J. ČIZMIĆ, Preinaka tužbe Zb. Prav. fak. Sveuč. Rij. (1991) v. 28, br. 1, xxx-xxx (2007) 1 PREINAKA TUŽBE Dr. sc. Jozo Čizmić, izvanredni profesor UDK: 347.922.6 Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu Ur.: Pr.: 22. studenog 2006. Izvorni znanstveni članak Preinaka tužbe jest dispozitivna radnja tužitelja kojom se vrši promjena predmeta spora (objektivna preinaka), odnosno stranaka (subjektivna preinaka), zbog koje izmijenjena tužba u objektivnom i/ ili subjektivnom smislu nije istovjetna s onom prvobitnom. U radu autor analizira institut preinake tužbe ukazujući i na stajališta pravne teorije i sudske prakse, te naglašava i promjene koje je ovaj institut doživio nakon noveliranja našeg parničnog postupka 2003. godine. Usto, autor ukazuje i na izmjene ovoga instituta koje se predlažu de lege ferenda u Prijedlogu novele Zakona o parničnom postupku iz 2006. godine. Ključne riječi: preinaka tužbe, modification of the claim. I. Uvod 1/ Tužba je inicijelna jednostrana parnična radnja tužitelja kojom se pokreće parnični postupak (nemo iudex sine actore). Podnošenjem tužbe postupak se nalazi in limine litis. Tom se radnjom u subjektivnom (stranke) i objektivnom (predmet spora) smislu definira parnični postupak. Uz ispunjenje određenih uvjeta, stranke mogu tijekom postupka svoje parnične radnje dopuniti, izmijeniti ili preinačiti novom parničnom radnjom, pa tako mogu i preinačiti tužbu. Svakako, to moraju uraditi na način predviđen pravilima parničnog postupka i pri tome ne smiju zlorabiti svoja Usp. DIKA, M. – ČIZMIĆ, J., Komentar Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2000., (dalje – DIKA-ČIZMIĆ), str. 309.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007) 1
PREINAKA TUBE
Dr. sc. Jozo izmi, izvanredni profesor UDK: 347.922.6 Pravni
fakultet Sveuilišta u Splitu Ur.: Pr.: 22. studenog 2006. Izvorni
znanstveni lanak
Preinaka tube jest dispozitivna radnja tuitelja kojom se vrši
promjena predmeta spora (objektivna preinaka), odnosno stranaka
(subjektivna preinaka), zbog koje izmijenjena tuba u objektivnom i/
ili subjektivnom smislu nije istovjetna s onom prvobitnom. U radu
autor analizira institut preinake tube ukazujui i na stajališta
pravne teorije i sudske prakse, te naglašava i promjene koje je
ovaj institut doivio nakon noveliranja našeg parninog postupka
2003. godine. Usto, autor ukazuje i na izmjene ovoga instituta koje
se predlau de lege ferenda u Prijedlogu novele Zakona o parninom
postupku iz 2006. godine.
Kljune rijei: preinaka tube, modification of the claim.
I. Uvod
1/ Tuba je inicijelna jednostrana parnina radnja tuitelja kojom se
pokree parnini postupak (nemo iudex sine actore). Podnošenjem tube
postupak se nalazi in limine litis. Tom se radnjom u subjektivnom
(stranke) i objektivnom (predmet spora) smislu definira parnini
postupak.
Uz ispunjenje odreenih uvjeta, stranke mogu tijekom postupka svoje
parnine radnje dopuniti, izmijeniti ili preinaiti novom parninom
radnjom, pa tako mogu i preinaiti tubu. Svakako, to moraju uraditi
na nain predvien pravilima parninog postupka i pri tome ne smiju
zlorabiti svoja
Usp. DIKA, M. – IZMI, J., Komentar Zakona o parninom postupku
Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2000., (dalje –
DIKA-IZMI), str. 309.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007)2
procesna ovlaštenja.2 Identitet tube (i parnice) odreen je u
objektivnom smislu predmetom spora, a u subjektivnom strankama.
Stoga bi svaka promjena tih odreujuih elemenata identiteta tube u
naelu trebala imati znaenje preinake tube. Preinaka tube (njem.
Klagsaenderung) jest, dakle, promjena predmeta spora (objektivna
preinaka), odnosno stranaka (subjektivna preinaka), zbog koje
izmijenjena tuba u objektivnom i/ili subjektivnom smislu nije
istovjetna s onom prvobitnom. Iako se mogu preinaiti svi bitni
elementi tube, za postojanje preinake u pravilu je dovoljna
promjena barem jednog od njih.3
Kako bi se ostvarili interesi ekonominosti i sprijeila mogunost
šikane, bilo bi u interesu pravosua da se jednom odreena tema
raspravljanja ne mijenja. Meutim, tenja k apsolutnoj
nepromjenjivosti tube dolazi u sukob sa zahtjevom za prilagoavanje
teme raspravljanja aktualnim rezultatima parnice. Zakonodavac je u
tom smislu nastojao pronai kompromis izmeu ovih suprotnosti na nain
da je preinaka tube u naelu dopuštena, uz ogranienja potrebna da se
sprijei zloupotreba procesnih ovlaštenja. Upravo stoga ratio
instituta preinake treba traiti u naelu procesne ekonomije i
efikasnosti te pravne sigurnosti, jer omoguujui tuitelju da tijekom
postupka mijenja predmet spora i oznaku stranaka, postie se da se u
ve konstitutiranom postupku, redovito uz korištenje ve prikupljenog
procesnog materijala, definitivno razriješe sporovi izmeu
involviranih subjekta.4 Ako se pravo na preinaku koristi lojalno i
racionalno, moe dovesti do pozitivnih rezultata. Naime, u praksi
stranka u trenutku podnošenja tube esto ne raspolae s dovoljnim ili
potrebnim injenicama kojima potkrepljuje tubeni zahtjev, zbog toga
što je pogrešno ocijenila ili tubeni zahtjev ili osobu protivnika
prema kojoj upuuje svoj tubeni zahtjev, a naknadno je pak saznala
za nove injenice koje bitno utjeu na tubenu osnovu ili protivnika.6
Ako se tuitelju u ovakvim situacijama ne bi dopustilo da mijenja
podnesenu tubu, bio bi prisiljen nove zahtjeve ostvarivati u
drugoj, odnosno drugim parnicama.
Preinaka tube je dispozitivna radnja tuitelja, jer tuba se moe
objektivno i subjektivno preinaiti samo na inicijativu tuitelja
(naelo dispozicije). Tuba je, u pravilu, preinaena u onom sluaju
kad se pravomonost presude, koja bi bila izreena na temelju
prvobitne tube, ne protee i na preinaenu tubu.7
2 Tako STANKOVI, G., Graansko procesno pravo, Beograd, 1989., str.
270. 3 Vidi TRIVA, S. - DIKA, M., Graansko parnino procesno pravo,
Zagreb, 2004., (dalje
– TRIVA-DIKA), str. 425. 4 Usp. DIKA–IZMI, str. 331. Vidi TRIVA-
DIKA, str. 424. 6 Tako PAVLOVI, M., Objektivno i subjektivno
preinaenje tube, «Hrvatska pravna
revija», god. I., 2001., br. 5, str. 92. 7 Usp. ZUGLIA, S. – TRIVA,
S., Komentar Zakona o parninom postupku – I. svezak,
Zagreb, 1957., str. 421.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007) 3
2/ Uvodno napominjemo da se u radu pozivamo i na sudsku praksu i
stajališta pravne teorije utemeljene na odredbama parninih
postupnika bivše Jugoslavije, iz 1957. i 1977. godine, i to tamo
gdje su odredbe o preinaci tube identine s odredbama našeg Zakona o
parninom postupku («Narodne novine», br. 53/91., 9/92., 112/99.,
117/03., dalje - ZPP), koji uostalom, još uvijek, i nakon donošenja
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku («Narodne
novine», br. 117/03., dalje - Novela), sadri veliki broj odredbi
preuzetog Zakona o parninom postupku bivše Jugoslavije («Slubeni
list», br. 4/77., 36/77., 36/80., 69/82., 58/84., 74/87. 57/89.,
20/90., 27/90., 35/91.).
II. Objektivna preinaka tube
1. Dopuštenost objektivne preinake tube
Tuitelj moe preinaiti tubu neposredno nakon što ju je predao sudu,
pa najkasnije do zakljuenja glavne rasprave (ZPP, l. 190. st.
1.).8,9 U interesu normalnog pravosuenja ne moe se dopustiti
preinaka tube kad stvar postane zrela za suenje, pa tuitelj moe
preinaiti tubu najkasnije do zakljuenja glavne rasprave pred
prvostupanjskim sudom.10 Stoga bi zahtjev tuitelja za preinaku tube
podnesen nakon zakljuenja glavne rasprave trebalo odbaciti kao
nepravovremen. Eventualni zahtjev za preinaku tube nakon zakljuenja
glavne rasprave moe imati samo znaenje nove tube u odnosu na tubeni
zahtjev.12
Tako se prema stajalištu sudske prakse ne smatra da je tuba
preinaena prije zakljuenja glavne rasprave ako je podnesak s
izjavom o poveanju tubenog zahtjeva upuen sudu poštom preporueno na
dan roišta na kojem
8 Glavna rasprava je zakljuena kad sudac pojedinac ili vijee
zakljui da je predmet raspravljen tako da se moe donijeti odluka i
kad sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea isto saopi (ZPP, l.
304.).
9 Zbog nomotehnike redakcije teksta ZPP-a, u pravnoj teoriji i
judikaturi bilo je dvojbi primjenjuju li se pojedini stavci l. 190.
ZPP samo na objektivnu preinaku tube ili se, pak trebaju
primjenjivati i na subjektivnu preinaku tube. Gotovo jedinstveno
stajalište je da se odredbama l. 190. ZPP-a ureuje samo procedura
objektivne preinake tube. Podrobnije kod ATTIAS, A., Objektivna
preinaka tube kroz sudsku praksu, «Hrvatska pravna revija», god. V,
2005., br. 9, str. 99. Vidi odluku upanijskog suda (dalje – S) u
Bjelovaru, G- 277/97., od 14. veljae 1997., Izbor odluka Vrhovnog
suda Republike Hrvatske (dalje – IO), 1/1997-116.
10 Tako TRIVA-DIKA, str. 428. Vidi i odluku Vrhovnog suda Republike
Hrvatske (dalje – VSH), Rev- 96/05., od 21. lipnja 2005.,
objavljena kod «Pravo i porezi», god. XV., 2006., br. 10, str
98.
Podrobnije kod ATTIAS, A., Objektivna preinaka tube kroz sudsku
praksu, «Hrvatska pravna revija», god. V, 2005., br. 9, str. 99.
Vidi odluku Višeg privrednog suda Hrvatske (dalje – VPSH), P-
3282/87., od 7. lipnja 1988., «Pregled sudske prakse» (dalje –
PSP), 39/188.
12 U tom je smislu odluka VSH, Rev- 96/2005., od 21. lipnja 2005.,
IO 2005/2. str. 247.- 248.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007)
je glavna rasprava zakljuena, a stigao je nakon toga.13 Primjerice,
tuitelj moe preinaiti tubu poveanjem tubenog zahtjeva ak i nakon
što je tuenik priznao prvobitni tubeni zahtjev, pod uvjetom da još
uvijek nije donesena presuda na temelju priznanja.14 Isto tako,
presuda na temelju priznanja ne moe se donijeti ako je u trenutku
njezina donošenja u sudskom spisu postojao podnesak tuitelja kojim
preinauje tubu poveanjem tubenog zahtjeva, jer se davanje izjave o
priznanju ne moe uzeti kao trenutak zakljuivanja svakog
raspravljanja u konkretnom predmetu.
Što se platnoga naloga tie, i nakon što je tuenik podnio prigovor
protiv platnog naloga, tuitelj moe, u skladu s odredbama l. 190. i
191. ZZP-a, preinaiti tubu poveanjem tubenog zahtjeva.16 Naime,
nakon izdavanja platnog naloga i podnošenja prigovora tee redovna
parnica kao da platni nalog nije izdat (platni nalog pao je nakon
što je napadnut prigovorima). Stoga tuitelj moe povisiti zahtjev
iznad onog stavljenog u mandatnoj tubi.17 Meutim, nakon što je
tuenik dao izjavu da odustaje od svih podnijetih prigovora protiv
platnog naloga, ne moe se preinaiti tuba na temelju koje je izdat
platni nalog.18
Kako prema izriitoj odredbi l. 190. st. 1. ZPP-a tuitelj moe
preinaiti tubu do zakljuenja glavne rasprave, tubu nije više mogue
preinaiti u albi protiv presude,19 odnosno nije dopuštena preinaka
tubenog zahtjeva u albenom postupku.20
Institut preinake tube ima samo procesnopravni uinak koji se oituje
u tome da se o tome zahtjevu moe raspravljati i odluivati u okviru
postupka pokrenutog prvobitnom tubom. Materijalnopravne
pretpostavke zahtjeva istaknutog u preinaenoj tubi treba prosuivati
prema trenutku podnošenja toga novoga zahtjeva, a ne prema trenutku
kada je podnesena prvobitna tuba.21 Drugim rijeima, kad odluuje o
dopuštenosti preinake tube, sud treba ocijeniti je li ona s
procesnopravnoga stajališta svrhovita za konano
13 Vidi odluku Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine (dalje – VSBiH),
P- 601/87., od 14. srpnja 1988., «Bilten sudske prakse VS BiH» broj
4/88.
