PRETHODNO PRIOPÓENJE PRELIMINARY COMMUNICATION … · da je obrazovanje za potrebe turizma medu prvima u svijetu inicirano upravo na Eko-nomskom fakultetu u Zagrebu jos 1962, go-dine

PRETHODNO PRIOPÓENJE PRELIMINARY COMMUNICATION PAPER

UDC/UDK 338.48(497.5)

JEL classification: L83

NevenkaÓAVLEK'Mato BARTOLUCI"Oliver KESAR*"Sanja élZMAR**"Zvjezdana HENDIJA*""

PRILOG NO VIM ODREDNICAMA T U R I S T I C K E P O L I T I K E U HRVATSKOJ

CONTRIBUTION TO CROATIA'S NEW TOURISM POLICY FRAMEWORK

SA¿ETAK: U ovom se radu kritiöki analiziraju utjecaji ekonomske krize i recesije na razvoj tu-rizma u Hrvatskoj te se istrazuju uzroci i posljedice njegove prenaglasene sezonalnosti u odnosu nakonkurentsko okruzenje. Iako istrazivanja potvrduju da postoje znacajne moguónosti ulaganja u turi-zam Hrvatske jer se investicijski potencijal procjenjuje izmedu 9,5 i 12 milijardi eura, potencijalnakapitalna ulaganja ne mogu se realizirati zbog brojnih prepreka za investiranje i uslijed nekonkuren-tnog poslovnog okruzenja. Znacajniji pozitivni pomaci ne mogu se ocekivati sve dok se u Hrvatskojne kreira turisticka politika s jasno utvrdenim ciljevima te strategija razvoja koja 6e defmirati mjerekojima ce se ti ciljevi moci realizirati.

K L J U C N E RIJECI; ekonomska kriza, sezonalnost, investicije u hotelijerstvu, turisticka politikau Hrvatskoj

SUMMARY: This paper provides analysis of the impact of global economic downturn and reces-sion on tourism development in Croatia. It researches causes and consequences of pronounced sea-sonality of Croatia's tourism and compares it to its competitive environment. Although research con-firms significant investment opportunities that are assessed between Euro 9.5 and 12 billion they failto be realised due to many obstacles to foreign direct investments and uncompetitive business envi-ronment. Significant improvements are not to be expected unless Croatia formulates tourism policywith clear objectives and develops strategy that will deñne measures by which said objectives will beachieved.

KEYWORDS: economic crisis, seasonality, investment in hotel industry, tourism policy in Croatia

' Professor Nevenka Cavlek, Faculty of Economics & Business, Department of Tourism, Kennedy Square 6, Za-greb, E-mail:[email protected]

" Professor Mato Bartoluci, Faculty of Economics & Business, Department of Tourism, Kennedy Square 6, Za-greb, E-mail: [email protected]

Dr.sc. Oliver Kesar, Faculty of Economics & Business, Department of Tourism, Kennedy Square 6, Zagreb,Hrvatska, E-mail:[email protected]

" " Dr.sc. Sanja Cizmar, Horwath & Horwath Consulting Zagreb d.o.o., Petra Hektorovica 2, Zagreb, E-mail:[email protected]

Dr.sc. Zvjezdana Hendija, Faculty of Economics & Business, Department of Tourism, Kennedy Square 6, Za-greb, E-mail:[email protected]

138 Acta turistica. Vol 22 (2010), No 2, pp 131-252

l.UVOD

Ovaj rad nastao je na temeljima istrazi-vanja i izlaganja koje su autori pripremili zaznanstveno-strucni skup odrzan na Eko-nomskom fakultetu - Zagreb 26. studenog2010. godine povodom obiljezavanja nje-gove 90, obljetnice. S obzirom na cinjenicuda je obrazovanje za potrebe turizma meduprvima u svijetu inicirano upravo na Eko-nomskom fakultetu u Zagrebu jos 1962, go-dine pod vodstvom akademika Mije Mirko-vica, te s obzirom da je upravo ovaj fakultetdo dañas podado znanosti i praksi najvecibroj znanstvenika i strucnjaka iz podrucjaturizma, clanovi Katedre za turizam iniciralisu i organizirali povodom te velike obljet-nice Ekonomskog fakulteta okupljanje ikonstruktivnu raspravu znanstvenika i stru-cnjaka iz podrucja turizma o tome Kakav tu-rizam doista zelimo i mozemo razvijati uRepublici Hrvatskoj. Autori su odabranimtemama izlaganja dali smjemice za raspravuna koje su se nadovezali broj ni sudioniciskupa, medu kojima su bili i mnogi biysistudenti, dañas znanstvenici i uvazeni struc-njaci iz prakse koje su svoje obrazovanjestekli upravo na tom fakultetu.

Neke od tema za raspravu vec su odavnoproblematizirali doajeni znanosti u podrucjuturizma na Ekonomskom fakultetu, poputprof dr, se. Dragutina Alfiera i dr. se, Sr-dana Markovica, ali na zalost praksa nijeslijedila njihove preporuke. Stoga je jedanod ciljeva i ovoga rada ukazati ne samo' nanuznost cvrsceg povezivanja teorije iprakse, vec i upozoriti znanstvenu i strucnujavnost da se do novih spoznaja ne mozedoci bez upoznavanja s onim na sto su vecupozoravale generacije znanstvenika prijeñas i na cijim temeljima gradimo svojuznanstvenu buducnost i stjecemo i vlastituprepoznatljivost u svijetu. Ti velikani znan-stvene misli iz podrucja turizma i njihovisljedbenici zaduzili su nove generacijeznanstvenika da razvijaju teoriju koja ce

1. INTRODUCTION

This paper is based on research anddocuments prepared for a conference held atthe Faculty of Economics and Business inZagreb on 26* October 2010 marking Fac-ulty's 90* anniversary. Given that educationfor the purposes of tourism was initiated,among the first in the world, at Zagreb'sFaculty of Economics and Business in 1962under the leadership of academic MijoMirkovic and as this Faculty has generatedmost scientists and experts in the field oftourism members of the Department ofTourism initiated and organised a confer-ence entitled "What kind of tourism do wereally want and are able to develop in theRepublic of Croatia ". With selected topicsthe authors provided discussion frame-work that involved a number of other par-ticipants including former graduates fromthe Faculty of Economics and Business nowscientists and respected practitioners.

Some of the topics had already beenproblematized by Professor Dragutin Alfierand Srdan Markovic, Ph.D, the doyens ofour tourism science. Their recommendationsregretfully had not been followed. Henceone of the objectives of this paper is to pointto the necessity of closer links between thetheory and practice but also to warn expertsand professionals that new ideas cannot begenerated without understanding issues thatprevious generations of scientists warnedabout and on whose findings we are build-ing our scientific future and our own iden-tity in the world. These gurus of tourismscientific thought and their followers havebestowed new generations of scientists witha task to develop theory that would helptourism development in practice. It has beenconfirmed long time ago that theory cannotsurvive without its practical application justas practice cannot successfully developwithout using new scientific theories.

N. Cavlek, M. Bartoluci, O. Kesar, S. Cizmar, Z. Hendija: Prilog novim odrednicama turistiike politike... 139

pomoci praksi u turiztnu jer je vec odavnopotvrdetio da teorija ne moze opstati bezpotvrdivanja u praksi, jednako kao sto se nipraksa ne moze uspjesno razvijati bez kori-stenja novih spoznaja u znanosti.

Svjesni cinjenice da je hrvatski ttirizamdanas suocen s brojnim izazovitna u raz-voju, posebno zbog utjecaja ekonomskekrize i recesije, autori su se ipak ogranicilisamo na one problème koji najjace kocenjegov razvoj. Stoga su analizirani utjecajiekonomske krize i recesije u turisticki emi-tivnim zemljama na kretanje turisticke pot-raznje i potrosnje u Hrvatskoj, istrazeni suuzroci i posljedice izrazite sezonalnosti turi-zma te je ukazano na posljedice nedostatnihkapitalnih ulaganja u turizam Hrvatske. Natemelju navedenih istrazivanja, analize i ra-sprave eksperata izneseni su prijedlozi no-vih odrednica turisticke politike.

2, UTJECAJ EKONOMSKE KRIZEI RECESIJE NA TURIZAM UHRVATSKOJ

Ekonomska kriza i recesija negativno seodrazavaju na sve gospodarske djelatnostipa tako i na turizam. Una posebno pogadadjelatnosti iz podrucja tercijamog sektorakoji je najosjetljiviji na posljedice ekonom-ske krize. Smanjenje dohotka u turistickiemitivnim zemljama utjece na smanjenjeobujma turisticke potraznje te u konacnici ina pad turisticke potrosnje u turistickim de-stinacijama.

Utjecaj ekonomske krize vec se izravnoosjetio u turizmu u Hrvatskoj u 2009. godinikada je zbog globalne ekonomske krize i re-cesije doslo do pada turistickog prometa iprihoda od medunarodnog turizma. Time jenamsen trend laganog povecanja turistickogprometa u Hrvatskoj zapocet 2000. godineotkada se napokon stabiliziraju kretanja unasem poratnom turizmu (Bartoluci, Hen-dija, Budimski, 2010:233). U 2009. godinidolazi do pada turistickih nocenja za 1,2% idolazaka za 1,8%, a sve do 2008. godine

Aware that the Croatian tourism is facedwith many challenges especially now amidsteconomic crisis and recession we focus onlyon the highest hurdles related to tourism'sdevelopment. Therefore the impacts of theeconomic crisis and recession in generatingcountries on tourist demand and consump-tion in Croatia were analysed. We also ex-amined the causes and consequences ofpronounced seasonality of Croatian tourismand also point to the lack of capital invest-ment in tourism in Croatia.

2. THE IMPACT OF ECONOMICCRISIS AND RECESSION ONCROATIA'S TOURISM

Economic crisis and recession nega-tively impact all economic activities in-cluding tourism. The tertiary sector as themost vulnerable is particularly affected. Re-duced income in tourism generating cotin-tries impacts demand and results in lowerconsumption in tourism destinations.

