Upload
covjek-neki
View
399
Download
11
Embed Size (px)
Citation preview
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
1/423
OPSKRBA VODOM I ODVODNJA I.
Prof. dr. sc. ivko Vukovi, dipl. ing. gra.
ZAGREB, sijeanj 2015.
1
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
2/423
2
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
3/423
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
4/423
4
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
5/423
1.1. UVOD
Opskrba vodom, vodoopskrba ili vodovod je sustav objekata i mjera
za osiguranje potreba vodom raznih potroaa.
Meu mnogim granama suvremene tehnike usmjerenih na poveanje ivotnog standarda,urbanizaciju naselja i razvoj industrije, vodoopskrba zauzima istaknuto mjesto.
Opskrba stanovnitva
istom (kvalitetnom) vodom ima prvenstveno veliku higijensku vanost, jertiti ljude od raznih oboljenja koja se prenose vodom.
1. OPSKRBA VODOM
Ova blistava voda to tee brzacima i rijekama nije samo voda, ve krvnaih predaka. Ako vam prodamo zemlju, morate se sjetiti da je ova vodasveta, morate rei svojoj djeci da je sveta, da svaki odraz u blistavom jezerukazuje dogaaje i uspomene iz ivota moga naroda. ubor vode glas je ocamoga oca.
(Poglavica Seattlea, 1854)
5
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
6/423
Osiguranjem i dovoenjem dovoljnekoliine vode u naseljeno mjestoomoguuje se podizanje opegivotnog standarda ovjeka i
ureenje njegovog okolia.
Potronja vode utoliko je veaukoliko je voda dostupnija. Da bi sezadovoljile dananje potrebeviemilijunskih gradova, potrebne su
znatne koliine vode, koje se dnevnomjere milijunima kubnih metara.
Radi osiguranja potrebne koliinevode, kao i visoke zdravstvene(sanitarne) kvalitete pitke vode,
naroita panja se posveuje izboruprirodnih izvorita, njihovoj zatiti odzagaenja, te eventualnoj potrebipoboljanja kvalitete vode(kondicioniranja vode) navodovodnim ureajima.
6
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
7/423
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
8/423
(3a) Potronja vode za gaenje poarasastoji seod poarnih koliina vode koje se u svijetu tretirajurazliito, manje ili vie s velikim mjerama oprezazbog znaaja ovog problema u pogledu zatite
ljudskih ivota i materijalnih dobara.(3b) Potronja vode za vlastite potrebe vodovodaodnosi se na potronju vode poduzea kojeupravlja vodovodom (vodoopskrbnim sustavom) i toza potrebe odravanja tehnolokog procesakondicioniranja vode, kao i cjelokupnog sustava.
(2)Potronja vode za industrijske potrebeodnosi se na potronju vode u industrijskim pogonima (kaosirovina za izradu raznih proizvoda, proizvodnju i kondenzaciju vodene pare, hlaenje, ispiranje i sl.),
za transport te u energetici, poljoprivredi itd.Udio industrije u ukupnoj potronji vode kod visoko razvijenih zemalja je dominantna i, openitomoemo rei, raste s razvojem zemlje, regije ili grada.
Svaka od navedenih kategorija potroaa ima posebne zahtjeve u pogledu vodenih koliina, kvalitete ireima potronje, koje kod rjeavanja vodoopskrbe treba detaljno razmotriti.
8
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
9/423
Tako npr. zahtjevi koji se postavljaju u smislu kvalitete vode ovise od karaktera njenog koritenja.Vodi koju stanovnitvo troi za pie postavljaju se u prvom redu zahtjevi sanitarnog karaktera, jertakova voda mora biti nekodljiva za zdravlje, tj. ne smije sadravati patogene mikroorganizme,mora biti bistra i bez okusa, boje i mirisa.
Kod industrijskih poduzea o koliini i kvaliteti koritene vode, te organizaciji vodoopskrbe, u
znatnoj mjeri ovisi kvaliteta i cijena proizvoda. Time pravilna organizacija opskrbe vodomindustrijskih poduzea ima i veliki ekonomski znaaj.
Pretean dio ove kategorije potroaa (npr. termoelektrane, eljezare, rafinerije nafte) obino nepostavljaju visoke zahtjeve u pogledu kvalitete vode.
Za gaenje poara se moe koristiti praktiki voda bilo koje kvalitete.
Sve ove injenice ukazuju na osjetnu sloenost rjeavanja vodoopskrbe, odnosno njezin prioritetkao vodnogospodarske grane.
9
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
10/423
1.2. VODOOPSKRBNI SUSTAVI
Vodoopskrbni sustav je sustav objekata i mjera povezanih u
funkcionalnu cjelinu s osnovnim ciljem osiguranja dovoljne koliine
kvalitetne vode na to ekonominiji nain.
Vodoopskrbni sustav, slika 1.2::01,ine sljedee glavne grupe objekata:
(1) vodozahvati, kojima se voda zahvaa (kaptira) iz prirodnih izvorita;
(2) crpne stanice (pumpne stanice), kojima se voda crpi i potiskuje ili od izvorita do mjesta
kondicioniranja, spremanja, potronje i sl., ili izmeu pojedinih objekata vodoopskrbnog
sustava;
(3) ureaji za kondicioniranje vode, kojima se postie zahtijevana kvaliteta vode;
(4) vodospreme (rezervoari), koje imaju ulogu regulacijskih i pospremnih objekata u sustavu
vodoopskrbe;
(5) glavna (magistralna) i razdjelna (distributivna) vodoopskrbna ili vodovodna mrea, s prateim
objektima, kojima se voda transportira izmeu pojedinih objekata vodoopskrbnog sustava
(glavna mrea) i distribuira potroaima (razdjelna mrea).
10
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
11/423
Cjevovodi glavne mree mogu bitidovodni(izmeu izvorita i ureaja za kondicioniranje vode ili
izmeu ureaja i vodospreme) iopskrbni (izmeu vodospreme i naselja, odnosno distributivne
mree), te dovodno opskrbni (za sluaj vodoopskrbnog sustava s protuvodospremom
(kontrarezervoarom).
Slika 1.2::01 Definicijska shema vodoopskrbnog sustava
1 - vodozahvat; 2(a) niskotlana crpna stanica; 2(b) visokotlana crpna stanica; 3 - ureaj za kondicioniranje vode; 4 - sabirni bazen;
5(a) glavni dovodni cjevovod; 5(b) glavni opskrbni cjevovod; 6 vodosprema; 7- razdjelna mrea; 8 potroai;
9 linija hidrostatikog tlaka; 10 linija hidrodinamikog ili pogonskog tlaka
11
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
12/423
(a) pogonske osobine sustava: (a1) gravitacijski, (a2) crpni ili potisni i (a3) kombinirani sustavi,
(b) vrsta vodoopskrbe: (b1) sustavi s otvorenom vodoopskrbom ili sustavi s jednokratnim
koritenjem vode i (b2) sustavi sa zatvorenom (cirkulacijskom) vodoopskrbom ili sustavi s
viekratnim koritenjem vode.
Podjelu na crpne i kombinirane sustave treba shvatiti dosta uvjetno, jer jedan sustav moe u
odre
enim uvjetima rada biti samo crpni, a u drugima kombinirani, dakle gravitacijsko crpni. Zatoje u praksi ponekad prikladno takve sustave analizirati zajedno.
Slika 1.2::01 je naelnog karaktera, tako da u
konkretnom sluaju (ovisno o visinskom poloaju
vodozahvata, odnosno topografskim osobinamavodoopskrbnog podruja) redoslijed objekata u
sustavu moe biti i drukiji od prikazanog. Isti tako
neki od navedenih objekata mogu izostati, kao npr.
ureaj za kondicioniranje, ako izvorina voda
zadovoljava traene standarde kvalitete, ili npr.
vodosprema, kada se voda crpkama (nakon ili bez
kondicioniranja) izravno crpi i potiskuje u razdjelnu
mreu.
Ovi elementi reguliraju odnose u sustavu, koji su
definirani tehnikim i ekonomskim razlozima pogona
vodoopskrbnog sustava, i zajedno ine osnovnu
shemu vodoopskrbnog sustava.Glavni inioci koji uvjetuju podjelu vodoopskrbnih
sustava u pogledu dovoenja vode u vodoopskrbno
podruje jesu:
12
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
13/423
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
14/423
Ovisno o visinskim odnosima u sustavu, slika 1.2::02(b), mogu se radi reguliranja tlanih odnosa
(ako bi tlak prelazio doputeni) interpoliratiprekidne komore, izmeu vodozahvata i vodospreme,
ili izmeu vodospreme i potroaa. Tada se dobije sustav s vie visinskih zona, tj. zonirani
vodoopskrbni sustav.
U gravitacijskom sustavu se moe pojaviti i sluaj da su potroai (naselje) izmeu vodozahvata i
vodospreme, slika 1.2::02(c). Tada se dobije sistem s protuvodospremom, gdje voda u
vodospremu dotjee i iz vodospreme otjee istim cjevovodom. Kao to sa spomenute slike vidimo,
i u ovome je sluaju mogu vodoopskrbni sustav bez prekidne komore, slika 1.2::02(c1), ili s
prekidnom komorom, slika 1.2::02(c2).
14
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
15/423
Slika 1.2::02Sheme gravitacijskih vodoopskrbnih sustava
(a) tipini gravitacijski sustav; (b) zonirani gravitacijski sustav; (c) gravitacijski sustav s protuvodospremom
1 vodozahvat; 2 glavni dovodni cjevovod; 2(a) glavni dovodno opskrbni cjevovod; 3 prekidna komora; 4 - vodosprema;
4(a) protuvodosprema; 5 glavni opskrbni cjevovod; 6 - razdjelna mrea; 7 potroai; 8 linija hidrostatikog tlaka;
9 linija hidrodinamikog tlaka; 9(a) linija hidrodinamikog tlaka u satu najmanje potronje;
9(b) linija hidrodinamikog tlaka u satu najvee potronje
15
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
16/423
1.2.1 2. Crpni vodoopskrbni sustavi
Kod crpnog sustava, slika 1.2::03, voda se crpkama izravno (iz izvorita) potiskuje potroaima.
Ovi se sustavi uglavnom primjenjuju za manja naselja, izuzetno rijetko za vea, prvenstveno zbog
znatnih pogonskih trokova uvjetovanih gotovo neprekidnim radom crpki.
Slika 1.2:03 Shema crpnog ili potisnog sustava
1 vodozahvat; 2 crpna stanica; 3 glavni opskrbni cjevovod; 4 - razdjelna mrea; 5 potroai; 6 - linija hidrodinamikog
tlaka u satu najmanje potronje; 7 linija hidrodinamikog tlaka u satu najvee potronje
16
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
17/423
1.2.1 2. Kombinirani vodoopskrbni sustavi
Kod kombiniranih su sustava, slika 1.2::04, mogui razliiti podsustavi, ali teenje vode je uvijek pod tlakom.
Slika 1.2::04 Sheme kombiniranih vodoopskrbnih sustava
(a) kombinirani sustav s vodotornjem; (b) kombinirani sustav s protuvodospremom; (c) zonirani kombinirani sustav; (d) kombinirani
indirektni sustav; (e) zonirani kombinirani indirektni sustav; (f) kombinirani indirektni sustav s protuvodospremom
1 vodozahvat; 2 crpna stanica; 3 glavni dovodni cjevovod; 3(a) glavni dovodno opskrbni cjevovod; 4 vodotoranj;5 vodosprema; 5(a) protuvodosprema; 6 glavni opskrbni cjevovod; 7 prekidna komora; 8 razdjelna mrea;
9 potroai; 10 linija hidrostatikog tlaka; 11 linija hidrodinamikog tlaka; 11(a) linija hidrodinamikog tlaka u satu
najmanje potronje; 11(b) linija hidrodinamikog tlaka u satu najvee potronje17
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
18/423
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
19/423
1.2.2. VODOOPSKRBNI SUSTAVI PREMA VRSTI VODOOPSKRBE
1.2.2 1. Vodoopskrbni sustavi s otvorenom vodoopskrbom
Pod vodoopskrbnim sustavima s otvorenom vodoopskrbom, odnosno s jednokratnim koritenjem
vode, podrazumijevamo sustave kod kojih voda namijenjena potroaima ulazi samo jednom usustav vodoopskrbe.
