Predavanje Br.5

Predavanje br.5

Financijska tržišta i Financijska tržišta i posebno pitanje novca

Moderni financijski sustav

Jedan od sve važnijih sektora modernog gospodarstva uključuje financije i financijski sustav.

Kako bi mogli definirati pojam financije?

Financije – proces kojim gospodarski subjekti uzimaju ili odobravaju kredite za potrošnju ili investicije. Ljudi uzimaju ili odobravaju zajmove jer ponekad njihovi

dohoci u novcu ne odgovaraju željenim izdacima. dohoci u novcu ne odgovaraju željenim izdacima.

Aktivnosti vezane uz financije odvijaju se u financijskom sustavu;

Financijski sustav obuhvaća tržišta, poduzeća i druge institucije koje sprovode u djelo financijske odluke kućanstava, poduzeća i vlada, u zemlji i inozemstvu,

a važniji dijelovi su mu:

tržište novca; tržišta imovine i dionica; devizno tržište

Moderni financijski sustav

Pozajmljivanje novca se obavlja na financijskom tržištu i preko financijskih posrednika.

Financijska tržišta su ista kao sva ostala tržišta osim u tome što se njihova roba i usluge sastoje od financijskih instrumenta kao što

su dionice i obveznice.

Institucije koje pružaju financijske usluge i proizvode nazivaju se financijskim posrednicima. Financijske se institucije od drugih

poduzeća razlikuju po tome što je njihova imovina velikim dijelom financijska, a ne realna sastavljena od pogona i opreme.

Najvažnije financijske institucije su:

komercijalne banke, osiguravajuća društva, i fondovi

Funkcije financijskog sustavaKako je financijski sustav tako silno važan dio modernog

gospodarstva, razmotrimo njegove osnovne funkcije:

1.Prijenos resursa – kroz vrijeme, sektore i regije.Japan koji ima visok stupanj štednje, prenosi resurse u Kinu,

koja ima velike investicijske mogućnosti… taj se prijenos obavlja koja ima velike investicijske mogućnosti… taj se prijenos obavlja putem zajmova, kao i putem izravnih stranih ulaganja.

2. Upravljanje rizicima;rizik se prebacuje s ljudi ili sektora koji ga slabo podnose na one koji

se s njime mogu bolje nositi. Kao npr. osiguranje vaše kuće od požara raspoređuje vaš rizik da izgubite 200.000 € ulaganja na

stotine ili tisuće dioničara osiguravajućeg društva.

Funkcije financijskog sustavaKako je financijski sustav tako silno važan dio modernog gospodarstva,

razmotrimo njegove osnovne funkcije:

3. Skupljanje i dijeljenje novčanih sredstava;putem fondova i velikih korporacija. Npr. kao ulagač želite uložiti 10000 kuna u portfelj običnih dionica. Da biste kupili učinkovit portfelj trebate

cca 10 milijuna kuna. Ovdje u priču ulazi uzajamni fond; s 1000 ulagača cca 10 milijuna kuna. Ovdje u priču ulazi uzajamni fond; s 1000 ulagača može kupiti portfelj, podijeliti ga i voditi umjesto vas. Također imamo i

primjere modernih korporacija.

4. Klirinška funkcija;olakšava transakcije između kupaca i prodavača i omogućava brzi

prijenos novčanih sredstava diljem svijeta. Npr. kad ispišete ček koji tereti vaš tekući račun, klirinška će kuća zadužiti vašu banku u korist

banke poduzeća koje vam je prodalo računalo.

