Preuzmite priručnik za promet i logistiku

Vlasta Perotić

PROMET I LOGISTIKAZA STRANI JEZIK U STRUCI

i suradnici: Verica Kopriva-Kozjak, Dražen Kobasić, Stjepan Pisačić

ulaganje u budućnost

Projekt provodi: Strojarska i prometna škola Varaždin

Engleski i njemački u strojarstvu i prometu interaktivno - EDSIPI@

What?Was?

Što?

Vlas

ta P

erot

ić

PR

OM

ET I

LOG

ISTI

KA

ZA S

TRA

NI J

EZIK

U S

TRU

CI

PROMET I LOGISTIKA ZA STRANI JEZIK U STRUCI I

2

Vlasta Perotić i suradnici:

Verica Kopriva Kozjak Dražen Kobasić Stjepan Pisačić

PROMET I LOGISTIKA ZA STRANI JEZIK U STRUCI

PRIRUČNIK ZA IZRADU NASTAVNIH MATERIJALA ZA STRANI JEZIK U STRUCI

U OBRAZOVNOM SEKTORU PROMET I LOGISTIKA

ZA PROJEKT:

ENGLESKI I NJEMAČKI JEZIK

U STROJARSTVU I PROMETU INTERAKTIVNO -EDSIPI@

Zagreb, rujan 2015.

II PROMET I LOGISTIKA ZA STRANI JEZIK U STRUCI

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000917648.

ISBN 978-953-98871-3-9 PROMET ZA STRANI JEZIK, e-knjiga (pdf)

1

Impressum

Autor: Vlasta Perotić, dipl. ing.

i suradnici:

Verica Kopriva Kozjak, dipl. ing. Dražen Kobasić, dipl. ing.Stjepan Pisačić, dipl. ing

Naslov: Promet i logistika za strani jezik u struci

Priručnik za izradu nastavnih materijala za strani jezik u struci u obrazovnom sektoru promet i logistika

Recenzenti: Suzana Keglević- Kozjak, univ. spec. oec.mr.sc. Nenad Zuber, dipl. ing. prometa

Lektorica: Nevenka Mitrović, prof.

Nakladnik: Strojarska i prometna škola VaraždinVaraždin, Hallerova aleja 3/A

Naslovna stranica: Željko Prstec

Tisak: Kerschoffset

Ovaj priručnik izrađen je kao dio projekta koji je sufinancirala Europska unija. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Strojarske i prometne škole i partnera.

PROMET I LOGISTIKA ZA STRANI JEZIK U STRUCI III3

Izvadci iz recenzija

„Sadržaj Priručnika u potpunosti odgovara kurikulumu zanimanja Tehničar zalogistiku i špediciju, Tehničar cestovnog prometa i Vozač motornog vozila te predmetnom kurikulumu za nastavni predmet Strani jezik u struci koji je razvijen u okviru provedbe projekta „Engleski i njemački jezik u strojarstvu i prometu interaktivno” - skraćenog naziva „EDSIPI@”.

Posebna vrijednost Priručnika je u tome što istovremeno sadržajno uvažava potrebe realnog sektora i sposobnosti učenika kojima je namijenjen, a formom je prikladan za interaktivnu interpretaciju. U tom smislu je ovaj Priručnik jedinstven, a s obzirom da obuhvaća sve osnovne strukovne sadržaje spomenutih zanimanja može naći i širu primjenu u obrazovanju i usavršavanju kadrova obrazovnog sektora promet i logistika.

... Smatram da je djelo napisano u skladu s formuliranim zadatkom i uz poštivanje općih načela, pravila i standarda. Sadržajem i formom djelo je iznimno dobra podloga za izradu nastavnog materijala namijenjenog učenju stranog jezika u struci primjerenog potrebama tržišta rada gospodarske djelatnosti promet i logistika.”

Suzana Keglević Kozjak, univ.spec.oec.

„Ovo će izdanje popuniti prazninu (nedostatak) koja postoji u ponudi u našoj zemlji sa sličnim sadržajima koji se odnose na učenje o prometu, izgradbi pozitivnih stavova o prometu, usvajanju sigurnosnih navika i na odgovorno ponašanje u prometu, logistici i špediciji.

Ovako pripremljen Priručnik doprinijet će povećanju specifičnih znanja stranih jezika i vještina učenika u području prometa i logistike čime će se osigurati dobivanje kompetencija potrebnih na tržištu rada. Ispunivši svoju temeljnu predviđenu namjenu, ovaj edukativni materijal bit će dobar temelj za nadogradnju znanja stranih jezika u prometnoj struci kod postojećih kadrova u profesionalnom sektoru kao i u procesu usavršavanja kadrova obrazovnog sektora promet i logistika.

…

Ovim se izdanjem stvara zavidan standard u zanimanju koji treba na najbolji mogući način harmonizirati s potrebama profesionalnog sektora, jer predstavlja temelj za proširenje stručnih kompetencija za potrebe radnih mjesta u sektoru prometa i logistike na određenoj razini složenosti, ali i kao platformu za rad na radnim mjestima višega stupnja složenosti.“

mr.sc. Nenad Zuber, dipl. ing. prometa

IV PROMET I LOGISTIKA ZA STRANI JEZIK U STRUCI 4

Sadržaj

Predgovor 5

1. OSNOVE PRIJEVOZA I PRIJENOSA 10T1. Općenito o prometu 10T2. Prometne grane kao podsustavi prometa 11T3. Prijevozni i prijenosni putovi 13T4. Terminali 17T5. Prekrcajna mehanizacija 19T6. Sredstva prijevoza i prijenosa u cestovnom i željezničkom prometu 22T7. Sredstva prijevoza i prijenosa u vodnom i zračnom prometu 25T8. Pogonska energija 26T9. Osnove tehnologije prijevoza i prijenosa 27

T10. Osnove jedinstvenog prijevoznog procesa 292. TERMINALI I MEHANIZACIJA 33

T11. Kontejnerski terminali u pomorskom prometu 33T12. Vrste prekrcajne mehanizacije 35T13. Viličari 38T14. Dizalice 39

3. GRAFIČKE KOMUNIKACIJE 41T15. Osnovni pojmovi o tehničkom crtanju 41T16. Čitanje tehničkog crteža i shema 45

4. CESTOVNA VOZILA 46T17. Otto motor, princip rada i karakteristike 46T18. Klipni mehanizam i blok motora 48T19. Dijelovi i sustavi motora 50T20. Disel motor, princip rada i karakteristike 52T21. Prijenosnici snage na cestovnim vozilima; spojka, mjenjač i diferencijal 54T22. Otto i diesel motor 57T23. Vrste i konstrukcijski dijelovi sustava za upravljanje 60T24. Osnovni dijelovi kočnih sustava i pomoćni uređaji pri kočenju 61T25. Uloga i vrsta kočnica, vrste kočnih sustava 64

5. CESTE I CESTIVNI OBJEKTI 67T26. Projektiranje cesta 67T27. Donji postroj ceste 68T28. Dijelovi gornjeg postroja ceste 70T29. Oprema ceste 72

6. PRVA POMOĆ U CESTOVNOM PROMETU 76T30. Postupak u prometnoj nesreći 76

7. PROMETNA GEOGRAFIJA 78T31. Cestovna mreža Europe i Republike Hrvatske 78

8. PROPISI U CESTOVNOM PROMETU 81T32. Sudionici u prometu 81T33. Temeljni pojmovi koji se odnose na cestu 83T34. Temeljni pojmovi povezani s vozilom 84T35. Prometni znakovi 86T36. Svjetlosni prometni znakovi i oznake na kolniku 90T37. Previla prednosti prolaska na raskrižju 92T38. Pravila ponašanja s vozilom na prometnicama 94

9. PROMETNA KULTURA 98T39. Prometna kultura 98T40. Radna sredina i lik vozača 102

10. PRIJEVOZ TERETA , ORGANIZACIJA PRIJEVOZA TERETA, OSIGURANJE U PRIJEVOZU I ŠPEDICIJA 105

T41. Teret kao predmet prijevoza i prijevozna ambalaža 105

PROMET I LOGISTIKA ZA STRANI JEZIK U STRUCI V5

T42. Operativno osoblje u prijevozu tereta 108T43. Radno vrijeme vozača 110T44. Prijevozni putovi 114T45. Teretni terminali 116T46. Sredstva za prijevoz tereta 117T47. Prekrcajna mehanizacija 119T48. Tehnologija prijevoza tereta 121T49. Prijevozna dokumentacija 123T50. Preuzimanje i isporuka tereta 126T51. Međunarodni prijevoz tereta 129T52. Složeni prijevozi tereta 132T53. Suvremene tehnologije prijevoza 137T54. Osiguranje 140T55. Ugovor o osiguranju 143T56. Osiguranje robe u prijevozu 145T57. Osnovni poslovi otpremništva 147T58. Specijalni poslovi otpremništva 149T59. FIATA i Incoterms termini 152T60. Carinjenje 154T61. Zastupanje u carinskim postupcima 156T62. Carinski postupci 158

11. SKLADIŠNO POSLOVANJE 161T63. Pojam i vrste skladišta 161T64. Tehnološki proces skladištenja 164T65. Preuzimanje i istovar robe 165T66. Uskladištenje robe i zalihe robe 166T67. Izdavanje robe iz skladišta 169T68. Komisijski zapisnik i reklamacija 171T69. Robni gubici i mjere sprječavanja 172T70. Inventura 174

12. FINANCIJSKO POSLOVANJE 176T71. Platni promet u Republici Hrvatskoj 176T72. Međunarodni platni promet 179

13. PROMETNO PRAVO 183T73. Ugovori o prijevozu stvari morem 183T74. Ugovori o prijevozu stvari u željezničkom prometu 184T75. Ugovori o prijevozu tereta u cestovnom prometu 186T76. Ugovori o prijevozu stvari u zračnom prometu 188

14. PROMETNA TEHNIKA 190T77. Prometne nesreće 190T78. Osnovni čimbenici sigurnosti prometa (čovjek,vozilo, cesta) 191T79. Dopunski čimbenici sigurnosti prometa 198T80. Stabilnost vozila , otpori u kretanju 201T81. Kočenje i zaustavni put vozila 204T82. Potrošnja goriva i eko vožnja 206T83. Propusna moć prometnice 208T84. Promet na raskrižju u razini 210T85. Promet na raskrižju u više razina 212T86. Garaže 214T87. Promet pješaka 217

15. AGENCIJSKI POSLOVI 219T88. Poslovi pomorskog agenta 219T89. Opći postupak kod dolaska broda u luku 220T90. Poslovi zračnog agenta 221

16. MEĐUNARODNO POSLOVANJE 224T91. Izvođenje vanjskotrgovinskog posla 224T92. Tehnika klasičnog izvoza i uvoza 226

VI PROMET I LOGISTIKA ZA STRANI JEZIK U STRUCI 6

17. POSLOVNE KOMUNIKACIJE 229T93. Poslovno dopisivanje (upit, ponuda, dispozicija) 229T94. Poslovno dopisivanje (životopis, zamolba) 230

18. PRIJEVOZ PUTNIKA 234T95. Načini prijevoza putnika 234T96. Prijevozna dokumentacija u prijevozu putnika 236T97. Prijevozni sustavi 239

19. POSLOVANJE PODUZEĆA U CESTOVNOM PROMETU 244 T98. Nabavna i prodajna služba 244T99. Rad na radnim mjestima u prijevoznom poduzeću 246

20. LOGISTIKA 248T100. Osnove logistike 248T101. Logistički transportni lanci 250T102. Logistički informacijski sustavi 252T103. Distribucija 255Popis literature 258Prilog 1. Zanimljivosti i dijalozi (u digitalnom obliku)Prilog. 2. Rječnik pojmova (u digitalnom obliku)

PROMET I LOGISTIKA ZA STRANI JEZIK U STRUCI VII7

Predgovor

Nastavni materijal za priručnik „ Strani jezik u struci u obrazovnom sektoru promet i logistika“ obuhvaća stručne sadržaje nastavnog gradiva tijekom četiri godine obrazovanja zazanimanja: tehničar cestovnog prometa i tehničar za logistiku i špediciju te trogodišnjestrukovno obrazovanje za zanimanje: vozač motornog vozila. Sadržaji su obrađeni po temama koje proizlaze iz stručnih nastavnih predmeta, a odabrane teme za realizaciju nastave na stranim jezicima poredane su tako, da njihov redoslijed prati sadržaje koje su učenici ranijeveć proradili na stručnim predmetima.

