Predložak za izradu diplomskog rada · katastru nekretnina, Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti, Zakonu o gradnji, Pravilniku o katastru zemljišta, Pravilniku o katastarskim

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – GEODETSKI FAKULTET

UNIVERSITY OF ZAGREB – FACULTY OF GEODESY

Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za instrumentalnu tehniku

Kačićeva 26; HR-10000 Zagreb, Republika Hrvatska

Web: http://www.geof.unizg.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081

Sveučilišni diplomski studij geodezije i geoinformatike

Usmjerenje: Geodezija

Diplomski rad

IZRADA GEODETSKIH ELABORATA NA PODRUČJU GRADA

ZADRA

Izradila:

Helena Lisak

Franje Petrića 1H

23000 Zadar

[email protected]

Mentorica:

prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić, dipl. ing. geod.

Zagreb, srpanj 2014.

1

Zahvala

Prvenstveno želim zahvaliti mentorici prof. dr. sc. Brankici Cigrovski-Detelić na

stručnim savjetima, iznimnom strpljenju i velikom uloženom trudu i podršci pri

pisanju diplomskog rada.

Zahvaljujem geodetskoj tvrtki Aces d.o.o. iz Zadra i djelatnicima koji su me strpljivo

savjetovali, pomagali i vodili te ustupili elaborate kako bih čim kvalitetnije i bolje

predočila sam postupak ozakonjenja bespravno izgrađene građevine te upisa

objekta u katastar i zemljišnu knjigu.

Hvala barba Neni na strpljenju, konstruktivnim savjetima i kritikama koje mi je

uputio dok je pratio nastajanje mog rada.

Hvala Ivani i njezinoj obitelji na savjetima i podršci.

Hvala mom dragom Davoru na strpljenju, pomoći, podršci i razumijevanju.

Hvala mojoj obitelji što je bila uz mene tijekom mog školovanja, što su me bodrili,

usmjeravali, bili mi podrška i u najtežim trenucima. Vječno sam vam zahvalna na

svemu, bez vas ne bih uspjela!

Hvala svim dragim prijateljima i kolegama koji su na bilo koji način sudjelovali u

nastanku mog diplomskog rada.

Hvala dragom Bogu što me ni u jednom trenutku nije napustio, već bio uz mene u

najljepšim, ali i najtežim trenutcima.

2

I. Autor

Ime i prezime: Helena Lisak

Datum i mjesto rođenja: 22.02.1991., Zadar

II. Diplomski rad

Predmet: Geodezija u geoznanostima

Naslov: Izrada geodetskih elaborata na području grada Zadra

Mentor: prof.dr.sc. Brankica Cigrovski-Detelić

Voditelj: prof.dr.sc. Brankica Cigrovski-Detelić

III. Ocjena i obrana

Datum zadavanja zadatka: 15. siječnja 2014.

Datum obrane: 11. srpnja 2014.

Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:

Prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić

Prof. dr. sc. Đuro Barković

Doc. dr. sc. Mladen Zrinjski

3

IZRADA GEODETSKIH ELABORATA NA PODRUČJU GRADA

ZADRA

Sažetak: U ovom diplomskom radu opisana je zakonska regulativa vezana uz

legalizaciju nezakonito izgrađenih zgrada u Republici Hrvatskoj. Također, opisane

su metode izmjere kao i cijeli postupak izrade geodetskog elaborata u svrhu

legalizacije i evidentiranja objekta u katastar i zemljišnu knjigu. Postupak i izrada

elaborata potkrijepljeni su konkretnim primjerom sa područja grada Zadra.

Ključne riječi: legalizacija, nezakonito izgrađena zgrada, geodetski elaborat

GEODETIC REPORT PRODUCTION ON ZADAR CITY AREA

Abstract: This thesis contains description of legislation linked to legalisation of

illegaly built residential buildings in Republic of Croatia. Measurement methods are

also included in description as well as whole procedure of making geodetic report

in purpose of legalization and recording of built objects into cadastre and land

registry. Procedure and production of geodetic report are substantiated by real

examples from Zadar city area.

Key words: legalization, illegally constructed building, geodetic report

4

SADRŽAJ

1. UVOD .............................................................................................................. 6

2. ZAKONSKA REGULATIVA ............................................................................ 8

2.1. ZAKON O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA ........................................... 8

2.1.1. Nezakonito izgrađena zgrada ............................................................................ 8

2.1.2. Osnovni uvjeti za ozakonjenje zgrada ............................................................. 11

2.1.3. Kategorizacija nezakonito izgrađenih zgrada .................................................. 13

2.1.3.1 Zahtjevna zgrada ..................................................................................... 13

2.1.3.2 Manje zahtjevna zgrada .......................................................................... 14

2.1.3.3 Jednostavna zgrada ................................................................................. 14

2.1.3.4 Pomoćna zgrada ...................................................................................... 14

2.1.4. Komunalni i vodni doprinosi ............................................................................ 15

2.1.5. Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru ................. 15

2.1.6. Pravne posljedice ozakonjenja zgrade ............................................................ 16

2.1.7. Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada .................................. 16

2.2. PRAVILNIK O PARCELACIJSKIM I DRUGIM GEODETSKIM ELABORATIMA ................................... 19

2.3. ZAKON O GRADNJI ..................................................................................................... 20

3. METODE GEODETSKE IZMJERE ............................................................... 21

3.1. POLARNA I ORTOGONALNA METODA ............................................................................. 22

3.2. FOTOGRAMETRIJA ..................................................................................................... 25

3.3. METODE SATELITSKE GEODEZIJE ................................................................................... 27

3.4. HRVATSKI POZICIJSKI SUSTAV (CROPOS) ...................................................................... 29

3.5. TRANSFORMACIJA KOORDINATA ................................................................................... 33

4. PODRUČJE GRADA ZADRA ....................................................................... 35

5. POSTUPAK OZAKONJENJA NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE........ 36

5.1. GEODETSKI SNIMAK IZVEDENOG STANJA ........................................................................ 38

5.2. SASTAVNI DIJELOVI GEODETSKOG SNIMKA ...................................................................... 39

5.3. ARHITEKTONSKI SNIMAK ............................................................................................. 44

5

5.4. RJEŠENJE O IZVEDENOM STANJU ................................................................................... 45

6. GEODETSKI ELABORAT ZA EVIDENTIRANJE, BRISANJE ILI

PROMJENU PODATAKA O ZGRADAMA ILI DRUGIM GRAĐEVINAMA .. 49

6.1. PRIKUPLJANJE KATASTARSKIH I ZEMLJIŠNOKNJIŽNIH PODATAKA ........................................... 49

6.2. OBAVLJANJE TERENSKIH RADNJI I PROVEDBA TERENSKIH MJERENJA ...................................... 50

6.3. OBRADA TERENSKIH MJERENJA I DRUGIH PRIKUPLJENIH PODATAKA I IZRADA SASTAVNIH DIJELOVA

ELABORATA .............................................................................................................. 50

6.4. SASTAVNI DIJELOVI ELABORATA .................................................................................... 51

6.5. PREDOČAVANJE ELABORATA ........................................................................................ 65

6.6. PREGLEDAVANJE I POTVRĐIVANJE ELABORATA ................................................................. 66

7. KRITIČKI OSVRT ......................................................................................... 69

8. ZAKLJUČAK ................................................................................................ 71

LITERATURA ...................................................................................................... 72

POPIS SLIKA ....................................................................................................... 74

POPIS TABLICA .................................................................................................. 76

ŽIVOTOPIS .......................................................................................................... 77

POPIS PRILOGA ................................................................................................. 79

6

1. UVOD

U Republici Hrvatskoj problem bespravne gradnje prisutan je od njenog

postojanja, no s vremenom je rastao. Bespravna gradnja, poznata kao crna ili

divlja gradnja smatra se činom agresije u prostoru.

Mnogi vlasnici zemljišta na vlastiti su rizik sagradili velik broj građevina na

neuređenom građevinskom zemljištu bez građevinske dozvole ili su bitno odstupili

od projekta na temelju kojeg je izdana građevinska dozvola. Svjesni činjenice ili

ne, ali bespravna gradnja u dugoročnom smislu trajno mijenja i uništava prostor i

izravno smanjuje kako sadašnje, tako i buduće razvojne mogućnosti. Životni

prostor doživljava apsolutni poremećaj, dok se red u prostoru koji je smisao

svakog urbanističkog plana gubi ili postaje dugoročno izgubljen.

Na bespravnu gradnju sigurno su uvelike utjecale gospodarske i socijalne prilike u

državi, no uzroci bespravne gradnje su raznoliki. Izgradnja objekta uz nepoštivanje

propisa može biti rezultat neosviještenosti i neinformiranosti izvođača zakonima i

propisima ili, s druge strane, nemogućnosti poštivanja istih u financijskom pogledu.

Kako ishođenje građevinske dozvole zahtijeva veliki trošak, mnogi su prionuli

bespravnoj gradnji kako bi riješili vlastito stambeno pitanje. S druge strane, u

Hrvatskoj je zabilježen profiterski tip bespravne gradnje, koji je osobito obilježio

zadnje desetljeće, a posebno se očituje na obalnom području, otocima kao i u

najvećim gradskim središtima. Takva gradnja postoji također i u drugim gradovima

i naseljima kao i izvan njih, uključujući zaštićena područja prirodne i kulturne

baštine.

Naime, veliki problem predstavlja neusklađenost stanja u katastru sa stanjem u

zemljišnim knjigama. Građani koji imaju upisanu nekretninu samo u katastru nisu

njezini vlasnici već posjednici, za vlasništvo je potrebna uknjižba u zemljišnu

knjigu.

Iako su i do sada postojali zakoni koji su pokušali uspješno urediti bespravnu

gradnju, novousvojeni Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama,

koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2012. godine, ima za cilj povećanje broja

7

legaliziranih zgrada po pojednostavljenom i ubrzanom postupku. Rok za

podnošenje zahtjeva za legalizaciju bio je do 30. lipnja 2013. godine, a svi zahtjevi

predani nakon navedenog datuma biti će odbačeni. Ukupno je zaprimljeno

826.849 zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, a upravo taj broj

nadmašio je sva predviđanja. Potrebno je naglasiti kako se navedenim Zakonom

legalizira zgrada, no ne i područje na kojem se ona nalazi. Također, legalizacijom

nije riješeno pitanje vlasništva.

Kako ne postoji poklapanje stanja katastra i zemljišnih knjiga, a ozakonjenje

zgrada Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nije ujedno i

utvrđenje vlasništva, nameće se i potreba uknjižbe u zemljišnu knjigu.

8

2. ZAKONSKA REGULATIVA

Ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade te izrada elaborata za evidentiranje,

brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama temelje se na

Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, Pravilniku o

parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima, Zakonu o državnoj izmjeri i

katastru nekretnina, Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti, Zakonu o gradnji,

Pravilniku o katastru zemljišta, Pravilniku o katastarskim znakovima i Zbirci

kartografskih znakova.

2.1. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama

Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama uređuju se uvjeti,

postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih

zgrada. Također, dani su osnovni uvjeti za ozakonjenje zgrada, postupak

ozakonjenja zgrada, definirani su komunalni i vodni doprinosi, naknada za

zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru te pravne posljedice

ozakonjenja zgrade. Danom stupanja na snagu Zakona o postupanju s nezakonito

izgrađenim zgradama (NN 86/12) prestaje važiti Zakon o postupanju s nezakonito

izgrađenim zgradama (NN 90/11).

2.1.1. Nezakonito izgrađena zgrada

Nezakonito izgrađenom zgradom u smislu Zakona smatra se zgrada, odnosno

rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava

građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu

1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog

snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011., DOF5/2011, na kojoj su

izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi kao temelji sa zidovima,

odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom, sa ili bez

krova, najmanje jedne etaže. DOF5/2011 mora biti dostupan na uvid građanima u

sjedištu središnjeg tijela države uprave nadležnog za poslove državne izmjere i

katastra nekretnina, područnim uredima za katastar, Gradskom uredu za katastar i

9

geodetske poslove Grada Zagreba i upravnim tijelima koja donose rješenja o

izvedenom stanju.

Prema zakonu, pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

zgrada za obavljanje isključilo poljoprivredne djelatnosti podrazumijeva sve

proizvodne građevine na gospodarstvu, građevine za preradu, skladištenje,

doradu i prodaju poljoprivrednih proizvoda te sve prateće građevine koje

služe odvijanju tehnološkog procesa na poljoprivrednom gospodarstvu,

završena zgrada, odnosno završeni dio zgrade je zgrada, odnosno njezin

dio na kojoj su izvedeni svi građevinski i drugi radovi kao pripremni,

zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih

proizvoda, postrojenja ili opreme, sa ili bez izvedene fasade,

zgrada javne namjene je zgrada namijenjena: obavljanju poslova, odnosno

djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja,

prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu

državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne

samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, banaka, štedionica i

građanskih komora i drugih udruga, vjerskih zajednica, putnicima u javnom

prometu te korisnicima poštanskih i elektroničkih komunikacijskih usluga,

građevina koja neposredno služi za uporabu nezakonito izgrađene zgrade,

odnosno postojeće zgrade ili za odvijanje tehnološkog procesa u zgradi kao

silos, vodosprema, septička jama, bazen, potporni zid i dr. smatra se

njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuje se zajedno sa zgradom, odnosno

sukladno ovom Zakonu (Hrvatski Sabor 2012).

