom!o" to"a *to su &očetne i ne!natne konce&cijske ra!like me9u članoima Sajeta oko itni: &itanjasamoidentifikacije crno"orsko" je!ika u me9uremenu &ostale ne&remostie. &eloanja na &ojedinečlanoe Sajeta da, !o" i!u!etno" du:ono" i &olitičko" !načaja us&je*ne i naučno alidne standardi!acije,&okažu s&remnost !a traženjem kom&romisni: rje*enja kojima i rijeme moralo iti najolji sudija nijesuurodili &lodom.

o" to"a je ministar &rosjete i nauke Crne Gore odlučio da !atraži od Sajeta da dostai finalne er!ijematerijala koje su &ri&remili i formira )adnu "ru&u sa !adatkom da &ri&remi finalnu er!iju &rijedlo"a3rao&isa, Gramatike i )ječnika crno"orsko" je!ika, a na osnou materijala koje je dostailo (inistarsto&rosjete i nauke. ; tročlanu radnu "ru&u i!arani su dr (ilenko . 3eroi$ %&redsjednik )adne "ru&e',&rofesor ;nier!iteta u oom Sadu, dr


4/314

a&okon, da i se slijedila lo"ika standardi!acije je!ika, ilo je neo&odno da se &rao&is i!odi i! "ramatike.(e9utim, ur"entnost &otree !a standardi!acijom crno"orsko" je!ika nametnula je ornutu lo"iku@ da senaj&rije i!a9e u janost s &rao&isom i rječnikom, s jasnom sije*$u da se u njima antici&iraju neka itna"ramatička rje*enja. o" to"a je !aključak )adne "ru&e da &oslije &ulikoanja &rao&isa i rječnika, a natemelju jane naučne ras&rae, trea &ristu&iti i!radi "ramatike crno"orsko" je!ika.

&rof. dr (ilenko . 3eroi$

&rof. dr


5/314

PREGOVOR

Sticanje držane ne!aisnosti i dono*enje noo"a ;staa kojim se crno"orski je!ik defini*e kao služenije!ik u Crnoj Gori usloili su &otreu i!rade noo"a &rao&isa crno"orsko"a je!ika kao oae!no" na nioudržae.

Aosada*nji &rao&isi koji su ili služeni u Crnoj Gori nijesu uažaali o&*tecrno"orske je!ičke osoitosti,kao *to i: nije uažaala ni nekada*nja sr&sko:ratska standardnoje!ička norma. -ako se u crno"orskomeje!iku mo"u i!dojiti tri sloja@ 1. o&*te*tokaski je!ički sloj %koji je !ajednički osanskome, crno"orskom,:ratskome i sr&skom je!iku', 2. o&*tecrno"orski %koine' je!ički sloj %!ajednički sim crno"orskim "oornim&redstanicima', ?. dijalektalne je!ičke osoine %koje se tiču crno"orski: mjesni: "oora', mi smokodifikoali se osoine saremeno"a crno"orsko"a je!ika koje &ri&adaju &rom i dru"om sloju. 5 u tome jeitna ra!lika i!me9u oo"a i dosada*nji: !anični: &rao&isa u Crnoj Gori koji su osoine i! dru"o"a slojatretirali kao dijalektalne. 3raksa je &oka!ala da je u Crnoj Gori, i &ored nametnuti: ati&ični: olika kaooae!ni: u služenoj komunikaciji, ortoe&ija i&ak &oijedila orto"rafiju. Samim tim, si &režijeli olici,kao *to su recimo &rodukti t!. jekasko"a jotoanja, noom crno"orskom normom kodifikoani su kaooae!ni.

Crno"orski "oori s&adaju me9u doro i!učene "oore u slaističkome sijetu, a to je i!u!etno ažanolak*aaju$i faktor !a kodifikaciju na*i: markantni: je!ički: oilježja. i "oori &očeli su se &roučaati jo*od &oloine B5B ijeka i nji:oo i!učaanje nastaljeno je do na*i: dana. 3roučaaoci crno"orski: "oora&ulikoali su u sojim mono"rafijama i studijama oilje je!ičko"a materijala, koje je, i!me9u ostalo"a,&oslužilo i kao osno u i!radi oo"a &rao&isa. -ako je crno"orski je!ik naddijalektalno" ti&a, &rilikomnje"oe kodifikacije lako je ilo i!r*iti selekciju dijalektalni: i normatini: olika.

Crno"orski knjiženi je!ik tradicionalno se ra!ijao na narodnim osnoama i kao taka dose"ao r:unce u&isanoj riječi e$ na &očetku B5B ijeka. O s&ontanome uo9enju narodno"a je!ika u knjiženost rječito"oori i !ala"anje !a narodni je!ik 5ana ntuna enadi$a 1D8. "odine. -ako se u saremenojnormatiistici smatra da "oorni u!us trea da ude jedan od osnoni: modela u je!ičkoj standardi!aciji,"lana načela &ostaljena u &riručniku Piši kao što zboriš %CA-, 3od"orica, 177?' Vojislaa ikčei$a@ 1.Piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisanoE, 2. Drži se upotrebne norme crnogorske „općene pravilnosti“ E i ?. Tuđe piši kaosvoje E smatrali smo u &ot&unosti alidnim i iskoristili smo i: kao &ola!i*nu osnou !a oaj &rao&is. anačela erifikoana su i od u"ledni: lin"istički: imena na me9unarodnome naučnom sku&u orma iko!i"ikacija crnogorskoga jezika %5nstitut !a crno"orski je!ik i je!ikoslolje, Cetinje, 200F'.

Pravopis crnogorskoga jezika uažio je dosada*nju crno"orsku &rao&isnu tradiciju i usojio samo najnužnijeinoacije kako se ne i nai*lo na ot&or od strane nje"oi: korisnika. Sojim rje*enjima on se ukla&a ucrno"orsku &isanu tradiciju, ali isto tako uažaa i saremeno stanje kao i one olike koji su &roduktje!ičko"a ra!oja %ilo da je riječ o s&ontanome je!ičkom ra!oju ilo o &lanskome &reusmjeraanjura!ojno"a toka crno"orsko" je!ika'. ako9e, se je!ičke osoine koje su &režijele du"o nametanu tu9ustandardnoje!ičku normu i, kao take, i dalje ostale markantan dio saremeno"a crno"orsko" je!ika o9e suou:a$ene kao standardne.

3rilikom i!rade oo"a &rao&isa držali smo se rje*enja i! Pravopisa srpsko#rvatskog književnog jezika %(S(,oi Sad a"re, 17D0', kako ismo olak*ali nje"ou u&otreu korisnicima koji su se &osljednji:&edesetak "odina &ridržaali to"a &rao&isa kao služeno". Sto"a u odnosu na &rao&is o kome je riječ uoome nije &romijenjeno ni*ta *to se nije moralo mijenjati. Osim to"a u!eli smo u o!ir i najolja rje*enja i!Pravopisa bosanskoga jezika Sena:ida aliloi$a %3re&orod, Sarajeo, 177D', Pravopisa crnogorskoga jezika Vojislaa 3. ikčei$a %Crno"orski 3H centar, Cetinje, 177', Pravopisa #rvatskoga jezika ade #adurine,5ana (arkoi$a i -re*imira (i$anoi$a %(atica :ratska, a"re, 200' i Pravopisa srpskoga jezika ). Simi$a,

F


6/314

I. Stanojči$a, #. Ostoji$a, #. Jori$a i (. -oačei$a %;nireks, ik*i$ #eo"rad, 177?', naročito u dijelukoji se tiče o&*te %*tokaske' norme, dok smo rje*enja !a &osenu crno"orsku standardnoje!ičku normuuskla9iali s na*om &rao&isnom tradicijom, ali i sa saremenim u!usom. 5ako &reelika fleksiilnost u&rao&isima može iti ne&oželjna, jer nerijetko odi &rao&isnoj anar:iji, sada*nje dru*tene okolnosti uCrnoj Gori nametnule su &otreu normiranja i!jesno"a roja duletni: i alternatini: olika koji kao taki

!aista funkcioni*u u saremenoj crno"orskoj &isanoj i "oornoj &raksi. -ad su u &itanju taki normatiniolici koji duletno funkcioni*u u saremenom je!iku, trea &rimat daati onima *to su auto:toni i koji&redstaljaju na*e &re&o!natljio je!ičko oilježje ne i li se kao taki !adržali. (e9utim, mo"u$nostu&otree i jedni: i dru"i: olika kao normatini: stori$e usloe da se s&ontanim je!ičkim ra!ojem dodono*enja naredno"a &rao&isa uidi koji $e od ti: duleta nastaiti da funkcioni*u, a koji $e &ri&asti istorijicrno"orsko"a je!ika.

Oaj &rao&is !asnoan je na sljede$im pravopisnim načelima @

1. (odel !a crno"orsku standardnoje!ičku normu je !ajednički, o&*ti %koine' je!ički sloj koji&ri&ada sim auto:tonim crno"orskim "ra9anima.

2. Oim &rao&isom $e se u Crnoj Gori &o*toati &railo@ Piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano$

%O tome $e se načelu "ooriti kada ude trealo o&isati ortoe&iju crn"orosko" standardno"je!ika. ; to se uključuje i tačka F.'

3. 5jekaica je normatina, u skladu s crno"orskom tradicijom i saremenom u&otreom.

%. O&*tecrno"orski fonemi ć , đ , % i & , nastali jekaskim jotoanjem, dio su crno"orskestandardnoje!ičke norme. Glasoi % i & ima$e soje "rafeme %u a!uci i aecedi'.

!. -odifikoa$e se standardni crno"orski četoroakcenatski sistem sa dužinama. i $e se &rolemirije*iti u o&isu ortoe&ije standardno" crno"orsko" je!ika.

6. Pravopisom crnogorskoga jezika ne$e se s&rooditi je!ička ar:ai!acija niti $e se njime normiratilokali!mi, dijalekti!mi i &roincijali!mi, koji su i!an o&*te saremene u&otree u Crnoj Gori.

7. ; semu ostalome, osim ako drukčije ne nalaže saremena crno"orska je!ička &raksa, ne$e seodstu&ati od Pravopisa srpsko#rvatskoga književnoga jezika %(S(K 17D0', koji je do sada io uu&otrei u Crnoj Gori.

8. ; &rimjerima ti&a bi'a , 'era i slično %u skladu s tačkom u 3rao&isnim &railima, odjeljak 3isma'' je leksičke &rirode. ato se stalja u &o&is samostalni: "lasoa %fonema' crno"orsko"afonolo*ko" sistema.

/. -ada je riječ o odnosu fonema i "rafema, trea ra!likoati foneme ǯ , ӡ , ( i ) i "rafeme !ž, đ, lj inj u latinici.

Sada*nja &rao&isna neujednačenost u Crnoj Gori sama &o sei dooljno je jasan &oka!atelj neo&:odnostidono*enja noo"a &rao&isa. ajedničku &rao&isnu normu u okiru t!. sr&sko:ratsko"a je!ika naj&rije

su na&u*tili rati, !atim Sri i na&osljetku #o*njaci. a*a namjera nije uo9enje ilo kaki: es&otreni:radikalni: &romjena. rudili smo se da &rao&isna &raila udu kratka, &reci!na i jasna, a &odronijaoja*njenja data su samo u slučajeima koji se itnije ra!likuju od dosada*nji: &rao&isni: rje*enja. ako9e,smatrali smo nemo"u$im &oratak nekim starijim &eriodima je!ičko"a ra!oja, &a smo se sto"a a!iralisamo na osoinama i! saremeno"a crno"orsko"a je!ika i &otrudili se da !a nji: utrdimo *to je mo"u$eolja &rao&isna rje*enja. -oliko su ona !aista dora, &oka!a$e nji:oa u&otrea.

D


7/314

PRVI IO$ PRAVOPISNA PRAVI%A


8/314

I. PISMA

1. ; saremenoj u&otrei u Crnoj Gori rano&rana su da &isma@ latinica i $irilica.

2. 5 latinica i $irilica su slona &isma. Sastoje se od ?2 sloa %"rafema'.

; $irilici je dosljedno s&roedeno načelo da saki fonem ima &osean "rafem !a oilježaanje.3rema tome, $irilica se sastoji od ?2 mono"rafa %jednosloa'.

atinica ima 27 mono"rafa %jednosloa' i ? di"rafa %dosloa'. Ai"rafi su@ dž, lj i nj.

?. Sloa standardne crno"orske aecede %latinice' i a!uke %$irilice', &ore9ana ustaljenim ni!om,i!"ledaju oako@

%A&INICA '()(*(+,

1.