The impact of global economic down-turn was already felt in Croatia in 2009when receipts from intemational tourismdecreased. This interrupted a trend of slowincrease of tourism activities that started in2000 when post-war conditions stabilised(Bartoluci, Hendija, Budimski, 2010:233).In 2009 overnights dropped by 1.2% and ar-rivals by 1.8%. Until 2008 overnightssteadily increased every year and by 2008the total number of overnights had increasedby 31% and arrivals by 44% (BIST 2010).Tourism receipts went up as well. In 2008intemational tourismreceipts reached Euro7.4 billion and its share in GDP was 15.7%(Ministry of Tourism, 2010). Although cur-rently financial data is not available, drop intourism revenues in recessionary 2009 was13% as revenues were estimated at Euro 6.4billion (Croatian National Bank, June2010:180). If tourism receipts were to re-main at this level it is anticipated that totir-ism's share in GDP would drop to 14%

140 Acta turistica, Vol 22 (2010), No 2, pp 131-252

broj nocenja povecavao se iz godine u go-dinu pa su ukupna nocenja od 2000. do2008. godine povecana za 31% i dolasci tu-rista za 44% (BIST 2010). Prihodi od turi-zma u tom su razdoblju takoder rasli. Go-dine 2008. ostvareno je 7,4 milijardi euraprihoda od medunarodnog turizma ciji jeudio u BDP-u iznosio 15,7% (Ministarstvoturizma 2010). Iako u ovom trenutku josnema pouzdanih financijskih podataka, padprihoda od turizma u recesijskoj 2009. go-dini procjenjuje se na 13%, jer su prihodi odmedunarodnog turizma za tu godinu proci-jenjeni na 6,4 milijardi eura (HNB, lipanj2010:180). Dosegnu li prihodi od turizmadoista takvu razinu predvida se takoder ismanjenje njihova udjela na 14% u BDP-u(DZS 2010, Hrvatska u brojkama:8).

Utjecaj krize i recesije u svijetu samo jejedan od uzroka krize u hrvatskom gospo-darstvu pa i u turizmu. Brojni su drugi uz-roci krize hrvatskog gospodarstva, posebnou podrucjima tecajne, monetame i fiskalnepolitike (porezne politike, politike javnih ra-shoda) te posebno javnog duga (Druzic,2007).

Uzroke takvog stanja ekonomisti u Hr-vatskoj najvise vide u neadekvatnim mje-rama ekonomske politike u razdoblju od1993. do danas (Domazet, 2007:279; Sever2009:221). Iako su prisutna i drugacija mis-ljenja, ipak je suglasje da je ekonomskakriza i recesija u Hrvatskoj samo dijelomuzrokovana svjetskom krizom, a ostali uz-roci su rezultat neadekvatne ekonomske po-litike i nedostatak odgovarajuce strategijerazvoja. Poseban problem predstavlja pre-zaduzenost hrvatske drzave i ekonomskihsubjekata koja dovodi do smanjenja proiz-vodnje gotovo u svim djelatnostima, sma-njenja izvoza i zaposlenosti, sto se izravnoodrazava i na turizam. Stabilnost tecaja icijena ne moze se ostvariti dugorocno uzminimalni ili nulti rast BDP-a kakav se uHrvatskoj ostvaruje posljednjih godina. Sveto izravno utjece na turizam u Hrvatskoj stose negativno manifestira na pripremu se-zone, zaposlenost, investicije, odrzavanje

(State Office for Statistics, Croatia in num-bers:8).

The impact of global economic down-turn is just one factor of crisis in Croatianeconomy and in tourism as well. There aremany other factors affecting Croatian econ-omy in particular in the areas of exchangerate policy, monetary and fiscal policies(tax, public expenditure) and especially inthe domain of public debt (Druzic, 2007).

For Croatian economists the reasons foreconomic crisis in the country mainly lie ininadequate economic policies in the periodfrom 1993 up till now (Domazet, 2007:279;Sever 2009:221). Despite different opinion,there is a strong consensus on the fact thatthe economic crisis and recession in Croatiawas only partly caused by the global crisis,whereas other causes range from inadequateeconomic policy to the lack of adequate de-velopment strategy. The level of public andbusinesses debts is a particular problem.This leads to lower production in almost allsectors, decline in exports and increased un-employment which directly affects tourism.Exchange rate and prices stability cannot beachieved in the long term with low growthrates of BDP which Croatia has been re-cording over the last several years. All ofthis has direct impacts on tourism and mani-fests itself negatively on the preparation oftourist season, employment, investments,upkeep of tourism facilities, promotionalactivities. In addition there are inheritedproblems as a result of war activities in the90s like: ten years of low tourism activities,marked seasonality of Croatian tourism, titleissues with land and hotel facilities, greyeconomy, high indebtedness of hotel com-panies, illiquidity, and absence of new in-vestments. All these problems became evenmore pronounced during recession andnegatively affect tourism in Croatia.

The analysis of selected indicatorsclearly outlines the current state of Croatiantourism. For that purpose the activity ofcommercial accommodation capacities for

N. ¿avlek, M. Bartoluci, O. Kesar, S. Cizmar, Z. Hendija: Prilog novim odrednicama turistiike politike,,. 141

objekata, promocijske aktivnosti i dr. Tometreba dodati i odredene naslijedene prob-lème u hrvatskom turizmu iz prethodnogdesetljeca uslijed posljedica rata kao sto su:desetgodisnji niski turisticki promet, izrazitasezonalnost hrvatskog turizma, problemivlasnistva turistickog zemljista i objekata,siva ekonomija, visoka zaduzenost podu-zeca, nelikvidnost, nedostatak novih inves-ticija i dr. Svi navedeni uzroci i problemipod utjecajem ekonomske krize i recesijejos se vise povecavaju i negativno utjecu narezultate turizma u Hrvatskoj.

Analiza odabranih fizickih pokazateljazomo ocrtava aktualna kretanja u turizmunase zemlje. U tu je svrhu izvrsena i proc-jena Likupnog tLiristickog prometa ostvarenau komercijalnim smjestajnim kapacitetima uHrvatskoj za cijelu 2010. godinu. Potrebnoje upozoriti da se podaci o lukama nautic-kog turizma drugacije prate od 2010. go-

: dine. Zbog te promjene sluzbene metodolo-gije, iz svih su analiza u ovom radu Í2Mzetipodaci 0 lukama nautickog turizma kako bise osigurala medusobna usporedivost poda-taka i u ranijim godistima.

Prema statistickim podacima o ostvare-nom turistickom prometu u Republici Hr-vatskoj do listopada 2010. godine ostvarenoje 55,7 milijuna nocenja (DZS 2010,4.4.2/9) pa bi se do kraja 2010. godine mo-glo doseci oko 56,4 milijuna noéenja uko-liko se ostvari slicna dinamika turistickihkretanja kao i potkraj 2009. godine (BIST2010). Time bi se realiziralo lagano poveca-nje broja nocenja od oko 2,6% u odnosu na2009. godinu kada je ostvareno 55 milijunanocenja (bez luka nautiôkog turizma), pa ipovecanja od oko 1,3% u odnosu na godinuprije gospodarske krize i recesije (2008.)kada je ostvareno 55,7 milijuna nocenja.

Za turizam nase zemlje karakteristicnasu dva temeljna obiljezja: izrazita sezonal-nost turistickih kretanja i dominacija ino-zemnih gostiju. Na vrhuncu turisticke se-zone (u srpnju i kolovozu) u Hrvatskoj seostvaruje 64% Likupnih turistickih nocenja i

2010 was analysed. It is important to notedue to official methodology change from2010 the above analysis does not containdata on marinas so as to provide mutualcomparability of data in earlier years. '

According to statistical data there were55.7 million ovemights (State Office forStatistics 2010, 4.4.2/9) until October 2010and we estimate ovemights could reach 56.4million by the year end if the sector's dy-namics are similar to those towards the endof 2009 (BIST 2010). This would be a slightincrease in ovemights (2.6%) compared toprevious year when Croatia had 55 millionovemights (excluding marinas) and even asmall increase (1.3%) compared to 2008which was a year when global economicdowntum started and when 55.7 millionovemights were registered.

Two fundamental features characteriseCroatia's tourism: pronounced seasonalityand domination of foreign tourists. At thepeak of tourism season (July and August)Croatia realises 64% of its total ovemights.This is a constant feature of Croatian tour-ism (BIST 2010). The share of foreigntourists participating in tourism activities is92%. This is very high and constantly in-creasing (in 2001 this share was 88%). Inaddition the stmcture of accommodation fa-cilities is unbalanced. The sector is domi-nated by self-catering accommodation andcampsites (a share of 74% in the total num-ber of fixed beds) that are mainly geared forseasonal business while hotels and similarfacilities, as the highest quality type of ac-commodation, estimate for only 13% sharein the total bed capacity. Unbalanced stmc-ture of bed capacities inherited from formerYugoslavia has been a constant feature ofCroatian tourism and many local authors(Bartoluci, Hendija and Budimski, 2010;Blazevic, Persic, 2009; Bartoluci, 2008;Ivandic, 2007; Hendija, 2006; Vukonic,2005; Pirjavec, 1993) have pointed to thisproblem.


to je stalno obiljezje hrvatskog turizma(BIST 2010). Udjel inozemnih gostiju uukupno ostvarenom turistickom prometu uzemlji vrlo je visok i iznosi 92% te se stalnolagano povecava (2001. iznosio je 88%).Tome treba dodati i nepovoljnu strukturukapaciteta smjestajne ponude gdje dominiraprivatni smjestaj i kampovi (s udjelom od74% u ukupnom broju stalnih postelja) na-mijenjèni uglavnom sezonskom poslovanju,dok hoteli i slicni objekti, kao najkvalitet-nija vrsta smjestaja, sudjeluju sa skromnimudjelom od 13% u ukupnoj smjestajnoj po-nudi. Nepovoljna stniktura smjestajnih ka-paciteta naslijedena iz bivse drzave nepro-mijenjeno je obiljezje hrvatskog turizma nakoje vec godinama upozoravaju brojni do-maci autori (Bartoluci, Hendija i Budimski,2010; Blazevic, Persic, 2009; Bartoluci,2008; Ivandic, 2007; Hendija, 2006; Vuko-nic, 2005; Piijevec, 1993.).

Prema sluzbenim statistickim podacimaza 2010. godinu Hrvatska raspolaze s 833tisuce stalnih postelja u komercijalnimsmjestajnim kapacitetima (prema stanju ukolovozu kada je ponuda svih kapacitetaujedno i najveca). Od tog broja 46% ili382.000 postelja je zastupljeno u privatnomsmjestaju, a 28% ili 231.000 postelja ukampovima (DZS 2010., 4.4.1/8). Valja po-sebno upozoriti na izraziti sezonski karakterposlovanja vecine smjestajnih objekata uHrvatskoj, po cemu se narocito isticu pri-vatni smjestaj i kampovi koji zato i ostva-mju izrazito nisku iskoristenost. U prosjekugodisnje privatni smjestaj ostvartije iskoris-tenost od svega 14%, a kampovi 17%. Zarazliku od navedenih kapaciteta, najvecuprosjecnu iskoristenost od 38% ostvarujuhoteli i slicni objekti, premda u strukturi ka-paciteta sudjeluju tek sa 13% (109.000 stal-nih postelja).