To su svi prethodno analizirani vodoopskrbni sustavi, slike 1.2::01 do 1.2::04, iji e funkcionalni
elementi biti naknadno razmatrani.
Primjena ovih sustava je ea kod vodoopskrbe stanovnitva, dok se kod odreenih vrsta
industrije koriste i cirkulacijski sustavi.
19
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
20/423
1.2.2 2. Vodoopskrbni sustavi sa zatvorenom vodoopskrbom
Kod sistema sa zatvorenom vodoopskrbom, slika 1.2::05, potrebe za vodom osiguravaju secirkulacijom ve koritene (reciklirane) vode, dok se ona iz vodozahvata koristi samo radi
nadoknaivanja izgubljene vode u procesu cirkulacije.
Slika 1.2::05Shema sustava sa zatvorenom vodoopskrbom
1 vodozahvat; 2 - crpna stanica svjee vode; 3 dovod svjee vode; 4 crpna stanica za proienu i svjeu vodu;
5 dovod proiene i svjee vode; 6 industrijski pogon; 7 odvod koritene vode; 8 ureaj za proiavanje
20
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
21/423
Ovakvi se sustavi, kao to je istaknuto, ee primjenjuju u industriji nego u vodoopskrbi
stanovnitva, odnosno kod koritenja vode za kuanske potrebe.
Naime, u sluaju vodoopskrbe stanovnitva cirkulacijskim sistemima potrebno je ve
koritenuvodu prije njene ponovne distribucije potroaima obavezno podvri viestruko sloenim i vrlo
skupim procesima proiavanja, to u znatnoj mjeri suava mogunost iroke primjene ovakvih
vodoopskrbnih sustava.
Osnovni razlozi primjene cirkulacijskih vodoopskrbnih sustava, prvenstveno u industrijske svrhe,
jesu:
(a) nedovoljna izdanost izvorita za neprekidnu opskrbu,
(b) zahtjevi kvalitete vode koja cirkulira u proizvodnom procesu,
(c) pogonske osobine vodoopskrbnog sustava.
(a) Prvi se razlog odnosi na industrijske pogone koji koriste velike koliine tehnoloke vode, npr. u
rashladne svrhe, a koje koliine izdanost prirodnih izvorita (u svrhu kontinuirane
vodoopskrbe) ne moe osigurati.
(b) Drugi se razlog odnosi na kvalitetu vode koja se isputa iz tehnolokog procesa. Ako je
kvaliteta koritene (otpadne) vode loa, a uvjeti isputanja (zakonska regulativa) strogi, tada
se pokazuje ekonomski povoljnije djelomino proiavanje koritene vode i njezino vraanjeu tehnoloki ciklus, nego proiavanje do zahtjevnih kriterija (standarda) i isputanje u
prijemnik. To se posebno odnosi na sluajeve kada je iz koritene vode mogue dobiti
odgovarajue sekundarne sirovine i/ili kada tehnoloki proces ne zahtijeva visoku kvalitetu
vode.
21
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
22/423
(c) Trei se razlog odnosi na sisteme kod kojih se cjelokupne koliine vode osiguravaju crpljenjem,
to u sluaju velike udaljenosti vodozahvata i znatnih visinskih razlika, a s time i osjetnih
pogonskih trokova, moe uvjetovati opravdanost primjene cirkulacijskog sustava. Dakle,
ponekad je ak ekonomski povoljnije proiavanje koritene vode, nego stalno crpljenjesvjee vode iz udaljenijeg izvorita.
1.2.3. PROJEKTNO RAZDOBLJE
Bitan parametar prilikom projektiranja vodoopskrbnih sustava je odabir projektnog razdoblja
(projektnog perioda), kao razdoblja za koje projektiramo sustav i u kojemu e sustav uz ispravno
upravljanje i potrebna redovita odravanja tehniki funkcionirati.
Projektno razdoblje ovisi o nizuinilaca od kojih su najznaajniji:
(a) vijek trajanja pojedinih objekta i/ili opreme vodoopskrbnog sustava (koji u naelu nisu
istovjetni),
(b) mogunost eventualno potrebnog proirenja (faznost izgradnje) objekata vodoopskrbnog
sustava,
(c) ponaanje sustava u poetnom razdoblju, kad nije potpuno iskoriten,
(d) porast broja stanovnika i potronje,
(e) kamate i otplata investicijskog duga,
(f) promjena vrijednosti novca.
Za praksu se mogu usvojiti orijentacijski podaci iz tablice 1.2::I.
U svakom sluaju, odgovarajue tehniko ekonomske analize trebaju pokazati opravdanost
primjene ovakvog sustava vodoopskrbe.
22
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
23/423
VRSTA OBJEKATA OSOBINEPROJEKTNO RAZDOBLJE
Rp
[godina]
Glavni cjevovodi, tuneli iotvoreni kanali
Skupo i teko poveanjekapaciteta
25 do 50
Vodozahvati, crpne stanice,vodospreme, ureaji zakondicioniranje vode
Uz pretpostavku manjegporasta stanovnitva i manjekamate (3 [%] godinje)
20 do 25
Vodoopskrbni cjevovodiprofila preko 300 [mm]
Zamjena manjih cijevi je krozdulja razdoblja skuplja
20 do 25
Tablica 1.2::I Projektna razdoblja za objekte vodoopskrbnog sustava
Dulja projektna razdoblja se ne preporuuju, jer se tada planski parametri vezuju za prognoze koje
teko da se temelje na konkretnim i preciznim podacima.
23
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
24/423
1.3. POTRONJA VODE
Potronja vode je koliina (utroak) vode po pojedinim kategorijama
potroaa, ili ukupno, izraena u vremenskoj jedinici.
Dakle, analiza potronje vode odnosi se na definiranje
potrebnih koliina vode pojedinih kategorija potroaa, tj.:
(1) za kuanske potrebe (opskrba stanovnitva),
(2) za industrijske (tehnoloke) potrebe,
(3) za (3a) gaenje poara i (3b) vlastite potrebe vodovoda.
Zato e se u nastavku prikazati metodologija prorauna
potronje vode za sve tri kategorije potroaa.
24
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
25/423
1.3.1. POTRONJA VODE ZA KUANSKE POTREBE
Kao osnovni podaci kod odreivanja potronje vode za kuanske potrebe koriste se:
(1) norma potronje vode izraenaspecifinom potronjom vode,
(2) broj stanovnika.
(1) Specifinu potronju vode, qsp [l stanovnik-1 d-1], definiramo kao utroak vode po jednom
stanovniku u jednim danu (24 [h]).
Ta se koliina vode sastoji od utroka za najrazliitije potrebe i ovisi o stupnju sanitarno tehnike
opremljenosti stanova, kvaliteti i cijeni vode, ureenju naselja, postojanju kanalizacije, klimatskim
prilikama i sl.
Specifina potronja vode je osnovna ulazna veliina za funkcionalno dimenzioniranje
vodoopskrbnog sustava.
O pravilnosti njenog odreivanja ovisi i to hoe li projektirani vodovod tokom svog projektnog
razdoblje zadovoljiti traene potrebe.
Odreuje se prvenstveno na osnovi iskustva u eksploataciji postojeih vodovoda. U veini zemaljase regulira zakonskim propisima u skladu s veliinom naselja (grada). Kako kod nas takvi propisi
ne postoje, u praksi se koriste strane preporuke, kao npr. ruske, prema kojima je u tablici 1.3::I
prikazana specifina potronja vode ovisno o karakteru opreme zgrade sanitarno tehnikim
ureajima. Ove vrijednosti treba, dakako, shvatiti orijentacijski, jer su u konkretnim sluajevima
mogua znatna odstupanja.
25
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
26/423
Navedimo da su u literaturi dostaestospecifinom potronjom vodeobuhvaeni utroci vode i za
ostale kategorije potroaa. Me
utim, takvo poimanje specifi
ne potronje vode je vie stvarmetodolokog pristupa nego nekih bitnih koncepcijskih razlika. Jedino je bitno da se kod
odreivanja specifine potronje vode jasno istakne je li u njoj sadrana samo potronja vode za
stanovnitvo ili su obuhvaeni utroci vode i za ostale kategorije potroaa, ponajprije industrije
(poljoprivrede).
Karakter opreme zgrade sanitarno - tehnikimureajima
Specifina potronjaqsp
[l stanovnik-1 d-1]
Naselja sa zgradama koje nisu opremljene vodovodima i
kanalizacijom 30 do 50
Naselja sa zgradama opremljenim unutarnjim
vodovodom i kanalizacijom bez kupaonice 125 do 150
Naselja sa zgradama opremljenim vodovodom,
kanalizacijom i kupaonicom 150 do 230
Naselja sa zgradama opremljenim unutarnjim
vodovodom, kanalizacijom i sistemom centralne opskrbe
toplom vodom
250 do 400
Tablica 1.3::ISpecifina potronja vode
26
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
27/423
(2) Broj stanovnika vodoopskrbnog podruja ovisi o lokalnim i opim socijalno ekonomskim
faktorima, te vremenski nije stalan.
Kao to je istaknuto, projektiranje vodoopskrbnog sustava se provodi za nekoprojektno razdoblje
koje obino iznosi 20 do 25 (50) godina i gdje se najee pretpostavlja prirast stanovnitva.
Dakle, problem se svodi na definiranje broja stanovnika vodoopskrbnog podruja za usvojeno
projektno razdoblje, odnosno za konanu fazu razvoja.
Do ovoga se podatka prvenstveno dolazi izprostornog plana, a u sluaju da on ne postoji, ili se upogledu prognoze broja stanovnika ocijeni nerealnim, primjenjuje se neki od postupaka
prognoziranja broja stanovnika.
Tako npr. pretpostavljajuigeometrijski prirast, broj stanovnika,Nk, na kraju projektnog razdoblja
definiran je izrazom:
gdje su:
No - sadanji broj stanovnika, [stanovnik],p godinji postotak prirasta, [%]. Ovaj parametar ovisi o veliina naselja, razvijenosti privrede
(prvenstveno industrije i turizma), migracijskim kretanjima i sl.,
Rp projektno razdoblje, [godina].
(1.3-01)
27
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
28/423
Na osnovi podataka o specifinoj potronji vode,qsp, i broju stanovnika,Nk, mogue je odrediti
srednju dnevnu potronju vode,Qsr[l d-1], primjenom izraza:
isrednju satnu potronju vode,qsr[l h-1], pomou izraza:
Meutim, oito je da za hidrauliko dimenzioniranje pojedinih objekata vodoopskrbnog sustava
(kapacitet vodozahvata i crpki, volumen rezervoara, kapacitet ureaja za kondicioniranje vode,
dimenzije glavnih i razdjelnih cjevovoda) treba poznavati ireim potronje vode.
Ova veliina ovisi o nizu inilaca povezanih s reimom ivota i djelatnou ljudi. Radi toga varirapotronja vode, tj. oscilira (na vie ili manje) od ranije iznijetih srednjih vrijednosti, slika 1.3::01.
(1.3-02)
(1.3-03)
28
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
29/423
Slika 1.3::01 Varijacija potronje vode tokom dana
1 manje naselje; 2 vei grad bez industrije; 3 vei grad s industrijom
Ta je injenica izraenija ukoliko se razdoblje smanjuje s npr. godine ili mjeseca na dan ili sat i
ukoliko je manje naselje, odnosno manji broj stanovnika.
Tako se u manjim naseljima (uglavnom prigradskog i seoskog karaktera) znatno manje vode troi
nou negoli danju, a i u samome je danu ve
a potronje u jutarnjim, popodnevnim i kasnimposlijepodnevnim satima negoli u ranim dopodnevnim i ranim poslijepodnevnim satima. Nasuprot
tome, u velikim je gradovima ta oscilacija manja, ne samo danju, nego i u komparaciji s nonom
potronjom vode.