2.

?.

4.

F.

D.

.

8.

7.

10.

11.

12.

1?.

14.

1F.

1D.

a

#

C c

/ č

J $

A d

Až dž

L 9

H e

+ f

G "

:

5 i

< j

- k

l

1.

18.

17.

20.

21.

22.

2?.

24.

2F.

2D.

2.

28.

27.

?0.

?1.

?2.

j lj

( m

n

j nj

O o

3 &

) r

S s

M *

N

t

; u

V

!

I ž

P Q

1.

2.

?.

4.

F.

D.

.

8.

7.

10.

11.

12.

1?.

14.

1F.

1D.

R

T U

W

X Y

Z [

\ ]

^ _

`

b

b

g h

p

1.

18.

17.

20.

21.

22.

2?.

24.

2F.

2D.

2.

28.

27.

?0.

?1.

?2.

q

v

w x

y z

{ |

J $

} ~

• €

‚

ƒ „

… †

‡ ˆ

‰ Š

‹ Œ

Ž

?. a. Oom &o&isu sloa %"rafema' dodaje se i sloo %"rafem' b % u latinici' i S s %u $irilici'.4. Glasoi a, e, i, o, u su samo"lasnici %okali', a si ostali "lasoi su su"lasnici %konsonanti', s tim

*to "las r može iti i samo"lasnik i su"lasnik u !aisnosti od &oložaja u riječi.

; funkciji samo"lasnika r se nala!i@ 1. u inicijalnom &oložaju neki: riječi is&red su"lasnika, n&r.@rđa, rzati, rz, rt K 2. u medijalnom &oložaju u riječi i!me9u su"lasnika, n&r.@ prst, krst, smrtan, srp,srpski K ?. is&red okala o koji je nastao od l , n&r.@ groce, utro, umro, zatroK 4. i!a samo"lasnika na

8


9/314

&očetku dru"o"a dijela složenice ako i!a nje"a slijedi su"lasnik, n&r.@ porvati se, zarzati, zarđati$ 5 okalno i konsonantsko r oilježaa se istim sloom %"rafemom'. -ao "las se oilježaa oako@ ṛ .

F. Su"lasnik & je ueden u crno"orski standard kako se ne i naru*io "lasoni sistem crno"orsko"aje!ika, čiji je on &re&o!natlji i markantan dio. Sto"a se on mora na$i i u Pravopisu crnogorskoga jezika . O kodifikaciji fonema i "rafema & nije odlučila frekentnost nje"oe u&otree, e$

činjenica da se radi o o&*tem i uoičajenom %samostalnom' "lasu u crno"orskome je!iku.5ako je roj leksema u kojima se jalja fonem & o"raničen, istražianja su &oka!ala da je arealnje"oo"a &rostiranja i u&otree u Crnoj Gori identičan s arealom na kojem se jalja su"lasnik % ,*to !nači da je o&*te&risutan na cijelome crno"orskom je!ičkom terenu. +onem & je rlo čest ucrno"orskoj to&onomastici, &a je i to jedan od ra!lo"a da se &ri:ati kao dio standarda.

D. Su"lasnik % je, i &ored činjenice da je u &osljednji: 1F0 "odina !anična orto"rafska i ortoe&skanorma !aranjiala nje"ou u&otreu, i dalje ostao o&*te&risutno markantno crno"orsko je!ičkooilježje, &a taka nje"oa u&otrea oae!uje na uo9enje oo"a fonema i "rafema ucrno"orski standardni je!ik.

. 3o*to je su"lasnik ' %afrikata !z ' u crno"orskim "oorima tokom BB ijeka alternirao sa z u

"otoo sim leksemima u kojima se jaljao, nema ra!lo"a da se ur*taa u standardnucrno"orsku a!uku i aecedu %kao fonem morao i alternira!i sa c '. Ve$ina riječi u kojima jeoaj "las io &risutan, &o&ut@ bi'a, bi'in, bron'in, 'in'ula, 'anovijet, 'ipa, ob'ovina, 'era, *oro'an,*ur'an+ović i sl., danas ima su"lasnik z$ &r.@ biza, bizin, bronzin, *urzanović, -ano, zera i sl.

8. Veliki latinički dosloi !ž %Œ' , lj %' i nj %' u&otreljaaju se na da načina. ko je cijela riječ ukojoj se neki od oi: dosloa jalja na&isana elikim sloom, onda se i &omenuti dosloiu&otreljaaju s elikim olikom oa dijela, n&r.@ D./0, 12/T3, 2/D45$ ; sim ostalimslučajeima %koji !a:tijeaju u&otreu eliko"a sloa' samo se &ri dio oi: di"rafa &i*e elikimsloom, n&r.@ 1jeto je na pomol6$ Dokazano je !a ti sti#ovi nijesu jegošev6$ Džan ulica je je!na o! rijetki# uPo!gorici kojoj nije promijenjeno ime$

7


10/314

II. VELIKA I MALA POČETNA SLOVA

7. Velikim &očetnim sloom &i*u se jednočlana i i*ečlana lična imena, &re!imena, nadimci i

atriuti koji su sastani dio imena@ 0arko, 7ojislav, *alša, 8te"an, Pavle, 9vo, 0arija, 0ilica, 5leksan!ra, 2ovićević, Petrović, :usovac, :ustu!ić,*rajović, 0ijušković, 1ekić, Pulević, 3smanagić, 0a%a, 0ika, -eko, 0e!o, Petar Prvi, 7la!imirDukljanski, Petar ;etinjski, 4ičar! 1avlje 8rce, Plinije 0lađi i sl.

Napomena$ Odredeni djeloi u! strana &re!imena &i*u se elikim &očetnim sloom ukoliko seime i!ostalja, n&r.@

ol ali De >ol .

10. ko !ajedničke imenice stoje u služi lastito"a imena, &i*u se elikim &očetnim sloom@

e, 7la!iko, ako boga zna!eš?

>o!ine @A@B$ :ralj je zbačen s prijestola$11. ko je lastito ime u funkciji kojom se ne o!načaa ime odre9ene ličnosti, onda se ono &i*e

malim &očetnim sloom@

"or! %automoil' @


11/314

kralj ikola, vla!ika Danilo, 3merEpaša 1atas, 0a#mutEpaša *ušatlija, ser!ar =krnjo :usovac, pop 0ilo isl.

1F. Velikim &očetnim sloom &i*u se i lastita imena žiotinja, "ra9einski: ojekata i sl. &r.@

=arac, 2abučilo, 1esi, Džeki, Fetalj, -ekna, =arulja, 0rkulja, 8ivonja, *ijelka6 :raljičin most, 7ezirov most,1atinska ćuprija, Ca!žijin most, *anja, 1ijepa :ata, 8a#atEkula, ;rkva 8vetoga Gorđa, Džamija3smanagića i sl.

ko se &ak tim na!iima može o!načiti ilo koja žiotinja ili ilo koje !danje, onda oni &restajuiti lastita imena, &a se samim tim &i*u malim &očetnim sloom. &r.@

3ni su namjeravali !a po!ignu sa#atEkulu, ali i# je rat spriječio$1jepši je šarov o! mrkova %kad se misli na ilo koju žiotinju *arene odnosno mrke oje'.

1D. 5mena žiotinjski: i iljni: rsta u crno"orskome je!iku &i*u se malim &očetnim sloom, n&r.@mačka, pas, konj, krava, koza, ruža, lipa, !ub, cer, jorgovan i sl$ (e9utim, ukoliko se te rste imenujulatinskim na!iima, &ra riječ to"a na!ia &i*e se elikim &očetnim sloom. &r.@

Tilia sp$ %li&a', >alium aparine %&rili&ača', 5bies alba %jela', 5splenium ruta muraria %kamenjača', Pinus

nigra %crni or',


12/314

17. Velikim &očetnim sloom samo &re riječi u i*ečlanom na!iu %ukoliko ostale same &o sei ne!a:tijeaju eliko sloo' &i*u se@

a. imena &lanina, rda, kanjona, dolina, nacionalni: &arkoa, je!era, mora, rijeka, ostra,*uma@

=ar planina, Paštrovačka gora, Pivski kanjon, Ger!apska klisura, *iogra!ska gora, :akaricka gora,Henički !o, Pa%i potok, 7elja Herina, -gra!e Hagovića, 8ka!arsko jezero, 2a!ransko more,8re!ozemno more, ;rno jezero, :ečina jama, Panonska nizija, acionalni park „1ovćen“, 5peninsko poluostrvo, 0orača, -eta, ;ijevna, Tološka šuma, Femovsko polje itd.

. o&*te&ri:a$ena simolična imena !a odre9ene "eo"rafske &ojmoe@

*liski istok, Divlji zapa!, 8tari kontinent$

. imena institucija, dru*taa, sae!a, &olitički: stranaka, crkaa i jerski: !ajednica,&oseni: *kola u nauci i umjetnosti@

0atica crnogorska, 0inistarstvo kulture ;rne >ore, niverzitet ;rne >ore, ore, Privre!ni su! u Po!gorici, 3snovni su! u ikšiću, 0atica #rvatska,

1iberalni savez ;rne >ore, ;rnogorska pravoslavna crkva, 9slamska zaje!nica, :atolička crkva, 4e!sestara maloga 9susa, 9nstitut za crnogorski jezik i jezikoslovlje „7ojislav P$ ikčević“, ;rnogorskiP/ centar, Dukljanska aka!emija nauka i umjetnosti, Praški lingvistički kružok, 5leksan!rijskaškola itd.

ko se umjesto &uno"a na!ia koristi samo jedan nje"o dio, taj se dio &i*e elikim&očetnim sloom, jer !amjenjuje &uni na!i %e! o!ira na to *to se on u &unom na!iu&i*e malim &očetnim sloom'@

0oram poći u 5ka!emiju E %kad se !na o kojoj akademiji je riječ'.9 on je član 9nstituta E %misli se na jedan odre9eni institut' i sl.

. imena ma"istrala, "ranični: &rijela!a, auto&utea@

0agistrala *eogra! J *ar, 2a!ranska magistrala, >ranični prijelaz *ožaj, >ranični prijelaz =ćepanPolje, 5utoput *eogra! J -agreb itd.

e. imena "radski: četrti, ulica, uleara i ostali: djeloa naseljeni: mjesta@

8tari aero!rom, -abjelo, *lok 79, Preko 0orače, 8tara varoš, Drpe 0an!ića, *ulevar kralja ikole, lica slobo!e, Cercegovačka ulica, *ulevar 8ave :ovačevića, >ru!ska ma#ala i sl.

5menice ulica, bulevar i sl. kad se na9u na &očetku na!ia uijek se &i*u elikim &očetnimsloom, n&r. lica bratstva i je!instva, lica moskovska, *ulevar 1enjina$ ; sim ostalimslučajeima &i*u se malim &očetnim sloom.

f. na!ii umjetnički: djela, knji"a, udženika, noina, časo&isa, filmoa, radiotelei!ijski:

emisija, &jesama, !akona, molitaa, deklaracija, kon"resa, konferencija, s&ora!uma i sl.@*ijeli anđeo, >orski vijenac, 1uča mikrokozma, Pobune uma, 1elejska gora, 8tari zavjet, a Drinićuprija, Pravopis crnogorskoga jezika, 1ingua 0ontenegrina, 0atica, 5lmana#, :a! jaganjci uti#nu, 5rt magazin, 7eče na školju, oć skuplja vijeka, Deklaracija ;rnogorskog P/ centra o ustavnom položaju crnogorskoga jezika, 3čenaš, *erlinski kongres, 7ersajski mir, *ečki književni !ogovor,Dejtonski sporazum itd.

". imena me9unarodni:, držani: i jerski: &ra!nika@

12


13/314

ova go!ina, Praznik ra!a, Prvi maj, Dan nezavisnosti, 0eđunaro!ni !an borbe protiv si!e, Dan!ržavnosti, Dan 4epublike, *ožić, skrs, *ajram, :urbanEbajram, 7eliki petak, Trojčin!an,9lin!an, *a!nje veče i sl.

3ridjei i!edeni od oi: na!ia &i*u se uijek malim &očetnim sloom@

novogo!išnji, božićni, prvomajski, uskršnji, bajramski, ilinski, petrov!anski, mi#oljski i sl.