Također, postoji i nezakonita rekonstrukcija postojeće zgrade. Pod tim pojmom

smatra se dogradnja, nadogradnja, uklanjanje vanjskog dijela građevine, promjena

namjene ili tehnološki proces na zgradi koja je bila postojeća - legalna, a da je isto

učinjeno bez odobrenja. Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju može

se podnijeti za sve nezakonite rekonstrukcije ili za svaku funkcionalnu jedinicu

posebno.

10

Zahtjevu za ozakonjenje rekonstrukcije postojeće zgrade do 400 m2 potrebno je

priložiti dva dokumenta: tri kopije katastarskog plana ukoliko je zgrada

evidentirana u katastru ili geodetski snimak ukoliko nije te snimak izvedenog

stanja. Zahtjevu za ozakonjenje nezakonite rekonstrukcije u zgradi iznad 400 m2

prilažu se tri kopije katastarskog plana ili geodetski snimak ako zgrada nije

evidentirana u katastru, arhitektonski snimak i izjava ovlaštenog inženjera

građevinarstva da su ispunjeni bitni zahtjevi mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Ukoliko se prilikom rekonstrukcije nisu mijenjali vanjski gabariti, već samo

promjena namjene zgrade odnosno njezina dijela, tada se naknada za

zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru plaća za obujam nezakonito

rekonstruiranog dijela zgrade. Komunalni i vodni doprinosi se ne plaćaju jer je

građevina ostala u odobrenim gabaritima. U postupku ozakonjenja nezakonite

rekonstrukcije kojom su povećani gabariti postojeće zgrade, uz naknadu za

zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, plaća se i vodni i komunalni

doprinos za nezakonito rekonstruirani dio, odnosno dogradnju.

Potrebno je izdvojiti još i lođe i balkone. Lođa odnosno balkon koji je ostakljen ili

na neki drugi način zatvoren, a da je pritom zadržao funkciju balkona odnosno

lođe se ne ozakonjuje. S druge strane, lođa odnosno balkon koji su zatvaranjem

izgubili svoju prvobitnu funkciju, na kojima je djelomično ili u potpunosti uklonjen

zid zgrade i izvršeni drugi zahvati radi promjene namjene podliježu obvezi

ozakonjenja. Dokumenti koje je potrebno priložiti za legalizaciju bespravno

zatvorene lođe i balkona ovisi o kategoriji građevine na kojoj se nalazi bespravni

zahvat. Ukoliko su lođa ili balkon bespravno izgrađeni na građevini većoj od

400m2 zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju potrebno je priložiti

arhitektonski snimak i uvjerenje o mehaničkoj otpornosti kojim će se dokazivati

jesu li prilikom bespravnog zahvata uklanjani nosivi zidovi, odnosno kako je

navedeni zahtjev utjecao na statiku zgrade. Za legalizaciju lođe i balkona na

građevini od 100 do 400 m2 zahtjevu se prilaže snimak izvedenog stanja, dok je za

legalizaciju balkona i lođe na zgradi do 100 m2 zahtjevu potrebno priložiti iskaz

površina i obračunske veličine zgrade koje su potrebne za obračun komunalnog i

11

vodnog doprinosa te naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u

prostoru i četiri fotografije koje prikazuju sva pročelja zgrade.

2.1.2. Osnovni uvjeti za ozakonjenje zgrada

Navedenim Zakonom propisani su i osnovni uvjeti za ozakonjenje nezakonito

izgrađenih zgrada. Legalizirati se mogu izgrađene građevine i rekonstrukcije

postojećih ako su vidljive na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave

izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21.

lipnja 2011. godine. Na objektu moraju biti izvedeni najmanje grubi konstruktivni

građevinski radovi najmanje jedne etaže – temelji sa zidovima, odnosno

stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom sa ili bez krova. Nije

moguće legalizirati samo temelje, premda su vidljivi na snimci.

Na nezakonito izgrađenoj zgradi može se, protivno prostornom planu, ozakoniti

najviše dvije etaže od kojih je zadnja potkrovlje, osim ako odlukom predstavničkog

tijela jedinice lokalne samouprave nije određen veći broj etaža (Hrvatski Sabor

2012). Ako prostornim planom ili ovim Zakonom (članak 5., stavak 2.) za određeno

područje nije propisan broj etaža zgrade koji se može izgraditi, ozakoniti se može

najviše četiri etaže.

Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako se nalazi:

izvan građevinskog područja ili izvan tradicijske naseobine u nacionalnom

parku, parku prirode, regionalnom parku, park-šumi, strogom rezervatu,

posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture,

unutar koridora energetskih i vodnih građevina. Unutar koridora prometne

građevine ozakonjenje je moguće jedino ako javnopravno tijelo nadležno za

upravljanje tom građevinom izda potvrdu da je građevina izgrađena u

skladu s posebnim uvjetima,

unutar koridora komunikacijskih građevina osim ako javnopravno tijelo

nadležno za upravljanje tom građevinom ne izda potvrdu da je građevina

izgrađena u skladu s posebnim uvjetima,

na površini na kojoj je planirana javna i društvena namjena unutar

građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih,

12

zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih, komunalnih sportskih, kulturnih i

vjerskih funkcija,

unutar građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom

predviđeno za gospodarsku namjenu i groblja,

na području posebne zaštite voda – zona sanitarne zaštite vode za piće u

kojoj je prema posebnim propisima zabranjeno građenje zgrada za kakvu je

podnesen zahtjev,

unutar eksploatacijskog polja mineralne sirovine, osim zgrada izgrađenih na

eksploatacijskom polju nafte, plina ili geotermalnih voda,

unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokrenutog

kulturnog dobra ili kulturno-povijesne cjeline koja je upisana u Registar

kulturnih dobara Republike Hrvatske ili ako je rekonstruirani dio

pojedinačnog nepokretnog kulturnog dobra upisanog u taj Registar, osim

zgrade za koju je javnopravno tijelo nadležno za poslove zaštite kulturne

baštine izdalo potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to

tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske

dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja,

na području upisanom u listu svjetske baštine UNESCO-a,

na postojećoj površini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru,

osim zgrade izgrađene na vodnom dobru uz suglasnost Hrvatskih voda –

pravne osobe za upravljanje vodama (Hrvatski Sabor 2012).

Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako je izgrađena na međi s

drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje

se nalazi na međi ima otvor kao što je prozor, vrata, otvor za prozračivanje,

balkon, lođu i sl. ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu. Uvjet za

legalizaciju je da se otvor, odnosno istak ukloni. Također, nije moguće ozakoniti ni

kamp-kućicu, kontejner i sl., kao ni zgrade izgrađene od materijala kojima se ne

osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja kao što je baraka i slično

(Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2014a).

13

2.1.3. Kategorizacija nezakonito izgrađenih zgrada

Postupak legalizacije mijenja se u odnosu na kategoriju nelegalnog objekta, a

objekti se dijele u četiri kategorije: zahtjevna zgrada, manje zahtjevna zgrada,

jednostavna zgrada i pomoćna zgrada.

2.1.3.1 Zahtjevna zgrada

Zahtjevnom zgradom smatra se izgrađena zgrada čija je građevinska bruto

površina veća od 400 m2, zgrada namijenjena za obavljanje isključivo

poljoprivrednih djelatnosti čija je građevinska bruto površina veća od 1000 m2 i

zgrada javne namjene bez obzira na njezinu površinu. Za navedenu zgradu

podnositelj zahtjeva prilaže tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju

je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer geodezije koji stručne geodetske poslove

obavlja samostalno u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili u zajedničkome

geodetskom uredu ili koju je izradila pravna osoba registrirana za obavljanje

stručnih geodetskih poslova i ovjerila odgovorna osoba - ovlašteni inženjer

geodezije, sukladno posebnom zakonu, odnosno kopije katastarskog plana ako je

nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu, tri primjerka

arhitektonske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koju je

izradio ovlašteni arhitekt, izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da

nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i

stabilnosti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili

prema važećim propisima, ako se radi o završenoj zgradi, odnosno njezinom

dijelu. Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito

izgrađenu zgradu javne namjene bez obzira na njezinu površinu podnositelj

zahtjeva, uz navedene dokumente, prilaže izjavu ovlaštenog arhitekta te

ovlaštenih inženjera građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva da nezakonita

zgrada ispunjava bitni zahtjev sigurnosti u korištenju i bitni zahtjev zaštite od

požara prema propisima, ako se radi o završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu

(Hrvatski Sabor 2012). Zgradom javne namjene podrazumijeva se zgrada

namijenjena: obavljanju poslova, odnosno djelatnosti u području društvenih

djelatnosti, radu državnih tijela i organizacija lokalne i područne samouprave,

pravnih osoba s javnim ovlastima, banaka, štedionica i drugih financijskih

14

organizacija, međunarodnih institucija, gospodarskih, strukovnih i građevinskih

komora i drugih udruga, vjerskih zajednica, putnicima u javnom prometu te

korisnicima poštanskih i elektroničkih komunikacijskih usluga.

2.1.3.2 Manje zahtjevna zgrada

Manje zahtjevnom zgradom smatra se izgrađena zgrada čija građevinska bruto

površina nije veća od 400 m2 i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih

djelatnosti čija građevinska bruto površina nije veća od 1000 m2. Za navedenu

zgradu zahtjevu se prilaže tri primjerka geodetskog snimka, odnosno kopije

katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na

katastarskom planu i tri primjerka snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene

zgrade koju je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva.

2.1.3.3 Jednostavna zgrada

Jednostavna zgrada je nezakonito izgrađena zgrada čija građevinska bruto

površina nije veća od 100 m2 i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih

djelatnosti čija građevinska bruto površina nije veća od 400 m2. Podnositelj

zahtjeva prilaže tri primjerka geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog

plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu,

iskaz površina i obračunske veličine zgrade - građevinska bruto površina, broj

etaža i visina zgrade u metrima, foto dokumentaciju te iskaz podataka za obračun

naknade za zadržavanje zgrade u prostoru.

2.1.3.4 Pomoćna zgrada

Pomoćna zgrada je u funkciji osnovne zgrade, ima jednu etažu i tlocrtna površina

joj nije veća od 50 m2. Za takvu zgradu podnositelj zahtjeva, uz zahtjev za

donošenje rješenja o izvedenom stanju, prilaže i tri primjerka kopije katastarskog

plana i akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je

osnovna zgrada zakonito izgrađena.

15

2.1.4. Komunalni i vodni doprinosi

U roku od petnaest dana od izvršnosti rješenja o izvedenom stanju nadležno

upravno tijelo dužno je tijelima nadležnim za utvrđivanje komunalnog i vodnog

doprinosa dostaviti podatke potrebne za obračun iznosa tog doprinosa. Rješenjem

o utvrđivanju komunalnog i vodnog doprinosa odobrava se odgoda plaćanja

doprinosa, odnosno odgoda početka njegova plaćanja u slučaju obročne otplate,

za godinu dana od dana izvršnosti rješenja, ako to zatraži podnositelj zahtjeva,

odnosno vlasnik zgrade (Hrvatski Sabor 2012).

Po izvršnosti rješenja o izvedenom stanju podnositelji zahtjeva, odnosno vlasnici

zgrade za koju je rješenje doneseno, dužni su platiti komunalni i vodni doprinos.

Komunalni i vodni doprinosi plaćaju se za sve legalizirane zgrade, izuzev

pomoćnih zgrada. Pritom, vlasnik posebnog dijela zgrade koji nije bio predmet

ozakonjenja, ne plaća komunalni i vodni doprinos. Podnositelj zahtjeva, odnosno

vlasnici zgrade plaćaju komunalni i vodni doprinos razmjerno suvlasničkom dijelu

zgrade, odnosno veličini njihova posebnog dijela zgrade ili veličini funkcionalne

jedinice koju koriste.

2.1.5. Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru

Prije donošenja rješenja o izvedenom stanju podnositelji zahtjeva, odnosno

vlasnici zgrade, dužni su prije donošenja rješenja o izvedenom stanju platiti

naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru ili u slučaju

obročne otplate, dužni su uplatiti prvi obrok naknade. Naknada se utvrđuje

rješenjem o naknadi koje po službenoj dužnosti donosu upravno tijelo jedinice

lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva na čijem se

području nalazi zgrada za koju se donosi rješenje o izvedenom stanju.

Visinu i način obračuna iznosa naknade te detaljnije uvjete plaćanja naknade

propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom. Visina naknade propisuje se ovisno

o veličini, lokaciji i namjeni zgrade te načinu plaćanja naknade, kao i drugim

kriterijima.

16

2.1.6. Pravne posljedice ozakonjenja zgrade

Bitno je naglasiti da rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na

vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na

kojemu je ta zgrada izgrađena. Završeni dio zgrade ili završena zgrada, za koju je

doneseno rješenje o izvedenom stanju, smatra se u smislu posebnog zakona

postojećom građevinom.

Nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio zgrade stambene namjene, poslovne

namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne

djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može se bez

lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja završiti u okviru

ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni

krov bez nadozida. Za završetak zgrade, odnosno dijela zgrade druge namjene

potrebno je u skladu s posebnim zakonom ishoditi rješenje o uvjetima građenja

odnosno lokacijsku dozvolu. Sukladno posebnim zakonima, navedena zgrada

može se priključiti na komunalne vodne građevine, na elektroenergetsku mrežu i

drugu infrastrukturu sukladno posebnim zakonima. Nedovršena zgrada, odnosno

njezin nezavršeni dio evidentira se u katastarskom operatu sukladno posebnom

propisu kojim se uređuje katastar i posebnom propisu kojim se uređuje građenje,

nakon što se završi.