14 Usp. KULENOVI, Z. – MIKULI, S. – MILIŠI, S. – STANIŠI, J. –
VUINA, D., Komentari zakona o parninom postupku u Federaciji Bosne
i Hercegovine i u Republici Srpskoj, Sarajevo, 2005., str.
99.
Tako i VS BiH, Rev- 112/88., od 8. prosinca 1988., «Bilten sudske
prakse VS BiH» broj 4/88.
16 Stajalište Graansko-privrednog odjela VSH, sa sjednice odrane
12. prosinca 1988., PSP 40/95A. Vidi i odluku VPSH, P- 1610/83., od
16. listopada 1984., SP 12/85-54.
17 Usp. odluku VPSH, P- 2635/84., od 25. lipnja 1985., PSP 28/813.
18 Vidi odluku VS BiH, P- 73/85., od 23. travnja 1985.., «Bilten
sudske prakse VS BiH»,
broj 2/85. 19 U tom je smislu zauzeo stajalište VPSH, u odluci P-
3282/87., od 7. lipnja 1988., PSP
39/188. 20 Tako Vrhovni sud Vojvodine (dalje – VSV), G- 277/58.,
podatak kod BAZALA, B.,
Zakon o parninom postupku s objašnjenjima i sudskim odlukama,
Zagreb, 1969., str. 177. 21 Vidi kod ZUGLIA, S. – TRIVA, S.,
Komentar Zakona o parninom postupku – I. svezak,
Zagreb, 1957., str. 422.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007)
rješenje odnosa meu strankama, a odluka o dopuštanju preinake ne
ovisi, naprotiv, o tome kakve e eventualne biti materijalnopravne
posljedice usvajanja ili odbijanja preinaenog tubenog
zahtjeva.22
Tuba se moe preinaiti podneskom ili odgovarajuim izjavama na
roištu.
ZPP-om nije propisana obveza suda da stranci ostavlja primjereni
rok za namjeravano preinaenje tube. Naime, ZPP-om priznato pravo
tuitelju na preinaenje tube nema utjecaja na tijek parnice po
podnesenoj tubi, pa sud nije duan ostavljati tuitelju primjereni
sudski rok za preinaenje tube, jer se traeno preinaenje tube moe, u
pravilu, ostvariti u novoj parnici.23
2. Pristanak tuenika na objektivnu preinaku tube
2.1. Radi zaštite interesa tuenika, nakon dostave tube tueniku za
preinaku tube potreban je pristanak tuenika (ZPP, l. 190. st. 2.).
Primjerice, kad je rije o tubi ili prigovoru prijeboja koji se
odnosi na obraun kamata utuen kao glavno (samostalno) potraivanje,
za preinaenje tube potreban je pristanak druge parnine stranke,24
ali kad su kamate utuene pored glavnice kao sporedno potraivanje,
onda za povišenje tubenog zahtjeva u pogledu visine stope nije
uvjet tuenikov pristanak.25 A contrario, do dostave tube tueniku na
odgovor, odnosno do nastupanja litispendencije, tuitelj moe
preinaiti tubu bez pristanka tunika i bez posebnog odobrenja
suda.26 Tuitelj bi do nastupanja litispendencije mogao povui tubu
pa je onda preinaenu ponovno predati sudu.
Tuenik moe svoj pristanak izraziti izriito ili kokludentno. Ako
tuenik pristane na preinaku tube, sud je vezan tim pristankom i
mora dopustiti preinaku. U tom sluaju sud nije ovlašten ocjenjivati
opravdanost ili svrsishodnost preinake.27
2.2. Ali i kad se tuenik protivi, sud moe dopustiti preinaku ako
smatra da bi to bilo svrsishodno za konano rješenje odnosa meu
strankama (ZPP, l. 190. st. 2.). 28 Svrsishodnost preinake sud
ocjenjuje s
22 U tom smislu VSH, Rev- 1413/85., od 19. studenoga 1985., PSP
31/90. 23 Tako Vrhovni sud Srbije., Rev- 5300/94., od 7. prosinca
1994., podatak kod
KRSMANOVI, T. – BOGDANOVI, ., Najnovija sudska praksa iz parninog
postupka, Beograd, 1999., str. 134.
24 Tako VSH, P- 1081/84. od 6. studenoga 1984. – PSP 2/243. 25 Usp.
odluku VSH, P- 1081/84., od 6. studenoga 1984. – PSP 2/243. 26 Vidi
odluku VSV, Rev- 82/61., «Glasnik Advokatske komore Vojvodine»,
br.
3/62. 27 Usp. STAROVI, B. – KEA, R., Graansko procesno pravo, Novi
Sad, 1998.,
str. 230. 28 Vidi odluku S u Varadinu, G- 923/03-2., od 16. srpnja
2003., vidi VSH –
Sudska praksa i propisi.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007)6
obzirom na to ostvaruje li se tom preinakom krajnji cilj
raspravljanja spornog stanja meu strankama, kako bi se otklonila
mogunost pokretanja nove parnice.29 Primjerice, sud bi unato
protivljenju tuenika mogao dopustiti preinaku tube ako utvrdi da
tuitelj bez svoje krivnje nije mogao ranije preinaiti tubu, ako je
tuenik u mogunosti raspravljati po preinaenoj tubi bez (predugog)
odgaanja glavne rasprave,30 kada se dokazi koji su izvedeni po
prvobitnoj tubi mogu koristiti za rješenje spora po preinaenoj
tubi,31 ako je zbog inflacije prvobitno postavljeni novani iznos u
tubi toliko obezvrijeen da ugroava osnovno naelo obveznog prava –
naelo jednakih vrijednosti davanja.32 Suprotno, ne bi bilo
svrsishodno za konano rješenje odnosa meu strankama kad bi tuitelj,
primjerice, tubom traio naplatu kupovne cijene, a potom preinaio
tubu traei naknadu za sasvim drugu vrstu robe, jer se u takvom
sluaju radi o dva razliita spora koji ne utjeu jedan na drugi, niti
rješenje jednog spora zavisi od drugog.33
Tuenik ne mora navoditi razloge zbog kojih se protivi
preinaci.34
Protivljenje tuenika objektivnoj preinaci nema u pravilu isto
znaenje kao i protivljenje povlaenju tube, jer sud usprkos
protivljenja tuenika ipak moe dopustiti preinaku ako nae da bi to
bilo svrsishodno, odnosno prikladno za konano rješenje spornih
odnosa meu strankama.35
Razvidno je da je nakon dostavljanja tube tueniku za njezinu
preinaku potreban pristanak tuenika te da i kad se tuenik protivi,
sud moe dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za
konano rješenje odnosa meu strankama. Tako je i odredbama st. 4. l.
331.b i st. 4. l. 332. ZPP-a dopuštena preinaka tube nakon njezina
dostavljanja tueniku i bez pristanka tuenika. Naime, ako iz
injenica navedenih u tubi ne proizlazi utemeljenost tubenog
zahtjeva, a tuba na (pripremnom) roištu nije preinaena, sud bi
trebao donijeti presudu (zbog ogluhe, odnosno izostanka) kojom se
tubeni zahtjev odbija.36 Ako tuitelj na (pripremnom) roištu preinai
tubu i time
29 Tako ALIJA, B. – OMANOVI, S., Graansko procesno pravo, Sarajevo,
2000., str. 200.
30 Usp. IVANOVI, M., Preinaenje tube, «Srpska pravna misao», god.
XI-XII, 2005., br. 1.-4., str. 22.
31 Vidi JANKOVI, M. – JANKOVI, . – KARAMARKOVI, H. – PETROVI, D.,
Komentar Zakona o parninom postupku, Beograd, 1990., (dalje –
JANKOVI), str. 233. Usp. i ZUGLIA, S. – TRIVA, S., Komentar Zakona
o parninom postupku – I. svezak, Zagreb, 1957., str. 422.
32 U tom je smislu odluku donio i Viši privredni sud SiCG, P-
5990/95., podatak kod KRSMANOVI, T. – BOGDANOVI, ., Najnovija
sudska praksa iz parninog postupka, Beograd, 1999., str. 132.
33 Tako Vrhovni privredni sud, Sl- 1532/73., od 10. listopada
1973., podatak kod ATTIAS, A., Objektivna preinaka tube kroz sudsku
praksu, «Hrvatska pravna revija», god. V, 2005., br. 9, str.
100.
34 Usp. POZNI, B. – VRAALI, M. – BAI, F., Zakon o parninom postupku
sa komentarom, uvodnim zakonom i registrom pojmova, Beograd, 1957.,
str. 156.
35 Vidi TRIVA-DIKA, str. 428. 36 Odredba po kojoj e sud odbiti
tubeni zahtjev ako tuitelj (u uvjetima u kojima bi inae
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007) 7
stvori osnovu za daljnje raspravljanje, parnicu treba nastaviti.37
Kako je u takvom sluaju tuitelj preinaio tubu na (pripremnom)
roištu na kojemu tuenik nije bio prisutan, postupak treba nastaviti
tako što e sud odgoditi roište i dostaviti tueniku prijepis
zapisnika s tog roišta kako bi se on mogao pripremiti za daljnje
raspravljanje o preinaenom tubenom zahtjevu (ZPP, l. 190. st. 7.),
pa se, dakle, u tom sluaju ne moe donijeti presuda zbog ogluhe
odnosno zbog izostanka, jer se za izostalog tuenika ne moe
pretpostavljati da priznaje i one injenice koje mu nisu bile
priopene.38 Zato mu se mora dostaviti i preinaena tuba. Sud bi
mogao naloiti tuitelju da podneskom upozna tuenika s preinaenom
tubom. Na novo roište sud bi trebao pozvati obje stranke. Tek ako
bi se utvrdio novi izostanak tuenika sa zakazanog (pripremnog)
roišta po preinaenoj tubi, mogla bi se izrei presuda zbog ogluhe,
odnosno izostanka.39
2.3. Smatrat e se da postoji pristanak tuenika na preinaku tube ako
se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a
nije se prije toga protivio preinaci (ZPP, l. 190. st. 3.). Dakle,
ako se tuenik bez protivljenja upusti u raspravljanje o preinaenoj
tubi, njegov se pristanak presumira,40 pa nema mjesta ni odluivanju
o preinaci.41 Ali, ako se tuenik upustio u raspravljanje o glavnoj
stvari nakon protivljenja preinaci, to ne znai da je pristao na
preinaku.42 Tuenik bi najprije morao izraziti svoje protivljenje,
pa tek nakon toga moe iznijeti svoje stajalište
bilo mogue suditi zbog izostanka) ne preinai svoj tubeni zahtjev,
shvatljiva je ako se prihvati i podtekst ove norme: o dunosti suda
da skrene panju tuitelju na inkongruentnost njegovog traenja s
obzirom na izloeni injenini supstrat, i da mu sugerira svrsishodno
preinaenje zahtjeva ili navoda kojima se on opravdava.TRIVA, S.,
Esej o otvorenom pravosuenju, “GPFSA”, 21, br. XXI, 1973., str.
349.
37 Usp. odluku S u Bjelovaru, br. G - 699/96, od 9. svibnja 1996.
godine, podatak kod IZMI, J., Presuda zbog izostanka u graanskom
parninom postupku, doktorska disertacija, Split, 2001., str.
206.
38 U tom smislu i prema stajalištu sudske prakse im su izmijenjene
injenice iz tube, nema mjesta donošenju presude zbog izostanka, jer
je uvjet za takvu presudu da je tuenik bio upoznat o svim
injenicama prije roišta koje je propustio i na kojemu je predloeno
donošenje presude zbog izostanka (Vrhovni sud NR Slovenije, G-
2563/61 - 31. listopada 1961.). Ako je, pak, tuba preinaena na
roištu na kojemu tuenik nije prisutan, sud je duan odgoditi roište
i dostaviti tueniku prijepis zapisnika s tog roišta. Kad sud
propusti to uiniti, te na roištu na kojemu je tuba preinaena
zakljui glavnu raspravu, time je onemoguio tuenika da raspravlja
pred sudom. Bez oitovanja tuenih o novom zahtjevu tuitelja i
raspravljanju po tom zahtjevu, poinio je apsolutno bitnu povredu
odredaba parninog postupka iz l. 354. st. 2. t. 7. ZPP-a, zbog ega
u tom dijelu treba ukinuti presudu i predmet vratiti
prvostupanjskom sudu na ponovno suenje (VSH, Rev- 1386/85., od 13.
srpnja 1986.).
39 Tako i podrobnije o tome kod IZMI, J., Presuda zbog izostanka u
graanskom parninom postupku, doktorska disertacija, Split, 2001.,
str. 206.-207.; IZMI, J., O dostavi tube na odgovor i presudi zbog
ogluhe u svjetlu Novele ZPP-a, “Zbornik Pravnog fakulteta
Sveuilišta u Rijeci”, (1991.), v. 24, 2003., br. 1, str.
455.-456.