Tijek financijskih sredstava

Financijskatržišta

Kućanstvo kupuje državnuobveznicu ili dionicu

tvrtke General Motors

Uzajamnifond kupuje

Poduzeće izdajeobveznice ili šalje

početnu ponudu dionica

Ulagači

Financijskiposrednici

Štediše

fond kupujediversificirani

portfelj dionica

Kućanstvo polažemjesečnu plaću na

tekući račun

Malo poduzeće posuđuje od banke kako bi uložilo u

pećnicu za pizze

Pregled financijske imovine

Financijsku imovinu čine monetarna potraživanja jedne strane od druge strane. Ona se prvenstveno sastoje od imovine denominirane u nekoj

valuti ( plaćanja su određena npr. u kunama ) i dionica.Financijska imovina se dijeli na:

Novac;posebna vrsta imovine, odnosno, sve što služi kao opće prihvaćeno

sredstvo razmjene. sredstvo razmjene.

Štedni računi;depoziti kod banaka za koje obično jamči država, tj. vlada, a koje imaju fiksnu vrijednost glavnice, a kamatne stope su određene kratkoročnim

tržišnim kamatnim stopama.

Dionice;prava vlasništva nad poduzećem. One donose dividendu, tj. plaćanja koja

se izvršavaju iz neto dobiti poduzeća.

Pregled financijske imovine

Državne vrijednosnice;računi i obveznice državnih i lokalnih jedinica vlasti. One jamče isplatu

glavnice po dospijeću i kamata u razdoblju do dospijeća. Državne obveznice SAD smatraju se jednim od najsigurnijih ulaganja.

Financijske izvedenice;Financijske izvedenice;novi oblici financijskih instrumenata čija se vrijednost temelji na ostaloj

financijskoj imovini ili je iz nje izvedena. Npr. opcija na dionice.

Mirovinski fondovi;vlasništvo nad imovinom koju posjeduju poduzeća ili mirovinska društva.

Radnici i poduzeća u te fondove uplaćuju doprinose tijekom radnog vijeka, nakon čega se iz njih isplaćuju mirovine.

FINANCIJSKA IMOVINA KUĆANSTAVA SAD-A

Financijska imovina kućanstva

Postotak ukupne imovine

1992. 1995. 2001.1998.

Tekući i štedni računiObveznice i ostale nominalne vrijednosnice

Denominirani dolar:

Vlasničke vrijednosniceVlasničke vrijednosnice(dionice i uzajamni fondovi)Mirovinski računi i životna osiguranja

OstaloUkupno

Imovina financijskog sektora u RH

u tis. kuna

2007. Udjel 2008. Udjel 2009. Udjel

Leasing 30.303.865 6,61% 35.067.935 7,40% 33.634.131 6,83%

Mirovinski fondovi 21.813.778 4,75% 23.538.977 4,97% 30.627.788 6,22%

Osiguranje i reosiguranje 23.255.276 5,07% 26.590.761 5,61% 28.805.538 5,85%

Investicijski fondovi 33.738.606 7,35% 11.785.807 2,49% 14.179.491 2,88%

Factoring 4.219.268 0,92% 6.342.888 1,34% 7.006.830 1,42%

Investicijska društva 2.651.445 0,58% 2.231.535 0,47% 362.844 0,07%

Izvor: HANFA, HNB, DZS

Investicijska društva 2.651.445 0,58% 2.231.535 0,47% 362.844 0,07%

MOD 51.909 0,01% 63.322 0,01% 103.172 0,02%

UKUPNO NEBANKARSKI SEKTOR

116.034.148 25,29% 105.621.225 22,28% 114.719.794 23,29%

Banke 336.349.382 73,32% 361.671.218 76,29% 371.386.328 75,27%

Stambene štedionice 6.390.524 1,39% 6.787.084 1,43% 6.411.714 1,30%

UKUPNO BANKARSKI SEKTOR 342.739.906 74,71% 368.458.302 77,72% 377.798.042 76,71%

UKUPNO FINANCIJSKI SEKTOR 458.774.053 100,00% 474.079.526 100,00% 492.517.836 100,00%

Financijska imovina kućanstava

38%

55%

58%

38%

27%

20%

13%

36%

34%

20%

19%

16%

1%

5%

10%

10%

Njemačka

Austrija

Slovačka

Mađarska

Napomena. Podaci za 2009. osim podataka za Mađarsku i Slovačku koji se odnose na 2008.Izvor: HNB, Eurostat, Allianz SE