Nadležni sud prilikom upisa zgrade ili njezinog rekonstruiranog dijela u zemljišnu

knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da

je priloženo rješenje o izvedenom stanju uz navođenje naziva i oznake tog akta.

2.1.7. Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada

Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (AZONIZ) osnovana je

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim

zgradama. To je privremena agencija koja je osnovana za obavljanje praćenja i

ubrzanja procesa ozakonjenja zgrada te postizanja ravnomjerne opterećenosti

nadležnih upravnih tijela s tim u vezi. Agencija prestaje s radom završetkom

ozakonjenja zgrada na temelju navedenog Zakona (Hrvatski Sabor 2013b).

17

AZONIZ provodi postupak i donosi rješenja o izvedenom stanju u slučajevima

kako je propisano Zakonom, priprema rješenja o visini naknade za zadržavanje

nezakonito izgrađene zgrade u prostoru te ih dostavlja jedinici lokalne samouprave

na čijem se području nalazi zgrada, prati stanje rješavanja zahtjeva za

ozakonjenje zgrada u županijama i gradovima, predlaže Ministarstvu, županijama i

gradovima mjere u svrhu poboljšanja učinkovitosti rješavanja zahtjeva za

ozakonjenje zgrada. Također, Agencija evidentira ozakonjene zgrade u

informacijskom sustavu prostornog uređenja, prati naplatu naknada za

zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru po izdanim rješenjima te

obavlja i druge poslove koji su propisani Zakonom.

Za potrebe praćenja donošenja rješenja o izvedenom stanju Agencija za

ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada ustrojava i vodi registar izdanih rješenja

o izvedenom stanju u elektroničkom obliku. U navedeni Registar nadležna su tijela

dužna po pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju unijeti podatke o tom

rješenju. Registar obvezno sadrži podatke o klasi, statusu i datumu predmeta,

podnositelju zahtjeva što podrazumijeva ime i prezime ili naziv društva, adresu,

osobni identifikacijski broj, podatke o zgradi ili drugoj građevini i status zgrade, kao

i vrstu zgrade, namjenu, katastarsku česticu, katastarsku općinu, bruto

građevinsku površinu, obujam, broj i naziv zgrade, etažu. Također, sadrži podatke

i o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru, što obuhvaća

ukupan iznos, način plaćanja naknade, visinu naknade, naziv jedinice lokalne

samouprave na čijem se području nalazi zgrada te sadrži podatke o inženjerima

koji su radili arhitektonsku i geodetsku snimku kao i datum izrade istih.

Na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja nalazi

se Registar broja riješenih zahtjeva ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada. U

tablici 1 prikazana su karakteristični gradovi i županije, s najvećim, srednjim i

najmanjim postotkom riješenih zahtjeva, na dan 1. lipnja 2014. godine, koja je

preuzeta sa internet stranice Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Ukupan broj zaprimljenih zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada je

826.849, dok broj riješenih zahtjeva iznosi 116.160. Grad s najvećim postotkom

riješenih zahtjeva je Vukovar koji iznosi 43.62%, dok je Karlovac grad s najmanjim

18

postotkom riješenih zahtjeva, svega 4.66%. Ukupni broj primljenih zahtjeva u

gradu Zadru iznosi 13.258, dok je do navedenog datuma riješeno 17.16%

zahtjeva. U Zadarskoj županiji zaprimljeno je 53.669 zahtjeva, a riješeno ih je

svega 15.02%.

Tablica 1. Registar broja riješenih zahtjeva ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada

Županija / Grad

Broj

zaprimljenih

zahtjeva

Broj

riješenih

zahtjeva

Postotak

Grad Vukovar 2.549 1.112 43,62

Grad Dubrovnik 5.440 2.165 39,8

Grad Virovitica 4.533 1.553 34,26

Grad Bjelovar 6.483 2.070 31,93

Grad Zagreb 91.264 18.288 20,04

Grad Zadar 13.258 2.275 17,16

Zadarska županija 53.669 8.062 15,02

Zagrebačka županija 46.330 4.978 10,74

Grad Osijek 12.510 686 5,48

Grad Sisak 7.727 412 5,33

Karlovačka županija 17.663 823 4,66

Ukupno 826.849 116.160 14,05

Registar broja riješenih zahtjeva ozakonjenja

nezakonito izgrađenih zgrada

19

2.2. Pravilnik o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima

Sadržaj i oblik parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata te način njihove izrade,

pregledavanja i potvrđivanja propisan je Pravilnikom o parcelacijskim i drugim

geodetskim elaboratima (NN 86/2007, 25/2009 i 148/2009).

Sadržaj i oblik elaborata propisuje se na način da se određuju njihove vrste, izgled

i njihovi sastavni dijelovi. Također, pravilnikom su određene i radnje koje se

obavljaju da bi se elaborati mogli izraditi. Pregledavanje i potvrđivanje elaborata

propisuje se na način da se određuju postupci koje obavljaju područni uredi za

katastar odnosno tijelo nadležno za katastarske poslove Grada Zagreba prilikom

pregledavanja i potvrđivanja elaborata (Državna geodetska uprava 2007).

Elaborati se izrađuju kao tehnička osnova za potrebe održavanja katastra

nekretnina, postupnog osnivanja katastra nekretnina te provođenja promjena u

katastru zemljišta.

Elaborati mogu biti izrađeni u svrhu:

diobe ili spajanja katastarskih čestica,

provedbe dokumenata ili akta prostornog uređenja,

evidentiranja pomorskog ili vodnog dobra,

evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim

građevinama,

evidentiranja ili promjene podataka o načinu uporabe katastarskih čestica,

evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih

čestica,

evidentiranja međa uređenih u posebnom postupku,

provedbe u zemljišnoj knjizi,

izmjere postojećeg stanja radi ispravljanja zemljišne knjige,

ispravljanja propusta u održavanju katastra,

ispravljanja podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke

reambulacije,

promjene područja i granica katastarskih općina.

20

2.3. Zakon o gradnji

Zakon o prostornom uređenju i gradnji prestao je važiti 31.12.2013. godine, te

materiju tog zakona sada reguliraju novi zakoni: Zakon o gradnji, Zakon o

prostornom uređenju i Zakon o građevinskoj inspekciji.

Zakonom o gradnji uređuje se projektiranje, građenje, uporaba i održavanje

građevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi osiguranja

zaštite i uređenja prostora u skladu s propisima koji uređuju prostorno uređenje

(Hrvatski Sabor 2013a). Također, ovim Zakonom osigurani su temeljni zahtjevi za

građevinu i drugi uvjeti propisani za građevine kao i propisi doneseni na temelju

ovog Zakona.

Odredbom članka 136. stavka 1. Zakona o gradnji izgrađena građevina, odnosno

rekonstruirana građevina može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon te se

može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u toj građevini prema posebnom

zakonu tek nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola. Odredbom

članka 148. stavka 1. istog Zakona je propisano da se građevina može evidentirati

u katastru ako je za nju izdana uporabna dozvola.

Nadležni sud prilikom upisa građevine u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u

posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je za evidentiranje građevine u

katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu

izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Stavljanjem navedene

zabilježbe nadležni sud istodobno po službenoj dužnosti briše zabilježbu iz

zemljišne knjige da građevinska i/ili uporabna dozvola nije priložena, ukoliko takva

zabilježba postoji. Upis zabilježbe dokaz je o evidentiranju isprave, a ne o

zakonitosti i uporabljivosti građevine.

21

3. METODE GEODETSKE IZMJERE

Prikupljanje terenskih podataka za točke kojima je definiran detalj, s ciljem izrade

plana ili karte snimljenog detalja, naziva se izmjera ili snimanje detalja. Dobiveni

podaci na planu ili karti trebaju definirati položaj detaljnih točaka koji su predmet

izmjere. Način prikupljanja terenskih podataka naziva se metoda snimanja detalja

ili izmjera zemljišta (Džapo 2008).

Metode snimanja dijele se na numeričke metode, grafičke metode i metode

satelitske geodezije (GNSS), sa zajedničkim ciljem da se na osnovu terenski

prikupljenih podataka može izraditi plan ili karta. Podjela metoda snimanja

prikazana je na slici 1.

Slika 1. Metode snimanja (Džapo 2008)

22

3.1. Polarna i ortogonalna metoda

Prilikom katastarskih premjera gradova i snimanja detalja u ravničarskim

predjelima, položaj točaka određivan je ortogonalnom metodom. Za prikaz visina

tih područja koristio se geometrijski nivelman. Danas se ortogonalna metoda

koristi samo u iznimnim situacijama, kao npr. za ucrtavanje pojedinačnih objekata

u katastarske planove u gusto izgrađenim područjima. Ortogonalnom metodom

izmjere detalja mjere se izravno pravokutne koordinate detaljnih točaka u bilo

kojem relativnom pravokutnom koordinatnom sustavu kojem je početna točka

mjerenja ishodište koordinatnog sustava. Linija snimanja (poligonska strana, linija

linijske mreže) predstavlja os y, a okomito na nju nalazi se os x.

Polarna metoda primjenjuje se prvenstveno za premjer neravnog, brežuljkastog i

brdovitog terena, odnosno za izradu topografskih i katastarsko-topografskih

planova za manja područja. Uz primjenu mjernih stanica, danas se ova metoda

koristi ne samo za snimanje i prikazivanje manjih dijelova Zemljine površine na

geodetskim planovima krupnijih mjerila, nego i za prijenos točaka projekata na

teren, odnosno za iskolčavanje različitih objekata. Polarnom metodom mjere se

relativne polarne koordinate pojedinih točaka detalja s obzirom na neke točke, kao

GPS točke ili poligonske točke, i neke početne smjerove s tih točaka - poligonske

stranice (Macarol 1978). Tako će prostorne polarne koordinate detaljne točke 1 s

obzirom na točku T1 i smjer od nje prema poznatoj točki biti horizontalni kut α,

zenitna udaljenost z i kosa duljina d, prikazano na slici 2. Duljina d mjeri se kod

polarnog snimanja detalja indirektno, pomoću elektronskog daljinomjera - mjerna

stanica. Polarnom metodom dobiva se ujedno i horizontalni i vertikalni snimak

terena. Polarne koordinate točke 1 s obzirom na točku T1 biti će:

α. . . horizontalni kut

z. . . zenitna udaljenost

d. . . kosa duljina

Iz izmjerenih veličina može se dobiti horizontalna duljina d’ i visinska razlika Δh

točaka T1 i 1:

23

d’= dcos φ

Δh = dcosz + i – r ili

Δh = d’ctgz + i – r

gdje su:

i. . . visina instrumenta

r. . . visina signala

φ. . . vertikalni kut

Slika 2. Polarna metoda

24

Dakle, numeričkom metodom za svaku detaljnu točku dobiju se numerički podaci.

Na osnovu podataka prikupljenih izmjerom u uredu slijedi izrada plana u

odgovarajućem mjerilu. Točnost snimljenog detalja treba biti veća za plan

krupnijeg mjerila i obrnuto. Numeričke metode vrlo su pogodne za održavanje

katastra zemljišta, uređenje i obnavljanje granice vlasništva kod imovinsko pravnih

sporova itd. Ovisno o vrsti i namjeni planova i mjerilu, određuje se koliko će se

detaljno snimati pojedini objekti. Svi detalji izmjere ucrtavaju se i označavaju

prema važećem topografskom ključu.

Za izradu elaborata ovog diplomskog rada korištena je mjerna stanica Leica TC

1103 prikazana na slici 3. Tehničke karakteristike navedene mjerne stanice dane

su u tablici 2.

Slika 3. Mjerna stanica Leica TC 1103 (Google 2014)

25

Tablica 2. Tehničke karakteristike mjerne stanice Leica TC 1103

3.2. Fotogrametrija

Dok numeričke metode osiguravaju veću točnost snimljenog detalja, grafičke

metode su znatno efikasnije i time racionalnije.

Fotogrametrija je metoda mjerenja pomoću koje se, na osnovi fotogrametrijskih

mjerenja snimki – fotograma, dobivaju oblik, dimenzije i položaj snimanog objekta.

Rezultati fotogrametrijske restitucije mogu biti:

brojevi, odnosno koordinate pojedinih točaka objekta u trodimenzionalnom

koordinatnom sustavu – digitalno određivanje točaka,

crteži koji mogu biti analogni i/ili digitalni, odnosno karte i planovi s

horizontalnom i visinskom predodžbom i drugi grafički prikazi objekata,

snimke koje mogu biti analogne ili digitalne, prije svega redresirane

fotografije – ortofoto i iz njih izrađene fotokarte, kao i fotomozaici i

prostorne, stereo, snimke.

26

Uz geometrijsku rekonstrukciju snimanih objekata, u mnogo je slučajeva važan

sadržaj snimki. Rezultat takve fotointerpretacije je klasifikacija objekata prema

različitim značajkama. Fotogrametrija omogućava rekonstruiranje objekata i

utvrđivanje njihovih značajki bez izravnog kontakta. Taj se način dobivanja

informacija danas naziva daljinskim istraživanjem, eng. remote sensing.

Fotogrametrija se prvenstveno primjenjuje za izradu topografskih podloga u obliku

linijskih karti i ortofoto karti. Kada se navedeni produkti izvode modernim

instrumentarijem kao trodimenzionalni digitalizatorima, dobiva se i vrijedan

nusprodukt, koji se koristi u mnogim aplikacijama, tzv. Digitalni model reljefa

(DMR). U jednom takvom digitalnom modelu reljefa pohranjene su informacije o

obliku, položaju i veličini, te korištenju površine terena te se mogu na različite

načine obrađivati u Geografskim informacijskim sustavima.