40 Usp. ZUGLIA, S., Graanski parnini postupak FNRJ, Zagreb, 1957.,
str. 383. 41 Vidi odluku VSH, Rev- 1456/83., od 18. sijenja 1984.,
PSP 25/177. 42 Tako i PSH, P- 978/90., od 26. veljae 1991., PSP
49/114.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007)8
po preinaenoj tubi, ime moe utjecati i na stajalište suda koji
konano odluuje o preinaenju bez obzira na njegovo
protivljenje.43
2.4. ZPP izriito dopušta da se tuba u odreenim sluajevima preinai i
bez pristanka tuenika. U tom smislu, ako tuitelj preinauje tubu
tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tube,
zahtijeva iz iste injenine osnove drugi predmet ili novanu svotu,
tuenik se takvoj preinaci ne moe protiviti (ZPP, l. 191. st. 2.). A
contrario, ako se preinaka zahtijeva zbog okolnosti koje su nastale
prije podizanja tube, pa ako se tuenik bude protivio preinaenju
tube, u tom sluaju sud treba odluiti moe li se ovaj cilj
(korištenje injeninim materijalom prikupljenim tijekom
raspravljanja o ranijoj tubi i konana likvidacija spornih odnosa
meu strankama) ostvariti i prema rezultatu ocjene dopustit e
odnosno odbiti preinaku tube (arg. ZPP, l. 190. st. 2.).44 Dakle,
okolnosti zbog kojih tuitelj preinauje tubu moraju nastupiti nakon
podnošenja tube jer se u protivnom sluaju tuenik moe protiviti
preinaci tube.45 To, primjerice, moe biti sluaj kada tuitelj, zbog
propasti stvari za koji odgovara tuenik tijekom postupka, ili ako
taj predmet propadne sluajem,46 prelazi sa zahtjeva za njezin
povrat na zahtjev za naknadu štete.47
Ako se tuenik, pak, usprkos odredbi l. 191. st. 2. ZPP-a
nedopušteno protivi preinaci tube, sud ipak treba donijeti rješenje
kojim e dopustiti preinaku tube.48 Kako se tueniku ne priznaje
pravo protivljenja navedenom preinaenju tube, ni sud ne bi mogao
odluivati o dopustivosti ove promjene, pa je tuitelj na nju
ovlašten bez ikakvih ogranienja sve do zakljuenja glavne
rasprave.49
Ova je odredba rezultat naela ekonominosti u parninom potupku jer
se, meu ostalim, sudu i strankama omoguuje da se u znatnoj mjeri
koriste injeninim materijalom prikupljenim tijekom raspravljanja o
ranijoj tubi.50
43 Usp. PAVLOVI, M., Objektivno i subjektivno preinaenje tube,
«Hrvatska pravna revija», god. I., 2001., br. 5, str. 95.
44 Vidi o tome kod ZUGLIA, S. – TRIVA, S., Komentar Zakona o
parninom postupku – I. svezak, Zagreb, 1957., (dalje –
ZUGLIA-TRIVA), str. 429.
45 Tako BAZALA, B., Zakon o parninom postupku s objašnjenjima i
sudskim odlukama, Zagreb, 1969., str. 177.
46 Vidi o tome podrobnije kod ZUGLIA, S., Graanski parnini postupak
FNRJ, Zagreb, 1957., str. 386.
47 Usp. GAJOVI, J., Graansko procesno pravo sa komentarom, Beograd,
2000., str. 131. 48 Tako BAZALA, B., Zakon o parninom postupku s
objašnjenjima i sudskim odlukama,
Zagreb, 1969., str. 178. 49 Vidi ZUGLIA–TRIVA, str. 428. 50 Ibid.,
str. 428.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007) 9
3. Stvarna nadlenost
Ako je parnini sud za preinaenu tubu stvarno nenadlean, dostavit e
predmet nadlenom sudu, koji e, ako se tuenik protivi preinaci,
najprije riješiti je li preinaka dopuštena (ZPP, l. 190. st. 4.), a
tek onda nastaviti postupak po preinaenoj tubi. Ako bi taj sud
odbio dopustiti preinaku, smatrajui da ona nije svrhovita, bio bi
duan oglasiti se nenadlenim i nakon pravomonosti rješenja kojim se
oglasio nenadlenim, predmet vratiti sudu koji mu ga je ustupio. Ako
bi zbog preinake na koju je tuenik pristao, prestala jurisdikcija
domaih sudova, sud bi se trebao oglasiti nenadlenim, ukinuti
provedene radnje u postupku i odbaciti preinaenu tubu. Pravilo o
ustaljivanju nadlenosti temelji se na konkludentnoj pretpostavci da
naknadne promjene ne utjeu na identitet spora, pa se ovo pravilo ne
bi trebalo primjenjivati u sluajevima kad bi do promjene nadlenosti
suda trebalo doi zbog preinake tube.
Na isti nain, kao što je odreeno stavkom 4., trebalo bi se
postupiti i kad po preinaenoj tubi treba suditi isti sud u drugom
sastavu (ZPP, l. 190. st. 5.). Ako bi o preinaenoj tubi trebalo
odluivati vijee umjesto suca pojedinca koji je do preinake bio
nadlean, o preinaci bi odluivalo vijee. Ako bi za preinaenu tubu
bio nadlean sudac pojedinac, u naelu bi o preinaci odluivao sudac
pojedinac, ako vijee ne bi odluilo da mu predmet ne ustupi (ZPP, l.
18.).52
Izjavu kojom se protivi preinaci tuenik moe dati sudu kod kojega je
izjava o preinaci dana ili sudu kojem je predmet kao nadlenom
upuen.53
4. Vrijeme potrebno da se tuenik pripremi za raspravljanje po
preinaenoj tubi
4.1. Kad sud dopusti preinaku tube, duan je ostaviti tueniku
vrijeme potrebno da se moe pripremiti za raspravljanje po
preinaenoj tubi, ako za to nije imao dovoljno vremena, a na isti e
nain sud postupiti ako tuenik koji se ne protivi preinaci zatrai da
mu se ostavi potrebno vrijeme radi pripremanja (ZPP, l. 190. st.
6.). Svakako, tuenik ne bi mogao traiti da mu se ostavi vrijeme
potrebno da bi se mogao odluiti hoe li se protiviti
preinaenju.54
Rasprava se, pak, moe odmah nastaviti ako tuenik nakon odluke o
dopuštanju preinake izjavi da je voljan odmah nastaviti
raspravljanje o preinaenom zahtjevu.
Usp. TRIVA-DIKA, str. 290. 52 Vidi o tome kod DIKA–IZMI, str. 332.
53 Usp. POZNI, B. – VRAALI, M. – BAI, F., Zakon o parninom postupku
sa
komentarom, uvodnim zakonom i registrom pojmova, Beograd, 1957.,
str. 156. 54 Ibid., str. 156. Tako ZUGLIA–TRIVA, str. 424.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007)10
4.2. Kada je tuba preinaena na roištu na kojem tuenik nije
prisutan, sud bi trebao odgoditi roište i dostaviti tueniku
prijepis zapisnika s tog roišta (ZPP, l. 190. st. 7.), radi toga da
bi mu omoguio da se izjasni o preinaci. Ako bi sud, umjesto da
odgodi roište i dostavi tueniku prijepis zapisnika s tog roišta,
zakljuio glavnu raspravu, tueniku je takvim nezakonitim postupanjem
oduzeta mogunost da raspravlja pred sudom.56
U sluaju da se tuenik koji je primio prijepis zapisnika s roišta ne
izjasni o preinaci prije novoga roišta niti doe na roište, treba se
smatrati da se on preinaci protivi i sud bi o preinaci trebao
odluiti na roištu.57
5. alba protiv rješenja o zahtjevu za preinaku tube
Protiv rješenja kojim se prihvaa preinaka tube nije dopuštena
posebna alba (ZPP, l. 190. st. 8.), pa se rješenje kojim se prihvaa
preinaka tube moe pobijati samo u albi protiv konane odluke (arg.
ZPP, l. 378. st. 2.). Naime, protiv rješenja koja se odnose na
rukovoenje raspravom u pravilu nije dopuštena posebna alba. Kako bi
pravo na samostalnu albu sa suspenzivnim uinkom negativno utjecalo
na potrebnu brzinu sudskog rada, a s obzirom na to da povrede
pravila o rukovoenju glavnom raspravom u pravilu imaju znaenje samo
relativno bitnih povreda odredaba parninog postupka (ZPP, l. 354.
st. 1.), rješenja koja se odnose na rukovoenje glavnom raspravom
mogu se pobijati samo u albi protiv odluke o glavnoj stvari.58
Mogunost posebne albe protiv rješenja koja se odnose na rukovoenje
raspravom iskljuena je, samo ako posebnim odredbama nije drukije
propisano.59
A contrario, protiv rješenja kojim se ne dopušta, odnosno kojim se
odbija preinaka tube, alba je dopuštena.60 Stoga u tom sluaju treba
zastati s postupkom i takvu albu odmah dostaviti na rješavanje
albenom sudu.61 Nakon pravomonosti rješenja kojim se ne usvaja
preinaka tube nastavlja se postupak po prvobitnoj tubi,62 odnosno
predmet spora ostaje
56 U tom je smislu odluka VSH, G- 1488/79., od 6. listopada 1979.,
PSP 16/200. i VSH, Rev- 2015/94., od 4. srpnja 1996., IO
1/1997.-94.
57 Usp. POZNI, B. – VRAALI, M. – BAI, F., Zakon o parninom postupku
sa komentarom, uvodnim zakonom i registrom pojmova, Beograd, 1957.,
str. 156.
58 Vidi ZUGLIA-TRIVA, str. 72. 59 Usp. DIKA–IZMI, str. 516. 60 U
tom je smislu odluka VSH, G- 2496/71., od 11. sijenja 1973.,
podatak kod
JANKOVI, str. 233. 61 Tako PAVLOVI, M., Objektivno i subjektivno
preinaenje tube, «Hrvatska pravna
revija», god. I., 2001., br. 5, str. 95. 62 Podrobnije kod POZNI,
B. – VRAALI, M. – BAI, F., Zakon o parninom postupku
sa komentarom, uvodnim zakonom i registrom pojmova, Beograd, 1957.,
str. 156.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007) 11
onakav kakav je bio prije izjave o preinaci.63 Kako, dakle,
rješenje kojim se ne dopušta preinaka tube nije rješenje kojim se
postupak u tom predmetu pravomono završava, protiv takvog rješenja
ne bi bila mogua ni revizija (arg. ZPP, l. 400.).64
Propuštanje suda da o neprihvaanju preinake tube odlui posebnim
rješenjem moe predstavljati relativno bitnu povredu odredaba
parninog postupka.65
Treba napomenuti da se ova odredba l. 190. st. 8. ZPP-a odnosi samo
na objektivnu preinaku tube, a ne i na subjektivnu preinaku iz l.
196. st. 2. ZPP-a.66
6. Vrste objektivne preinake tube
(Objektivna) preinaka tube jest promjena istovjetnosti zahtjeva,
poveanje postojeeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojei (ZPP,
l. 191. st. 1.).
6.1. Preinaka tube promjenom istovjetnosti tubenog zahtjeva
Do preinake u pravom, uem smislu dolazi kad tuitelj umjesto
postojeeg tubenog zahtjeva istakne neki drugi, nezavisno od toga
opravdava li novi zahtjev istom ili drukijom tubenom osnovom. Usto,
do promjene zahtjeva dolazi i posredno, zbog promjene tubene osnove
kad ona determinira sadraj zahtjeva.67
Naješi sluajevi preinake tube promjenom identiteta predmeta spora
jesu oni kod kojih dolazi do promjene i tubenoga zahtjeva i
injenine osnove. Kod tih bi sluajeva koincidirali momenti navedeni
uz prve dvije kategorije kvalitativne preinake tube. U literaturi
se navodi da primjer za takvu preinaku postoji u sluaju kada bi se
umjesto prvotno traenog iznosa od 1. 000, 00 EUR dospjelih 1. 11.
2006. traila isplata iznosa od 1. 000, 00 USD dospjelih 1. 1. 2007.
Do kvalitativne promjene tubenoga zahtjeva uz neizmijenjenu
injeninu osnovu dolazi primjerice kada se iz iste injenine osnove
umjesto utvrenja postojanja obveze isplate odreenog iznosa odreenog
dana trai, zato što je ona u meuvremenu dospjela, kondemnacija na
isplatu toga iznosa.68 Tuitelj je preinaio tubu
63 To znai da se preinaka poduzima uvijek uz prešutni uvjet da sud
raspravlja i odluuje o prvobitnom zahtjevu za sluaj da ne dopusti
preinaku. Tako POZNI, B. – RAKI VODINELI, V., Graansko procesno
pravo, Beograd, 1999., str. 199. Suprotno, Juhart dri da taj uvjet
mora biti izriito izjavljen. JUHART, J., Civilno procesno pravo
FLRJ, Ljubljana, 1961., str. 278.
64 Vidi u tom smislu odluke VSH, Rev- 197/86., od 4. oujka 1986.,
PSP 32/163. i Rev- 777/87., od 3. rujna 1987., PSP 41/104.
65 Usp. odluku VSH, Rev- 1959/84., od 8. sijenja 1985., PSP
28/85-95. 66 Vidi odluku S u Bjelovaru, G- 277/97., od 14. veljae
1997., IO 1/1997-116. 67 Tako TRIVA-DIKA, str. 426. 68 Usp.