4. imena katedri na fakultetima, &oseni: odsjeka i nastani: &redmeta@

:ate!ra za crnogorski jezik, 3!sjek za #rvatski jezik i književnost, 9storija crnogorskoga jezika,1ikovno vaspitanje, 8ociologija kulture, 8rpska književnost, :njiževnost prosvjetiteljstva i sl.

i. na!ii istorijski: do"a9aja@

*itka na ;arevom 1azu, :osovski boj, Prvi svjetski rat, Prvi krstaški rat, *itka na


14/314

Poštovani? Primio sam 7aše pismo$$$

ko se ora$anje nastalja u istom redu, onda se &ra riječ i!a !are!a &i*e malim &očetnimsloom@

Poštovani, obraćam 7am se$$$

2F. 5menice zemlja, mjesec, sunce &i*u se na da načina@

a. -ad o!načaaju asionska tijela, &i*u se elikim &očetnim sloom@

3na je uvijek pratila 0jesečeve mijene$:oliko ima planeta u 8unčevom sistemuLDugo je trebalo !a čovječanstvo sazna !a se -emlja okreće oko sopstvene ose$

. ; sim dru"im !načenjima, &i*u se malim &očetnim sloom@

Prevarilo i# je !ecembarsko zubato sunce$:a! smo i# viđeli, sunce nas je ogrijalo$3n ne gle!a ni sunca ni mjeseca$ ijesmo se gle!ali !va mjeseca$To je ničija zemlja$

2D. 5mena jerski: &ri&adnika &i*u se malim &očetnim sloom@

#rišćanin, musliman, pravoslavac, katolik, bu!isti, a!ventisti, protestanti, suniti, šiiti i sl.

2. ;koliko se imenicama srbi, turci, latini i sl. o!načaaju na!ii jerski: &ri&adnika, a ne nacionalnaili narodnosna &ri&adnost, one se redono &i*u malim &očetnim sloom. &r.@

8to puta# sam gle!a ;rnogorce, gle!a turke, a gle!a latine

%Odje se na Crno"orce ne "leda s "ledi*ta na!ia jerski: &ri&adnika'

3tišli su na stanak turcima$$$

:osa mla!a na groblje junačko,siplje li se bula# ka srpkinja#L

Da je bješe srbin ugrabio,ako #oća# glave obrtati$$$

o uteci u :otor latini$$$

Pokolji se na !rum sa turcima,četrnaest po%eci turaka#$$$

; su&rotnom, ako se oim imenicama iska!uje etnička ili nacionalna &ri&adnost, one seoae!no &i*u elikim &očetnim sloom. &r.@

-na Dušana ro!it 8rpka, zna !ojiti 3biliće$$$

5lM #eroju topolskome, :arađorđu besmrtnome,sve prepone na put bje#u, k cilju !ospje velikomeK !iže naro!, krsti zemlju, a varvarske lance sruši,iz mrtvije# 8rba !ozva, !anu život srpskoj !uši$

14


15/314

28. 5mena stručnjaka i! &ojedini: naučni: olasti, e! o!ira na to da li na!i u nji:ooj osnoisadrži neko lastito ime, &i*u se malim &očetnim sloom@

montenegristi, kroatisti, srbisti, balkanolozi, turkolozi, albanolozi, romanisti, njegošolog, šekspirolog, biolog,botaničar, toponomastičar i sl.

Napomena$ a!ii &rofesija, !animanja, titula i sl. u&otreljaaju se i u mu*kom i u ženskomrodu u !aisnosti od to"a da li se odnose na osoe mu*ko"a ili žensko"a &ola, n&r.@ pre!%e!nik J pre!%e!nica, autor J autorkaIautorica6 !oktor J !oktoricaI!oktorka i sl.

27. 3ri učtiome ora$anju i ora$anju i! &o*toanja jednoj osoi u&otreljaaju se !amjenice vi ivaš , koje se u tom slučaju uijek &i*u elikim &očetnim sloom@

Poštovana,Primio sam 7aše pismo$

>ospo!ine ministre, 0olim 7as !a mi o!govorite$$$

?0. ;koliko je riječ o služenoj komunikaciji s nekom ustanoom ili ako je učtio ora$anje

%ora$anje i! &o*toanja' usmjereno &rema e$em roju lica, tada se !amjenice vi i vaš &i*umalim &očetnim sloom@

Poštovana gospo!o, čast mi je razgovarati s vama$

?1. ; ora$anju &ojedincu, kad tako ora$anje ne &odra!umijea ilo koju rstu distancirano"aodnosa, može se i! &o*toanja &isati Ti i TvojK

Primio sam Tvoje pismo$Drago mi je što ću napokon upoznati Tvoju zemlju$

?2. Velikim &očetnim sloom &i*e se saka riječ u titulisanju sjetoni: i du:oni: elikodostojnika@

7aše 7eličanstvo, 7aša 8vetosti, jegova /kselencija, 7aša 0ilosti, jegova 8vetost i sl.

1F


16/314

III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI

??. ; crno"orskom je!iku riječi se &i*u sastaljeno, rastaljeno i &olurastaljeno u !aisnosti od!načenja koje imaju u &ojedinim olicima, kao i u !aisnosti od akcenta. ako se "oori o@rastaljenom &isanju !aseni: riječi %koje su odojene ra!macima, odnosno jelinama'K

sastaljenom &isanju kad nastaju složenice koje u"lanom imaju !ajednički akcenat i&olurastaljenom &isanju &olusloženica %s crticom'.

Složenicom se smatraju dije ili i*e me9usono &oe!ani: riječi koje najče*$e imaju i !ajedničkiakcenat i jedinsteno !načenje %ra!ličito od ono"a *to "a imaju kao &osene riječi'. &r.@ nizbr!o,međutim, o!oka, uoči, *orov!o, Po!maine i sl.

I-ENICE

?4. 5menice sastaljene od da i i*e djeloa koje o!načaaju naseljena mjesta &i*u se na tri načina@

a. ko su ti djeloi u &ot&unosti srasli i!mijeni*i soja !asena !načenja i &osene akcente

u noo !ajedničko !načenje i jedinsteni akcenat, &i*u se sastaljeno. &r.@Danilovgra!, Titogra!, ;arigra!, 1enjingra!, Petrogra!, *eogra!, *orov!o, :rivošije, Pacpolje,8okobanja, 8utomore i sl.

. ko nji:oi sastani djeloi imaju noo !ajedničko !načenje, ali su očuali &oseanakcenat, e! o!ira na to da li se mijenjaju si djeloi, onda se take imenice uijek &i*urastaljeno. &r.@

*ijelo Polje, 4u!o Polje, :osovi 1ug, 3rja 1uka, ovi 8a!, Donja *rela, 2užna 5merika6 Cerceg ovi % Cerceg ovoga, Cerceg ovome ', 9vanić >ra! % 9vanić >ra!a, 9vanić >ra!u ', Can Pijesak% Can Pijeska, Can Pijesku ', Cong :ong, 5!is 5beba, 8an 0arino, 1os 5nđeles i sl.

?F. 5mena stanonika mjesta čiji se na!ii &i*u rastaljeno &i*u se uijek sastaljeno. &r.@

*jelopoljac, *jelopoljci, ovosađani, ovosađanka, 3rjolučani, 2užnoamerikanci, Cercegnovljanin,Cercegnovljanka i sl.

?D. 5 !ajedničke imenice sastaljene od i*e djeloa koji su stekli noi !ajednički akcenat i noo!načenje, &osta*i tako složenicama, &i*u se uijek sastaljeno. &r.@

jugozapa!, %everoistok, kućepazitelj, lovočuvar, polukrug, polubrat, velepro!aja, !erikoža, konjokra!ica, "otoaparat, kilogram, parametar, autosugestija i sl.

?. ko djeloi !ajednički: imenica čine saki !a see &osenu akcenatsku cjelinu, &ri čemu se u&romjeni mijenja samo &osljednji dio, take imenice se &i*u s crticom i!me9u sastani: djeloa@

kremenEkamen, rakErana, 4#E"aktor, ra!ioEstanica, alajEbarjak, ra!ioEamater, autoEcesta, đulEnevjesta, "otoE reporter i sl.

?8. 3refiksi i riječca ne uijek se &i*u sastaljeno s imenicama@

nesoj, nečovjek, nelju!i, neprijatelj, neznalica, neznanje, nebriga, nera!, bez!ušnik, beskućnik, pre!straža,suvlasnik, pobratim, kontrare"ormacija i sl.

?7. 3rijedlo!i po, prije i poslije u! imenicu po!ne &i*u se na da načina@

1D


17/314

. -ad se želi o!načiti u cijelosti rijeme &rije ili &oslije 12 sati, tada se oi &rijedlo!i &i*u!ajedno s imenicom po!ne @ popo!ne, prijepo!ne, poslijepo!ne$ &r.@

;ijelo poslijepo!ne proveo je u krevetu$Nekao sam 7as cijelo prijepo!ne$vijek su zaje!no popo!ne$

. ko se misli na ilo koji remenski &eriod &rije odnosno &oslije 12 sati, tada se &rijedlo!io kojima je riječ &i*u odojeno od imenice po!neK

7iđećemo se poslije po!ne$Planirao sam !a !ođem prije po!ne$

40. 5!me9u imena6&re!imena i nadimaka nikad se ne stalja crtica@

2osip *roz Tito, 8vetozar 7ukmanović Tempo, 2ovan 2ovanović -maj, 8avić 0arković =te!imlija i sl.

41. Aostruka &re!imena &i*u se s crticom i!me9u nji:, n&r.@

9vana *rlićE0ažuranić, 0ilena *ožovićEPetrović i sl.

42. ko titula i !anje dola!e i!a lično"a imena, &ri čemu se u deklinaciji mijenja samo titula !anje, ali ne i ime, onda se i!me9u nji: &i*e crtica. &r.@

0ilićEbarjaktar, CuseinEbeg, *ećirEbeg, 8mailEaga, 3merEpaša, :ostrešE#arambaša, >avranEkapetan i sl.

ko se te titule u&otreljaaju samo i! &o*toanja, kad ne o!načaaju starno titulisanje, tada semo"u &isati sastaljeno s imenom u! koje stoje e! crtice i!me9u nji:. ako osloljaanjeilo je rlo frekentno u minulim remenima, n&r.@

9vanbeg, *ećiraga, 3smanaga,


18/314

li ako nije do*lo do &omjeranja !načenja, e$ !amjenice čuaju soje !načenje, tada i: trea&isati odojeno od &rijedlo"a u! koji stoje. rea, dakle, &raiti ra!liku me9u sljede$im&rimjerima@

*ilo je nevrijem, pa stoga nijesam mogao !oći$ J 8kini paučinu s toga zi!a$

9mali su konje, pa i# zato nije mogao stići$ J 2a ne marim za to što oni pričaju$

4D. amjenice s riječcom go! % gođ ' ra!ličito se u&otreljaaju u !aisnosti od !načenja koje u!naedenu riječcu doijaju@

. ko u! riječcu go! % gođ ' doijaju !načenje neodre9eni: !amjenica, te !amjenice se tada&i*u sastaljeno s riječcom go! % gođ '@ kogo!Ikogođ %neko' , štogo!Ištogođ %ne*to'$ &r.@

eka kogođ !ođe !a mu ruku !a$Coćemo li štogo! pričati ili !a se razilazimoL

. ko u! naedenu riječcu !amjenice doiju !načenje o&*ti: !amjenica, onda se one &i*uodojeno od te riječce@ ko go!Iko gođ, što go!Išto gođ, čiji go!Ičiji gođ i sl. &r.@

:o go! im !ođe, oni ga lijepo !očekaju$=to gođ im rečeš, oni će te poslušati$

4. O&*te i odrične !amjenice niko, ništa, ničiji, nikakav, iko, išta, ikakav, ičiji, ikolik i sl. &i*u sesastaljeno u sim slučajeima osim u &romjeni u &rijedložnim konstrukcijama, n&r.@

ni o! koga, ni sa kim, ni o! čega, ni o kome, i o! čega, ni o čemu, ni na čiji, i o kome, ni na što, ni za koga i sl.

PRIJEVI

48. 3ridjei sastaljeni od da dijela, e! o!ira na to kojoj rsti riječi ti djeloi &ri&adali, &i*u sesastaljeno ako taka složenica ima !ajedničko %jedinsteno' !načenje. a nji:oo sastaljeno&isanje ne utiče okolnost jesu li nastali &rostim srastanjem sastani: djeloa ili &omo$u infiksa.&r.@

plavobijeli, %everozapa!ni, jugoistočni, bezuman, pre!obar, antiratni, samonikli, maloumni, !obro!ušan, pseu!onaučni, plavook, naučnoistraživački, trospratni, šestočlani, svijetložuti, tamnocrveni, poluprazan,!anonoćni, pre!njonepčani, književnoistorijski i sl.