Također, u fotogrametriji je moguće odrediti i gustu mrežu stalnih točaka koje

mogu poslužiti kao osnova za daljnju izmjeru, kao i za katastarsku izmjeru. Dakle,

može se vršiti određivanje koordinata međnih točaka. Pritom je moguće potrebnu

točnost određivanja postići promjenom mjerila snimanja (Kraus 2006).

S obzirom na položaj kamere u prostoru, fotogrametrija se dijeli na terestričku

fotogrametriju kad se kamera nalazi na vanjskoj površini Zemlje i

aerofotogrametriju kad je kamera smještena u zrakoplovu ili helikopteru. Premda

je fotogrametrija prvenstveno znanstvena disciplina o mjerenju položaja snimljenih

fizičkih objekata, konstrukcijom fotogrametrijskih kamera za blizupredmetno

snimanje naročito stereokamera, pri čemu je udaljenost snimanja cca 1m do

100m, područje primjene fotogrametrije proširilo se na mjerenja u arhitekturi,

precizna mjerenja građevinskih i drugih inženjersko-tehničkih objekata, mjerenja u

svrhu kontrole građevinskih objekata i prikupljanja dokumentacije o štetama na tim

objektima, mjerenja umjetničkih i inženjersko tehničkih modela, mjerenja

deformacija i praćenje kinematičkih pojava te mnoge druge mogućnosti.

27

3.3. Metode satelitske geodezije

Do pojave GPS-a u sva mjerenja bilo je uključeno viziranje te je bilo potrebno i

dogledanje krajnjih točaka čije su koordinate određivane. Uporabom GPS-a

dogledanje više nije potrebno. Primjenom GPS-a zahtjevi postavljeni pred

geodetskog stručnjaka rješavaju se jednostavnije, brže i efikasnije. No, i GPS ima

svojih nedostataka i ograničenja koja ovise o zadatku, primjeni i točnosti koja je

postavljena pred geodetskog stručnjaka.

Postupci mjerenja GPS-om svoju primjenu uvelike nalaze u katastru nekretnina

prilikom novih izmjera dijela ili cijelih katastarskih općina, pri održavanju

katastarskih planova manjih dijelova jedne katastarske općine te pri stabilizaciji

osnovnih geodetskih mreža.

Dva su osnovna principa GNSS pozicioniranja: apsolutno pozicioniranje i relativno

pozicioniranje. Apsolutno pozicioniranje podrazumijeva neovisno određivanje

koordinata pojedinačnih točaka u odnosu na jedinstveni globalni sustav. Za

primjenu ove metode dovoljan je jedan prijemnik. Relativno pozicioniranje

podrazumijeva određivanje relativnog položaja između dva ili više prijemnika koji

istovremeno primaju iste satelitske signale (Novaković 2010).

Metode GNSS pozicioniranja dijele se na statičke i kinematičke metode.

Za vrijeme statičkog pozicioniranja prijamnici su nepomični. Potrebno je najmanje

dva uređaja pri čemu se jedan nalazi na poznatoj, a drugi na nepoznatoj točki.

Ova metoda koristi se za visoko precizne radove.

Za potrebe određivanja koordinata velikog broja točaka u što kraćem vremenu

najbolja je GPS RTK (Real Time Kinematic) metoda izmjere. GPS RTK metoda ne

zahtjeva naknadnu obradu podataka dobivenih mjerenjem kako bi se odredile

koordinate nepoznatih točaka, već se koordinate točaka određuju u realnom

vremenu na terenu za vrijeme samog mjerenja. U vrlo kratkom vremenu koje ovisi

o traženoj točnosti mogu se odrediti položaji nepoznatih točaka te se mogu dobiti

njihove koordinate u državnom koordinatnom sustavu. Također, ovom metodom

moguće je i iskolčavati točke na terenu. GPS RTK metodom dobiju se 3D

28

koordinate nepoznatih točaka (Kapović 2006). Udaljenost referentne točke i

detaljnih točaka ne smije biti veća od 5 km. Ova metoda ima brojne prednosti kao

što su efikasnost, ekonomičnost, pouzdanost i točnost. Primjenjuje se kod

uređenja međa, parcelacija, usklađenja, izmjere instalacija, za potrebe inženjerske

geodezije kao što je izmjera velikih područja, iskolčenje velikog broja točaka,

izgradnja prometnica ili naselja te izrade geodetskih podloga.

Slika 4. Leica System 1200 (Google 2014)

Koordinate točaka geodetske osnove određene su GPS opažanjima instrumentom

Leica System 1200 prikazanom na slici 4 za kojeg su dane i tehničke specifikacije

u tablici 3.

Tablica 3. Tehničke karakteristike mjerne stanice Leica System 1200

29

3.4. Hrvatski pozicijski sustav (CROPOS)

Hrvatski pozicijski sustav (CROPOS) je državna mreža referentnih GNSS (Global

Navigation Satelite System) stanica Republike Hrvatske. Pojam referentni GNSS

sustavi objedinjuje američki sustav GPS (Global Positioning System), ruski sustav

GLONASS (Global Navigation Satellite System) i europski sustav GALILEO. U

geodetskoj znanosti i praksi teži se čim većoj točnosti i pouzdanosti podataka uz

minimalne materijalne izdatke. CROPOS sustav omogućuje određivanje položaja

u realnom vremenu s točnošću od +/- 2 cm u horizontalnom smislu te +/- 4 cm u

vertikalnom smislu na području cijele države. Kontinuirana GNSS mjerenja (CORS

– Continuosly Operating Reference Station) moguća su pomoću umreženih

referentnih stanica, moguć je prijenos podataka mjerenja u kontrolni centar kao i

mogućnost daljinskog upravljanja referentnim stanicama iz kontrolnog centra.

Tako se na temelju podataka mjerenja računaju korekcijski parametri mjerenja

različitih razina točnosti u realnom vremenu, te kod najviših zahtjeva točnosti

izvorni podaci mjerenja za post-processing obradu.

Za mjerenja korištenjem trajnog višenamjenskog sustava za satelitsko

pozicioniranje CROPOS te GNSS metode mjerenja potrebno je ispuniti sljedeće

uvjete:

ukupno 6 geometrijski dobro raspoređenih satelita,

u blizini mjerenih točaka ne smije biti fizičkih zapreka kao što su visoki

objekti, visoka vegetacija i sl., a naročito na južnoj strani u odnosu na točku

na kojoj se obavlja mjerenje,

minimalan potencijalni utjecaj izvora multipath-a i radio-elektroničkog

zračenja u blizini točke.

Ukoliko nisu ispunjeni navedeni uvjeti preporuča se primjena terestričkih

geodetskih metoda mjerenja te stereoizmjera (Državna geodetska uprava 2013).

Princip rada CROPOS sustava prikazan je na slici 5.

30

Slika 5. Princip rada CROPOS sustava (Državna geodetska uprava 2013)

Koordinate referentnih stanica izračunate su u ITRF2005 koordinatnom sustavu,

epoha mjerenja je 2008.83 (GPS tjedan 1503) te su potom transformirane u

ETRF00 (R05) sustav (ETRS89) pa se i koordinate točaka mjerenih CROPOS

sustavom prikazuju u tom sustavu. ETRS89 (European Terrestrial Reference

System 1989) predstavlja službeni položajni datum za područje Europe. Navedeni

datum za referentni elipsoid koristi GRS80 (Geodetic Reference System 1980).

CROPOS sustav sastoji se od 30 referentnih GNSS stanica koje su raspoređene

na međusobnoj udaljenosti od 70 km tako da prekrivaju cijelo područje Republike

Hrvatske, kao što je prikazano na slici 6. Svrha CROPOS sustava je prikupljanje

podataka satelitskih mjerenja i računanje korekcijskih parametara. Korekcijski

parametri biti će dostupni i na terenu putem mobilnog interneta (GPRS/GSM).

31

Slika 6. CROPOS referentne GNSS stanice (CROPOS 2008)

Tri su servisa CROPOS sustava koji su na raspolaganju korisnicima, a

međusobno se razlikuju po metodi rješenja, načinu prijenosa podataka i vremenu

dostupnosti te točnosti određivanja položaja te formatu podataka. Diferencijalni

servis pozicioniranja u realnom vremenu (DSP) točnosti je od 0.3 do 0.5 m.

Metoda rješenja je umreženo rješenje kodnih mjerenja u realnom vremenu.

Primjene DSP-a su u geoinformacijskim sustavima, navigaciji, upravljanje

prometom, zaštita okoliša, u poljoprivredi i šumarstvu i dr. Visokoprecizni servis

pozicioniranja u realnom vremenu (VPPS) daje centimetarsku točnosti od 2 cm za

2D i 4 cm za 3D. Metoda rješenja je umreženo rješenje faznih mjerenja u realnom

vremenu. Minimalna duljina mjerenja pri određivanju koordinata točaka međa i

drugih granica korištenjem VPPS servisa i RTK metode mjerenja je 5 sekundi u

jednom neovisnom mjerenju. Primjena VPPS je za katastar, kod izmjere državne

granice, aerofotogrametrije, hidrografije, inženjerske geodezije i dr. Geodetski

precizni servis pozicioniranja (GPPS) daje subcentimetarsku točnost, a primjenu

nalazi za geodetsku osnovu, referentne sustave, znanstvenih i geodinamičkih

32

istraživanja. Rješenja ovim servisom dobivaju se naknadnom obradom, a prijenos

podataka je internetom.

Sustav kontinuirano nadzire Državna geodetska uprava. Dvije neovisne stalne

kontrolne stanice postavljene su u Jastrebarskom i Novoj Gradiški koje simuliraju

rad korisnika na terenu, postavljene su da bi se u svakom trenutku mogla dobiti

informacija o kvaliteti rada sustava u odnosu na vrijeme inicijalizacije te točnost i

raspoloživost sustava. Bitno je prilikom izmjere osigurati anteni kontinuirani prijem

signala satelita, odnosno slobodan horizont. Također, potrebno je izbjegavati

objekte koji mogu uzrokovati multipath.

Za rad s CROPOS sustavom potrebna je registracija korisnika u DGU, korisničko

ime i lozinka, GNSS prijamnik koji podržava rad i određivanje položaja u realnom

vremenu, GPRS ili GSM modem za prijem korekcijskih parametara u realnom

vremenu te pristup Internetu za preuzimanje podataka mjerenja u RINEX formatu

za naknadnu obradu podataka.

33

3.5. Transformacija koordinata

Službeni položajni geodetski datum u Republici Hrvatskoj je Hrvatski terestrički

referentni sustav 1996 (HTRS96) i pripadna kartografska projekcija HTRS96/TM,

no u praksi se još uvijek koristi i naslijeđeni datum HDKS s pripadnom Gauss-

Krügerovom projekcijom. Iz tog razloga, javlja se potreba za transformacijom

koordinata između koordinatnih sustava Republike Hrvatske u svakodnevnim

geodetskim poslovima. Transformacija koordinata točaka kada je to potrebno

obavlja se na sljedeće načine:

Helmertovom 7P transformacijom korištenjem transformacijskih parametara

kada su za neko područje izračunati parametri transformacije na temelju

koordinata identičnih točaka u HTRS96/TM i HDKS/GK koordinatnom

sustavu, a svrhu izrade dopunske mreže stalnih točaka geodetske osnove

koje su u službenoj upotrebi,

jedinstvenim transformacijskim modelom T7D za sva ostala područja

transformacija točaka.

Iznimno u slučajevima kada se izgrađeni vodovi protežu djelomično na području

na kojem postoje izračunati parametri transformacije, a djelomično na području na

kojem ti parametri nisu izračunati ili se izgrađeni vodovi protežu na više područja

na kojima postoje izračunati parametri a za njihovo računanje nisu korištene iste

identične točke transformacija točaka obavlja se korištenjem jedinstvenog

transformacijskog modela T7D. Isti princip iznimno se primjenjuje i kod detaljne

topografske izmjere te kod izrade geodetskih podloga te svih drugih

georeferenciranih prikaza (Državna geodetska uprava 2013).

Službeni model transformacije T7D je jedinstvena GRID transformacija za cijeli

teritorij Hrvatske, koja se sastoji od 7-parametarske transformacije i pravilnog

rastera prediciranih vrijednosti distorzije, kako za obje koordinate u ravnini tako i

za visine. To je jedinstveni model transformacije između novog položajnog

terestričkog referentnog sustava HTRS96 (ETRS89) i povijesnog položajnog

datuma iz vremena Austro-Ugarske Monarhije (HDKS – Hrvatski državni

34

koordinatni sustav). Također, omogućena je i transformacija visina između novog

(HVRS71 – Hrvatski visinski referentni sustav) i starog (Trst) vertikalnog datuma.

Kompjutorski program T7D osigurava brzu, jednostavnu, učinkovitu i točnu

transformaciju prostornih podataka, bez obzira na njihovu količinu. Također,

osigurana je i položajna i visinska točnost transformacije od +/- 5cm za

kontinentalni dio Hrvatske i +/- 10cm u području Jadranskog mora. Pravi smjer

transformacije je iz HDKS u HTRS96 te se u tom slučaju može očekivati i

poboljšanje kvalitete starih prostornih podataka. Moguć je i obrnuti smjer

transformacije koji se može vidjeti i kao „idealno kvarenje“ novih podataka u stari

okvir (Državna geodetska uprava 2009).

