Pravopisna Norma Stranica Predmeta

PRAVOPISNA NORMAhrvatskoga standardnog jezika

prof. dr. sc. Bernardina [email protected]

Filozofski fakultet Sveuilita u ZagrebuOdsjek za kroatistikuKatedra za hrvatski standardni jezik

HR -10000 Zagreb, Ivana Luia 3 + 38516120070 + 38516120252htt // ff h /k t

111

http://www.ffzg.hr/kroat

O emu emo govoriti?Glasovi i glasovni skupovi

Znakovi pravopisni i interpunkcijskipravopisni i interpunkcijskiinterpunkcijskipravopisnipravopisni

Sastavljeno i nesastavljeno pisanjeSastavljeno i nesastavljeno pisanje

Veliko i malo poetno slovoVeliko i malo poetno slovoLiteratura: Frani Petrovi (2013)

22

( )pravopis.hr

PRAVOPISNA NORMA

Pravopisna norma propisuje kako emo zapisati ono to govorimogovorimo.

Rije pravopis (ortografija) ima dva znaenja: 1. skup pravila za ispravno biljeenje rijei nekoga jezika

koritenjem odgovarajuega sustava znakova 2 je ini prir nik kojem s ta pra ila apisana2. jezini prirunik u kojemu su ta pravila zapisana.

Pravopis se kao jezini prirunik sastoji od dvaju dijelova:Pravopis se kao jezini prirunik sastoji od dvaju dijelova: 1. pravopisna pravila 2. pravopisni rjenik (nije opi rjenik standardnoga

jezika s popisom svih njegovih rijei, nego popis rijei u kojima se pojavljuje pravopisna dvojba).

333

Pravopisna norma hrvatskoga standardnog jezikaPravopisna norma hrvatskoga standardnog jezika

GLASOVI I GLASOVNIGLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI

444

Glas pojavljuje se:Glas

p j j j

1. u rijeima u kojima nije jasno prema emu je nastao:aa, etvrtak, itati, jeam, juer, raun, klju, rije, uj j j j

2. u oblicima i izvedenicama onih rijei ija osnova zavrava na k i c i u kojima dolazi do glasovnih promjena:k> radnik radnie; radnik radniki; jak jai, najjai;

vikati viemc > stric strie; src(e) sran; ptic(a) ptiar; stjecati stjeem

3. u sufiksima, od kojih su najei:-a bera, igra,ogrta, pjeva, pokriva, prekida j t j b k k h ij d -aa cvjetaa, jabukovaa kuhaa, savijaa, udavaa

-e kume, Cigane, siroe-ica granica, cjevica, stvarica, klupicai aneli balkoni kameni obrai prozori-i aneli,balkoni, kameni, obrai, prozori

-ina amarina, lopovina, romanina, kljunina, laovina-i brani, goni, ribi, vodi-iar higijeniar kemiar magiar pantomimiar satiriar

555

-iar higijeniar, kemiar, magiar, pantomimiar, satiriar-ian energian, harmonian, ironian, realistian, simpatian-iki ateistiki, idealistiki, puristiki, turistiki, urbanistiki


Glas pojavljuje se:

1. u rijeima u kojima nije jasno prema emu je nastao: elav, evap, ud, gae, kua, plea, no, ve, mo, pei, doi, rei, moi

2. u oblicima i izvedenicama onih rijei ija osnova zavrava na ti u kojima dolazi do glasovne promjene:

t > smrt smru, cvijet cvijee, ljut ljui, najljui, , j j , j j , j j ,brat braa, kretati kreem, skratiti skraen

3 u sufiksima od kojih su najei:3. u sufiksima, od kojih su najei:-(a)i domai, brijai, crtai, igrai, pisai, ivai-ei purei, srnei, svinjeii cvjeti brodi stoli sloni noi kaputi nosi-i cvjeti, brodi, stoli, sloni, noi, kaputi, nosi

-oa hladnoa, suhoa, istoa, gluhoa, bjesnoa, lakoa, punoa, samoa

666

Glas d pojavljuje se:

Glas dGlas d pojavljuje se:

1. u rijeima u kojima nije jasno prema emu je nastao, najee u: turcizama

damija, dezva, hoda, dep, patlidananglizama

deterdent, dip, dez, dem, demper

2. u izvedenicama onih rijei ija osnova zavrava na -- i u kojima j j jdolazi do glasovne promjene: > d jednaiti jednadba, svjedoiti svjedodba,

naruiti narudba uiti udbeniknaruiti narudba, uiti udbenik

3. u sufiksu dija (turskoga podrijetla)dija galamdija aljivdija raundija bundija eirdija-dija galamdija, aljivdija, raundija, bundija, eirdija,

buregdija

777


Glas pojavljuje se:

1. u rijeima u kojima njegov postanak nije vidljiv: aneo, avao, laa, lea, vjea, umbir

2. u oblicima i izvedenicama onih rijei ija osnova zavrava na d i u kojima dolazi do glasovne promjene:

d > glad glau, mlad mlai, najmlai, glodati gloem, obraditi obraen, graditi graa, , g g ,osloboditi oslobaati

88


REFLEKSI JATA

ije/je/e/i/

999

Glagol sjeiLopovima su ipak ruke sjekliLopovima su ipak ____________ ruke.

glagolski pridjev radni

Drugi mijeaju ja

sjekli

sijeemDrugi mijeaju, ja ____________.prezent

Zato ih preko proroka.

sijeem

sjekohato ____________ p e o p o o aaorist, 1. lice jednine

Ipak juer ____________ drva.

j

sijecijaeimperfekt, 3. lice jednine

____________ karte! Sijeciteimperativ, 2. lice mnoine

Izgubili glavu drva u minskom polju. sijekui

Sjea li se sijeanjskoga ?

Izgubili glavu ____________ drva u minskom polju.glagolski prilog sadanji

sijekui

sjeenja1010

Sjea li se sijeanjskoga ____________?glagolska imenica

j j

Glagol sjeiREFLEKS JE1. u infinitivu sjei2. u prvom licu jednine i prvom,

drugom i treem licu mnoine sjekoh, sjekosmo sjekoste sjekoed ugo t ee cu o e

aoristasjekosmo, sjekoste, sjekoe

3. u glagolskom pridjevu radnom sjekao4 glagolskom pridjevu trpnom sjeen4. glagolskom pridjevu trpnom sjeen5. u glagolskom prilogu prolom posjekavi6. u glagolskoj imenici sjeenjeREFLEKS IJE1. u prezentu sijeem, sijee, sijee,

sijeemo, sijeete, sijekusijeemo, sijeete, sijeku2. u imperfektu sijecijah, sijecijae, sijecijae,

sijecijasmo, sijecijaste, sijecijahu3 u drugom i treem licu jednine sijee3. u drugom i treem licu jednine

aoristasijee

4. u imperativu sijeci, sijecimo, sijecite5 l l k il d j ij k i

1111

5. u glagolskom prilogu sadanjem sijekui

REFLEKSI JATAJat () je stari hrvatski glas koji se u hrvatskome standardnom jezikuJat () je stari hrvatski glas koji se u hrvatskome standardnom jeziku u pismu ostvaruje (reflektira) kao ije, je, e, i. Te se ostvaraje naziva refleksima jata. O duini sloga ovisi koji e se refleks pojaviti.

U kratkim se slogovima ostvaruje:kratko je (rjenik, vjetar, mjesto),

( t b d k lj i d ) ilie (upotreba, napredak, poljoprivreda) ili i (dio, vidio, donio).

U dugim se slogovima ostvaruje dugo je, to se najee biljei troslovom ije (rije, mlijeko, dijete, tijelo, pijesak), a u nekim rijeima dvoslovom je (smjer, zamjerati, j , p j ), j j ( j , j ,zasjedati, premjeati).

U oblicima i tvorenicama moe doi do kraenja dugoga i do duljenjaU oblicima i tvorenicama moe doi do kraenja dugoga i do duljenja kratkoga jata.

1212

REFLEKSI JATA

Rijei koje sadravaju dugi refleks jata (ije) treba razlikovati od niza triju slova ije kojim se biljee tri glasa (i, j, e):

komparativ vedrijeglagoli lijem, ijem, sijempadeni oblici regije, upanijezamjenice ije, niije, neijetvorenice nijedanposuenice dijeta, higijena, hijena

1313

1. Duljenje kratkoga jata (je>ije, e>ije, i>ije)Do duljenja kratkoga jata dolazi u oblicima i tvorenicama pojedinih rijei:

1. u tvorbi nesvrenih glagola od svrenih:presjei > presijecati, preletjeti > prelijetati, sazreti > sazrijevati, liti > lijevati, sporazumjeti se > sporazumijevati se, odoljeti > odolijevati, zastarjeti > zastarijevati, j j , j j ,zapovjediti > zapovijedati

2 u tvorbi imenica od glagola s prefiksom pre-:2. u tvorbi imenica od glagola s prefiksom pre-:prekoriti > prijekor, prelomiti >prijelom, prevoziti > prijevoz, prepisati >prijepis, prevoditi > prijevod

U pojedinim se imenicama ne dulji kratki jat:U pojedinim se imenicama ne dulji kratki jat:preletjeti > prelet, pretresti > pretres, prepjevati > prepjev.