Iskoristenje privàtnog smjestaja u pos-ljednjih pet godina iskazuje trend laganogpoboljsanja te je u razdoblju od 2006. do2010. godine porast iznosio oko 19%. Isko-ristenje 2006. godine iznosilo je 11,5%,

According to 2010 statistics Croatia has833 000 fixed beds in commercial accom-modation capacities (based on August datawhen total capacity offer is at its peak). Outof this number 382 000 (46%) are beds inself-catering accommodation, 231 000(28%) are in camp sites (State Office forStatistics, 2010, 4.4.1/8). It should bestressed out that majority of accommodationfacilities in Croatia, in particular self cater-ing and camp sites have markedly seasonaloperation and therefore have bed occupancyof only 14% that is 17%. On the contrarythe best average occupancy rate is achievedby hotels and similar facilities althoughtheir share in the total capacities is only13% (109 000 fixed beds).

Occupancy rates in self catering haveshown slight increase over the last fiveyears and in the period 2006 - 2010 the rateof growth was 19%. Occupancy in 2006was 11.5%, in 2007 12.4%, in 2008 12.4%,in 2009 12.8% and in 2010 it was 13.7%.This increase can partly be contributed tobetter legislative framework for self cateringsector but also due to stricter inspectioncontrols that has led to grey economyshrinking in that area.

In addition to commercial accommoda-tion capacities a portion of overnights is re-alised in second accommodation facilities,that is holiday homes and flats and accom-modation with friends and relatives. Thismore frequently than not goes unregisteredand is the key generator of grey economy.Without primary research it is very difficultto research the volume of this type of tour-ism turnover, moreover as the exact figuresconcerning holiday homes and apartmentsinvolved in tourism operation still remainunavailable (Opacic and Mikacic, 2009:167).

Renowned Croatian tourism expertskeep warning, both in their works and pub-lic events, about the seasonality problem.Even from the times of doyen of Croatiantourism Dragutin Alfier, 1970-ies, there

N. Cavlek, M. Bartoluci, O, Kesar, S, Cizmar, Z, Hendija: Prilog novim odrednicama turisticke politike,,, 143

2007. godine 12,4%, 2008. godine 12,4%,2009. godine 12,8% i 2010. godine 13,7%.To povecanje moíe se djelomicno pripisatiprimjerenijoj zakonskoj regulativi za priva-tne iznajmljivace, ali i strozem inspekcij-skom nadzoru, sto svakako doprinosi sma-njenju sive ekonomije u tom podrucju.

Osim u komercijalnim smjestajnim ka-pacitetima, dio nocenja u Hrvatskoj ostva-ruje se i u Sekundarom stambenom fonduodnosno u kucama i stanovima za odmor idrugim oblicima smjestaja kod rodbine iprijatelja, sto pak najcesce nije ukljuceno usluzbenu statisticku evidenciju te je glavnigenerator sive ekonomije. Bez posebnihprimamih istrazivanja opseg tog turistickogprometa je veoma tesko procijeniti, tim visesto se za sada jos uvijek ne moze utvrditistvaran broj stanova i kuca za odmor uklju-cenih u turisticka kretanja (Opacic i Mika-cic,2009: 167).

Na problem sezonalnosti hrvatskog turi-zma neprekidno se ukazuje u radovima ijavnim istupima svih renomiranih hrvatskihstrucnjaka. Jos od doba doajena hrvatskogturizma, profesora dr. se. Dragutina Alfiera,od sedamdesetih godina proslog stoljecapokusava se pronaci formula kojom bi serijesio taj kljucni problem hrvatskog turizma(Alfier, 1994:111). S tim u svezi namece sepitanje koje su to mjere koje treba poduzetiu cilju smanjenja sezonalnosti turizma i ub-lazavanja njezinih posljedica?

Razvijenost smjestajnih kapaciteta, nji-hova slaba iskoristenost i struktura (ne samokomercijalnih kapaciteta vec i kuca i sta-nova za odmor), kao i njihov prostomi ra-zmjestaj, uzrokuju trajnu nepovoljnu vre-mensku i prostomu koncentraciju turistickihkretanja u Hrvatskoj. Stratesko pitanje raz-voja hrvatskog turizma je dugorocno plani-ranje razvoja smjestajnih kapaciteta uz nu-zno restrukturiranje postojecih i izgradnjunovih objekata povecanjem hotelskog smje-staja, te obogacivanje i unaprjedenje kvali-tete ukupne ponude. To uvjetuje potraznja s

have been attempts to find a formula tosolve this crucial problem of Croatian tour-ism (Alfier, 1994:111). So, the questionemerges: what measures should be under-taken to reduce tourism's seasonality andmitigate its consequences?

The level of accommodation capacities,their poor occupancy and structure (not onlythe commercial ones but holiday homes andapartments as well) as well as their territo-rial spread cause permanently unfavourableconcentration of tourism movements inCroatia, both time and space wise. Strategicissue concerning development of Croatiantourism is long term planning developmentof accommodation capacities accompaniedby the restructuring of the existing andbuilding of new, capacities to increase hotelcapacities and improve the quality of theiroffer. This is what generating markets de-mand but there is also a need to enhancecompetitiveness of Croatian tourism.

Although economic crisis and recessionin Croatia and in the world directly impactsome of tourism's economic outputs tourismstill remains resilient and recovers fasterand better than some other business activi-ties (Cavlek 2010:52). Croatian tourismwhich had a drop in turnover and lower per-formance levels than inthe record 2008 isnot different. Compared to some economicactivities in the primary and secondary sec-tors tourism results are still better (Sever,2010:220). Based on findings of this paperas well as numerous researches related toCroatian tourism it is possible to concludethat in Croatia's economic developmenttourism has no altemative (Bartoluci,2010:14). This thesis is based on the eco-nomic functions of tourism industry: ex-change rate function, employment, multipli-cative, conversional and other functions.Economic functions of tourism generatemany economic benefits that cannot beachieved in any other sector or economicactivity. In addition over past 50 years anumber of hospitality, infrastructure andother tourist facilities have been built in


emitivnih trzista, ali i potreba za poveca-njem konkurentnosti turizma Hrvatske.

Iako ekonomska kriza i recesija u svijetui u Hrvatskoj izravno utjece na smanjenjeodredenih ekonomskih ucinaka turizma, po-kazalo se da je turizam vrlo zilav i da se ce-sce i brze oporavlja od drugih djelatnosti(Cavlek, 2010:52). To pokazuje i turizam uHrvatskoj kod kojeg je doslo do smanjenjatLiristickog prometa i ekonomskih ucinaka uodnosu na rekordnu 2008. godinu u samos-talnoj hrvatskoj drzavi. Medutim, to sma-njenje manje je negó u nekim dmgim gos-podarskim djelatnostima, u podrucju pri-mamog i sekundamog sektora (Sever,2010:220). Na temelju spoznaja iznesenih uovom radu, kao i brojnih istrazivanja u hr-vatskom turizmu, moguce je zakljuciti daturizam u Hrvatskoj nema altemativu u gos-podarskom razvoju (Bartoluci, 2010:14).Ova teza temelji se na ekonomskim funkci-jama turizma: deviznoj funkciji, funkciji za-posljavanja, multiplikativnoj, konverzijskoji ostalim ekonomskim flinkcijama. Eko-nomske funkcije turizma generiraju brojneekonomske ucinke koje nije moguce ostva-riti niti u jednom drugom sektoru ili gospo-darskoj grani. Osim toga, u Hrvatskoj su uproteklih pedeset godina izgradeni brojniugostiteljski, infrastmktumi i drugi turistickireceptivni kapaciteti koji se ne mogu sups-tituirati niti jednom drugom djelatnoscu.Zbog ovih, ali i brojnih dmgih komparativ-nih prednosti, turizam u Hrvatskoj ima ne-zamjenjivu ulogu u gospodarskom razvoju.

3. IZAZOVI IZRAZITESEZONALNOSTI TURIZMA UHRVATSKOJ

Poslovanje u okvim velike vecine gos-podarskih djelatnosti, bez obzira na vrstu ipodneblje gdje se ono odvija, temelji se navremenski neravnomjemo rasporedenoj pot-raznji tijekom jedne kalendarske godine.Takva dinamika poslovanja od razvojniheksperata i menadz:era iziskuje dodatne na-

Croatia and they cannot be substituted byany other economic acdvity. For this andmany other comparative advantages tourismhas an irreplaceable role in Croatia's eco-nomic development.

3. THE CHALLENGES OF PRO-NOUNCED SEASONALITY OFCROATIAN TOURISM

Business activities in majority of sec-tors, irrelevant of their type and environ-ment in which they take place, are based onirregular demand during the calendar year.This business dynamics requires from de-velopment experts and managers additionalefforts to find optimum business, invest-ment, human resotirce and other solutions.Tourism is not an exception to this. More-over due to the stmcture of its direct or indi-rect activities seasonality is one of its largestissues (Cooper et al, 2008:115) dictated by aswathe of factors both on the demand andthe supply side.

Seasonality of tourism in Croatia is de-termined by geographical features of itsmost attractive and most visited receivingareas. One of the features is climate(Cicvaric, 1980:251) which explicitly dic-tates the exploitation of tourism resources(e.g. the Adriatic Sea). On the other handone of the critical factors in the exploitationof the said resources is established pattemof holiday making in some European cotin-tries that generate the highest demand forCroatian tourism product. Other factors thatinfluence seasonality are for examplechanges in behavioural trends of totirists(taking more shorter holidays instead of oneor two long ones), the influence of interme-diaries on the choice of destination and typeof travel (exciting travel packages unrelatedto traditional summer holidays), marketconditions of the main generating markets(recession, inflation, exchange rates, etc),transformation of mass tourism towardsspecific forms of tomism offer (demand

N. ¿aviek, M. Bartoluci, O. Kesar, S. ¿izmar, Z. Hendija: Prilog novim odrednicama turistiike politike... 145

pore u iznalazenju optimalnih poslovnih,investicijskih, kadrovskih i drugih rjesenja.Turizam, ne samo da nije izuzetak od togpravila, nego je u slucaju svih djelatnostikoje cine njegovu gospodarsku strukturu naizravnoj ili neizravnoj osnovi, sezonalnostupravo jedan od najvecih problema (Cooperet al, 2008:115) uvjetovan nizom cimbe-nika, kako na strani turisticke potraznje,tako i na strani turisticke ponude.

Sezonalnost turizma u Hrvatskoj uzro-kovana je geografskim obiljezjima turistickireceptivnih prostora koji su najatraktivniji, atime i najposjeceniji. Jedno od tih obiljezjaJesu klimatski cimbenici (Cicvaric,1980:251) koji izravno diktiraju pogodnostkoristenja turistickih resursa (npr. Jadranskomore), dok je s druge strane jedan od presu-dnih cimbenika u koristenju tih resursa us-taljeni trend u koristenju godisnjih odmora upojedinim europskim zemljama iz kojih segenerira najveca turisticka potraznja za turi-zmom u Hrvatskoj. Od ostalih cimbenikakoji utjecu na sezonalnost mogu se nabrojatinpr. promjene u trendovima u ponasanju tu-ristickih potrosaca (koristenje vise manjihgodisnjih odmora tijekom cijele godineumjesto jednog ili dva velika), utjecaji turi-stickih posrednika na odabir destinacija ivrstu putovanja (kreiranje zanimljivih paketaranzmana koji nisu vezani uz klasicno lje-tovanje), gospodarske konjunkture na glav-nim turisticki emitivnim trzistima (recesija,infiacija, tecajne razlike itd.), transformacijamasovnog turistickog trzista prema specifi-cnim oblicima turizma (segmentacija trzistapotraznje), specijalizacija turisticke ponudeitd.

