Upload
lekhuong
View
213
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Predstavljanje Globalnog sporazuma o migracijamaSarajevo, 11. maj 2017. godine
Peter Van der Auweraert, Subregionalni koordinator IOM-a za Zapadni Balkan
Mission in Bosnia and Herzegovina
Zmaja od Bosne bb, UN Common House, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Tel: +387 33 293 400; Fax: +387 33 293 726
E-mail: [email protected] • Internet: http://www.iom.ba,
Globalne migracije – ključne brojke i trendovi
Broj međunarodnih migranata širom svijeta, odnosno osoba koje borave zemlji u kojoj nisu rođeni, dostigao je u 2015. godini
rekordan nivo od 244 miliona (u 2013. taj broj je iznosio 232 miliona). Međutim, kad je riječ o udjelu u svjetskoj populaciji,
međunarodne migracije već nekoliko decenija drže relativno konstantan nivo od oko 3%1.
Migracioni tokovi jug-jug (kroz razvijene zemlje) nastavili su sa rastom u poređenju sa kretanjima duž pravca jug-sjever (iz
razvijenih ka razvijenim zemljama). Broj migranata sa Globalnog juga dostigao je 90,2 miliona u 2015. godini za razliku od
85,3 miliona međunarodnih migranata sa Globalnog juga na Globalni sjever1.
Većina prisilnog raseljavanja na globalnom nivou se i dalje odvija unutar granica zemalja:
• 40,8 miliona interno raseljenih lica zbog sukoba i nasilja2 (do kraja 2015. godine)
• Ne postoje globalni pokazatelji koji se odnose na broj lica raseljenih katastrofama. Samo tokom 2015. godine oko 19,2
miliona ljudi u 113 zemalja raseljeno je zbog katastrofa što je preko dva puta više od broja osoba koje su izbjegle
zbog sukoba i nasilja2
21,3 miliona izbjeglica i 10 miliona apatrida3 (2015)
*16,1 milion pod mandatom UNHCR-a, 5,2 miliona palestinskih izbjeglica koje je registrovala UNRWA1Informativni list IOM-a o globalnim migracionim trendovima. Preuzeto sa: http://gmdac.iom.int/global-migration-trends-factsheet2 iDMC Grid – Globalni izvještaj o interno raseljavanju za 2016. 3 UNHCR Figures at Glance. Preuzeto sa: http://www.unhcr.org/figures-at-a-glance.html
GLOBALNI SPORAZUM O SIGURNIM, UREĐENIM I REGULARNIM MIGRACIJAMA
Pregled: Migracioni tokovi prema Zapadnom Balkanu u 2015. godiniRegistrovani i prijavljeni dolasci u Makedoniju, Srbiju, Hrvatsku i Mađarsku od 1. januara 2015. do 31. decembra 2015.
Ukupan broj
dolazaka u
2015.
Izvor: IOM Mješoviti migracioni tokovi na prostoru Mediterana i šire (2015). Preuzeto sa: https://www.iom.int/sites/default/files/situation_reports/file/Mixed-Flows-Mediterranean-and-Beyond-Compilation-Overview-2015.pdf
Ukupan broj dolazaka u Evropu
Ukupan broj dolazaka u
Evropu kopnom
Ukupan broj dolazaka u
Evropu morem
GLOBALNI SPORAZUM O SIGURNIM, UREĐENIM I REGULARNIM MIGRACIJAMA
Pregled: Tokovi migranata prema Evropi i Zapadnom Balkanu u 2016. 1. januar 2016 – 31. decembar 2016.
Total arrivals 2016
Izvor: IOM Mješoviti migracioni tokovi na prostoru Mediterana i šire (2016). Preuzeto sa: http://migration.iom.int/docs/2016_Flows_to_Europe_Overview.pdf
Ukupan broj dolazaka u Evropu tokom 2016. morem (1. jan. –31. dec. 2016.
Ukupan broj dolazaka u Evropu tokom 2016. kopnom (1. jan. –31. dec. 2016.
Ukupan broj dolazaka u Evropu tokom 2016. (1. jan. – 31. dec. 2016.
GLOBALNI SPORAZUM O SIGURNIM, UREĐENIM I REGULARNIM MIGRACIJAMA
Pregled: Migracioni tokovi prema Evropi u 2017. godini1. januar -31. mart 2017.
Najnoviji podaciAžurirani 7. maja 2017.
Izvor: IOM Migracioni tokovi – Evropa. Preuzeto sa: http://migration.iom.int/europe/
50,215 dolazaka u Evropu
u 2017 godini.
49,450 morem
765 kopnom(podaci ažurirani 7. maja 2017.)
1,309 mrtvih/nestalih na
Sredozemnom moru u 2017.
387,739 dolazaka u Evropu u
2016.
5,098 mrtvih/nestalih na
Sredozemnom moru u 2016.
GLOBALNI SPORAZUM O SIGURNIM, UREĐENIM I REGULARNIM MIGRACIJAMA
Pregled: blokirani migranti i izbjeglice31. mart 2017.