29
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
30/423
Koliinu vode koja se godinje troi u danima najvee potronje nazivamonajvea (maksimalna)
dnevna potronja vode,Qmax[l d-1]. Dana je izrazom:
gdje jeKd[1]koeficijent neravnomjernosti najvee dnevne potronje.
Iskustvene vrijednosti ovog koeficijenta prikazane u tablici 1.3::II u funkciji veliine naselja,
odnosno broja stanovnika.
Koliinu vode koja se troi u satu najvee potronje nazivamo najvea (maksimalna) satna
potronja vode,qmax[l h-1]. Dobije se prema izrazu:
gdje jeKh[1]koeficijent neravnomjernosti najvee satne potronje, tablica 1.3::II.
(1.3-04)
(1.3-05)
30
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
31/423
Veliina naselja (potroaa)
Koeficijent neravnomjernosti
Kd
[1]
Kh
[1]
Ljetovalita i toplice 1.6 do 1.7 2.5
Sela i manja naselja 1.5 do 1.6 2.0
Gradovi ispod 25 000 stanovnika 1.4 do 1.3 1.6
Gradovi od 25 000 do 50 000 stanovnika 1.3 do 1.4 1.4
Gradovi od 50 000 do 100 000 stanovnika 1.3 1.3
Gradovi preko 100 000 stanovnika 1.2 1.2
Tablica 1.3::IIVrijednosti koeficijenata neravnomjernosti najvee dnevne i
najvee satne potronje vode
Fedorov (1968) je analizirajui varijacije satne i dnevne potronje vode doao do empirijskog
izraza kojime definira ukupni (dnevni i satni)koeficijent neravnomjernosti potronje,K[1], kao:
(1.3-06)
gdje je srednja dnevna potronja vode,Qsr, izraena u [l s-1]. Vidljivo je da vrijednost koeficijenta,
K, opada poveanjem potronje, i obrnuto, to je sukladno i s trendom vrijednosti koeficijenataKdiKhiz tablice 1.3::II.
31
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
32/423
1.3.2. POTRONJA VODE ZA INDUSTRIJSKE POTREBE
Kod odreivanja potronje vode za industrijske potrebe samo iz literature treba biti veoma obazriv,jer potronja vode po jedinici proizvoda znatno varira i esto je vrlo razliita ak i u analognim
poduzeima, budui da ovisi od tipa primijenjene opreme, sheme tehnolokog procesa i lokalnih
uvjeta.
Zato se potronja vode u industriji najbolje odreujeanketomkod proizvodnih tehnologa, dakle, na
licu mjesta (posebno od sluaja do sluaja), respektirajui konkretne zahtjeve, jer razlike u odnosu
na uobiajene prosjene vrijednosti mogu biti viestruke.
Takoer se esto koliine vode potrebne za industriju moraju raunati za pojedine grupe poduzea
koja postavljaju razliite zahtjeve u smislu kvalitete vode. Zato je (pogotovo ako se radi o velikim
koliinama) ekonomski neprihvatljivo i vodu za industrijsku potronju kondicionirati do zahtijevanih
standarda za pitku vodu, ako taj stupanj kvalitete nije potreban.
Za ilustraciju potronje vode u tehnoloke svrhe navest e se podatak iz literature da npr. tvornicacrne metalurgije na 1 [kg] gotovog proizvoda prosjeno troi 150 do 165 [l] vode, tvornica papira
na 1 [kg] finog papira prosjeno troi 700 do 1000 [l] vode, a tvornica automobila potroi za
proizvodnju jednog automobila oko 150 000 [l] vode.
32
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
33/423
1.3.3. POTRONJA VODE ZA GAENJE POARA I ZA VLASTITE POTREBE VODOVODA
1.3.3 - 1. Potronja vode za gaenje poara
Naelo odreivanja potrebne koliine vode za gaenje poara bitno se
razlikuje od naela normiranja prethodno analiziranih potronji vode.
Kod suvremenih sustava za gaenje poara predvia se njegovo gaenje
(a)vanjskom hidrantskom mreomi (b)unutarnjom hidrantskom mreom.
Zahtjevi za hidrantske mree za gaenje poara i sluajevi u kojima se za
zatitu od poara obvezatno primjenjuje hidrantska mrea propisano je
Pravilnikom o hidrantskoj mrei za gaenje poara(NN 8/06).
Ovime sePravilnikom, izmeu ostaloga, propisuju tri temeljna parametra
za gaenje poara hidrantskom mreom:
(1) potrebna koliina vode (protok) za gaenje poara, koja je u funkciji
specifinog poarnog optereenja,
(2) najmanji tlak kod potrebne poarne koliine vode,
(3) najmanje trajanje za koje je potrebno osigurati propisani protok i tlak.
33
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
34/423
Specifino poarno optereenje, Psp [J m-2], je izraeno toplinom koja se moe razviti u nekoj
elementarnoj jedinici prostoriji (npr. sobi, hali, skladitu), svedeno na 1 [m2] tlocrtne povrine te
prostorije. Odre
uje se sukladno HRN U. J1. 030, ovisno o karakteristikama gorivih materijala odkojih je izvedena i opremljena graevina, te materijala za koje je graevina namjenski izgraena.
Potrebna koliina vode za gaenje poara hidrantskom mreom mora se osigurati neovisno odrugim potroaima koji se opskrbljuju vodom iz istog izvora (vodospreme).
(a)Vanjska hidrantska mreaza gaenje poara izvodi se izvan graevine i/ili prostora koji se titi,
a zavrava (a1)nadzemnimili (a2)podzemnim hidrantom.
Za zatitu graevine i/ili prostora vanjskom hidrantskom mreom za gaenje poara potrebno jeosigurati najmanje protok, ovisno o (i)specifinom poarnom optereenju i (ii) tlocrtnoj povriniobjekta koji se titi, ije su vrijednosti prikazane u tablici 1.3::III, a u trajanju od najmanje 2 [h].
Specifino poarnooptereenje
[MJ m-2]
Najmanji protok, [l s-1], ovisno o tlocrtnoj povrini objekta, [m2], koji se titi
100
101
do
300
301
do
500
501
do
1 000
1 001
do
3 000
3 001
do
5 000
5 001
do
10 000
10 000
200 10 10 10 10 10 10 10 15
500 10 10 10 10 15 20 20 25
1 000 10 10 10 15 20 20 25 30
2 000 10 10 15 20 25 30 35 *
> 2 000 10 15 20 30 30 35 * *
Tablica 1.3::IIIPotrebna koliina vode za gaenje poara vanjskom hidrantskom mreom
Legenda:*- potrebno proraunati protok za svaki pojedini objekt
34
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
35/423
Za propisani minimalni protok i trajanje, najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ilipodzemnog hidranta ne smije biti manji od 2.5 [bara].
Pri navedenom tlaku i trajanju, za zatitu naseljenih mjesta vanjskom hidrantskom mreom zagaenje poara, potrebno je osigurati protok od najmanje 10 [l s-1].
(b)Unutarnja hidrantska mrea za gaenje poara izvodi se u objektu koji se titi, a zavrava(b1) bubnjem s namotanim cijevima stalnog presjeka i mlaznicom ili (b2) vatrogasnom cijevi saspojnicama i mlaznicom.
Na najnepovoljnijem mjestu svakog poarnog sektora unutarnja hidrantska mrea za gaenje poaramora imati najmanje protok, ovisno ospecifinom poarnom optereenju, prema tablici 1.3::IV, a utrajanju od minimum 1 [h].
Specifino poarno
optereenje
[MJ m-2
]
300 400 500 600 700 800 1 000 2 000 > 2 000
Najmanji protok
mlaznicom
[l min-1]
25 30 40 50 60 100 150 300 450
Tablica 1.3::IVPotrebne koliine vode za gaenje poara unutarnjom hidrantskom mreom
Najmanji tlak na mlaznici kod propisanog minimalnog protoka i trajanja, takoer kao i kod vanjske
hidrantske mree, ne smije biti manji od 2.5 [bara].
35
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
36/423
1.3.3 2. Potronja vode za vlastite potrebe vodovoda
Ova se potronja odnosi na koliinu vode koje svaki vodoopskrbni sustav troi na pranje (ispiranje)
i izvedbu (rekonstrukciju) vodovodnih objekata.
U praksi ne postoje normativi koji propisuju ove koliine, ve se one odreuju sukladno
primijenjenoj tehnologiji kondicioniranja vode i osobinama vodoopskrbnih sustava ili se koriste
iskustva sa slinih sustava.
Orijentacijski, ova potronja iznosi 5 do 10 [%] srednje dnevne potronje,Qsr.
36
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
37/423
1.3.4. PROJEKTNE KOLIINE VODE
Prilikomhidraulikog dimenzioniranjavodoopskrbnih objekata razmatraju se sljedee koliine
vode:
(1) najvea dnevna potronja, Qmax, za hidrauliko
dimenzioniranje:
(a) vodozahvata,
(b) crpnih stanica (za sve vodoopskrbne sustave
osim potisnih),
(c) ureaja za kondicioniranje vode,
(d) vodosprema,(e) glavnih dovodnih cjevovoda koji povezuju ove
objekte.
(2) najvea satna potronja, qmax, za hidrauliko
dimenzioniranje:(a) crpnih stanica (kod potisnih sustava),
(b) glavnih opskrbnih cjevovoda,
(c) glavnih dovodno opskrbnih cjevovoda,
(d) razdjelnih mrea.
37
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
38/423
1.4. IZVORITA
Izvorite je lokacijski definiran dio prostora s kojega se mogu
dobiti odreene koliine vode namijenjene vodoopskrbi.
U naelu, izbor izvorita je jedan od najsloenijih i najodgovornijih
zadataka kod rjeavanja vodoopskrbe, budui da on u velikojmjeri odreuje karakter vodoopskrbnog sustava, a time i njegove
investicijske i pogonske trokove.
Svako izvorite treba osigurati:
(a) potrebne koliine kvalitetne vode, uzimajui u obzir porastbroja stanovnika, odnosno porast potronje vode,
(b) neprekidnost vodoopskrbe,
(c) sanitarno higijensku sigurnost kvalitete vode,
(d) to manje investicijske i pogonske trokove dobave vode,
(e) uklapanje u vodno gospodarenje ireg podruja.
Osnovni pokazatelji vrijednosti izvorita su kvaliteta i koliina
vode.
38
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
39/423
Po prirodi porijekla vode, uobiajena je podjela izvorita na:
(1) atmosferska izvorita,
(2) povrinska izvorita,
(3) podzemna izvorita.
(1) Porijeklo vode atmosferskih izvoritaje od oborina, u prvom redu kie, a u nekim sluajevima i
snijega.
U naelu, atmosferska se izvorita koriste u nedostatku drugih izvorita, uglavnom za manja
naselja.
(2) Upovrinska izvoritaubrajamo:
(a) rijeke,
(b) jezera (prirodne akumulacije), umjetne akumulacije
i kanale,
(c) mora (oceane).
39
U i d ij k i t i it ( ij k j j t k l ij i k l )
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
40/423
U osnovi, prve dvije skupine ove vrste izvorita (rijeke, jezera, umjetne akumulacije i kanale)
karakteriziraju izraene oscilacije kvalitete vode koja izravno ovisi o jaini oborina (kie i snijega),
povrinskom oneienju koje oborine slijevanjem ponesu sa sobom te koliini otpadnih voda
naselja i industrijskih pogona koje se mogu uputati u pojedino povrinsko izvorite.Uz ove ope osobine povrinskih izvorita postoje i neke posebne.
Tako je karakteristino svojstvo rijene vodenjena relativno visoka mutnoa (naroito u vrijeme
velikih voda), veliki sadraj organskih tvari i bakterija, aesto je prisutna i obojenost.
Vode jezera, umjetnih akumulacija ikanala imaju u pravilu nizak sadraj
lebdeih estica, dakle nisku mutnou,
izuzev priobalnih zona gdje se u
odreenim meteorolokim prilikama
(vjetar) mutnoa pojavljuje kao posljedica
valovanja.
Jezera mogu biti vrlo kvalitetna izvorita,
naroito ako su planinskog porijekla.