3 t bi l l kih i i 3. u tvorbi glagolskih imenica na -e:dospjeti > dospijee, umjeti > umijee, prispjeti > prispijee

1414

2. Kraenje dugoga jata (ije>je, ije>e)Do kraenja dugoga jata dolazi u oblicima i tvorenicama pojedinih rijei:

1 u mnoinskim oblicima s -ov i -ev veine imenica mukoga roda a1. u mnoinskim oblicima s -ov i -ev veine imenica mukoga roda a sklonidbe:

snijeg snjegovi, svijet svjetovi, slijed sljedovi, lij b lj b i b ij b i i b j ilijeb ljebovi, brijeg bregovi i brjegovi

2. u nejednakoslonoj sklonidbi imenica srednjega roda (to su imenice koje u nominativu i vokativu imaju jedan slog manje nego u ostalim padeima):

dijete djeteta, vrijeme vremena, drijebe drebeta i drjebetaj j

3. u komparativu i superlativu pridjeva:lijep ljepi, najljepilijep ljepi, najljepibijel bjelji, najbjeljibijedan bjedniji, najbjedniji

1515

2. Kraenje dugoga jata (ije>je, ije>e)4. u prednaglasnome poloaju (jer u hrvatskome standardnom jeziku ispred naglaska ne moe stajati dugi jat):

bijel bjelna, dodijeliti dodjeljvati, lijep ljepta,bijel bjelna, dodijeliti dodjeljvati, lijep ljepta, slijep sljepa

5 u imenica i pridjeva izvedenih iz glagola:5. u imenica i pridjeva izvedenih iz glagola:lijepiti > ljepilo, cijepiti > cjepivo, plijeniti > pljenidba, lijeiti > ljeilite, ocijeniti > ocjena, pobijediti > pobjeda, ij iti > j irijeiti > rjeiv

6. u tvorbi nesvrenih glagola od svrenih: rijeiti > rjeavati, obavijestiti > obavjeivati i obavjetavati, primijeniti > primjenjivati, ocijeniti > ocjenjivati

Neke imenice zadravaju dugi jat (npr. lijek lijekovi, tijek tijekovi, brijest brijestovi), a neke imaju dvostruke oblike (npr. smijeh

1616

brijest brijestovi), a neke imaju dvostruke oblike (npr. smijeh smijehovi i smjehovi, vijek vijekovi i vjekovi).

2. Kraenje dugoga jata (ije>je, ije>e)7. u rijeima izvedenim sufiksima, od kojih su najei:

-ad zvijer > zvjeradad zvijer > zvjerad-a pripovijedati > pripovjeda-an zvijezda > zvjezdan, pijesak > pjean-ar cvijee > cvjear mlijeko > mljekar-ar cvijee > cvjear, mlijeko > mljekar-ast/-kast bijel > bjelkast, cijev > cjevast-i korijen > korjeni, mijeh > mjeii ij t > j ti ij t > j tli-i cvijet > cvjeti, pijetao > pjetli

-ina rijeka > rjeina, svijet > svjetina-it korijen > korjenit, rije >rjeit,

odrijeiti > odrjeit-iv/-jiv/ljiv rijeiti > rjeiv, dijeliti > djeljiv,

zamijetiti >zamjetljivj j j-oa blijed > bljedoa, bijes > bjesnoa-telj dijeliti > djelitelj, izvijestiti > izvjestitelj,

ocijeniti > ocjenitelj

1717

ocijeniti ocjenitelj

svreni glagol nesvreni glagol glagolski pridjev trpni

REFLEKSI JATAsvreni glagol nesvreni glagol glagolski pridjev trpni

dodijeliti dodjeljivati dodijeljendodijeliti dodjeljivati dodijeljen

ocijeniti ocjenjivati ocijenjen

pobijediti pobjeivati pobijeen

i fi iti l l ki l l ki l l k l l kiinfinitiv glagolski pridjev radnji

glagolski pridjev trpni

glagolska imenica

glagolski prilog proli

(po)sjei (po)sjekao (po)sjeen (po)sjeenje (po)sjekaviaorist imperfekt prezent imperativ glagolski

prilog sadanji

posijee sijecijah (po)sijeem (po)sijeci sijekui18

posijee sijecijah (po)sijeem (po)sijeci sijekui

REFLEKSI JATARazlikujte!

Glagoli na -jeti: Glagoli na -iti:

Razlikujte!

postati, postajati kakav initi, uiniti koga ili to kakvimbijeljeti postati bijel bijeliti initi to bijelimj j p j j jmodrjeti postati modar modriti initi to modrimopustjeti postati pust opustiti initi to pustimopustjeti postati pust opustiti initi to pustim

Prema osnovnomu Prema osnovnomu tei dolazi -tjecati taknuti dolazi -ticatiVoda moe dotjecati Doticati se moe obalaVoda moe dotjecati. Doticati se moe obala.Vrijeme moe istjecati. Isticati se moe zastava.Rijeka moe u more utjecati Uticati se moe konac u iglu

19

Rijeka moe u more utjecati. Uticati se moe konac u iglu.


ZNAKOVI

202020

ZNAKOVIInterpunkcijski znakovi Pravopisni znakoviInterpunkcijski znakovi

(reenini znakovi, razgodci, razgoci)Pravopisni znakovi

Reenini i tekstni znakovi kojima se Oznauju kako napisanoReenini i tekstni znakovi kojima se pisani tekst razdjeljuje, rastavlja te se njima uspostavljaju sintaktiki odnosi unutar reenica i teksta

Oznauju kako napisano treba itati.Biljee se uz pojedine ij i ili j t jihunutar reenica i teksta.

Funkcija: kako napisano valja razumjeti, a onda i proitati, ili kako govoreno valja zapisati.

rijei ili umjesto njih.

U te se znakove na osobit

Znakovi reenine granice:toka, upitnik, usklinik

nain ubrajaju i:a)veliko poetno slovo na poetku naziva;piu se na kraju reenice, a iza njih dolazi

veliko poetno slovo.Znakovi nereenine granice:

poetku naziva;b)razliiti tipovi slova;c)bjelina (prazno mjesto) g

zarez, tokazarez, crta, dvotoka, zagradepiu se izmeu istovrsnih dijelova reeninoga ustrojstva jednostavne

meu rijeima.

2121

reeninoga ustrojstva jednostavne reenice ili izmeu sureenica u sastavu sloene reenice.

ZNAKOVI1 Pravopisni i 2 Interpunkcijski 3 Pravopisni znakovi1. Pravopisni i

interpunkcijski znakovi

2. Interpunkcijski znakovi

3. Pravopisni znakovi

. toka ? upitnik ' izostavnik (apostrof). toka ? upitnik izostavnik (apostrof), zarez ! usklinik * zvjezdica: dvotoje

(dvotoka); toka-zarez >,

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: TOKA kao interpunkcijski znak

Toka se kao INTERPUNKCIJSKI znak ne pie:

- iza naslova: Majstor i MargaritaTeorijski model poduzetnike karijere

- ako je naslov reenica: Do kraja godine tvrtke nee vraati svaki trei kredit

2525

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: TOKA kao pravopisni znak

T k k PRAVOPISNI k i iza rednih brojeva pisanih i rimskim i arapskim brojkama (toka

Toka se kao PRAVOPISNI znak pie:j p p j (

napisana iza brojke znai da brojku treba itati kao redni broj: 4. it. etvrti/etvrta/etvrto, 4 it. etiri):

II svjetski ratII. svjetski rat10. 11. 2012.ili 10. XI. 2012.

iza jednostavnih kratica:profprof.dr. sc.itd.npr.

u oznaavanju sata kao dijela dana (moe i dvotoka): Predavanje poinje u 17.00 sati. u internetskim (mrenim) adresama:www.vlada.hrwww.mup.hr

2626

p

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: TOKA kao pravopisni znak

T k k PRAVOPISNI k i u elektronikim adresama:

Toka se kao PRAVOPISNI znak pie:

[email protected]

Ako na kraju reenice toki kao interpunkcijskomu znaku prethodiAko na kraju reenice toki kao interpunkcijskomu znaku prethodi toka kao pravopisni znak, pie se samo jedna toka:Dogodilo se u rujnu 2012.Reviziju je potpisala Ivana Horvat dipl iurReviziju je potpisala Ivana Horvat, dipl. iur.

2727

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: ZAREZ kao interpunkcijski znak

Zarez se kao INTERPUNKCIJSKI znak pie:kad se niu ili nabrajaju istovrsni reenini dijelovi:

Nosio je skije, tapove, cipele, hlae.N i j i kij i t i i l i hl

Zarez se kao INTERPUNKCIJSKI znak pie:

Nosio je i skije, i tapove, i cipele, i hlae.Nije ponio ni skije, ni tapove, ni cipele, ni hlae.

u pisanju vokativaNe mogu vjerovati, draga moja, da si napokon dola.Ne mogu vjerovati, draga moja, da si napokon dola.

u reenicama:a) nezavisno sloenim:

reenice s veznicima i, pa, te kojima se oznauje uzronoposljedini odnos:Ti j t i id li k i t l j t ik d t t ljTi su majstori zidali crkve i ostale umjetnike zgrade, pa se pretpostavlja da su gradili i kue.Kada se ne oznauje takav odnos, ispred veznika pa ne dolazi zarez.

suprotne reenice (a, ali, nego, no, ve, dok):suprotne reenice (a, ali, nego, no, ve, dok):To sam ja rekla, a ne ti!Htio sam doi, ali nisam stigao.

zakljune reenice (dakle, stoga, zato):P l ti d tk t i d h d iPoslao sam ti sve podatke, stoga mi odmah odgovori.

iskljune reenice (samo, samo to, tek, tek to, jedino):Mnogi nisu doli, samo se on ispriao.

reenice povezane vezninim izrazima a kamoli, a nekmoli:

2828

reenice povezane vezninim izrazima a kamoli, a nekmoli:U toj kakafoniji prijedloga sve se tee snai, a kamoli nai rjeenje da zdravstvo preivi.