S druge strane, sezonalnost u odvijanjuturistickog prometa ima za posljedicu brojneproblème. Jedan od tih problema jest nerav-nomjemo ostvarivanje ekonomskih i drugihucinaka sto na razini destinacije i na razinigospodarskih subjekata koji posluju izravnos turistima uzrokuje dodatne operativne tro-skove vezane uz npr. angazman sezonskeradne snage, pripremu nadolazece turisticke

market segmentation), specialised tourismoffer etc.

On the other hand, many problems arethe consequence of seasonality. One of themis uneven realisation of economic and othereffects which on destination level and forbusinesses that directly deal with touristscauses additional operational costs linkedfor example to hiring seasonal workforce,preparation for the tourist season, coveringfixed costs of unoccupied capacities, etc.Seasonality also distorts the picture of tour-ism economic potentials for which only di-rect economic effects arising from directsale of services to tourists are attributed totourism while other indirect effects arisingfrom the sale of different goods, semi-fin-ished products, products and services withinsupply chain and logistical support are notattributed to tourism outputs as a rule. As aresult of such distorted picture of tourism'soverall economic potential seasonalitycauses tourism to be underestimated and itsimportance is misunderstood in timely andadequate financial and institutional supportof its development. One of the key issuesrelated to seasonality is over extensive ex-ploitation of some tourism resources that areovervalued during several months of tour-ism season while for the rest of the yearthey are exploited either on the edge ofprofitability or below it (Baum and Lun-dorp, 2001:5). Tourism seasonality is alsorefiected in the functioning of the publicsector. Some of its sectors are in one part ofthe year expected to be highly prepared, or-ganised and engaged in managing destina-tions while for the rest of the year theirmanagement is reduced to preparations forthe forthcoming tourism season. In that re-spect extra expenditures for both publie andbusiness sector are incurred as it is impera-tive to secure, physical, financial and humanresotirces in order to have a comprehensivestructure of supply and support for tempo-rary visitors. Uneven demand during theyear makes anticipation of the future de-mand trends difficult as well as assessing

146 Acta turística. Vol 22 (2010), No 2, pp 131 -252

sezone, pokrice fiksnih troskova neiskoris-tenih kapaciteta, itd. Sezonalnost uzrokuje iiskrivljavanje slike o gospodarskim poten-cijalima turizma uslijed cega se turizmucesto pripisuju samo direktni ekonomskiucinci nastali prodajom usluga turistima,dok se indirektni ekonomski ucinci nastaliprodajom raznih sirovina, poluproizvoda,proizvoda i usluga u okvim lanaca dobav-ljaca i logisticke potpore u pravilu ne pripi-suju ucincima turizma. Kao rezultat tako is-krivljene slike o sveukupnom gospodar-skom potencijalu, sezonalnost uzrokujepodcjenjivanje turizma i nerazumijevanjevaznosti u pravodobnoj i odgovarajucoj fi-nancijskoj i institucionalnoj potpori njegovarazvoja. Jedan od najvecih problema koji seveze uz sezonalnost u odvijanju turistickogprometa zasigumo jest prekomjemo koris-tenje pojedinih turistickih resursa koji supretjerano valorizirani tijekom nekolikomjeseci turisticke sezone, dok su u preosta-lom dijelu godine iskoristeni ili u granicamaekonomske isplativosti ili ispod te granice(Baum i Lundtorp, 2001:5). Sezonalnost tu-rizma ima svoj odraz i u funkcioniranju jav-nog sektora gdje se od pojedinih segmenatau jednom dijelu godine zahtijeva visoka pri-premljenost, organiziranost i angazman uupravljanju destinacijom, dok se u preosta-lom dijelu godine to upravljanje svodi napripremu aktivnosti za nadolazecu turistickusezonu. U tom smislu javljaju se i dodatnitroskovi kako javnog tako i privatnog sek-tora jer je nuzno osigurati mnoge fizicke, fi-nancijske i ljudske resurse kako bi sustavturisticke ponude i potpore bio cjelovit i nausluzi privremenim posjetiteljima. Nerav-nomjemo kretanje potraznje tijekom godineotezava anticipiranje buducih kretanja turis-ticke potraznje, kao i kretanja cijena kosta-nja inputa koji se koriste u "proizvodnji" tu-ristickih usluga. Naravno, posljedicasezonalnosti u odvijanju turistickog prometaima jos, no dovoljno je u svoj svojoj puninirazumjeti i ovih nekoliko pa da se dobijeuvid u svu kompleksnost problema, ali iizazova u iznalazenju rjesenja za suzbijanje

input costs generated in the "production" oftourism services. Naturally there are otherseasonality consequences but it is sufficientenough to fully comprehend the abovementioned in order to gain insight into thecomplexity of the issue but also challengesin finding solutions to prevent seasonalitywhich can be declared as one of the top de-velopment priorities for Croatia's tourism.

Analysing the key tourism developmentindicators over the last ten years and more(State Office for Statistics, 2010:413) itseems that prevention of seasonality is oneof the main challenges of the future devel-opment as negative trends are unfortunatelyincreasing. Taking into consideration that in2009, between April and September, Croatiarealised 94% of total ovemights and duringthe same period 86% of receipts from inter-national tourism were recorded (intema-tional tourism makes up 90% of overalltourism tumover) it becomes evident thatconcentration during specific time perioddoes not favour more efficient exploitationof tourism receiving capacities. Moreover itleads to their maximum exploitation duringthe season's peak. In order to halt thesenegative trends and to create mechanisms tosuccessfully fight seasonality it is necessaryto secure implementation of the followingspecific measures:

• modernization of destination's tou-rism products based on developmentof the specific forms of tourism(M.I.C.E, cultural, eco-tourism)which requires drafting the newdevelopment strategy which needs toredefine the existing strategy ordesign a new development role forevery part of Croatia;

• market orientation of every singledestination and specialised set ofproducts selected on the basis ofnarrow segmentation of demand (e.g.nautical tourism, wine tourism, se-nior citizens, athletes, business etc.)


sezonalnosti sto se moze deklarirati kao je-dan od najvisih prioriteta u razvoju turizmaHrvatske.

Analizirajuci osnovne statisticke poka-zatelje razvoja turizma u Hrvatskoj unatragdeset pa i vise godina (DZS, 2010:413), su-zbijanje sezonalnosti cini se predstavlja je-dan od najvecih izazova buduceg razvojazbog zapazenih negativnih trendova koji senazalost sve vise produbljuju. Imajuci uvidu da je tijekom 2009. godine u razdobljuod travnja do rujna ostvareno 94% nocenjaturista i da je u tom istom razdoblju ostva-reno 86% prihoda od medunarodnog turi-zma (koji cini 90% ukupnog turistickogprometa), tada je jasno da vremenska kon-centracija turistickog prometa ne ide nartiku optimiziranju iskoristenja turisticki re-ceptivnih kapaciteta, vec njegovu maksimi-ziranju u samom vrhuncu sezone. Kako bise zaustavili prethodno spomenuti negativnitrendovi i stvorili mehanizmi za uspjesnuborbu protiv sezonalnosti, nuzno je osiguratiprimjenu odredenih mjera za suzbijanjesezonalnosti, a to su:

• osuvremenjivanje turistickih proiz-voda destinacija prema konceptu ra-zvoja specificnih oblika turizma(kongresni, turizam, kultumi turizam,ekoturizam itd.), sto uvjetuje i dono-senje nove strategije razvoja turizmakoja treba svakom dijelu Hrvatskeredefinirati postojecu ili dodijelitinovu razvojnu ulogu,

• trzisno usmjerenje svake pojedinedestinacije i specijalizacija njihoveponude prema odabranim uskim se-gmentima potraznje (npr. nauticari,enofili, turisti "trece dobi", sportasi,ppslovni itd.) izbjegavajuci na taj na-cin prosjecnost u ponudi i meduso-bnu konkurenciju destinacija na re-gionalnoj razini,

• angaziranje turistickih posrednika upopunjavanju turisticki receptivnihkapaciteta u pred i posezoni, sto ceza sobom nuzno povuci i kompromi-

thus avoiding mediocre offer and re-gional competition;

engagement of totirism intertnediari-es to fill capacities in pre and postseason which should lead to a com-promise solution regarding the saleof services during the main season;

improvement/branding of hotel offerwhich implies integration with largehotel corporations and attracting offoreign investment which shouldlead to improved competitiveness,international recognition and higherquality when providing hotel and re-lated services;

unconditional embargo on ñirtherbuilding of self-catering apartments,holiday homes as it is an area diffi-cult to supervise. This would reducegrey economy and increase publicrevenues;

strengthening tourism inspections inorder to fight unfair competitionamong providers of accommodationespecially in self catering area;

comprehensive systématisation andcertification of jobs in tourism. Thiswould ensure higher service quality,more- satisfied customer andeventually increased spending;

redesign of tourism education systemthat should ensure optimum labourmarket demand for specificemployee profiles and their perma-nent professional development;

gradual but radical change in attitu-des of economists and representati-ves fi-om public sector, in particular,regarding the role and significance oftourism for national economy. Thisshould facilitate in creation of plat-form for design of relevant futurestrategy for development of Croatiantourism.

148 Acta turistica, Vol 22 (2010), No 2, pp 131 -252

sno rjesenje plasmana usluga i tije-kom glavne turisticke sezone posred-stvom organizatora putovanja,

unaprjedenje/brendiranje hotelskeponude koja podrazumijeva integra-ciju s velikim hotelskim korporaci-jama i privlacenje npvih inozemnihkapitalnih ulaganja, sto ce omogucitivécu konkurentnost, medunarodnuprepoznatljivost i vise standardekvalitete u pruzanju hotel skih i veza-nih usluga,

bezuvjetno zaustavljanje stihijske iz-gradnje soba, apartmana, stanova ikuca za odmor u okviru kojih je izu-zetno tesko u cijelosti pratiti ostva-reni turisticki promet, cime bi se zau-stavio rast sive ekonomije i povecalijavni prihodi,

osnaziti sustav turisticke inspekcije ucilju suzbijanja nelojalne konkuren-cije medu pruzateljima usluga smje-staja, narocito kada je rijec o tzv.privatnom smjestaju,

cjelovita sistematizacija i certificira-nje radnih mjesta u sustavu turizmasto ce osigurati visu kvalitetu u pru-zanju usluga, zadovoljnije korisnikeusluga, a u konacnici i izdasniju turi-sticku potrosnju,

redizajniranje sustava obrazovanja zapotrebe turizma koji ce omogucitioptimalno zadovoljenje potreba trzi-sta rada u turizmu za pojedinim pro-filima zaposlenika, kao i njihovocjelozivotno usavrsavanje,

postupno, ali iz temelja mijenjanjestavova, osobito ekonomista ipredstavnika javnog sektora, o ulozi iznacaju turizma u nacionalnom gos-podarstvu, cemu akademska zajed-nica moze znatno pridonijeti i stvoriticvrstu podlogu za donosenje odgova-rajuce strategije buduceg razvoja tu-rizma u Hrvatskoj.