47. 3ridjei i!edeni od i*ečlani: to&onima, čija se imena &i*u rastaljeno ili s crticom, &i*u seuijek sastaljeno. &r.@

bjelopoljski, orjolučki, !onjokrajski, #ercegnovski, novosa!ski, južnoa"rički, gornjo%enički, bokokotorski,lješkopoljski, malocucki i sl.

F0. -od &ridjea složeni: od i*ecifreni: rojea &ridje se s&aja samo sa &osljednjim rojem@

!va!eset petogo!išnji, četr!eset !vo!nevni i sl.F1. 3ridjei složeni s riječcom ne uijek se &i*u sastaljeno s njom@

nevelik, nepoznat, neiskusan, nezreo, neobrazovan, neznaven, nevi!ljiv, ne!orastao, neslavan i sl.

F2. 3risojni &ridjei i!edeni i! dostruki: &re!imena uijek se &i*u s crticom me9u tim&re!imenima. &r.@

:ara!žićE*elićev, :ara!žićEDaničićev, *rozE9vekovićev, 5nićE8ilićev, *ojlE0ariotov i sl.

18


19/314

F?. Aočlani &ridjei u koji: je saki član !adržao soje !načenje u okiru !ajedničko"a !načenjakoje imaju u odre9enoj kontekstualnoj u&otrei &i*u se s crticom i!me9u ti: djeloa. &r.@

crnogorskoE#rvatski %odnosi', engleskoEruski %rječnik' , grčkoEturska %koalicija', crnogorskoEturski %rat' i sl.

.ROJEVIF4. #rojei 1117, 20, ?0, 40, F0, D0, 0, 80, 70, 200, ?00, 400, F00, D00, 00, 800, 700 &i*u se

sastaljeno@

je!anaest, !vanaest, se!amnaest, !va!eset, četr!eset, šez!eset, !eve!eset, !vjesta, petsto, šeststo, !evetsto itd.

li@ !vije stotine, tri stotine, !evet stotina itd.

FF. Aru"i i*ečlani rojei &i*u se rastaljeno@

tri!eset šest, osam!eset je!an, tri!eset !rugi, !va!eset osmii, pet #ilja!a !vjesta !va!eset !va, trista !va!eset peti isl.

G%AGO%I

FD. Gla"oli složeni s &refiksima &i*u se uijek sastaljeno s njima, n&r.@

po!ići, prošetati, uskočiti, pre!vo!iti, pročitati, zajaukati, zaplakati, nasmijati se, zakukati, progovoriti i sl.

F. )iječca ne &i*e se odojeno od "la"ola@

ne bi#, ne tražim, ne znam, ne vi!im, ne viđesmo, ne biste, ne znajući i sl.

5!u!etak od to"a &raila čine samo sljede$i olici@

neću J nećeš E neće I nećemo J nećete E neće6 nemoj I nemojmo, nemojte6

nemam J nemaš E nema I nemamo J nemate J nemaju6 ne!ostajali J ne!ostaje$

F8. (nožinski olici "la"ola biti u aoristu uijek se &i*u sastaljeno@

bismo J biste E biše$

F7. ; složenim "la"olskim olicima "lani i &omo$ni "la"ol &i*u se odojeno jedan od dru"o"a@

. 3erfekat@ čitao sam, vi!io sam, čuo je, viđeli ste, znali su itd.

. 3luskam&erfekat@ bija#u viđeliIsu bili viđeli, bio sam stigaoIbija# stigao, bijasmo čuliIsmo bili čuliitd.

.+utur 5@ ću viđeti, će znati, ću čitati, moći ću, !oći ću, reći ćemo itd.(e9utim, u futuru "la"ola na Jti, u slučajeima kad se is&red nji: ne koristi sujekat,jalja se dojaka u&otrea@

5. ajče*$e se tada &omo$ni i "lani "la"ol i!"oaraju kao jedna riječ, &a se tako i&i*u@ čitaću, znaću, govorićemo, trčaće, plakaćete itd. ; tim slučajeima futur je &rosti"la"olski olik.

17


20/314

55. 5ako je taka u&otrea u Crnoj Gori rlo rijetka, u naedenom slučaju de*aa se dase "lani "la"ol %u infinitiu' u&otreljaa e! krajnje"a Ji i da se kao taka &i*eodojeno od &omo$no"a "la"ola@ čitat ću, znat ćemo, govorit ćete, plakat ćete, smijat će se isl. aka u&otrea karakteristična je u #oki -otorskoj, &a je sto"a ne treaisključiti i! standardnoje!ičke norme. (e9utim, u jednom tekstu se ne mo"u

nai!mjenično u&otreljaati i jedni i dru"i olici futura.. +utur 55@ bu!em vi!io, bu!em !ošao, bu!ete stigli, bu!u %eli, bu!eš mogao, bu!e po%ekao i sl.

. 3otencijal@ bi# mogao, bi pjevao, biste kupili, bismo znali itd.

D0. 5!ra!i ti&a@ #tioEne #tio, reklaEkazala, mogaoEne mogao, periE!eri, #oćešEnećeš, i!i miE!ođi mi i sl. uijek se&i*u &olusastaljeno, s crticom i!me9u sastani: djeloa.

PRI%OZI

D1. Velik roj &rilo"a nastao je srastanjem &oseni: riječi u jednu riječ, *to je &odra!umijealo i&romjenu &oseni: !načenja sastani: djeloa. aki su recimo@ nizbr!o, zare!om, akobog!a,

naizgle! i sl.D2. 3rilo!i se &i*u sastaljeno u slučajeima kad su oa nje"oa sastana dijela %e! o!ira na to

kojoj rsti riječi ti sastani djeloi &ri&adali' u &ot&unosti srasla u jednu riječ i &o&rimila noo!ajedničko !načenje i !ajednički akcenat. &r.@

ika!, ikako, ikoliko, iđe, svuđ, svuku!+a, katka!, đeka!, poneka!, ku!ikamo, štaviše, ionako, niđe, neđe,nika!, nikoliko, nizašto, ne!ovoljno, nelijepo, poneka!, počesto, poveliko, suviše, nipošto, !ov!e, !on!e, !otle,otku!, !onekle, o!nekle, o!avno, o!ne!avno, o!skoro, o!neku!, o!je!anput, o!ozgo, na!aleko, naopako,na!ugo, naširoko, napamet, bestraga, prek+o%utra, prekjuče, onoma!ne, onomlani, preklani, %utra!an, smjesta,uglas, naglas, izre!a, o!re!a, !oveče, spolja, nizbr!o, akobog!a, ujesen, naveliko, naprečac i sl.

D?. ko je neki od sastani: djeloa sačuao soje &oseno !načenje, tada se ti djeloi &i*u

rastaljeno. &r.@ i ka! bu!u za#tijevali, neće im se !ati$ koliko sati ćete stićiL e pa!a mi na pamet$ estao je bez traga$9 otac mu je bio trgovac na veliko$Pao mu je kamen na ruku$3!govarao je s mjesta$

D4. ako se i si &rilo*ki i!ra!i čiji sastani djeloi nijesu srasli &i*u rastaljeno@

preko !ana, preko noći, na proljeće, na primjer, za inat, s leđa, bez sumnje, o! juče, o! lani, !o juče, !o %utra, o!

zimus, ma ka!, na koliko, ma đe, bilo ka!, bilo đe, đe bilo, kako bilo, na lešo, na crno, na bijelo, u potpunosti,u cijelosti, u re!u, za stalno i sl.

DF. 3rilo!i ti&a o! ta!a &i*u se rastaljeno, a &rilo!i ti&a ota! sastaljeno@

. rastaljeno@ za sa!a, o! sa!a, o! ta!a, !o ka!a, !o ta!a itd.

. sastaljeno@ zasa!, otka!, !oka!, !osa!, !ota! i sl.

20


21/314

DD. 3rilo*ki i!ra!i sastaljeni od da !načenjski su&rotna &rilo"a koji čuaju soje &osene akcente&i*u se s crticom. &r.@

bržeEbolje, goreE!olje, je!nomE!vaput, ka!Eta!, kakoEtako, !anasE%utra, kolikoEtoliko, poštoEpoto, tamoEovamo, plusEminus, lijevoE!esno i sl.

PRIJE%OZI

D. 3rijedlo!i nastali &ot&unim srastanjem sastani: djeloa &i*u se sastaljeno. &r.@

navr#, !ovr#, ispo!, izna!, poviše, između, izvan, na!omak, nakraj, sa!no, po!no, povr#, uprkos, uoči, potkraj, posre!, uime, umjesto, namjesto, naprema, naspram, pora!+i, zara!+i, uoči i sl

D8. ko imenički dio ti: &rijedlo"a !adrži soju imeničku funkciju, onda se on &i*e odojeno od&rijedlo"a is&red nje"a. &r.@

Popeo se na vr# br!a$ Pogle!aj me u oči$ ime koga vi govoriteL Pogle!ajte u vr# ovoga koplja$

D7. ko da &rijedlo"a stoje jedan u! dru"i, ali saki čua soje !načenje, &i*u se odojeno@ !o pre!,

!o potkraj, !o ispo!, !o nakraj, !o izna! i sl. &r.@Pjevali smo !o pre! zoru$8tigli smo !o pre! kuću, ali !alje nijesmo mogli ići$.ivjela je !o potkraj zime$

/ZVICI

0. ; !aisnosti od to"a kako se i!"oaraju i *to se njima želi &redstaiti, u!ici se &i*u na danačina@ sastaljeno ili &omo$u crtice.

a. ko se u!ici i!"oaraju duže remena ili otežu e! &rekida, tada se &i*u sastaljeno.

&r.@ oooj, eeej, joooj, #eeej i sl.. ;!ici koji se udajaju ili u!asto&no &onaljaju &i*u se s crticom me9u sastanim

djeloima. &r.@ macEmac, avEav, #aE#aE#a, mljacEmljac, kuEku, kukuEkuku, leEle, #eE#eE#e i sl.

RIJE"CE I VEZNICI

1. Ve!nici i riječce sastaljeni od i*e djeloa, koji su u i!"ooru &ot&uno srasli, &i*u se sastaljeno.&r.@

kamoli, negoli, iako, !oli, nekmoli, otka!, otkako, otku!a, prem!a, stoga, !akako, prem!a itd.

2. Složeni do&usni e!nik iako uijek se &i*e sastaljeno !a ra!liku od "ru&e i ako u &o"odenom

!načenju. &r.@Doći ćemo iako se nijesmo najavili$ E Primićemo vas i ako se ne bu!ete najavili$ ije nimalo za#la!ilo iako je palo !osta kiše$ E 9 ako bu!e kiše, žito se više ne može oporaviti$

?. )iječca li &i*e se na da načina@

a. u! ne&romjenljie riječi is&red see stara složenicu, &a se, samim tim, &i*e sastaljeno snjima@ kamoli, nekmoli, negoli i sl.

21


22/314

. u&itna riječca li uijek se &i*e odojeno od riječi koja joj &ret:odi@ !a li, đe li, jesu li, #oćeteli, možeš li, nije li i sl.

22


23/314

IV. RASTAVLJANJE I PRENOŠENJE RIJEČI U NAREDNI RED

4. ;koliko se neka riječ ne može is&isati6otkucati u jednom redu, onda se jedan nje!in dio &renosiu sljede$i red, a na kraju &ro"a dijela riječi, u! nje"a, stalja se crtica %'.

F. Su"lasnici ili su"lasnički sku&oi %e! samo"lasnika u! nji:' nikad se ne &renose u naredni red.ije, dakle, do!oljeno &reno*enje i rastaljanje riječi ti&a@

bolesEt, boleEst, gle!aE#, topoEt, ra!oEst, ra!osEt, časEt, čaEst, blaEnš, blanEš, #eEn!, #enE! i sl.

D. -ao ni su"lasnik, tako se ni jedan samo"lasnik ne &renosi u sljede$i red, &a je &rao&isnonedo&ustio &reno*enje ti&a@

gle!aEo, posaEo, ženEa, stEo, boljEe, trčatEi, čitanjEe i sl.

.


24/314

govoEriti, naElaziti, o!goEvarati, preElaziti, proEnalazač i sl.