U tablici je prikazan redoslijed odabranih tema:

TEHNIČAR ZA LOGISTIKU I ŠPEDICIJU

Redoslijed izvođenja NASTAVNE TEMEBroj

nastavne teme

1. RAZRED

1. Općenito o prometu T1.2. Prometne grane kao podsustavi prometa T2.3. Prijevozni i prijenosni putovi T3.4. Terminali T4.5. Prekrcajna mehanizacija T5.6. Sredstva prijevoza i prijenosa u cestovnom i željezničkom prometu T6.7. Sredstva prijevoza i prijenosa u vodnom i zračnom prometu T7.8. Pogonska energija T8.9. Osnove tehnologije prijevoza i prijenosa T9.10. Terminali T11.11. Prekrcajna mehanizacija T12.12. Vrste prekrcajne mehanizacije T13.13. Prekrcajno prijevozna sredstva T14.14. Osnove jedinstvenog prijevoznog procesa T10.

2 .RAZRED

1. Pojam i vrste skladišta T63.

2. Tehnološki proces skladištenja T64.3. Preuzimanje i istovar robe T65.4. Platni promet u Republici Hrvatskoj T71.5. Međunarodni platni promet T72.6. Uskladištenje robe i zalihe robe T66.7. Izdavanje robe iz skladišta T67.8. Komisijski zapisnik i reklamacija T68.9. Robni gubitci i mjere sprječavanja T69.10. Inventura T70.11. Ugovori o prijevozu stvari morem T73.12. Ugovori o prijevozu stvari u željezničkom prometu T74.13. Ugovori o prijevozu tereta u cestovnom prometu T75.14. Ugovori o prijevozu stvari u zračnom prometu T76.

3, RAZRED

1. Teret kao predmet prijevoza i prijevozna ambalaža T41.2. Tehnologija prijevoza tereta T48.3. FIATA i Incoterms termini T59.4. Osnovni poslovi otpremništva T57.5. Specijalni poslovi otpremništva T58.6. Poslovno dopisivanje (upit, ponuda, dispozicija) T93.7. Poslovno dopisivanje (životopis, zamolba) T94.8. Izvođenje vanjskotrgovinskog posla T91.9. Tehnika klasičnog izvoza i uvoza T92.10. Prijevozna dokumentacija T49.11. Preuzimanje i isporuka tereta T50.12. Međunarodni prijevoz tereta T51.13. Složeni prijevozi tereta T52.14. Suvremene tehnologije prijevoza T53.

VIII PROMET I LOGISTIKA ZA STRANI JEZIK U STRUCI 8

4. RAZRED

1. Poslovi pomorskog agenta T88.2. Opći postupak kod dolaska broda u luku T89.3. Osnove logistike T100.4. Logistički transportni lanci T101.5. Logistički informacijski sustavi T102.6. Distribucija T103.7. Osiguranje T54.8. Ugovor o osiguranju T55.9. Osiguranje robe u prijevozu T56.10. Carinjenje T60.11. Zastupanje u carinskim postupcima T61.12. Carinski postupci T62.13. Poslovi zračnog agenta T90.

TEHNIČAR CESTOVNOG PROMETARedoslijed izvođenja NASTAVNE TEME

Brojnastavne teme

1. RAZRED

1. Općenito o prometu T1.2. Prometne grane kao podsustavi prometa T2.3. Osnovni pojmovi o tehničkom crtanju T15.4. Prijevozni i prijenosni putovi T3.5. Terminali T4.6. Prekrcajna mehanizacija T5.7. Sredstva prijevoza i prijenosa u cestovnom i željezničkom prometu T6.8. Sredstva prijevoza i prijenosa u vodnom i zračnom prometu T7.9. Otto motor, princip rada i karakteristike T17.10. Pogonska energija T8.11. Dijelovi i sustavi motora(blok motora, razvodni mehanizam ) T19.12. Osnove tehnologije prijevoza i prijenosa T9.13. Osnove jedinstvenog prijevoznog procesa T10.14. Čitanje tehničkog crteža i shema T16.

2. RAZRED

1. Cestovna mreža Europe i Republike Hrvatske T31.

2. Teret kao predmet prijevoza i prijevozna ambalaža T41.3. Projektiranje cesta T26.4. Prijevozni putovi T44.5. Teretni terminali T45.6. Diesel motor; princip rada i karakteristike T20.7. Donji postroj ceste T27.8. Sredstva za prijevoz tereta T46.9. Dijelovi gornjeg postroja ceste T28.10. Prijenosnici snag,na cestovnim vozilim;, spojka, mjenjač i

diferencijalT21.

11. Operativno osoblje u prijevozu tereta TT42.12. Radno vrijeme vozača T43.13. Oprema ceste T29.14. Prekrcajna mehanizacija T47.

3. RAZRED

1. Prometne nesreće T77.2. Tehnologija prijevoza tereta T48.3. Prijevozna dokumentacija T49.4. Osnovni čimbenici sigurnosti prometa (čovjek, vozilo,cesta) T78.5. Vrste i konstrukcijski dijelovi upravljačkog sustava T23.6. Dopunski čimbenici sigurnosti prometa T79.7. Preuzimanje i isporuka tereta T50.8. Stabilnost vozila, otpori u kretanju T80.9. Osnovni dijelovi kočnih sustava i pomoćni uređaji pri kočenju T24.10. Međunarodni prijevoz tereta T51.11. Složeni prijevozi tereta T52.12. Kočenje i zaustavni put vozila T81.13. Potrošnja goriva i eko vožnja T82.14. Suvremene tehnologije prijevoza T53.

4. RAZRED

PROMET I LOGISTIKA ZA STRANI JEZIK U STRUCI IX

8

4. RAZRED

1. Poslovi pomorskog agenta T88.2. Opći postupak kod dolaska broda u luku T89.3. Osnove logistike T100.4. Logistički transportni lanci T101.5. Logistički informacijski sustavi T102.6. Distribucija T103.7. Osiguranje T54.8. Ugovor o osiguranju T55.9. Osiguranje robe u prijevozu T56.10. Carinjenje T60.11. Zastupanje u carinskim postupcima T61.12. Carinski postupci T62.13. Poslovi zračnog agenta T90.

TEHNIČAR CESTOVNOG PROMETARedoslijed izvođenja NASTAVNE TEME

Brojnastavne teme

1. RAZRED

1. Općenito o prometu T1.2. Prometne grane kao podsustavi prometa T2.3. Osnovni pojmovi o tehničkom crtanju T15.4. Prijevozni i prijenosni putovi T3.5. Terminali T4.6. Prekrcajna mehanizacija T5.7. Sredstva prijevoza i prijenosa u cestovnom i željezničkom prometu T6.8. Sredstva prijevoza i prijenosa u vodnom i zračnom prometu T7.9. Otto motor, princip rada i karakteristike T17.10. Pogonska energija T8.11. Dijelovi i sustavi motora(blok motora, razvodni mehanizam ) T19.12. Osnove tehnologije prijevoza i prijenosa T9.13. Osnove jedinstvenog prijevoznog procesa T10.14. Čitanje tehničkog crteža i shema T16.

2. RAZRED

1. Cestovna mreža Europe i Republike Hrvatske T31.

2. Teret kao predmet prijevoza i prijevozna ambalaža T41.3. Projektiranje cesta T26.4. Prijevozni putovi T44.5. Teretni terminali T45.6. Diesel motor; princip rada i karakteristike T20.7. Donji postroj ceste T27.8. Sredstva za prijevoz tereta T46.9. Dijelovi gornjeg postroja ceste T28.10. Prijenosnici snag,na cestovnim vozilim;, spojka, mjenjač i

diferencijalT21.

11. Operativno osoblje u prijevozu tereta TT42.12. Radno vrijeme vozača T43.13. Oprema ceste T29.14. Prekrcajna mehanizacija T47.

3. RAZRED


4. RAZRED

9

1. Načini prijevoza putnika T95.2. Osiguranje T54.3. Propusna moć prometnice T83.4. Nabavna i prodajna služba T98.5. Osnovni poslovi otpremništva T57.6. Prijevozni sustavi T97.7. Promet na raskrižju u razini T84.8. Prijevozna dokumentacija u prijevozu putnika T96.9. Rad na radnim mjestima u prijevoznom poduzeću T99.10. Promet na raskrižju u više razina T85.11. Promet pješaka T87.12. Carinjenje T60.13. Garaže T86.

VOZAČ MOTORNOG VOZILA1. RAZRED


2. RAZRED

1. Načini prijevoza putnika T95.2. Osiguranje T54.3. Propusna moć prometnice T83.4. Nabavna i prodajna služba T98.5. Osnovni poslovi otpremništva T57.6. Prijevozni sustavi T97.7. Promet na raskrižju u razini T84.8. Prijevozna dokumentacija u prijevozu putnika T96.9. Rad na radnim mjestima u prijevoznom poduzeću T99.10. Promet na raskrižju u više razina T85.11. Promet pješaka T87.12. Carinjenje T60.13. Garaže T86.

3. RAZRED*Samo označeni dijelovi tema1. Načini prijevoza putnika T95.2. Teret kao predmet prijevoza i prijevozna ambalaža T41.3. Osnovni čimbenici sigurnosti prometa (čovjek, vozilo,cesta)

Dopunski čimbenici sigurnosti prometaT78.*T79.*

4. Prijevozni putoviTeretni terminali

T44.*T45.*

5. Vrste i konstrukcijski dijelovi upravljačkog sustava T23.6. Sredstva za prijevoz tereta

Prekrcajna mehanizacijaT46.*T47.*

7. Operativno osoblje u prijevozu teretaRadno vrijeme vozača

T42.*T43.*

8. Prijevozna dokumentacija u prijevozu putnika T96.9. Osnovni dijelovi kočnih sustava i pomoćni uređaji pri kočenju T24.

10. Uloga i vrste kočnica, vrste kočnih sustava T25.11. Stabilnost vozila i otpori u kretanju

Kočenje i zaustavni put vozilaPotrošnja goriva i eko vožnja

T80.*T81.*T82.*

12. Tehnologija prijevoza teretaPrijevozna dokumentacija

T48.*T49*

13. Preuzimanje i isporuka teretaMeđunarodni prijevoz tereta

T50.*T51.*

14. Složeni prijevozi teretaSuvremene tehnologije prijevoza

T52.*T53.*

10 PROMET I LOGISTIKA ZA STRANI JEZIK U STRUCI 10

1.OSNOVE PRIJEVOZA I PRIJENOSA

1.TEMA - Općenito o prometuTCP 1.r

VMV 1.rTLŠ 1.r

Pojam promet, u znanstvenoj se i stručnoj literaturi često poistovjećuje s pojmovima transport ili prijevoz.Za razliku od prometa koji se odnosi na više jednoznačnih pojmova, riječ prijevoz označava jednoznačan pojam. Prijevoz i transport su sinonimi.Definicija prometa glasi : promet je premještanje ljudi i dobara s jednog mjesta na

drugo prijevoznim sredstvima po prijevoznim putovima.

Izraz transport ima međunarodno značenje, a nastao je od latinske riječi transportare koja znači prenositi i novolatinske riječi transportus u značenju prijevoz, prevoženje, prenošenje1 isadržajno je širi od pojma prijevoz. Sadržajnom značenju izraza transport, odnosno prijevoz odgovaraju strani izrazi,kao npr.: transport (engl.), Transport (njem.), transport (franc.) i transporto (tal.).Pojam transport obuhvaća znatno širu djelatnost,koja uključuje prijevoz i prijenos,

odnosno prekrcaj,prijevoz je specijalizirana djelatnost koja pomoću prometne

Sadržajnom značenju izraza promet odgovaraju izrazi na stranim jezicima: engl. traffic, njem. Verkehr, franc. traffic, tal. traffico. U hrvatskom jezičnom sustavu promet je širi pojam od prijevoza i transporta i ne obuhvaća samo ove pojmovne sadržaje, nego ioperacije u vezi s prijevozom robe i komunikacije, a u najširem smislu i odnose među ljudima te ekonomske sadržaje (robni promet, turistički promet, malogranični promet itd.).

PROMET I LOGISTIKA ZA STRANI JEZIK U STRUCI 1111

suprastrukture i prometne infrastrukture omogućuje realizaciju prometne usluge.Prevozeći robu (teret), ljude i energiju s jednog mjesta na drugo, prijevoz organizirano svladava prostorne i vremenske udaljenosti.Prijevozna usluga, kao posljedica premještanja ljudi i roba, jedno je od najvažnijih obilježja prometa. Prijevozna se usluga ne može uskladištiti i kasnije ponuditi tržištu. Ona se "troši" istovremeno kada se i proizvodi.

Ključni pojmovi: grane prometa, teret, prijevozna usluga, sigurnost prijevoza.

Pitanja:1. Objasnite pojam prometa u užem i širem smislu?2. Što je teret?3. Što je prijevozna usluga?

2. TEMA: Prometne grane kao podsustavi prometaTCP 1.r

VMV 1.rTLŠ 1.r

Promet se može definirati kao složen dimanički sustav kojeg čine sljedeći podsustavi: cestovni promet, željeznički promet, zračni promet, pomorski i riječni promet, poštanski itelekomunikacijski promet te cjevovodni promet.