58%

29%

26%

38%

23%

14%

16%

27%

15%

54%

57%

34%

4%

4%

1%

1%

Hrvatska

Velika Britanija

Nizozemska

Njemačka

Gotovina i depoziti Vrijednosnice Osiguranja/mirovinski fondovi Ostalo

Kamatne stope

Kad posudite novac ili uložite u različitu financijsku imovinu, naravno da želite znati koliko ćete morati platiti za posuđeni novac ili koliko ćete zaraditi

od svoga ulaganja. Kako bi ste definirali kamatnu stopu?

Kamatna stopa je cijena posuđivanja novca, a računa se kao godišnji postotak na posuđeni iznos sredstava, a ovisi;o dospijeću, o riziku, i o oporezivanju na kamatu

Udžbenici makroekonomije često govore o jednoj jedinoj kamatnoj stopi, ali činjenica je da današnji složeni financijski sustav ima golem niz kamatnih

stopa koje se razlikuju prema obilježjima kredita. Navedite neke primjere!

Likvidnost imovine – za imovinu se kaže da je likvidna ako se može brzo i bez velikih gubitaka na vrijednost pretvoriti u novac.

Nominalna i realna kamatna stopa

Kamata se plaća u “novcima”, a ne u kućama, automobilima ili robama.

Nominalna kamatna stopa mjeri godišnji prinos u novčanim jedincima za svaku uloženu jedinicu novca, stoga se još naziva i novčana kamatna

stopa. Drugim riječima, to je kamatna stopa na novac u samome novcu. Međutim, novac ( npr. dolar $) može biti loša mjera vrijednosti zbog

promjena u vrijednosti roba i usluga, odnosno inflacije. promjena u vrijednosti roba i usluga, odnosno inflacije.

Primjer;Recimo da danas posudite 100 kuna uz kamatu od 5% godišnje. Natrag

biste dobili 105 kuna na kraju godine, no kako su se tijekom godine cijene promijenile , nećete moći kupiti istu količinu roba i usluga koju ste mogli

kupiti na početku godine da ste imali 105 kuna.

Očigledno nam treba drugi način mjerenja povrata na ulaganja!

Nominalna i realna kamatna stopa

Da bismo tijekom inflacijskih razdoblja izračunali prinos na investicije u obliku robe zarađene na godinu dana po uloženoj

robi, moramo se koristiti realnim kamatnim stopama.

Realna kamatna stopa;kamatna stopa prilagođena za inflaciju i mjeri se kao nominalna

kamatna stopa umanjena za stopu inflacije.

Kako računamo realnu kamatnu stopu?

Realna kamatna stopa = nominalna kamatna stopa - inflacija

Realna nasuprot nominalnoj kamatnoj stopiu SAD-u

Kam

atne

sto

pe (

%go

dišn

je)

Dugoročna nominalnakamatna stopa

Godina

Dugoročna realnakamatna stopa

(izračunata)

Kam

atne

sto

pe

Posebno pitanje novcaUsredotočimo se sada na poseban slučaj novca. Ako zastanete na trenutak

i razmislite, shvatiti ćete da je novac čudna stvar. Zašto?

Godinama studiramo kako bismo mogli zaraditi za život, a svaka novčanice kune je samo papir bez vlastite unutarnje vrijednosti. Načelno, novac je

beskoristan sve dok ga se ne riješimo!

No, s makroekonomskog stajališta novac je sve samo ne beskoristan jer je No, s makroekonomskog stajališta novac je sve samo ne beskoristan jer je danas monetarna politika jedan od najvažnijih instrumenta vlade za

stabiliziranje poslovnih ciklusa.Kako biste definirali novac?

Novac je sve što služi kao opće prihvaćeno sredstvo razmjene. Novac se ne drži radi novca, već radi stvari koje će se kupiti. Čak i kada

odlučimo zadržati novac, vrijedan nam je samo zato što ga možemo potrošiti kasnije.