4. CAPITAL INVESTMENTS INCROATIAN TOURISM

Croatian economy in 2010 was markedby negative GDP growth, rising unemploy-ment, difficult investment climate, dip inforeign direct investment, falling exportsfigures and unfavourable bank loans(Madarevic Sujster, 2010; Sonje 2010; Bi-canic 2010). As a consequence investmentrisks have increased and all sectors are ex-periencing lower level of investment. Ac-cording to analysts prolonged recession,continuing difficult investment climate andfurther decline in foreign direct investmentshould be expected (Madarevic, Sujster,2010). Hitherto, growth in Croatia wasbased on capital infrastructure investments,consumption and imports. Future growthshould be based on private investment andexports. Long term sustainable growth can-not be achieved through state investing incapital projects as after a short period oftime they negatively affect growth (Bicanic,2010; Sonje, 2010).

The main obstacle in maintaining posi-tive investment trend is difficult businessand investment climate. In a global andcompetitive world investments fiow tocountries that provide legal security, macro-economic stability, better macro-economicconditions and better market potential.Croatia's tourism has the resources and po-tentials to attract foreign investment butcompared to other European countries (es-pecially in South-East Europe) does not of-fer competitive business environment.

In Croatia there are many public initia-tives to present investment projects amongwhich investments in tourism have impor-tant place. Total of tourism investments pre-sented in these initiatives is valued at Euro 5billion (Govemment of the Republic ofCroatia, 2010; Croatian Chamber of Con-struction Building Engineers, 2010; Agencyfor Promotion of Foreign Investments,2010).

N. Cavlek, M. Bartoluci, O. Kesar, S. Cizmar, Z. Hendija: Prilog novim odrednicama turistieke politike... 149

4. KAPITALNA ULAGANJA UTURIZAM HRVATSKE

Gospodarska situacija u Hrvatskoj u2010. godini obiljezena je realnim padomBDP-a, rastom nezaposlenosti, nepovoljnomulagackom klimom, ogranicenim priljevomkapitala, padom izvoza i otezanim kreditira-njem (Madzarevic Sujster, 2010; Sonje,2010; Bicanic, 2010). Kao posljedica takvogstanja koje uvjetuje povecanje investicijskihrizika, u svim djelatnostima dolazi do znat-nog smanjivanja volumena ulaganja. Premaekonomskim analiticarima, za ocekivati jeproduljeno razdoblje izlaska iz recesije, na-stavak nepovoljne ulagacke klime i daljnjesmanjivanje izravnih stranih ulaganja (Ma-dzarevic Sujster, 2010). Pritom, od dosada-snjeg gospodarskog rasta koji se u Hrvats-koj temeljio na ulaganjima javnog sektora,potrosnji i uvozu, valja se okrenuti rastukoji se temelji na privatnim ulaganjima i iz-vozu. Jamstvo dugorocno odrzivog rastanisu drzavna ulaganja, buduci da nakon ne-kog vremena, vec u kratkom roku, pocinjunegativno doprinositi ekonomskom rastu(Bicanic, 2010; Sonje, 2010).

Osnovna prepreka za odrzanje pozitiv-nog trenda ulaganja je poslovno-ulagackaklima. U svijetu globalne konkurentnostikapital se plasira u zemlje u kojima mu senudi pravna sigumost, makroekonomskastabilnost, povoljniji uvjeti makro-okmzenjai bolji trzisni potencijal. Hrvatska u turizmuposjeduje resurse i potencijal kao ciniteljeprivlacenja ulaganja, medutim u usporedbi sdmgim zemljama Europe (narocito Jugois-tocne Europe) nema konkurentno poslovnookmzenje.

U Hrvatskoj postoje brojne javne inici-jative na prezentaciji investicijskih proje-kata medu kojima turisticki projekti zauzi-maju znacajno mjesto. Ukupna ulaganja tu-ristickih projekata koji se prezentiraju u in-vesticijskim publikacijama iznose preko 5milijardi eura (Viada RH, 2010; Hrvatskakomora inzenjera gradevinarstva, 2010;APIU,2010).

Long term sustainable investment modelimplies investment structure directed at cre-ating added value. If accommodation ca-pacities in tourism are analyzed hotels con-tribute to GDP most since they are the mostintensive area of tourism investment as wellas the segment with the highest productiv-ity. In Croatia hotels whose share accountsfor only 13% of all accommodation capaci-ties yield 32% of the total ovemights, andaccording to estimates, 48% of all revenues.At the same time investments in the hotelsare intensive and according to HorwathConsulting, average investment in a five starhotel was Euro 209 000 per room (Cizmar,Vlahov, 2010).

In Croatia there are many hotel invest-ment projects as well as tourism infrastruc-ture projects that cannot be undertaken dueto many investment obstacles. In the last tenyears several significant hotel investmentswere undertaken. They contributed to therepositioning of the destination and inves-tors undertook a large investment risk. To-day retums from these investments are onaverage 4-5% while some are in financiallyvery shaky position as cash flow is not ade-quate enough to cover loan repayment.

More intensive investment cycle inCroatian hotel industry started in 2000. In-centives for small and medium enterprisesled to the opening of a number of smallmainly four-star hotels. For the rest of theindustry investments were mainly in refrir-bishment. A limited number of hotels with100 or more beds have been built. Between2001 and 2009 average investment rate inCroatian hotel industry was 22.6% (StateOffice for Statistics, 2010). In 2010 Croatiahad a 65% drop in comparison to previousyear (FINA, 2010).

Investments in hospitality sector are in-significant comparedo other sectors inCroatia. This is evident from the following:only 5% of total investments in period2000-2009 went to hospitality sector and inperiod 1993-2009 it was only 2.5% of the


Dugorocno odrziv model ulaganja pod-razumijeva ulaganje u strukturu orijentiranustvaranju dodane vrijednosti. Ukoliko anali-ziramo smjestajne objekte u turizmu, hotelinajvise doprinose bruto domacem proizvodus obzirom da su investicijski najintenzivnijisegment turizma, ali i segment s najvisomrazinom produktivnosti. U Hrvatskoj hotelis najmanjim udjelom u ukupnim smjestaj-nim kapacitetima (13%) stvaraju 32% uku-pnih turistickih nocenja te, prema procje-nama, 48% ukupnih prihoda od turistickihsmjestajnih kapaciteta. Istovremeno, ulaga-nja u hotele u Hrvatskoj su kapitalno inten-zivna te prema procjenama Horwath Con-sultinga, prosjecni iznos ulaganja u izgrad-nju novog hotela najvise kategorije (petzvjezdica) iznosi 209.000 eura po sobi (Ci-zmar, Vlahov, 2010).

U Hrvatskoj postoje brojni hotelski in-vesticijski projekti, ali i projekti turistickeinfrastrukture koji se ne mogu realizirati us-lijed brojnih prepreka za investiranje. Radise o preprekama za ulaz i izlaz iz sektora. Uposljednjih deset godina u Hrvatskoj je rea-lizirano nekoliko znacajnih hotelskih proje-kata koji doprinose repozicioniranju desti-nacije, a u kojima su investitori preuzeli ve-lik investicijski rizik. Danas ti projekti do-nose godisnji povrat na ulaganje u prosjeku4-5%, a neki od tih projekata su u izrazitonestabilnoj financijskoj poziciji buduci danovcani tokovi iz poslovanja ne omogucujuotplatu dugova za kredite kojima su se fi-nancirala ulaganja.

Snazniji investicijski ciklus u hotelijer-stvu Hrvatske pokrenut je 2000. godine.Temeljem poticaja razvoja malog i obitelj-skog poduzetnistva razvili su se brojni ma-nji hotelski objekti, uglavnom u kategorijisa cetiri zvjezdice. U ostalom dijelu hoteli-jerstva ulaganja su uglavnom bila usmjerenana rekonstrukeije, a razvijeno je vrlo malohotelskih objekata sa 100 i vise soba. Pros-jecna godisnja stopa rasta ulaganja u hoteleu Hrvatskoj u razdoblju od 2001. do 2009.godine iznosila je 22,6% (Drzavni zavod zastatistiku, 2010), dok je u 2010. godini do-

total foreign direct investments in Croatia(State Office for Statistics, 2010).

Investment opportunities in Croatia doexist. According to the most recentassessments (Dragicevic, 2010) they are:

N, Cavlek, M, Bartoluei, O, Kesar, S. Cizmar, Z, Hendija: Prílog novim odrednieama turístiíke politike,., 151

slo do 65%-tnog pada ulaganja u odnosu naprethodnu godinu (FINA, 2010.).

Ulaganja u djelatnost hoteli i restorani uHrvatskoj predstavljaju zanemariv udio uukupnim ulaganjima u gospodarstvo Hr-vatske. Vidljivo je to iz sljedecih pokazate-lja: ulaganja u novu dugotrajnu imovinudjelatnosti hoteli i restorani od 2000. do2009. godine predstavljaju samo 5% odukupnih ulaganja u gospodarstvo Hrvatske,a izravna inozemna ulaganja u djelatnosthoteli i restorani od 1993. do 2009. godinecine tek 2,5% od ukupnih izravnih stranihulaganja u Hrvatskoj u ovom razdoblju (Dr-zavni zavod za statistiku, 201Ö).

Mogucnosti ulaganja u turizam u Hr-vatskoj postoje. Prema recentnim procje-nama, radi se o sljedecem investicijskompotencijalu (Dragicevic, 2010):

Tablica 1: Mogucnosti ulaganja u turizam Hrvatske

Mogucnost ulaganja

Postojeca trgovacka dmstva koja poslujuTrgovacka dmstva u vecinskom drzavnom vlasnistvu

Neaktivirana drzavna imovina

Greenfield projektiUKUPNO

Investicijski potencijal(srednji do dugi rok)

2-3 milijarde eura400-450 milijuna eura

2-2,5 milijarde eura5-6 milijardi eura

9,5-12 milijardi eura

Izvor: Procjena Horwath Consulting Zagreb

Table 1: Investment opportunities in Croatian tourism

Investment opportunities

Existing operating companies

Companies in majority state ownership

Inactive state propertyGreenfield projects

TOTAL

Investment potential(short to long term)

e 2-3 billion€ 400-450 million

€ 2-2.5 billion

€ 5-6 billion

€ 9 . 5 - 1 2 billion

Source: Horwath Consulting Zagreb estimate

152 Acta turistica, Vol 22 (2010), No 2, pp 131-252

Kako bi se investicijski potencijal u hr-vatski turizam mogao realizirati, nuzno jeminimizirati utjecaj brojnih prepreka kojepostoje za ulaganja, a to su: zemljisna legi-slativa (turisticko zemljiste), sporost u do-nosenju urbanistickih/prostomih planova,pretjerane vrijednosti privatnog zemljista,sukob interesa razlicitih interesnih skupina,birokracija i korupcija, strategija cekanja(privatizacija), te fragmentirano upravljanjei nesreden pravni i urbanisticki status neak-tivirane drzavne imovine.