Morska voda se zbog sadraja znatnih
koliina mineralnih soli moe u
nekondicioniranom obliku jedino koristiti utehnolokim procesima (npr. za hlaenje),
za rekreacijske potrebe ili za gaenje
poara. U sluaju koritenja morske vode
za opskrbu stanovnitva potrebno ju je
podvri vrlo skupim procesima
kondicioniranja (desalinizaciji).
40
Prema tome oito je da vodu dobivenu iz povrinskih izvorita treba (u pravilu) prije njezine
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
41/423
Prema tome, oito je da vodu dobivenu iz povrinskih izvorita treba (u pravilu) prije njezine
distribucije potroaima podvri kondicioniranju, tako da su pored investicijskih prisutni i relativno
visoki pogonski trokovi.
(3) Upodzemna izvoritaubrajamo:
(a) podzemne vode sa slobodnim vodnim
licem,
(b) podzemne vode pod tlakom (arteke isubarteke vode),
(c) izvorske vode.
Podzemna izvorita se openito za vodoopskrbu smatraju najprikladnijim, tako da ih je zbog
sljedeih razloga potrebno preferirati:
(i) vodonosi su slojevi najee povrinski zatieni debljim slojem od izravnih oneienja,
(ii) (naelno) izdane koliine podzemnih voda su vrlo esto prirodno filtrirane (bezbojne i bez
mutnoe), tj. kvaliteta vode (fizikalno kemijska i mikrobioloka svojstva) je daleko bolja u
odnosu na povrinske vode, tako da obino ne zahtijevaju viestruke i skupe faze
kondicioniranja,
(iii) podzemne vodeesto izbijaju na povrinu, zbogega zahvatne graevine nisu skupe,
(iv) lokacija nalazita podzemnih voda je najee povoljna (visinski i po udaljenosti) spram
potroaa, tako da se voda uglavnom transportira bez veih pogonskih trokova.
41
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
42/423
Jedino su u pogledu kvalitete problematine podzemne vode krakih izvora u sluaju kada one
predstavljaju izlazponornica, koje su u stvari povrinska (lana podzemna) voda.
Neovisno o kojoj se vrsti izvorita radi, potrebno je kod njegovog konanog odabira u svrhu
vodoopskrbe prikupiti opsene geoloke, hidrogeoloke i geomehanike podloge, kako bi se
raspolagalo s bitnim podacima o iskoristivosti i uvjetima izgradnje vodozahvatnog objektaodreenog izvorita.
Kod analize izvorita svakako treba spomenuti i problem koji je danas, zbog stalnog poveanja
oneienja, sve prisutniji, a to je problem zatite izvorita.
Zatita izvorita ostvaruje se organiziranjem zona zdravstvene zatite izvorita na slivnim
podrujima.
Te zone predstavljaju posebno izdvojene prostore koji obuhvaaju izvorite i dio slivnog podruja
koje ga napaja. Na takvom je prostoru propisan zdravstveni reim koji garantira zatitu izvorita od
oneienja (zagaenja) i odravanje potrebne kvalitete vode.
Zato svaka projektna dokumentacija koja se odnosi na izvorite mora u skladu sa zakonskom
regulativom kao sastavni dio sadravati i projekt zatite izvorita Elaborat zona sanitarne zatite,ija je izrada propisana Pravilnikom o uvjetima za utvrivanje zona sanitarne zatite izvorita(NN
66/11 i 47/13).
42
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
43/423
1.5. VODOZAHVATI
Vodozahvati su graevine kojima se zahvaa vode iz izvorita i
odvodi prema potroaima.
Vrsta vodozahvata ovisi o karakteru izvorita, tako da razlikujemo:
(1) vodozahvate atmosferskih izvorita,
(2) vodozahvate povrinskih izvorita,
(3) vodozahvate podzemnih izvorita.
1.5.1. VODOZAHVATI ATMOSFERSKIH IZVORITA
Primjena ovih vodozahvata je najea na krkim terenima i primjerena za manja naselja.
Osnovu vodozahvata atmosferskih izvorita inizahvatna graevina ija je povrina obraena daprihvati i usmjeri pale oborine prema jednoj toki, slika 1.5::01.
43
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
44/423
Slika 1.5::01 Vodozahvat atmosferskih izvorita
(a) zahvatna graevina; (b) cisterna
1 sabirna povrina; 2 odvod sakupljene vode; 3 muljni ispust; 4 ograda; 5 obodni kanal; 6 sabirna komora
(vodosprema); 7 dovod sakupljene vode; 8 zahvatna komora; 9 pjeani filtar
44
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
45/423
Izraz atrnja iligustirnaupotrebljava se kao sinonim za vodozahvat koji se sastoji odzahvatne
graevine (sabirne povrine)icisterne za vodu. Cisternom se rjeava varijacija u potronji vode u
odnosu na prispjelu koliinu palih oborina.
Funkcionalne dimenzije ovih graevina naelno se odreuju pomou rauna vjerojatnosti za
najduu suu i najmanje godinje oborine u projektnom razdoblju (15 do 30 [godina]). No, u praksi
se pristup pojednostavljuje pretpostavljajui danajdulja sua trajem[d] (obinom= 90 [d]), a
podatak onajmanjoj godinjoj visini oborina,Hg,min[mm], za usvojeno projektno razdoblje dobije se
obradom podataka s najblie kiomjerne stanice.
Ako jeNk[stanovnik]broj stanovnika na kraju projektnog razdoblja,qsp[l stanovnik-1 d-1]specifina
potronja vodeic[1]koeficijent otjecanjasa sabirne povrine, onda je njezina minimalno potrebna
veliina,Ap[m
2
], definirana izrazom:
Volumen cisterne,Vc[m3], treba biti dostatan za cjelokupnu potronju u vrijeme sue, tj.m[d], takoda je definiran izrazom:
(1.5-01)
(1.5-02)
45
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
46/423
Sabirne povrine i cisterne izvode se od vodonepropusnog betona. Takoer je potrebno sabirnu
povrinu zatiti ogradom visine barem 1.5 [m], a cisternu zatvoriti (iz zdravstvenih razloga) i
ugraditi pjeani filtar ispredzahvatne komore (radi dobivanja filtrirane vode). Kod cisterne seizvodi i termika izolacija koja se uglavnom postie nasipavanjem sloja zemlje debljine cca 0.5 [m].
1.5.2. VODOZAHVATI POVRINSKIH IZVORITA
Vodozahvate povrinskih izvorita moemo klasificirati na:
(1) vodozahvate na rijekama (u prirodnom ili u reguliranom stanju),
(2) vodozahvate na (2a) jezerima (prirodnim akumulacijama), (2b) umjetnim akumulacijama i
(2c) kanalima,
(3) vodozahvate na morima.
Pored ovih postoje i vodozahvati povrinskih izvorita koji se u samoj tehnici zahvaanja vode vrlo
malo razlikuju od navedenih, ali sadre odreene specifinosti, kao npr.:
(i) vodozahvati na planinskim potocima, koji su kao izvorita u pravilu nezagaeni i predstavljajuidealna rjeenja za opskrbu vodom. Nedostatak im je to suesto vrlo udaljeni od potroaa,
(ii) vodozahvati na plitkim rijenim tokovima.
46
1 5 2 1 V d h ti ij k
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
47/423
1.5.2 1. Vodozahvati na rijekama
Kod projektiranja rijenih vodozahvata potrebno je da uz prethodno navedene ope znaajke:
(i) poloaj vodozahvata osigurava ravnomjerno optjecanje vode oko samog objekta,
(ii) suenje korita rijeke uvjetovano prisustvom vodozahvata bude minimalno, kako ne bi dolazilo
do deformacija rijenog korita,
(iii) vodozahvat bude smjeten uzvodno od mjesta uputanja otpadnih voda u vodotok,
(iv) vodozahvat bude izveden na mjestu u rijenom koritu na kojemu se ne primjeuje intenzivno
taloenje rijenog nanosa i ne deava ruenje obale (kao rezultat odronjavanja ili klizanja),
(v) vodozahvat ne bude lociran na mjestu gdje se formira ili nagomilava led,
(vi) vodozahvat na plovnim rijekama bude smjeten izvan plovnog puta.
Prema tome, pravilan izbor rijenog vodozahvata mogu je jedino na osnovi detaljne analize
spomenutih znaajki i njihovom kompleksnom sagledavanju.
Danas ne postoji sasvim odreena i ope prihvaena klasifikacija vodozahvata na rijekama.
Razlog tome lei u injenici to postoje znaajne specifinosti projektiranih i izvedenih rijenihvodozahvata.
Meutim, generalno se ipak mogu nazrijetietiri osnovne vrste rijenih vodozahvata:
47
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
48/423
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
49/423
Slika 1.5::02Sheme fiksnih priobalnih vodozahvata
(a) sa crpkama u posebnoj zgradi; (b), (c) i (d) sa crpkama u vodozahvatu
1 zahvatna komora; 2 ulazni otvori s reetkama; 3 mrea; 4 pregrada; 5 usisna cijev; 6 crpni spremnik; 7 crpka;8 zgrada crpne stanice; 9 potisni cjevovod; NV niski vodostaj; VV visoki vodostaj; Hst,us usisna statika visina dizanja
Osnovni dio ove vrste vodozahvata jezahvatna komora, obino armiranobetnoska, iji prednji zid
zalazi neposredno u rijeno korito. U zahvatnu komoru voda ulazi kroz otvore s reetkama,
smjetenim u prednjem zidu, i zahvaa crpljenjem kroz usisnu cijev. Reetke se ugrauju radi
spreavanja ulaska u zahvatnu komoru relativno krupnijih predmeta koje pronosi rijeka.
49
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
50/423
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
51/423
Slika 1.5::03 Shema vodozahvata u rijenom koritu
(a) vodozahvat; (b) detalj vodozahvatne betonske glave
1 vodozahvatna glava; 2 gravitacijski tlani cjevovod; 3 sabirna komora; 4 usisna cijev; 5 crpni spremnik;
6 crpna stanica; 7 potisni cjevovod; 8 reetka; 9 ulazni difuzor
(difuzor= ulazni, prorupani ili reetkom opremljeni dio cjevovoda)
U koritu rijeke, na odabranom mjestu zahvaanja vode, izvodi se vodozahvatna glava na koju se
(do sabirne komore) nastavlja gravitacijski tlani cjevovod. Cjelokupna konstrukcija i opremavodozahvata ove vrste je u biti istovjetna fiksnom priobalnom vodozahvatu sa slike 1.5::02, s
razlikom to voda ne ulazi kroz otvore nego gravitacijskim cjevovodom.
Radi neprekidnosti vodoopskrbe potrebna su barem dva gravitacijska cjevovoda s po dvije crpke.
51
U odreenim uvjetima (obalni profil amplitude vodnih razina) mogue je kod visokih vodostaja
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
52/423
U odreenim uvjetima (obalni profil, amplitude vodnih razina) mogue je kod visokih vodostaja
vodu zahvaati i kroz otvore predviene u prednjem zidu sabirne komore, slika 1.5::04, dakle, kao
i kod fiksnog priobalnog vodozahvata.
Slika 1.5::04Shema kombiniranog vodozahvata u rijenom koritu
(a) vodozahvat; (b) detalj armiranobetonske vodozahvatne glave
1 vodozahvatna glava; 2 gravitacijski tlani cjevovod; 3 sabirna komora; 4 usisna cijev; 5 crpni spremnik;
6 ulazni otvor s reetkom; 7 reetka; 8 ulazni difuzor
(3)Plovni vodozahvati, slika 1.5::05, su zapravo plovne crpne stanice koje se sastoje od crpkipostavljenih nabaruiliponton, tako da se visinski poloaj crpki mijenja s oscilacijama vodostaja,
pri emu usisna visina ostaje stalna, dok se potisna visina mijenja promjenom vodostaja (nii
vodostaj vea potisna visina, i obrnuto).
Ove vodozahvate treba uz naelu smjestiti u rijenim zaljevima gdje su eliminirana mogua
oteenja vodozahvata prouzrokovana udarom leda ili balvana koje pronosi voda.