DIKA–IZMI, str. 333.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007)12
promjenom istovjetnosti zahtjeva kada, primjerice, tijekom parnice
umjesto vindikacijskog zahtjeva istakne zahtjev da ga tuenik
prestane uznemiravati u vršenju njegova prava vlasništva (actio
negatoria). Time je preinaio tubu jer je promijenio istovjetnost
zahtjeva.69 Preinaio je i time da umjesto zahtjeva za iseljenje iz
stana postavi zahtjev za otkaz ugovora o korištenju stana na
temelju druge injenine osnove.70
Treba napomenuti da je Novelom u naš parnini postupak uveden novi
institut – stupnjevita tuba, kao iznimka od pravila da tubeni
zahtjev mora biti odreeno postavljen ve u tubi. U stupnjevitoj se
tubi pored tzv. manifestacijskog zahtjeva, koji mora biti odreen,
istie i nespecificirani kondemnatorni zahtjev kojega je tuitelj
duan odreeno (kvalitativno i) kvantitativno postaviti tek naknadno
kad se za to ispune pretpostavke i kad ga sud pozove da to uini.71
U tom smislu tuitelj bi mogao na temelju rezultata dobivenog
izvješa (o poloenom raunu ili pregledu imovine i obveza) preinaiti
svoj izvorno postavljeni nekvantificirani zahtjev, svakako uz
ispunjenje opih pretpostavki za objektivnu preinaku tube. Ako bi
tuitelj na neki drugi nain saznao za podatke potrebne za odreeno
postavljanje zahtjeva, mogao bi i prije nego što sud odlui o
manifestacijskom zahtjevu (kvalitativno i) kvantitativno odrediti
svoj izvorno neodreeni zahtjev, a na tako anticipirano preciziranje
ne bi se primjenjivala pravila o preinaci tube jer je ve u
konstrukciji stupnjevite tube sadrano pravo i dunost tuitelja na
preciziranje neodreeno postavljenog zahtjeva.72
Kod kvalitativne preinake tube postavlja se pitanje sudbine ranije
tube, tube kakva je bila prije preinake. - je li ona povuena ili je
u odnosu na nju parnica prestala tei. Radi zaštite interesa tuenika
u odnosu na povueni zahtjev trebalo bi primjenjivati i pravila o
povlaenju tube.73 Procesnim uinkom pravila o povlaenju tube
poništile bi se posljedice prouzroene podnošenjem tube i
zasnivanjem litispendencije ex tunc.74 Ako se tuenik nije protivio
kvantitativnoj preinaci, kao i onda ako se usprotivio preinaci tube
prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, a sud
je preinaku dopustio, tuenik ne bi bio doveden u nepovoljan poloaj
ako bi se prvobitni zahtjev smatrao povuenim. Meutim, ako je
tuitelj predloio preinaku tube nakon što se tuenik upustio u
raspravljanje o
69 Vidi odluku VSH, Rev- 1386/85., od 13. kolovoza 1986., PSP
32/144. 70 U tom je smislu odluka VSH, Rev- 341/86., od 23. travnja
1986., PSP 32/145. 71 Usp. DIKA, M., Samostalna manifestacijska
tuba i stupnjevita tuba, «Pravo u
gospodarstvu», god. 44, 2005., br. 1, str. 16. O stupnjevitoj tubi
vidi i kod ŠUMANOVI, M., Tube u parninom postupku, rad u zborniku
«Novote u parninom postupku», Zagreb, 2003., str. 182.-184.
72 Tako DIKA, M., o. c., str. 16. 73 Vidi kod TRIVA-DIKA, str. 426.
Promjena istovjetnosti zahtjeva predstavlja u stvari
povlaenje ranije istaknutog zahtjeva i njegovo zamjenjivanje novim,
drukijim. ZUGLIA– TRIVA, str. 427.
74 Tako ATTIAS, A., Objektivna preinaka tube kroz sudsku praksu,
«Hrvatska pravna revija», god. V, 2005., br. 9, str. 104.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007) 13
glavnoj stvari, pa ako usprkos tome što se usprotivio preinaci, sud
dopusti preinaku, presumpcija o povlaenju tube opstruirala bi
njegovo pravo da raspravi spor do kraja (v. ZPP, l. 193. st. 3.).
Stoga postoji mišljenje da se u ovom sluaju tuitelj odrie tubenog
zahtjeva.75 Parnica u povodu ranije tube prestaje tei,76 odnosno
prestaje litispendencija na temelju prvobitne tube, parnica se u
pogledu prijašnjeg zahtjeva gasi ex tunc, a do tada ostvareni
rezultati raspravljanja mogu se koristiti i u toj novoj
parnici.77
Postavljanjem prvotnog zahtjeva prekid zastarijevanja nije ni
nastupio.78 Tueniku bi se svakako moralo priznati pravo na naknadu
troškova
postupka u povodu ranije tube, osim ako je do preinake došlo zbog
okolnosti iz stavka 2. (ako tuitelj preinauje tubu tako da, zbog
okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tube, zahtijeva iz iste
injenine osnove drugi predmet ili novanu svotu), a utueni je
zahtjev do nastanka tih okolnosti bio osnovan.79
Budui da isticanje drugog tubenog zahtjeva umjesto potojeeg znai
preinaenje tube, sud je duan ustanoviti pravodobnost tube glede tog
novog zahtjeva.80 U pogledu novih tubenih zahtjeva, dri se da je
parnica pokrenuta tek kad su ti zahtjevi istaknuti pa
litispendencija nastupa dostavom tueniku tuiteljeve izjave o
preinaci.81
Što se preinake tubene osnove tie, preinaka tube postoji i kad se
generiki odreeni tubeni zahtjev osniva na bitno drukijem injeninom
stanju, drugom historijskom zbivanju, drukijem kompleksu injenica
od onih koje su bile tubena osnova po svom tekstu (formalnom
sadraju) istog tubenog zahtjeva, ili kad su bitnim elementima
injenine osnove dodani novi, preinaeni, ili oduzeti neki prije
istaknuti, tako da novo formirani kompleks injenica objektivno
dovodi do promjene identiteta tubenog zahtjeva.82 Kad istakne drugi
tubeni zahtjev, tuitelj moe promijeniti i injeninu osnovu tube, ali
i ne mora.83 Meutim, svaka promjena injenine osnove tube ne
predstavlja istovremeno i preinaku tube,84 pa,
75 Vidi ZUGLIA, S., Graanski parnini postupak FNRJ, Zagreb, 1957.,
str. 433. 76 Usp. DIKA–IZMI, str. 334. 77 Tako TRIVA-DIKA, str.
426. 78 U tom je smislu odluka VSH, Rev- 2283/86., od 31. kolovoza
1998., podatak kod NAKI,
J., Preinaenje i proširenje tube te stupanje u parbu, rad u
zborniku «Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse»,
Godišnjak 5, Zagreb, 1989., str. 582.
79 Usp. DIKA–IZMI, str. 334. 80 U tom je smislu odluka S u
Bjelovaru, G- 1854/93., IO 1994/476. 81 Vidi TRIVA-DIKA, str. 425.
82 Ibid., str. 426.; Vidi i ZUGLIA–TRIVA, str. 429. 83 Tako
STANKOVI, G., Graansko procesno pravo, Beograd, 1989., str. 272. 84
U kojim e sluajevima kvalitativna promjena (pravostvarajue)
injenine osnove
dovesti do promjene identiteta predmeta spora uz neizmijenjen
tubeni zahtjev, ovisit e o teoriji predmeta spora koja e se
prihvatiti. Ipak, ak i u okviru tzv. moderirane iste procesne
teorije predmeta spora, promjena injenine osnove dovodi do promjene
identiteta predmeta spora kod tzv. generiki odreenih zahtjeva, kao
što su to novani zahtjevi (usp. TRIVA, S. – BELAJEC, V. – DIKA, M.,
Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, 1986., dalje –
TRIVA,
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007)14
primjerice, ako tubeni zahtjev ostane u svojoj biti, a ne samo po
svom tekstu, identian, promjena tubene osnove nije preinaka ve
korektura, dopuna ili razjašnjenje injenine osnove prijašnjeg
spora.85 Predstavlja li promjena injeninih navoda preinaku tube,
zavisit e esto od pravne kvalifikacije spora, pa e to u nekim
sluajevima biti mogue utvrditi tek nakon svestranog razmatranja
predmeta spora.86 U prilog stajalištu da se promjenom injenine
osnove moe preinaiti predmet spora, pa time i tuba, govore odredbe
st. 2. i 3. l. 191. ZPP-a. Prema spomenutom st. 2., ako se tuenik
ne moe protiviti preinaci kojom se, zbog okolnosti koje su nastale
nakon podnošenja tube, iz (bitno) iste injenine osnove trai drugi
predmet ili novana svota, tada se, a contrario, on moe protiviti
preinaci u kojoj se sadrajno izmijenjeni tubeni zahtjev temelji na
izmijenjenoj injeninoj osnovi. To bi znailo da izmijenjena injenina
osnova dovodi do takve promjene identiteta predmeta spora da se na
nju primjenjuju pravila o preinaci. Prema st. 3., tuba nije
preinaena ako je tuitelj, izmeu ostalog, promijenio, dopunio ili
ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tubeni zahtjev nije
promijenjen. A contrario, iz te bi odredbe bilo mogue zakljuiti da
bi se tuba smatrala preinaenom ako bi zbog promjena, dopuna ili
ispravaka injeninih navoda (injenine osnove) identitet (nominalno
jednako glaseeg) tubenog zahtjeva bio promijenjen.87
6.2. Preinaka tube poveanjem postojeeg zahtjeva
Tuitelj moe preinaiti tubu proširenjem tubenog zahtjeva na nain da
kvantitativno povea postojei tubeni zahtjev (primjerice, kad povea
glavni zahtjev ili uz glavni zahtjev istakne sporedni zahtjev –
ugovornu kaznu, plodove i sl.).88 Iako se u ovom sluaju ne radi o
preinaci u pravom, uem smislu, jer postojei zahtjev i dalje postoji
i o njemu parnica i dalje tee, ZPP ovu vrstu kumulacije tretira kao
preinaku kako bi je podvrgnuo restrikcijama ovlaštenja tuitelja da
tu promjenu izvrši.89
Tuitelj u pravilu na temelju (bitno) iste injenine osnove trai više
nego što je bilo utueno, primjerice kad umjesto utuenih 10. 000, 00
kuna za uzdravanje trai 15.000, 00 kuna. Ako se, pak, iz bitno
izmijenjene
str. 342.). Naime iz samog, generiki odreenog, tubenog zahtjeva
nije mogue utvrditi radi ostvarenja koje je od više evetualno
dugovanih novanih obveza istaknut - to je mogue zamo iz injenine
osnove na kojoj je utemeljen. Ako se izvorno odreeni iznos traio iz
injenino supstanciranog odnosa prodaje, da bi se nakon toga traio
iz drugog injenino bitno razliito supstanciranog odnosa zajma, tada
je identitet predmeta spora, takvom promjenom injenine osnove
kvalitativno izmijenjen, a tuba preinaena, premda je tubeni zahtjev
nominalno ostao isti. DIKA–IZMI, str. 334.
85 Usp. TRIVA-DIKA, str. 426. 86 Ibid., str. 427. 87 Vidi
DIKA–IZMI, str. 334. 88 Tako STANKOVI, G., Graansko procesno pravo,
Beograd, 1989., str. 272. 89 Usp. TRIVA-DIKA, str. 426.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007) 15
injenine osnove trai više, tada bi koincidirale kvalitativna i
kvantitativna preinaka.90
Pošto tuitelj ve u tubi mora odrediti opseg tubenog zahtjeva,
preinaka tube poveanjem tubenog zahtjeva daje mu mogunost da tubeni
zahtjev prilagodi rezultatima raspravljanja.91 Primjerice, kad zbog
pogoršanja zdravstvenog stanja tijekom postupka na ime novane
naknade zatrai vei iznos u odnosu na onaj koji je istaknuo u
tubenom zahtjevu.