35

4. PODRUČJE GRADA ZADRA

Zadar se nalazi na 44°06'51'' sjeverne geografske širine i 15°13'40'' istočne

geografske duljine. Središte je Zadarske županije i šireg područja sjeverne

Dalmacije. Grad Zadar obuhvaća 33 katastarske općine.

U koordinatnim sustavima austrijskog katastra izrađeni su planovi za onaj dio

našeg teritorija koji je prije 1918. godine bio u austrijskoj polovini Austro-Ugarske

Monarhije. Na tom području teritorij se preslikava u tri koordinatna sustava: Bečki,

Krimski i Kloštar-Ivanićki. Područje Dalmacije pripada Bečkom koordinatom

sustavu s ishodištem koordinata na tornju crkve sv. Stjepana u Beču. Mjerilo tih

planova je 1:2880 i 1:2904.

Sljedeća katastarska izmjera za područje Zadra provedena je 50-ih godina 20.

stoljeća. Nakon toga, 70-ih godina 20. stoljeća za katastarsku općinu Zadar

provedena je tehnička reambulacija, pri čemu su obuhvaćene općine Diklo, Crno,

Kali, Preko, Poljana, Seline i dr. Nove katastarske izmjere započele su 90-ih

godina prošlog stoljeća, pri čemu su mjerene općine Grbe, Ninski Stanovi, Vir,

Vrsi, Petrčane, Zaton, Nin, Poljica, Žerava, Gorica i dr. U pojedinim katastarskim

općinama u tijeku je nova izmjera, kao što je općina Briševo, Polača i dr.

2. prosinca 2013. godine započinje produkcija Zajedničkog informacijskog sustava

zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) u Područnom uredu za katastar Zadar. Danom

započinjanja produkcije ZIS-a u Područnom uredu za katastar Zadar stavljaju se u

službenu uporabu digitalni katastarski planovi u novom službenom geodetskom

datumu i kartografskoj projekciji – HTRS96/TM, Hrvatski terestrički referentni

sustav HTRS96, sukladno Odluci o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i

ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske.

Uspostavom ZIS-a svi planovi transformirani su u novi koordinatni sustav,

HTRS96, te su kao takvi u službenoj uporabi i koriste se prilikom izrada svih

geodetskih elaborata.

36

5. POSTUPAK OZAKONJENJA NEZAKONITO IZGRAĐENE

ZGRADE

Podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, prikazanom na

slici 7, započinje postupak legalizacije. Navedeni zahtjev bilo je potrebno podnijeti

najkasnije do 31. prosinca 2012. godine za vlasnike kojima je bilo izdano i

dostavljeno rješenje o rušenju, odnosno 30. lipnja 2013. godine za sve ostale

posjednike bespravne građevine te se po isteku roka ne može više podnijeti.

Ukoliko je zahtjev podnesen nakon navedenog datuma, odbacuje se rješenjem.

Rješenjem o izvedenom stanju ozakonjuje se nezakonito izgrađena zgrada, a

donosi ga upravno tijelo jedinice područne, odnosno lokalne samouprave koje

prema posebnom zakonu obavlja poslove izdavanja akata za provođenje

dokumenata prostornog uređenja i građenje.

Zahtjevu je potrebno priložiti potrebnu dokumentaciju, a vrsta dokumentacije ovisi

o kategoriji u koju građevina pripada, što je opisano u poglavlju 2.1.3.

Prikupljanje potrebne dokumentacije započinje se u katastru. Ukoliko je građevina

ucrtana u katastarski plan te je u nepromijenjenom obliku, nije potrebno izraditi

geodetski snimak. Ukoliko je došlo do promjene na građevini, kao dogradnja, ili

zgrada nije ucrtana u katastarski plan, a vidljiva je na DOF-u od 21. lipnja 2011.

godine, potrebno je izraditi geodetski snimak. Katastarski plan ili geodetski snimak

osnova su za izradu preostale potrebne dokumentacije.

37

Slika 7. Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju (Projektiranje & Legalizacija gradnje 2014)

38

5.1. Geodetski snimak izvedenog stanja

Geodetski snimak izvedenog stanja odnosi se na nezakonito izgrađenu zgradu za

koju se traži ozakonjenje te se ne koristi za potrebe određivanja oblika i veličine

građevne čestice, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa ili drugih postupaka

određenih drugim zakonima (Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije

2014). Svrha geodetskog snimka je prikazati nezakonito izgrađenu zgradu koja se

želi ozakoniti i odrediti broj/brojeve katastarske čestice na kojoj se ta zgrada

nalazi.

Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade izrađuje i

ovjerava ovlašteni inženjer geodezije koji stručne geodetske poslove obavlja

samostalno u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili u zajedničkom geodetskom

uredu odnosno u pravnoj osobi registriranoj za obavljanje stručnih geodetskih

poslova i koji imaju suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih

geodetskih poslova (Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije 2014).

Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade izrađuje se u

službenoj ravninskoj kartografskoj projekciji (HTRS96/TM) na temelju podataka

izmjere određenih u službenom položajnom referentnom koordinatnom sustavu

Republike Hrvatske (HTRS96). Ukoliko će se nakon ishođenja rješenja o

izvedenom stanju dati izraditi geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili

promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, koordinate iz HTRS96

sustava biti će potrebno transformirati u HDKS, s obzirom da je u navedenom

elaboratu koordinate potrebno prikazati i u HDKS-u.

Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade izrađuje se u

više primjeraka. Pritom, jedan primjerak zadržava ovlašteni inženjer geodezije,

dok naručitelj geodetskog snimka jedan primjerak zadržava za sebe, a tri

primjerka geodetskog snimka prilaže uz zahtjev za ishođenje rješenja o

izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade. Sastavni dijelovi geodetskog

snimka moraju biti uvezani, potpisani i ovjereni pečatom od strane ovlaštenog

inženjera geodezije.

39

Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade za katastarsku

općinu Ist, katastarsku česticu 2396 u cijelosti je priložen u Prilogu br. 2.

5.2. Sastavni dijelovi geodetskog snimka

Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade sadrži:

1. naslovnu stranicu,

2. presliku suglasnosti DGU za obavljanje stručnih geodetskih poslova,

3. tehničko izvješće,

4. geodetski snimak,

5. geodetski snimak preklopljen na DOF5/2011.

Na naslovnoj stranici geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene

zgrade obavezno se navode:

podaci o naručitelju – ime, prezime i adresa, odnosno naziv i sjedište

podnositelja zahtjeva,

podaci o ovlaštenom inženjeru geodezije – ime i prezime ovlaštenog

inženjera geodezije, podatke o organizacijskom obliku u kojem ovlašteni

inženjer radi, oznaku prema upisniku obavljanja stručnih geodetskih

poslova, podatke o stručnim suradnicima i suradnicima ovlaštenog

inženjera geodezije koji su sudjelovali u izradi geodetske snimke,

podaci o nezakonito izgrađenoj zgradi – matični broj i ime katastarske

općine i brojeve katastarskih čestica na kojima je izgrađena nezakonita

zgrada, ime naselja ulice/trga u kojem se zgrada nalazi i kućni broj ako je

određen,

svrha izrade – ishođenje rješenja o izvedenom stanju nezakonito izgrađene

zgrade,

mjesto i datum izrade (Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije

2014).

Na slici 8 prikazana je naslovna stranica geodetskog snimka izvedenog stanja za

katastarsku česticu 2396 katastarske općine Ist.

40

Slika 8. Naslovna stranica geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade

41

U tehničkom izvješću potrebno je navesti matični broj i ime katastarske općine u

kojoj je nezakonita zgrada izgrađena, broj jedne ili više katastarskih čestica na

kojima je nezakonita zgrada izgrađena, podatke o metodama mjerenja, geodetskoj

programskoj opremi korištenoj za mjerenja, obradu podataka i izradu geodetskog

snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade. Tehničko izvješće

prikazano je na slici 9.

Slika 9. Tehničko izvješće

Geodetski snimak izrađuje se u mjerilu 1:1000, a po potrebi i u 1:500 i prikazuje

nezakonito izgrađenu zgradu i druge građevine koje neposredno služe za uporabu

nezakonito izgrađene zgrade ili za odvijanje tehnološkog procesa u zgradi te se

kao takve smatraju njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuju se zajedno sa

zgradom. Na geodetskom snimku vanjski rub nezakonito izgrađene zgrade

42

prikazuje se neprekinutom zatvorenom linijom crvene boje debljine 0.3 mm.

Zgrade, terase uz zgradu, stepenice uz zgradu i istake na zgradama na

geodetskom snimku prikazuje se sukladno Pravilniku o kartografskim znakovima

(NN 104/11). Također, prikazuju se i podaci o imenu katastarske općine i

katastarskoj čestici/česticama na kojima je izgrađena nezakonita zgrada, dobiveni

na temelju preklopa ili uklopa katastarskog plana sa geodetskim snimkom. Pritom,

preklop ili uklop katastarskog plana sa geodetskom snimkom nije sastavni dio

geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade već predstavlja

radni materijal. Uklapanje katastarskog plana u geodetski snimak obavlja se na

temelju terenskih mjerenja točaka koje se mogu smatrati identičnim na

katastarskom planu i terenu. Katastarske čestice za koje se na temelju preklopa i

uklopa utvrdi da je na njima izgrađena nezakonito izgrađena zgrada navode se u

geodetskom snimku i biti će predmet izrade geodetskog elaborata za

evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama (u

slučaju kada elaborat bude potrebno izraditi). Na slici 10 predočen je geodetski

snimak za katastarsku česticu 2396 katastarske općine Ist.

Slika 10. Geodetski snimak

43

Geodetski snimak preklopljen na DOF5/2011 izrađuje se u mjerilu 1:2000 i

prikazuje nezakonito izgrađenu zgradu, okolne izgrađene objekte zemljine

površine u nužnom obimu preklopljene na DOF5/2011. Vanjski rub nezakonito

izgrađene građevine prikazuje se neprekinutom zatvorenom linijom crvene boje

debljine 0.3 – 0.4 mm kako bi se nedvojbeno moglo utvrditi da je zgrada vidljiva na

DOF5/2011. Kako bi se osigurala vidljivost zgrada na digitalnoj ortofoto karti,

zgrada se prikazuje bez ispune. Preklop geodetskog snimka na DOF5/2011 za

k.č. 2396 katastarske općine Ist prikazan je na slici 11 .

Slika 11. Geodetski snimak preklopljen na DOF5/2011

44

5.3. Arhitektonski snimak

Uz zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za građevine veće od 400 m2

i poljoprivredne građevine veće od 100 m2 prilaže se arhitektonski snimak

izvedenog stanja. Obvezni sadržaj arhitektonske snimke podijeljen je na opći i

tehnički dio.

Opći dio arhitektonske snimke sastoji se od naslovne stranice s općim podacima,

sadržaja s popisom svih tekstualnih i grafičkih priloga, rješenja o registraciji i upisu

u sudski registar i rješenja o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata. Pritom, pod

opće podatke spadaju:

naziv i adresa podnositelja zahtjeva,

naziv i adresa projektnog ureda/tvrtke,

naziv/namjena zgrade te po potrebi s naznakom zahvata – rekonstrukcija,

lokacija zgrade: ulica i kućni broj ako je određen, broj katastarske čestice i

općine,

naziv – arhitektonska snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene

zgrade,

broj u tehničkom dnevniku,

ime, potpis i pečat ovlaštenog arhitekta, pri čemu potpis i pečat moraju biti u

originalu,

ime, potpis i pečat odgovorne osobe u projektnom uredu u kojem je

izrađena arhitektonska snimka, pri čemu potpis i pečat moraju biti u

originalu,

mjesto i datum izrade.

Tehnički dio arhitektonske snimke sastoji se čine:

opći podatci gdje spadaju ime, prezime i adresa, odnosno naziv i sjedište

podnositelja zahtjeva te tvrtka/ured, ime i prezime ovlaštenog arhitekta,

lokacija zgrade – ulica i kućni broj ako je određen, broj katastarske čestice i

općine te namjena zgrade,

arhitektonski opis zgrade – osim strukture i dijelova zgrade, u ovom dijelu

navodi se i podatak da li se zgrada koristi ili može li se koristiti. Taj podatak

45

konstatira stanje zgrade i neovisan je o cijeni da li je građevina upotrebljiva

ili nije,

iskaz površina i obračunske veličine zgrade podrazumijeva bruto razvijenu

građevinsku površinu, bruto tlocrtnu površinu zgrade, neto korisnu površinu

s tabličnim prikazom površina svake etaže, broj etaža i visina zgrade u

metrima te obračunske veličine zgrade prema posebnom propisu. Pritom je

bruto razvijena građevinska površina ukupna građevinska bruto površina

zgrade i obračunava se u skladu s odredbama Zakona o prostornom

uređenju i gradnji (čl. 2, stavak 1, točka 38). Bruto tlocrtna površina zgrade

je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih

dijelova zgrade osim balkona, na građevnu česticu uključivši i terase u

prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. Neto

korisna površina obračunava se prema HRN ISO 9836,

nacrti (tlocrti, presjeci, pročelja) u mjerilu 1:100, a iznimno u drugom

primjerenom mjerilu, pa grafički prikaz treba biti primjeren tom mjerilu. Svaki

nacrt mora sadržavati sastavnicu sa podacima: naziv i adresa podnositelja

zahtjeva, naziv i adresa projektnog ureda/tvrtke, ime, potpis i pečat

ovlaštenog arhitekta, prema odluci projektanta i ime suradnika,

naziv/namjenu i lokaciju zgrade, naziv – arhitektonska snimka izvedenog

stanja nezakonito izgrađene zgrade, naziv/sadržaj nacrta, broj iz tehničkog

dnevnika, mjerilo ili mjerila ukoliko je nacrt izrađen u više mjerila, te datum

izrade (Hrvatski Sabor 2011).