Razvoj novca

1. Razmjena dobara – razmjena robe za robu

Primjer u jednom starom udžbeniku;

Prije dosta godina gđa. Kate je pjevala u Parizu u jednom poznatom kazalištu. U zamjenu za izvedbu arije trebala je primiti jednu trećinu

prihoda od ulaznica;prihoda od ulaznica;kada se sve zbrojilo njezin se dio, osim znatne količine banana, limuna i

naranača, sastojao od 3 svinje, 23 purice, i 30 pilića.

U Parizu je u to vrijeme ta količina namirnica bila dostatna za izvedbu nekoliko pjesama ( jer bi preračunato u franke iznosio 2000 franaka ), tako da je umjetnica trebala biti zadovoljna. Međutim, kako nije mogla odmah cijeli honorar “potrošiti”, nužno hranjenje svinja i peradi postalo je trošak.

Razvoj novca

2. Robni novac – materijalni predmeti koji služe kao novac

Novac se kao sredstvo razmjene u ljudskoj povijesti prvi put pojavio u obliku robe. Različiti su materijalni predmeti

svojedobno služili kao novac (stoka, ulje, vino, bakar, željezo, zlato itd.)(stoka, ulje, vino, bakar, željezo, zlato itd.)

Do sredine 18 stoljeća robni se novac isključivo ograničio na metale kao što su zlato i srebro.

Pojava središnje banke i monetarnog nadzora omogućila je stabilniji valutni sustav. Ti su metali imali unutarnju vrijednost,

tako da nije bilo potrebe da vlade jamče za iznos .

Razvoj novca

3. Moderni novac;

Doba robnog novca ustupilo je mjesto papirnatom novcu, te se papirnati novac proširio kao sredstvo razmjene.

Novčanice se jednostavno nose i pohranjuju.

Većina je današnjeg novca bankarski novac; depoziti po viđenju u bankama ili ostalim financijskim institucijama.

Sa širenjem upotrebe interneta ljudi svoje račune plaćaju elektronički, stoga se javlja pojam elektronički novac

ili e-novac.

Razlikujemo;“novac u užem smislu” i “novac u širem smislu”

Novac u užem smislu (transakcijski novac) – M1su kovanice i papirnati novac (gotovina) i bankarski novac na

tekućim računima (depoziti po viđenju).

Novac u širem smislu (kvazinovac) – M2su štedni i oročeni depoziti te uzajamni fondovi novčanog tržišta.

Sastavnice M2:M1 ( novac u užem smislu );

Štedni računi i mali oročeni depoziti; Uzajamni fondovi novčanog tržišta.

Sastavnice ponude novca u SAD-u

1973.

Valuta (izvan financijske institucije)

Milijarde dolara

2003.1959.

Depoziti po viđenju (isključuju državnedepozite i neke inozemne depozite)

Vrste novca

Ukupni novac u užem smislu (ili transakcijski) (M1)

Štedni računi,kratkoročni oročeni depoziti i ostalo

Ukupni novac u širem smislu (M2)

Ostali depoziti po viđenju

Potražnja za novcem

Potražnja za novcem različita je od potražnje za sladoledom ili umjetničkim djelima! Novac ne želite samo zato jer je novac; ne

možete jesti kovanice od 2 kune, a rijetko na zid vješamo novčanice od 100 kuna zbog umjetničke kvalitete.

Zbog navedenog određene su funkcije novca:

sredstvo razmjene jer bez novca bismo neprestano lutali tražeći sredstvo razmjene jer bez novca bismo neprestano lutali tražeći nekoga za razmjenu dobara;

jedinica za računanje – jedinica kojom mjerimo vrijednosti jer kao što težinu mjerimo u kilogramima, tako vrijednost mjerimo u novcu;

sredstvo čuvanja vrijednosti jer je novac relativno bezrizičan, odnosno manje je rizično čuvati novac u banci nego ulagati u dionice ili fondove.