52
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
53/423
Slika 1.5::05Shema plovnog vodozahvata
1 usisna cijev; 2 crpna stanica; 3 bara ili ponton; 4 elastini potisni cjevovod
Radi zadravanja plovne crpne stanice na jednom mjestu potrebno je njeno osiguranje sidrima.
(4)Pokretni priobalni vodozahvatisu u biti crpne stanice tipa uspinjae, slika 1.5::06. Crpke susmjetene na kolicima ili vagonu koji se u granicama promjene vodostaja kreu po kolosijeku
poloenom okomito na rijeni tok. Voda se zahvaa crpkama iz rijeke kroz krajeve usisnih cijevi
zatienih sitima.
Uzdu kolosijeka se polae fiksni potisni cjevovod s vertikalnim odvojcima na koje se prikljuuje
elastini potisni cjevovod. Pri potiskivanju vode u jedan od odvojaka, ostali su zatvoreni.
53
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
54/423
Slika 1.5::06Shema pokretnog priobalnog vodozahvata
1 pokretna crpna stanica; 2 vitlo; 3 usisna cijev; 4 fiksni potisni cjevovod; 5 vertikalni odvojci;6 elastini potisni cjevovod; 7 kolosijek
Vrijeme zadravanja vagona ili kolica na jednom mjestu vertikalne pozicije istovjetno je trajanju
pripadnog vodostaja.
1.5.2 2. Vodozahvati na jezerima, umjetnim akumulacijama i kanalima
Kod zahvaanja vode iz jezera, umjetnih akumulacija i kanala (voda stajaica) mogu se u naelu
koristiti vodozahvati veine vrsta opisanih prethodno. Odreene posebnosti su uvjetovane
spoznajama da kod ovih vodozahvata treba izbjegavati njihovo lociranje na mjestima (zonama):
54
(i) naglih promjena obalnih pokosa,
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
55/423
(ii) nepovoljnih geomehanikih uvjeta,
(iii) intenzivnog taloenja nanosa,
(iv) pojave leda,
(v) skupljanja naplavina i akvatinog bilja,
(vi) izraenijih temperaturnih oscilacija vode,
(vii) oneienja (zagaenja) vodnog bazena otpadnim vodama, u kom sluaju treba paljivoanalizirati strujanja vodnih masa koja nastaju u bazenima i izazivaju nepovoljno premjetanje
oneienja koje dospijeva u vodu.
Dakle, vodozahvat se nastoji smjestiti tamo gdje je mogue dobiti najistiju (najkvalitetniju) vodu.
Openito, voda u jezerima, umjetnim akumulacijama i kanalima je u odnosu na rijenu vodukarakterizirana manjom mutnoom, ali zato esto puta izraenijom bojom i mirisom (kao posljedica
biljnog i ivotinjskog svijeta).
(1)Vodozahvati na jezerimase u odnosu na rijene vodozahvate uglavnom razlikuju po rjeenju
zahvatne graevine.
Za zahvaanje manjih vodoopskrbnih koliina je na slici 1.5::07(a) prikazana vodozahvatna glava
izvedena od elinih ili plastinih cijevi, zatiena reetkom i izdignuta od dna 5 do 6 [m].
55
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
56/423
Kod zahvaanja veih koliina vode mogue je kao zahvatnu graevinu koristiti vodozahvatni
toranj, slika 1.5::07(b), gdje su ulazni otvori za vodu postavljeni na nekoliko visina kako bi se usvako doba godine mogla zahvaati najkvalitetnija voda.
Ovakva vrsta zahvatne graevine koristi se i kod akumulacija.
(2)Vodozahvati na akumulacijama takoer mogu biti zasnovani na nekoliko naela zahvaanja
vode, od kojih su najei prikazani na slici 1.5::07(b) i (c). Ovaj potonji princip zahvaanja vode
odnosi se na sluaj kada je zahvatna graevina izvedena u sklopu betonske pregrade (brane).
(3) Vodozahvati na kanalima su po konstrukcijskim osobinama veinom analogni s rijenim
vodozahvatima.
Zahvatne graevine su najee obalnog tipa, slika 1.5::07(d1), ili smjetene na dnu kanala, slika
1.5::07(d2).
56
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
57/423
Slika 1.5::07Shema zahvatnih graevina
(a) na jezeru; (b) na jezeru i akumulaciji; (c) na akumulaciji; (d) na kanalu
1 gravitacijski tlani ili usisni cjevovod; 2 ulazni otvori s reetkama; 3 reetka; 4 ulazni difuzor
NV niski vodostaj; SV srednji vodostaj; VV visoki vodostaj
57
1.5.2 3. Vodozahvati na morima
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
58/423
Prilikom izbora naina zahvaanja morske vode neophodno je sagledati specifinosti morskog
priobalja:
(i) utjecaj djelovanja morskih valova, morskih struja i promjena morskih razina,
(ii) geoloke i geomehanike prilike priobalnog pojasa i eventualni donos nanosa,
(iii) prisustvo akvatine flore i faune u morskoj vodi (obratanje),
(iv) korozivno djelovanje morske vode.
Zahvat morske vode moe biti smjeten na:
(a) otvorenoj obali,
(b) prirodno zatienom zaljevu,
(c) unutar (lukog) akvatorija zatienog graevinom tipalukobranilivalobran.
U pogledu sigurnosti konstrukcije vodozahvata (dinamiko djelovanje morskih valova i struja),
najvee pogodnosti prua smjetaj morskih vodozahvata u akvatoriju. Meutim, ako se radi o
lukom akvatoriju, to su u pravilu i zone najvee koncentracije zagaenja, to moe bitieliminatornim u smislu koritenja takve lokacije za vodoopskrbu.
Bez obzira koja se vrsta i mjesto morskog vodozahvata odabire, dobro poznavanje tehnologije
izvoenja pomorskih radova i ponaanja objekta u uvjetima eksploatacije (s obzirom na specifini
karakter morske sredine), ostaju temeljni parametri uspjenog zahvaanja morske vode.
58
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
59/423
1.5.3. VODOZAHVATI PODZEMNIH IZVORITA
Vrsta graevine za zahvaanje podzemne vode prvenstveno ovisi o dubini njenog rasprostiranja,
dubini toka podzemne vode i njegovoj izdanosti.
Sukladno ovim pokazateljima, vodozahvati podzemnih izvorita se mogu svrstati u tri skupine:
(1) horizontalni vodozahvati,
(2) vertikalni vodozahvati: (2a) kopani, (2b) bueni i (2c) zabijeni zdenci,
(3) graevine za kaptau izvora.
1.5.3 1. Horizontalni vodozahvati
Ova vrsta vodozahvata, slika 1.5::08, se koriste kada je podzemna voda sa slobodnim vodnim
licem relativno plitko (5 do 7 [m] ispod povrine terena ) i s manjom dubinom toka.
59
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
60/423
Slika 1.5::08Definicijska shema horizontalnog vodozahvata
1 povrina terena; 2 vodonosni sloj; 3 vodonepropusni sloj; 4 stati ka razina podzemne vode; 5 horizontalni vodozahvat;
6 sabirni zdenac; 7 razina vode u sabirnom zdencu; 8 usisna cijev; 9 crpka; 10 potisni cjevovod;11 smjer strujanja podzemne vode
Horizonatlni vodozahvati se prvenstveno izvode kao drenane cijevi i vodozahvatne galerije,
poloene u donjoj zoni vodonosnog sloja (obino neposredno na podinu) i najee okomito na
smjer strujanja podzemne vode. U cijevi i galerije voda dotjee gravitacijski i otjee sa slobodnim
vodnim licem usabirni zdenac, odakle se dalje potiskuje crpkama.Oko drenanih cijevi i vodozahvatnih galerija ugrauje se pjeano ljunanifiltar. Njegova je
zadaa da sprijei unoenje (u cijevi i galerije)vrstih estica iz vodonosnog sloja.
60
Konstrukcije horizontalnih vodozahvata moemo klasificirati na:
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
61/423
j
(1) rovovske vodozahvate,
(2) cijevne vodozahvate,
(3) vodozahvatne galerije ili galerijske vodozahvate.
(1)Rovovski vodozahvati, slika 1.5::09(a), su horizontalni vodozahvati s kamenom (tucanikom)
ispunom, filtarskim pjeano ljunanim zasipom i nepropusnim glinenim slojem (ekranom), koji
ima funkciju zatite vodozahvata od oneienja s povrine terena.
(2) Cijevni vodozahvati, slika 1.5::09(b), se najee izvode od keramikih, betonskih,
armiranobetonskih ili plastinih cijevi, prorupanih na gornjoj polovini. Cijevi su krunog ili jajolikog
profila, s filtarskim pjeano ljunanim zasipom i glinenim ekranom.
(3)Vodozahvatne galerijese obino izvode od betona i armiranog betona. Slue za zahvaanje
relativno veih koliina vode. Uglavnom su prohodne, krunog ili jajolikog profila. Stoga su
minimalne dimenzije jajolikih profila,B/H= 700/1 600 [mm], a krunih,D= 1 000 [mm].
Na slici 1.5::09 (c) prikazan je popreni presjek prohodne, jajolike, armiranobetonske galerije s
bonim otvorima u stjenkama. U visini otvora je izveden filtarsko ljunani zasip, a po po potrebise ugrauje i nepropusni glineni ekran.
61
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
62/423
Slika 1.5::09 Sheme horizontalnog vodozahvata
(a) rovovski vodozahvat; (b) cijevni vodozahvat; (c) vodozahvatna galerija1 povrina terena; 2 vodonosni sloj; 3 vodonepropusni sloj; 4 kamena (tucanika) ispuna; 5 prorupana cijev; 6 galerija;
7 boni otvori; 8 ljunani zasip; 9 pjeani zasip; 10 nepropusni glineni sloj; 11 materijal od iskopa
Proraun dotoka u horizontalne vodozahvate (galerije) poloene na vodoravnom
vodonepropusnom sloju, odnosno u donjoj zoni toka podzemne vode sa slobodnim vodnim licem,
slika 1.5::10, zasniva se na Dupuitovoj postavci i analizi ustaljenog strujanja kada je koliinacrpljenja u ravnotei s dotokom.
62
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
63/423
Slika 1.5::10Strujanje podzemne vode prema galeriji
1 povrina terena; 2 vodonosni sloj; 3 vodonepropusni sloj; 4 stati ka razina podzemne vode; 5 depresijska ploha
(dinamika razina podzemne vode)
Tada je dotok,Q [m3 s-1], u horizontalnu galeriju pravokutnog poprenog profila za sluaj njenog
dvoranskog prihranjivanjadan izrazom:
a za sluajjednostranog prihranjivanjaizrazom:
(1.5-03)
(1.5-04)
63
gdje su:
k k fi ij t j i j [ 1]
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
64/423
k - koeficijent procjeivanja, [m s-1],
Lg- duljina galerije, [m],
Ho - dubina (toka) podzemne vode, [m],
ho - dubina vode u galerijskom vodozahvatu, [m],
Bo - irina utjecaja galerije, [m].
1.5.3 2. Vertikalni vodozahvati
Ovi se vodozahvati izvode kao:
(1) kopani zdenci,
(2) bueni zdenci,
(3) zabijeni zdenci.
Za javne je vodovode najrairenija primjena buenih zdenaca, a u nekim sluajevima i kopanih
zdenaca. Zato
e se ovdje analizirati ove dvije skupine zdenaca. Zabijeni zdenci su primjereni zaindividualnu vodoopskrbu.
64
(1)Kopani zdencise obino koriste radi dobivanja podzemne vode sa slobodnim vodnim licem
koja se nalazi na dubinama do 20 (iznimno do 40) [m].
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
65/423
j ( ) [ ]
Samo u rijetkim sluajevima ovi se zdenci koriste za dobivanje artekih i subartekih voda podmanjim tlakom.
Kopani zdenci se preteno izvode kao nepotpuni, tako da je dotok kroz dno i kroz otvore u
stjenkama zdenca, slika 1.5::11.