Za pomake na ovom podmcju potrebanje angazman svih dionika u procesu odluci-vanja vezanim za realizaciju ulaganja.

5. K R I T I C K I STAVOVIIPRIJEDLOZI ODREDNICANOVE T U R I S T I C K E POLITIKEHRVATSKE

U ovom poglavlju iznose se izvaci iz ra-sprava sudionika skupa onim redoslijedomkako su sudjelovali u raspravi.

Prof. dr. se. Boris Vukonic istaknuo jeda se od 1962. godine u Republici Hrvatskojstalno raspravlja o istim tezama i da se nistabitno nije promijenilo, osim ljudi. Gdje jenesporazum? Generalno ili u znanjima kojenemamo? Nesporazum je u politickim gla-vama! Nakon mnogo godina i generacijakoje SU prosle kroz klupe fakulteti jos uvijeknemaju podrsku politike. Profesor Vukonicsmatra kako je duznost resomog ministar-stva za turizam okupljanje akademske zaje-dnice te iznosenje stavova o turizmu. Tako-der istice kako je tesko predvidjeti buduc-nost turizma, premda je do sada u Hrvatskojizradeno puno planskih dokumenata. Nigdjeu Europskoj Uniji nema toliko razvojnihstrategija turizma kao u Republici Hrvats-koj. Medutim, niti jedna od njih nije zaziv-jela u praksi. Istice kako nije moguce govo-riti o buducnosti samo turizma, jer seturizam mora promatrati kao sustav! Prvo inajvaznije je formulirati cjelovitu turistickupolitiku te nakon toga formulirati strategiju.

In order to realize these potential in-vestments it is imperative to minimize thelevel of many hurdles to investments, suchas: land registry, slow urban planning proc-esses, overvalued privately owned land,conflict of vested interests, red tape and cor-ruption, waiting strategy (privatization),fragmented management of inactive state-owned property as well as its legal andplanning status.

To move ahead it is necessary to engageall stakeholders involved in the investment-related decision-making process.

5. CRITICAL VIEWS ANDPROPOSALS FOR NEWSTRATEGY OF CROATIANTOURISM

In this chapter we provide excerpts fromconference discussions.

Professor Boris Vukora underlinedthat in the Republic of Croatia the same oldtopics have been discussed since 1962 andthat no essential changes have occurred ex-cept that the actors are different. Wheredoes the misunderstanding lie? Is it a gen-eral one or is it that we lack adequateknowledge? The misunderstanding is in thepoliticians' heads! After generations ofgraduates universities still do not have po-litical support. Professor Vukonic thinksthat the Ministry of Tourism should bringtogether academic community and differentvoices should be heard. For him, despitemany strategic documents that have beendrafted it is difficult to predict the future ofCroatian tourism. Nowhere in the EU arethere so many development strategies asthere are in Croatia, but a single one hasbeen implemented. He also underlined thatit is not possible to talk about the future oftourism in isolation as tourism should beviewed as a system! The first and foremoststep is to formulate a comprehensive tour-ism policy which should be followed by aformal strategy. It is important to educate

N, Cavlek, M, Bartoluci, O, Kesar, S, Cizmar, Z, Hendija: Prilog novim odrednicama turisticke politike,,, 153

Takoder smatra da je potrebno staviti nagla-sak na skolovanje vlastitih kadrova te uspo-staviti legislativu koja ce stiti turisticke re-surse i investicije.

Prof. dr. se. Boris Pirjevec upozoravada kada se govori o ciljevima hrvatskog tu-rizma u brojkama, on ima drugacije konota-cije. Naglasava da cemo 2010. godine s os-tvarenim brojem nocenja zaostajati za 1986.i 1987. godinom za oko deset milijuna no-cenja te da smo u ovom trenutku na relacijinocenja ostvarenih osamdesetih godina pro-slog stoljeca, odnosno na razini smo rezul-tata ostvarenih prije dvadeset godina.

Prof dr. se. Zdenko Cerovic postavljapitanje: Kojim putem dalje kada se govori ohotelijerstvu? U Hrvatskoj je blokirano7.650 soba, uglavnom u vojnim objektima.U hotelijerstvu Hrvatske radi oko 37.000radnika, a kada se analiziraju i "zamrznutikapaciteti" njihovo angaziranje donijelo bi4.000 novih radnih mjesta cime bi se daoznatan doprinos zaposljavanju te ostvariva-nju dodatnih prihoda u turizmu uz uvjetosuvremenjivanja postojece infrastrukture.Slaze se da treba pogodovati medunarod-nom krupnom kapitalu, ali isto tako smatrakako ne smijemo dozvoliti da trajno iz vlas-nistva izgubimo prostor.

Direktor Udmge hrvatskih putnickihagencija Zeljko Trezner istaknuo je da tu-risticke agencije, zbog promijenjenih mjeraturisticke politike, dobivaju vécu pozomostu turizmu Hrvatske. Smatra da je potrebnouvesti red u privatnom smjestaju, brendiratiga, vratiti turistickim agencijama funkcijuplasmana usluga privatnog smjestaja te sezalaze za certificiranje radnih mjesta u turi-zmu.

Prof dr. se. Tanja Mihaliè s Ekonom-skog fakulteta u Ljubljani naglasava da se uSloveniji do devedesetih godina 20. stoljecagovorilo o turizmu pretezno s ekonomskihaspekata. Nakon toga pócelo se govoriti oodrzivom razvoju turizma. Nazalost nista senije promijenilo sve dok nije dosla velikafinancijska kriza. Kada su se u 2009. godini

and train our own people and provide a leg-islative framework that would protect tour-ism resources and investments.

Professor Boris Pirjavec pointed outthat when we talk about Croatian tourismstatistics connotations are slightly different.He emphasised that in 2010 ovemight fig-ures will be lagging behind those from 1986and 1987 by ten million ovemights. At thisstage the ovemights level is at the samelevel as in 1980s, that is at the level of per-formance from twenty years ago.

Professor Zdenko Cerovic asked whatthe way forward for Croatian hospitalitysector was, and presented the following in-formation. In Croatia 7650 accommodationunits are blocked; they are mainly in theformer army facilities; Croatian hotel in-dustry employs 37000 people and if theabove mentioned units were to be put to use4000 new jobs and fresh revenue would begenerated but on condition that these unitsare refurbished and modemized. He agreedthat stable climate for foreign investmentsshould be provided, but wams that Croatiashould not permanently lose ownership ofits land.

Zeljko Trezner, the Director of the As-sociation of Croatian Travel Agents, under-lined that, due to changes in tourism policy,travel agents are receiving more attention.He thinks that the self-catering sectorshould be better organised, branded and in-sists on the certification of jobs in tourism.

Professor Tanja Mihalic from the Fac-ulty of Economics in Ljubljana underlinedthat until the 90s tourism in Slovenia wasmainly viewed through economic lenses.After that the talk on sustainable tourismbegan. But not much changed until the ap-pearance of the global economic downtum.When the numbers went red in 2009 theystarted looking for altematives and theywere found in the sustainable development.In Slovenia this is Green Tourism and theirpromotional slogan is: "Slovenia is green.


pojavile "crvene brojke" pócela se trazitialtemativa koja je pronadena u odrzivomrazvoju. U Sloveniji je to "Zeleni turizam".Slogan promotivne kampanje Slovenijeglasi: "Slovenija is green, Slovenija goesgreen, Slovenija promotes green."

Prof. dr. se. Stjepan CeSlja$ naglasio jeda je strategija samo dio ukupnog plana. Sviplaniraju, samo je funkcija plana razlicita, atreba znati i sto se njome zeli postici. Mo-raju se postaviti kvalitativni i kvantitativniciljevi i tek je tada moguce govoriti o stra-tegiji kojom ce se postici ti ciljevi. Strate-gija nije nista bez cilja. Potrebno je govoritio razvojnoj koncepciji i o razvoju kao ideji.Strategija dolazi na kraju, ona se sama na-mece. Republika Hrvatska ima pasivnuekonomsku i turisticku politiku. Pofrebno jeimati aktivnu politiku kako bi bili u stanjupredvidjeti mjere i doci do postavljenih ci-ljeva. Kako bi se saznalo kakav turizam Re-publika Hrvatska zeli' i moze razvijati (nag-lasak je na moze), potrebno je napravitimnogo raznih analitickih poslova (ne raditinapamet i po intuiciji). Postoje metodologijekoje se mogu koristiti da bi se doslo do re-alnih mogucnosti razvoja turizma. Elementiza moguc razvoj turizma su: prostor, dms-tvene vrijednosti i trzisna potraznja, odno-sno stupovi koji se moraju analizirati i natemelju njih postaviti ciljevi. I on naglasavada turizam ne moze biti ispred opceg raz-voja, vec da je on odraz opceg ekonomskograzvoja. Republiku Hrvatsku ovakav turi-zam nece izvuci iz sadasnje krize, jer on nekoristi razvoj ostalih djelatnosti i grana gos-podarstva. Postoji problem nepovezanostiplave i zelene Hrvatske. Moguce je skladnopovezivanje poljoprivrede i turizma. Medu-tim danas je to potpuno zapostavljeno.Stoga nema ekonomskih ucinaka turizmakakve bi Hrvatska mogla imati. Hrvatskatreba obratiti paznju na trosenje prostora jerima jako ogranicene turisticke resurse.

Direktorica Ureda Udmge poslodavaca uhotelijerstvu Hrvatske Iva Bahunek smatrada je kriza donijela i nesto dobro jer su ini-

Slovenia goes green, Slovenia promotesgreen."