Kad tuitelj postojei zahtjev kvantitativno povea, on time, ustvari,
obavlja sukcesivnu objektivnu kumulaciju tubenih zahtjeva, pa bi u
takvom sluaju trebalo primjenjivati i pravila koja se na nju
odnose.92 Tako bi i za poveani dio zahtjeva sud morao biti stvarno
nadlean te bi morala biti odreena ista vrsta postupka. Tuitelj nije
ovlašten preinaiti tubeni zahtjev njegovim poveanjem ako bi se
poveani dio zahtjeva trebao rješavati po pravilima za koja vrijede
propisi o branim i paternitetskim sporovima, radnim sporovima,
sporovima zbog smetanja posjeda, o izdavanju platnog naloga i
sl.93
Kvantitativna preinaka tube postoji i kad tuitelj u postupku nakon
podnošenja prigovora protiv platnog naloga povisi zahtjev iznad
onoga istaknutog u mandatnoj tubi.94 Ova preinaka postoji i kad
tuitelj ne obrazlae naknadno poveanje tubenog zahtjeva nikakvim
novim injenicama, nego jednostavno izjavljuje da je visinu tubenog
zahtjeva prvotno pogrešno procijenio.95 U istoj parnici tuitelj moe
preinaiti tubu poveanjem tubenog zahtjeva za iznos za koji je prije
povukao tubu. Takvom preinakom ponovno dolazi do prekida zastare.96
Meutim, kad tuitelj, nakon što je pravomonom djelominom presudom
odlueno o jednom od istaknutih zahtjeva, povea taj zahtjev, ne radi
se o preinaci tube ve o novoj tubi koju bi trebalo odbaciti, jer je
u pitanju presuena stvar.97
Kvantitativnim poveanjem postojei prvobitni zahtjev ne doivljava
kvalitativne promjene, pa o njemu parnica još tee.98 U odnosu na
novoistaknute zahtjeve, odnosno u dijelu u kojem je povean potojei
zahtjev, parnica poinje tei (litispendencija) od trenutka kad je
tuenik o
90 Vidi DIKA–IZMI, str. 334. 91 Tako IVANOVI, M., Preinaenje tube,
«Srpska pravna misao», god. XI-XII, 2005.,
br. 1.-4., str. 12. 92 Usp. TRIVA-DIKA, str. 426. 93 Vidi ATTIAS,
A., Objektivna preinaka tube kroz sudsku praksu, «Hrvatska
pravna
revija», god. V, 2005., br. 9, str. 105. 94 Tako VPSH, u odluci P-
2625/84., od 25. lipnja 1985, PSP 28/183. 95 Usp. IVANOVI, M.,
Preinaenje tube, «Srpska pravna misao», god. XI-XII, 2005.,
br. 1.-4., str. 16. 96 Vidi odluku PSH, P- 24/91., od 12. veljae
1991., PSP 48/135. 97 Tako VSH, Rev- 96/2005-2., od 21. lipnja
2005., podatak kod «Informator» broj 5475.-
5476. od 26. kolovoza 2006., str. 4. 98 Usp. TRIVA-DIKA, str.
426.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007)16
tome obaviješten (arg. ZPP, l. 194. st. 2.).99 Tako, primjerice,
kad visina troškova zastupanja odvjetnika, u skladu s Tarifom za
nagradu odvjetnika, zavisi od vrijednosti predmeta spora, a ona se
tijekom postupka mijenjala jer je tuitelj poveao tubeni zahtjev,
visina troškova za svaku radnju što ju je poduzeo odvjetnik odreuje
se s obzirom na vrijednost predmeta spora u vrijeme poduzimanja te
procesne radnje, a ne prema visini konano postavljenog tubenog
zahtjeva.100
6.3. Preinaka tube isticanjem drugog zahtjeva uz postojei
Preinaka tube isticanjem drugog zahtjeva uz postojei sastoji u
izmijenjenom sadraju tubenog zahtjeva na nain da se uz postojei
doda i novi tubeni zahtjev (primjerice, uz zahtjev za raskid
ugovora zatrai i naknadu štete zbog neispunjenja, uz zahtjev za
razvod braka istakne i zahtjev za uzdravanje i sl.).
Podnošenjem novoga tubenog zahtjeva uz postojei ne bi se ni u kom
sluaju postupak smio odugovlaiti u veoj mjeri nego što bi se
odugovlaio da je taj novi zahtjev podnesen nezavisno od prvobitne
tube.101
Ni ova promjena nije preinaka stricto sensu jer prvobitni zahtjev
ostaje neizmijenjen, no ZPP i ovu promjenu podvrgava reimu
preinake, a time i restrikcijama tog instituta.102
Naknadno isticanje drugog, odnosno drugih zahtjeva uz postojei
primjer objektivne je sukcesivne kumulacije, pa bi za nj, pored
pravila o preinaci, trebala vrijediti i pravila o dopustivosti
objektivne kumulacije,103 odnosno za dopustivost takve preinake
moraju se kumulativno ispuniti pretpostavke za objektivnu preinaku
i za objektivnu kumulaciju tubenih zahtjeva.
Da bi ova vrsta preinake bila dopuštena, potrebno je da osim što su
nakon podnošenja tube nastale takve okolnosti koje opravdavaju
preinaku, bude ispunjena i druga pretpostavka - da nije izmijenjena
injenina osnova na temelju koje se trai preinaka. Inzistiranje na
tome da je ta preinaka mogua samo ako se nešto drugo trai iz iste
injenine osnove, treba shvatiti u smislu da se drugo trai na
temelju iste injenine osnove na kojoj je bio utemeljen izvorni
zahtjev dopunjene okolnostima koje su nastale nakon podnošenja tube
sudu. Zbog tih dopuna injenina osnova moe biti kvalitativno
izmijenjena i u smislu da, primjenom druge norme, opravdava pruanje
sadrajno razliite pravne zaštite od izvorno zatraene. Takav bi,
npr., bio sluaj u kojemu je tuitelj izvorno zatraio predaju stvari,
a kasnije naknadu štete zato što ju je tuenik nakon podnošenja tube
uništio.104 I kada
99 Tako STAROVI, B. – KEA, R., Graansko procesno pravo, Novi Sad,
1998., str. 230. 100 Vidi odluku VSH, Rev- 2080/91., od 12.
prosinca 1991., IO 1993/256. 101 Usp. ZUGLIA, S., Graanski parnini
postupak FNRJ, Zagreb, 1957., str. 383. 102 Vidi TRIVA-DIKA, str.
426. 103 Usp. TRIVA-DIKA, str. 426. 104 Tako i podrobnije kod
DIKA–IZMI, str. 335.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007) 17
tuitelj tijekom postupka uz tubeni zahtjev za naknadu štete zbog
povrede ugleda asti i osobnosti istakne i drugi zahtjev kojim trai
objavljivanje presude odnosno ispravka, takva pravna situacija
ukazuje na ispunjenost pretpostavki za dopuštenost preinake, jer je
to svrhovito za konano rješenje odnosa meu strankama, a zahtjevi se
temelje na istom štetnom dogaaju i predstavljaju jedinstvenu
cjelinu.105 Što se tie novih zahtjeva, dri se da je parnica
pokrenuta u trenutku kad su istaknuti, a litispendencija nastupa
dostavom tueneniku tuiteljeve izjave o preinaci.
7. Što se ne smatra preinakom tube
Tuba nije preinaena ako je tuitelj promijenio pravnu osnovu tubenog
zahtjeva, ako je smanjio tubeni zahtjev ili ako je promijenio,
dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tubeni
zahtjev nije promijenjen (ZPP, l. 191. st. 3.).
7.1. Promjena pravne osnove tubenog zahtjeva
7.1.1. Promjena pravne osnove tubenog zahtjeva jest takva promjena
koja se sastoji u tome što je tuitelj oznaio drugo pravno pravilo
koje, po njegovoj ocjeni, treba primijeniti u konkretnom sluaju da
bi se izrekla traena pravna posljedica.106
Promjena pravne osnove tubenog zahtjeva nije preinaka tube,107 pa
promjene u pogledu pravne osnove tube nisu relevantne za preinaku
tube.
Drugim rijeima, izmjena shvaanja tuitelja o tome koje bi pravne
propise trebalo primijeniti prilikom rješavanja o njegovom tubenom
zahtjevu, sama po sebi ne predstavlja preinaku tube, svakako uz
uvjet da ona nije bitan element identiteta tubenoga zahtjeva. Pošto
istaknuta pravna osnova tubenog zahtjeva ne predstavlja element
tubenog zahtjeva,108 tuiteljeva teza o pravnoj kvalifikaciji
zahtjeva u pravilu za sud nije relevantna, pa ni promjene njegovog
shvaanja o pravnoj kvalifikaciji nemaju utjecaja na identitet
zahtjeva.109 Ovo je pravilo u skladu s odredbom po kojoj sud nije
vezan pravnom osnovom spora što ju je tuitelj istaknuo u tubi (iura
novit curia, v. ZPP, l. 186. st. 3.).110
105 Vidi odluku S Rijeka, G- 1171/2002., od 7. listopada 2003., IO
2004/1. str. 249. 106 Vidi STANKOVI, G., Graansko procesno pravo,
Beograd, 1989., str. 271. 107 Tako Okruni sud u Splitu, G-
1606/75., od 26. studenoga 1976., podatak kod NAKI,
J., Preinaenje i proširenje tube te stupanje u parbu, rad u
zborniku «Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse»,
Godišnjak 5, Zagreb, 1989., str. 582, bilj. 17.
108 Usp. ZUGLIA–TRIVA, str. 429. 109 Vidi TRIVA-DIKA, str. 427. 110
Prema stajalištu sudske prakse, nije odluno kako je tuitelj pravno
ocijenio spor, jer
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007)18
Pravna bi kvalifikacija bila bitan element sadraja tubenoga
zahtjeva i time predmeta spora kada bi se u deklaratornom tubenom
zahtjevu pravno kvalificirao odnos ije se utvrenje trai - npr.
utvrenje prava vlasništva na nekoj stvari itd.
Prema stajalištu sudske prakse ne radi se o preinaci tube kad
tuitelj promijeni samo pravnu osnovu tube,112 meutim kad se tubeni
zahtjev izmijeni tako da se umjesto utvrenja ništavosti pravnog
posla trai poništenje pravnog posla, ne radi se o promjeni pravne
osnove tubenog zahtjeva, ve o promjeni istovjetnosti zahtjeva, pa
je time tuba preinaena.113
7.1.2. Što se promjene predloenih dokaza tie, kako dokazi nisu
bitan element identiteta tube, sud nije vezan za prijedloge
stranaka u pogledu dokaznih sredstava,114 pa ni promjena dokaznih
sredstava ne predstavlja preinaku tube.
7.2. Smanjenje tubenog zahtjeva
Smanjenju tubenog zahtjeva ZPP ne pridaje znaenje preinake tube (v.
ZPP, l. 191. st. 3.).
Smanjenje tubenog zahtjeva ne predstavlja neku posebnu parninu
radnju, ve po svojoj biti predstavlja ili djelomino povlaenje tube,
ili djelomino odricanje od tubenog zahtjeva. Kada tuitelj smanji
tubeni zahtjev, ta procesna dispozicija ima uinak povlaenja tube
(tuba se moe povui samo djelomino – smanjenjem tubenog zahtjeva), a
povuena tuba smatra se kao i da nije podnesena.116 Postoji
mišljenje da smanjenje tubenog zahtjeva, iako predstavlja promjenu
tubenog zahtjeva, ne predstavlja preinaku jer se dri da se tuitelj
za smanjeni dio odrekao tubenog zahtjeva,117 pa za tu dispoziciju
nije potreban pristanak tuenika niti, ako se tuenik usprotivi
smanjenju, odobrenje suda.118
sud nije vezan za pravnu osnovu tubenog zahtjeva što ju je naveo
tuitelj (VSH, G- 3/99., od 8. srpnja 1999., IO 1/00-143.), odnosno
sud ju je duan sam pravno kvalificirati (VSH, Rev- 946/82., od 28.
travnja 1983., PSP 23/253.).
Usp. TRIVA, str. 331. Vidi i DIKA–IZMI, str. 336. 112 Vidi odluku
OS u Splitu, G- 1606/75., od 26. studenoga 1976., podatak kod
NAKI,
J., Preinaenje i proširenje tube te stupanje u parbu, rad u
zborniku «Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse»,
Godišnjak 5, Zagreb, 1989., str. 582.
113 Tako S u Koprivnici, u odluci G- 395/02., od 23. travnja 2002.,
IO 1/03-186. 114 Usp. TRIVA-DIKA, str. 427. Vidi odluku S u
Zagrebu, G-2558/96., od 4. veljae 1997., IO 1/1997-113. 116 Usp.
odluku S u Zagrebu, G- 2558/96., od 4. veljae 1997. i G- 3451/96.,
od 25.
veljae 1997., IO 1/1997-113. Tako i OS u Zagrebu, G- 2728/84., PNZ
25/85-127. 117 Vidi IZMOVI, M. – URIIN, B., Graansko procesno
pravo, Podgorica, 1997., str.
191. 118 U austrijskoj se sudskoj praksi i dijelu doktrine
(FASCHING, Kom., III, 125) smatra
da je smanjenje tubenog zahtjeva, u nedostatku drukije zakonske
odredbe, dopušteno u svakom stadiju postupka. Dopunski se to
opravdava okolnošu da se kod smanjenja, za razliku prema povlaenju
tube, procesni odnos ne ukida u cijelosti, zbog ega razlozima
procesne ekonomije treba dati prednost pred potrebom zaštite
tuenika. Prema dijelu doktrine koji polazi
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007) 19
Kako ZPP ovu vrstu preinake ne smatra preinakom u tehnikom smislu,
za nju, sa stajališta odredaba o preinaci, nije potreban ni
pristanak tuenika ni odobrenje suda ako pristanka nema. Meutim,
kako se na smanjenje tubenog zahtjeva primjenjuju odredbe o
povlaenju tube, smanjenje tubenog zahtjeva ipak ne bi bilo mogue
bez pristanka tuenika ako se on upustio u raspravljanje o glavnoj
stvari, a pristanak u ovom sluaju ne bi bio nuan smo onda ako bi se
tuitelj odrekao toga smanjenog dijela tubenog zahtjeva.119
Tuitelj je, primjerice, smanjio prvobitni tubeni zahtjev kad
umjesto zahtjeva za osudu na inidbu istakne zahtjev za utvrenje,
jer je zahtjev za utvrenje ve prešutno bio sadran u zahtjevu za
osudu na inidbu.120 Isto tako tuitelj je smanjio postojei zahtjev
kad u konanom zahtjevu smanji suvlasniki dio koji zahtijeva za
sebe, pa u ovom sluaju nije rije o preinaci tube.121
7.3. Promjena, dopuna ili ispravak pojedinih navoda
Promjena, dopuna i ispravak, a treba dodati i interpretacija,
injeninih navoda i dokaznih prijedloga nemaju znaenje preinake tube
ako se njima ne mijenja tubeni zahtjev, 122 dakle ako se njima ne
mijenja injenina osnova spora, zbog ega bi došlo do promjene
identiteta predmeta spora. Tek u tom sluaju smatra se da ne postoji
preinaka tube.