Blokirani migranti i tražitelji azila
(mart 2016. / mart 2017.)
Izvor: IOM Migracioni tokovi u Evropu – 2017. Kvartalni pregled – Podaci za mart preuzeti sa: http://migration.iom.int/docs/Q1_2017_statistical_Overview.pdf
• Prema zvaničnim procjenama bh. dijaspora * – definira se kao osobe
koje su porijeklom iz, a borave izvan teritorije BiH (uključujući njihovo
potomstvo) – broji otprilike 2 miliona. Bh. dijaspora predstavlja oko 53%
bh. populacije.
• Više od 80% bh. dijaspore živi u evropskim zemljama, oko 16% u SAD i
Kanadi i otprilike 2,5% u Australiji. 4
• Stepen zaposlenosti radno sposobnih pripadnika bh. dijaspore je preko
80%.4
• Bh. dijaspora je jedna od najkvalifikovanijih dijaspora. 21% njenih
pripadnika u Australiji ima visokoškolsko obrazovanje, 17% u SAD i 29%
u Švedskoj. 5
Zemlja domaćin Broj osoba
Hrvatska 409,358
Srbija 335,992
Njemačka 159,380
Austrija 149,755
Sjedinjene Američke Države
132,255
Slovenija 96,921
Švicarska 57,542
Švedska 56,477
Australija 41,449
Kanada 39,583
Bosanskohercegovačka dijaspora 10 vodećih zemalja domaćina6
*Diplomatska i konzularna predstavništva BiH; Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice; Statističke agencije BiH4 Izvor: Dijaspora i Razvoj – BiH, Švicarska ambasada, 2014.5 Izvor: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice. Preuzeto sa: http://www.mhrr.gov.ba/iseljenivsto/lstrazivanja/default.aspx?is=5133&langTag=bs-BA.6 Statističke knjige Eurostata – Ljudi u EU, izdanje za 2015. Podaci Eurostata o: zemlji rođenja, godina 2011; Odjeljenje Ujedinjenih nacija za ekonomska i socijalna pitanja (2013);Odjeljenje Ujedinjenih nacija za ekonomska i socijalna pitanja (2015)
GLOBALNI SPORAZUM O SIGURNIM, UREĐENIM I REGULARNIM MIGRACIJAMA
• Jačanje borbe protiv trgovine ljudima u regionu unapređenjem kapaciteta vlasti na otkrivanju krijumčarenjamigranata i trgovine ljudima, kao i izgradnjom tehničkih i ljudskih kapaciteta za prekograničnu saradnju i razmjenupodataka.
• Izgradnja kapaciteta vlasti na identifikaciji, upućivanju, pružanju pomoći i zaštite ranjivim migrantima, uključujući djecu bez pratnje i djecu odvojenu od porodice, žrtve trgovine ljudima i prokrijumčarene migrante.
• Pružanje podrške vlastima na Zapadnom Balkanu u uspostavljanju neophodnih mehanizama za provedbu Potpomognutog dobrovoljnog povratka i reintegracije za migrante blokirane u regiji.
• Pružanje podrške vlastima u uspostavljanju mehanizama za prikupljanje podataka, razmjenu podataka i dijeljenje podataka između zemalja u svrhu analize regionalnih migracionih trendova na temelju dokaza.
Promoviranje sigurnih, uređenih i regularnih migracija: Primjeri aktivnosti IOM-a u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu
Gore navedene aktivnosti se provode kroz projekte: Jačanje borbe protiv trgovine ljudima u krizama na Zapadnom Balkanu, projekat finansira Ured za praćenje i borbu protiv trgovine ljudima američkog State Departmenta (J/TIP); Jačanje kapaciteta i mehanizama za identifikaciju i zaštitu ranjivih migranata na Zapadnom Balkanu, projekat finansira Biro za populaciju, izbjeglice i migracije američkog State Departmenta; i Regionalna podrška zaštitno-osjetljivom upravljanju migracijama na Zapadnom Balkanu i Turskoj, proiekat se finansira iz EU IPA II.