Professor Stjepan Ce$ljaS underiinesthat strategy is only a part of a comprehen-sive plan. Everybody plans but the planfrmctions differ and we should know whatwe want to achieve. We must set out quan-tity and quality goals. Only then is it possi-ble to talk about strategy that would achievethe said goals. Strategy is nothing withoutgoals. It is necessary to discuss developmentconcept and development as an idea. Strat-egy comes at the end - it imposes itself as aconsequence. The Republic of Croatia'stourism and economic policies are passive.It is necessary to have pro-active policies sowe can anticipate measures and reach thedesignated goals. In order to understandwhat sort of tourism Croatia wants and isable to develop it is necessary to undertakea number of different analyses and not towork intuitively and without thinking thingsthrough. He also underlined that tourismshould not take precedence over generaldevelopment but it should be the reflectionof that development. There are methodo-logies that could derive realistic possibilitiesof tourism development. The elements ofpossible tourism development are: area,social values and market demand, i.e. theseare the pillars that have to be analysed inorder to serve as the base for the goals. Thecurrent tourism industry in Croatia will notpull us out of the economic crisis as it is notusing development of other sectors. There isa discontinuity problem between blue andgreen Croatia. Synchronizing agricultureand tourism is possible, but this idea hasbeen completely neglected. The results ofCroatia's tourism are not what they couldbe. Croatia should carefully consider theexploitation of its tourism resources as theyare very limited.

Ivana Bahunek, the Director of the As-sociation of Employers of Croatian HotelIndustry, thinks that the financial crisis hasbrought something positive. A number of

N. Caviek, M. Bartoluci, O. Kesar, S. Cizmar, Z. Hendija: Prilog novim odrednicama turistiike politike... 155

cirani i pokrenuti brojni edukativni prog-rami u podrucju turizma. Naglasava da jepotrebno uspostaviti konstantnu komunika-ciju s fakultetima i srednjim skolama i spraksom u turizmu.

Ivan PukSar, direktor Kompasa Zagreb,istaknuo je kako se svijet bori sa sezonalno-scu te kako ju je vrlo tesko smanjiti. Medu-tim, u usporedbi s ostalim zemljama Eu-ropske Unije Hrvatska je najsezonalnijamedu njima. Parafrazirao je kako je: "Hrvatska nagnuta kao brod prema Jad-ranu" te da je dodatno rjesenje potrebno pot-raziti u razvoju kontinentalnog turizma,termalnog i zdravstvenog turizma.

Zoran Katie, vlasnik malog obiteljskoghotela naglasava kako u Hrvatskoj kriza josuvijek traje. U male obiteljske hotele ljudisu ulozili djedovinu i zaduzili djecu. Maliobiteljski hoteli nisu nastali iz procesa pri-vatizacije nego su koristene kreditne linijepoticaja resomog ministarstva za turizam.Njihova je prednost u tome sto su fieksibil-niji u poslovanju i lakse se prilagodavaju tr-zistu. Nude individualni pristup gostu te po-sebice stavljaju naglasak na ekologiju i je-dinstven dozivljaj. Turizam se ne dogadasamo u Opatiji, Zagrebu i Dubrovniku...Potrebno je traziti rjesenja u okruzenju i umladim ljudima. Adekvatno i stimulirajuceplacanje radnika kljuc je uspjeha. Smatrakako se ipak danas premalo strucnih znanjastjece na fakultetu.

Ravnateljica Instituta za turizam dr. se.Sanda Corak naglasava da ce dugogodisnjirad Instituta za turizam na istrazivanjimaposluziti kao podloga za izradu turistickepolitike. Istice da je potrebno povecatiprihode od turizma, prosjecnu potrosnju uturizmu i konkurentnost Hrvatske na turis-tickom trzistu. Otvaranje novih radnihmjesta u turizmu treba postati zajednickazadaca svih subjekata u turizmu. Ne smijese zaboraviti na funkeiju proizvoda. Turi-zam koji se ostvaruje u destinaciji sastoji seod vise komponenti, a te komponente dio sucijelog gospodarstva. U izradu i provedbu

educational programmes have been initi-ated. She underlined the importance of es-tablishing' permanent communication withacademic institutions and what goes on inpractical tourism reality.

Ivan PukSar, the Direetor of KompasZagreb, underlined that as the whole worldis fighting seasonality and it is difficult toreduce. But compared with the EU countriesCroatia's tourism is the most seasonal. Hesaid: "Croatia is like a ship leaning towardsthe Adriatic" and that it is important to findsolutions to develop continental tourism,spa and health tourism.

Zoran Katie, the owner of a small fam-ily hotel underlined that Croatia was still inrecession. People have invested all theirsavings in small hotels and have indebtedtheir children. Small hotels have notemerged from the privatization process butthrough the use of credit lines and incen-tives from the Ministry of Tourism. Theiradvantage is that they are more fiexible andmarket adaptable. They offer individual ap-proach to the clients and particularly focuson ecology and unique experiences. Tour-ism does not happen in Opatija, Zagreb andDubrovnik only. It is important to look forsolutions in our environment and in theyoung people. Adequate and stimulativeremuneration is the key to the success. Healso thought that academic institutions didnot provide sufficient level of professionaltraining.

Sanda Corak, the Director of the Insti-tute for Tourism, underlined that the Insti-tute's many years of research will serve as aplatform for drafting tourism policies. Sheunderlined the importance of increasingtourism revenues, average consumption andcompetitiveness of Croatia's tourism. Crea-tion of new jobs in tourism should be theobjective of all stakeholders, and that thefunction of the product should not be for-gotten. Tourism has many components andthese components are constituent parts oflocal economies. When drafting and imple-

156 Acta turística, Vol 22 (2010), No 2, pp 131 -252

strategije potrebno je ukljuciti ljude izprakse.

Predsjednik Nacionalne udmge malihobiteljskih hotela Sime Klaric, je istaknuoda turizam moramo koristiti na najbolji mo-guci nacin. Za hrvatske male poduzetnike toznaci da zele takav turizam u kojem ce mocirazvijati svoje potencijale, sudjelovati u pro-fitu i pomoci u podizanju standarda u zem-lji. Smatra da je moguce ukljuciti hrvatskepoduzetnike u "pravi biznis". Mali poduzet-nici su u sedam godina investirali oko 300milijuna eura na temelju partnerstva i jasnodefiniranih ciljeva. Postojeci poduzetnickikapaciteti predstavljaju jedan od najkonku-rentnijih proizvoda na trzistu.

Direktor Turisticke zajednice Grada Tu-cepa Ivo Mravicic, upozorava da je registri-rani broj nocenja u privatnom smjestaju mi-noran u odnosu na stvaran broj nocenja kojise realizira. Postoji velik broj nelegalizira-nih kreveta te je potrebno liberalizirati trzi-ste te postaviti stroge uvjete kako bi se za-dovoljili osnovni standardi. Zalaze se zasmanjenje broja kreveta u privatnom smje-staju.

6. ZAKLJUCAK

U ovom radu potvrdene su teze o nega-tivnom utjecaju ekonomske krize i recesijena turizam u Hrvatskoj. Kriza u turistickiemitivnim zemljama izravno je utjecala nasmanjenje obujma turisticke potraznje te nasmanjenje turisticke potrosnje u destinaci-jama. Medutim, kriza u hrvatskom turizmusamo je dijelom posljedica navedene krize,a vecim dijelom su to naslijedeni problemikoji datiraju iz vremena prije i nakon Do-movinskog rata. Problemi u hrvatskom gos-podarstvu neminovno negativno utjecu i naturizam koji stvara oko 15% BDP-a Repub-like Hrvatske. Pokazalo se da uzroci i pro-blemi razmatrani u ovom radu upravo podutjecajem ekonomske krize jos se vise po-vecavaju i negativno utjecu na rezultate tu-rizma u Hrvatskoj.

menting strategy the people with practicalexperience should be involved.

Sime Klaric, the President of the Na-tional Association of Small Family Hotels,underlined that tourism should be exploitedin the best possible way. For Croatian smallentrepreneurs it means they want the kind oftourism which would develop their poten-tials, participate in profit making and helpincraese the level of living standard inCroatia. He thinks that it is possible to in-volve Croatian entrepreneurs in "the properbusiness". In the recent seven years smallbusiness people have invested 300 millionEuros on the basis of partnerships andclearly defined objectives. The existing en-trepreneurial capacities represent one of themost competitive products on the market.

Ivo Mravièic, the Director of TouristAssociation of the Municipality of Tucepi,wamed that the number of registered over-nights in the self-catering apartments wasmuch lower from the real figures due to ahuge number of illegal beds offered. It isnecessary to liberalize the market and tohave strict regulations in order to satisfy thebasic standards. He advocates fewer beds inself-catering.

6. CONCLUSION

This paper confirms that the global eco-nomic downtum and recession have nega-tively impacted Croatian tourism. The re-cession in tourism generating countries haddirect influence on tourism demand and af-fected tourist consumption in destinations.But crisis in Croatian tourism is only partlya reflection of the global downtum. Manyproblems are inherited and date back to theperiod before the Homeland War. Theproblems in Croatia's economy negativelyimpact tourism which accounts for 15% ofCroatia's GDP. This paper has shown thatthe causes and problems have intensifiedduring the crisis and produced negative in-fluence on tourism results.

N. Cavlek, M. Bartoluci, O. Kesar, S. Cizmar, Z. Hendija: Prilog novim odrednicama turistiéke politike... 157

Nekoliko je temeljnih obiljezja turizmau Hrvatskoj koji se negativno odrazavaju nanjegov razvoj. To je prije svega prenagla-sena sezonalnost ciji uzroci se ne mogupravdati samo objektivnim razlozima kaosto su geografska obiljezja nasega prostorate ustaljeni trend u koristenju godisnjih od-mora Europljana, vec razloge treba trazitiprvenstveno u nepovoljnoj strukturi smjes-tajnih kapaciteta u usporedbi s nasim kon-kurentima. Naime, u ukupnim smjestajnimkapacitetima u Hrvatskoj hoteli i slicni ob-jekti sudjeluju s tek oko 13%, dok privatnismjestaj i kampovi ostvaruju 74% postoudjela, a njihova je iskoristenost na godis-njoj razini tek 13%.

S druge strane, promjenu takvog stanjanemoguce je ocekivati bez stvaranja pozi-tivne poslovno-ulagacke klime. Ona je paku Hrvatskoj jos uvijek destimulativna, apotvrdu tome nalazimo i u podatku da jeHrvatska na svjetskoj ljestvici konkuren-tnosti za strana ulaganja iz godine u godinuna sve nizoj razini. Iako u Hrvatskoj postojebrojni hotelski investicijski projekti te pro-jekti turisticke infrastrukture, oni se nemogu realizirati uslijed brojnih prepreka zainvestiranje, od problema privatizacije ho-telskih kuca, korupcije i birokracije, do ne-rijesenih vlasnickih odnosa turistickogzemljista, sukoba interesa razlicitih interes-nih skupina, sporosti u donosenju urbanis-tickih/prostomih planova i tome slicno.