8F. Su"lasničke "ru&e do!oljeno je &renositi na i*e načina@

a. ;koliko je riječ o su"lasničkim "ru&ama na "ranici i!me9u &refiksa i osnone riječi usloženicama, mo"u$e i: je ra!dojiti tako da jedan konsonant ostane u "ornjem, a dru"ise &renosi u naredni red. &r.@

na!Eživjeti, ražE!žilitati, razEviti, o!Egovoriti, pre!Eviđeti, razErije!iti, o!Evući, uzEviknuti, o!Egovoriti isl.

. Su"lasničke "ru&e do!oljeno je &renijeti u naredni red tako da se dio riječi koji se ne&renosi !ar*aa samo"lasnikom. &r.@

sluEžba, !ruEžba, zeEmlja, kleEtva, pjeEsma, vaEz!an, groEžđe i sl.

(e9utim, ako dio riječi koji se &renosi &očinje su"lasničkom "ru&om te*kom !a i!"oor,tako &reno*enje nije do!oljeno. ; tom slučaju se su"lasnička "ru&a ra!ija&reno*enjem samo jedno"a su"lasnika. Aakle, &reno*enje ti&a braEtski, graE!ski, boErba nijedo!oljeno. ;mjesto nje"a is&rano je@

borEba, sunEce, bratEski, korotEni, gra!Eski, lju!Eski, karElovački, vojEska, carEstvo, palEma, žalEba i sl.

8D. )iječi sa okalnim r mo"u se &renositi tako da u naredni red ide dio i!a to"a okalno" r . &r.@

krEvavi, krEstiti, prEvijenac, #rEvatski, !rEveni, vrEšnjaci, grEliti, #rEliti, mrEviti, vrElina, vrEnjački i sl.

8. )iječi strano"a &orijekla u crno"orskom je!iku rastaljaju se na isti način kao i doma$e %u skladus &rednjim &railima'.

88. 3olusloženice se rastaljaju kao i se dru"e riječi. li ako &olusloženicu trea rastaiti i &renijetiu dru"i red na mjestu 9e se nje!ini sastani djeloi s&ajaju crticom, onda se jedna crtica &i*e nakraju "ornje"a reda, a dru"a &renosi i u naredni red. &r.@

*ećirE rakE goreE 9vanE

Eaga Erana E!olje Ebeg

24


25/314

V. SKRAĆENICE

87. Skra$enica je na!i !a saku &ri i!"ooru ili &isanju skra$enu riječ ili skra$eni sku& riječi. )iječi isku&oi riječi skra$uju se u skladu s odre9enim &railima, osim u rijetkim i!u!ecima kad su ta&raila naru*ena drukčijom tradicionalnom u&otreom.

70. )iječi, sku&oi riječi i i*ečlani na!ii skra$uju se na i*e načina. 3i*u se s tačkom na kraju ili e!nje, sastaljeno ili rastaljeno, elikim ili malim sloima, a se to u skladu s &railima koja seodnose na &ojedinačne kate"orije.

71. Skra$enice se čitaju na da načina.

a. ko je riječ o skra$enim &očetnim djeloima riječi ili sku&oa riječi, te ako seskra$enicom ou:ata &očetni i !ar*ni dio riječi, tada se čitaju kao da je na&isan &unina!i. &r.@ pro" . %čita se@ pro"esor ', go!$ %čita se@ go!ina ', ž$ r$ %čita se@ ženski ro! ', it! . %čita se@ itako !alje ', !r %čita se@ !oktor ', mr %čita se@ magistar ' i sl.

. ko su &ak skra$enicama o!načena &očetna sloa ili &očetni slo"oi i*ečlani: na!ia,one se čitaju na da načina@

i. ;koliko skra$enica sadrži u sei samo"lasnik, ona se čita onako kako se i &i*e.&r.@

;5, 25T, 25-, 0P, 095, 9 i sl.

Oo &railo ne ou:ata skra$enice s na"omilanim su"lasničkim "ru&ama te*kim!a i!"oor, n&r. DP, C;4 i sl. ake skra$enice čitaju se &rema na!iimasloa od koji: su sastaljene %kao i one i! naredne stake, koje se sastoje samo odsu"lasnika ili samo od samo"lasnika', ali se ne mo"u mije*ati na!ii sloa i!ra!ličiti: je!ika. &r.@ AVA se čita ili !iEviE!i ili !eEveE!e , ;A3 se čita ili uEenE!eEpeili juEenE!iEpi i sl.

; deklinaciji oi: skra$enica nastaak se od nji: odaja crticom e! jelina.ii. ;koliko se skra$enice sastoje samo od konsonanata ili samo od okala, one sečitaju &rema na!iima sloa od koji: su sastaljene. &r.@

;> %ce"e', / %eu', 5/ %uae', ;D: %cedeenka', D: %deenka', 4:%erenka', 8DP;> %esde&ece"e' i sl.

Oa &raila imaju soje i!u!etke u onim slučajeima koje je ustalila du"au&otrena tradicija. ako se n&r. *iC čita kao [ei:a], 85D kao [esade].

SKRAIVANJE S &A"KO-

72. Skra$enice nastale u!imanjem samo &ro"a konsonanta i! riječi koja se skra$uje uijek se &i*u stačkom na kraju %osim &rimjera o&isani: u tački 100'. &r.@

č$ E čitaj

g$ E "odina

l$ E lice

t$ E tačka

r$ E ra!red

v$ E ijek

v$ E i9eti

m$ E mjesto

2F


26/314

7?. Skra$enice nastale u!imanjem &očetno"a konsonantsko" sku&a u riječi &i*u se s tačkom na kraju.&r.@

br$ roj

sv$ E seska

str$ E stranačl$ E član

mn$ množina

mj$ E mjesto

šk$ *kolski

"r$ francuski grč$ "rčki

st$ stolje$e

74. ko su skra$enice nastale u!imanjem &ro"a slo"a ili u!imanjem &ro"a slo"a i &očetno"akonsonanta ili konsonantsko" sku&a i! dru"o"a slo"a riječi koja se skra$uje, i!a nji: se tako9e&i*e tačka. &r.@

ul$ ulica

umj$ umjesto

go!$ E "odina

ar$ ara&ski

ar#$ E ar:itekta

ar#$ ar:aično

uč$ učenik

up$ u&orediti

je!n$ jednina

pro"$ E &rofesor

čak$ E čakaski

štok$ E *tokaski

kajk$ E kajkaski

tur$ turski

lat$ latinski

gimn$ E "imna!ija

komp$ kom&arati

!em$ deminuti

gen$ E "eniti

alb . alanski

7F. Skra$enice nastale u!imanjem &ra da slo"a i su"lasnika do okala i! tre$e"a slo"a &i*u se stačkom na kraju@

augm$ E au"mentati

#ipok$ :i&okoristik

superl$ E su&erlati

upor$ E u&orediti

imper"$ im&erfekat

aka!$ E akademik

7D. Skra$enice !a sku&oe riječi koje su nastale u!imanjem samo &ro"a sloa ili &očetno"asu"lasničko" sku&a i! ti: riječi &i*u se s tačkom &oslije sake skra$ene riječi i ra!makom%jelinom' i!me9u skra$eni: djeloa. &r.@

m$ r$ mu*ki rod

ž$ r$ E ženski rodsr$ r$ srednji rod

n$ !$ naedeno djelo

p$ n$ e$ &rije noe ere

o$ m$ oo"a mjeseca

o$ g$ oe "odine

v$ !$ r*ilac dužnosti

s$ r$ sojom rukomi sl$ i slično

i !r$ i dru"o

šk$ g$ *kolska "odina

n$ r$ na ruke

2D


27/314

Od naedeno"a &raila odstu&a nekoliko skra$enica koje se oilježaaju na tradicionalannačin u&rkos rečenim &rao&isnim &railima@

tj$ E to jest

it!$ E i tako dalje

npr$ na &rimjer

7. eke i*esložne riječi skra$uju se tako *to se u!me &očetni konsonant ili slo" i da ili i*ekonsonanata i! sredine riječi. &r.@

stsl$ E starosloenski

rkt$ rimokatolički

imp"$ E im&erfekt%ini'

stcsl$ starocrkenosloenski

rkp$ E ruko&isni

s#$ E sr&sko:ratski

tzv$ tako!ani

p"$ E &erfekt%ini'

SKRAIVANJE .EZ &A"KE78. Skra$enice koje nastaju kontrakcijom &i*u se e! tačke na kraju, e! o!ira na to da li se njome

ou:ata samo &očetno i !ar*no sloo ili &očetno sloo i nekoliko sloa s kraja riječi. &r.@

g!in E "os&odin

gđa E "os&o9a

rn E račun

!r E doktor

mr E ma"istar

5!me9u sastani: djeloa ti: skra$enica ne &i*e se crtica.

77. 5!a skra$enica koje se !ar*aaju na samo"lasnik nikad se ne &i*e tačka, osim ako je u &itanjuskra$enica !a lično ime koje &očinje samo"lasnikom.

100. Skra$enice koje o!načaaju mjerne jedinice me9unarodno su &ri:a$ene i &i*u se e! tačke nakraju@

mm E milimetar

cm E centimetar

!m E decimetar

m E metar

km E kilometarmg E mili"ram

g E "ram

!g E deci"ram

kg E kilo"ram

!kg E deka"ram

t E tona

ml E mililitar

!cl E decilitar

l E litar

!kl E dekalitarkl E kilolitar

#l E :ektolitar

s E sekund

# E sat %čas'

! E dan

2


28/314

a E ar

#a E :ektar

5 E am&er

Cz E :erc

2 E džul

7 E olt

O E at

° ; E ste&en Cel!ijusa

101. Skra$enice kojima se o!načaaju strane sijeta &i*u se elikim sloima e! tačke na kraju@

2 E ju"

- E !a&ad

9 E istok

H E eer

102. Skra$enice !a i*ečlane na!ie &i*u se elikim sloima e! o!ira na to da li se ti na!ii u &unomoliku &i*u elikim ili malim &očetnim sloima. 5!a taki: skra$enica ne &i*e se tačka. &r.@

0; %(atica crno"orska'

9;22 %5nstitut !a crno"orski je!ik i je!ikoslolje'

;P; %Crno"orska &raoslana crka'

;P %Crno"orsko narodno &o!ori*te'D5 %Aukljanska akademija nauka i umjetnosti'

1;> %;druženje likoni: umjetnika Crne Gore'

;D: %Crno"orsko dru*to ne!aisni: knjiženika'

;5 %Crno"orska akademija nauka i umjetnosti'

%;jedinjene nacije'

C5- %ratska akademija !nanosti i umjetnosti'

2 %Crna Gora'

10?. Skra$enice %simoli' !a :emijske elemente &i*u se uijek elikim &očetnim sloom i e! tačke. &r.@

5l E aluminijum

8 E sum&or


29/314

10%. %a1inske skraeni3e. a skra$enice i! latinsko"a je!ika aže ista &raila koja su naedena !askra$enice i! crno"orsko"a je!ika. &r.@

m$ E masculinum %mu*ki rod'

"$ femininum %ženski rod'

n$ neutrum %srednji rod's$ v$ E su oce %kod riječi'

a$ a$ E ad acta %me9u s&ise'

l$ c$ E loco citato %na naedenom mjestu'

m$ p$ E manu &ro&ria %lastitom rukom'

o$ c$ E o&us citatum %naedeno djelo'

s$ a$ E sine anno %e! o!nake !a "odinu'

s$ l$ E sine loco %e! o!nake !a mjesto'

!r sc$ E doctor scientiae %doktor nauka'!r me!$ E doctor medicinae %doktor medicine'

10!. Napomene@

a. eke se skra$enice %mimo naedeni: &raila' tradicionalno &i*u samo elikim sloima,n&r.@

1$ 8$ E locus si"illi %mjesto &ečata'

0$ P$ mjesto &ečata

$ $ E nomen nescio %ime ne !nam'K u&otreljaa se kad je ime i &re!ime

ne&o!nato ili se ne želi sao&*titi. $ *$ E nota ene %ilje*ka'

P$ 8$ E &ost scri&tum %&oslije na&isano"a'

5$ D$ E anno Aomini %ljeta Gos&odnje"aK &oslije noe ere'

. ;koliko se skra$enice &i*u elikim sloima, a jedna od riječi u njoj &očinje nekim oddi"rafa % lj, nj, !ž ', onda se taj di"raf &i*e elikim sloima oa sastana dijela@


30/314

VI. PISANJE RIJEČI STRANOGA PORIJEKLA

106. Crno"orski je!ik je o"at leksikom strano"a &orijekla koja se o9e tokom du"e istorijeustalila u me9usonim &rožimanjima, uticajima i susretima Crno"oraca s okolnim ližim i daljimnarodima i nji:oim je!icima. ako crno"orski je!ik oiluje romani!mima, turci!mima, "reci!mima,a u noije rijeme se su &risutniji an"lici!mi.