Potražnja za novcem

Dva su izvora potražnje za novcem:

transakcijska potražnja za novcem ljudi ponajprije trebaju novac jer se njihovi dohoci i izdaci

vremenski ne preklapaju. Na primjer; plaću možda dobijem 15-tog u mjesecu, ali tijekom cijelog mjeseca trebam kupovati hranu tog u mjesecu, ali tijekom cijelog mjeseca trebam kupovati hranu

i namirnice.

potražnja za imovnomglavni razlog posjedovanja novca u užem smislu je

transakcijska potražnja, a rjeđe se novac u užem smislu drži kao imovina. Kvazinovac (dionice, obveznice, štedni ulozi) se češće

drži kao imovina.

Troškovi držanja novca

Što je oportunitetni trošak držanja novca?

To je žrtvovanje kamate kojem se morate izložiti držeći novac prije nego neku drugu imovinu držeći novac prije nego neku drugu imovinu

(štednju).

Trošak držanja novca izgubljena je kamata jer nismo držali drugi oblik imovine.

Bankarstvo

Koji su najvažniji financijski posrednici?

Komercijalne banke su najvažniji financijski posrednici. Razvile su se od zlatarni, jer su zlatari imali praksu pohranjivanja zlata i

vrijednosti u sefove.

Svaka komercijalna banka izrađuje bilancu stanja na određeni dan koja prikazuje imovinu i obveze banke. Razlika između imovine i obveza zove se prikazuje imovinu i obveze banke. Razlika između imovine i obveza zove se neto vrijednost. Razlika između bilance banke i bilance nekog poduzeća je u

dijelu imovine kojeg nazivamo rezervom, a to su novčana sredstva banke položena kod centralne banke. Neke se rezerve drže za potrebe

svakodnevnog poslovanja, ali većina služi da bi se ispunile zakonske obveze držanja rezervi.

Kolika je obvezna bankovna rezerva u Hrvatskoj?

14 %

Multiplikator ponude novca(monetarni multiplikator)

Omjer novih depozita po viđenju i povećanja rezervi naziva se multiplikatorom novca.

Kako se računa monetarni multiplikator “mm”?

mm = 1 / stopa obvezne rezerve

ili

mm = promjena u bankarskom novcu / promjena u rezervama

Ivan je položio u svoju banku “X” 1000 kuna. Koliko tih 1000 kuna ima utjecaja na bankarski sektor ako je stopa obvezne

rezerve 10 %? Koliko je mm?

Ako je stopa rezerve 10% tada je monetarni multiplikator;

mm = 1 / stopa obvezne rezervemm = 1 / 0,1

mm = 10Ivan ulaže u banku 1000 kuna Ivanova banka odvaja 10% od

1000 kuna za obvezne rezerve prema centralnoj banci.

Položaj banke Novi depozit Novi zajmovi Nove rezerve

Početna banka 1000,00

prema centralnoj banci.

100,00900,00

Nakon što je Ivanova banka položila obvezne rezerve ostalo joj je 900 kuna

da plasira na tržište Mariji.

Položaj banke Novi depozit Novi zajmovi Nove rezerve

Početna banka 1000,00 900,00 100,00

Banka 2. generacije 900,00 810,00 90,00









Suma prvih 10 generacija 6.513,22 5.861,90 651,32

Suma preostalih generacija 3.486,78 3.138,10 348,68

Ukupno za bankarski sustav 10.000,00 9.000,00 1.000,00

Koja su moguća ograničenja za stvaranje depozita:

Odljev u gotovinsku cirkulaciju; kada se dio novca, u lancu multiplikacije, neće

položiti na tekući račun.položiti na tekući račun.

Mogući višak rezervi; kada se banci ne isplati davati novac jer su kamate

minimalne npr. 0.01%, te se zbog toga stvaraju viškovi rezervi.

Tržište dionica

Kako bi ste definirali tržište dionica?