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: ZAREZ kao interpunkcijski znak

Zarez se kao INTERPUNKCIJSKI znak pie:b) zavisno sloenim:

nizanje zavisno sloenih reenica:Htio je znati kakvo e biti vrijeme kako e doi do tete gdje e

Zarez se kao INTERPUNKCIJSKI znak pie:

Htio je znati kakvo e biti vrijeme, kako e doi do tete, gdje e kupiti kartu i kada e se moi vratiti.

zavisno sloena reenica u inverziji:Ako potroim sve novce moram ii do bankomataAko potroim sve novce, moram ii do bankomata.

glagolski prilog ispred glavne reenice:itajui novine, saznao sam za njihov koncert.Doavi u Rim, Filip se nastanio kod svoga zemljaka Stjepana Horvata., p g j j p

glagolski prilog s desne strane glavne sureenice kad s njom nije u izravnoj znaenjskoj vezi:

Sloila sam se s njezinim prijedlogom, nemajui vie snage za raspravu.

u pisanju mjesta i nadnevka, kad je oznaka mjesta u nominativu:Zagreb, 8. studenoga 2011.Ali: kada je u datumu oznaka mjesta u lokativu, ne pie se zarez:

U Zagrebu 8. studenoga 2011.u pisanju bibliografskih podataka:

K l k i M k Vi t l k ij Si ij Z b 20052929

Kolakovi, Marko.Virtualna ekonomija, Sinergija, Zagreb, 2005.u pisanju prezimena ispred imena:

Horvat, Ivan

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: ZAREZ kao pravopisni znak

Z k PRAVOPISNI kZarez se kao PRAVOPISNI znak:

pie u decimalnim brojevima (decimalni zarez) i njimepie u decimalnim brojevima (decimalni zarez) i njime se bez bjelina odvaja dio koji oznauje cijeli broj s lijeve strane od decimalnoga dijela s desne strane:

Teaj eura klizi prema 7,6 kuna.

U pojedinim se strukama uvrijeilo pisanje decimalne toke (3.54) umjesto decimalnoga zareza, to nije utoke (3.54) umjesto decimalnoga zareza, to nije u skladu s hrvatskom tradicijom.

30

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: DVOTOKA kao interpunkcijski znakDvotoka (dvotoje) kao INTERPUNKCIJSKI znak pie se

ispred nabrajanja:p j jetiri se stvari u ivotu ne mogu vratiti: izgovorena rije, odapeta strijela, protekli ivot i proputena prilika.

ispred navoda u upravnome govoru:gRekao je: Volim te!

ispred objanjenja:Nain primjene: jednu tabletu otopiti u ustima.

ne pie seispred nabrajanja istovrsnih reeninih dijelova:

lankonoci su raci, paunjaci, stonoge i kukci., p j , giza naslova pod kojim se to nabraja i popisuje

SadrajSlovo unaprijedp jUvodSlavenski jeziciZakljuak

31ispred navoda koji ne pripada upravnomu govoru:

Knjiga je najbolji prijatelj.

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: DVOTOKA kao pravopisni znak

Dvotoka (dvotoje) kao PRAVOPISNI znak

pie izmeu brojeva da se oznai omjer (ita se prema):pie izmeu brojeva da se oznai omjer (ita se prema):Utakmica je zavrila rezultatom 2 : 1.

32

Crta je grafijski dua od crtice (-) i pie se s bjelinama i slijeva i zdesna.

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: CRTA (crtica)j g j ( ) p j j

Crta kao interpunkcijski znak oznauje stanku i esto se rabi umjesto zareza, zagrade ili navodnika.

CRTA se kao INTERPUNKCIJSKI znak pie:u navoenju upravnoga govora kada zamjenjuje navodnike

Koliko je sati? upita Ivan. Tri.

kada odjeljuje umetnute dijeloveMislio sam zbilja jesam da e se sve rijeiti kako treba.

CRTA k PRAVOPISNI k iCRTA se kao PRAVOPISNI znak pie: kada se izraava raspon ili u znaenju 'od do'

2013. 2014. autocesta Zagreb Rijeka linija Pariz Londonponedjeljak petakponedjeljak petak

kada se izraava odnos sueljavanjautakmica Hrvatska eka

kada se u nabrajanju dijelovi piu jedan ispod drugogakada se u nabrajanju dijelovi piu jedan ispod drugogaTest se sastoji od etiriju dijelova: sluanje itanje

33

itanje pisanje govorenje.

Crtica je grafijski kraa od crte i pie se bez bjelina s lijeve i desne strane. Pravopisni i interpunkcijski znakovi: CRTICA (spojnica)

j g j p j j

Crtica se kao PRAVOPISNI znak pie:izmeu dijelova jednopojmovnih sloenica od kojih se prva ne sklanja:j j p j j p j

strip-junak, fond-menaderizmeu dijelova sloenica od kojih je prvi iskazan brojkom, slovom, kraticom ili simbolom:

e-pota, a-sklonidba, C-dur, Rh-faktor, 5-bitni, 18-karatni, n-tiizmeu dviju dvopojmovnih sloenica koje zadravaju ravnopravan odnos i od kojih se samo zadnja sklanja:

H k j k lij ki j ik i ljHrvatsko-njemako-talijanski rjenik znanstvenoga nazivljaizmeu dvaju dvopojmovnih izraza sa sastavnicama suprotna znaenja:

tjedan-dva, godina-dvije, pet-est, gore-dolje, navrat-nanosi dij l l iizmeu dijelova sloena imena:

Rua Pospi-Baldani, Ana-Marija Horvat-Jukikada se dodaju tvorbeni i oblini nastavci dodaju broju zapisanom brojkama:brojkama:

50-ica, 60-ero posjetitelja, 90-ih godina (NE: 90-tih), 60-e, n-ta potencija, nova generacija PC-a

34

Crtica se kao PRAVOPISNI znak pie:

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: CRTICA (spojnica)Crtica se kao PRAVOPISNI znak pie:

izmeu pojedinih skupova brojki koje zajedno ine duu brojanu oznaku i ne oznauju raspon od do:

telefon 01/4635-291telefon 01/4635 291mobitel 091/3895-111iro-raun 23600934-11938-5767555

izmeu tvorenice u kojima je prva sastavnica broj ili pokrata i njezina j j p j p jpadena oblika:

EU-a, EU-u, EU-om; INA-e, INA-in; 90-ih, UN-ovpri prijenosu rijei u novi redak:p p j j

Ta je violina vrijedna osam mili-juna eura.

pri rastavljanju rijei na slova i slogove:o-s-t-a-l-io-sta-li.

Crtica se kao INTERPUNKCIJSKI znak pie u rijeima koje se u reenici ne izgovaraju kao cjelina:

Eee-he-heej!

35

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: KOSA CRTA

Kosa crta kao INTERPUNKCIJSKI znak upotrebljava se kada se stihovi prenose u vodoravnome slijedu u tekstu.

A na ulice su izale curice, nae mlade snae / U lov na nogometae

Kosa crta kao PRAVOPISNI znak pie se s bjelinama s obiju strana iliKosa crta kao PRAVOPISNI znak pie se s bjelinama s obiju strana ili bez njih.

Kosa crta bez bjelina pie se izmeu dviju rijei ili dvaju brojeva:akademska godina 2013 /2014 s/sa stranica 25/15akademska godina 2013./2014., s/sa, stranica 25/15

Kosa crta s bjelinama pie se izmeu dviju sastavnica, od kojih se barem jedna sastoji od dviju ili vie rijei:Fakultet strojarstva i brodogradnje / Fakultet elektrotehnike iFakultet strojarstva i brodogradnje / Fakultet elektrotehnike i raunarstva.

36

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: ZAGRADE kao interpunkcijski znak

Zagrade mogu biti oble ( ), iljaste , kose / /, uglate [ ] i vitiaste { }. Izmeu zagrada i teksta u zagradama ne piu se bjeline.

Zagrade kao INTERPUNKCIJSKI znak odjeljuju dio teksta od ostaloga teksta. U zagradama se pie:

tekst didaskalija u dramskome tekstutekst didaskalija u dramskome tekstuIVAN (Ulazi u sobu): Gdje si ti? MARIJA (glasno i ljutito): Tu sam.

dio reenice ili teksta koji slui za dopunjavanje i objanjavanje:dio reenice ili teksta koji slui za dopunjavanje i objanjavanje:To je (u mojoj predodbi) zapravo nevano.

upuivanje na bibliografski podatak: Horvat (2002: 64) navodi da su podaci provjereni u arhivuHorvat (2002: 64) navodi da su podaci provjereni u arhivu.

37

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: ZAGRADE kao pravopisni znak

Zagrade kao PRAVOPISNI znak slue za skraivanje rijei i oblika. U zagradama se pie:

dio rijei:js(a), katkad(a), crvenog(a), (pro)itati

brojane ili slovne oznake u nabrajanju:Tri su obvezna predmeta u prvome semestru: (1) Matematika,Tri su obvezna predmeta u prvome semestru: (1) Matematika, (2) Osnove elektrotehnike i (3) Fizika.

Moe se pisati i samo desna zagrada: 1) 2) 3) ili: a) b) c) ili: A) B)Moe se pisati i samo desna zagrada: 1), 2), 3)... ili: a), b), c)... ili: A), B), C).

Tri su obvezna predmeta u prvome semestru: 1) Matematika, 2) Osnove elektrotehnike i 3) FizikaOsnove elektrotehnike i 3) Fizika.

38

Interpunkcijski znakovi: UPITNIK

- obiljeava se kraj upitne reenice u kojoj pitanje moe biti iskazano upitnom rijeju ili, u govoru, uzlaznom intonacijom:

Zato nisi doao na veeru?Idemo na veeru?Idemo na veeru?

- u zagradama unutar reenice upitnikom se iskazujeu zagradama unutar reenice upitnikom se iskazuje sumnja u tonost podatka koji je iznesen u reenici ili neslaganje sa sadrajem reenice:

U muzeju se uva i Bogorodica s djetetom, renesansa reljefna slika Antonia Rossellina (?).