Radi se o takvim izmjenama kojima se ne mijenjaju injenice koje su
nune za primjenu pravnog pravila, a tu nedvojbeno spadaju ispravci
grješaka u pisanju i raunanju, pravilna oznaka robe, i sl.123
Dopuna tube (injeninih navoda i dokaznih prijedloga) promjena je
tube kojom se dopunjuje i razjašnjava prikazano stanje stvari
(primjerice, iznošenjem novih injenica ili predlaganjem novih
dokaza), a tuitelj moe dopunjavati svoje navode bez ikakvog
ogranienja sve do zakljuenja glavne rasprave.124 Ispravak tube je,
pak, promjena tube koja se sastoji u ispravkama i promjenama
tubenih navoda radi otklanjanja grešaka u navodima (primjerice,
ispravljanje pogreške u imenima, raunanju, oznaavanju vremena i
mjesta i sl.).125 Tako je u praksi izraeno stajalište
od toga da smanjenje tubenog zahtjeva nije ništa drugo nego
djelomino povlaenje tube, kod kojega razlozi zaštite tuenika
zahtijevaju isti obzir kao i kod potpunog povlaenja, treba i na
ogranienje tube primijeniti pravila o povlaenju tube (usp.
RECHBERGER-SIMOTTA, ZPR, 328). Podatak kod DIKA–IZMI, str.
336.
119 Usp. ATTIAS, A., Objektivna preinaka tube kroz sudsku praksu,
«Hrvatska pravna revija», god. V, 2005., br. 9, str. 108.
120 Tako STANKOVI, G., Graansko procesno pravo, Beograd, 1989.,
str. 270. 121 Vidi odluku VSH, G- 599/79., od 8. kolovoza 1979.,
PSP 16/187 122 Usp. odluku OS u Zagrebu, G- 1780/87., od 24. veljae
1987., podatak kod JANKOVI,
str. 237. 123 Tako DIKA–IZMI, str. 336. 124 Usp. STANKOVI, G.,
Graansko procesno pravo, Beograd, 1989., str. 270. 125 Ibid., str.
270.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007)20
da u sluaju u kojemu je tuitelj postavio zahtjev radi uklanjanja
svih nedostataka u stanu, njegovi kasniji navodi kojima poblie
odreuje tubeni zahtjev u pogledu opisa potrebnih radova radi
uklanjanja nedostataka nemaju znaenje preinake tube.126
Naknadno isticanje incidentalnog zahtjeva za utvrenje nije
podvrgnuto reimu preinake tube. Ako odluka o sporu ovisi o tome
postoji li ili ne postoji kakav pravni odnos koji je prije ili
tijekom parnice postao sporan, tuitelj moe istaknuti i tubeni
zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji odnosno da ne postoji,
ako je sud pred kojim parnica tee nadlean za takav zahtjev, ali
isticanje takvog (deklaratornog) zahtjeva nakon podnošenja tube nee
se smatrati preinakom tube (ZPP, l. 187. st. 3. i 4.).127
Zakonodavac naknadno isticanje incidentalnog zahtjeva za utvrenje
nije podvrgnuo reimu preinake tube, kako se tuenik ne bi mogao
bezrazlono protiviti raspravljanju i odluivanju o ovom zahtjevu,128
kao i zbog toga da se zahtjevu prejudicijelnog sadraja u ovoj
situaciji vrati stvarni procesni znaaj.129
Prema stajalištu sudske prakse ne radi se o preinaci tube ako
tuitelj tijekom glavne rasprave tubeni zahtjev za poveanje
doprinosa za uzdravanje ogranii do odreenog vremena,130 kada
tuitelj promijeni pojedine navode tube,131 a ni usklaivanje naziva
tuenika s promjenama koje su izvršene nakon zasnivanja radnog
odnosa ne predstavlja subjektivnu preinaku tube, nego ispravku.132
Ne radi se o preinaci tube ni onda kad tuenik tijekom postupka
umre, a tuitelj zatrai da se postupak nastavi spram njegovog
univerzalnog sukcesora.133 Naime, sukcesor ne poinje parnicu
iznova, ve je nastavlja u onom stadiju u kojemu ju je zatekao u
trenutku kad je u nju stupio.134
U sudskoj praksi esto se susree tzv. «preciziranje» tubenog
zahtjeva, koje se naješe sastoji u promjeni jezine formulacije
tubenog zahtjeva. ZPP ne poznaje pojam «preciziranja tubenog
zahtjeva». Kako se radi o
126 Vidi odluku VSH, Rev- 2346/88., od 7. prosinca 1989., PSP
47/128. 127 Usp. GRBIN, I., Zakon o parninom postupku sa sudskom
praksom, bilješkama,
napomenama, prilozima i abecednim kazalom, Zagreb, 2005., str. 182.
128 Tako IVANOVI, M., Preinaenje tube, «Srpska pravna misao», god.
XI-XII, 2005.,
br. 1.-4., str. 17. 129 Vidi kod TRIVA-DIKA, str. 402. 130 U tom je
smislu odluka OS u Osijeku, G- 1771/88., od 26. svibnja 1988., PSP
40/95. 131 Vidi odluku OS u Zagrebu, G- 1780/87., od 24. oujka
1987., podatak kod NAKI,
J., Preinaenje i proširenje tube te stupanje u parbu, rad u
zborniku «Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse»,
Godišnjak 5, Zagreb, 1989., str. 582.
132 Tako Viši privredni sud Sr., P- 4085/73., podatak kod OSI, R. –
KRSMANOVI, T., Aktuelna sudska praksa iz graansko-procesnog prava,
Beograd, 2000., str. 77.
133 Vidi odluku VSH, Rev- 1639/83., od 21. veljae 1984., podatak
kod NAKI, J., Preinaenje i proširenje tube te stupanje u parbu, rad
u zborniku «Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse»,
Godišnjak 5, Zagreb, 1989., str. 581.
134 Usp. odluku VSH, Rev- 1693/83., od 21. veljae 984., podatak kod
CRNI, I., Parnini postupak u praksi, Zagreb, 1998., str. 228.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007) 21
promjeni tubenog zahtjeva koja ne predstavlja promjenu
istovjetnosti tubenog zahtjeva ili isticanje novog uz postojei, ne
radi se o preinaci, pa se ni tuenik ne treba posebno izjašnjavati
na takav zahtjev.135
III. SUBJEKTIVNA PREINAKA TUBE
1. Dopuštenost subjektivne preinake tube
Tuitelj moe sve do zakljuenja glavne rasprave svoju tubu preinaiti
i tako da umjesto prvobitnog tuenika tui drugu osobu (ZPP, l. 192.
st. 1.).
Ratio ove odredbe jest u tome da se u odreenim predmetima zbog
novih, promijenjenih okolnosti ne zapoima parnica iz poetka, nego
da se procesni materijal iskoristi u raspravljanju izmeu tuitelja i
novoga tuenika.136
Do subjektivne preinake u pravilu dolazi u onim sluajevima kad se
pokae da je tuitelj pogriješio u pasivnoj legitimaciji tuenika.
Izvjesno je da e se tuitelj odluiti na preinaenje tube oznaavanjem
druge osobe kao tuenika uglavnom zbog toga što je tijekom postupka
u odnosu na prvobitnog tuenika ocijenio da su njegovi izgledi da
dobije parnicu ili sasvim neznatni ili je ve siguran da e parnicu u
odnosu na prvobitnog tuenika izgubiti.137 O subjektivnoj preinaci,
a ne ispravku tube, radi se, primjerice, kad je tuitelj tuio jednu
osobu pa povodom prigovora promašene pasivne legitimacije tubu
upravi protiv druge osobe.138
Kad tuenik umre i tuitelj kao tuenike oznai nasljednike umrlog
tuenika, ne radi se o subjektivnoj preinaci tube, niti je za to
potreban pristanak nasljednika, jer se radi o ispravku tube, a
nasljednici, kao pravni sljednici umrle osobe ne mogu se protiviti
takvom ispravku tube139 jer time tuba nije preinaena.140 Na
nasljednika bi pravomonost presude imala uinak i u sluaju da je
parnica bila završena za ivota prvobitnog tuenika.141 Takoer, kad
tuitelj naknadno naznai da njegovo potraivanje
135 Tako KULENOVI, Z. – MIKULI, S. – MILIŠI, S. – STANIŠI, J. –
VUINA, D., Komentari zakona o parninom postupku u Federaciji Bosne
i Hercegovine i u republici Srpskoj, Sarajevo, 2005., str.
100.
136 Vidi POZNI, B. – VRAALI, M. – BAI, F., Zakon o parninom
postupku sa komentarom, uvodnim zakonom i registrom pojmova,
Beograd, 1957., str. 158.
137 Usp. MILUTINOVI, A., Preinaenje tube u subjektivnom smislu,
«Pravni ivot», XXII, 1973., br. 2, str. 55.
138 Tako Viši privredni sud Vojvodine, u odluci P- 934/73., podatak
kod OSI, R. – KRSMANOVI, T., Aktuelna sudska praksa iz
graansko-procesnog prava, Beograd, 2000., str. 77.
139 U tom je smislu odluka VSH, Rev- 1025/2003-2., od 26. sijenja
2005., IO 2005/2. str. 248.
140 Vidi odluku VSH, II Rev- 81/89., od 23. sijenja 1990., PSP
47/137. 141 Usp. MILUTINOVI, A., Preinaenje tube u subjektivnom
smislu, «Pravni ivot»,
XXII, 1973., br. 2, str. 55.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007)22
potjee iz poslovanja druge poslovne jedinice tuenika, a ne one koja
je bila oznaena u tubi, time ne dolazi do preinaenja tube jer
poslovne jedinice nisu pravne osobe.142
Osoba koja nije oznaena u tubi moe postati tuenik u sluaju
subjektivnog preinaenja tube, te uz njezin pristanak na
preinaenje.143 I onda kad sud nepobitno utvrdi da tuenik oznaen u
tubi ne postoji, ne moe mijenjati ime/naziv tuenika niti moe voditi
parnicu protiv druge osobe bez zahtjeva tuitelja za preinaku
tube.144 Kad tuitelj, nakon što utvrdi da u vrijeme podnošenja tube
više ne postoji osoba navedena kao tuenik, naznai kao tuenika drugu
osobu, nije rije o subjektivnom preinaenju tube, ve o njezinu
ispravku.145 U takvom sluaju nije potrebna suglasnost prvotuenika
jer on ustvari i ne postoji, niti je potrebna suglasnost pravilno
oznaenog tuenika.
Subjektivne preinake nema ni onda kada se naknadno navede pravo ime
stranke.146 Ispravak imena/tvrtke/naziva ili neke druge
karakteristike kojom se osoba tuenika individualizira ne
predstavlja preinaku.147 Meutim, podnesak tuitelja koji umjesto
prvobitnog tuenika utuuje drugu osobu jest sadrajno preinaka tube u
subjektivnom smislu, a ne prijedlog za ispravak tube.148 Tako kada
je tuitelj umjesto (bivše) radne organizacije u tijeku postupka
tuio (bivšu) osnovnu organizaciju udruenog rada koja je bila u
sastavu te radne organizacije, tada nije (bila) rije o ispravku
tube, ve o subjektivnom preinaenju tube.149
Nakon odobrenja preinake dotadašnji (prvobitni) tuenik prestaje
biti stranka u toj parnici, pa u odnosu na njega preinaka
predstavlja (obino ili kvalificirano) povlaenje tube.
Tuba se moe preinaiti istovremeno i subjektivno i objektivno, ali
bi se prvo trebalo odluivati o subjektivnoj preinaci, pa ako doe do
subjektivne preinake, o objektivnoj preinaci treba se izjašnjavati
novi tuenik. Suprotno, ako ne bi došlo do subjektivne preinake,
prvobitni tuenik bi trebao dati ili
142 Tako VSH, Rev- 3057/93., od 29. kolovoza 1996., IO 2/1996-110.
143 Vidi odluku VTSH, P-2984/95 od 2. travnja 1996., vidi web
stranice Visokog trgovakog
suda – Izabrane odluke. 144 Usp. odluku VPS u Sarajevu, P- 365/7.,
«Advokatura BiH», 1977., br. 3.-4. 145 Vidi odluku VSH, II Rev-
70/85., od 17. listopada 1985. – PSP 30/112. 146 Tako VPSH, u
odluci P- 1181/80, PSP 4/81-67. 147 Usp. POZNI, B. – RAKI VODINELI,
V., Graansko procesno pravo, Beograd,
1999., str. 199. U tom smislu i onda kad je kao tuenika oznaio
odreeno ministarstvo, tuitelj moe promijeniti naziv tuenika u
Republika Hrvatska. VSH, Rev- 3006/93., od 9. prosinca 1993., IO
1/95-114. Suprotno, ako bi tuitelj promijenio naziv tuenika na nain
da umjesto Republike Hrvatske tui upaniju, radilo bi se o
subjektivnoj preinaci tube, a ne ispravku, jer upanija moe biti
stranka u postupku. VSH, Rev- 2191/98., podatak kod ATTIAS, A.,
Subjektivna preinaka tube kroz sudsku praksu, «Hrvatska pravna
revija», god. V., 2005., br. 10, str. 107.