5.4. Rješenje o izvedenom stanju

Nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje se rješenjem o izvedenom stanju.

Navedeno rješenje donosi upravno tijelo jedinice područne, odnosno lokalne

samouprave koje prema posebnom zakonu obavlja poslove izdavanja akata za

provođenje dokumenata prostornoga uređenja i građenje na čijem se području

nalazi nezakonito izgrađena građevina.

Stranki koja se odazvala pozivu za uvid u spis predmeta radi izjašnjenja, rješenje

o izvedenom stanju dostavlja se bez priloga koji su sastavni dio tog rješenja.

46

Strankama koje se nisu odazvale pozivu za uvid u spis predmeta radi izjašnjenja,

rješenje o izvedenom stanju dostavlja se javnom objavom na oglasnoj ploči

nadležnog upravnog tijela na čijem se području nalazi zgrada za koju je doneseno

rješenje. Izvršno rješenje o izvedenom stanju te rješenje o odbijanju, odnosno

odbacivanju zahtjeva za donošenje tog rješenja dostavlja se radi znanja

građevinskoj inspekciji bez priloga koji su sastavni dijelovi tog rješenja (Hrvatski

Sabor 2012).

Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada donosi rješenje o

izvedenom stanju u predmetima u kojima nadležno upravno tijelo zbog velikog

broja zaprimljenih zahtjeva ne može u razumnom roku riješiti sve predmete i to:

ako je na dan 31. prosinca 2013. postotak riješenih predmeta u nadležnom

upravnom tijelu manji od 20% od ukupno zaprimljenih zahtjeva, Agencija

rješava onoliko predmeta koliko je potrebno da zbroj broja predmeta koje

rješava i broja predmeta koje je do tog datuma riješilo nadležno upravno

tijelo iznosi 20% od ukupno zaprimljenih zahtjeva,

ako je na dan 30. lipnja 2014. postotak riješenih predmeta u nadležnom





ako je na dan 31. prosinca 2014. postotak riješenih predmeta u nadležnom





ako je na dan 30. lipnja 2015. postotak riješenih predmeta u nadležnom





47

na dan 31. prosinca 2015. Agencija rješava 25% predmeta od ukupno

preostalih neriješenih predmeta u pojedinom nadležnom upravnom tijelu

(Hrvatski Sabor 2013b).

Izreka rješenja o izvedenom stanju obvezno sadrži utvrđenje da se zgrada

ozakonjuje, odnosno da se ozakonjuju radovi izvedeni u svrhu promjene namjene,

promjene broja funkcionalnih jedinica i tome slično, popis i opis građevina koje

nisu zgrade, a ozakonjuju se zajedno sa zgradom, ukoliko takvih ima, ime

katastarske općine i broj jedne ili više katastarskih čestica na kojima je zgrada

izgrađena. Također, izreka rješenja o izvedenom stanju sadrži i podatak o stupnju

dovršenosti zgrade odnosno je li zgrada završena ili nije, podatke o zgradi s

obzirom na način smještaja na katastarskoj čestici kao slobodnostojeća,

poluugrađena ili ugrađena zgrada, podatke o zahtjevnosti zgrade, namjeni za koju

se zgrada koristi, vanjsku veličinu zgrade, broj i vrstu etaža, broj i vrstu

funkcionalnih jedinica te oblik krova.

Pored već navedenih utvrđenja i podataka izreka rješenja o izvedenom stanju za

zahtjevnu zgradu sadrži još i:

oznaku geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana i oznaku

arhitektonske snimke,

oznake izjava ovlaštenog arhitekta te ovlaštenih inženjera građevinarstva,

elektrotehnike i strojarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitne

zahtjeve mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti u korištenju te zaštite

od požara u slučajevima u kojima je to propisano Zakonom (NN 86/12), ako

se radi o dovršenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu,

napomenu da ispitivanje ispunjavanje lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za

građevinu, osim bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti

u korištenju i zaštite od požara te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo

donošenju rješenja (Hrvatski Sabor 2012).

Za manje zahtjevnu zgradu, pored navedenih utvrđenja i podataka izreka rješenja

o izvedenom stanju sadrži i oznaku geodetskog snimka, odnosno kopije

katastarskog plana, snimke izvedenog stanja i napomenu da ispitivanje

48

ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za građevinu te drugih uvjeta i

zahtjeva nije prethodilo donošenju rješenja.

Izreka rješenja o izvedenom stanju za jednostavnu zgradu, osim već spomenutih

utvrđenja i podataka sadrži i oznaku geodetskog snimka, odnosno kopije

katastarskog plana i napomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih

zahtjeva za građevinu te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo donošenju

rješenja.

Za pomoćnu zgradu, pored već nabrojanih utvrđenja i podataka, izreka rješenja o

izvedenom stanju sadrži i napomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta,

bitnih zahtjeva za građevinu te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo donošenju

rješenja (Hrvatski Sabor 2012).

Nakon što se utvrdi da su zadovoljeni svi uvjeti predviđeni Zakonom o postupanju

s nezakonito izgrađenim zgradama izdaje se Rješenje o izvedenom stanju. Može

se izdati ako je utvrđeno da su uz zahtjev priloženi i svi potrebni dokumenti te

nakon što je očevidom na terenu utvrđeno da je arhitektonska snimka, odnosno

snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim stanjem zgrade. Također, bitno je

utvrditi da je plaćena naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u

prostoru, odnosno da je podmiren prvi obrok u slučaju obročne otplate.

Ukoliko je u tijeku sudski spor za nezakonito izgrađenu zgradu koji je pokrenut

prije podnošenja zahtjeva za donošenje Rješenja o izvedenom stanju, Rješenje se

ne može donijeti ako je povod tužbe zaštita vlasništva ili drugog stvarnog prava u

vezi sa zgradom ili zemljištem na kojem je izgrađena. Postupak se prekida, a

može se nastaviti u slučaju da stranka koja je tužitelj podnese pisanu izjavu da se

ne protivi donošenju Rješenja o izvedenom stanju.

Kako rješenjem o izvedenom stanju nije sređeno pitanje vlasništva, nakon

ishođenja rješenja potrebno je izraditi geodetski elaborat kojim će se legalizirani

objekt evidentirati u katastru i zemljišnoj knjizi.

49

6. GEODETSKI ELABORAT ZA EVIDENTIRANJE,

BRISANJE ILI PROMJENU PODATAKA O ZGRADAMA

ILI DRUGIM GRAĐEVINAMA

Nakon što nadležno tijelo utvrdi da su zadovoljeni uvjeti za ozakonjenje zgrade te

uplaćene potrebne naknade u postupku ozakonjenja, izdaje se rješenje o

izvedenom stanju. Na temelju izdanog rješenja o izvedenom stanju, zajedno s

dokumentima propisanim posebnim propisima za upis zgrade u zemljišnu knjigu,

potrebno je evidentirati zgradu u katastarskom operatu. Dakle, upis objekta je

postupak kojim se evidentira objekt u katastru i zemljišnoj knjizi. Svaki vlasnik

izgrađene nekretnine ima zakonsku obvezu evidentirati objekt u katastru i

zemljišnoj knjizi, kao i svaku promjenu na nekretnini bila to dogradnja ili rušenje i

tome slično.

Objekt je bitno evidentirati u katastru i zemljišnoj knjizi zbog rješavanja imovinsko-

pravnih odnosa, kupnje ili prodaje nekretnine, legaliziranja objekta, etažiranja

objekta, za potrebe hipotekarnog kredita itd.

Da bi se objekt evidentirao u katastru i zemljišnoj knjizi, geodetski stručnjak treba

izraditi Elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili

drugim građevinama.

Geodetski elaborat za evidentiranje (promjenu) podataka o zgradama za potrebe

provođenja promjena u katastru zemljišta na katastarskoj čestici 2396 u

katastarskoj općini Ist priložen je u Prilogu br. 3.

6.1. Prikupljanje katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka

Prije izrade elaborata potrebno je pribaviti podatke o elaboratima koji su prethodili

elaboratu koji se izrađuje odnosno podatke katastarske izmjere i tehničke

reambulacije.

Elaboratima se obvezno prilažu prijepisi posjedovnih listova, kopije katastarskog

plana i izvadci iz zemljišne knjige koji su služili za izradu elaborata, kao i dokaz o

50

legalnosti objekta. Ostali katastarski i zemljišnoknjižni podaci korišteni za izradu

elaborata ne prilažu mu se.

6.2. Obavljanje terenskih radnji i provedba terenskih mjerenja

Izrada elaborata, nakon pripreme u uredu, započinje terenskom izmjerom.

Dolaskom na traženu adresu identificira se katastarska čestica. Radi potrebe

snimanja na predmetnom području postavlja se pomoćna geodetska osnova,

odnosno poligonske točke koje su opažane i izjednačene GPS mjerenjem.

Pomoćne točke potrebno je privremeno stabilizirati prije mjerenja, na način da se

mogu koristiti tijekom mjerenja, dopunskog mjerenja te pregleda elaborata. Kao

polazna točka korištena je poligonska točka državne osnove br. 1. GPS mjerenje

izvršeno je primjenom RTK metode, primjenom dvofrekventnog GPS uređaja s

mogućnošću kinematike u realnom vremenu. Prilikom mjerenja, korišten je

CROPOS sustav realnom vremenu – VPPS servisa. Snimanje detaljnih točaka

izvršeno je polarnom metodom, mjernom stanicom Leica TC 1103 mjernog

podatka 3“. Kontrolna odmjeranja i mjerenje frontova izvršena su mjernom vrpcom

BMI duljine 50m.

6.3. Obrada terenskih mjerenja i drugih prikupljenih podataka i izrada sastavnih dijelova elaborata

Podatke prikupljene terenskom izmjerom potrebno je obraditi. Za potrebe obrade

podataka pri izradi elaborata korišteni su programski paketi Leica Survey Office i

GEO 8, dok je kartiranje izvršeno programskim paketom AutoCAD Civil 3D 2008.

Obrada terenskih mjerenja provodi se na način da se izračunaju koordinate

detaljnih točaka koje su izmjerene. Koordinate detaljnih točaka iskazuju se u

popisu koordinata u koji se unose i koordinate točaka geodetske osnove i

koordinate drugih točaka koje su služile za obavljanje terenskih mjerenja.

Transformacija koordinata iz HDKS/GK u HTRS96/TM sustav izvršena je pomoću

programa T7D, službenog programa za transformaciju koordinata na području

Republike Hrvatske.

51

6.4. Sastavni dijelovi elaborata

Obvezni sastavni dijelovi elaborata jesu:

naslovna stranica,

skica izmjere,

popis koordinata,

prikaz izmjerenog stanja ili situacija,

iskaz površina,

prijavni list za katastar,

kopija katastarskog plana za katastar,

izvješće o izrađenom elaboratu.

Ovisno o svrsi za koju su izrađeni, elaborati mogu sadržavati i sljedeće dijelove:

skicu geodetske osnove,

položajne opise točaka geodetske osnove,

terenske zapisnike mjerenja,

prijavni list za zemljišnu knjigu.

Na naslovnoj stranici nalazi se logotip tvrtke koja je izradila elaborat te se na njoj

obvezno iskazuju podaci o tvrtki i ovlaštenim geodetskim stručnjacima i

suradnicima koji su izradili elaborat. Također, na naslovnoj stranici iskazuje se

naziv elaborata, navodi se ime katastarske općine i brojevi katastarskih čestica.

Slobodan prostor koji se nalazi na naslovnoj stranici predviđen je za potvrđivanje

elaborata. Na dno naslovne stranice stavlja se datum izrade elaborata, pečat

tvrtke te ime, prezime i potpis ovlaštenog geodetskog stručnjaka kao što je

prikazano na slici 12. Na poleđini naslovne stranice ispisani su sastavni dijelovi

geodetskog elaborata, prikazano na slici 13.

52

Slika 12. Naslovna strana

53

Slika 13. Poleđina naslovne strane – sadržaj elaborata

54

Skica izmjere obvezno sadrži ime katastarske općine, oznaku mjerila u kojem je

izrađena, datum njene izrade, ime i prezime te potpis ovlaštenog geodetskog

stručnjaka kao i pečat ovlaštenog inženjera geodezije, tvrtke odnosno

katastarskog ureda te je prikazana na slici 14. Skice se izrađuju na kvalitetnom

crtaćem papiru koji se formatira u A4 format. Na skici izmjere se postojeće stanje

katastarskog plana prikazuje crnom bojom, a novi sadržaj katastarskog plana koji

se treba uspostaviti nakon provedbe elaborata crvenom bojom. Sadržaj

katastarskog plana koji nakon provedbe elaborata treba brisati iz katastarskog

plana na skici izmjere se poništava s dvije paralelne crvene crtice. Skica izmjere

izrađuje se u mjerilu pogodnom za prikazivanje podataka s time da to mjerilo ne

može biti sitnije od mjerila katastarskog plana.