- kada je naslov upitna reenica:Kako se na hrvatskome kae WWW?

3939

Kako se na hrvatskome kae WWW?

Interpunkcijski znakovi: USKLINIK- obiljeava se kraj uskline reenice kojom se izraava zabrana, zapovijed ili poticaj:

Zabranjeno unoenje aa i alica u predavaonicu!j j pNe, molim te, priaj dalje!

- pie se iza izravna obraanja (vokativa), iza izraza s uzvicima,pie se iza izravna obraanja (vokativa), iza izraza s uzvicima, zaklinjanima i proklinjanjima:

Marko!Zaboga! Pokreni se!Zaboga! Pokreni se!

Moe i zarez iza obraanja, uzvika, zaklinjanja i proklinjanja:Zaboga, pokreni se!

- u zagradama unutar reenice ima ulogu isticanja ili upozorenja (moe se iskazati i latinskim izrazom sic!):

Na njihovoj mrenoj stranici jo uvijek stoji estitka iz 2004.Na njihovoj mrenoj stranici jo uvijek stoji estitka iz 2004. (sic!) godine.

- na poetku pisma: Potovani profesore Radiu!4040

na poetku pisma: Potovani profesore Radiu!Umjesto usklinika moe se staviti zarez: Potovani profesore Radiu,

Interpunkcijski znakovi: TOKA-ZAREZ

TOKAZAREZ (TOKA SA ZAREZOM) kao znak hijerarhijski vii od zareza, a nii od toke. Pie se:

pri razdvajanju relativno samostalnih reenica od kojih je barem jedna sloena:kojih je barem jedna sloena:

Kad nas neto boli, osjeamo tugu; a kad nas preplavi bijest, to je zato to smo ljuti.p p j j j

4141

PRAVOPISNI ZNAKOVI: NAVODNICIInterpunkcijski znakovi: NAVODNICINavodnici su dvostruki interpunkcijski znakovi izmeu kojih se pie:

upravni govorDragi moj, obratila mu se slatkim rijeima, vrati mi moje g j j j

stvari!navod

Neka ta ljubav, neka ta snaga, neka ta hrabrost vodi Hrvatsku,Neka ta ljubav, neka ta snaga, neka ta hrabrost vodi Hrvatsku, onu nenaoruanu i onu naoruanu, onu muku i onu ensku, jer mi koji nismo naoruani nismo nita manje hrabri, nismo nita manje ponosni nismo nita manje zaljubljeni u svojumanje ponosni, nismo nita manje zaljubljeni u svoju domovinu. (Vlado Gotovac, 30. kolovoza 1991.)

nominativni oblik imena kada je sastavnicom drugoga imenaLeksikografski zavod Miroslav KrleaLeksikografski zavod Miroslav Krlea

ironija Dragi moj, zaista si savren!

Umjesto u navodnicima tekst navoda moe se pisati ukoeno (kurzivom) i tada ne treba pisati navodnike.

42

PRAVOPISNI ZNAKOVI: NAVODNICIInterpunkcijski znakovi: POLUNAVODNICIPolunavodnici su pravopisni znakovi koji se pojavljuju u paru. Iza prvoga i ispred drugoga polunavodnika ne pie se bjelina.

U polunavodnicima se navodi znaenje rijei: Krasti znai 'otimati tue'.

Kada se u reenici oznaenoj navodnicima pojavi rije ili izraz koji takoer treba napisati u navodnicima, ta se rije ili taj izraz stavljaju u polunavodnike ili se piu ukoenopolunavodnike ili se piu ukoeno.

U svojoj raspravi 'Ustroj hrvatskoga jezika' upozorio je Veber na bogatstvo naega jezika s obzirom na njegovu mo izraaja. (Antun Barac Veliina malenih str 146)Barac, Veliina malenih, str. 146)

U svojoj raspravi Ustroj hrvatskoga jezika upozorio je Veber na b j ik b i j i j (Abogatstvo naega jezika s obzirom na njegovu mo izraaja. (Antun Barac, Veliina malenih, str. 146)

43

PRAVOPISNI ZNAKOVI: NAVODNICIInterpunkcijski znakovi: TROTOKATrotoka (trotoje) interpunkcijski je znak kojim se biljei izostavljanje ili nenavoenje dijela teksta. Pie se bez bjeline s lijeve strane:

kada se izostavlja dio reenice ili teksta (moe se pisati i u j ( pzagradama)

Iskrsne mu pred oima Lijepa, plava Vitkoga tijela u crvenom kaputu.kaputu.

Iskrsne mu pred oima () Lijepa, plava () Vitkoga tijela u crvenom kaputu.

kada se nabrajanje prekine i ne dovrikada se nabrajanje prekine i ne dovriTreba pripaziti na niz: 1, 3, 5, 7, 9

kada se govor prekida IVAN: Ti si lijepa dobra mudraIVAN: Ti si lijepa, dobra, mudraMARIJA: I pametna.

44


SASTAVLJENO ISASTAVLJENO I NESASTAVLJENO

PISANJEPISANJE

454545

Imenice. Piu se SASTAVLJENO:

osnova rijei i njezini prefiksi, sufiksi, sufiksoidi i nastavci u domaim i stranim (pravopisno neprilagoenim) rijeima:

neslonost, itatelj, kua; geografija, ontologijaB L B L ( B L ili B L ) B dBruce Lee Brucea Leea (ne Bruce-a Lee-a ili Bruce Lee-a), Bordeaux Bordeauxa (ne Boredaux-a), mobbing mobbinga (ne mobbing-a), Play Station Play Stationa (ne Play Station-a)

prefiksoidi auto disko eko etno foto kino makro mikro piro prefiksoidi auto-, disko-, eko-, etno-, foto-, kino-, makro-, mikro-, piro-, polu-, pseudo-, radio-, vele-, video- i dr. kao prvi dio sloenice

autocesta, diskoklub, ekoproizvod, etnoglazba, fotostudio, kinodvorana, makroekonomija mikroestica pirotehnika polumjesec pseudoznanostmakroekonomija, mikroestica, pirotehnika, polumjesec, pseudoznanost, radiodrama, veletrgovina, videoigra

imenike sloenice sa spojnikom -o-:jednopojmovnejednopojmovne

glavobolja, krvotok, petoboj, srednjokolac, pedesetdvogodinjakinja, Starograanin (prema Stari Grad), Veloluanin (prema Vela Luka),Veloluanin (prema Vela Luka),

dvopojmovne bogoovjek (bog i ovjek), kupoprodaja (kupnja i prodaja), sjeverozapad (izmeu sjevera i zapada), Euroazija (Europa i Azija)

4646

j p ( j p ), j ( p j )

Imenice. Piu se SASTAVLJENO:

imenike sraslicebabaroga, blagdan, desetljee, imendan, nalivpero, stranputicaOena, Josipdol, Novigrad, Starigrad, Svetvinenat, arengrad, T i l dTomislavgrad

imenike sloenice s glagolskim prvim dijelomcjepidlaka, kaiprst, pazikua, tuibaba, vadiep, visibaba, vrtirep

imenike sloenice sastavljene od dviju imenica od kojih se prva ne imenike sloenice sastavljene od dviju imenica od kojih se prva ne sklanja:

jednopojmovne imenike sloenice sastavljene od sloene kratice i imeniceimenice

DNK analiza, ECTS bodovi, KV radnik, LCD ekran, MP format, NBA liga, PET ambalaa, PVC stolarija, SMS poruka, SOS telefon, TV pretplatapretplata

4747

Imenice. Piu se S CRTICOM (spojnicom):

padeni oblici sloenih kratica CD, CD-a, CD-u, CD-om; INA, INA-e, INA-i, INA-u, INA-om

imenike sloenice (bez spojnika -o-):j d j l i t lj d d ij i i d k jihjednopojmovne sloenice sastavljene od dviju imenica od kojih se prva ne sklanja:

baka-servis, dobo-torta, ekspres-lonac, fitness-centar, general-bojnik gol razlika kamp kuica kesten pire klima ureaj rang listabojnik, gol-razlika, kamp-kuica, kesten-pire, klima-ureaj, rang-lista, remek-djelo, rock-opera, rochbau-izvedba, ton-majstor, tu-kabina, web-stranica

U takvim je sloenicama uvijek bolje prvu imenicu zamijenitiU takvim je sloenicama uvijek bolje prvu imenicu zamijeniti pridjevom ako se on moe izvesti: ekspres-lonac > ekspresni lonac; klima-ureaj > klimatizacijski ureaj.

jednopojmovne imenike sloenice sastavljene od simbola i imenicejednopojmovne imenike sloenice sastavljene od simbola i imenicea-sklonidba, B-kategorija, C-dur, c-mol, e-adresa, e-pota, e-Hrvatska, Rh-faktor, V-izrez

dvopojmovne sloenice sastavljene od dviju imenica sa znaenjem i,dvopojmovne sloenice sastavljene od dviju imenica sa znaenjem i , s, izmeu kada obje imenice ravnopravno sudjeluju u stvaranju znaenja pojma

grad-drava (i grad i drava), lovac-bombarder (i lovac i bombarder),

4848

g ( g ), ( ),din-tonik (din s tonikom), sjever-sjeveroistok (izmeu sjevera i sjeveroistoka)

Imenice. Piu se S CRTICOM (spojnicom):Sveze dviju imenica od kojih jedna atributno dopunjava drugu piu j j j p j g pse nesastavljeno:

automobil bomba, ban puanin, lan suradnik, franjevac treoredac, grad heroj, grad domain, kamen temeljac, ptica pjevica, rak samac, ila kucavica.

dvopojmovne sloenice sastavljene od prefiksoida i sloenice s prefiksoidom

( ) f (audio-videooprema (i audiooprema i videooprema), bio-bibliografija (i biografija i bibliografija), radio-televizija (i radio i televizija)Kad se takve sloenice niu ili povezuju veznicima i, ili treba pisati

bj t i bij l iobje sastavnice obiju sloenica: audiooprema i videooprema (ne audio- i videooprema ili audio i videoprema)mikroekonomija i makroekonomija (ne mikro i makroekonomijamikroekonomija i makroekonomija (ne mikro- i makroekonomijaili mikro i makroekonomija).

jednopojmovne i dvopojmovne sloenice s istim ili razliitim (esto oprenim) sastavnicamaoprenim) sastavnicama

rizi-bizi (jelo), ping-pong (sport), a-a-a (ples), gumi-gumi (igra)mladost-ludost

sveze dviju rijei s imenicom kao obveznom sastavnicom i brojem dva ili4949

sveze dviju rijei s imenicom kao obveznom sastavnicom i brojem dva ili prilogom pol(a) kojima se izrie koliinska gradacija:

dan-dva, rije-dvije, korak-dva; pola sata-sat, sat-sat i pol

Vlastita imena: ANTROPONIMISastavnice antroponimijske formule (osobno ime prezime i nadimak) piu seSastavnice antroponimijske formule (osobno ime, prezime i nadimak) piu se nesastavljeno (Ante Topi Mimara).