Slika 1.5::11 Shema nepotpunog kopanog zdenca
1 povrina terena; 2 vodonosni sloj; 3 vodonepropusni sloj; 4 stati ka razina podzemne vode;
5 dinamika razina podzemne vode; 6 no; 7 pjeanoljunani filtar; 8 poploenje;
9 glinena brtva; 10 - otvori
65
Unutarnji promjer zdenca,D[m], uglavnom ne prelazi 3 do 4 [m], dok dubina vode u zdencu,ho[m], treba (radi njenog zahvaanja) iznositi najmanje 1 (bolje 2) [m].
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
66/423
Kod manjih dubina toka podzemne vode izvode se i potpuni zdenci.Ako izdanost jednog zdenca ne zadovoljava, umjesto poveanja njegovoga promjera poveava
se broj zdenaca, dakle, izvodi segrupa zdenaca.
Tada se zdenci obino rasporeuju uzdu linije okomito na smjer strujanja podzemne vode, slika
4.5::11, i meusobno spajaju:
(i) sifonskim cjevovodom (ako je do razine vode u zdencu najvie 7 [m]),
(ii) gravitacijskim tlanim cjevovodom (za sluaj artekih i subartekih voda),
(iii) potisnim cjevovodom (posredstvom podvodnih crpki, ako je do razine vode u zdencu vie
nego to je usisna visina sifonskog cjevovoda).
Promjer dovodnog cjevovoda se idui prema sabirnom zdencu sukcesivno poveava.Radi samoienja profila, sifonski se cjevovodi polau s neznatnim usponom prema sabirnom
zdencu, a gravitacijski i potisni s neznatnim padom.
Zahvaanje prispjele vode ostvaruje se u pravilu iz sabirnog zdenca, koji se esto koristi i kao
objekt u kojemu su smjetene crpke za daljnje potiskivanje vode, slika 1.5::12.
Pri tome poloaj sabirnog zdenca i crpne stanice moe biti rubno (na kraju grupe zdenaca), slika
1.5::12(A) ili centralno, slika 1.5::12(B).
66
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
67/423
Kopani zdenci se mogu izvoditi:
(a) na licu mjesta,
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
68/423
(b) montano.
(a)Izvedba kopanih zdenaca na licu mjestaje primjerena ako podzemna voda nije duboko, ako
kod iskopa nema obruavanja materijala i u sluaju veih promjera zdenaca.
Nakon iskopa zidanje se vri mjesnim materijalom (lomljenim kamenom ili opekom), u gornjem
dijelu u mortu, a u donjem dijelu, koji prima vodu, u suho, slika 1.5::13(a).
Kopani zdenci se na licu mjesta mogu izvoditi i od kalupnog betona i armiranog betona.
(b)Izvedba kopanih zdenaca montanopredstavlja suvremeni nain gradnje ovih zdenaca. Sastoji
se u sputanju gotovih (montanih) betonskih ili armiranobetonskih prstenova, najee
postupkom potkopavanja,
Slika 1.5::13Izvedba kopanih zdenaca
(a) na licu mjesta; (b) montano
1 povrina terena; 2 vodonosni sloj; 3 vodonepropusni sloj; 4 zidanje u suho; 5 zidanje u mortu; 6 betonski prsten; 7 no
68
Ovaj se postupak sastoji u tome da se na mjestu izvedbe zdenca postavi prvi (najdonji) prsten, koji
na donjem obodu ima izveden lijevanoeljezni elini ili armiranobetonski no ija je funkcija
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
69/423
na donjem obodu ima izveden lijevanoeljezni, elini ili armiranobetonski no, ija je funkcija
lake prodiranje prstenova u tlo. Zatim se zdenac po cijelom unutarnjem obodu lagano iravnomjerno potkopava tako da postavljeni prsten polagano tone uslijed vlastite teine.
Kada prvi prsten bude potpuno utisnut u tlo, nad njim se postavlja sljedei i postupak se ponavlja
sve dok se ne postigne projektirana dubina.
Ako prilikom izvedbe kopanog zdenca sile trenja nadvladaju optereenje vlastitom teinom
prstenova, postavlja se dodatno optereenje (npr. vreama cementa,elinim profilima i sl.)
U prstenovima koji su u zoni toka podzemne vode izvode se otvori za ulazak vode u zdenac.
Duljina prstenova je obino 1 [m].
Razlozi postavljanja filtra i glinene brtve istovjetni su onima kod horizontalnih vodozahvata.
(2)Bueni zdencise primjenjuju za dobivanje podzemne vode na veim dubinama rasprostiranjanjezinog toka, od desetak do nekoliko stotina metara,i njegove vee dubine (debljine).
Ova se vrsta zdenaca moe koristiti za dobivanje podzemnih voda sa slobodnim vodnim licem i
pod tlakom (artekih i subartekih voda). U oba sluaja zdenci mogu biti izvedeni kao potpuni i
nepotpuni.
69
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
70/423
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
71/423
Slika 1.5::14 Osnovni dijelovi buenog zdenca
1 glava; 2 tijelo; 3 filtar
71
(a)Glava zdencau konstrukcijskom pogledu predstavlja vezu ua buotine s tijelom zdenca pri
izlazu na povrinu tla. Njena je temeljna zadaa zatita zdenca od prodiranja povrinskih
oneienja u zdenac U irem smislu pod glavom zdenca podrazumijevamo i ostale elemente koji
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
72/423
oneienja u zdenac. U irem smislu pod glavom zdenca podrazumijevamo i ostale elemente koji
slue za mjerenje i kontrolu (razine vode, tlaka, temperature, uzimanje uzoraka) te za odvod vode(potisne cijevi, fasonski komadi, crpni agregati).
(b)Tijelo zdencase sastoji od jednog ili vie koncentrinih nizova cijevi, ija je glavna zadaa da
omogue dovod vode na povrinu terena. Dodatno, tijelo zdenca prua efikasnu zatitu protiv
obruavanja stijenki buotine, titi usisnu cijev i kuite podvodne crpke te sprjeava gubitak vode
u druge (suhe) slojeve na njenom putu do povrine.
(c) Filtar je dio zdenca koji ima zadau da prihvati podzemnu vodu iz vodonosnog sloja i
istovremeno onemogui unoenje vrstih estica tla u zdenac. To je najvaniji i najosjetljiviji dio
zdenca o kojemu bitno ovisi izdanost (kapacitet) i pogonska trajnost zdenca.
U konstrukcijskom pogledu filtre moemo podijeliti na:
mreaste filtre, koji se sastoje od prorupane cijevi omotane specijalnim mesinganim, bakrenim,
(nehrajuim) elinim ili plastinim mreama. Perforacije su krune, ovalne ilietvrtaste, a gustoa
mree je u funkciji dominantnog promjeravrstih estica vodonosnog sloja,
prorupane filtre, koji se sastoje od prorupanih elinih cijevi. Ovisno o konstrukciji prorupanja
postoji vie vrsta ovih filtara,
ljunane filtre, koji se sastoje od prorupane cijevi oko koje je postavljen ljunani omotaodgovarajuegranulacije, izveden u jednom ili vie slojeva. Odnos srednjeg promjera zrna ljunka i
materijala vodonosnog sloja treba iznositi 5 do 10. Ovaj se odnos primjenjuje i za susjedne slojeve
ljunanog omotaa, ija debljina ne smije biti manja od 50 [mm].
72
Prilikom odabira konstrukcije filtra treba voditi rauna da hidrauliki otpor filtra bude to manji.
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
73/423
Naini izvedbe buenih zdenaca, slika 1.5::15, ponajvie ovise o dubini rasprostiranja podzemnevode, karakteru geolokih slojeva kroz koje prolazi buotina i od potrebne dubine zdenca.
Slika 1.5::15Shema izvedbe buenih zdenaca
(a) s jednom zatitnom cijevi; (b) s nizom zatitnih cijevi
(a1) nakon sputanja zatitne i radne cijevi; (a2) nakon ugradnje filtra i izvlaenja radne cijevi
(b1) nakon sputanja niza zatitnih cijevi; (b2) nakon ugradnje filtra i odsijecanja zatitnih cijevi
1 povrina terena; 2 statika razina podzemne vode; 3 zatitna cijev; 4 radna cijev; 5 filtar; 6 brtva; 7 vodonepropusni sloj
73
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
74/423
U sluaju manjih dubina (40 do 50 [m]), koriste se relativno jednostavne konstrukcije poput one na
slici 1.5::15(a), gdje se cilindrina buotina uvruje elinom zatitnom cijevi. Ta se cijev
priblino sputa do gornje granice toka podzemne vode. Nakon toga se u buotinu sputaradna
cijevmanjeg promjera, koja see do donje granice vodonosnog sloja i donekle se utiskuje u
vodonepropusni sloj. Zatim se sputa jedan od tipova filtra, manjeg promjera od radne cijevi.
Poslije ugradnje filtra uklanja se iz buotine radna cijev, a prstenasti prostor izmeu filtra i zatitnecijevi brtvi se s pomou ugraenih brtvi.
Pri veim dubinama rasprostiranja podzemne vode, uslijed poveanja otpora pobijanju zatitnih
cijevi, koristi se niz zatitnih cijevi s postupno sve manjim promjerom, slika 1.5::15(b). Nakon to
se s cijevi promjeraD1[mm] dosegne najvea mogua dubinah1[m], sputa se u buotinu cijev
najblieg manjeg promjeraD2na dubinuh2, koja trpi otpor zemljita samo na visinih2-h1. Ako
potrebna dubina nije dosegnuta drugom cijevi, nastavlja se treom cijevi jo manjeg promjeraD3,
itd. Na kraju, na donjem dijelu posljednje cijevi postavlja se filtar, a cijev se povlai prema gore na
visinu koja odgovara visini filtra. Preostale zatitne cijevi, izuzev vanjske, odsijecaju se iznutra
sjekaem cijevi, a prstenasti prostor izmeu susjednih cijevi se brtvi.
Pojedinana visina zatitnih cijevi ovisi o nainu buenja i sastavu tla, tako da priudarnom
buenjuiznosi 20 do 25 [m], a prirotacijskom buenjui do 500 [m].Prilikom zahvaanje veih koliina vode izvodi se grupa zdenaca i objedinjuje u jedinstveni sustav
vodozahvatnih objekata, meusobnog rasporeda kao to je za sluaj kopanih zdenaca prikazano
na slici 1.5::12. Naravno, raspored zdenaca se moe razlikovati od prikazanog.
Naini spajanja buenih zdenaca su takoer istovjetni nainima spajanja kopanih zdenaca.
74
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
75/423
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
76/423
Slika 1.5::16Strujanje podzemne vode prema obinom zdencu
(a) potpuni zdenac; (b) nepotpuni zdenac
1 povrina terena; 2 vodonosni sloj; 3 vodonepropusni sloj; 4 stati ka razina podzemne vode; 5 depresijska ploha
(a) Dotok, Qpo [m3 s-1], prema potpunom obinom zdencu, slika 1.5::16(a), dobiven je pod
analognim pretpostavkama (Dupuit) kao i dotok u galeriju. Dan je izrazom:
gdje su:
Ro radijus utjecaja zdenca, [m],
ro
unutarnji radijus zdenca, [m].
(1.5-05)
76
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
77/423
(b)Dotok,Qno[m3 s-1],prema nepotpunom obinom zdencu, slika 1.5::16(b), ne moe biti dobivenna temelju Dupuitove postavke, jer postoji strujanje i s izrazitim vertikalnim komponentama brzine,
koje nije zanemarivo. Radi toga je izvod formula za dotok prema ovome tipu zdenca vrlo sloen
(moe se npr. upotrijebiti teorija potencijalnog strujanja), tako da se za praktine potrebe koristi
gotovim formulama kao npr. formulom Girinskog:
gdje jeso[m] snienje razine podzemne vode u zdencu.