Slika 143. Skica izmjere

55

Obrada terenskih mjerenja provodi se na način da se izračunaju koordinate

detaljnih točaka koje su izmjerene. Koordinate detaljnih točaka (x i y) iskazuju se u

popisu koordinata prikazanom na slici 15. Koordinate se izražavaju u metrima i

iskazuju na dvije decimale. Detaljne točke se numeriraju rednim brojevima unutar

geodetskog elaborata a ti se redni brojevi prikazuju na skici izmjere. Tehničke

specifikacije za izradu popisa koordinata izdaje Središnji ured Državne geodetske

uprave.

Slika 15. Popis koordinata

56

Na prikazu izmjerenog stanja, prikazanom na slici 16, prikazuju se izmjerene

točke i točke s kojih je provedena izmjera, način na koji se izmjerene točke trebaju

spajati linijama te odgovarajući topografski znakovi. Postojeće stanje katastarskog

plana se ne prikazuje na prikazu izmjerenog stanja.

Slika 16. Prikaz izmjerenog stanja ili situacija

57

U iskazu površina iskazuju se površine prema njihovom stanju prije izrade

elaborata, kao dosadašnje stanje i stanju koje proizlazi iz elaborata, kao novo

stanje. Na isti se način iskazuju tlocrtne površine zgrada i površine dijelova

katastarskih čestica koji se upotrebljavaju na različiti način. Zbroj površina

katastarskih čestica koje su predmetom elaborata prema stanju prije izrade

elaborata i stanju koje proizlazi iz elaborata može se razlikovati. Iskaz površina za

predmetni elaborat prikazan je na slici 17.

Slika 17. Iskaz površina

Prijavni list za katastar izrađuje se na standardnom obrascu određenom

tehničkim specifikacijama. U prijavnom listu prikazuje se stanje podataka u

posjedovnom listu prije izrade elaborata, slika 18 i stanje tih podataka koje treba

uspostaviti nakon provedbe elaborata prikazano na slici 19.

58

Slika 18. Prijavni list za katastar – stanje prije izrade elaborata

Slika 19. Prijavni list za katastar – novo stanje

59

Kopija katastarskog plana za katastar prikazuje se stanje katastarskog plana

koje prethodi provedbi elaborata i predloženo njegovo novo stanje, prikazano na

slici 20. Izrađuje se na stabilnom prozirnom papiru ili foliji koja se formatira u

format A4.

Slika 20. Kopija katastarskog plana za katastar

Izvješće o izrađenom elaboratu ovisno o svrsi za koju je izrađeno može

sadržavati sljedeće dijelove:

izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novim razgraničenjima,

izvješće o zgradama i drugim građevinama,

izvješće o terenskom uviđaju,

tehničko izvješće.

Izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novim razgraničenjima obvezno

se sastavlja kada zbog provedbe elaborata dolazi do promjene tijeka međa

katastarskih čestica na katastarskom planu ili do ucrtavanja novih međa i drugih

granica katastarskih čestica na katastarski plan. Također, obvezno se sastavlja i

kada je ovlašteni geodetski stručnjak zbog potrebe izrade elaborata obavio

obilježavanje međa i drugih granica katastarskih čestica vidljivim trajnim

oznakama. Navedeno izvješće ne sastavlja se u slučajevima kada se izrađuju

geodetski elaborati za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili

60

drugim građevinama kao i geodetski elaborati za evidentiranje ili promjenu načina

uporabe zemljišta u okviru kojih se ne predlaže promjena tijeka međa ili drugih

granica katastarskih čestica. Kada je riječ o evidentiranju zgrada ili drugih

građevina smještenih na granicama katastarskih čestica izvješće o utvrđivanju

međa potrebno je sastaviti samo za među koja je istovremeno i rub građevine.

Izvješće o zgradama i drugim građevinama, prikazano na slici 21, obvezno se

sastavlja kada zbog provedbe elaborata dolazi do evidentiranja, brisanja ili

promjena podataka o zgradama i drugim građevinama.

Izvješće o terenskom uviđaju sastavlja se u okviru izrade elaborata za

evidentiranje i promjenu podataka o načinu uporabe katastarskih čestica.

Slika 21. Izvješće o zgradama i drugim građevinama

61

Tehničko izvješće se izrađuje za svaki elaborat i ono sadrži podatke o metodama

mjerenja koje su korištene za izradu elaborata te o geodetskoj opremi i

programima korištenim za mjerenja, obradu podataka i izradu elaborata. Tehničko

izvješće predmetnog elaborata prikazano je na slici 22.

Slika 22. Tehničko izvješće

Skica geodetske osnove, prikazana na slici 23, izrađuje se kada točke

geodetske osnove s kojih su provedena mjerenja nije moguće prikazati na skici

izmjere. Obvezno se izrađuje za veće elaborate i linijske objekte kao što su ceste,

željezničke pruge, kanali i sl.

62

Slika 23. Skica geodetske osnove

63

Položajni opisi točaka geodetske osnove izrađuju se u slučajevima kada se

razvija lokalni sustav uspostavom barem dvije točke koje ga definiraju a potrebno

je obuhvatiti barem tri točke za koje se smatra da su identične na katastarskom

planu i na terenu.

Terenski zapisnici mjerenja izrađuju se za mjerenja izvršena polarnom

metodom. U navedenim zapisnicima mjerene dužine trebaju biti reducirane na

nivo plohe mora i za deformaciju projekcije.

Prijavni list za zemljišnu knjigu izrađuje se u standardnom obrascu u kojem se

prikazuje stanje katastarskih podataka u zemljišnoknjižnom ulošku prije izrade

elaborata, prikazano na slici 24, te stanje tih podataka koje treba uspostaviti nakon

provedbe elaborata prikazano na slici 25. Standardni izgled prijavnog lista za

zemljišnu knjigu uređuje se prema tehničkim specifikacijama. Prijavnom listu za

zemljišnu knjigu prilaže se zapisnik o izvršenom uklanjanju građevine kada je riječ

o geodetskim elaboratima za brisanje građevine uklonjene u postupku koje vodi

građevinska inspekcija.

64

Slika 24. Prijavni list za zemljišnu knjigu, dosadašnje stanje

Slika 25. Prijavni list za zemljišnu knjigu – novo stanje

65

Na kopiji katastarskog plana za zemljišnu knjigu prikazuje stanje katastarskog

plana na temelju kojeg se vodi zemljišna knjiga koje prethodi provedbi elaborata i

predloženo njegovo novo stanje.

6.5. Predočavanje elaborata

Ovlašteni geodetski stručnjak izrađeni elaborat predočava nositeljima prava na

katastarskim česticama koje su predmet elaborata. Ovisno o svrsi elaborata

predočava se skica izmjere, kopije katastarskog plana za katastar i za zemljišnu

knjigu, geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja i izvješća koja su sastavni dio

elaborata. Izvješće o predočavanju elaborata prikazano je na slici 26.

Slika 26. Predočavanje elaborata

66

6.6. Pregledavanje i potvrđivanje elaborata

Zahtjev za pregledavanje i potvrđivanje elaborata podnosi ovlaštena osoba ili drugi

službenik geodetske struke koji je izradio elaborat koji izrađuju katastarski uredi.

Zahtjev za pregledavanje i potvrđivanje sadrži, pored ostalog, ime i prezime

odnosno naziv te adresu naručitelja izrade geodetskog elaborata. Katastarski ured

dužan je u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva za pregledavanje i

potvrđivanje isti pregledati i potvrditi ili dati pismene primjedbe na njega i

zaključkom odrediti rok za uklanjanje utvrđenih nedostataka. Rok za uklanjanje

utvrđenih nedostataka ne može biti duži od 60 dana. Protiv navedenog zaključka

nije dopuštena posebna žalba. Ukoliko osoba koja je izradila elaborat ne postupi

po zaključku i u navedenom roku ne vrati elaborat na ponovno pregledavanje i

potvrđivanje, zahtjev za pregled će se odbiti o čemu će se obavijestiti i naručitelj

izrade elaborata. Protiv rješenja kojim se odbija potvrđivanje elaborata dopuštena

je žalba.

U okviru pregledavanja elaborata katastarski uredi utvrđuju:

da li je elaborat izrađen od osobe koja je ovlaštena za njegovu izradu,

može li se elaborat upotrebljavati za potrebe održavanja katastra

nekretnina, postupnog osnivanja katastra nekretnina odnosno za potrebe

provođenja promjena u katastru zemljišta,

odgovara li elaborat svrsi za koju je izrađen,

da li je elaborat izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima,

ima li elaborat propisani izgled i potrebne sastavne dijelove,

jesu li elaboratu priložene potrebne isprave i druga potrebna

dokumentacija i dokazi,

sadrži li elaborat potvrdu kada je ta potvrda potrebna.

Elaborat se potvrđuje jednom od osnovnih vrsta potvrde koje glase:

„Ovaj elaborat je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima,

odgovara svrsi za koju je izrađen te se može koristiti za potrebe održavanja

katastra nekretnina/postupnog osnivanja katastra nekretnina/ provođenja

67

promjena u katastru zemljišta. Za provođenje ovog elaborata u

katastarskom operatu je potrebno podnijeti poseban zahtjev.“,


odgovara svrsi za koju je izrađen te se može koristiti za potrebe održavanja

katastra nekretnina/postupnog osnivanja katastra nekretnina/ provođenja

promjena u katastru zemljišta. Elaborat je izrađen u okviru postupaka

pokrenutih po službenoj dužnosti te će se provesti u katastarskome

operatu.“,


odgovara svrsi za koju je izrađen te se može koristiti za potrebe postupnog

osnivanja katastra nekretnina/provođenja promjena u katastru zemljišta. Za

provođenje ovog elaborata potrebno je sastaviti isprave pogodne za upis u

zemljišne knjige.“.

Vrsta potvrde ovisi o tome da li će se provedbom elaborata promijeniti sastav

nekog zemljišnoknjižnog tijela sukladno Zakonu i posebnim propisima odnosno o

tome da li je elaborat izrađen po narudžbi ili po službenoj dužnosti.

Nepotpisivanje izvješća propisanih ovim pravilnikom od strane pojedinih nositelja

prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata ne može biti

isključivim razlogom za odbijanje potvrđivanja elaborata. Nepotpisivanje izvješća

od strane naručitelja izradbe elaborata razlog je za odbijanje njegovog

potvrđivanja (Državna geodetska uprava 2007).

Elaborat se potvrđuje izradbom potvrde koja se prilaže elaboratu ili njegovim

potvrđivanjem na naslovnoj stranici u slobodnom prostoru za potvrđivanje. Ukoliko

se izrađuje potvrda koja se prilaže elaboratu na naslovnu stranicu potvrđenog

elaborata se stavlja oznaka potvrde koja uključuje grb, naziv tijela, klasu,

urudžbeni broj i datum, ime, prezime i potpis osobe koja je pregledala elaborat te

žig katastarskog ureda. Oznaka potvrde, žig i potpis obvezno se stavljaju i na

prijavne listove i kopije katastarskog plana koji su sastavni dio elaborata te na

geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja kada je on sastavni dio elaborata.

68

Potvrđeni primjerci elaborata koje ne zadržava katastarski ured dostavljaju se

osobi koja je zatražila njegovo pregledavanje i potvrđivanje.

Prethodno potvrđeni elaborati, koji nisu provedeni u katastarskom operatu za koje

je prilikom pregledavanja i potvrđivanja novog elaborata utvrđeno da se neće

potvrditi, poništiti će se. Ukoliko se u postupku pregledavanja i potvrđivanja

elaborata utvrdi da neki prethodno potvrđeni i neprovedeni elaborat treba provesti

nakon provedbe elaborata koji se pregledava i potvrđuje, prethodno potvrđeni

elaborat će se ispraviti u svrhu omogućavanja njegove provedbe.

69

7. KRITIČKI OSVRT

Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12) namijenjen je

za uređivanje imovinskopravnih odnosa u državi, koji su trebali biti uređeni od

samog početka gradnje. No, apsurd se javlja upravo u činjenici da ozakonjenje

zgrada nije ujedno i utvrđenje vlasništva, a zemljišne knjige i katastar i dalje ostaju

međusobno neusklađeni. Navedenim zakonom legalizira se zgrada, ali ne i

parcela na kojoj se ona nalazi.

Veliku nepravdu, na neki način, doživjeli su oni koji su gradili po zakonu, jer

ishođenje sve potrebne papirologije za gradnju iziskuje veliko ulaganje.

Spomenutim zakonom, oni koji su gradili protivno zakonu dobili su priliku

legalizirati objekt daleko jeftinije, i time su u velikoj financijskoj dobiti. Također

treba napomenuti kako je nepravedno što se prilikom predaje zahtjeva za

legalizaciju objekta nije uzimalo u obzir jesu li navedenim objektom podnositelji

riješili svoje stambeno pitanje ili su pak koristili priliku i gradili za vlastitu dobrobit i

profit.

S obzirom na teško stanje koje je zahvatilo našu državu proteklih godina, apsurd

je bio osnivati još jednu agenciju te na taj način zapošljavanje još ljudi u državne

službe. No, bez obzira na sve navedeno, osnovala se Agencija za ozakonjenje

nezakonito izgrađenih zgrada, s napomenom da troškovi za potrebe zaposlenika

neće biti na trošak države, no realnost je ipak drugačija. Svakako je zapošljavanje

novih radnika uvijek poželjno, no isto se moglo učiniti zapošljavanjem u jedinicama

lokalnih samouprava, gdje je po obimu posla to bilo potrebno.