Antroponimijske sastavnice mogu biti: jednorjene (Anamarija, Pavii, iro) i t opo js e sasta ce ogu b t jed o je e ( a a ja, a , o)dvorjene (Ana Marija, Tresi Pavii, Snjena Kraljica), a samo nadimakemogu biti i vierjene (aka sa Srednjaka). Nadimak nije sastavnicom slubene antroponimijske formule. j p jDvorjena osobna imena i prezimena mogu se pisati nesastavljeno ili s crticom, ali to ne propisuje pravopis, nego o tome odluuje osoba nositelj.

Dvostruko ime i dvostruko prezime pie se onako kako je zapisano u matinim knjigama roenih i vjenanih (Ana Marija, Ana-Marija, ila impraga, ila-impraga).

Dvolana prezimena povijesnih enskih osoba tradicionalno se piu s crticom: Ivana Brli-Maurani, Marija Ruika-Strozzi.P i d ij b ili i jih k ji j k k blik iliPrezimena dviju osoba ili vie njih kojima se oznauje kakav oblik veze ili suradnitva piu se s crticom: vlada Cvetkovi-Maek, sporazum Tuman-Izetbegovi.Strana imena sa sastavnicama aga beg au efendija hoda kan paa piu

5050

Strana imena sa sastavnicama aga, beg, au, efendija, hoda, kan, paa piu se s crticom iza imena: Smail-aga, Rizvan-beg, Sinan-au, Edhem-efendija, Nasredin-hoda, Dingis-kan, Mehmed-paa.

Pridjevi. Piu se SASTAVLJENO: osnova rijei i njezini prefiksi sufiksi sufiksoidi i nastavci osnova rijei i njezini prefiksi, sufiksi, sufiksoidi i nastavci

prigradski, hrvatski, mnogostruk

prefiksoidi a anti- bez- bi- dis- ekstra- hiper- infra- inter- ispod- prefiksoidi a, anti-, bez-, bi-, dis-, ekstra-, hiper-, infra-, inter-, ispod-, iznad-, izvan-kontra-, meu-, meta-, nad-, poli-, pred- poslije-, super-, trans-, ultra-, vele- i dr. kao prvi dio sloenice

atipian antialergijski bezvoljan biseksualan disfunkcionalanatipian, antialergijski, bezvoljan, biseksualan, disfunkcionalan, ekstradjevianski, hiperaktivan, infracrven, interdisciplinaran, ispodprosjean, iznadprosjean, izvanbranni, kontraproduktivan, meustranaki, metajezini, nadnaravan, polifunkcionalan, predzadnji, meustranaki, metajezini, nadnaravan, polifunkcionalan, predzadnji, poslijediplomski, supersenzibilan, transsibirski, ultraljubiast, veleuen

jednopojmovne pridjevne sloenice sa spojnikom -o-:donjogradski (prema donji grad), dvosmjeran (prema dva smjera), imovinskopravni (prema imovinsko pravo), kratkodlak (prema kratka dlaka), niskonaponski (prema nizak napon), visokokolski (prema visoka kola), prologodinji (prema prola godina)

5151

Pridjevi. Piu se SASTAVLJENO: pridjevne sraslice pridjevne sraslice

jednopojmovne s imeninom, pridjevnom ili brojevnom osnovnombogomdan, dandananji, hvalevrijedan, svrsishodan, tisugodinji

jednopojmovne prilono-pridjevnejednopojmovne prilono-pridjevneopepoznat, raznorazni, takozvani, visokoobrazovantamnosme, plavozelen, tamnocrven, utosme

dvopojmovnedvopojmovne danononi, gluhonijem

pridjevi od vierjenih imena nastali razliitim tvorbenim nainimapridjevi od vierjenih imena nastali razliitim tvorbenim nainimatoponima (zemljopisnih imena)

marijobistriki (prema Marija Bistrica), novomarofski (prema Novi Marof), svetojanski (prema Sveta Jana), velikogoriki (prema Velika ), j (p ), g (pGorica), junoameriki (prema Juna Amerika), ivanigradski(prema Ivani Grad), njujorki (prema New York)

antroponimi kaimioievski (prema Kai Mioi), francjozefovski (prema Franz Joseph), montipajtonovski (prema Monty Pyton)

5252

Pridjevi. Piu se S CRTICOM: padeni oblici pridjeva sloenih kratica padeni oblici pridjeva sloenih kratica

INA-ina crpka, HINA-in novinar, UN-ov strunjak, IBM-ovo raunalo jednopojmovne pridjevne sloenice s brojkom u prvome dijelu

2-sobni stan, 5-dnevni izlet, 18-godinja djevojka, 24-karatno zlato, 48-2 sobni stan, 5 dnevni izlet, 18 godinja djevojka, 24 karatno zlato, 48satni radni tjedan, 42-postotna otopina, 47%-tna otopina

dvopojmovne i viepojmovne pridjevne sloenice sastavljene od dvaju pridjeva ili vie njih sa znaenjem i, izmeu kada sve sastavnice p j j j , ravnopravno sudjeluju u stvaranju znaenja pojma

muko-enski odnosi (izmeu mukaraca i ena), popularno-znanstvena knjiga (i popularna i znanstvena), hrvatsko-slovenska granica (i hrvatskaj g ( p p ) g (i slovenska), zrinsko-frankopanska urota (i Zrinskoga i Frankopana), talijansko-hrvatsko-latinski rjenik (i talijanski, i hrvatski, i latinski), akovako-osjeka nadbiskupija (i akovaka i osjeka), Primorsko-goranska upanija (i primorska i goranska), Rudarsko-geoloko-naftni fakultet (i rudarski, i geoloki, i naftni)

sveze dvaju znaenjski ravnopravnih pridjeva s frazeologiziranim jznaenjem:

kakav-takav, reeno-uinjeno, strpljen-spaen

P idj k t d i d ij b ili i jih k ji5353

Pridjevske sveze tvorene od prezimena dviju osoba ili vie njih kojima se oznauje kakav oblik veze ili suradnitva piu se s crticom: Broz-Ivekoviev rjenik, Boyle-Mariotteov zakon, Newton-Leibnizova formula.

Pridjevi. Piu se NESASTAVLJENO:

posvojni pridjevi na -ov/-ev, -ljev, -in od vierjenih koja se piu bez crtice Hajda Donievi suradnici, Simi Bodroieva pria, Poli Kamovljev roman, Car Eminova proza

sveze nesklonjiva pridjeva (najee posuenice ili pravopisno neprilagoene strane rijei) i imenice

be haljina jumbo plakat drap majica gala predstava re kruh uniseksbe haljina, jumbo plakat, drap majica, gala predstava, re kruh, uniseks odjea, cool profesor, gay parada, online prodaja

5454

Zamjenice. Piu se SASTAVLJENO:

zamjeniki gramatiki nastavci prefiksoidi i sufiksoid -godzamjeniki gramatiki nastavci, prefiksoidi i sufiksoid god.to G ega, neto, nita, togod

Zamjenice sa sufiksoidom -god (tkogod, togod, kojigod, ijigod) treba a je ce sa su so do god (t ogod, togod, oj god, j god) t ebarazlikovati od sveze zamjenice i estice god (Tko god to kae, lae. to god napisao, bit e dobro. Kreni kojim god putom eli. ije god pogreke uoi, zapii ih.).p g p )

Zamjenice. Piu se NESASTAVLJENO:

ij dl i d j i k j i j i ili i ij dl d l isveze prijedloga i neodreene zamjenice koja poinje s i- ili ni-; prijedlog dolazi izmeu poetnoga i- ili ni- i drugoga dijela zamjenice i sve se tri rijei piu odvojeno

itko Drui li se i s kim od kolskih kolega?

ita Jesi li ti i s im zadovoljan?i k Ni k j jnitko Ni u koga nemam povjerenja.

nita Sve za Hrvatsku, a Hrvatsku ni za to!

ik ji Ni k j l j k jt jih i d5555

nikoji Ni u kojemu sluaju ne kupujte njihov proizvod.niiji Sukob nije ni u ijem interesu.