Prometna grana Definicija Prednosti i nedostaciCestovni promet Prometna djelatnost koja se

bavi prijevozom putnika i tereta raznim vrstama cestovnih vozila, s jednog mjesta na drugo.

Prednosti:korisnički i tržišno orijentiran, neovisan o kretanju ostalih sličnih vozila, može prilagođavati itinerer tijekom izvršavanja prijevoznog zadatka, relativno jeftiniji, zahtijeva manje troškove pakiranja, puno se ulaže u sigurnost i edukaciju sudionika u prometu. Nedostaci:zakrčenost prometnica, povećanje troškova goriva, ekološke mjere regulacije, stroge mjere sigurnosti, negativni vanjski učinci, nepridržavanje pravila često dovodi do prometnih nesreća i nezgoda.

Željeznički promet Prometna djelatnost koja se bavi prijevozom ljudi i dobara s jednog mjesta na drugo vučnim (lokomotive) ili vučenim (vagoni) prijevoznim sredstvima,prikladnim za kretanje po željezničkim kolosijecima.

Prednost:Veće prijevozne udaljenosti (500 km), prijevoz rasutih tereta, automobila, kontejnera, industrijskih proizvoda manje vrijednosti, relativno mala cijena prijevoza.Nedostaci:Različiti sustavi napajanja el.energijom,, izmjena voznog osoblja na nacionalnim granicama, administrativna ograničenja,


tehničke zapreke, neprimjerene usluge prijema robe na prijevoz i izdavanje na odredišnim kolodvorima,smanjenje sigurnosti prijevoza zbog starih i neodržavanih pruga,dotrajalih vagona i lokomotiva

Vodni promet (pomorski, riječni, jezerski i kanalski promet)

Prometna djelatnosi koja se bavi prijevozom ljudi i dobara raznim vrstama plovila između početnih umjetno sagrađenih –završnih točaka (luka).

Prednosti:velika propusnost plovnih putova, mala potrošnja goriva po jedinici prijevoza,velika nosivost prijevoznih sredstava mali broj djelatnika - velika proizvodnost (5 do 6 puta veća,nego u drugim granama prometa),2 do 3 puta niži troškovi u odnosu na druge grane.Nedostaci: pomorskog prometa:prirodno-zemljopisni uvjeti, velike opremljene luke - vrlo velika financijska sredstvaNedostaci riječnog, jezerskog i kanalskog prometa:zemljopisna povezanost riječnih mreža ,mala brzina prijevoza u odnosu na druge grane,zastoji u prijevozu zbog klimatskih uvjeta.

Zračni promet Prometna djelatnost koja se bavi prijevozom ljudi i dobara raznim vrstama letjelica, s jednog mjesta na drugo, između umjetno izgrađenih, početno –završnih točaka (zračna luka/aerodrom).

Prednosti:velika brzina putovanja,vrlo visoki komfor tijekom putovanja,najkraća moguća relacija leta, velika ulaganja u sigurnost prijevoza.Nedostaci:velika potrošnja goriva visoka cijena prijevoza,odnos između vlastite težine zrakoplova i nosivosti je vrlo slab (25 do 30%) ,

Poštanski i telekomunikacijski promet(poštanski promet i elektroničke komunikacije)

Prometna djelatnost koja se bavi prijenosom informacija.Poštanski promet: prometna usluga koja obuhvaća prijem i uručivanje pošiljaka, slanje pošiljaka, brzojava, dopisnica, pisama, paketa. Promet obuhvaća inovčarske poštanske uslugeElektroničke komunikacije-karakterizira nepostojanje izgrađenih putova, promet se

Prednosti:Nema ulaganja u infrastrukturu, široki raspon usluga, zagarantirana sigurnost prijevoza i prijenosa

Nedostaci:Predmeti prijevoza nemaju obilježjemasovnog tereta,


odvija radiosignalima i kablovima. Prometni čvorovi su telefonske centrale, tornjevi i sl.

Promet cjevovodima Prometna djelatnost koja se bavi prijenosom dobara s jednog mjesta na drugo korištenjem određenih tehničkih sredstava. (Cjevovodi, pumpne postaje…)

Prednosti:Prijenos velike količine jedne vrste tereta ..Nedostaci:Skupa početna investicija za infrastrukturu.

Ključni pojmovi: grane prometa, teret, prijevozna usluga, sigurnost prijevoza.

Pitanja: 1. Nabrojte grane prometa !2. Navedite pred nosti i nedostatke svake grane prometa !3. Istaknite prednosti cestovnog prometa pred ostalim granama prometa !

3. TEMA: Prijevozni i prijenosni putovi

TCP 1.rVMV 1.rTLŠ 1.r

Prometna infrastruktura predstavlja, uz opskrbu energijom, jezgru gospodarstvene infrastrukture. Nju čine prometni putovi, objekti i uređaji trajno fiksirani za određeno mjesto. Oni služe u proizvodnji prometne usluge te reguliranju sigurnosti prometa.Različite prometne grane i vrste prometa( putnički,teretni, pomorski, cestovni, željeznički, riječni, zračni, cjevovodni, PT promet i dr.) karakterizira specifična prometna infrastruktura.Prometnu infrastrukturu čine prijevozna i prekrcajna sredstva koja, koristeći prometnu infrastrukturu, omogućuju proizvodnju prometne usluge. Prometnu infrastrukturu čine sva pokretna sredstava za rad koja služe za

manipulaciju, prijevoz i prijenos predmeta rada u prometu ( teret, putnici,energija ili vijesti).


3.1. PRIJEVOZNI I PRIJENOSNI PUTEVI U PROMETNIM GRANAMA

GRANA PROMETA PRIJEVOZNI I PRIJENOSNI PUTOVIPROMETNA INFRASTRUKTURA

Cestovni promet Prijevozni putovi u cestovnom prometu su ceste . Postoji puno načina razvrstavanja cesta: prema važnosti, prema broju traka, prema funkcionalnom obilježju.Međunarodne ili E-ceste i ceste na teritoriju države su: autoceste državne ceste županijske ceste lokalne ceste

Prema funkcionalnom obilježju ceste, ulice i prometne površine u gradovima mogu se podijeliti na: brze ceste – povezuju šire regije ili dijelove regija s

naseljem gradske ceste – povezuju gradove s regionalnim

središtima magistralne ulice - zadovoljavaju sve uvjete

propisane za gradske ceste, osim što se na njima ne predviđaju biciklističke staze

zbirne ulice – preuzimaju promet iz stambenih, industrijskih i poslovnih područja i preusmjeruju ga prema cestama višeg reda

ulice u stambenim naseljima – služe izvornom i ciljnom prometu

ostale prometne površine - obuhvaćaju biciklističke staze, površine za parkiranje

Željeznički promet

Paneuropski željeznički prometni koridori na teritoriju Republike Hrvatske

Prema širini kolosijeka: pruge normalnog kolosijeka (1435 mm) pruge širokog kolosijeka (Rusija, Finska…) pruge uskog kolosijeka (Afrika, Japan, dijelovi

Azije…)Prema broju kolosijeka: jednokolosječne dvokolosječne višekolosječne paralelne

Kolosijek - konstrukcija sastavljena od elemenata željezničkog gornjeg ustroja s tračnicama postavljenim na propisanom razmaku, po kojem prometuju željeznička vozila.

Pomorski, riječni, jezerski i kanalski promete

Plovni put je uređeni dio predviđen za plovidbu svih vrsta plovila.Glavni kriteriji za određivanje plovnosti su dubina, širina i visina (visina ispod mostova, zračnih kabela ili vodova).Prema međunarodnom pravu more dijelimo na: otvoreno more obalno more (unutarnje morske vode, teritorijalno

more)


Plovne rijeke su prirodni plovni putovi. Karakteriziraju ih režimi vode koji imaju dvije glavne značajke, a to su:

1. hidrološki režim vode: obilježava ga brzina kretanja, promjene vodostaja i učestalosti promjene vodostaja

2. hidraulički režim vode: obilježava ga način na koji voda teče (ubrzano, usporeno).

Plovni kanali su umjetni plovni putovi koji dopunjuju riječnu mrežu glede plovidbe. Plovni kanali mogu biti: spojni – spajaju dva susjedna plovna puta priključni – spajaju neka veća područja na riječnu

mrežu obilazni – obilaze neku tešku dionicu bočni

Sloboda kretanja ograničena je raznim propisima iprirodnim pojavama.

Zračni promet

e

Zračni prostor dijelimo na: Vodoravni zračni prostor Okomiti zračni prostor

Vodoravni zračni prostor sastoji se od1. Nadziranog zračnog prostora sa službom nadzora

leta koji se dijeli na: nadzirana zona zračne luke ( 5Nm od središta

luke) završno nadzirano područje (prostor gdje se spaja

više zračnih putova s zračnom lukom)Zračni put je dio zračnog prostora određene širine, visine i pravca i obilježen je radio-navigacijskim uređajima na zemlji (širine 10 Nm + 2,5 NM sa svake strane, zbog sigurnosti).

2. Nenadziranog zračnog prostora kojeg čini savprostor izvan zračnih putova. Za njegovu uporabukoriste se posebna odobrenja ( zračni prostor sposebno uređenim letovima- policija, vatrogasci, vojska, sportsko letenje)

2. Okomiti zračni prostor sastoji se od: sloj slobodnog leta ( do 300 m visine) donji zračni prostor (od 450 m do normirane visine

leta) gornji zračni prostor (od normirane visine leta do

beskonačno u visinu)Zrakoplovi lete na standardiziranim visinama leta.Najmanji razmak (visinski i vodoravni) između dva

zrakoplova u letu je 300 m.Za vođenje zrakoplova koristi se više tehničkih sredstava: telekomunikacijski uređaji radio-navigacijski uređaji radarski uređaji uređaji za automatsku obradu podataka


Uzletno-sletna stazaDuljine uzletno-sletne staze ovisi o vrsti zrakoplova : VTOL (Vertical take off and landing) - okomito

polijetanje i slijetanje (helikopteri, vojni zrakoplovi) STOL (Short take off and landing )50 – 760 m RTOL (Reduced take off and landing 760 – 1370 m CTOL (Comertial take off and landing) veća od

1370 m

Poštanski i telekomunikacijski promet

(poštanski promet i elektroničke komunikacije)

Poštanski promet nema poseban prijevozni put ni prijevozno sredstvo koje bi ga karakteriziralo. Za prijevoz poštanskih pošiljaka koriste se sva prijevozna sredstva, a samim tim i svi prijevozni putovi.

Elektroničke komunikacijeU telekomunikacijskom prometu prijenos se odvija vodovima ili radio- valovima, a za prijenos informacija koriste se različiti uređaji:

telefonski uređaji ( žični i bežični) teleprinterski uređaji – prijenos pisanog teksta na

daljinu telefaksi

Promet cjevovodima Cjevovod je uređaj sastavljen od niza međusobno nepropusno spojenih cijevi s pripadajućom armaturom, kompenzatorima, kontrolnim i mjernim uređajima, osloncima i ostalim pomoćnim elementima.Kod cjevovoda i prijenosnih traka objedinjen je prijevozni put (infrastruktura) i prijevozno sredstvo (vozilo). Kod cjevovoda su to cijevi, a kod prijenosnih traka su to prijenosne trake.

Ključni pojmovi: prometna infrastruktura, prometni putovi, obalno more, zračni prostor, poletno sletna staza, prijenos informacija.

Pitanja:

1. Što čini prometnu infrastrukturu?2; Nabrojte vrste prometnih putova po granama prometa!3. Na kojim visinama lete komercijalni zrakoplovi?4. Koje sastavne elemente mora imati uzletno-sletna staza?


4. TEMA: TerminaliTCP 1.r

VMV 1.rTLŠ 1.r

Terminali su mjesta na kraju prijevoznog puta.Služe za prijelaz i prihvat putnika ili tereta irukovanje teretom i njegovom dostavom. To su mjesto susreta dvije ili više prometnih grana radi dovoza ili predaje, odnosno preuzimanja i odvoza tereta za prijevoz.Istodobno su i mjesta za skladištenje i dr.Terminali su glavna spona u prijevoznom putu tereta od proizvođača do potrošača, a služe i za preradu, doradu, prepakiranje, razvrstavanje, uzorkovanje, carinjenje i razne druge usluge vezane uz teret.Terminali - prometna čvorišta – opremljeni su specijaliziranim prekrcajnim sredstvima iuređajima za primjenu odgovarajućih prekrcajnih tehnologija.Na terminalu se roba zaštićuje od atmosferskih utjecaja, održava u ispravnom stanju te seObavlja njezina koncentracija i distribucija.