148 Vidi odluku VPSH, Sl- 2051/77., od 8. studenoga 1977., PSP
13/355. 149 Usp. odlukuVSH, Rev- 688/81., od 3. rujna 198. i Rev-
1314/81., od 14. studenoga 1981.,
PSP 20/128.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007) 23
uskratiti pristanak za objektivnu preinaku.150
Prilikom preciziranja tubenog zahtjeva i proširenja tube na novog
tuenika tuitelj nije ovlašten mijenjati vrijednost predmeta spora
koju je u tubi naznaio, jer to moe uiniti samo prilikom objektivne
preinake tube.152
Kada nakon izdavanja platnog naloga doe do subjektivnog preinaenja
tube, sud bi trebao ukinuti izdati platni nalog, a o tubenom
zahtjevu protiv novog tuenika treba odluiti presudom jer platni
nalog ne glasi na novooznaenog tuenika, i zbog toga takvo rješenje
ne bi moglo biti podobno za ovrhu.153
Ako tijekom postupka zbog subjektivnog preinaenja tube sud prestane
biti stvarno nadlenim, on e se rješenjem oglasiti nenadlenim i po
pravomonosti tog rješenja ustupiti predmet stvarno nadlenom
sudu.154
Protiv rješenja kojim prihvaa i odbija subjektivna preinaka tube
dopuštena je posebna alba (arg. ZPP, l. 378. st. 1.). Protiv ovoga
rješenja revizija ne bi, pak, bila dopuštena jer rješenjem
drugostupanjskog suda kojim je potvreno rješenje prvostupanjskog
suda, kojim se ne dopušta preinaenje tube, postupak se pravomono ne
završava.156
2. Pristanak osobe koja treba stupiti u parnicu i tuenika na
preinaku tube
2.1. Za preinaku tube prema st. 1. l. 192. ZPP-a potreban je
pristanak osobe koja treba stupiti u parnicu umjesto tuenika, a ako
se tuenik ve upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je
i pristanak tuenika (ZPP, l. 192. st. 2.).157
A contrario, da bi tuitelj mogao valjano preinaiti tubu promjenom
osobe tuenika prije nego što se on upustio u raspravljanje o
glavnoj stvari, dovoljno je da na to pristane novi tuenik.
Pristanak dotadašnjeg tuenika nije potreban.
150 Tako IVANOVI, M., Preinaenje tube, «Srpska pravna misao», god.
XI-XII, 2005., br. 1.-4., str. 26.
U tom je smislu odluka VSH, Rev- 62/94., od 23. veljae 1994., IO
2/1995-115. 152 Tako VSH, u odluci Rev-538/03-2. objavljena u
«Informatoru» broj 5337–5338., od 30.
travnja i 4. svibnja 2005., str. 4. 153 Usp. odluku VS BiH, P-
520/87., od 23. lipnja 1988., «Bilten sudske prakse VS BiH»
broj 3/88. 154 Vidi odluku VSH, Rev- 370/86., od 22. sijenja 1987.,
PSP 33/167. Takvo je stajalište zauzeo S u Bjelovaru, G- 277/97.,
od 14. veljae 1997., IO 1/97-
116. 156 Usp. odluku VSH, Rev- 2191/98., podatak kod ATTIAS, A.,
Subjektivna preinaka tube
kroz sudsku praksu, «Hrvatska pravna revija», god. V., 2005., br.
10, str. 99. 157 Kad se tuenik upusti u raspravljanje o glavnoj
stvari, priznaje mu se pravni interes da
trai donošenje konane meritorne odluke i kad bi tuitelj htio
odustati od svog traenja pravne zaštite u pokrenutoj parnici.
TRIVA-DIKA, str. 142.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007)24
Kad je u ZPP-u predvieno da stranka moe staviti odreeni prigovor
ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu parninu radnju dok se tuenik
na glavnoj raspravi ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari,
takav prigovor odnosno prijedlog stranka moe staviti, odnosno drugu
parninu radnju poduzeti dok tuenik ne završi svoj odgovor na tubu
(ZPP, l. 297. st. 5.). Upuštanjem tuenika u raspravljanje o glavnoj
stvari dri se svaka parnina radnja tuenika kojom ispoljava odreeni
stav prema biti (meritumu) spora, što u pogledu preinake tube
dovodi do prekluzije prava tuenika da se u nastavku postupka
protivi preinaci tube. Naime, smatra se da je tuenik koji se upušta
pred sudom u raspravljanje o glavnoj stvari samim time
(konkludentno) izjavio da nema procesnopravnih smetnja za meritorno
raspravljanje.158
Pristanak prvobitnog tuenika nakon što se upustio u raspravljanje o
biti stvari potreban je jer se u odnosu na njega preinaka
manifestira kao povlaenje tube i zato mu se mora priznati pravni
interes da nakon toga momenta inzistirana na meritornom okonanju
spora, a ne da se izlae riziku da bude iznova tuen.159 Ako je
tuitelj izjavu o preinaci dao na roištu na kojemu je tuenik bio
prisutan, tuenik bi se odmah morao izjasniti o zatraenoj preinaci,
odnosno ne bi mogao traiti odgodu i ostavljanje roka za
razmišljanje.160 Budui da se promjenom osobe tuenika tuba zapravo
povlai u odnosu na prvobitnog tuenika, ako se je on upustio u
raspravljanje o glavnoj stvari, trebalo bi uzeti da je pristao na
preinaku ako se u roku od 15 dana od dana obavijesti o povlaenju
tube ne izjasni o tome.161 Ako se tuitelj, pak, u odnosu na
prvobitnog tuenika odrekao tubenog zahtjeva, njegov pristanak na
preinaku nije potreban,162 jer takav pristanak nije potreban ni kod
odricanja od tubenog zahtjeva pošto tuenik nema više ni pravnoga
interesa za protivljenje.163 Da je prvobitnom tueniku uskraeno
pravo da ne da pristanak da na njegovo mjesto stupi druga osoba
(novi tuenik), tuitelj bi mogao posredno, ako i kada mu to
odgovara, zlorabei procesna ovlaštenja eliminirati iz parnice
prvobitnog tuenika, te bi mu to mogao biti i glavni cilj a ne tuba
protiv novoga tuenika.164 Protivljenje prvobitnog tuenika koji se
ve upustio u raspravljanje o glavnoj stvari ima znaenje apsolutnog
veta.
Pristanak novog tuenika potreban je jer on ne ulazi u novu parnicu
ve preuzima staru u stanju u kojemu se nae u trenutku preinake,
sa
158 Ibid., str. 432. 159 Usp. DIKA–IZMI, str. 337.; TRIVA-DIKA,
str. 432. 160 Tako POZNI, B., Subjektivno preinaenje tube, «Anali
Pravnog fakulteta u Beogradu»,
1974., br. 5-6, str. 769. 161 Vidi DIKA–IZMI, str. 338. 162 Usp.
NAKI, J., Preinaenje i proširenje tube te stupanje u parbu, rad u
zborniku
«Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse», Godišnjak 5,
Zagreb, 1989., str. 578. 163 Vidi ZUGLIA–TRIVA, str. 430. 164 Tako
MILUTINOVI, A., Preinaenje tube u subjektivnom smislu, «Pravni
ivot»,
XXII, 1973., br. 2, str. 56.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007) 25
svim prekluzijama koje su dotad nastale i rezultatima do kojih je
dovelo sudjelovanje prvobitno tuenoga u raspravljanju.165 Kad
novotuenik uskrati pristanak na proširenje tube, sud jedino moe
donijeti rješenje kojim e odbaciti prijedlog za proširenje tube na
novotuenog.166 U tom sluaju ne moe se smatrati ni da je povuena
tuba protiv prvotuenika, pa se postupak treba nastaviti protiv
prvobitno oznaenog tuenika.167 Kad sud dopusti proširenje tube na
novog tuenika bez njegova pristanka, ini relativno bitnu povredu
odredaba parninog postupka.168 Novotuenik ipak ne moe sprijeiti da
bude tuen jer tuitelj moe protiv njega pokrenuti novu parnicu. Ali
u toj parnici poloaj tuenika bit e utoliko povoljniji što e uinci
parnice u odnosu na njega poeti tei tek od podnošenja nove tube,
odnosno od nastupa litispendencije u parnici u kojoj on sudjeluje
od samoga poetka.169
Novi i prvobitni tuenik mogu svoj pristanak dati izriitom izjavom u
podnesku ili na roištu. Postoji mišljenje da pristanak prvotuenika
i novotuenika moe biti dat i prešutno,170 na konkludentan nain,171
tako da se upusti u raspravljanje. Tako se, primjerice, dri da se
prvotuenik moe suglasiti time što e poslati svoj zahtjev za naknadu
parninih troškova koje mu je tuitelj prouzroio prije preinake, a
novotuenik se moe, primjerice, s preinakom prešutno suglasiti tako
da preda podnesak u kojem iznosi svoja sredstva obrane.172 Meutim,
ako se novi tuenik na roištu izriito usprotivio proširenju tube,
ali ga je sud usprkos tome saslušao kao stranku, ne smatra se da se
on time upustio u raspravljanje.173 Za razliku od objektivne
preinake, kod subjektivne preinake odredebama ZPP-a nije izriito
riješeno pitanje presumiranog pristanka na (subjektivnu) preinaku).
Trebalo bi (argumento a cohaerentia, per analogiam ex ZPP, l. 190.
st. 3.) uzeti da je novi tuenik dao svoj pristanak na preinaku ako
se upustio
165 Usp. TRIVA-DIKA, str. 429. 166 Tako NAKI, J., Preinaenje i
proširenje tube te stupanje u parbu, rad u zborniku
«Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse», Godišnjak 5,
Zagreb, 1989., str. 580. 167 Vidi odluku VSCG, P- 456/80., od 23.
studenoga 1981., SP 12/81-52. 168 U tom je smislu odluka VSH, II
Rev- 160/98., od 13. sijenja 2000., IO 1/00-172.
Ako, pak sud dopusti proširenje tube na novoga tuenika, iako se
ovaj tome protivio, sud je nepravilno primijenio odredbu l. 184.
st. 2., ali ako je novi tuenik u daljnjem tijeku postupka iznio sve
svoje prigovore i dokazne prijedloge, tada proširenje tube na njega
bez njegovog pristanka ne predstavlja bitnu povredu odredaba
parninog postupka budui da ona nije bila niti je mogla biti od
utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude (VSH, G-
2434/74., PSP 6/220.).
169 Usp. TRIVA-DIKA, str. 429. 170 Vidi kod ŠEPAROVI, V., Stranke i
sudjelovanje treih osoba u parnici, “Naša
zakonitost”, god. XLIII, 1989., br. 9-10, str. 1034. 171 Takvo je
stajalište zauzeo VSH, Rev- 1286/88., od 27. prosinca 1988., PSP
43/104. 172 Tako IVANOVI, M., Preinaenje tube, «Srpska pravna
misao», god. XI-XII, 2005.,
br. 1.-4., str. 24. 173 Vidi odluku VSH, G- 2398/78., od 10.
travnja 1979., PSP 15/241.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007)26
u raspravljanje po subjektivno preinaenoj tubi.174 Ako se, pak,
uzme da nema analogije izmeu objektivne i subjektivne preinake,
trebalo bi uzeti da bi pristanak novoga tuenika morao biti
izriit.175
Sud ne moe odbiti prijedlog za subjektivno preinaenje tube prije
nego što se stranka na koju je tuba proširena izjasni pristaje li
na proširenje ili ne.176 Do subjektivne preinake tube ne moe doi
ako se osoba koja treba stupiti u parnicu umjesto tuenika
usprotivila preinaci tube.177 Pri tome pasivno dranje osobe koja
treba stupiti u parnicu ne moe se smatrati njezinim pristankom na
preinaku tube.178
2.2. Suglasnost svih stranaka u postupku potrebna je i za
subjektivno preinaenje tube do kojeg dolazi kad u parnicu stupa: a/
osoba koja je pribavila stvar ili pravo na kojem tee parnica (ZPP,
l. 95. st. 2.); b/ dosadašnji umješa (ZPP, l. 208. st. 5.); c/
imenovani prethodnik, ako se protiv prvobitnog tuenika istiu
zahtjevi koji ne ovise o tome dri li u ime prethodnika stvar ili
vrši pravo (ZPP, l. 210. st. 2.); d/ kao i pri zasnivanju naknadnog
aktivnog ili pasivnog suparniarstva (ZPP, l. 196. st. 2.).
a/ Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem tee parnica moe
stupiti u parnicu umjesto tuitelja odnosno tuenika samo ako na to
pristanu obje stranke (ZPP, l. 195. st. 2.). Svoj bi pristanak
stranke morale izraziti izriito, ali i prešutno time što bi se
upustili u raspravljanje sa stjecateljem kao strankom. Tako bi
tuenikovo protivljenje preinaenju tube stupanjem novog tuitelja na
mjesto dotadašnjeg tuitelja imalo snagu apsolutne zabrane, bez
obzira na nain na koji je potraivanje steeno. Ovom se odredbom
zapravo potvruje rješenje iz st. 1. l. 195. ZPP-a da je otuenje
irelevantno za procesnopravni poloaj otuitelja.179 ZPP izjednaava
procesnu poziciju stjecatelja stvari ili prava o kojem tee parnica
neovisno o tome je li pribavljanje uinjeno na temelju pravnog
posla, zakona, odluke suda, jednostrane izjave volje ili neke druge
pravne osnove.180
b/ Nakon pristanka obiju parninih stranaka umješa moe stupiti u
parnicu kao stranka umjesto stranke kojoj se pridruio (ZPP, l. 208.
st. 5.),
174 O mogunosti konkludentnog pristanka vidi odluku VSH,
Rev-1286/88. od 27. prosinca 1988., PSP 43/104., a treba napomenuti
da se pasivno dranje osobe koja treba stupiti u parnicu ne moe
smatrati njezinim pristankom na preinaku tube (PSH, P- 597/89., od
3. travnja 1990., PSP 46/196.).