Iz ovoga proizlazi da je za pozitivnepomake u hrvatskom turizmu kao prvopotrebna defînirana gospodarska politikakoja je rezultat utvrdene gospodarske vi-zije ciji je turizam sastavni i vitaini dio.Tek tako defíniranom turisti ¿konn politi-kom kojom se postavijaju kvalitativni ikvantitativni ciljevi moguce je krenuti udefíniranje strategije za realizaciju pos-tavljenih ciljeva. Svaki drugaciji put do-vest ce ponovno do stvaranja razvojnihstrategija turizma koje ce po tko zna kojiput zavr§iti kao mrtva slova na papiru.

Several features negatively influenceCroatian tourism. First and foremost is it'sthe seasonal character which cannot be ex-plained merely through geographical Condi-tions and established trend of holiday mak-ing in Europe. The crucial problem is thestrticture of accommodation capacitieswhich is less favorable than with the Croa-tian competition. Namely, hotels and similarfacilities account for only 13% of total ca-pacities while self-catering and camp-sitesaccount for 74% of total capacities. Theirannual occupancy rate is only 13%.

On the other hand changes cannot beexpected without significant improvementin creating a stimulating business and in-vestment climate. Croatia's competitivenessranking is deteriorating on an annual basis.Despite the many investment projects theycannot be realized due to numerous invest-ment obstacles ranging from privatizationproblems, corruption and red tape to owner-ship issues, vested interests and slow plan-ning processes.

This leads us to conclude that in orderto make a positive shift we need a elearlydefined strategy for the local economythat would result from an agreed visionof economy in which tourism is a con-stituent and vital component. Only thusclearly defined tourism policy that estab-lishes out quantity and quality goals canfoster defíning a clear strategy to achievethese goals. Any other approach wouldagain lead to drafting tourism strategiesthat will time and again end up in ad-ministrative drawers.

Tourism, as the theory of tourismteaches us, is not a business sector or an ac-tivity but a system that requires co-ordi-nated activities within the entire economy.The co-ordination of activities will both en-able tourism to achieve its optimal resultsand assist other business sectors and activi-ties to achieve multiplying effects that aproperly managed system can generate.Based on these scientific views and critical


Kao sto ñas teorija turizma uci, turizamnije niti gospodarska grana, niti gospodar-ska djelatnost, vec je sustav koji trazi koor-dinaciju aktivnosti unutar cjelokupnog gos-podarstva, jer ce samo uskladivanjem aktiv-nosti unutar svih gospodarskih grana i dje-latnosti omoguciti ne samo da on (turizam)polucuje optimalne rezultate, vec ce pomocii , svim drugim gospodarskim granama idjelatnostima da ostvare multiplikativneucinke koje pravilno voden sustav moze ge-nerirati. Na ovim kritickim stavovima iznanstvenim promisljanjima moguce je de-finirati nove odrednice turisticke politike uHrvatskoj.

thinking it is possible to define the new pathfor developing tourism policy of Croatia.

4.

LITERATURA - REFERENCES

Alfier, D. (1994) Neki elementi zaantisezonsku politiku u nasem turizmuobjavljeno u "Turizam - izbor radova".Institut za turizam, Zagreb, pp. 111-127(rad izvomo objavljen 1977. u knjizi"Turizam - znacajan faktor drustveno-ekonomskog razvoja Jugoslavije", Zag-reb).

APIU (2010) Book of investments Croa-tia, A catalogue of investments projectsinitiatives, Zagreb, 2010,zone.apiu.hr/katalog-investicija.Bartoluci, M. (2008). The role of tou-rism policy in sustainable developmentof Croatian tourism. 4th IntemationalConference "An Enterprise Odyssey: to-urism govemance and entrepreneur-ship", Cavtat.

Bartoluci, M. (2010) Odrednice noveturisticke politike u hrvatskom turizmu,Zbomik radova 20. Bienalnog meduna-rodnog kongresa Turizam i hotelska in-dustrija: novi trendovi u turistickom ihotelskom menadzmentu, Fakultet zamenadzment u turizmu i ugostiteljstvu,Opatija, pp. 14.

Bartoluci, M., Hendija, Z., Budimski, V.(2010) Guidelines for Croatian Tourism

Policy in the Period of Recession; 5thIntemational Conference "An EnterpriseOdyssey: From Crisis to Prosperity -Challenges for Govemment and Busi-ness"; zbomik radova sa skupa Zagreb:Faculty of Economics and Business Zag-reb, 2010., pp. 233.

6. Baum, T., Lundtorp, S, (2001)Seasonality in Tourism, Elsevier Sci-ence, Oxford.

7. Bicanic, I., Radionica za makroekonom-ske analize Gjivo (2010) Put do novogmodela rasta i razvoja, konferencija"Novi model rasta hrvatskog gospodar-stva", Poslovni dnevnik i Banka, Zagreb,22. studeni2010.

8. BIST (2010) Online informacijski sustavInstituta za turizam koji koristi podatkeDZS o turistickom prometu i kapacite-tima u Republici Hrvatskoj.www.iztzg.hr/bist [27.12.2010.]! Zagreb.

9. Blazevic, B., Persic, M. (2009). Turis-ticka regionalizacija u globalnim proce-sima. Fakultet za menadzment u turizmui ugostiteljstvu, Opatija.

10. Cicvaric, A. (1980) Turizam i privrednirazvoj Jugoslavije, Pravni fakultet, Zag-reb.


11. Cooper, C, Fletsher, J., Fyall, A., Gil-bert, D., Wanhill, S. (2008), Tourism -Principles and Practice, Prentice HallFinancial Times, Essex

12. Cavlek, N., Bartoluci, M., Prebezac, D.,Kesar, O. (2010) Turizam - ekonomskeosnove i organizacijski sustav. Skolskaknjiga. Zagreb, (u tisku).

13. Cizmar S., Vlahov A. (2010) Kapitalnaulaganja u turizam Hrvatske, Okmglistol Katedre za turizam "Kakav turizamzaista zelimo i mozemo razvijati u Re-publici Hrvatskoj", Ekonomski fakultet,Sveuciliste u Zagrebu, Zagreb, 26. stu-deni2010.

14. Domazet, T. (2007) Ekonomika - poli-tika, kako dalje? Hrvatsko drustvo eko-nomista, Hrvatski institut za financije iracunovodstvo, Hrvatsko udmzenje me-nadzera i poduzetnika - CROMA, Eko-nomski fakultet Sveucilista u Zagrebu,Zagreb.

15.Dragicevic, M. (2010) Turizam, konfe-rencija "Novi model rasta hrvatskog go-spodarstva", Poslovni dnevnik i Banka,Zagreb, 22. studeni 2010.

16.Dmzic, I. (2007) Zaposlenicka funkcijau hrvatskom gospodarstvu u Baroluci,M., Cavlek, N. "Turizam i sport", Skol-ska knjiga, Zagreb.

17. Drzavni zavod za statistiku (2010), Stati-sticki godisnjaci 2000.-2009.,www.dzs.hr.

18. DZS (2010) Hrvatska u brojkama. Inter-net:http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/CroInFig/hrvatskau brojkama.pdf [27.12.2010.].Zagreb.

19. DZS (2010) Priopcenje - Turizamkumulativni podaci, razdoblje od sijec-nja do listopada 2010., broj 4.4.2/9. Zag-reb.

20. DZS (2010) Priopcenje - Turizam ukolovozu 2010. broj 4.4.1/8. Zagreb.

21. DZS (2010), Statisticki Ijetopis 2010,,DZS, Zagreb.

22. FINA - Financijska agencija (2010) Fi-nancijski rezultati poslovanja djelatnostiH - Hoteli i restorani, sijecanj do mjan2010., Zagreb.

23. Hendija, Z. (2006) Komparativna ana-liza hrvatskog turizma u konkurentskoniokmzenju europskog Sredozemlja:doktorska disertacija. Ekonomski fakul-tet Sveucilista u Zagrebu.

24.HNB (lipanj 2010) Godisnje izvjesce2009 - Gospodarski odnosi s inozem-stvom, Tablica H2: Platna bilanca roba iusluga, Zagreb. Intemet:http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2009/h-god-2009.pdf [27.12.2010.]. Zag-reb.

25. Hrvatska komora inzenjera gradevinar-stva (2010) Program razvojnih projekatau Republici Hrvatskoj, ozujak 2010, Za-greb.

26. Ivandic, N., Hendija, Z., Telisman Ko-suta, N., Gatti, P. (2007) Konkurentskasposobnost hrvatskog turizma: odabranipokazatelji konkurentske sposobnostihrvatskog turizma u 2004. i 2005. go-dini. Institut za ttirizam, Zagreb.

27. Madzarevic Sujster, S. (2010) Ekonom-sko okmzenje i model odrzivog opo-ravka u Hrvatskoj, Svjetska banka, kon-ferencija "Novi model rasta hrvatskoggospodarstva", Poslovni dnevnik iBanka, Zagreb, 22. studeni 2010.

28. Ministarstvo turizma (2010) BDP i pri-hodi od turizma 2008. i 2007. godine.Intemet:http://www.mint.hr/UserDocsImages/090406-bdpprih08.pdf. [27.12.2010.]. Zag-reb.

29.Opacic, V. T., Mikacic, V. (2009)Vikendastvo i turizam u priobalnom di-jelu Hrvatske - dva pretendenta na istiprostor? Turizam Vol. 57 (2), pp. 163-183.


30. Pirjevec, B. (1993) Treba li mijenjatistrukturu smjestajnih kapaciteta u Repu-blici Hrvatskoj? Acta turistica Vol. 5(1), pp. 71-85.

31. Pirjevec, B., Kesar, O. (2002), Pócelaturizma, Mikrorad i Ekonomski fakultet,Zagreb.

32. Sever, I. (2009) The starting points ofnew economic policy in the conditionsof recession, Zbomik radova Ekonom-skog fakulteta u Rijeci, casopis za eko-nomsku teoriju i praksu - Faculty ofEconomics, University of Rijeka, Vol.27(No. 2), Rijeka:pp. 217-269.

33. Sonje, V. (2010) Stednja, investicije irast, konferencija "Novi model rasta hr-vatskog gospodarstva", Poslovni dnev-nik i Banka, Zagreb, 22. student 2010.

34. Viada RH (2010) Investicijski projektiod interesa za Republiku Hrvatsku -javni Sektor, sjednica Vlade RH 23.mjna2010., Zagreb.

35.Vukonic, B. (1987). Turizam i razvoj.Skolska knjiga, Zagreb.

36.Vukonic, B. (2005) Povijest hrvatskogturizma. Prometej, Zagreb.

Primljeno: 30. studenog 2010. /Submitted: 30 November 2010

Prihvaceno: 15. prosinca 2010. /Accepted: J5 December 2010

Copyright of Acta Turistica is the property of Acta Turistica and its content may not be copied or emailed to

multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users

may print, download, or email articles for individual use.

Documents

PRETHODNO PRIOPÓENJE PRELIMINARY COMMUNICATION … · da je obrazovanje za potrebe turizma medu prvima u svijetu inicirano upravo na Eko-nomskom fakultetu u Zagrebu jos 1962, go-dine