4.1. VRSTE TERMINALA PO GRANAMA PROMETA

Grana prometa Dijelovi terminala Cestovni promet - Autobusni kolodvori prilazne prometnice

parkirališne površine skladišne površine s prekrcajnom

mehanizacijom* upravna zgrada benzinska postaja* objekti namijenjeni za održavanje i

kontrolu ispravnosti vozila motel*

Željeznički promet - Željeznički kolodvori upravna zgrada, kolosijeci drugi objekti namijenjeni za

ostvarivanje prometnih usluga*

Zračni promet - zračne luke ili aerodromi

Više na : http://www.vidi.hr/Pop-Tech/Automobili-bez-vozaca-na-londonskom-aerodromu

uzletno-sletne staze stajanka prilazne zrakoplovne staze putničke zgrade instalacije za nadzor leta prostora za servisiranje i spremanje

zrakoplova robni ( „cargo“) dio* tehnički prihvat i otprema vatrogasna jedinica


Vodni promet - luke predluka sidrište lučki akvatorij bazen gat dio luke za manipulaciju s teretom dio luke za manipulaciju s

kontejnerima dio luke za putnički promet poveznica s cestovnim i željezničkim

prometom upravna zgrada

Telekomunikacijski prometPoštanski promet

Elektroničke komunikacijeTerminali su mjesta na kojima dolazi do prijema, isporuke ili obrade informacija.

prijem i isporuka pisama, paketa, brzojava… ( pošiljki)

ekspedit-(služe za razvrstavanje pošiljki s obzirom na njezino odredište, način prijevoza itd.)

prijema, isporuke ili obrade informacija

sva tehnička sredstva koja su ujedno sučelja korisnika i telekomunikacijskog sustava ( kao npr. mobiteli, telefoni, TV prijemnici i sl.).

Cjevovodni promet prijenos plinova i tekućina neograničene dužine

* za teretni promet

• sivo označeno se obrađuje kod TLŠ - dva sata- u okviru nastavnog predmeta TERMINALI I PREKRCAJNA MEHANIZACIJA

Ključne riječi: terminali, grane prometa , autobusni kolodvor, željeznički kolodvor, zračna luka, pomorska luka, riječna luka, kontejnerski terminal.

Pitanja:

1.Što su terminali?2. Koje vrste terminala poznaješ?3.Što je TEU jedinica?


5. TEMA: Prekrcajna mehanizacija


TERMINALI su specijalizirani prostori uz luku ili teretni kolodvor namijenjeni određenoj vrsti tereta ili određenoj vrsti prijevoznog sredstva, a opremljeni su odgovarajućim tehničkim elementima.

To su podsustavi velikih sustava luka, pristaništa i robno - transportnih centara . Mogu djelovati i kao neovisni sustav,ovisno o organizaciji.

Smješteni su na prometnim čvorištima, gdje se susreću različite prometne grane sa zadaćom zadovoljenja prometnih, prekrcajnih, distribucijskih, skladišnih, gospodarskih i drugih pratećih funkcija.Terminali su opremljeni specifičnom prometnom, prekrcajnom, distribucijskom i skladišnom infrastrukturom. Oni predstavljaju tehničko-tehnološku i organizacijsku cjelinu.Funkcije terminala su: racionalizacija prijevoza, oblikovanje optimalnih prijevoznih jedinica ipovezivanje više oblika prijevoza,od pošiljatelja do primatelja tereta.Prijevozna sredstva moraju biti optimalno iskorištena pa je nužno izvesti okrupnjivanje tereta.

Okrupnjavanje tereta

Izvor: Integralni i Intermodalni sustavi, vježbe br. 2., Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, str.9.


Priprema prijevozne jedinice Povećana manipulacijska sposobnost

Racionalniji i ekonomičniji prijevoz Brža prekrcajna manipulacija

Uloga prekrcajne mehanizacije u prijevoznom procesu

Prekrcajna mehanizacija obuhvaća sredstva namijenjena ukrcaju, iskrcaju ili prekrcaju tereta na prijevozna sredstva ili s prijevoznih sredstava. Ona omogućuju efikasnije rukovanje teretom u svim potrebnim aktivnostima kod njegovog protoka kroz terminal (slika br. 2).

Prekrcajna mehanizacija je dovedena do savršenstva. Kompjuterizacija i mikro-čipovi zavladali su i u prijevoznim procesima. Čip za praćenje kontejnera, električni viličari i mega dizalice... o svemu tome smo mogli u prošlom stoljeću samo sanjati. Prekrcajna mehanizacija, uz kvalitetan stručni kadar,doprinosi dobrom, bržom i kvalitetnom ukrcaju-iskrcaju-prekrcaju tereta. Radna snaga obavlja velik i kompliciran posao jer su radi o tonama tereta koji se u svakodnevnom poslu prevozi dizalicama i viličarima.

Prema načinu rada, prekrcajna mehanizacija može biti: s neprekidnim djelovanjem i s prekidnim djelovanjem.

Shema prekrcajnih sredstava s neprekidnim djelovanje

*ELEVATORI se koriste za prijenos sipkih tereta – žitarica, željezne rude, ugljena, koksa i ostalih tereta te za prijenos generalnog tereta na kraćim relacijama. Generalni teret čine svi tereti u komadu (komadne pošiljke), različitih oblika, koji mogu biti zapakirani u paketnu jedinicu

PREKRCAJNA SREDSTVA S NEPREKIDNIM DJELOVANJEM

KONVEJERI

PRIZEMNI

ZRAČNI

ŽIČARE

ELEVATORI* TRANSPORTERI

TRAKASTI

PLOČASTI

STRUGAČI

PUŽNI

INERCIJSKI

GRAVITACIJSKI

CJEVOVODI

PNEUMATSKI PRIJEVOZ

HIDRAULIČKI PRIJEVOZ


Shema prekrcajnih sredstava s prekidnim djelovanje

• sivo označeno se radi kod TLŠ - dva sata - u okviru nastavnog predmeta TERMINALI I PREKRCAJNA MEHANIZACIJA

Ključne riječi: prekrcajna mehanizacija, ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, prekrcajna sredstva,

Pitanja :1. Objasnite ulogu prekrcajne mehanizacije!2.Nabrojte prekrcajnu mehanizaciju koju nazivamo prekrcajna mehanizacija s prekinutim djelovanjem!3.Nabrojte prekrcajnu mehanizaciju koju nazivamo prekrcajna mehanizacija s neprekinutim djelovanjem!

6. TEMA: Sredstva prijevoza i prijenosa u cestovnom i željezničkom promet


Prijevozna sredstva predstavljaju tehnička sredstva namijenjena prijevozu putnika i tereta.

Zbog prisutnosti prijevoza u svim oblicima ljudske djelatnosti, prijevozna sredstva imaju izuzetno značenje. Prijevozna sredstva izrađuju se u različitim oblicima i s raznovrsnim svojstvima da bi udovoljila svim potrebama u prijevozu.

Prema području primjene prijevozna sredstva se dijele na: kopnena, vodna, zračna i lebdeća (lebdjelice i lebdeća pružna vozila).

PREKRCAJNA SREDSTVA S PREKIDNIM DJELOVANJEM

PRKRCAJNO PRIJEVOZNA SREDSTVA

VUČNA

VILIČARI

UTOVARIVAČI

KONTEJNERSKI PRIJENOSNICI

TRAKTORI I PRIKOLICE

OStALA PRIJEVOZNO PREKRCAJNA

SREDSTVA

DIZALA

TERETNA

OSOBNA

USPINJAČE

OSTALA

DIZALICE

MALE

VELIKE


6.1. SREDSTVA PRIJEVOZA PO GRANAMA PROMETA

GRANA PROMETA PRIJEVOZNA SREDSTVACestovni promet

Prijevoz putnika

Gradski promet

Prijevoz tereta

1. Prijevozna sredstva za prijevoz putnika: osobni automobil – motorno vozilo

namijenjeno prijevozu osoba uz vozača ( može primiti najviše osam osoba,ovisno o konstrukciji, mogu biti različitih konstrukcija: limuzine, sportski automobili, karavani )

autobus – motorno vozilo namijenjeno za prijevoz putnika (uz vozača ima mjesta za više od 8 putnika, mogu biti različitih konstrukcij; autobusi na kat, niskopodni, zglobni).

bicikl – vozilo s najmanje dva kotača pokretano snagom vozača

bicikl s motorom – vozilo na motorni pogon s dva ili tri kotača (radni obujam motora je 50 cm3 , na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 50 km/h).

motocikl – motorno vozilo na dva kotača koje po potrebi može imati i bočnu prikolicu, kao i motorno vozilo na tri kotača (radni obujam motora prelazi 50 cm3)

1.1. Prijevozna sredstva za prijevozputnika u gradovima: autobus trolejbus – motorno vozilo namijenjeno

za prijevoz putnika , pokreće ga elektromotor koji je preko trolnih oduzimača struje povezan s električnim vodičem

tramvaj – tračničko vozilo namijenjeno prijevozu putnika, napaja se električnom energijom iz vodiča

podzemna gradska željeznica nadzemna gradska željeznica

2. Prijevozna sredstva za prijevoz tereta

2.1. Teretna motorna vozila vučna vozila (traktor, tegljač) - motorno

vozilo namijenjeno za vuču vozila bez vlastitog pogona (priključnog vozila) s kojim čini skup vozila

tegljač – vučno mtorno vozilo namijenjeno za vuču poluprikolica

specijalna vozila – motorna vozila koja se zbog svojih karakteristika i izvedbimogu koristiti za prijevoz tereta specijalnih karakteristika (cisterne, hladnjače, automješalice, komunalna


vozila, vozila zimske službe).

2.2. Priključna teretna vozila prikolica – priključno vozilo bez

vlastitog motornog pogona, namijenjeno za vuču motornim vozilom (prikolica za prijevoz kontejnera, kiper)

poluprikolica – priključno vozilo, za razliku od prikolice, nema prednju osovinu, nego se prednjim dijelom oslanja na vučno vozilo (tegljač)

Željeznički promet

Vučna prijevozna sredstva

Vagoni za prijevoz putnika

Vagoni za prijevoz tereta

1.Motorni vlakovi – imaju u sastavu dvoja ili troja kola koja su zglobno spojena (elektromotorni i dizelmotorni vlakovi) 2.Vučna prijevozna sredstva – lokomotive , namijenjene za vuču vagona koji nemaju vlastiti pogon. Prema načinu pogona lokomotive dijelimo na: parne lokomotive dizel lokomotive električne lokomotive

3.Vučena prijevozna sredstva – vagoni3.1.vagoni za prijevoz putnika vagoni sa sjedalima vagoni s posteljama vagoni s ležajima restoran vagoni vagoni s restoranom poštanski vagoni

3.2.Vagoni za prijevoz tereta otvoreni vagoni s visokim stranicama

(serija E) specijalni otvoreni vagoni s visokim

stranicama (serija F) obični zatvoreni vagoni (serija G) specijalni zatvoreni vagoni (serija H) specijalni vagoni (hladnjače) plato vagoni specijalni plato vagoni namijenjeni za

prijevoz automobila


Nadzemna gradska željeznica

Monorail - Jednotračni vlak tzv. nadzemna gradska željeznica

Viseća željeznica u Wuppertalu

Nadzemna gradska željeznica

Monorail ili jednotračni vlakovi, su vrsta željeznice koji idu na jednoj vodilici i obično su električnog tipa. Struju za pogon dobivaju iztračnica pod naponom, ali one nisu direktan put za vođenje. Kreću se po povišenim kolosijecima kao brz i učinkovit prijevoz tzv. gradska nadzemna željeznica,nalazi se u mnogim velikim svjetskim metropolama.

Viseća željeznica je vrsta vlaka koji se kreće ovješen na fiksnim kablovima iznad razine ulice ilii kao na slici, iznad rijeke.

Najnapredniji stupanj razvoja željeznice je tzv. magnetolevitacijska željeznica, koje više ne koriste klasične tračnice, nego lebde iznad voznog puta. One koriste tzv. linearni motor.

Ključne riječi: prometna sredstva, autobusi, teretna motorna vozila, lokomotive, vagoni, putnički brodovi, teretni brodovi, nadzemna željeznica, podzemna željeznica.

Pitanja:

1.Nabroji i objasni prijevozna sredstva za privoz putnika u cestovnom prometu!2. Nabroj prijevozna sredstva za prijevoz tereta u željezničkom prometu!