Formula vrijedi ako jeho
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
78/423
Slika 1.5::17Strujanje podzemne vode prema artekom ili subartekom zdencu
(a) potpuni zdenci; (b) nepotpuni zdenac
(a1) i (b1) arteki zdenac; (a2) i (b2) subarteki zdenac
1 povrina terena; 2 vodonepropusni krovinski sloj; 3 vodonosni sloj; 4 vodonepropusni sloj; 5 stati ka razina podzemne vode;
6 depresijska ploha
78
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
79/423
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
80/423
Naglasimo da svi prethodni izrazi vrijede za proraun dotoka samo prema jednom zdencu, pri
emu je kod zdenaca pod tlakom snienje razine podzemne vode linearno proporcionalno s
dotokom, dok je kod zdenaca u strujanju sa slobodnim vodnim licem ta veza nelinearna.
Ova je injenica bitna za proraun dotoka premagrupi zdenaca, jer se u sluaju linearne ovisnostidotoka i snienja moe primijenitinaelo superpozicijena kojemu se onda dalje izvode formule za
dotok prema zdencima.
Meutim, kod nelinearne ovisnosti proraun dotoka prema grupi zdenaca je osjetno sloeniji.
80
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
81/423
1.5.3 3. Graevine za kaptau izvora
Izvoripredstavljaju prirodno izlaenje podzemnih voda na povrinu terena.
Zbog (u pravilu) visoke zdravstvene kvalitete izvorske vode, kao i relativno jednostavnog naina
njenog zahvaanja, nastoji se uvijek za vodoopskrbu, ako je ikako mogue, koristiti izvorsku vodu.
Najopenitije, postoje dvije vrste izvora:
(1) uzlazni izvori,
(2) silazni izvori.
(1)Uzlazni izvorise formiraju probijanjem u povrinske slojeve tla podzemnih voda pod tlakom, akao rezultat naruavanjavrstoe vodonepropusnih krovinskih slojeva.
(2)Silazni izvorinastaju kao rezultat isklinjavanja na povrinu tla vodonosnih slojeva koji lee na
vodonepropusnoj podlozi i sadre vodu bez tlaka.
Graevine za zahvaanje izvorske vode nazivaju sekaptae, a proces sakupljanja izvorske vode
naziva sekaptiranje izvora.
81
Ove graevine se razliito izvode, ovisno o vrsti izvora.
(a)Kaptiranje uzlaznih izvora, slika 1.5::18(a), se provodi kaptanom graevinom u viduvodne
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
82/423
komore(vodospreme) koja se izvodi nad mjestom najjaeg izviranja vode. Ako voda izvire krozispucali stjenski povrinski sloj, tada taj sloj treba oistiti i u sluaju iznoenja vrstih estica
ugraditi filtar. Filtar treba izvesti i ako voda izvire kroz povrinski pjeskovitoljunani sloj.
Slika 1.5::18Sheme kaptiranja
(a) uzlaznog izvora; (b) silaznog izvora
1 vodna komora; 2 zasunska komora; 3 filtar; 4 kosa krila; 5 ventilacijska cijev; 6 normalna (radna) razina vode;
7 najvia dozvoljena razina vode; 8 odvodni cjevovod; 9 preljevna cijev; 10 ispusnopreljevna cijev;
11 - otvori; 12 povrina terena; 13 nepropusni glineni sloj
82
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
83/423
1.6. CRPNE STANICE
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
84/423
Crpne stanice su graevine s pripadnom elektrostrojarskom
opremom, kojom se voda crpi i podie (potiskuje) na tlanu visinu
potrebnu za osiguranje zahtijevane raspodjele vode potroaima.
Crpne se stanice koriste ako izvorite nema energijskog potencijala u odnosu na vodoopskrbno
podruje, ili je raspoloivi nedovoljan, pa ga treba postii (osigurati) na umjetni nain.
Sukladno slikama 1.2::03 do 1.2::05, poloaj crpnih stanica i njihova izvedba su, izmeu ostaloga,
diktirani poloajem i kapacitetom vodozahvata, poloajem vodoopskrbnog podruja i vodospreme
(vodotornja), mogunostima proirenja vodoopskrbnog sustava te imovinsko - pravnim odnosima.
Osnovne dijelove crpne stanice, slika 1.6::01,ine:
(1) crpke (crpni agregati),
(2) crpni spremnik,
(3) strojarnica,
(4) komandna prostorija.
Crpne stanice u pravilu sadre i opremu za ublaavanje vodnog udara.
84
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
85/423
Neke od spomenutih vrsta i naina ugradnje centrifugalnih crpki prikazani su na slici 1.6::01.
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
86/423
Slika 1.6::01 Dijelovi crpne stanice s vrstama centrifugalnih crpki i nainima ugradnje
(a) vertikalna crpka suhe izvedbe; (b) vertikalna crpka mokre izvedbe; (c) horizontalna radijalna crpka suhe izvedbe;
(d) horizontalna aksijalna crpka suhe izvedbe
1 crpka; 2 crpni spremnik; 3 strojarnica; 4 komandna prostorija
U biti, proraun crpke (ili crpki) svodi se na definiranje snage elektromotora, kojime se masa vode
s jedne toke (npr. izvorita) crpi i potiskuje na drugu (npr. vodospremu).
Izraz za snagu,P[kW], na os crpke proizlazi iz energije potrebne za obavljanje odreenoga rada u
jedinici vremena i savladavanje unutarnjih otpora crpke. Ako se radi o vodi (= 1000 [kg m-3]),
tada izraz za snagu poprima oblik:
86
(1.6-01)
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
87/423
gdje su:
Q - protok (koliina crpljenja), [m3 s-1],
Hman - manometarska visina dizanja (vode), [m],
-koeficijent korisnog djelovanja crpke, [1].
Gornji izraz dajeteoretsku snagu crpke.
Za savladavanje tromosti sistema (polazni otpori) potrebno je jo oko 15 [%] rezervne snage.
Iznos rezerve ovisi, kako o veliini sistema, tako i od uvjeta rada.
Snaga crpke koja ukljuuje i rezervnu snagu, naziva seinstalirana snaga crpke,Pi.
(1)Protok, odnosno koliina crpljenja,Q, ovisi s jedne strane o potrebnim koliinama vode, a s
druge strane o reimu rada crpki, odnosno trajanju crpljenja.
Iz dosadanjih se analiza vodoopskrbnih sustava, slike 1.2::03 do 1.2::04, uoavaju dva osnovna
poloaja crpnih stanica prema ostalim graevinama u vodoopskrbnom sustavu.
(a) crpne stanice s izravnim potiskivanjem vode (glavnim dovodnim cjevovodom) od vodozahvata
do vodospreme, slika 1.2::04(d) do (f), ili s potiskivanjem vode (glavnim dovodno opskrbnim
cjevovodom) u razdjelnu mreu i/ili vodospremu, slika 1.2::04(a) do (c).
(b) crpne stanice s izravnim potiskivanjem vode u glavni opskrbni cjevovod i razdjelnu mreu,
slika 1.2::03.
87
Ako u vodoopskrbnom sustavu postoji i ureaj za kondicioniranje vode, tada se u prvom sluaju
voda najprije potiskuje do ureaja, a zatim (ako je s obzirom na lokalne visinske odnose potrebno)
od ureaja do vodospreme, ili od ureaja u glavni dovodno opskrbni cjevovod, a posredstvom
j i d U d l j d t k j ij ti k j d j
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
88/423
njega i u vodospremu. U drugom sluaju voda se takoer najprije potiskuje do ureaja zakondicioniranje vode, a potom u glavni opskrbni cjevovod i razdjelnu mreu.
Prema tome, uprvom e sluaju koliina crpljenja iznositi:
a u drugom, u satu najvee potronje:
(1.6-02)
(1.6-03)
gdje su:
Qmax- najvea dnevna potronja vode, [m3 d-1],
qmax - najvea satna potronja vode, [m3 s-1],
tp - vrijeme crpljenja [s d-1].
Vrijeme crpljenja je kod prorauna crpnih stanica vrlo znaajan ekonomski faktor, za koji treba
nastojati da ne prijee ukupno 16 [h] dnevno, a samo iznimno 20 [h] dnevno.
88
(2)Manometarska visina dizanja,Hman, je visina koju crpka treba savladati da bi se voda mogla
prepumpavati slika 1 6::02
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
89/423
prepumpavati, slika 1.6::02.
Slika 1.6::02Definicijska shema manometarske visine dizanja
89
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
90/423
a hidrauliki gubici,Htl, izrazom:
(1.6-08)
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
91/423
gdje jem[1] broj mjesta lokalnih gubitaka na usisnoj cijevi i tlanom cjevovodu.
Uz ove, pojedine oznake sa slike 1.6::02 imaju slijedee znaenje:
vus - brzina vode u usisnoj cijevi, [m s-1],
Lst - duljina usisne cijevi, [m],
Ltl - duljina tlanog cjevovoda, [m],
Dst - unutarnji promjer usisne cijevi, [mm],
Dtl - unutarnji promjer tlanog cjevovoda, [mm].
Poto je najee:
(1.6-09)
gdje je vtlbrzina vode u tlanom cjevovodu, [m s-1].
U praktinim se problemima obino izostavljaju lokalni gubici u tlanom cjevovodu, zbog njihovog
neznatnog doprinosa manometarskoj visini dizanja.
91
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
92/423
(3)Koeficijent korisnog djelovanja, , je promjenljiva veliina za pojedine odnoseQiHmancrpnih
agregata, slika 1.6::03, i bitno ovisi o njihovoj konstrukciji.
Naime, svaki agregat ima svoje unutarnje gubitke uslijed trenja, tako da se uvijek unijeta energija
ne iskoristi 100 [%] ve reducirano na koeficijent korisnog djelovanja
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
93/423
ne iskoristi 100 [%], vereducirano na koeficijent korisnog djelovanja,.
Najsvrsishodnije je koristiti crpne agregate kodmax.
Slika 1.6::03 Odnos Q H, Q P i Q
KrivuljeQH,QPiQsa slike 1.6::03 su triosnovne krivulje karakteristika crpke.
93
Osim ovih krivulja, kod analize rada crpkiesto je od interesa ikrivulja crpnog sustava.
Ova se krivulja dobije raunanjem manometarske visine dizanja za razliite protoke, slika 1.6::04.
Njeno je ishodite u statikoj visini dizanja,Hst
, za protokQ= 0.
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
94/423
Ako se na isti graf nacrta iQHkrivulja crpke, dobije se sjecite ovih dviju krivulja. Toka sjecita
jeradna toka crpnog sustavakoja pokazuje ostvareni kapacitet i visinu njegovog dizanja.
Slika 1.6::04 Krivulja crpnog sustava i radna toka
94
Kod projektiranja crpnih stanica izbor crpki provodi se iz proizvodnih kataloga na temelju
karakteristika crpki, tj.QH,QPiQ krivulja, budui da su svi crpni agregati tipizirani.
Jedan takav dijagram karakteristika podvodnih crpki, primjerenih za crpljenje vode iz buenih
zdenaca, prikazan je na slici 1.6::05.
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
95/423
, p j
S ovoga dijagrama moemo oitati da je npr. za koliinu crpljenjaQ= 30 [l s-1] i manometarsku
visinu dizanjaHman= 50 [m] potrebna crpka tipaPC 125 2ili dvije crpke (svaka zaQ= 15 [l s-1])
tipaPC 100 5, spojene u paralelnom radu.
Slika 1.6::05Dijagram karakteristika podvodnih crpki
95
Kod izbora veliine i broja crpki treba respektirati injenicu da je u pogonskom pogledu sigurnije,
iako skuplje, odabrati vie crpki manjeg kapaciteta, nego samo jednu potrebne veliine. Ovakav je
pristup naroito opravdan za sluaj fazne izgradnje vodoopskrbnog sustava, kada poetne potrebe
za vodom, u odnosu na konane, iznose samo dio.
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
96/423
I kod najmanjih pogona uvijek predviamo barem dvije crpke istih karakteristika, od kojih je jedna
radna a jedna rezervna.
1.6.2. CRPNI SPREMNIK, STROJARNICA I KOMANDNA PROSTORIJA
(1) Crpni spremnik je prostor koji slui za sakupljanje i zadravanje (retenciju) vode koja se
prepumpava, slike 1.5::02 i 1.6::01. Veliina mu bitno ovisi o reimu rada crpki i dotoka, pa se
stoga on posebno dimenzionira. Kod veih crpnih stanica izvodi se vie crpnih spremnika
meusobno odvojenih, kako bi se omoguila revizija i popravci bez prekida rada crpki.