107. e trea su leksiku strano"a &orijekla koja je u*la u crno"orski je!ik smatrati tuđicama . akaleksika može se &odijeliti u dije "ru&e.

3ru "ru&u čine riječi strano"a &orijekla koje su se tokom du"e u&otree ustalile u crno"orskomeje!iku u toj mjeri da i: "oornici dožiljaaju kao doma$u leksiku. &r.@ košulja, čarapa, kralj, car, ura,bazen, ša#, !žemper, kaput, majstor, papir, komšija, boja, !žem i sl. ake riječi koje su u &ot&unosti&rila"o9ene fonolo*kome i morfolo*kom sistemu crno"orsko"a je!ika na!iaju se pozajmljenice %a netuđice '.

)iječi !a koje je oči"ledno da su strano"a &orijekla i koje najče*$e imaju adekatan doma$i sinonimsmatraju se tu9icama. ake su n&r.@ biznis, imi!ž, šoping, konverzacija, meni, kul, ab!ejt, !aunlo!ovati i sl.;koliko !a taku leksiku &ostoje adekatne doma$e riječi, &oželjno je umjesto nje koristiti doma$uriječ. ako se n&r. i!me9u konverzacije i razgovora trea sakako o&redijeliti !a razgovor K i!me9u posla ibiznisa &rimat trea dati poslu i sl. ;koliko &ak tu9ice nemaju adekatan doma$i sinonim, nije i:&otreno &reoditi i nasilno !amjenjiati doma$om riječju ili i!ra!omK naročito ne u slučaju kad jetaka leksika u &ot&unosti inkor&orirana u crno"orski rječnički fond i kao taka &o!nata e$ini"oornika. ake su n&r. riječi@ #amburger, sen!vič, #otE!og, kompjuter, projektor, kauboj i sl. One tada&restaju iti tuđice i &ostaju pozajmljenice$

108.eksika strano"a &orijekla, ilo da je riječ o !ajedničkim ili lastitim imenicama ili &ak o kakoj

dru"oj rsti riječi, &i*e se u skladu s na*im je!ičkim !akonitostima. Se tu9ice u crno"orskome je!iku&odliježu !akonima fonetske transkri&cije. Aakle, &i*u se onako kako se i!"oaraju u skladu smo"u$nostima koje daje na*a standardna a!uka i aeceda.

107.5ako se riječi strano"a &orijekla u crno"orskome je!iku &i*u onako kako se i!"oaraju, &onekad je&otreno ista$i i nji:o i!orni olik i! je!ika od koje"a &otiču. ; tim slučajeima se i!a olika kojije na&isan fonetski strana riječ u i!ornome oliku stalja u !a"rade. &r.@

=ekspir % 8#akespeare ', >ete % >oet#e ', 0akijaveli % 0ac#iavelli ', Pšemislav % PrzemQsRav ', Džon % 2o#n ',*u!impešta % *u!apest ', *eč % Oien ', 4im % 4oma ',


31/314

111.a!ii "radoa, držaa, re"ija, kontinenata &i*u se u oliku u kojem se tradicionalno u&otreljaaju ucrno"orskome je!iku, e! o!ira na to kako se oni i!orno i!"oaraju ili &i*u. &r.@

*eč, *ukurešt, ;arigra!, 1avov, Petrogra!, *u!impešta, :ijev, 4im, 7aršava, 5lbanija, 4usija, /ngleska,>rčka, =ve!ska, =panija itd.

112.Onomastiku koja &otiče sa sr&sko"a %ekasko"' je!ičko" &odručja ne trea ijekai!oati e$ je &isatiu i!ornom oliku %e! o!ira na to da li je riječ o antro&onimiji ili to&onimiji'. &r.@

8vetlana, 1eposava, 7era, 8enka, -vez!an, -vez!ana, *elka6 *eogra!, *ela Palanka, 1eposavić, *ela ;rkva,8uva 4eka, *eli Potok, *ežanija, *elo Polje itd.

113. a "eo"rafskim kartama, atlasima i ma&ama strani to&onimi se mo"u &isati duletno@ i u i!ornom ii!"oornom oliku. &r.@

e ork %jujork', Oien %#eč', 1os 5ngeles %os n9eles', 4io !e 2aneiro %)io de Ianeiro',PennsQlvania %3ensilanija', Perugia %3eru9a', *ologna %#olonja' i sl.

114.Strane to&onime i antro&onime u &o*tanskome saora$aju trea &isati u i!ornome oliku.

11F.-ur!iom trea oilježaati i saku stranu riječ koja je i! ma ko" ra!lo"a na&isana i!orno u tekstu&isanom na crno"orskome je!iku.

PRO-JENA S&RANI4 I-ENA

-/5KA I-ENA

116. (u*ka strana imena koja se !ar*aaju na su"lasnik mijenjaju se kao i crno"orske imenice &re rste, tj. kao i crno"orska imena na su"lasnik %ti&a ena!, 9van, >oran '. &r.@

=ekspir J =ekspira J =ekspiru J =ekspira6 *ergman J *ergmana J *ergmanu6 9sak J 9saka J 9saku6 Camlet JCamleta J Camletu i sl.

117. (u*ka strana imena s nena"la*enim finalnim okalom Ea mijenjaju se &o &romjeni imenica tre$e rste, kao i crno"orska mu*ka imena na Ea . &r.@

7ojtila J 7ojtile J 7ojtili J 7ojtilu J 7ojtila6 8pinoza J 8pinoze J 8pinozi J 8pinozu6 Dobrica J Dobrice JDobrici J Dobricu i sl.

118. Strana mu*ka imena s nena"la*enim okalom Jo na kraju mijenjaju se kao i crno"orska mu*ka imenati&a 7la!o, PeroK dakle, &rema &romjeni imenica &re rste. &r.@

Pikaso J Pikasa J Pikasu E Pikasa6 Patroklo J Patrokla J Patroklu6 Gakomo J Gakoma J Gakomu JGakoma6 Pablo J Pabla J Pablu J Pabla i sl.

11/. Strana mu*ka imena s na"la*enim i nena"la*enim Ji u finalnom &oložaju mijenjaju se kao i imenice&re rste s tim *to se i!me9u osnono"a olika i &adežni: nastaaka dodaje e&entetsko j radii!je"aanja :ijata %!ijea'. &r.@7er!i J 7er!ija J 7er!iju J 7er!ija J 7er!i E 7er!ijem6 5ligijeri J 5ligijerija J 5ligijeriju J 5ligijerija J 5ligijeri E 5ligijerijem6 :ene!i J :ene!ija J :ene!iju J :ene!ija6 :ami J :amija J :amiju6 Platini J Platinija JPlatiniju i sl.

a isti način mijenjaju se i latinska i "rčka imena s krajnjim Eje %lat. Eius6 "rč. Eios ', n&r.@

?1


32/314

3vi!ije J 3vi!ija J 3vi!iju6 7ergilije J 7ergilija J 7ergiliju6 2ulije J 2ulija J 2uliju6 Polibije J Polibija J Polibijui sl.

120. (u*ka strana imena koja se !ar*aaju na nena"la*eno Ee ili Eu mijenjaju se kao i imenice &re rste,ali !adržaaju to Ee ili Eu u &romjeni. &r.@

Dante J Dantea J Danteu J Dantea J Dante J Danteom6 Cajne J Cajnea J Cajneu6 4ilke J 4ilkea J 4ilkeu J 4ilkea J 4ilke J 4ilkeom i sl.

e#ru J e#rua J e#ruu J e#rua J e#ru J e#ruom6 *aku J *akua J *akuu i sl.

121. Strana mu*ka imena s na"la*enim finalnim Eo, Ee ili Eu mijenjaju se kao i crno"orske imenice &re rste, s tim *to !adržaaju to Eo, Ee ili Eu i u &romjeni. &r.@

Dego J Degoa J Degou6 Di!ro J Di!roa J Di!rou6 9go J 9goa J 9gou6 4uso J 4usoa J 4usou itd.

0alarme J 0alarmea J 0alarmeu6 4ene J 4enea J 4eneu6 0erime J 0erimea J 0erimeu itd.

Pompi!u J Pompi!ua J Pompi!uu6 0anitu J 0anitua J 0anituu i sl.

122. Strana &re!imena i! sloenski: je!ika s finalnim EovIEev ili Ein %kad se odnose na mu*ka imena'

mijenjaju se najče*$e kao imenice &re rste %ali je mo"u$a i &ridjeska &romjena n&r. 2esenjinim umj. 2esenjinom &o u"ledu na na*e n&r. 0arkom 0iljanovim '. &r.@

Ne#ov J Ne#ovom6 :arpov J :arpovom6 0en!eljejev J 0en!eljejevom6 7asiljev J 7asiljevom6 Turgenjev JTurgenjevom6 2esenjin J 2esenjinom6 ikitin J ikitinom i sl.

123. Strana &re!imena i! sloenski: je!ika %koja se odnose na mu*ka imena' s finalnim Jski mijenjaju sekao &ridjei. &r.@

Dostojevski J Dostojevskog+a J Dostojevskom+e J Dostojevskim6 emirovski J emirovskog+a J emirovskom+e J emirovskim6 Nomski J Nomskog+a J Nomskom+e J Nomskim6 8te"anovski J8te"anovskog+a J 8te"anovskom+e J 8te"anovskim i sl.

12%.Aosložna mu*ka lična imena na Ea :i&okorističko"a &orijekla ti&a *ora, Ne!a, Gura, 1aza, 0e#a, 0ita, 7aja, 8reta, 7asa i sl. ne&o!nata su i strana u crno"orskome je!iku &a i: u tom oliku ne trea

u&otreljaati jer su &rotina crno"orskoj tradicionalnoj i saremenoj je!ičkoj &raksi. ‘o"a susojeremeno ili sjesni i nosioci ti: imena kao i!anjci u Crnoj Gori, &a su soja imena i nji:oe:i&okoristike olički uskla9iali s crno"orskim je!ikom &o&ut 1aza :ostića u časo&isu >las ;rnogorca .’

5&ak, ukoliko je riječ o &o!natim ličnostima čija su se imena ustalila u Crnoj Gori u naedenomeoliku, nije i: u nominatiu !aranjeno u&otreljaati u oliku s krajnjim Ea . (e9utim, u &romjeni seta imena &ona*aju kao da &ri&adaju imenicama &re rste, tj. kao da su s krajnjim Eo. &r.@ *oro J*ora J *oru J *ora6 1azo J 1aza J 1azu J 1aza i sl., a ne@ *ora J *ore J *ori J *oru i sl. ako je i uolicima &risojni: &ridjea i!edeni: od nji: is&rano samo 1azov, *orov, 7asov, 8retov, 0e#ov i sl., ane 1azin, 8retin, *orin, 0e#in itd.

12!. Aosložna mu*ka lična imena na e :i&okorističko"a &orijekla ti&a 4a!e, Gole, Toše i sl. mijenjaju sekao i imena &orojana u tački 12?. &r.@ Gole J Gola J Golu6 4a!e J 4a!a J 4a!u itd.

!ENSKA I-ENA

126. Ienska strana imena koja se !ar*aaju na nena"la*eni samo"lasnik Ea morfolo*ki se u &ot&unostiukla&aju u sistem crno"orski: ženski: imena, &a se tako i mijenjaju, &o &romjeni imenica tre$e rste.

?2


33/314

Penelopa J Penelope J Penelopi6 8ilvija J 8ilvije J 8ilvije6 7arja J 7arje J 7arji6 0artina J 0artine J 0artini isl.

127. Strana ženska imena koja se !ar*aaju na konsonant ili na ilo koji okal osim nena"la*eno"a Ea nemijenjaju se, e$ !adržaaju olik nominatia u sim &adežnim odnosima. &r.@

9nes J o! 9nes J sa 9nes J o 9nes6 :armen J o! :armen J sa :armen J o :armen6 0eri J o! 0eri J sa 0eri J o 0eri6 8in!i J o! 8in!i J sa 8in!i J o 8in!i i sl.

128. Strana &re!imena i! sloenski: je!ika %kad se odnose na ženska imena' s finalnim Eska, EovaIEeva,EovnaIEevna mijenjaju se uijek kao &ridjei. &r.@

. ska@ 8paginjska J 8paginjske J 8paginjskoj6 0i#ajlovska J 0i#ajlovske J 0i#ajlovskoj6 9vanovska J 9vanovske J 9vanovskoj i sl.