7. TEMA: Sredstva prijevoza i prijenosa u vodnom i zračnom prometu TCP 1.r

VMV 1.rTLŠ 1.r

Vodni promet(pomorski, riječni, jezerski i kanalski promet)

1. Prijevozna sredstva za prijevoz putnika putnički brodovi – plovila predviđena

za prijevoz putnika (putnički brodovi velike obalne plovidbe, male obalne plovidbe, lokalne obalne plovidbe)

jedrenjaci – plovila dimenzija kao i kod čamaca ,uglavnom namijenjena za sport i rekreaciju

jahte –plovila posebno uređena i opremljena za nautički turizam i rekreaciju

čamac –plovilo dužine do 20 m, namijenjen za spašavanje, ribarenje, sport, rekreaciju

gliseri –plovila posebnih karakteristika opremljen snažnim motorima i prvenstveno namijenjen za sport i rekreaciju

2 Prijevozna sredstva za prijevoz tereta brodovi za prijevoz krutog tereta

(generalni teret) brodovi za prijevoz tekućeg tereta (nafta,

voda) brodovi za prijevoz posebnih vrsta tereta

(kontejneri, plinovi, kiseline) brodovi za prijevoz specijalno

konstruiranih kontejnera3. Prijevozna sredstva specijalne namjene trajekti – brodovi namijenjeni za

prijevoz cestovnih vozila i željezničkih kompozicija preko morskih luka i zaljeva

ledolomci brodovi svjetionici tehnički brodovi – za obavljanje raznih

radova na vodi i pod vodom (ploveće dizalice)

Zračni promet Prema načinu pogona, zrakoplove dijelimo u dvije kategorije: aerostate – zrakoplove lakše od zraka aerodine – zrakoplove teže od zraka

Prema namjeni, zrakoplovi mogu biti: putnički zrakoplovi – namijenjen za

prijevoz putnika i prtljage teretni zrakoplovi – namijenjen za

prijevoz tereta vojni zrakoplovi helikopteri hidroavioni – polijetanje/slijetanje se


odvija na poletno/sletnom kanalu koji se nalazi na vodi

jedrilica rakete baloni

Ključne riječi: zrakoplov, putnički i teretni avioni.

Pitanja:

1.Koja prijevozna sredstva specijalne namjene poznaješ u pomorskom prometu?2.Kako smo podijelili zrakoplove prema namjeni?

8. TEMA: Pogonska energijaTCP 1.r

VMV 1.rTLŠ 1.r

Energija je sposobnost obavljanja rada. Postoji više vrsta energija koje je moguće pretvoriti iz jednog oblika u drugi. Razlikujemo sljedeće vrste primarnih oblika energije:

• kemijska energija (drvo, ugljen, sirova nafta, plin)• nuklearna energija (uranij, torijum)• potencijalna energija (vodeni tokovi, plima, oseka)• kinetička energija (vjetar)• vrući izvori i toplina mora• energija zračenja (sunčeva energija)

Za kretanjenje prijevoznih sredstava u prometu koristimo mehaničku i električnu energiju.Mehanička energija je energija koja se najčešće dobiva transformacijom kemijske energije.Električna energija je energija koja se može dobiti kao transformacijski oblik svih prije navedenih primarnih oblika energije. Električna energija (kao prijelazni oblik energije), pretvara se u mehaničku energiju u elektromotoru koji pokreće prijevozno sredstvo.Kemijska energija je energija koja se pretvara izgaranjem u toplinsku energiju u nekom toplinskom stroju, dok se samo jedan njezini dio pretvara u mehanički rad.U prometu koristimo tri vrste goriva:

• tekuća goriva (koriste se za pogon u svim granama prometa)• kruta goriva (neznatno sudjeluju u ukupnom pogonu prijevoznih sredstava , samo u

željezničkom prometu i od lokalnog su značaja).• električnu energiju (postaje sve značajnija u željezničkom prometu)• obnovljiva energija (voda, vjetar, sunce, biomasa)


Ključne riječi: energija, pogonska energija, zelena energije , obnovljivi izvori energije, zaštita okoliša.

Pitanja:1. Što je energija?2. Koje obnovljive izvore energije poznaješ?3. Koje neobnovljive izvore energije poznaješ?4. Kako koristimo energiju u svakodnevnom životu?5. Navedi prednosti solarne energije!

9. TEMA: Osnove tehnologije prijevoza i prijenosaTCP 1.r

VMV 1.rTLŠ 1.r

Tehnologija prijevoza i prijenosa obuhvaća niz znanja, vještina i postupaka uz uporabu sredstava prijevoza i prijenosa u svrhu realizacije prijevozne usluge.Svaka grana prometa ima svoj tehnološki proces (slika 1).S obzirom na predmet prijevoza može biti:

1. tehnološki proces prijevoza putnika2. tehnološki proces prijevoza tereta

Bez obzira o kojoj se grani prometa radi, kao i predmetu prijevoza, u tehnološkom procesu prijevoza postoje tri faze :

1. pripremna faza (I. faza) – obuhvaća radnje oko ukrcaja prijevoznog sredstva na mjestu ukrcaja i specifične radnje s prijevoznim sredstvima u pojedinim granamaprometa, odnosno obuhvaća ulazak putnika u prijevozno sredstvo i ukrcaj prtljage

2. prijevozni proces (II. faza) – obuhvaća prijevoz tereta, odnosno putnika i prtljage,između otpremnog i odredišnog kolodvora

3. okončanje prijevoznog procesa (III. faza) – obuhvaća radnje na mjestu iskrcaja odnosno izlazak putnika i iskrcaja prtljage.

Izvori energije za pogon cestovnih vozila


Tehnološki proces prijevoza i prijenosa

Priprema prijevoznog procesa obuhvaća i fazu formiranja cijene prijevoza, a ona ulazi u komercijalnu pripremu prijevoznog procesa.Okončanje prijevoznog procesa uključuje tzv. tehničko okončanje tj. povratak vozila u domicil-garažu, na njegu i pripremu za novi zadatak.Komercijalni dio u okončanju prijevoznog zadatka obuhvaća predaju prijevozne dokumentacije na obračun i ispostavu računa za prijevoz ,kao i naplatu prijevozne usluge. Prijevozni proces je okončan tek kad je naplaćena prijevozna usluga.6.1. Osnovne značajke prijevoznog procesaOsnovno obilježje suvremenog procesa organizacije prijevozne usluge ogleda se u tomu što se svi troškovi prijevoza u procesu proizvodnje i trgovine obračunavaju i naplaćuju, a da pritom ne postoje objektivni kriteriji koji bi pokazivali, je litakav postupak opravdan ili nije i je li određeni transportni proces skup ili nije?U takvim uvjetima, uvjetima oblikovanja i priznavanja svih ostvarenih prijevozničkih troškova, ne postoji dostatan dohodovni interes poduzeća koja obavljaju prijevoz za smanjenje troškova prijevoza, a to se odnosi i na motiviranost korisnika prijevoza, jer na kraju zadnju cijenu plaća potrošač - kupac.Osnovna načela na kojima bi trebalo temeljiti rješavanje navedenih pitanja su:

• da prijevozni proces djeluje učinkovito i racionalno, odnosno da zadovoljava potrebe korisnika za prijevozom,

• da teži optimalizaciji razvoja prijevozničkog sustava putem razvoja pojedinih prijevoznih grana u funkciji cjeline,

• da korisnici i davatelji usluga u prijevozu budu dohodovno motivirani za racionalni prijevoz ,

• da se gospodarenje i upravljanje prijevoznim sustavom osigura na jedinstvenom sustavu informacija i zajedničkim kriterijima.

Ključne riječi: faze prijevoza, pripremna faza, faza prijevoza, faza okončanja prijevoznog procesa, cijena prijevoza.

tehnologija prijevoza i prijenosa

priprema prijevoznog

procesa

tehnološka

komercijalna

prijevozni proces

I. faza

II. faza

III. faza

okončanje prijevoznog

procesa

tehničko

komercijalno


Pitanja :

1. Što obuhvaća tehnologija prijevoza i prijenosa?2. Navedi podjelu tehnološkog procesa s obzirom na predmet prijevoza!3. Što obuhvaća faza pripreme prijevoznog procesa?4. Nabroji faze prijevoznog procesa!5. Što obuhvaća faza okončanja prijevoznog procesa?6. Iskaži važnost pravilno formirane cijene prijevozne usluge!

10. TEMA: Osnove jedinstvenosti prijevoznog procesa


Prijevoz je ukupnost različitih prijevoznih, poštansko-telegrafsko-telefonskih usluga koje kao samostalne gospodarske djelatnosti imaju korisni učinak u premještanju materijalnih dobara, prijevoza ljudi, prijenosu vijesti i izmjeni misli. S obzirom na različit predmet rada razlikuju se teretni, putnički i poštanski prijevoz. Po vrsti površine, prijevoz se dijeli na: kopneni, vodeni i zračni .

10.1. Podjela prijevozne tehnologijePrijevozna tehnologija se dijeli na tehnologiju kopnenog prometa, kopneno-vodnog prometa i tehnologiju zračnog prometa.

10.1.1. Tehnologija kopnenog prometa

Huckepack tehnologija Suvremene tehnologije u kopnenom prometu. Pojam HUCKEPACK ima više značenja (izraza), kao na primjer: huckepack tragen = nositi na leđima, Piggy-back, kangourou iliuprtni prijevoz. U Europskim zemljama najčešće se koristi izraz Huckepack-prijevoz ili Huckepack tehnologija prijevoza. Ona obuhvaća: (tzv. Huckepack tehnologija-A) prijevoz tereta paletama, kontejnerima, prikolicama, poluprikolicama cestovnog prometa na željezničkim teretnim kolima.(tzv. Huckepack tehnologija-B), prijevoz tereta u željezničkim vagonima na vozilima

cestovnog prometa i prijevoz tereta u izmjenjivim prijevoznim sanducima (tzv. Huckepack tehnologija-C).


Bimodalni sustav obuhvaća tehnologiju prijevoza cesta-željeznica.Vozila zvana Road-Railer mogu se uvrstiti u sastav vlaka kao pojedinačne pošiljke ili se od njih mogu kompletirati poseban vlak TrailerTrain.Takva vozila imaju odvojen i

nezavisan trap, pri prebacivanju vozila s ceste na željeznicu, vučno vozilo se odvaja i trailer se postavi na dvoosovinske sklopove i tako uvrsti u bilo koji vlak ( postupak prebacivanja s jedne vrste prijevoza na drugu traje oko pet minuta).

RO – LA tehnologija LA tehnologija je prevoženja cestovnih prijevoznih sredstava na željezničkim niskopodnim vagonima. Ukrcaj se obavlja čelnim ulaskom kolone kamiona od posljednjeg vagona preko cijelog vlaka.

Iskrcaj i ukrcaj poluprikolica na željezničke vagone (pomično-podizna rampa)

10.1.2.Tehnologiju kopneno-vodnog prometaGlavne tehnologije u kopneno-vodnom prometu obuhvaćaju prijevoz tereta ISO kontejnerima (slika 4), prijevoz teretnih jedinica za RO-RO promet ili u kombinacijama RO-RO, LO-LO, LO-RO , i prijevoz teglenica (barži i maona).

Osnovne intermodalne transportne jedinice

RO-RO tehnologija

RO-ROtehnologija ( kratica od ''Roll on-Roll off'') je prevoženje, prvenstveno, kamiona, a rjeđe željezničkih vagona pomorskim ili riječnim prijevoznim sredstvima specijalnih konstrukcija.Ukrcaj i iskrcaj se obavlja po načelu «dovezi» - «odvezi», preko specijalnih

navoznih rampi smještenih na više razina na pramcu ili na krmi broda.


LO-LO tehnologija

LO-LO tehnologija ( kratica od “Lift on - Lift off) je tehnologija prijevoza, prvenstveno kamiona, a rjeđe željezničkih vagona, pomorskim i ili riječnim prijevoznim sredstvima specijalnih konstrukcija.Ukrcaj ili iskrcaj se obavlja po načelu «podigni» -«spusti» pomoću odgovarajuće lučke dizalice.

RO-RO/LO-LO tehnologija

RO-RO/LO-LO (kratica od Roll on - Roll off / Lift on - Lift off '') prijevozna tehnologija ili RO-LO je kombinacija horizontalnog i vertikalnog ukrcaja i iskrcaja tereta na brod koji ima tehničke, tehnološke i eksploatacijske karakteristike RO-RO i LO-LO brodiva. To je u kombinaciji RO-LO brodova koji istovremeno dopuštaju iskrcaj i ukrcaj tereta po sustavima „dovezi-odvezi“ i „podigi-spusti“. Takvi brodovi imaju veliku iskoristivost u obalnom plovidbama.

FO-FO tehnologija

FO-FO (kratica od Float on- Float off) ili "doplutaj- otplutaj" je specifična tehnologija prijevoza za koju je karakterističan horizontalni i vertikalni ukrcaj i iskrcaj. Ona omogućuje potpunu integraciju pomorskog i riječno- kanalsko- jezerskog prijevoza. Ova tehnologijapozitivno utječe na razvoj i afirmaciju međunarodnog multimodalnog prijevoza. Najveći se rezultati ostvaruju kada pošiljatelj i primatelj tereta mogu, svaki na svojoj strani, iskoristiti riječne plovne putove. Štedljiva je u operativnim troškovima.