Brojevi. Piu se SASTAVLJENO:

glavni brojevi od 0 do 19, desetice (od 20 do 90), stotice (od 100 do 900), 1000, 1000 000 1 000 000 000 i d jih i d i d i b j i i k j d ij 000 000, 1 000 000 000 i od njih izvedeni redni brojevi piu se kao jedna rije

nula, jedan, dva, sedam, devet; nulti, prvi, drugi, sedmi, devetijedanaest, etrnaest, sedamnaest; jedanaesti, etrnaesti, sedamnaestid d t d t d d t d t d d ti d tidvadeset, pedeset, sedamdeset, osamdeset; dvadeseti, pedeseti, sedamdeseti, osamdesetisto (stotina), tisua, milijun, milijarda; stoti, tisuiti (tisui), milijunti, milijarditi (milijardni)milijarditi (milijardni)

kao jedna rije mogu se pisati i vie stoticedvjesto (dvjesta), tristo (trista), etiristo, petsto, eststo, osamsto

redni brojevi godine ponekih povijesnih dogaaja koji imaju imeniko redni brojevi godine ponekih povijesnih dogaaja koji imaju imeniko znaenje: ezdesetosma (1968., studentski nemiri), sedamdesetprva (1971., hrvatsko proljee)

brojevne izvedenicebrojevne izvedenicebrojevne imenicedvadesetdevetorica,tridesettroje, ezdesetosma, osamdesetpeterobrojevni pridjevij p j

tridesetjedni, osamdesetetveri, dvokratan, stostrukjednorjene pridjevne sloenice s brojevnim prvim dijelom

estogodinje dijete, eststogodinja tradicija, troipolsobni stan,

5656

g j j g j j pdvodnevni izlet, devedesetminutni film, dvadesetpostotni invalid

brojevni prilozi sa sufiksoidom -putjedanput, nijedanput, dvaput, petput, stoput

Brojevi. Piu se S CRTICOM:

nastavci rednoga broja i sufiksi brojevne imenice i brojevnoga pridjeva g j j j g p jnapisani brojkom

Roen je sredinom 60-ih godina prologa stoljea.Proslavljena je 200-ta obljetnica Opine Tisno.Nezaposlenost se smanjila u kasnim 1990-ima.Izlobu je posjetilo 70-ak studenata.Priznanje su dobila 16-orica iz njegove brigade.

sveze dvaju brojeva ili dviju brojevnih izvedenica kojima se oznauje priblina vrijednost

N iit d ij t i t i t k jiNapiite dvije-tri stranice osvrta na knjigu.Svaki dan s nastave izostaje dvoje-troje uenika.Jedanput-dvaput godinje treba ii lijeniku.

5757

Brojevi. Piu se NESASTAVLJENO:

vierjeni glavni i redni brojevij g jdvadeset (i) etiri, sto pedeset (i) devet, tisuu (i) osamnaest, dvije tisue, etiri tisue tristo osamdeset (i) osamdvadeset (i) etvrti, sto pedesest (i) deveti, tisuu osamnaesti, dvije tisuiti, etiri tisue tristo osamdeset (i) osmi

sveza broja i estice pt (uz redne brojeve) ili pta (uz glavne brojeve i )koliinske priloge)

prvi put, drugi put, deseti put, stoti putdva puta, deset puta, sto puta, dvadesetak puta, x puta (iks puta)

5858

GLAGOLI. Piu se SASTAVLJENO:

nijeni oblici prezenta glagola biti: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisuj p g g j nijeni oblici prezenta glagola htjeti: neu, nee, nee, neemo, neete, nee

BM: ne u, ne e, ne e, ne emo, ne ete, ne e nijeni imperativni oblik nemoj, nemojmo, nemojte glagoli nedostajati, negodovati, nemati, nenavidjeti, nestati, nestajati i njihovi

oblici

GLAGOLI Piu se S CRTICOM:GLAGOLI. Piu se S CRTICOM:

nijeni oblici prezenta glagola biti: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisufrazemske sveze dvaju glagola s razliitim (esto oprenim) sastavnicama frazemske sveze dvaju glagola s razliitim (esto oprenim) sastavnicama

hoe-nee, idi mi-doi mi, peri-deri, povuci-potegni, rekla-kazala, stani-paniGLAGOLI. Piu se NESASTAVLJENO:GLAGOLI. Piu se NESASTAVLJENO:

sve sastavnice sloenih glagolskih oblikaradio sam, bio sam radio, bio bih radio, radit u, budem radio, , , ,

nijenica ne u svim glagolskim oblicima osim u nijenim oblicima prezenta glagola biti i htjeti te imperativa glagola moi

ne dam, ne znam, ne pii, ne nauivi, ne bih kupio5959

PRILOZI

Piu se NESASTAVLJENO: Piu se SASTAVLJENO:

Ovisan je o igrama na sreu.Daleko od oka, ali ne i od srca.

Nasreu nitko nije stradao.Odoka dodajte eera.

Pazi na glas!

Na veliko iznenaenje svih okupljenih Proitajte zadatak naglas.Naveliko se govori o korupciji.

pobijedila je gostujua momad.Vjerujem u autoritet istine, a ne u istinu Postoje li uistinu proli ivoti?

autoriteta.

U ime Oca, i Sina, i Duha Svetoga! Zahvalio se uime svih nagraenih.Neki vjeruju u brzo rjeenje problema. Hoemo li se ubrzo moi teleportirati?

6060

PRILOZI. Piu se SASTAVLJENO:

prilozi nastali srastanjem reeninih i frazeologiziranih izrazap j gakobogda, bogme, bogtepitaj, bogzna, dabogda, dozlaboga, aliboeisuvie, itekako, kudikamo

U nekim se normativnim prirunicima propisuje nesastavljeno pisanje tih izraza: ako bog da, bog te pitaj, bog zna, da bog da, do zla boga, i suvie, i te kako, kud i kamo.

prilozi sa sufiksoidom -god i -putgdjegod, kadgod, kakogod, kolikogodjedanput, nijedanput, nekiput, vieput

Priloge sa sufiksoidom -god (gdjegod, kadgod, kakogod, kolikogod i l ) t b lik ti d il i ti dsl.) treba razlikovati od sveze priloga i estice god:

Sakrij to gdje god hoe. Kad god zovem, uvijek je zauzeto. Kako god okrene, oni uvijek nau opravdanje za troenje naega novca Ruit e se koliko god bude trebalonovca. Ruit e se koliko god bude trebalo.

PRILOZI. Piu se S CRTICOM:

sveze dvaju znaenjski ravnopravnih priloga s istim ili razliitim (esto oprenim) sastavnicama

bre-bolje, gore-dolje, jedanput-dvaput, jedva-jedvice, lijevo-desno, malo-l t t l i t t t k t k i j

6161

malo, navrat-nanost, plus-minus, poto-poto, tako-tako, vie-manje

VEZNICI. Piu se SASTAVLJENO:

veznici sa sufiksoidom -likadli, kamoli, negoli, nekmoli

Veznike sa sufiksoidom -li (kadli, kamoli, negoli i sl.) treba razlikovati od sveze veznika i upitne estice li:

Kad li emo zavriti posao? Kamo li je nestao?

VEZNICI Piu se NESASTAVLJENO:VEZNICI. Piu se NESASTAVLJENO:

sveze dviju ili vie rijei (priloga, veznika, estice) u slubi veznikaa kamoli budui da dokle god jedino to kao da kao to nakon toa kamoli, budui da, dokle god, jedino to, kao da, kao to, nakon to, prije nego, prije nego to, tako da

Nemaju ni za kruh, a kamoli za ita drugo.Budui da ste izvrsno rijeili test osloboeni ste usmenoga ispitaBudui da ste izvrsno rijeili test, osloboeni ste usmenoga ispita.Sporazum je potpisan prije nego to je to itko oekivao.Samo to smo krenuli, probuila nam se guma.

6262

USKLICI. Piu se SASTAVLJENO:

usklici nastali srastanjem nenaglaene i naglaene rijei ili pozdravaj g g j pbestraga, dakako, doavola, kvragu, pobogudovienja, zbogom, uzdravlje, nazdravlje, upomo, uslast

USKLICI Pi S CRTICOMUSKLICI. Piu se S CRTICOM:

usklici koji se ponavljaju vie putabl bl i i h h h lj lj

USKLICI. Piu se NESASTAVLJENO:

av-av, bla-bla, in-in, ha-ha-ha, mljac-mljac, pa-pa, z-z-z

usklici sastavljeni od naglaene rijei (najee imenice) i nenaglaene zamjenice

jk i i ti b kmajke mi, svega mi, ti bokca pozdravi i usklini izrazi sastavljeni od dviju naglaenih rijei

dobro jutro, dobar dan, dobra veer, laku no, hvaljen Isusdobro doli dobar tek hvala lijepa Bogu hvaladobro doli, dobar tek, hvala lijepa, Bogu hvala

reenini izrazi prisezanja, zazivanja i sl.Boe pomozi! Tako mi Bog pomogao, Blaena Djevica Marija i svi sveci Boji! Isuse Kriste!

6363

Boji! Isuse Kriste!

ESTICE

estice se uvijek piu odvojeno od drugih rijei.Zar e sve to pojesti?Ba smo se lijepo odmorili.Hoe li vlak stii na vrijeme?Sit gladnu ne vjeruje.