. oa6E ea@ avratilova J avratilove J avratilovoj6 :osta!inova J :osta!inove J :osta!inovoj67asiljeva J 7asiljeve J 7asiljevoj itd.

. ona6ena@ Petrovna J Petrovne J Petrovnoj6 0i#ajlovna J 0i#ajlovne J 0i#ajlovnoj6 ikolajevna J ikolajevne J ikolajevnoj itd.

??


34/314

VII. CRNOGORSKA (I)JEKAVICA

12/. ; crno"orskome je!iku normatian je samo %i'jekaski i!"oor. ekada*nji slo"oi koji su seilježili "rafemom jat %“' ukoliko su ili kratki !amijenjeni su sa je, a du"i slo"oi sa ije$ 5li, drukčijerečeno, crno"orsko se ije jalja u &oložajima 9e se u ikaskome i!"ooru u&otreljaa du"o i , a u

ekaskom du"o e %n&r.@ vrijeme J vrime J vreme 'K a crno"orsko je se jalja na mjestima ikasko"akratko" i i ekasko"a kratko" e %n&r. pjesma J pisma J pesma '. (e9utim, naedeno &railo imai!u!etke, a u oome &o"lalju kate"orijalno su oja*njeni oni i!u!eci koji su danas &rao&isno!načajni, dok se u 4ječniku na kraju Pravopisa donose rje*enja !a &ojedinačne riječi.

130. Slo"oi s jatom is&red o %koje je nastalo od nekada*nje"a l ' i is&red j umjesto ijeIje imaju i$ &r.@

vi!jeti +viđetiK vi!io +hvi!jelletjeti +lećetiK letio +letjelsmjetiK smio +smjel!io +h!ijelcio +hcijel

vijati +hvjejatisijati +hsjejati

Olici viđeo, lećeo, smjeo i sl., &o!nati u nekim crno"orskim "oorima, imaju status dijalekti!ama, &a sene unose u &rao&isna &raila.

131. Od &raila na!načeno" u t. 127 u crno"orskome je!iku odstu&aju tri "la"ola %i "la"oli u čijoj seosnoi oni nala!e' u mu*kome rodu radno"a "la"olsko" &ridjea. )iječ je o "la"olima %esti, sresti i zretii "la"olima složenim od nji:$ Oni se u&otreljaaju dojako, n&r.@

%estiK %eo J sioza%estiK za%eo J zasio pre%estiK pre%eo J presio

ra%estiK ra%eo J rasiozretiK zreo J zriosazretiK sazreo J sazriouzretiK uzreo J uzriosrestiK sreo J srio presrestiK presreo J presriosusrestiK susreo E susrio

132. 5m&erfekat "la"ola biti u saremenome crno"orskom standardnom je!iku ima duletne olike@

@$ bija# $ bijaše $ bijaše @$ bijasmo$ bijaste $ bija#u

@$ bje# $ bješe $ bješe

@$ bjesmo$ bjeste $ bje#u

133. Aosložni alternant jata % ije ' uijek se krati u množinskim olicima imenica koji su nastali &omo$uinfiksa EovE ili EevE . &r.@

lijek J ljekovi

?4


35/314

snijeg J snjegovimije# J mje#ovivijek J vjekovi svijet J svjetovi !io J !jelovi

13%.;koliko je riječ o množinskim olicima imenica %nastalim &omo$u infiksa EovE ili EevE ' s dosložnimalternantom jata % ije ' is&red koje"a se nala!i dočlana su"lasnička "ru&a čiji je dru"i član r, taj sedosložni alternant skra$uje sa e$ &r.@

brijeg J bregovi !rijen J !renovi trijem J tremovi

brijest J brestovi

1?F. 5menica pripovijetka u nominatiu jednine u&otreljaa se samo u oom oliku.

1?D. ekada*nji &rijedlo" pr %&r“' u funkciji &refiksa ima ra!ličite "lasone rijednosti u !aisnosti odto"a da li &redstalja sastani dio složeno"a "la"ola, imenice ili &ridjea@

. -ao sastani dio "la"ola taj se &refiks i!"oara samo kao preE$ &r.@ prelaziti, pre!lagati, prevariti, prelomiti, pre!vojiti, preskočiti, prenijeti, presa!iti, prepeći i sl.

. -ao sastani dio imenica &omenuti &refiks ima dostruku i!"oornu rijednost kao prijeE i kao preE$ Olik prijeE io je dominantan u crno"orskim "oorima. (e9utim, &oduticajem i*edecenijske služene u&otree je!ičke norme ati&ične !a Crnu Goru ucrno"orskom je!iku ustalio se kra$i lik to"a &refiksa, &a su u saremenojstandardnoje!ičkoj normi u imenicama o kojima je riječ do!oljena oa &refiksa@ i prije i pre .

&r.@ prije!log J pre!log, prijevo! J prevo!, prijelom J prelom, prijekor J prekor, prijenos J prenos, prijevoz J prevoz, prijepis J prepis, prijestup J prestup, prijesa! J presa!, prijeplet J preplet i sl.

c. 3refiks o kojemu je riječ se u &ridjeima dojako u&otreljaa@

1. ko je riječ o &ridjeima koji su i!edeni od "la"ola, taj se &refiks u&otreljaaisključio kao preE$ &r.@ prekrojen, pre%ečen +presječen, preoran, prebačen, prevaren, preve!en, prepečen, pretučen, prepolovljen i sl.

2. 3ridjei i!edeni od imenica s &refiksom prijeE odnosno preE i!"oaraju se kao iimenice od koji: su i!edeni. 5 tu je, dakle, do!oljena duletna u&otrea, n&r.@ prijekorni J prekorni, prijestupni J prestupni, prije!ložni J pre!ložni, besprijekorni J besprekorni, prijevozni J prevozni i sl.

1?. Glasoni sku& rje u saremenome crno"orskom je!iku ra!ličito se u&otreljaa. ; !aisnosti od

konteksta u kojem se nala!i taj se "lasoni sku& i!"oara i &i*e kao rje ili u&ro*$eno kao re$1?8. ;koliko se "lasoni sku& rje nala!i u inicijalnome &oložaju u riječi, on se u&otreljaa samo kao rje$

&r.@

rječnik, rješenje, rječica, rjeđi, rječit, rječitost, rječina, rješavati, rječnički, rječotvorje, rješavanje, rješiv, rješivost i sl.

Olici ti&a rečnik, rešenje, ređi, rečit i sl. &redstaljaju lokali!me, &a samim tim nji:oa u&otrea ustandardnome crno"orskom je!iku nije do!oljena.

?F


36/314

1?7. -ad se "lasoni sku& rje nala!i i!a neko" samo"lasnika u riječi, u&otreljaa se kao i kad se na9e uinicijalnome &oložaju, tj. samo kao rje$ &r.@

korjenčić, izgorjeti, sagorjeti, pregorjeti, zagorjeti, narječje, prorjeđivati, okorjelost, korjenit, korjenčić, nerješiv,starješina, sporječkati i sl.

5 u oome slučaju ekaski likoi naedeni: riječi imaju status lokali!ama, &a ne mo"u iti diocrno"orske standardnoje!ičke norme.

140. Glasoni se sku& rje u &oložaju i!a su"lasnika ra!ličito u&otreljaa, kao rje i kao re$

;koliko je to rje nastalo kra$enjem od rije , &ri čemu i rje i su"lasnik is&red nje"a &ri&adaju istomemorfemu , kao u &rimjerima o&isanim u tački 1?? % !rijen J !renovi ' ili n&r. u slučajeima ti&a vrijeme Jvremena6 strijela J strelica6 ž!rijebe J ž!rebica i sl., ono se tada i i!"oara i &i*e u&ro*$eno, kao re$

5menica ogrijev tradicionalno se u&otreljaa samo u tome oliku %a ne kao ogrjev ili kao ogrev ', &a jejedino kao taku trea smatrati &railnom u crno"orskome standardnom je!iku.

141. ;koliko se "lasoni sku& rje na9e i!a su"lasnika ne čine$i s njim isti morfem, tada se onu&otreljaa samo kao rje . &r.@

protivrječiti, razrjeđivati, razrješavati, protivrječan, o!rješivost, razrješiv, protivrječnost i sl.

142. Hkai!mi ti&a upotrebiti, pre!upre!iti, razre!iti, unapre!iti, upotrebljen, pre!upređen, unapređen i sl., koji sukrajem BB ijeka Crnoj Gori nametani kao dio standardnoje!ičke norme, &redstaljaju lokali!me ucrno"orskome je!iku i, kao taki, ne mo"u iti &rao&isno do!oljeni.


37/314

14D. Odrični olik "la"ola jesam "lasi@

@$ nijesam @$ nijesmo$ nijesi $ nijeste $ nije $ nijesu

3o*to je taj olik dominantan u crno"orskome je!iku i &redstalja nje"oo markantno oilježje, onje jedino &rao&isno is&raan. asu&rot tome, olici nisam J nisi J nije I nismo J niste J nisu ucrno"orskome je!iku imaju dijalektalni karakter i, kao taki, &rao&isno nijesu &re&oručljii.

1%7. 3osljednji: decenija ustalili su se kra$i olici !amjeničko&ridjeske &romjene na Ji#, Eim, Eima . &r.@veliki#, lijepi#, !obri#, vaši#, naši#, svoji#, našima, nji#ovima, tuđim, voljenim, lijepim i sl. S o!irom na takunji:ou u&otreu, trea i: smatrati oilježjem saremene crno"orske standardnoje!ičke norme.

148. 5ako se !na da se &rostor na kojemu se u&otreljaa odrični olik nijesam &okla&a s &rostorom nakojem se u&otreljaaju olici !amjeničko&ridjeske &romjene u instrumentalu jednine i "enitiu,datiu, instrumentalu i lokatiu množine % Eije#, Eijem, Eijema ', i*edecenijska nametnuta !ajedničkastandardnoje!ička norma re!ultirala je nestajanjem %iako ne &ot&unim' taki: olika i! crno"orske

&isane &rakse. S o!irom na to da su se oni u odre9enoj mjeri očuali u &isanome je!iku %naročito unaučnome i eletrističkom stilu', a !natno i*e u "oornom, do!oljeno je take olikeu&otreljaati &ored e$ &ri:a$eni: dominantni: kra$i: olika Ei#, Eim, Eima .

Ao!oljeno i: je u&otreljaati na i*e načina@

a. u!asto&nim re9anjem duži: olika ili nai!mjeničnom u&otreom sku&ine kra$i: i duži:olikaK

. re9anjem duži: i kra$i: olika jedni: !a dru"im.

147. Hkai!mi ti&a sle!eći, posle!nji, usle!, nasle!nik, nasleđe, sle!benik, re!osle!, ozle!a, pozle!a, ozle!ni i sl., koji sukrajem BB ijeka nametani kao is&rani, &rao&isno nijesu do!oljeni.

;mjesto nji:, &re&oručuju se kao jedino is&rani jekaski olici &omenuti: riječi. &r.@slje!eći, poslje!nji, uslje!, naslje!nik, nasljeđe, slje!benik, re!oslje!, ozlje!a, pozlje!a, ozlje!ni i sl.

Napomena$ ; crno"orskome je!iku olici slje!eći i slije!eći nijesu sinonimi. 3ri ima &ridjeskufunkciju %n&r.@ 7i!imo se slje!ećega ljeta? ', a dru"i je "la"olski &rilo" sada*nji "la"ola slije!iti %n&r.@ 8tiglismo slije!eći nji#ov automobil '.

-ada se s i j distanciraju "lasom l , ne dola!i do jotoanja. ato se &i*e sljede$i, a ne šlje!eći K naslje!nik,a ne našlje!nikK naslje!stvo, a ne našlje!stvoK slje!benik, a ne šlje!benikK naslje!nik, a ne našlje!nikK poslje!nji , ane pošlje!nji i sl.

O9e trea i!u!eti imenicu šljeme kao tradicionalni na!i.

?


38/314

VIII. ONEMI Ć, !, ", #

6ONE-I ! I Ć

S o!irom na to da crno"orski "oorni &redstanici jasno ra!likuju "lasoe ć i đ i da i: u "ooru i &isanju

nikada ne mije*aju %&o&ut neki: osanski:, :ratski: i sr&ski: "oorni: &redstanika koji, tako9e, &otiču sa*tokasko"a terena', o9e nije &otreno uka!iati na ra!like me9u njima, e$ su u ra!matranje u!eti samooni slučajei u kojima su ta da "lasa nastala kao &rodukt t!. jekasko"a jotoanja.