10.1.3. Tehnologija kopneno zračnog prometa

Glavne kopneno-zračne tehnologije obuhvaćaju: prijevoz robe paletama, ISO kontejnerima, specijalnim kontejnerima i prijevoz robe u teretnim i kombiniranim zrakoplovima

Priprema pošiljaka za prijevoz zrakoplovom

FO –FO tehnologija - BACAT (barges aboard catamaran - barže na katamaranu)


Ključne riječi: tehnologija prijevoza, sustavi prijevoza, kombinirani prijevoz, Huckepacktehnologija, bimodalna tehnologija, RO-ROtehnologija, LO-LO tehnologija, FO-FO tehnologija,

Pitanja:

1. Kako smo podijelili prijevoznu tehnologiju?2. Nabroji sustave koji se, najčešće, koriste u cestovnom prometu! Što misliš, zašto?3. Nabroji tehnologije koje se koriste u vodnom prometu!4. Koje transportne jedinice koristimo za prijevoz terete kod korištenja intermodalnih

sustava?5. Koja grana prometa je najzastupljenija pri korištenju različitih intermodalnih sustava?6. Navedi način korištenja intermodalnih sustava u zračnom prometu!

Ukrcaj pošiljaka na prijevoz


2.TERMINALI I MEHANIZACIJA

11.TEMA - Kontejnerski terminali u pomorskom prometuTLŠ 1.r

Terminali su glavna spona na prijevoznom putu tereta od proizvođača do potrošača, a služe i za preradu, doradu, prepakiranje, razvrstavanje, uzorkovanje, carinjenje i druge usluge vezane za teret.Kontejneri su glavni elementi kontejnerskog prometa koji bilježi kontinuirani rast u svjetskoj pomorskoj trgovini. Glavni razlog je prikladnost kontejnera kao sredstva prijenosa tereta na brz, siguran i ekonomičan način.Tipovi kontejnera koji se najčešće koriste u pomorskom prometu prikazani su na slikama 1. – 12.

Slika 1. Standardni 20' kontejner

Slika 2. Standardni 40' kontejner

Slika 3. 40' Highcube kontejner

Slika 4. Kontejner s otvorenim

Slika 5. 40' Kontejner s otvorenim

Slika 6. 40' Kontejner saniskimkrovom krovom stranicama

Slika 7. 20' Dizelski električni

Slika 8. 20' Kontejner s bočnim

Slika 9. 20' Kontejner-

rashladni kontejner vratima platforma


Slika 10. 20' Kontejner –, Slika 11. 20' Kontejner za rasute

Slika 12. 40' Kontejner otvoren

cisterna terete (tip plywood bulk) s dvije straneTEU (eng. twenty-feet equivalent unit), standardna je kontejnerska jedinica za teret:duljina 20, širina 8, visina 8 i 8,5 stopa, masa 1 TEU iznosi do 20 t.Svi tipovi kontejnera koji se koriste u pomorskom prometu mogu se klasificirati u šestskupina:

- kontejneri za prijevoz generalnog tereta, u koje spadaju zatvoreni kontejneri s vratima na jednoj strani ili sa strane, kontejneri s otvorenim krovom i stranicama, skeletni kontejneri, kontejneri s pola visine i kontejneri s prirodnom ventilacijom (ventilirani)

- „temperaturni“ kontejneri - izolacijski, rashladni (frigo) i grijani - tank – kontejneri ili kontejneri – cisterne za prijevoz tekućina i komprimiranih plinova- bulk–kontejneri ili kontejneri za prijevoz rasutih tereta u koje se ukrcaj obavlja

„slobodnim padom“ ili „pod pritiskom“- kontejneri – platforme – tzv. flat containers koji na sebi nemaju nikakvih tehničkih

naprava „nadgrađa“, nego samo podlogu (ili bazu)- kontejneri specijalne namjene koji se dijele u dvije skupine; kontejneri za prijevoz žive

stoke i sklopivi kontejneri (collapsiblecontainers).

Čimbenici koji utječu na izbor tipa (vrste) kontejnera su:- fizička i kemijska svojstva tereta(je li potrebno hlađenje,grijanje ili ventilacija), - veličina tereta- dimenzije i volumen tereta- gustoća tereta.

Označavanje kontejnera:

Kontejnerski brod je vrsta teretnog broda koji sav teret prevozi u kontejnerima u sklopu tehnike nazvane kontejnerizacija, što je uobičajeno sredstvo intermodalnog prijevoza tereta. Na eng. neformalno poznati i kao box boats (brodovi za kutije), kontejnerski brodovi prevoze većinu svjetskog suhog tereta, tj. tvorničkih proizvoda, dok se rasuti tereti ( željezna ruda, ugljen ili pšenica) prevoze brodovima za rasuti teret, a tekući ( nafta i kemikalije) tankerima. Po vrsti ukrcaja dijele se na kontejnerski brod s vertikalnim vodilicama, i kontejnerski brod za horizontalno ukrcavanje.

Prema namjeni dijele se na velike oceanske, i manje feedere koji opskrbljuju veće brodove u središnjim kontejnerskim lukama.


Nezaustavljivi tehničko-tehnološki napredak utjecao je na povećanje kapaciteta i uvođenje novih promjena na kontejnerskim terminalima. Jedna od važnijih promjena je, dakako, razvoj sustava za identifikaciju i praćenje kontejnera. Važnost tih sustava ogleda se u upotrebi za nadzorom nad kontejnerom i njegovim sadržajem u luci te za njegovim praćenjem od ishodišta do odredišta. Veliku ulogu u tome ima GNSS (Global Navigation Satellite System),odnosno GPS (Global Positioning System).

GPS je globalni pozicijski sustav koji brzo omogućuje pouzdane podatke važne za navigaciju, mjerenje brzine i određivanje lokacije. Ovaj sustav uvelike je smanjio broj izgubljenih ili pogrešno upućenih kontejnera, kao i operativne troškove.Vlada i industrijske organizacije širom svijeta zajedno surađuju kako bi razvili standarde za ECDIS (Electronic Chart Display and In- formation System) - elektronske karte i informacijske sustave koji koriste GPS i/ili DGPS za pozicioniranje informacija. Uskoro će ovi sustavi zamijeniti klasične papirnate pomorske karte. Upravo je GPS tehnologija u kombinaciji s geografskim informacijskim sustavima (GIS) ključ za učinkovito upravljanje kontejnerskim terminalima u najvećim svjetskim lukama.Na svjetskom pomorskom tržištu ravnopravno mogu konkurirati samo one luke koje prate razvoj suvremenih transportnih tehnologija i pružaju maksimalnu kvalitetu prometnih usluga.

Ključne riječi: kontejnerski terminali, pomorska luka, TEU jedinica, kontejnerski brod,.

Pitanja:1. Nabrojite tipove kontejnera!2. Što je TEU jedinica?3. Koji čimbenici utječu na izbor kontejnera?4. Što omogućuje GPS-sustav ?

12. TEMA: Vrste prekrcajne mehanizacije

TLŠ 1.r

Najčešće korištena prekrcajna mehanizacija može se promatrati kao prekrcajna mehanizacija sneprekinutim djelovanjem(cjevovodi, transporteri, elevatori, prenosila) i prekrcajna mehanizacija s prekinutimdjelovanjem (dizalice, dizala, prekrcajno prijevozna sredstva).

Kako bismo lakše stvorili veće teretne jedinice i pripremili teret za

lakše rukovanje, ukrcaj-iskrcaj-prekrcaj koristimo osnovna sredstva racionalizacije prijevoza,a to su palete i kontejneri.


Sredstva za veću manipulacijsku sposobnost prijevoza tereta

Primjena

Euro paleta Boks paleta

Paleta je nosivo postolje s nadgradnjom ili bez nje, služi za stvaranje teretnih jedinice za otpremu, skladištenje i slaganje u vozila ili manipuliranje uz pomoć drugih mehaničkih sredstava.

Kontejner je vrsta spremnika i namijenjen je prvenstveno prijevozu te je više namjenski.

Standardni kontejner

U uporabi su sljedeće drvene standardne palete1

- 800 X 1000 mm:

− 800 X 1200 mm− 1000 X 1200 mm− 1200 X 1600 mm− 1200 X 1800 mmStandardne ravne i boks-palete imaju oznake:lijevo: vlasniku sredini: proizvođačdesno: EUR (standardne su za europske željeznice pa prema tome i za razmjenu).

Ima preko 20 000 tipova kontejnera, koji se međusobno razlikuju prema svojim značajkama i posebnostima.Prema namjeni: univerzalni i specijalniPrema veličini: mali (zapremnine 1-3 m3, nosivosti 1-3 t), srednji (zapremnine 3-10m3 , nosivosti 3-5 t)− veliki (zapremnine 16-60 m3 , nosivosti

5-30 t)Prema vrsti robe kojoj su namijenjeni2

− za suhi teret:

− za rasuti teret− za tekućine− izotermički kontejner za plinove

Prekrcajna mehanizacija s neprekinutim djelovanjem: cjevovodi, transporteri, elevatori, konvejeri

.


Cjevovod je sustav cijevi za prijenos(transport) mase i/ili energije plina, tekućine ili fluidnih čestica.

Transporteri su sustavi pogona pojedinihradnih strojeva i mehanizama ili čitavih radnih postrojenja.

Elevatori su uređaj za prijenos (transport) materijala, najčešće vertikalni, rjeđe pod nagibom.(Konvejer) Prenosilo, naprava, uređaj, stroj ili postrojenje za prijenos tereta na manje udaljenosti; također se naziva transporter.

Prekrcajna mehanizacija s prekinutim djelovanjem: dizalice, dizala, prekrcajno prijevozna sredstvaDizalice i dizala, naprave ili strojevi za dizanje, premještanje i povlačenje tereta.

Dizalice-male

Dizalice-velike


Dizala

Uspinjača je sustav posebne (specijalne) željeznice na kosini, u kojem su kabine pokretane po tračnicama.

Ključne riječi: prekrcajna sredstva, viličari, dizalice, kontejneri, stručna radna snaga.

Pitanja:1.Nabroj i objasni prekrcajnu mehanizaciju koju nazivamo prekrcajna mehanizacija s prekinutim djelovanjem!2.Što je kontejner i čemu služi?3.Zašto je dobro upotrebljavati mehanizaciju pri ukrcaju tereta?4. Nabroji prekrcajna prijevozna sredstva!5. Navedi razliku između prekrcajne mehanizacije s prekinutim i s neprekinutim djelovanjem!

13. TEMA: Viličari

TLŠ 1.rKorisnici prometnih usluga za prijevoz sve češće uvjetuju upotrebu novijih sredstava za

racionalizaciju prijevoza. Dobro vođeno i organizirano poslovanje zahtjeva pravilan smještaj i rukovanje robom, njeno čuvanje te da radna postrojenja raspolažu odgovarajućom opremom, u ovom slučaju mehanizacijom.Da bi prijevozni odjel mogao ostvariti tražene zahtjeve, potrebna su mu odgovarajuća tehnička sredstva; raznovrsni vozni park, odgovarajuće dizalice, razne vrste viličara za rad s paletama, kao i ostali potrebni pribor. Radna snaga koja obavlja poslove u prijevoznom odjelu mora biti pouzdana i izvježbana, da bi mogla efikasno obavljati svakodnevne,često i vrlo složene zadatke.

Viličari su neophodni za rukovanje paletama.Postoje različiti tipovi viličara koje možemo podijeliti prema:− vrsti zahvata− nosivosti− načinu pogona

Prema vrsti zahvata postoje :- viličari sa čelnim - viličari s bočnim zahvatom


Čelni viličari su češće u upotrebi.Praktičniji su jer imaju vilice sprijeda i omogućavaju bolju preglednost i lakše rukovanje.Obavljanje radnog zadatka odvija se neposredno vozaču pred očima.Bočni viličari su rijetki i koriste se za specijalne potrebe jer se rukovanje odvija bočno,gdje su smještene vilice za zahvat tereta. Prikladni su za rad s većim teretom od 5 do 30 t. Efikasniji su u radu s dugačkim teretom jer imaju platformu na koju se odlaže i prevozi teret većih dimenzija.Nosivost viličara je najčešće 10-30 KN jer je usklađena s potrebama paletizacije. Za rad na otvorenim prostorima koriste se viličari veće nosivosti 50-80 KN, na drvnim terminalima, a za kontejnere nosivosti 300 KN.Obzirom na specifičnost njegovog rada, vlastita težina viličara ne bi smjela biti veća od 1500-2000 kg zbog prijevoza liftovima i opterećenja podova. Uz nosivost, važna je i dopunska karakteristika viličara - visina dizanja tereta tj. granica dohvata. Visina dizanja tereta postiže se mehanički ili hidraulički, pomoću okomitih vodilica.

Ručni viličar Motorni viličar Bočni viličar

Ključne riječi: prekrcajna sredstva, viličari.

Pitanja:1. Nabroji tipove viličara !2. Kako se dijele viličari ?