175 Usp. DIKA–IZMI, str. 338. 176 Takvo je stajalište zauzeo Viši
privredni sud Sr., Sl- 3240/68., podatak kod OSI, R.
– KRSMANOVI, T., Aktuelna sudska praksa iz graansko-procesnog
prava, Beograd, 2000., str. 77.
177 Vidi odluku VSH, br. Gr-641/00., od 7. veljae 2001., objavljena
u «Informatoru» broj 5037 od 15. lipnja 2002., str. 4.
178 U tom je smislu odluka PSH, P- 597/89., od 3. travnja 1990.,
PSP 46/169. 179 Usp. DIKA–IZMI, str. 347. 180 Vidi odluku VTSH, P-
4699/03., od 29. studenoga 2005., Izbor odluka VTSH, 2006.,
br.
1., str. 67.-168.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007) 27
pa sud bez pristanka stranaka ne moe prihvatiti umješaa kao
stranku.181 Do subjektivne preinake stupanjem umješaa u parnicu
umjesto stranke kojoj se pridruio moe doi od trenutka od kada je
parnica poela tei meu prvobitnim strankama (litispendencija), pa
sve do pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu te u tijeku postupka
nastavljenog podnošenjem izvanrednog pravnog lijeka (arg. ZPP, l.
206. st. 1. i 2.). Ako bi sud prihvatio umješaa kao stranku bez
pristanka neke od prvobitnih stranaka, poinio bi bitnu povredu
odredaba parninog postupka.182 Ako je, pak, novi tuenik od samog
poetka parnice u njoj nesmetano sudjelovao kao umješa, ne moe se
protiviti proširenju tube na sebe,183 a ni onda ako se do
proširenja tube na novoga tuenika u parnici nije ništa dogodilo što
bi ga stavljalo u diskriminirani poloaj.184
c/ Imenovanje prethodnika je izjava tuenika kojom on poziva osobu
za koju tvrdi da je stvarno pasivno legitimirana da stupi u parnicu
umjesto njega. Naime, osoba koja je tuena kao dratelj kakve stvari
ili korisnik kakva prava, a tvrdi da stvar dri ili pravo vrši u ime
tree osobe, moe najkasnije na pripremnom roištu, a ako ono nije
odrano - onda na glavnoj raspravi prije nego što se upusti u
raspravljanje o glavnoj stvari, pozvati preko suda tu treu osobu
(prethodnika) da umjesto nje stupi kao stranka u parnicu (lat.
nominatio auctoris; njem. die Auktorsbennenung). U navedenom sluaju
pristanak tuitelja potreban je samo ako tuitelj protiv tuenika
istie i takve zahtjeve koji ne ovise o tome ima li tuenik u ime
prethodnika stvar ili vrši pravo (ZPP, l. 210.). Dakle, za
supstituciju (subjektivnu preinaku) na strani tuenika u sluaju
imenovanja prethodnika pristanak tuitelja u pravilu nije potreban,
ime se odstupa od osnovnih odredaba o subjektivnoj preinaci tube, a
samo iznimno od pravila, tuitelj bi se mogao usprotiviti stupanju
imenovanoga prethodnika ako protiv prvobitnog tuenika istie i takve
zahtjeve koji ne ovise o tome dri li on stvar ili vrši li pravo u
ime prethodnika (primjerice, zahtijeva još i naknadu štete koju je
na stvari koja je predmet spora priinio tuenik).185 U takvoj
situaciji mogue je i zasnivanje suparniarstva izmeu prvobitnog
tuenika i imenovanog auktora.186 U svakom sluaju, tuitelju se mora
omoguiti da se izjasni o o imenovanju prethodnika.
Suprotno, za supstituciju potreban je pristanak osobe koja je
imenovana kao prethodnik, a svoju suglasnost da stupi u parnicu
umjesto prvobitnog tuenika imenovani bi prethodnik mogao oitovati
podneskom (primjerice,
181 U tom je smislu odluka VSH, Rev- 780/82., PNZ 22/102.; Rev-
527/87., PSP 38/127. 182 Takvo je stajalište zauzeo VSH, Rev-
780/82., PNZ 22/102. 183 Usp. odluku VSH, G- 3654/71., PNZ 2/73-30.
184 Vidi odluku VSH, G- 1299/75., PNZ 9/76-57. 185 Usp. DIKA–IZMI,
str. 372. 186 Tako ŠEPAROVI, V., Stranke i sudjelovanje treih osoba
u parnici, “Naša zakonitost”,
god. XLIII, 1989., br. 9-10, str. 1040. Vidi i KEA, R. – STAROVI,
B., Graansko procesno pravo, Novi Sad, 2004., str. 255.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007)28
u odgovoru na tubu) ili usmeno na roištu (arg. ZPP, l. 14.).
Stupanje u parnicu imenovanom prethodniku sud bi trebao dopustiti
rješenjem protiv kojega bi bila dopuštena posebna alba (vidi ZPP,
l. 343. i 378.).
Imenovani prethodnik koji stupa u parnicu umjesto prvobitnog
tuenika mora primiti parnicu u onom stanju u kakvu se ona nalazi u
trenutku kad u nju stupa (arg. ZPP, l. 192. st. 4.). U sluaju da
imenovani prethodnik koji je uredno pozvan ne doe na roište ili
odbije stupiti u parnicu umjesto tuenika, tada bi se tuenik morao
upustiti u parnicu (ZPP, l. 210. st. 3.) i ne bi mogao tvrditi da
nije stranka u procesnopravnom smislu. Eventualno bi mogao tvrditi
i dokazivati da nije pasivno stvarno legitimiran.
Protiv imenovanog prethodnika koji ne bi stupio u parnicu umjesto
prvobitnog tuenika presuda donesena u toj parnici proizvodila bi
uinak koji bi sadrajno odgovarao intervencijskom efektu.
Tuenik koji istupi iz parnice mogao bi biti umješa na strani novoga
tuenika.187
Kad prethodnik preuzme, onosno stupi u parnicu, ona se nastavlja
kod istog suda, iako taj sud ne bi inae bio opemjesno nadlean za
auktora, jer je preuzimanjem parnice prethodnik pristao na
nadlenost navedenog suda.188
d/ Do subjektivne preinake tube moe doi ne samo kad u parnicu stupe
novi tuitelj ili tuenik umjesto prvobitnih tuitelja ili tuenika (v.
ZPP, l. 192.), nego i onda kada uz prvobitnog tuitelja ili tuenika
stupe novi tuenik ili tuitelj. U tom smislu do zakljuenja glavne
rasprave moe, uz ispunjenje opih uvjeta za zasnivanje materijalnog
suparniarstva (v. ZPP, l. 196. st. 1.), uz tuitelja pristupiti novi
tuitelj ili tuba moe biti proširena na novog tuenika s njegovim
pristankom (ZPP, l. 196. st. 2.). Dakle, tuba se na novog tuenika
ne moe proširiti bez njegova pristanka,189 bez obzira na to bi li
time došlo do obinog ili jedinstvenog suparniarstva.190 Treba
napomenuti da je u ranijoj sudskoj praksi bilo zastupljeno i
mišljenje da ako se preinakom obuhvaaju novi jedinstveni
suparniari, oni se preinaci ne mogu protiviti jer se presuda i
onako na njih neposredno odnosi,191 a nije potreban pristanak
prvotuenika niti se on moe protiviti preinaci jer se u tom sluaju
tuba u odnosu na njega ne preinauje.192 U sluaju subjektivne
preinake kod koje u parnicu trebaju stupiti nove osobe kao nuni
suparniari, te osobe ne mogu se protiviti
187 Vidi kod VUKOVI, S., Komentar Zakona o parninom postupku sa
registrom pojmova I obrascima, Beograd, 2004., str. 105.
188 Tako MARKOVI, M., Ueše treih lica u parnici, Privrednopravni
prirunik», god. XXIII., 1985., br. 1, str. 7.
189 U tom je smislu odluka S u Bjelovaru, G- 277/97., od 14. veljae
1977., IO 1/1977- 116.
190 Vidi odluku VSH, II Rev- 51/85., od 9. srpnja 1985., PSP
30/113. 191 Usp. odluku Vrhovni privredni sud, Sl- 300/74.,
„Odvjetnik“, 1974., br. 5.-6., str. 239. 192 Tako VS Vojvodine, G-
975/61., GAKV 3/61-26.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007) 29
preinaci jer su oni ve u trenutku utuenja bili sastavni dio
tuenika, ali nisu bili od poetka obuhvaeni tubom. Tuitelj bi,
dakle, tubu mogao dopuniti, odnosno ispraviti i bez pristanka
tuenika - nunih suparniara.193
Novelom je u ZPP unesen novi st. 3. u l. 196. prema kojemu nakon
što se tuenik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, bez njegova
pristanka ne moe uz tuitelja pristupiti novi tuitelj,194 ime je
mogunost naknadnog aktivnog suparniarstva bitno ograniena i
uspostavljen je jedinstveni reim za sve subjektivne preinake u
parnici. Meutim, za pristupanje novoga tuitelja u parnicu ZPP ne
postavlja kao uvjet pristanak prvobitnog tuitelja (arg. ZPP, l.
196. st. 2. i 3.), te na taj nain nije uzeo u obzir mogue tegobe
koje bi prvobitni tuitelj mogao imati zbog odugovlaenja i
poskupljenja postupka izazvanih subjektivnom preinakom.195
Osoba koja pristupa tubi odnosno na koju se tuba proširuje mora
primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi kad ona u nju
stupa (ZPP, l. 196. st. 4.). Time dolaze u nepovoljniji procesni
poloaj u odnosu na prvobitne stranke. Zato bi, drimo, novi tuitelj
trebao procijeniti i birati hoe li podnijeti posebnu tubu ili tubu
kojom pristupa ve zapoetoj parnici, jer samim podnošenjem ove druge
tube on pristaje na nepovoljniji procesni poloaj, odnosno pokazuje
da mu stanje parnice u trenutku kad u nju stupa odgovara.196
Za razliku od preinake tube dodavanjem novoga zahtjeva uz postojei,
proširenjem tube ne mijenjaju se osnova i sadraj tubenih zahtjeva,
ve se samo poveava broj tuenika.197
3. Stupanje novoga tuitelja u parnicu
Nakon što se tuenik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari,
umjesto tuitelja moe u parnicu stupiti novi tuitelj samo ako tuenik
na to pristane (ZPP, l. 192. st. 3.).
Rješenje po kojemu je za stupanje u parnicu novoga tuitelja
potreban pristanak tuenika, u skladu je s opim pravilom da je za
promjenu (subjektivnog i objektivnog) identiteta, nakon upuštanja
tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari, nuno potreban njegov
pristanak.198
193 Takvo je stajalište zauzeo VSH, Rev- 1934/85., od 27. studenoga
1986., PSP 33/175. 194 Odredba novog stavka 3. lanka 196. u skladu
je s novim stavkom 3. lanka 192. ZPP-a.
Obje izmjene inspirirane su stavom da se tuba moe subjektivno
preinaiti nakon što se tuenik upustio u raspravljanje o glavnoj
stvari samo uz njegovu suglasnost. Predloenom dopunom prevladava se
u praksi dvojbeno pitanje je li za tzv. sukcesivnu aktivnu
subjektivnu kumulaciju potreban pristanak tuenika.
195 Usp. TRIVA-DIKA, str. 447. 196 Vidi kod IVOŠEVI, Z.,
Suparniarstvo, Beograd, 1979., str. 58. 197 Tako i podrobnije o
naknadnom suparniarstvu kod IVOŠEVI, o. c., str. 57.-61. 198 Usp.
ŠUMANOVI, M., Tube u parninom postupku, rad u zborniku «Novote
u
parninom postupku», Zagreb, 2003., str. 185.
J. IZMI, Preinaka tube Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br.
1, xxx-xxx (2007)30
A contrario, prije nego što se tuenik upusti u raspravljanje o
glavnoj stvari, umjesto tuitelja moe stupiti u parnicu novi tuitelj
i bez pristanka tuenika.
Treba