1F0. ;! re"resine %nejotoane' sekence tje i !je u crno"orskome je!iku o&*te&risutne su i &ro"resine%jotoane' sku&ine će, đe . aki jotoani olici se "otoo e! alternatie u&otreljaaju ucrno"orskoj knjiženosti do tre$e decenije BB ijeka, a u "oornome je!iku su ostali i do na*i:dana.

1F1. Sekenca !je se u saremenome crno"orskom je!iku u&otreljaa kao đe . 3rimjeri su rojni@

đe, đe!, đe!ovina, prađe!, đeca, vrijeđeti, viđelo, viđelica, neviđelica, neđelja, poneđeljak, đever, viđeti, đetić, zađesti,uđesti, nađesti, %eđeti, stiđeti se, šteđeti, ovđeIođe, onđe, iđeIigđe, niđeInigđe, đetinjast, đetinjiti, pođetinjiti, đeveriti,

đeveričić, đeverična, đevojka, zađevojčiti se, đeljati itd.; 3rao&isnom rječniku taki se olici rje*aaju duletno, tj. u! nji: se naode nejotoani olici g!je, !je!, !je!ovina itd.

1F2. 5 "ru&a tje u crno"orskome je!iku se u&otreljaa kao će . ako se u&otreljaaju olici ti&a

ćerati, ćeranje, poćera, poćernica, zaćerati, !oćerati, ućerivač, lećeti, polećeti, uzlećeti, na!lećeti, izlećeti, ulećeti, vrćeti,zavrćeti, žućeti, požućeti, lipćeti, capćeti i sl.

3ri:ata se i olik išćerati jer se uriježio u komunikaciji.

;! te jotoane olike mo"u$i su i nejotoani olici kao duletni@ tjerati, tjeranje, potjernica itd. ;skladu s tim mo"u$i su i duletni olici ti&a tjelesaK ćelesa, tjemeK ćeme, tjesnoćaK ćesnoća, utje#a @ uće#a ,

#tjetiK šćeti i sl.1F?. 5 sekenca cje u&otreljaa se u jotoanom oliku će$ aka je u&otrea@

ćepalo, ćepanica, ćepkati, išćepkati, ćepnuti, ćevanica, će!ilo i sl. 5 ti se olici u&otreljaaju duletno solicima na cje , n&r.@

ćepkatiK cjepkati, ćevanicaKcjevanica, išćepkatiKiscjepkati itd.

1!%. 3otencijalne su i dulete ti&a

cjelivatiK ćelivati, iscjelivatiKišćelivati, cjelinaK ćelina, cjelis#o!nostK ćelis#o!nost, cjelis#o!anK ćelis#o!an,cjenovnikKćenovnik, cjelokupanK ćelokupan, cjenkati seK ćenjkati se, cjelokupnostK ćelokupnost, cjelo!nevniKćelo!nevni, cjelovečernjiK ćelovečernji i sl.

1FF. Glasona sku&ina cvje u&otreljaa se isključio kao će u to&onimima i antro&onimima@ Fetna,Fetko, Fetković, Fetalj, Fetni !o, Fetale glavice, Fetna polja, Fetuljina !olina i sl.

6ONE-I " I #

1FD. +onemi % i & "lano su ra!likono oilježje i!me9u crno"orsko"a i ostala tri *tokaska standardnaje!ika %osansko"a, :ratsko" i sr&sko"'. S o!irom na to da čine markantno oilježjecrno"orsko"a saremeno" je!ika, da su se održali u u&otrei kao o&*te&risutni crno"orski "lasoi

?8


39/314

u&rkos i*edecenijskoj orto"rafskoj i ortoe&skoj normi koja i: je tretirala kao dijalektalne, oni sudio standardnoje!ičke norme.

1!7. +onemi % i & u crno"orskome je!iku dojako"a su &orijekla.

astali su kao &rodukt jotoanja, kao u &rimjerima ti&a@

%ever, %enokos, %enica, %ekira, po%eći, %en, %e!alo, u%eka, pre%eći, %etiti se, %ekirati se, %e!nik, %e!nica, %eđeti, %ekirica, po%eklica, %enina, %etan, za%esti, za%e!a, gu%enica, %eme, %everozapa!6 &enica, i&esti, i&e!en, i&elica, ko&avina, ko&ii sl.

aki su &rimjeri u duletnom odnosu sa sjever, sjenokos, sjenica, sjekira, posjeći, sjen, sje!alo, usjeka, presjeći, sjetiti se, sjekirati se, sje!nik, sje!nica, sjeđeti, sjekirica, posjeklica, sjenina, sjetan, zasjesti, zasje!a, gusjenica, sjeme, sjeverozapa!, zjenica, izjesti, izje!en, izjelica, kozjevina, kozji i sl.

+onemi % i & u &rimjerima ti&a 0i%o, Da%ko, 0a%o, 7e%o, 0u%o, 0a%a, Hota, Hagovići, Huma, ana,agora, ajo, mu%, gu%, i%, %ago, %ecati, %eka, %era, %erpati, %erpača, &ato nijesu re!ultat jotoanja.

1!8. ako je i sa % u to&inimima@

Heče, Hečica, Hečina, Hečište, He!ivrana, Henica, Hemetni !o, Henička kosa, Henički !o, Henište, Henokos, Henokosnibrijeg, Henožeta, Herogoška glavica, Herkovi, Herina, Hekirica, >ubi%eme, Pa%i brijeg, 3rlo%e!, Pa%a jama, Pe%ov pristranak, Pa%a ulica, Pa%i nugo, Pa%i potok, 3%ečenica, Pre%eka, Da%in !rijen, -gra!e Hagovića, Pa%aka,Pro%eno br!o, >u%enica, Pa%i kuk, Pa%a aluga, Po%ečeni !o i sl.

1!/. Glas & u crno"orskom je!iku ima rijednost fonema, *to doka!uje suodnos &enicaK zjenica$

160. ; crno"orskim antro&onimima i to&onimima & nije u suodnosu sa zj . ;&or.@

agora, ajo, :o&a, :o&a glavica, :o&a gre!a, :o&a kućišta, :o&a pećina, :o&a putina, :o&a rupa, :o&ača,:o&ak, :o&e borine, :o&i bor, :o&i krš, :o&i rt, :o&i vr# i sl.

?7


40/314

I$. JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO %VUČNOSTI

161. Su"lasnici se &o !učnosti dijele na !učne i e!učne. Si oni imaju soje &arnjakesu&rotne &o !učnosti, osim su"lasnika ", # i c$ -ad se su"lasnici ra!ličiti &o !učnosti na9u jedni&ored dru"i:, &ri od nji: mijenja soju !učnost u&raljaju$i se &rema dru"ome su"lasniku. ko jedru"i su"lasnik !učan, onda se i &ri mijenja u soj !učni &arnjak. 5 ornuto, ako je dru"ie!učan, &ri su"lasnik !amjenjuje se sojim e!učnim &arnjakom.

162. Oo &railo ne ou:ata sonante % v, j, l, lj, m, n, nj, r ' koji, iako su si !učni, ne utiču na&romjenu !učnosti kontaktni: fonema.

1D?. aela !učni: i e!učni: su"lasnički: &arnjaka u saremenome crno"orskom standardnomje!iku i!"leda oako@

Zv7čni & ' d ž * dž + + 8

.ev7čni - / 0 1 2 3 4 5 6

1D4. #ilo koji od su"lasnika i! naedeni: diju kolona, kad se na9e u kontaktu sa su"lasnikom koji mu jesu&rotan &o !učnosti, &rela!i u soj &arnjak. &r.@

vrapca %”vrabca ' , opčiniti %”občiniti ' , opstati %”obstati ' , bapski %”babski ' , tob!žija %”top!žija ' , bureg!žija%”burek!žija ' , potpitanje %” po!pitanje ', sva!ba %”svatba ', potcijeniti %” po!cijeniti ', poru!žbina %” poručbina ',ras#o!ovati %”raz#o!ovati ', pregristi %” pregrizti ', potčiniti %” po!činiti ', istrčati %”iztrčati ', smećkast%”smeđkast ' i sl.

1DF.


41/314

$. JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVOR7E

1DD.


42/314

$I. GU7LJENJE SUGLASNIKA

171. -ad se jednačenjem su"lasnika ili u tori riječi na9u da ista su"lasnika jedan &ored dru"o"a,dola!i do "uljenja jedno"a od nji:.

172. Guljenje su"lasnika jalja se u složenicama &ri udajanju da ista su"lasnika s kraja &refiksa i&očetka osnoe riječi. &r.@

bežični %”bežžični ”bezžični ', bestrujni %”besstrujni ”bezstrujni ', bezakonje %”bezzakonje ', ražalostiti%”ražžalostiti ”razžalostiti ', rasipati %”rassipati ”razsipati ', isušiti %”issušiti ”izsušiti ' i sl.

173. ; su&erlatiima &ridjea i &rilo"a koji &očinju su"lasnikom j ne dola!i do "uljenja udojeno"a jna "ranici i!me9u &refiksa i osnoe. &r.@

najjači, najje!nostavniji, najjunačkiji, najje"tiniji, najjužniji, najjasniji, najja!niji itd.

14.ako9e, do "uljenja udojeno"a su"lasnika na "ranici i!me9u &refiksa i osnoe ne dola!i ni uostalim slučajeima kad i se "uljenjem i!mijenilo ili i!"uilo !načenje riječi. &r.@

na!!ijalekat, po!!ijalekat, pre!!ržavni, po!tekst, pre!turski, pre!turistički, na!trčati, protivvrije!nost,superrevizorski, superrecenzija, vannastavni, post!iplomski, postterapijski i sl.

17!. Guljenje su"lasnika r*i se i na "ranici diju osnoa u složenicama koje su nastale &rostimsrastanjem riječi %e! s&ojno"a okala EoEIEeE '. &r.@

šez!eset %”šez!!eset ”šest!eset ', pe!eset %” pe!!eset ” pet!eset ' ,

176. 5ako se radi te*ko$e i!"oora udojeni su"lasnički sku&oi i!"oaraju u&ro*$eno, tako "uljenjesu"lasnika ne trea ilježiti u &ismu kad su u &itanju riječi kao šeststo, šeststogo!išnjica i sl. jer i setime i!"uilo !načenje naedeni: riječi, odnosno utrla ra!lika i!me9u D00 % šeststo ' i redno"a rojašesto i sl.

1. Guljenje su"lasnika r*i se i na "ranici i!me9u korijena i sufiksa. &r.@

ruski %”russki ', sreski %”sresski ”srezski ', "rancuski %” "rancusski ” "rancuzski ', pruski %” prusski ' i sl.

178. Guljenje su"lasnika ou:ata i su"lasnike ! i t kad se na9u &red su"lasnicima c, ć, č i !ž .&r.@

oca %”otca ', oče %”otče ', gubici %” gubitci ', preci %” pretci ” pre!ci ', napici %”napitci ', simi!žija%”simi!!žija ”simit!žija ', čitaću %”čitatću ', bici %”bitci ”bitki ', pripovijeci %” pripovijetci ” pripovijetki ' i sl.

17/. (e9utim, ako se su"lasnik t na9e na kraju &refiksa u složenicama čija osnoa &očinjesu"lasnicima c, ć i č , "uljenje su"lasnika se ne r*i. je&r.

otćušnuti %a ne oćušnuti ', otcijepiti %a ne ocijepiti ', potcijeniti %a ne pocijeniti ', potcrtati %a ne pocrtati ', otčepiti %ane očepiti ' i sl.

180. ko se ne nala!e na kraju &refiksa, su"lasnici ! i t "ue se i is&red konsonantske "ru&e št .&r.@

nemaština, #rvaština, gospoština, sloboština, rašta %a ne ra!šta ' i sl.

181. Su"lasnici ! i t "ue se i! "ru&a st, z!, št, ž! kad se te "ru&e na9u is&red su"lasnika b, k, l, lj, m, n ilinj . &r.@

42


43/314

ra!osna, bolesna, liska, bolesnik, boravišni, go!išnji, pozorišni, nužni, svjetlosni, tazbina, izvrsna, zaliska,očvrsnuti, korisnik, strasno, vlasnik, srasla, o!rasla, bolešljiv, usmeno i sl.

182. Su"lasničke "ru&e st i nt ostaju nei!mijenjene u &ridjeima strano"a &orijekla i!edenim nastakomni i imenicama koje su i!edene nastakom Ekinja . &r.@

protestni, azbestni, lingvistkinja,

Documents

pravopis crnogorskog jezika