14. TEMA: Dizalice i utovarivači

TLŠ 1.rNa ukrcajno iskrcajnim mjestima najčešće se za rukovanje kod ukrcaja-iskrcaja-

prekrcaja koriste nepokretne i pokretne dizalice. Nepokretne dizalice se izbacuju iz upotrebe jer su vezano za jedno mjesto i zbog toga je njihovo korištenje ograničeno.Pokretne dizalice su nezamjenjivi mehanizmi u lukama i pristaništima, a najčešće se postavljaju na željeznčkim tračnicama. Pogon im je električni,pomoću motora s unutrašnjim izgaranjem ili hidraulički. Dijele se na portalne i poluportalne, a mogu se okretati do 360


stupnjeva. Portalne dizalice montirane su na dva kraka koji leže i kreću se po tračnicama. Između krakova postoji toliki razmak da mogu prolaziti željeznički vagoni i cestovna vozila.Poluportalne dizalice poslužuju jedan određeni prostor, a ispod njih ne mogu prolaziti vagoni niti cestovna vozila. Upotrebljavaju se u lukama i pristaništima, obično za prijenos robe iz broda u skladište.Na težim kamionima mogu biti montirane posebne dizalice za dizanje, odnosno spuštanje teškog tereta koje ne može dignuti ljudska ruka.

Auto-dizalica premješta kontejner

Pokretna dizalica u luci

Utovarivač je samohodni radni stroj za ukrcaj rastresitog materijala (zemlja, pijesak, kamen...).Sastoji se od pogonskog motora, podvozja i ukrcajne košare. Podvozje je na gumenim kotačima na koje se, prema potrebi, montiraju metalni lanci radi zaštite i manjeg

trošenja guma. Vrlo rijetko je utovarivač na metalnom lančanom podvozju, tkz. gusjenicama. Ukrcajna košara nalazi se na prednjem dijelu stroja. Obično je iste širine kao stroj ili šira. Košarom ili drugim nastavkom se upravlja putemhidraulike. Operacije koje se izvode su podizanje-spuštanje te otvaranje-zatvaranje košare.

Ključne riječi: prekrcajna sredstva, viličari, dizalice.

Pitanja:1. Objasni razliku između nepokretne i pokretne dizalice!2. Što je utovarivač i čemu služi?


3.GRAFIČKE KOMUNIKACIJE

15.TEMA - Osnovni pojmovi o tehničkom crtanjuTCP 1.r

Tehnički crteži predstavljaju najvažniji dio tehničke dokumentacije.Njima se koristi velik broj tehničkog osoblja različitog stupnja naobrazbe i s različitim namjenama. Zbog toga oni moraju na jasan, jednostavan i razumljiv način jednoznačno definirati prikazani objekt ili sustav. Pri tome je važna primjena jednoznačno utvrđenih normi i pravila. Propisi kojima se utvrđuju pravila izradbe tehničkih crteža obuhvaćeni su nacionalnim normama npr. DIN(Deutsche Industrie Norm) ili ANSI (American National Standard Institute) ili HRN EN (Hrvatske norme). Namjene crteža su vrlo raznolike. Zato postoje različite vrste crteža. Zbog velike raznolikosti ne postoji strogo utvrđena podjela. Uglavnom se dijele: prema namjeni, načinu izradbe i načinu prikazivanja.

Podjela crteža :• prema namjeni : ponudbeni crtež - prilaže se uz pismenu ponudu, radionički crtež -

crtež prema kojem se izrađuje objekt, sklopni crtež - prikazuje pojedine sklopove koji sačinjavaju funkcionalnu cjelinu, instalacijski crtež - prikazuje razvod električnih ili cijevnih vodova, sastavni ili montažni crtež- prikazuje način sastavljanja cjelovitog uređaja, situacijski crtež - prikazuje položaj objekta u određenom prostoru, shematski crtež - pojednostavljeni crtež izrađen uporabom simbola i oznaka i dijagram - grafički prikaz funkcijskih veza različitih veličina.

• prema načinu izradbe: izvorni crtež (original), preslika, skica.• prema načinu prikazivanja: ortogonalni crtež - prikaz trodimenzionalnog objekta

pomoću skupa dvodimenzionalnih projekcija, aksonometrijski crtež - prostorni prikaz.

ZAGLAVLJE I SASTAVNICA

Zaglavlje je tablica u koju se upisuju osnovni podaci o crtežu, nužni za njegovu ispravnu uporabu. Zaglavlje se ucrtava u donjem desnom kutu formata koji se postavljaju duljom stranicom vodoravno, a čitavom širinom pri dnu formata koji se postavljaju duljom stranicom uspravno. Oblik i sadržaj zaglavlja nisu jednoznačno određeni. U pravilu zaglavlje sadrži podatke nužne za identifikaciju i razumijevanje sadržaja crteža- uključujući: naziv crteža (ili predmeta), broj crteža, naziv tvrtke ili ustanove u kojoj je crtež izrađen, imena i potpise osoba odgovornih za izradbu crteža.

Prirodna veličina

1:1

1:2 1:5 1:10

Smanjenje 1:20 1:50 1:1001:200 1:500 1:1000 itd.

Povećanje 2:1 5:1 10:120:1 50:1 100:1

Mjerila:


Ukoliko je moguće, predmeti se na tehničkim crtežima prikazuju u naravnoj veličini. Ukoliko prikaz u naravnoj veličini nije prikladan, predmeti se mogu crtati umanjeno ili uvećano. Odnos između veličine slike predmeta i veličine stvarnog predmeta naziva se mjerilo.Uglavnom se primjenjuje ono mjerilo koje daje jasan crtež, prikladan za uporabu. U pravilu se sve veličine s predmeta prenose u istom mjerilu na crtež. Sve projekcije istog predmeta koje tvore cjelinu, crtaju se u istom mjerilu. Izuzetak je, ako postoji veći broj dijelova i detalja na istom crtežu, mogu se primijeniti različita mjerila. Mjerilo koje prevladava na crtežu naziva se glavno mjerilo crteža. Glavno mjerilo upisuje se povećano u zaglavlju. Ostala mjerila upisuju se u zaglavlje ispod glavnog mjerila manjim brojevima i pored svakog dijela crteža na koji se odnose. Mjerilo se označava u zaglavlju rječju "Mjerilo", slovom "M" ili samo brojčanim odnosom. Brojčani odnos upisuje se na sljedeći način: "veličina na crtežu : veličina u naravi". Normom ISO 5455/12.79 propisana su mjerila navedena u tablici. Bez obzira na to, crta li se predmet u naravnoj,umanjenoj ili uvećanoj veličini, u crtež se uvijek unose stvarne mjere predmeta.Vrste crteža

a) b)

Radi postizanja što veće jasnoće i preglednosti, u tehničkim crtežima primjenjuju se crte različitih vrsta i širina. Važnost ispravne primjene različitih vrsta crta ilustrirana je primjerom na slici. U tehničkom crtanju koriste se sljedeće vrste crta:puna crta, isprekidana crta, crta-točka- crta, prostoručna crta, cik-cak crta, crta-dvotočka- crta.Važnost pojedinih dijelova crteža ističe se širinom pojedinih crta. Na jednom crtežu primjenjuju se dva stupnja širine pojedinih vrsta crta: široke crte (stupanj širine 1), uske crte (stupanj širine 2).

TEHNIČKO PISMOZa ispisivanje natpisa, oznaka i brojeva u tehničkim crtežima normom ISO 3098/1 propisana je primjena tehničkog pisma (slika 1). Znakovi tehničkog pisma mogu se ispisivati pod kutom od 75% ili uspravno. Normom se propisuje:nazivna visina H pisma, širina crte, širina znakova.Nazivna visina H je visina velikih slova i brojeva. Veličinom H određene su i sve druge dimenzije slova i brojeva. Visina malih slova iznosi 7/10 H. Širina velikih slova iznosi 7/10 H, a širina malih slova i brojeva 6/10 H. U primjeni su dva reda nazivnih visina izraženih u mm:

red 1: 2; 2,5; 3; 4; 5; 6; 8; 10; 12; 16; 20red 2: 1,8; 2,5; 3,5; 5; 7; 10; 14; 20

Tehničko pismo može biti usko, normalno ili široko. Širina crte za normalno pismo iznosi 1/10 H, a za usko 1/14 H.

Nazivna visina i širina pisma odabiru se ovisno o raspoloživom prostoru i značenju teksta. Razmaci između pojedinih znakova nisu strogo propisani, ali najpregledniji izgled se postiže ako su jednolike površine između pojedinih znakova. Znakovi tehničkog pisma, prema normi ISO 3098/1, prikazani su na slici .

a) Crtež predmeta uz primjenu samo jedne vrste crta,b) Crtež predmeta uz primjenu različitih vrsta crta.


Slika 1: Znakovi tehničkog pisma prema normi ISO 3098/1.VRSTE PROJEKCIJA

Ortogonalna projekcija

Pogledi u okviru ortogonalne projekcija

Raspored pogleda u okviru ortogonalne projekcije.

U tehničkom crtanju predmeti se prikazuju tako da se jednostavno mogu odrediti sve njegove dimenzije. Pri tome je potrebno trodimenzionalne objekte prikazati u dvodimenzionalnom prostoru crtaćeg papira. To se ostvaruje primjenom projekcija. Projekcija je prikaz trodimenzionalnog predmeta uravnini. Za tehničke crteže, u pravilu se primjenjuje ortogonalna projekcija. Pravila ortogonalne projekcije su: 1.zrake projiciranja su okomite na ravninu crtanja, 2.predmet se nalazi između ravnine crtanja (projiciranja) i crtača, 3. u projekciji se crta onaj dio predmeta koji se vidi u smjeru gledanja.

Ortogonalna projekcija omogućava ukupno 6 različitih pogleda:A - nacrt (pogled sprijeda),B - tlocrt (pogled odozgo),C - desni bokocrt (pogled s lijeve strane),D - lijevi bokocrt (pogled s desne strane),E - gornji tlocrt (pogled odozdo),F - stražnji nacrt (pogled straga).


Prostorni crtež

a)

b)

Primjer aksonometrijske projekcije kocke:

a) izometrijska projekcija,b) dimetrijska projekcija

Položaji osi i prikrate kod različitih vrsta aksonometrijskih projekcija prikazane su na slici.. Slika a) prikazuje izometrijsku projekciju, a slika b) dimetrijsku projekciju kocke. Općenito se može reći da su aksonometrijske projekcije lako razumljive, ali nisu prikladne za kotiranje složenih predmeta.

a) b) c)

Za uočavanje složenih detalja nekih predmeta prikladno je primijeniti prostorni prikaz koji prikazuje trodimenzionalni predmet jednom projekcijom u ravini. Da bi se objekti iz trodimenzionalnog prostora mogli projicirati na dvodimenzionalnu ravninu nužno je bar jednu prostornu dimenziju prikazati pod nekim kutom. Takve vrste projekcije nazivaju se aksonometrijske projekcije. Prema smještaju glavnih osi i prikrati u smjeru pojedinih osi razlikuju se sljedeće vrste aksonometrijskih projekcija:

Izometrija - osi su ravnomjerno razmještene pod kutovima od 120º, nema prikrate u smjeru osi.

Dimetrija - dvije osi su pod kutovima od 7º i 90º bez prikrate, a jedna pod kutom od 42º s prikratom 1:2.

Trimetrija - svaka os ima drugačiji nagib i prikratu.

Kosa projekcija - dvije osi su pod kutom od 90º i bez prikrate, a treća je pod kutom od 30º, 45º ili 60º s proizvoljnom prikratom.

Ključne riječi: crtež, zaglavlje, sastavnica, mjerila, tehničko pismo, projekcije, kotiranjePitanja:

1. Što je tehnički crtež?2. Koja je namjena tehničkog crteža?3. Što je zaglavlje, a što sastavnica? Iskaži važnost mjerila.4. Opiši tehničko pismo5. Navedi vrste projekcija.

Različiti prostorni prikazi istog objekta:a) ortogonalna projekcija,

b) izometrijska projekcija, c) dimetrijska projekcija.