6464

Pravopisna norma hrvatskoga standardnog jezika

VELIKO I MALO POETNO SLOVOPOETNO SLOVO

6565

MATICA HRVATSKAPRVA SUAKA HRVATSKA GIMNAZIJA, RIJEKAEUROPSKA UNIJAEUROPSKA UNIJABOSANSKA POSAVINAPRVI PROGRAM HRVATSKOGA RADIJAOSNOVE ELEKTROTEHNIKE ( t i d t)OSNOVE ELEKTROTEHNIKE (nastavni predmet)LIJEPA NAA (himna)LIJEPA NAA (Republika Hrvatska)ZAKON O IZMJENI ZAKONA O OSNOVNOM KOLSTVUHRVATSKO ZAGORJEBANSKI DVORIGRADSKO POGLAVARSTVO GRADA ZAGREBANOVA GODINA (1. sijenja, praznik)ENSKA OPA GIMNAZIJA DRUBE SESTARA MILOSRDNICA ZAGREBENSKA OPA GIMNAZIJA DRUBE SESTARA MILOSRDNICA, ZAGREBDVOR NA UNI (naselje)SVETI PETAR U UMI (naselje)

6666

Matica hrvatskaPrva suaka hrvatska gimnazija, RijekaSveta tri kraljaSveta tri kraljaEuropska unijabosanska PosavinaPrvi program Hrvatskoga radijaPrvi program Hrvatskoga radijaOsnove elektrotehnike (nastavni predmet)Lijepa naa (himna)Lij N (R blik H t k )Lijepa Naa (Republika Hrvatska)Zakon o izmjeni Zakona o osnovnom kolstvuHrvatsko zagorjeBanski dvoriGradsko poglavarstvo Grada ZagrebaNova godina (1. sijenja, praznik)g ( j j p )enska opa gimnazija Drube sestara milosrdnica, ZagrebDvor na Uni (naselje)Sveti Petar u umi (naselje)

6767

Sveti Petar u umi (naselje)

Opa pravila: VELIKO I MALO POETNO SLOVO

Velikim se poetnim slovom piu:

1. vlastita imena2. rijei iz potovanja i poasti3. prva rije u reenici

Ostale se rijei piu malim poetnim slovom.

6868

Veliko poetno slovo: 1. VLASTITA IMENA

PRAVOPISOM SE ODREUJE PISANJE VELIKOGA I MALOGAPRAVOPISOM SE ODREUJE PISANJE VELIKOGA I MALOGA POETNOGA SLOVIMA U VLASTITIM IMENIMA, A NE ODREUJE SE KAKO VLASTITO IME GLASI NI TO SE NJIME IMENUJE.

Da bi se primijenila pravila o pisanju velikoga i maloga poetnoga slova, valja znati kako vlastito ime tono glasi.

Vlastita imena mogu imati dva oblika:a) slubeni: obvezatan u slubenoj komunikaciji) j jb) neslubeni: pojavljuje se u neslubenoj komunikaciji

Nositelj imena mora u slubenoj komunikaciji upotrebljavati onaj oblikNositelj imena mora u slubenoj komunikaciji upotrebljavati onaj oblik imena kojim je upisan u matinu knjigu roenih i na koji mu glase slubeni dokumenti.

Imena su poseban podsustav hrvatskoga jezinog sustava, ija posebnost zahtijeva odstupanja od nekih normativnih obvezatnosti koje

i k ij i i d j ti i h ti6969

vae za neimenske rijei i nepodvrgavanje normativnim zahvatima istovjetnim onima koje primjenjujemo na ope imenice.

Veliko poetno slovo: 1. IMENA

Prema sastavu imena mogu biti:Prema sastavu imena mogu biti:

JEDNORJENA VIERJENA

Piu se velikim poetnim slovom.

Pravopisno se dijele u TRI skupine:1. velikim se poetnim slovom pie

k ij i j iAna, Marija, Anamarija, Ivan, Stjepan

svaka rije vierjenoga imenaRepublika Hrvatska, Lidija Horvat Dunjko, Grga varak

2 velikim se poetnim slovom pie samo2. velikim se poetnim slovom pie samo prva rije vierjenoga imena

Imotska krajina, Europska unija, Divlji zapad Drutvo za zatituDivlji zapad, Drutvo za zatitu potroaa, Skradinski buk

3. velikim se poetnim slovom pie prva rije vierjenoga imena i sve ostalerije vierjenoga imena i sve ostale rijei koje su vlastita imena

Sveti Juraj u Trnju, Granini prijelaz Macelj, Udruga za zatitu prirodne

7070

j, g pbatine Mura

Veliko poetno slovo: 1. VLASTITA IMENAa) Vlastita imena u kojih se velikim poetnim slovom pie SVAKI lan

1. osobna imena, prezimena, pseudonimi, nadimci, umanjenice i odmilice

Hrvoje, Edita, Anii, Slavoljub Eduard Penkala, Ivan Bez Zemlje, Bik Koji Sjedi (indijanski poglavicaumanjenice i odmilice

osobnih imenaBik Koji Sjedi (indijanski poglavica Tatanka Iyotake), George Orwell (pseudonim Erica Arthura Blaira), Crna Pantera (Naomi Campbell) eljeznaPantera (Naomi Campbell), eljezna Lady (Margaret Thatcher)

Dijelovi stranih prezimena da, Adriaan van Roomen, de, del, de, di, y, yan, van, von, ben, al i sl. piu se onako kako se piu u izvornim jezicima.

Louis de Broglie,Leonardo da Vinci

Kad se pie samo prezime, prvi se lan takvih dijelova pie

Van Roomen, De Broglie, Da Vinci

velikim poetnim slovom. Da Vinci

Nadimci se mogu pisati:a) iza imena i prezimena Ivan Lackovi Croata

71

a) iza imena i prezimenab) izmeu imena i prezimena

Ivan Lackovi CroataMiroslav iro Blaevi


2. mitoloka bia, knjievni, filmski i dr. likovi

Pegaz, Minotar, Harry Potter, Alan Ford, Onaj Koji Plee S Vukovima

3. ivotinje i ivotinjski likovi Garo, Dolly, Lajka, Pluton, Bijeli Onjak, Lassie, Ptica Trkaica, Runo Pae, Nemo,

4. imena naroda i njihovih pojedinanih pripadnika

Hrvati Hrvat - Hrvatica, Nijemci Nijemac NjemicaJuni Slaveni AfroamerikanciJuni Slaveni, Afroamerikanci

5. imena stanovnika: planeta: Zemljanin, Marsovacp

kontinenta:drave:

pokrajine:

jEuropljani EuropljaninSlovenci SlovenacSlavonci Slavonacpokrajine:

naselja:dijelova naselja:

Slavonci Slavonac Beanin BeaninTrenjevanin, Glogovanin

72otoka i poluotoka:

planina: Skandinavac, PeljeaninBiokovljanin


6. kolokvijalna (razgovorna) imena, nerijetko i pogrdna, kojima se nazivaju narodi i

Dalmo, Purger, Bosaneros, Janez, Folksdojer, vabo

kojima se nazivaju narodi i pripadnici naroda, stanovnici naseljenih, mjesta, regija i sl.

7 i k ti t d (1 E A ij J A ik7. imena kontinenata, drava (1. slubena, 2. skraena ili preinaena, 3. opeprihvaena

Europa, Azija, Juna Amerika,Republika Hrvatska, Hrvatska, Lijepa Naa, Zemlja Tisuu

simbolina), naselja, otoka, federalnih i konfederalnih jedinica, nesamostalnih

j p , jJezera (Finska), Deela (Slovenija), Novi Juni Wales, Ovji Otoci

j ,teritorija...

PRIDJEVIa) posvojni pridjevi na ov/-ev, -ljev, -in od vlastitih imena

Goranov, Paviiev, Juriin, Jakovljev

b) pridjev Boji (prema Bog) Gospodnji (prema Gospodin)73

b) pridjev Boji (prema Bog), Gospodnji (prema Gospodin)

Veliko poetno slovo: 1. VLASTITA IMENAb) Vlastita imena u kojih se velikim poetnim slovom pie PRVI lan

1. makroregije i mikroregije Bliski istok, Hrvatsko zagorje, Makarsko primorje, Gorski kotar, Europska unija

2. vode, otoci, poluotoci, planine, rtovi, pustinje, pilje, vulkani, kanjoni, doline, polja, ume,

Tihi ocean, Jadransko more, Velika slana pustinja, Rt dobre nade, Lukina jama, Savudrijska j , , p j , ,

parkovi, nacionalni parkovi i parkovi prirode, ribnjaci

, j , jvala, Boka kotorska, Mljetski kanal, Nacionalni park Krka

3 opeprihvaena imena Stari kontinet Crni kontinent3. opeprihvaena imena kontinenata, regija, oceana

Stari kontinet, Crni kontinent, Divlji zapad, Stari svijet

4. administrativne jedinice Brodsko-posavska upanija, Zagrebaka nadbiskupijaZagrebaka nadbiskupija, Franjevaka provincija Bosna Srebrena, Vojna krajina

5 tij l k d i i Mi i t t ti5. tijela zakonodavne, izvrne i sudske vlasti, diplomatska predstavnitva i politike institucije meunarodne

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske, Gradsko poglavarstvo Grada Siska upanijski sud u

74

institucije, meunarodne organizacije

Grada Siska, upanijski sud u Gospiu, Europski sud za ljudska prava


6. ustanove, udruge, drutva, televizijske i radijske postaje, tvornice, klubovi, stranke... i

Matica hrvatska, Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore, Fakultet elektrotehnike i

njihove ustrojbene jedinice (zavodi, odjeli, odsjeci, katedre...)

raunarstva Sveuilita u Zagrebu, Zavod za elektrostrojarstvo i

t ti ij F k lt tautomatizaciju Fakulteta elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu, Z b k ilit (Zagrebako sveuilite (= Sveuilite u Zagrebu)

7. umjetnike, glazbene i dr. Zagrebaki solisti, Hladno pivo, skupine

8. graevine, objekti i sl. Banski dvori, Palaa pravde9 prometnice i granini prijelazi Jadranska magistrala Dravna9. prometnice i granini prijelazi Jadranska magistrala, Dravna

cesta D505, Paki most, Granini prijelaz Bajakovo

10 dij l i lj ih j t G ji d T h t kih75

10. dijelovi naseljenih mjesta (etvrti, trgovi i ulice)

