Upload
dragoslav-jovic
View
514
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Mehanizacija u poljoprivredi
1
Mašinski elementi
UNIVERZITET
”DŽEMAL BIJEDIĆ”- MOSTAR AGROMEDITERANSKI FAKULTETA
GR
OM
EDIT
ERANSKI FAKULTET-MO
STAR
Mehanizacija u poljoprivredi
2
Uloga i podjela mašinskih elemenata
Mašinskim elementima nazivamo one dijelove mašina i uređaja koji se ne mogu dalje rastavljati na prostije dijelove. Mašinske elemente možemo podijeliti u dvije osnovne grupe:
A. Opšta grupa (zakovice, vijci, klinovi, zupčanici, vratila... )B. Posebna grupa (klipovi, klipnjače, ventili...)
Opšta grupa mašinskih elemenata dijeli se na:1. Elemente za spajanje (zakovice, klinovi, vijci, opruge, čivije, osovinice...)2. Elemente za kružno kretanje (osovine, vratila, spojnice, ležajeve...)3. Elemente za prenos snage (frikcioni točkovi, zupčanci, remeni i lančani
prenosnici...)
4. Elementi za provođenje tečnosti i gasova (cijevi, cijevni zatvarači...)
Mehanizacija u poljoprivredi
3
1. Mašinski elementi za spajanje
1.1.Mašinski elementi za čvrste -
nerazdvojive veze koji se ostvaruju:1.1.1. Zakovicama1.1.2. Zavarivanjem1.1.3. Lemljenjem i lijepljenjem
1.2. Mašinski elementi za čvrste-
razdvojive veze:1.2.1. Klinovi (uzdužni i poprečni)1.2.2. Vijci
1.2.2.1. Zavrtnji i navrtke1.2.2.2. Podložne pločice1.2.2.3. Osigurači navojnih veza1.2.2.4. Ključevi
1.3. Mašinski elementi za elastične spojeve:1.3.1. Opruge
1.4. Mašinski elementi za pokretne spojeve:1.4.1. Osovinice
Mehanizacija u poljoprivredi
4
1.1.1. Zakovice i spojevi zakovicama
Zakovani spojevi su nekada bile osnovni vid spajanja. Danas se ostali osnovni vid čvrstog spajanja nekih lakih legura (duralminijum), kao i u avioindustriji. Dijelimo ih na sitne
(sa prečnikom do 10 mm) i krupne
(sa prečnikom od 10 do 37 mm)
Mehanizacija u poljoprivredi
5
Prema obliku glave, sitne zakovice mogu biti:a)
Sa poluokruglom glavom
b)
Sa upuštenom glavomc)
Sa sočivastom glavom
d)
Sa pljosnatom glavome)
Sa trapeznom glavom
Mehanizacija u poljoprivredi
6
Vrste zakovanih spojeva•
Prema položaju limova: sučeoni (sa podmetačima) i preklopni
•
Prema broju redova zakovica: jednoredni i višeredni•
Prema rasporedu zakovica: sa paralelnim i cik-cak rasporedom
•
Prema broju ravnina smicanja zakovica: jednosječni i višesječni
Mehanizacija u poljoprivredi
7
1.1.2. Zavareni spojeviPrednosti:•
Lakši od livenih i zakovanih konstrukcija•
Dijelovi se mogu sklapati sučeono i ugaono•
Zaverene konstrukcije su jeftinije•
Nema buke pri raduNedostaci:•
Zavisnost kvaliteta zavara od varioca i elektrode•
Pojava zaostalih napona i deformacija•
Slabljenje mehaničkih osobina materijala
Mehanizacija u poljoprivredi
8
1.1.3. Lemljeni i lijepljeni spojevi
Spajanje se vrši primjenom metalnih veziva-lemila i topitelja (boraks, borat, bromid). Spojevi treba da su opterećni na smicanje.
Lijepljenim spojevima postiže se smanjenje površine. Imaju ograničenu čvrstoću na povišenu temperaturu.
Mehanizacija u poljoprivredi
9
1.2. Mašinski elementi za čvrste-razdvojive veze 1.2.1. Klinovi
Materijal za klinove je tvrdi čelik zatezne čvrstoće 600 N/mm2.
1.
Klin
2.
Vratilo
3.