GLOBALNI SPORAZUM O SIGURNIM, UREĐENIM I REGULARNIM MIGRACIJAMA
Obaveze prema izbjeglicama Obaveze prema migrantima
Human, dostojanstven, rodno osjetljiv i brz prihvat
Poštivanje i zaštita ljudskih prava, naročito žena i djece
Rješavanje potreba osoba u ranjivim situacijama, naročito žena i djece
Kontrola granica u skladu sa međunarodnim pravom
Prikupljanje tačnih informacija i podataka
Rješavanje problema nesigurnih kretanja, naročito na moru
Stavljanje naglaska na pitanja rodne osjetljivosti, borbe protiv seksualnog i rodno zasnovanog nasilja
Osnovne zdravstvene, obrazovne i psihosocijalne usluge za svu djecu
Izgradnja kapaciteta u zemljama koje primaju veliki broj izbjeglica i migranata
Pronalazak alternativnih rješenja za zadržavanje
Bolja integracija i inkluzija (pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, pravosuđu i učenju jezika)
Odgovarajuće, fleksibilno, pouzdano i kontinuirano finansiranje humanitarnih usluga
Borba protiv ksenofobije, rasizma i diskriminacije
Borba protive trgovine ljudima i krijumčarenja
Pružanje zaštite svima kojima je potrebna
Rješavanje temeljnih uzroka velikih kretanja izbjeglica, uključujući oružanih sukoba, progona i nasilja
Ponovna potvrda međunarodnog izbjegličkog prava, prava na traženje azila i zabrane progona (non-refoulement)
Ravnomjernija raspodjela tereta i odgovornosti za primanje i pružanje podrške izbjeglicama u svijetu (uključujući kroz
pružanje više podrške zemljama domaćinima)
Prijem izbjeglica u skladu sa međunarodnim pravom
Pristup upisu u evidencije i dokumentovanju
Bolja sigurnost za izbjegličke kampove i zajednice u njihovom okruženju
Rad na postizanju trajnih rješenja, uključujući kroz preseljenje i druga rješenja sa trećim zemljama
Humanitarna pomoć za izbjeglice (zdravstvena zaštita, sklonište, hrana, voda, higijenski uslovi)
Otvaranje radnih mjesta i stvaranje prihoda
Bliska saradnja između humanitarnih i razvojnih aktera
Provedba sveobuhvatnog okvira za odgovor na izbjegličke krize s ciljem olakšavanja pritiska na zemlje domaćine,
podupiranja samostalnosti izbjeglica, proširivanja pristupa rješenjima u trećim zemljama i pružanja podrške uslovima u
zemljama porijekla kako bi se omogućio siguran i dostojanstven povratak
Rad na usvajanju globalnog sporazuma o izbjeglicama
Bliska saradnja na pospješivanju i osiguravanju sigurnih, uređenih i regularnih migracija, uključujući povratka i
readmisije
Zaštita prava i interesa, kao i pružanje pomoći migrantskim zajednicama u inostranstvu
Rješavanje uzroka koji pokreću ili pogoršavaju velika kretanja, uključujući i kroz iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva i nejednakosti; promovisanje miroljubivih i
inkluzivnih društava; stvaranje uslova za ujednačen, održiv i inkluzivan ekonomski rast i zapošljavanje;
jačanje obrazovnih institucija u borbi protiv uništavanja životne sredine.
Smanjenje troškova radnih migracija i promovisanje pravednih politika zapošljavanja
Brži, jeftiniji i sigurniji transfer doznaka
Ugrađivanje migracija u razvojne i humanitarne programe, programe za izgradnju mira i zaštitu ljudskih
prava
Jačanje globalnog upravljanja i međunarodne saradnje po pitanju migracija
Pružanje pomoći migrantima u zemljama koje se suočavaju sa sukobima i katastrofama
Pokretanje procesa koji će dovesti do usvajanja globalnog sporazuma za sigurne, uređene i regularne
migracije
Obaveze premaobje kategorije
NJUJORŠKA DEKLARACIJA: NEKE OD OBAVEZA
GLOBALNI SPORAZUM O SIGURNIM, UREĐENIM I REGULARNIM MIGRACIJAMA
Globalni sporazum o migracijama – Vizija IOM-a
IOM bi želio vidjeti globalni sporazum koji će se temeljiti na pravima, potrebama, kapacitetima i doprinosu
migranata sa ciljem osiguravanja njihove sigurnosti, dostojanstva i ljudskih prava.
Četiri ključna elementa predstavljaju osnov ove vizije:
1. Zaštita prava migranata;
2. Omogućavanje sigurnih, uređenih i regularnih migracija;
3. Smanjenje učestalosti i uticaja prisilnih i neregularnih migracija; i
4. Rješavanje posljedica prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem po mobilnost.
GLOBALNI SPORAZUM O SIGURNIM, UREĐENIM I REGULARNIM MIGRACIJAMA
Rezolucija o modalitetima koju je Generalna skupština UN usvojila 7. aprila 2017. godine
- Precizira elemente i rokove u ovom procesu
„Globalni sporazum će se izraditi kroz otvoren, transparentan i inkluzivan proces konsultacija i pregovora i djelotvorno učešće svih relevantnih aktera, uključujući civilno društvo, privatni sektor, akademske institucije, parlamente, dijasporu i organizacije migranata, kako tokom međuvladine konferencije tako i tokom pripremnog procesa“.
Faza I Faza II
Međuvladinipregovori
Faza Ill
Sagledavanje stanja
Konsultacije
Globalni sporazum o migracijama
april 2017 – novembar 2017 novembar 2017 – januar 2018 februar 2018 – juli 2018
GLOBALNI SPORAZUM O SIGURNIM, UREĐENIM I REGULARNIM MIGRACIJAMA
Hvala!Misija IOM-a u Bosni i Hercegovini
Mission in Bosnia and Herzegovina
Zmaja od Bosne bb, UN Common House, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Tel: +387 33 293 400; Fax: +387 33 293 726
E-mail: [email protected] • Internet: http://www.iom.ba,