Gornji grad, Trg hrvatskih velikana, Ulica brae Radi


11. zatieni proizvodi Oujsko pivo12. prometna sredstva Marjan-ekspres13. slike, skulpture, glazbena

djela, knjige, udbenici, asopisi, novine, novinske

b ik i t t ki t li

Zdenac ivota, Novi zavjet, Osnove automatizacije strojeva za proizvodnju odjee, Drugi

H t k dijrubrike, internetski portali, filmovi, radijske i televizijske emisije i programi, pjesme, himne molitve lanci zakoni

program Hrvatskoga radija, Ustav Republike Hrvatske, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Zakon ohimne, molitve, lanci, zakoni,

deklaracije, nastavni predmeti i kolegiji...naslovi i podnaslovi

i visokom obrazovanju, Zakon o izmjeni Zakona o osnovnom kolstvu, Tehniko crtanje i nacrtna geometrija Osnovenacrtna geometrija, Osnove elektrotehnike

14. znanstveni, struni, kulturni, litiki i d ki

Telemedicina u Hrvatskoj, Prvi h t ki l i tiki k (1politiki i gospodarski

skupovi, humanitarne i edukativne akcije, izlobe, projekti festivali javne tribine

hrvatski slavistiki kongres (1. hrvatski slavistiki kongres), Digitalna obrada govora u suvremenim informacijskim

76

projekti, festivali, javne tribine, natjecanja

suvremenim informacijskim tehnologijama, Dajmo da uju, Svjetsko rukometno prvenstvo


15. blagdani, praznici, spomen-dani Nova godina, Stara godina, Sveta tri kralja, Svi sveti, Jom ki D d ti Dkimpur, Dan dravnosti, Dan zaljubljenih

16. povijesni dogaaji (ratovi, Drugi svjetski rat, Domovinski revolucije, bitke, ustanci), fronte, vojne i politike akcije, mirovne konferencije,

i i f

rat, Seljaka buna, Krini put, Krbavska bitka, Oktobarska revolucija, Bartolomejska no, N d ih S ij ksporazumi i reforme No dugih noeva, Srijemska fronta, Beki dogovor, Bolonjski proces

77

Veliko poetno slovo: 1. VLASTITA IMENA: POKRAIVANJE

Vielana se vlastita imena esto skrauju na skup rijei ili jednu rije koja se, kad je u slubi vlastitog imena, pie velikim poetnim slovom.

SLUBENI NAZIV SKRAENO IMEZavod za visoki napon i energetiku Fakulteta elektrotehnike i raunarstva

Zavod

elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u ZagrebuVlada Republike Hrvatske VladaHrvatski sabor SaborNadzorni odbor Zagrebake banke

OdborbankePeta gimnazija GimnazijaHrvatsko zagorje Zagorje

78

Hrvatsko zagorje Zagorje

Veliko poetno slovo: 1. VLASTITA IMENA: SKRAIVANJE

Takve se rijei piu malim poetnim slovom kad nisu u slubi skraenoga vlastitog imena:

zaposlenici zavodaravnatelj gimnazijel i dblanovi odboranezadovoljstvo u sindikatu

Velikim se poetnim slovom piu posvojni pridjevi izvedeni od skraenih vlastitih imena:

Vladina odluka = odluka Vlade Republike Hrvatskelanovi Zavoda = lanovi (npr.) Zavoda za primijenjenu fizikuzaposlenici Fakulteta = zaposlenici (npr.) Fakulteta elektrotehnike i

ra narst a79

raunarstva

Veliko poetno slovo: 1. VLASTITA IMENA: Dvostruka osobna imena i prezimena

1. MUKA DVOSTRUKA OSOBNA IMENA I PREZIMENA

a) sastavljeno: Zvonimir-ZoltnMatheusz-Milan, Aleksej Mihajlovi Bon-Brujevij j j

b) nesastavljeno: Ivan ZvonimirAntun Vinko,Antun Vinko, Andrija Kai Mioi

Bon-Brujevievo sudjelovanje u izradi prvog lasera na staklu s neodimijem.

Babi-Finka-Moguev pravopis

8080

Veliko poetno slovo: 1. VLASTITA IMENA: Dvostruka osobna imena i prezimena

2. ENSKA DVOSTRUKA OSOBNA IMENA I PREZIMENA

a)sastavljeno: AnamarijaAna-MariaMario OsvinMario-OsvinMaria Skodowska-CurieNina Skorin-KapovNina Skorin KapovAndrea Agli-Aljinovi

b)nesastavljeno: Ana MarijaEva IvanaIvan BrunoIvan BrunoIvana Podnar arkoDubravka Pukljak Zokovi

8181

jIvana Nieti Kosovi

Veliko poetno slovo: RIJEI IZ POTOVANJA

Vi, VaTi, TvojTi, Tvoj

vi, vavi, va

8282

Malo poetno slovo1. rijei koje nisu u slubi

vlastitoga imenaotoanin, kontinentalac, junjak

2. ope imenice nastale od baraba, cepelin, beamel, tesla,2. ope imenice nastale od osobnih imena ljudi

baraba, cepelin, beamel, tesla, poteromanija, penkala

3. ope imenice nastale od vlastitih imena drava

kanada, virdinija, francuz, talijan bjelovarac podravecvlastitih imena drava,

pripadnika naroda i stanovnikatalijan, bjelovarac, podravec, maarica, bolonjac

4. imena uporabljena u opem j

biblija (modernoga poslovanja), k k i i znaenju kukoi i rae

5. imenike izvedenice kad ne znae pripadnika naroda ili

netalijan, turbohrvat, velikosrbin, nedalmatinac,

stanovnika

Ako se izvedenice piu s crticom,

nesplianin

p ,osnova se pie velikim slovom: ne-Europljanin, ne-Zadranin

6. rase i pripadnici rasa bijelac, crvenokoac, negroid, azijat krapinski praovjek

8383

azijat, krapinski praovjek

Malo poetno slovo7 i j l j d t k lji Eli b t II7. zanimanje, poloaj, dunost,

akademski stupanj, titula i sl.kraljica Elizabeta II.fra Bonaventura Dudaprinc od WalesaDingis-kanDingis kanakademik Hrvoje Babi Lovro pl. Mataipapa Benedikt XVI.premijerka Jadranka Kosorpremijerka Jadranka Kosorpredsjednik Ivo JosipoviMehmed-paa Sokolovi

Poasni naziv za papu: Sveti Otac Benedikt XVI.8. mitoloka bia sirena, vila, jeti, nimfa9 i i i ti j kih i d b d bj l l i9. nazivi ivotinjskih pasmina doberman, doga, bjeloglavi sup,

smrdljivi martin, posavski goni10. nazivi biljaka gospina trava, lijepa kata,

neven mauhica ivanicaneven, mauhica, ivanica11. nazivi novanih jedinica kuna, euro, dolar, vicarski

franak12 i i k ij kih l t i dik d ik t l j t t

8484

12. nazivi kemijskih elemenata i mjernih jedinica

vodik, duik, tesla, njutn, vat, bor, germanij, silicij

Malo poetno slovo13. nazivi:

povijesnih, arheolokih i geolokih razdoblja

stari vijek, srednji vijek, novi vijek ledeno doba kenozoikgeolokih razdoblja vijek, ledeno doba, kenozoik

drutvenih, kulturnih i politikih pokreta

humanizam, renesansa, hrvatsko proljee, barunasta revolucija naranasta revolucijarevolucija, naranasta revolucija

religija kranstvo, katolianstvo, pravoslavlje, islam, budizam, j d i k f ij ijudaizam, konfucijanizam

vjernika i pripadnika crkvenih redova

kranin, katolik, pravoslavac, musliman, salezijanac, j

uenja, znanstvenih podruja i disciplina

fizika, kemija, matematika, filologija, tehnike znanosti

lanova predstavnika i hadezeovac esdepeovaclanova, predstavnika i pristalica politikih stranaka i doktrina, pokreta, narataja, kola skupina uenja

hadezeovac, esdepeovac, liberal, prava, socijalist, komunist, simbolist, futurist, domobran hosovac tigar

8585

kola, skupina, uenja, klubova, vojska i vojnih postrojba i sl.

domobran, hosovac, tigar, ferovac (FER-ovac)

Malo poetno slovo

14. opi nazivi dokumenata domovnica, svjedodba o zavrnom ispitu rodni listzavrnom ispitu, rodni list, potvrda o prebivalitu

ODNOSNI PRIDJEVI na -ski, -ni hrvatski, boini, latinini, beki, ij ki j j ki likirijeki, njujorki, liki,

8686

Veliko i malo poetno slovoBog, Boji, On / Njegov(ime u jednoboakim religijama)

bog, boji, on / njegov(apelativ)

Grad Zagreb(administrativna jedinica)

grad Zagreb(apelativ)

O an Bik Jarac o an bik jaracOvan, Bik, Jarac(zodijaki /horoskopski/ znakovi)

ovan, bik, jarac(ivotinje)

Sunce Mjesec Zemlja sunce mjesec zemljaSunce, Mjesec, Zemlja(vlastito ime)

sunce, mjesec, zemlja(apelativ)

Grudnjak (naselje i ribnjaci) grudnjak (rublje)j ( j j ) g j ( j )Sjever, Jug, Istok, Zapad(drutveni, politiki ili kulturni prostor)

sjever, jug, istok, zapad(strane svijeta)

Penkala (prezime)Tesla (prezime)

penkala (sredstvo za pisanje) tesla (jedinica SI sustava za

8787magnetsko polje)

LITERATURA

Frani, Anela Petrovi, Bernardina. 2013. Hrvatski jezik i jezina kultura [poglavljeHrvatski jezik i jezina kultura [poglavlje Pravopisna norma], Zaprei : Visoka kola za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam p j p j jKreli.

HRVATSKI PRAVOPISIpravopis.hr

88

Documents

Pravopisna Norma Stranica Predmeta