Glavčina
Mehanizacija u poljoprivredi
10
Oznake i nazivi za klin
l-dužina, b-širina, h-visina klina, 1-prednja strana, 2-zadnja strana, 3- unutrašnja strana, 4-spoljašnja strana, 5-bočne strane
Mehanizacija u poljoprivredi
11
Veza uzdužnim klinom bez nagiba
Veza poprečnim klinom
Uzdužni klinovi: Razdvojiva veza vratila sa glavčinom zupčanika, kaišnika i sl.Klinovi sa kukom, klin bez kuke, zaobljeni klin, segmentni klinKlin sa nagibom i bez nagiba
Poprečni klinovi: Nastavljanje dva mašinska dijela koji prenose aksijalna opterećenja.
Mehanizacija u poljoprivredi
12
1.2.2. Vijci (zavrtnji)
Zavrtnji i navrtke, kao klinovi vezuju mašinske dijelove koji se, ako je potrebno lako mogu razdvojiti, a da se ne oštete ni oni ni zavrtnji. Zavrtnji u sklopu sa navrtkama služe sem toga za pretvaranje kružnog u pravolinijsko kretanje pri čemu se obrtni moment pretvara u aksijalnu silu ili istezanje
Mehanizacija u poljoprivredi
13
Navoji mogu biti unutrašnji
i vanjski. Prema nagibu zavojnice mogu biti desni
i lijevi. Prema obliku zavojnice mogu biti trouglasti,
pravougli, trapezni...
Metrička zavojnica-ISO
Mehanizacija u poljoprivredi
14
Zavrtanj i navrtka 1-stablo zavrtnja, 2-dio sa
zavojnicom, 3-glava zavrtnja, 4-navrtka
Prikazivanje i označavanje navoja: a-unutrašnji navoj, b-spoljni navoj,
c-označavanje metričkog normalnog navoja, d-obilježavanje metričkog finog navoja
Šestougaona navrtka
1.2.2.1
Zavrtnji
i navrtke
Mehanizacija u poljoprivredi
15
1.2.2.2. Podložne pločice
Zadatak:•
Da povećaju dodirnu površinu između konstruktivnog dijela i navrtke
•
Da zaštite dodirne površine od habanja•
Da prilagode površinu nalijeganja normalno na osu vijka
Mehanizacija u poljoprivredi
16
1.2.2.3. Osiguranje navojnih spojeva
Mehanizacija u poljoprivredi
17
1.2.2.4. Ključevi
Mehanizacija u poljoprivredi
18
1.3. Opruge
Podjela opruga:Fleksione: (a-proste lisnate, b-gibnjeve, c-spiralne, d-zavojne e-tanjiraste)Torzione-zavojne
(a-zatezne, b-pritisne, c-pužaste)
Opruge se pod dejstvom sila deformišu, a nakon prestanka dejstva vraćaju se u prvobitni oblik.Akumulacija energije (časovnik), amortizacija udara (amortizer), merenje sila (dinamometar), prinudno kretanje (opruge ventila), ograničenje pritiska (ventili sigurnosti).
Mehanizacija u poljoprivredi
19
Opruge
Pritisne opruge
Zatezne opruge
Torzijske opruge
Mehanizacija u poljoprivredi
20
1.4. Osovinice (svornjaci) To su mašinski elementi koji se upotrebljavaju na mjestima gdje treba obezbjediti
zglavkastu vezu za oscilatorno, odnosno kružno kretanje (npr. veza klipnjače i klipa). Izrađuju se kao pune
i šuplje, sa i
bez naslona
Prstenasti uskočnik (Segerov prsten)
Mehanizacija u poljoprivredi
21
2.1. Osovine To su mašinski elementi za kružno kretanje i služe kao nosači drugih mašinskih
dijelova. Napregnute su na savijanje i nikad ne prenose obrtne momente. Mogu biti: pokretne
i nepokretne, pune
i šuplje
1-rukavac, 2-ojačani dio
Radi smanjenja mase i uštede materijala osovine se proizvode kao stepenaste. Osovine se izrađuju od žilavih konstrukcionih čelika.
Mehanizacija u poljoprivredi
22
2.2. Vratila To su mašinski elementi za kružno kretanje, pri čemu prenose obrtne momente-
snagu. Za razliku od osovine, vratila su izložena uvijanju i uvijek se okreću.