Problem koji se također javlja kod nas je česta promjena zakona, umjesto

uvođenja potpuno novog sustava koji će vrijediti najmanje za iduća desetljeća,

sukladno praksi europskih država.

Zemlje Europske Unije imaju uređene zemljišne knjige, a bespravna gradnja je

strogo kažnjiva i tretira se kao kriminalna radnja protiv interesa i dobrobiti države.

Jednako tako je i Hrvatska, kao nova članica, morala riješiti pitanje uređenih

imovinskopravnih odnosa.

70

Kako bespravna gradnja ima mnogo izvora uzroka, spomenutih u prijašnjim

odlomcima, tako su i posljedice goleme. Ugroženi su javni interesi, vlastiti interesi i

interesi neposrednog susjeda, interesi zajednice kao i funkcionalna i primjerena

upotreba javnih i privatnih površina. Bespravna gradnja narušava bit života u

organiziranom društvu, svaki smisao urbanističkog planiranja i negativno djeluje

na gospodarski razvitak.

71

8. ZAKLJUČAK

Problem bespravne gradnje u Republici Hrvatskoj poznat je već dugi niz godina, a

očituje se neprimjereno izgrađenim građevinama bez nužne tehničke i društvene

urbanističke infrastrukture. Nerijetko se događalo da su se kupovali stanovi u

bespravno izgrađenim zgradama koje su po nalogu građevinske inspekcije

srušene ili se očekuje njihovo rušenje i sl. Posljedice koje sa sobom nosi

bespravna gradnja su goleme. Također, mnogo je novca uloženo u pravno

nepostojeće građevine.

Novousvojenim Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama

ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada je uvelike pojednostavljeno i znatno

jeftinije od redovne procedure ishođenja odobrenja za građenje. Datum 15. veljače

1968. godine uzet je kao granični datum te sve što je do tog datuma izgrađeno

smatra se legalnim. Sljedeći važni datum je 30. lipnja 2013. godine. Do navedenog

dana bio je rok za predaju zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade

po Novom Zakonu. Ukupan broj predanih zahtjeva iznosi 826.849 a navedena je

brojka nadmašila sva očekivanja.

Završena zgrada ili završeni dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom

stanju smatra se postojećem građevinom i u skladu s time može se koristiti,

priključiti na komunalne vodne građevine, elektroenergetsku mrežu i drugu

infrastrukturu. Sukladno propisima, katastarski ured evidentira završenu zgradu

odnosno njezin završeni dio u katastarskom operatu. Rješenje o izvedenom stanju

nema pravnih učinaka na vlasništvo niti druga stvarna prava.

Dakle, ozakonjenje zgrada nije ujedno i utvrđenje vlasništva, za vlasništvo je

potrebna uknjižba u zemljišnu knjigu. Zakonski je određeno da je nakon ishođenja

Rješenja o izvedenom stanju potrebno objekt upisati u zemljišnu knjigu.

Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nova je prilika da se urede

imovinskopravni odnosi, premda su oni trebali biti uređeni od samog početka

gradnje.

72

LITERATURA

Državna geodetska uprava (2008): Hrvatski pozicijski sustav – CROPOS [online].

Dostupno na: http://www.cropos.hr/ (1.06.2014.)

Državna geodetska uprava (2007): Pravilnik o parcelacijskim i drugim geodetskim

elaboratima, Narodne novine, br. 86/07, 25/09, 148/09, Zagreb.

Državna geodetska uprava (2009): Izvješća o znanstveno-stručnim projektima

2006.-2008., Zagreb.

Dostupno na:

http://www.cropos.hr/files/pdf/Izvjesca_o_znanstveno_strucnim_projektima_2006_

2008.pdf (15.06.2014.)

Državna geodetska uprava (2013): Tehničke specifikacije za određivanje

koordinata točaka u koordinatnom sustavu Republike Hrvatske, Zagreb.

Džapo, M. (2008): Izmjera zemljišta, predavanja, Zagreb: Geodetski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, ak. god 2007/2008.

Google (2014) Clubafaceri [online].

Dostupno na: http://www.clubafaceri.ro/6921/statie-totala-leica-tcr-1103-

48946.html (14.06.2014.)

Google (2014) Leica [online].

Dostupno na: http://www.intec.com.my/Leica/gps1200.html (02.07.2014.)

Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije (2014) [online].

Dostupno na: http://www.hkoig.hr/ (15.05.2014.)

Hrvatski Sabor (2013a): Zakon o gradnji. Narodne novine, br. 153/13, Zagreb.

Hrvatski Sabor (2013b): Zakon o izmjenama i dopunama zakona o postupanju s

nezakonito izgrađenim zgradama, Narodne novine, br. 143/13, Zagreb.

Hrvatski Sabor (2012): Odluka o proglašenju zakona o postupanju s nezakonito

izgrađenim zgradama, Narodne novine, br. 86/12, Zagreb.

http://www.cropos.hr/

http://www.cropos.hr/files/pdf/Izvjesca_o_znanstveno_strucnim_projektima_2006_2008.pdf

http://www.cropos.hr/files/pdf/Izvjesca_o_znanstveno_strucnim_projektima_2006_2008.pdf

http://www.intec.com.my/Leica/gps1200.html

http://www.hkoig.hr/

73

Hrvatski Sabor (2011): Sadržaj snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene

zgrade u smislu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama,

Narodne novine 90/2011, Zagreb.

Kapović, Z. (2006): Inženjerska geodezija II, rukopis s predavanja, Zagreb.

Kraus, K. (2006): Fotogrametrija, 1. dio: Osnove i standardni procesi, Zagreb.

Macarol, S. (1978): Praktična geodezija, Tehnička knjiga, Zagreb.

Novaković, G. (2010): Inženjerska geodetska osnova, folije s predavanja

2010/2011, Zagreb.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (2014a): Ozakonjenje nezakonito

izgrađenih zgrada [online]. Dostupno na:

http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=11225 (10.05.2014.)

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (2014b): Registar broja riješenih

zahtjeva ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada [online].

Dostupno na: https://legalizacija.mgipu.hr/izvjesce (30.05.2014.)

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (2014c): Provedba zakona o

gradnji, uporabna dozvola, Zagreb.

Projektiranje & Legalizacija gradnje (2014): Zahtjev za izdavanje rješenja o

izvedenom stanju [online]. Dostupno na: http://www.legalizacijagradnje.com/wp-

content/uploads/2011/10/obrazac-zahtjeva-za-legalizaciju-_Zadar.pdf

(19.05.2013.)

http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=11225

https://legalizacija.mgipu.hr/izvjesce

http://www.legalizacijagradnje.com/wp-content/uploads/2011/10/obrazac-zahtjeva-za-legalizaciju-_Zadar.pdf

http://www.legalizacijagradnje.com/wp-content/uploads/2011/10/obrazac-zahtjeva-za-legalizaciju-_Zadar.pdf

74

POPIS SLIKA

Slika 1. Metode snimanja (Džapo 2008) ............................................................... 21

Slika 2. Polarna metoda ....................................................................................... 23

Slika 3. Mjerna stanica Leica TC 1103 (Google 2014) ......................................... 24

Slika 4. Leica System 1200 (Google 2014) .......................................................... 28

Slika 5. Princip rada CROPOS sustava (Državna geodetska uprava 2013) ......... 30

Slika 6. CROPOS referentne GNSS stanice (CROPOS 2008)............................. 31

Slika 7. Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju (Projektiranje &

Legalizacija gradnje 2014) ................................................................................... 37

Slika 8. Naslovna stranica geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito

izgrađene zgrade .................................................................................................. 40

Slika 9. Tehničko izvješće .................................................................................... 41

Slika 10. Geodetski snimak .................................................................................. 42

Slika 11. Geodetski snimak preklopljen na DOF5/2011 ....................................... 43

Slika 12. Naslovna strana ..................................................................................... 52

Slika 13. Poleđina naslovne strane – sadržaj elaborata ....................................... 53

Slika 143. Skica izmjere ....................................................................................... 54

Slika 154. Popis koordinata .................................................................................. 55

Slika 16. Prikaz izmjerenog stanja ili situacija ...................................................... 56

Slika 17. Iskaz površina ........................................................................................ 57

Slika 18. Prijavni list za katastar – stanje prije izrade elaborata ........................... 58

75

Slika 19. Prijavni list za katastar – novo stanje ..................................................... 58

Slika 20. Kopija katastarskog plana za katastar ................................................... 59

Slika 21. Izvješće o zgradama i drugim građevinama .......................................... 60

Slika 22. Tehničko izvješće .................................................................................. 61

Slika 23. Skica geodetske osnove ........................................................................ 62

Slika 24. Prijavni list za zemljišnu knjigu, dosadašnje stanje ................................ 64

Slika 25. Prijavni list za zemljišnu knjigu – novo stanje ........................................ 64

Slika 26. Predočavanje elaborata ......................................................................... 65

76

POPIS TABLICA

Tablica 1. Registar broja riješenih zahtjeva ozakonjenja nezakonito izgrađenih

zgrada .................................................................................................................. 18

Tablica 2. Tehničke karakteristike mjerne stanice Leica TC 1103 ........................ 25

Tablica 3. Tehničke karakteristike mjerne stanice Leica System 1200 ................. 28

77

ŽIVOTOPIS

OSOBNI PODACI

Ime i prezime: Helena Lisak

Adresa boravišta: Jarunska 2, 10 000 Zagreb

Adresa prebivališta: Franje Petrića 1H, 23 000 Zadar

Broj mobitela: 091 971 0033

E-mail: [email protected]

Datum rođenja: 22. veljače 1991.

OBRAZOVANJE

Diplomski studij Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2012. – 2014. Diplomski studij geodezije i geoinformatike

Preddiplomski studij Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2009. – 2012. Preddiplomski studij geodezije i geoinformatike

Srednja škola Gimnazija “Vladimir Nazor” u Zadru

2005. – 2009. opći smjer

2004. – 2008. Glazbena škola “Blagoje Bersa” u Zadru

teoretski smjer

PROJEKTI, DEMONSTRATURE, RADNO ISKUSTVO

2014. Usus fructus d.o.o., izrada geodetskih elaborata

akad. god. demonstrator na Katedri za instrumentalnu tehniku, Zavod za 2013./2014. primijenjenu geodeziju

mailto:helisak

78

2013. sudjelovanje u GNSS kampanji CRODYN 2013

2013. Aces d.o.o., rad na novoj katastarskoj izmjeri

akad. god. demonstrator na Katedri za državnu izmjeru, Zavod za geomatiku 2012./2013.

OSOBNE VJEŠTINE

JEZICI

hrvatski jezik (materinski jezik)

engleski jezik (vrlo dobro)

talijanski jezik (dobro)

RAČUNALNE VJEŠTINE

odlično poznavanje rada u paketu Microsoft Office

dobro poznavanje rada u AutoCAD-u

OSTALE VJEŠTINE

pjevanje u Akademskom zboru Bazilike Srca Isusova u Zagrebu “Palma”

sviranje klavira

79

POPIS PRILOGA Prilog 1. Zakon o gradnji, članak 136 i članak 148

Prilog 2. Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade

Prilog 3. Geodetski elaborat za evidentiranje (promjenu) podataka o zgradama za

potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta

PRILOG 1

ZAKON O GRADNJI

čl. 136

čl. 148

Pravne posljedice uporabne dozvole

Članak 136.

(1) Izgrađena građevina, odnosno rekonstruirana građevina može se početi

koristiti, odnosno staviti u pogon te se može donijeti rješenje za obavljanje

djelatnosti u toj građevini prema posebnom zakonu, nakon što se za tu građevinu

izda uporabna dozvola.

(2) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na građevine i radove na postojećoj

građevini određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona koje nisu

namijenjene obavljanju djelatnosti ili se prema posebnim propisima ne evidentiraju

u katastru.

(3) Građevina se rabi samo sukladno njezinoj namjeni.

EVIDENTIRANJE GRAĐEVINE U KATASTRU I ZEMLJIŠNOJ KNJIZI

Članak 148.

(1) Katastarski ured evidentira građevinu u katastru ako je za tu građevinu izdana

uporabna dozvola.

(2) Građevinu za koju je na temelju ovoga Zakona izdana uporabna dozvola

katastarski ured evidentira u katastru po službenoj dužnosti na temelju geodetskog

projekta koji je sastavni dio idejnog projekta koji je sastavni dio lokacijske dozvole,

odnosno koji je sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske

dozvole i izjave ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu

s tim projektom, odnosno na temelju geodetskog elaborata za evidentiranje

građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama,

ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, bez izrade

snimaka i elaborata te izdavanja potvrda propisanih posebnih propisima koji

uređuju državnu izmjeru i katastar.

(3) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu

uporabnu dozvolu te geodetski projekt, ako ga katastarski ured nema, odnosno

geodetski elaborat iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za

upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom

sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna

dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu,

urudžbeni broj i datum izdavanja.

PRILOG 2

GEODETSKI SNIMAK IZVEDENOG STANJA NEZAKONITO

IZGRAĐENE ZGRADE

u svrhu ishođenja rješenja o izvedenom stanju

na području grada Zadra

PRILOG 3

GEODETSKI ELABORAT ZA EVIDENTIRANJE (PROMJENU)

PODATAKA O ZGRADAMA ZA POTREBE PROVOĐENJA

PROMJENA U KATASTRU ZEMLJIŠTA

na području grada Zadra

Documents

Predložak za izradu diplomskog rada · katastru nekretnina, Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti, Zakonu o gradnji, Pravilniku o katastru zemljišta, Pravilniku o katastarskim