Tržište dionica je mjesto gdje se dionice kompanija u vlasništvu malih dioničara, odnosno, prava vlasništva nad poduzećem, kupuju

i prodaju.

Stopa povrata – ukupna novčana dobit od vrijednosnica (mjerena Stopa povrata – ukupna novčana dobit od vrijednosnica (mjerena kao postotak cijene na početku razdoblja). Na štedne račune i kratkoročne obveznice prinos bi bio kamatna stopa. Za većinu ostale imovine prinos je kombinacija dohotka (kao dividende) i

kapitalne dobiti ili gubitka, koji predstavlja povećanje ili smanjenje vrijednosti imovine.

Rizik se kod dionica odnosi na varijabilnost povrata ulaganja.

Rizik i povrat na najveća ulaganja u SAD-u od 1926 do 1998 godine

ni re

alni

pov

rat (

godi

šnji

post

otak

)

Dionice velikih tvrtki

Dionice malih tvrtki

Rizik

Pro

sječ

ni re

alni

pov

rat (

godi

šnji

post

otak

)

Dugoročne državne obveznice

Kratkoročne državne obveznice

Dugoročne korporativne obveznice

Špekulativni mjehurići i slomovi

Ulagači u dionice dijele se na one koji ulažu na temelju podataka o poduzećima i one koji pokušavaju proniknuti u psihologiju tržišta.

Pristup temeljen na podacima o poduzeću smatra da bi se imovinu trebalo procjenjivati na temelju njene unutarnje vrijednosti.

Pristup temeljen na psihologiji tržišta navodi tržišne psihologe da špekuliraju o budućim vrijednostima imovine i pokušavaju pogoditi što misli špekuliraju o budućim vrijednostima imovine i pokušavaju pogoditi što misli

prosječni ulagač.

Špekulativni mjehurić javlja se kad cijene rastu, jer ljudi misle da će one rasti i u budućnosti.

Slomovi su uvijek posljedica špekulativnih mjehurića, jer su cijene dionica bile puno veće od unutarnje vrijednosti imovine.

Indeksi cijena dionica – ponderirani prosjeci cijena košarice dionica poduzeća (Dow-Jones index – prosjek 30 velikih poduzeća)

Učinkovito tržište i slu čajni hod

Kod ekonomskih teoretičara postoji hipoteza da su špekulativna financijska tržišta obično učinkovita.

Učinkovito financijsko tržište - ono tržište u kojem sudionici brzo razumijevaju nove informacije, koje se odmah ugrađuju u tržišne

cijene. cijene.

Prema pristupu učinkovitog financijskog tržišta cijene slijede slučajan hod, jer su njihova kretanja tijekom vremena potpuno

nepredvidljiva, a nepredvidljiva su zato što ne reagiraju na prošle događaje, već na novosti i iznenađenja koji su sami po sebi nepredvidljivi događaji (kao bacanje novčića ili smjer oluje).

Osobne financijske strategije

Kojim nas lekcijama o osobnim investicijskim odlukama uči moderna ekonomija?

Upoznate svoja ulaganjaRazlučite – to je zakon financijskih prorokaRazlučite – to je zakon financijskih prorokaUzmite u obzir indeksne fondove običnih dionicaMinimalizirajte nepotrebne troškove i porezeUskladite ulaganja s preferiranim rizikom

ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DIONICA

Zaključit ćemo citatom jednog od najvećih američkih financijskih stručnjaka Bernarda Barucha:

“Ako ste se spremni odreći svega – da biste pažljivo proučavali cjelokupnu povijest i pozadinu tržišta svih

poduzeća čije dionice kotiraju na burzama, kao što student poduzeća čije dionice kotiraju na burzama, kao što student medicine proučava anatomiju – ako to sve možete i još k

tome imate smirene živce velikog kockara, šesto čulo vidovnjaka i hrabrost lava, imate tračak nade za uspjeh.”

Documents

Predavanje Br.5