Vratila dijelimo na:•
Čvrsta •
Prava (ravna i stepenasta)
•
Koljenasta (prosta i složena)
•
Savitljiva•
Zglavkasta
•
Gipka
Mehanizacija u poljoprivredi
23
2.3. Rukavci To su dijelovi vratila i osovina koji se obrću u ležaju.
Mehanizacija u poljoprivredi
24
2.4.Ležaji (Ležišta)
Zavisno od pravca djelovanja sile, ležaji mogu biti:•
Aksijalni
(uzdužni), kod kojih sila djeluje u pravcu ose ležaja
•
Radijalni
(poprečni), kod kojih sila djeluje normalno na osu ležaja•
Kombinovani, kod kojih istovremeno sile djeluju u pravcu ose i normalno na osu ležaja
Po konstrukciji ležaji se dijele na:•
Klizne
•
Kotrljajne
Mehanizacija u poljoprivredi
25
2.5.Spojnice (To su mašinski elementi koji služe za spajanje krajeva dva ili više vratila u jednu cjelinu)
Prema načinu prenošenja snage kao kriterij grupisanja, spojnice se dijele:•
Mehaničke
•
Elektromagnetne•
Pneumatske
•
Hidrauličke •
Turbohidrauličke
•
Specijalne
Mehaničke spojnice se dijele:•
Krute (sa naglavkom, oklopna, kolutna)
•
Pomične (aksijalno-pomične, elastične i zglavkaste)•
Isključno-uključne (kandžasta isključna, frikciona)
Mehanizacija u poljoprivredi
26
Kandžasta spojnica
Zglavkaste spojnice
Mehanizacija u poljoprivredi
27
Isključno-uključne spojnice
Spojnica motornog vozila (kvačilo)
Mehanizacija u poljoprivredi
28
1.
Zamajac2.
Pomični naglavak
3.
Opruga4.
Radilica
5.
Vratilo6.
Aksijalno ležište
7.
Obloga8.
Prsten
9.
Pedala
Mehanizacija u poljoprivredi
29
Elementi za prenos snage
Prema obliku poprečnog presjeka remena razlikujemo:
•
Pljosnati remen•
Klinasti (trapezni) remen
•
Okrugli remen i dr.
Djelovanje klinastog i zupčastog remena
3.1.Prenos kaišem
Mehanizacija u poljoprivredi
30
3.2.Prenos lancima Kod većih udarnih opterećenja, kod poljoprivrednih mašina i sl., primjenuju se lanci koji se
mogu rastavljati na svakoj karici tzv. Evartovi lanci. Lanac se sastoji iz karika i kuka.
Lančani prenosnik: 1-pogonski točak, 2-pogonjeni točak, 3-lanac
Mehanizacija u poljoprivredi
31
3.3.Zupčasti i pužni prenos Zupčanici su mašinski elementi koji međusobnim uzastopnim zahvatanjem zubaca
prenose obrtno kretanje i obrtni moment sa jednog na drugo vratilo
Kada su ose vratila međusobno paralelne, prenos se ostvaruje cilindričnim zupčanicima. Prema obliku zubaca, ovi zupčanici mogu biti sa pravim (a), kosim (c), strelastim (d)
zupcima. Mogu biti
kao spoljašnji (a)
i unutrašnji cilindrični (b)
par.
Cilindrični zupčanik i zupčasta letva
Mehanizacija u poljoprivredi
32
Kada se ose vratila sijeku pod nekim uglom, prenos se ostvaruje koničnim zupčanicima
koji mogu biti sa: a-pravim, b-kosim, c-krivolinijskim
zupcima
Za prenos obrtnog kretanja između vratila čije se ose mimoilaze, upotrebljavaju se hiperboloidni zupčati parovi, i to: a-cilindrični zupčanici sa zavojnim zupcima, b-hipoidni
zupčanici (konični zupčanici sa spiralnim zupcima), c-pužni par
Mehanizacija u poljoprivredi
33
4.1.Cijevi i cijevni zatvarači To su elementi koji se upotrebljavaju za provođenje fluida i sitnog čvrstog materijala.
Oblici završetka cijevi i cijevni priključci: a-pravougla račva, b-kosougla račva, c- jednostrani luk, d-luk, e-koljeno, f-reducir, g-T-račva
Prema konstrukciji cijevnih zatvarača razlikujemo: a-ventil, b-zasun, c-priklopac, d-slavina