Voda u crpni spremnik ulazi kroz jedan ili vie otvora (dovoda), direktno ili kroz reetke i mree. Naotvorima treba takoer postaviti zasune kako bi se crpni spremnik mogao povremeno prazniti.
Kod crpnih stanica s uronjenim crpkama, slika 1.6::01(b), prostor crpnog spremnika treba
prilagoditi i gabaritima crpki.
U sluaju crpki suhe izvedbe, u crpnom spremniku se postavlja poetak usisne cijevi opskrbljene
usisnom koarom, slika 1.6::01(a), (c) i (d).
Crpni spremnik mora imati otvor i elemente za komunikaciju (reviziju), ventilacijski otvor i preljev
koji se aktivira kod visine punjenja koja prelazi doputenu. Takoer, dno crpnog spremnika se
izvodi u padu do najnie kote (toke) gdje se (radi pranjenja spremnika) izvodimuljni ispust.
96
(2)Strojarnicaslui za smjetaj crpnih agregata, kontrolnih instrumenata, krajeva usisnih cijevi i
poetaka potisnih cjevovoda s pripadajuim fasonskim komadima i vodovodnim armaturama (radi
spajanja crpnih agregata u jedinstveni tlani sustav) te druge opreme.
Strojarnica mora biti izvedena s odgovarajuim otvorima za komunikaciju, odravanje, montau i
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
97/423
j g j j j
demontau opreme. U sluaju teke opreme postavlja se i dizalica. I unutar ovog prostora treba
osigurati ventilaciju, a po potrebi i grijanje.
Kod manjih crpnih stanica s uronjenim crpkama, slika 1.6::01(b), zasebne strojarnice uope nema.
(3) Komandna prostorija je prostor koji sadri potrebnu elektronsku opremu za automatskoupravljanje crpnim agregatima, odnosno radom crpne stanice. Automatski rad se sastoji u
ukapanju i iskapanju crpki sukladno njihovom reimu rada. Pored ovoga, automatika obuhvaa i
jednoliko radno optereenje svih crpki, ukljuujui i rezervne.
U objektu crpne stanice je potrebno realizirati i energetski prikljuak, u skladu sa zahtjevima
elektrodistribucijskog poduzea, pa se esto uz crpnu stanicu (naroito za crpne stanice velikog
instaliranog kapaciteta) izvodi i transformatorska stanica.
97
Zbog startanja i mogunosti (kontroliranog ili nekontroliranog) zaustavljanja pogona jednog ili svih
crpnih agregata, promjene optereenja, te brzog zatvaranja cjevovoda, kod crpnih se stanica
moe javitivodni udar. Zato crpne stanice najee sadre i opremu za zatitu od vodnog udara.
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
98/423
U naelu, proraun vodnog udara radi se za sluajeve kada je duljina tlanog cjevovoda vea od
50 [m], a visina dizanja od 20 [m]. Ako se ukae potrebnim, zatita od vodnog udara se obino
provodi ugradnjom:
(1)povratnog ventilakoji se sporije zatvara, tako da dio povratne vode proputa kroz crpku nazad,
u crpni spremnik,
(2) obilaznog cjevovoda s kontrolnom zapornicom koja se otvara kad tlak poraste iznad
doputenog, takoer proputajui vodu natrag, u crpni spremnik,
(3)zranog kotlakoji ima zadatak (a) da kompenzira smanjenje tlaka u cjevovodu, odnosno da
spreava prekidanje vodnog stupca kada se udarni val rasprostire od crpke i (b) da amortiziraudarni val kada se on rasprostire prema crpki,
(4) vodne komore koja nadomjeta vodu izgubljenu u gibanju i amortizira povratni udarni val.
Primjena vodne komore dolazi u obzir ako za njen smjetaj postoje povoljni visinski odnosi u
okolini crpne stanice.
98
1.7. KONDICIONIRANJE VODE
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
99/423
Kondicioniranje vode je proces za postizanje zdravstvene ispravnosti
vode za ljudsku potronju.
Dakle, kondicioniranje vode je uvijek neophodno ako se utvrdi da izvorina voda ne odgovara
propisanim standardima kvalitete.
Stoga je uvijek najprije potrebno mjerenjem odrediti vrijednosti traenih parametara kvalitete vode
prirodnog izvorita, kako bi se mogla ustanoviti neophodnost i karakter njenog kondicioniranja.
1.7.1. ZAHTJEVI KVALITETE VODE
Zbog izuzetnog znaaja zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potronju, svakazemlja zakonski propisuje zahtjeve u pogledu njene kvalitete.
U naoj zemlji je ovo reguliranoZakonom o vodi za ljudsku potronju(NN 56/13), koji propisujedonoenje pravilnika, naredbi i naputaka za provedbu pravno obvezujuih akata Europske unijedonesenih na temelju direktive Vijea 1998/83/EZ.
99
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
100/423
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
101/423
Sva izvorita vode namijenjene ljudskoj uporabi i vodoopskrbni objekti moraju biti zatieni odsluajnog ili namjernog oneienja i drugih utjecaja koji mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost vodeza ljudsku potronju.
Sve pravne osobe koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe, moraju isporuiti zdravstvenoispravnu vodu sukladno odredbama ovogaPravilnika.
Zdravstveno ispravnom vodom za ljudsku potronju smatra se voda koja:
ne sadri mikroorganizme, parazite i njihove razvojne oblike u broju koji predstavlja opasnost pozdravlje ljudi,
ne sadri tvari u koncentracijama koje same ili zajedno s drugim tvarima predstavljaju opasnostpo zdravlje ljudi,
ne prelazi vrijednosti parametara zdravstvene ispravnosti vode, odnosno njihovemaksimalnodoputene koncentracije(MDK) propisanePravilnikom.
101
(I)(a) Parametri zdravstvene ispravnosti i (b) indikatorski parametri vode za ljudsku potronju
(Ia) Parametri zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potronju odnose se na (1) mikrobioloke
parametre i (2) kemijske parametre.
( ) f
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
102/423
(Ia.1) mikrobioloki parametri: escherichia coli, enterokoki, clostridium perfringens, pseudomonas
aeruginosa i enterovirusi;
(Ia.2) kemijski parametri: akrilamid, antimon, arsen, bakar, benzen, benzo(a)pyrene, bor, bromati,
cijanidi, epiklorhidrin, fluoridi, kadmij, krom, klorit, klorat, nikal, nitrati, nitriti, olovo, otopljeni
ozon, policikliki aromatski ugljikovodici (PAH), pesticidi, pesticidi ukupni, selen, trihalometan- ukupni (THM),1.2-dikloretan, suma tetrakloretan i trikloretan, vinil klorid i iva;
(Ib)Indikatorski parametri vode za ljudsku potronjuodnose se na (1) mikrobioloke parametre i (2)
kemijske parametre te (3) na radioaktivnost.
(Ib.1) mikrobioloki parametri:broj kolonija na 22 [C] i na 27 [C] te ukupni koliformi;
(Ib.2) kemijski parametri: aluminij, amonij, barij, berilij, boja, cink, deterdenti anionski i neionski,fenoli, fosfati, kalcij, kalij, kloridi, kobalt, koncentracija vodikovih iona (pH), magnezij, mangan,
ugljikovodici, miris, mutnoa, natrij, okus, silikati, slobodni klor, srebro, sulfati, temperatura,ukupni organski ugljik (TOC), ukupna tvrdoa, ukupne suspenzije, utroak kalijevogpermanganata, KMnO4, vanadij, vodikov sulfid, vodljivost i eljezo;
(Ib.3) radioaktivnost:tricij i ukupna primljena doza.
U nastavku se iznose vrijednosti nekih parametara zdravstvene ispravnosti i indikatorskih parametara
vode za ljudsku potronju, odnosno njihove MDK, prema prethodno navedenim skupinama
(mikrobioloki, kemijski i radioaktivnost).
102
(1) mikrobioloki parametri: voda za ljudsku potronju ne smije sadravati ni jednu od prethodno
navedenih bakterija, parazita i virusa, dok broj kolonija na 22 [C] moe iznositi 100/1 [ml] te na
37 [C] do 20/1 [ml];
(2) kemijski parametri: pitka voda moe npr. sadravati najvie 3 000 [g l-1] cinka, 2 000 [g l-1]bakra do 1 500 [g l-1] fluorida dok cijanida kroma otopljenog ozona i mangana moe biti
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
103/423
bakra, do 1 500 [g l 1] fluorida, dok cijanida, kroma, otopljenog ozona i mangana moe biti
najvie 50 [g l-1].MDK eljeza i deterdenata iznosi 200 [g l-1]. Arsena, bromata, olova, selena,srebra te suma tetrakloretana i trikloretana smije biti do10 [g l-1], benzena i ive do 1.0 [g l-1], aakrilamida, epiklorhidrina, policiklikih aromatskih ugljikovodika i (pojedinanih) pesticida najvie0.10 [g l-1]. Dodatno, voda za pie mora biti bez mirisa (zbog prisustva otopljenih plinova,mineralnih ulja, organskih tvari i mikroorganizama), bez okusa (zbog prisustva u vodi tvari koje
uzrokuju i miris vode) i bez vodikovog sulfida. Boja vode (zbog prisustva u vodi preteno humusnih
tvari) moe iznositi najvie 20 [mg l-1], mjerena platinskokobaltnom skalom (PtCo), mutnoa (zbogprisustva u vodi lebdeih tvari estica pijeska, gline, muljevitih estica organskog porijekla i sl.)do 4 [NTU] (stupnja nefelometrijske turbidimetrijske jedinice), a koncentracija vodikovih iona,
6.5
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
104/423
(II)Uestalost uzimanja uzoraka (uzorkovanje) vode za ljudsku potronju(broj uzoraka godinje) za
ispitivanje njene zdravstvene ispravnosti u okviru redovitog i revizijskog praenja (monitoringa) izvodoopskrbne mree, cisterni i objekata u kojima se proizvodi hrana ovisi o koliini isporuene vodeunutar opskrbne zone u [m3 d-1]. Umjesto koliine vode za ljudsku potronju, za dobivanje minimalne
uestalosti, moe se upotrijebiti broj stanovnika, uz pretpostavku da (specifina) potronja iznosi200 [l stanovnik-1 d-1].
(III)Parametri, vrste i opseg analiza uzoraka vode za ljudsku potronju za provedbu redovnog i
revizijskog monitoringa definirani su sa ciljem dobivanja osnovnih (kod redovitog monitoringa) ili svih
parametara (kod revizijskog monitoringa) provjere sukladnosti vode za ljudsku potronju.
(IV) Metode laboratorijskog ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potronjubazirane
su na koritenju vaeih HRN EN ISO normi.
Prema tome, svaka izvorina voda namijenjena za ljudsku potronju, koja posjeduje svojstva i
sadri tvari opasne po zdravlje ljudi iznad doputenih vrijednosti, mora se prije upotrebe, odnosno
distribucije potroaima, podvri odgovarajuem procesu kondicioniranja.
104
7/23/2019 Predavanja vodoopskrba i odvodnja
105/423
1.7.2. FAZE KONDICIONIRANJA VODE
Raznovrsni zadaci koji se u praksi najee rjeavaju postupkom kondicioniranja vode uglavnom
se svode na:
(i) uklanjanje iz vode rasprenih (suspendiranih) tvari, tj. smanjenje mutnoe,
(ii) uklanjanje iz vode tvari koje uzrokuju njenu obojenost,
(iii) uklanjanje iz vode otopljenih plinova (degazacija) i ukupnih soli (desalinizacija),
(iv) uklanjanje organske tvari,
(v) promjene tvrdoe vode,
(vi) unitavane u vodi patogenih mikroorganizama (dezinfekcija).
U odreenim sluajevima proces kondicioniranja vode moe biti dopunjen i uslonjen specijalnim
fazama, npr. uklanjanjem soli eljeza (deferizacija) ili uklanjanjem masti i ulja (isplivavanje(flotacija)).
105
7/23/2019 Predavanj