16. TEMA: Čitanje tehničkog crteža i shemaTCP 1.r

Zadatak je tehničkog crtanja da se pomoću crteža ili skupa crteža jednoznačno definira oblik, funkcija, izmjere (veličine), vrsta obrade, materijal, kvaliteta, tolerancije duljinskih izmjera i tolerancije položaja i oblika te ostale bitne karakteristike dijelova.Tako precizno definiranje mora biti jasno i jednoznačno svim inženjerima i tehničarima na svijetu, bez obzira na njihovo pismo ili jezik kojim govore.Tehničko crtanje predstavlja posebnu disciplinu i stoga je polazna osnova tehničke pismenosti svakog inženjera ili tehničara. Tehnički crtež kao njegov rezultat , objedinjavanjem oblika sbrojevima, simbolima i tehničkim pismom, sredstvo je izražavanja pomoću kojeg se definira i čuva od zaborava ideja i uputa, potrebna za izradu postrojenja, stroja, uređaja i njihovih sastavnih dijelova,tj. Tehničko je crtanje internacionalni jezik pomoću kojeg međusobnokomuniciraju svi strojarski inženjeri i tehničari na svijetu.Značajan dio crtežnog dijela tehničke dokumentacije u prometu predstavljaju:električne sheme - prikazi načina povezivanja i međusobnih odnosa uređaja, dijelova uređaja, dijelova mreže i postrojenja kod upravljanja prometom na raskrižjima ili prometnicama, dijagrami - prikazi vremenskog tijeka i odnosa između raznih operacija, fizikalnih veličina i stanja pojedinih elemenata, tablice - sadrže podatke koji nadomještaju ili dopunjavaju sheme ili dijagrame. U shematskim prikazima uređaja i sustava važnu ulogu ima primjena grafičkih simbola.Grafički simbol predstavlja standardni oblik koji zamjenjuje skupinu istovrsnih elemenata. Pored simbola upisuje se oznaka koja označava i identificira pojedini element. Podaci o različitim svojstvima pojedinih elemenata upisuju se u popise elemenata. Da bi se osiguralo ujednačeno korištenje oblika grafičkih simbola i razumijevanje shema, oblici grafičkih simbola u tehničkim crtežima propisuju se normama. Razvijen je niz nacionalnih normi. Da bi se osigurala ujednačenost na međunarodnoj razini, razvijene su i međunarodne norme u okviru IEC (International Electrotechnical Commision). Pregled nekih simbola i oznaka u skladu s IEC normama prikazan je na slikama.

Grafički simboli osnovnih elemenata električnih krugova

IZGLED ZNAKA

OZNAKA A25 A14 B31 B32 B58 C16 C92

Primjeri označavanja prometnih znakova na crtežima

Ključne riječi: tehničko crtanje, tehnička dokumentacija, grafički simboli. Pitanja:

1. Iskaži važnost tehničkog crtanja2. Navedi tehničku dokumentaciju značajnu za promet3. Iskaži definiciju grafičkih simbola


4.CESTOVNA VOZILA

17.TEMA - Otto motor, princip rada i karakteristikeTCP 1.r

VMV 1.rBenzinski (Otto) motori dobili su ime po njihovom izumitelju Nicolasu Augustu Ottu koji je 1876. godine prvi puta demonstrirao četverotaktni benzinski motor kakvog danas poznajemo u osnovnoj koncepciji. U benzinskim motorima izgara gorivo stvarajući energiju potrebnu za gibanje. U benzinskom motoru se benzinske pare miješaju sa zrakom i pale iskrom. Smjesa zraka i benzina izgara eksplozivnom brzinom, i zagrijana se smjesa plinova brzo širi. U većini benzinskih motora to širenje pokreće klip kroz cilindar, a gibanje klipa pokreće vratilo motora te se tako pravocrtno gibanje pretvara u kružno (rotacijsko). Kod većih se motora, naizmjence, smjesa pali unekoliko cilindara, jer se tako dobiva jednoličniji zakretni moment. U rotacijskom benzinskom motoru, koji nema cilindara, plinovi izravno okreću rotor.

Dvotaktni motor

Dvotaktni je motor najjednostavniji benzinski motor, a nalazimo ga u mopedima, vanbrodskim motorima, lančanim pilama, pa čak i nekim malim automobilima. Njihov radni ciklus ima dva takta. Najprije se diže klip u cilindru, koji zatim sabija smjesu goriva i zraka u prostor pri glavi cilindra. Istodobno se s donje strane cilindra usisava nova zapaljiva smjesa. Komprimirana smjesa pali se iskrom koju stvara struja visokog napona, pa zagrijani plinovi vraćaju klip niz cilindar. To gibanje predstavlj drugi ili radni takt motora. Spuštanje klipa potiskuje svježu gorivu smjestu kroz dovodni kanal koji vodi do prostora iznad klipa. Ta svježa smjesa izbacuje izgorjele plinove kroz ispuh, a zatim biva sabijena dizanjem klipa.

Našavši se u gornjem položaju, klip zatvara izlazne otvore, tako, da plinovi koji se šire ne mogu izaći. Taj se otvor otvara kad se klip nađe u donjem položaju. Klip, svojim gibanjem,,otvara i zatvara i otvore za dovod zraka i goriva, kao i dovodni kanal.

Spuštanje klipa okreće tzv. koljenasto vratilo, a ono opet u povratnom taktu podiže klip. Za koljenasto je vratilo pričvršćen zamašnjak ( masivniji što je broj klipova manji) koji nastavlja okretati vratilo i kad klip dođe u donji položaj. Zamašnjak pretvara izboje energije silaznoga klipa u prilično glatko, kontinuirano gibanje, a on zapravo i vraća klip, dižući ga u cilindru, u drugom dijelu svakog ciklusa. Dvotaktni motori su razmjerno jeftini, ali su prilično nedjelotvorni pretvarači energije goriva u mehaničku energiju. Zbog toga mnogi veći motori imaju četverotaktni ciklus koji je efikasniji.

Dvotaktni motor – princip rada


Četverotaktni motori

Kod četverotaktnih motora klip se giba u četiri takta. Prvi takt je spuštanje klipa, tzv. takt usisavanja, u kojem se smjesa goriva i zraka usisava u prostor iznad klipa. Potom se klip, u taktu kompresije, podiže i tlači smjesu. Sabijena se smjesa pali električnom iskrom, nakon čega u trećem ili radnom taktu, zagrijani plinovi guraju klip prema dolje. Potom se klip diže još jednom, ovaj put da istisne sagorjele plinove. Nakon četvrtog takta, tj. takta ispuhivanja, čitav se slijed ponavlja.Iako je četverotaktni motor djelotvorniji od dvotaktnog, i u njemu se samo trećina energije goriva pretvara u korisnu energiju gibanja. Ostatak se rasipa. Najveći dio energije iz motora odlazi s toplinom ispušnog plina i hlađenjem motora tekućinom ili zrakom. Manji dio energije troši se za pogon pomoćnih uređaja, primjerice ventilatora, generatora struje, crpke za podmazivanje i slično.

Črtverotaktni motor – princip radaČetverotaktni motor ima danas vrlo široku primjenu. Izrađuje se u raznim veličinama, od vrlo malih motora (za modalarstvo), pa do motora od nekoliko tisuća kW. Najpoznatija i vjerojatno najraširenija primjena je u automobilskoj industriji. Velika primjena četverotaktnih motora je na brodovima i brodicama, kao porivni motori ili kao agregati za električnu energiju. Veći četverotaktni motori se upotrebljavaju na brodovima, iako im još uvijek oštru konkurenciju čine dvotaktni motori, koji imaju veći stupanj iskorištenja.Rotacijski motoriDa bi se izbjeglo potresanje motora i da bi se pojednostavio njegov rad, učinjeni su mnogi

pokušaji da se konstruira takav motor koji ne bi imao dijelove koji se povratno gibaju. Od tih je strojeva najpoznatiji Wankelov rotacijski motor. On radi isto kao i četverotaktni motor, ali širenje zapaljene smjese pokreće trostrani rotor koji se kružno giba, uvijek u istom smjeru.

Prvi automobil s Wankelovim motorom pojavio se na tržištu 1964. godine. Cilj proizvodnje takvog motora sastojao se u tome da se, zahvaljujući dijelovima koji se


kružno gibaju, smanje potresanja (vibracije) motora te da se smanji potrošnja goriva. Međutim, Wankelovi motori imaju svoje nedostatke, pimjerice složenu gradnju brtvenih letvica. Današnji Wankelovi motori troše više goriva nego klipni motori, ali su lakši i jednostavniji. U današnje se automobile izuzetno rijetko ugrađuju.

Ključne riječi: Otto (benzinski motor), dvotaktni motor, četverotaktni motor, Wankelov rotacijski motor

Pitanja:1. Objasnite princip rada Otto motora?2. Navedite osnovne karakteristike dvotaktnih motora.3. Navedite osnovne karakteristike četverotaktnih motora.4. Navedite osnovne karakteristike rotacijskih motora.

18. Tema: Klipni mehanizam i blok motoraVMV 1.r

Klipni mehanizam

Klipni mehanizam je mehanizam koji pretvara pravocrtno gibanje klipa- preko klipnjače- ukružno gibanje koljenastog vratila.

Klipni mehanizam

Klipni mehanizam obuhvaća: • klip• klipnjača• koljenasto vratilo

Klip i klipni prsteni Klipnjača Koljenasto vratilo

Klip je dio klipnog mehanizma koji je odgovoran za kvalitetno i postojano tlačenje smjese kao i preuzimanje sile potiska u radnom (ekspanzijskom) taktu. Klip mora odvojiti prostor izgaranja od kućišta koljenastog vratila, tijek izgaranja (radni takt) pretvoriti u silu te ga-


preko klipnjače i koljenastog vratila- predati kao okretni moment i toplinu s čela klipa prenijeti na stjenke cilindra. Današnji klipovi izrađuju se od legure aluminija i drugih metala. Klipni prsteni su elastični prsteni koji leže u žljebovima na klipu, a moraju spriječiti izlaženje plinova iz prostora iznad klipa u kućište koljenastog vratila.

Klipnjača je dio klipnog mehanizma koji povezuje klip s koljenastim vratilom. Zadatak klipnjače tijekom usisa, kompresije i ispuha je pretvoriti okretni moment s koljenastog vratila u silu i predati je klipu. Tijekom ekspanzije, klipnjača mora preuzeti silu s klipa i prenijeti na koljenasto vratilo.

Koljenasto vratilo je dio klipnog mehanizma poznato još i kao radilica. Koljenasto vratilo pretvara silu s klipnjače u okretni moment te pretvara pravocrtno gibanje u rotaciju. Prenosi svu snagu motora na transmisiju vozila. S obzirom na velika naprezanja, koljenasto vratilo je izrađeno od čelika oplemenjenog kromom i molibdenom.

Blok motoraBlok motora je osnovni dio motora koji objedinjuje i nosi sve funkcijske sklopove motora.

Blok motora obuhvaća cilindre, rashladni plašt i kućište klipnog mehanizma. On sprječava izlaz radnog medija, rashladnog sredstva i maziva, a istovremeno sprječava ulaz prašine, vlage i prljavštine. U pojedinim slučajevima blok služi i kao nosivi dio konstrukcije vozila (npr. kod traktora, motocikla, formule itd.). Blok je ujedno i najteži dio motora te se smanjivanjem, upravo njegove mase, može najviše smanjiti masa cijelog motora.

Postoji više podjela i konstrukcijskih izvedbi bloka motora. Danas se najčešće ugrađuju cilindarski blokovi i blokovi s uloženim cilindarskim košuljicama. Kod cilindarskih blokova, blok motora izliven je od čelika i u njega su uprešani cilindri. Nakon uprešavanja, cilindri se strojno obrađuju na točan promjer klipa. Na bloku su izliveni i obrađeni svi prihvati za ostale dijelove motora, kao i kanali za cirkulaciju rashladne tekućine. Nedostatak ovih blokova je njihova velika masa. Pojedini proizvođači automobila ne uprešavaju cilindre u blok motora,već ih postavljaju naknadno kao zasebne sklopove. Takvi blokovi poznati su pod nazivom blokovi s cilindarskim košuljicama. Za razliku od prethodnog tipa bloka motora, ovaj ima nekoliko prednosti. Kao prvo, moguće je izliti blok od aluminija, što znatno smanjuje težinu motora. Nadalje, nakon dotrajalosti cilindara, nije ih potrebno brusiti na veći promjer ili promijeniti cijeli blok ako se ne može više brusiti, već se jednostavno promijeni cilindarska košuljica.

Blok s cilindrima Cilindarska košuljica

Ključne riječi : klipni mehanizam, klip, klipnjača, koljenasto vratilo, blok motora, cilindar, cilindarska košuljica.


Pitanja:1. Što je klipni mehanizam? 2. Navedite dijelove koji sačinjavaju klipni mehanizam !3. Što je blok motora?

19. Tema: Dijelovi i sustavi motoraTCP 1.r

VMV 1.rSvako vozilo koje u sebi ima motor naziva se motorno vozilo. Kako bi nam bilo lakše odrediti dijelove i sustave motora, pogledajmo konstrukciju cjelokupnog motornog vozila.

Konstrukcija motornog vozilaS obzirom na vrstu motora razlikujemo: otto, diesel i wankel motor. U daljnjem tekst bit će riječ samo o ottovom motoru.Četverotaktni ottov motor ima četiri osnovna dijela i dodatne sustave:

• kućište motora• klipni mehanizam• razvodni mehanizam• sustav za stvaranje smjese• pomoćni sustavi

Kućište motora sačinjavaju: uljno korito (karter), blok motora, poklopac glave i brtve.

Uljno korito Blok motora Glava motora Brtva glave

Klipni mehanizam je mehanizam koji pretvara pravocrtno gibanje klipa preko klipnjače u kružno gibanje koljenastog vratila. Klipni mehanizam čine klip s prstenima, klipnjača i koljenasto vratilo (radilica).

Klip i klipni prsteni Klipnjača Koljenasto vratilo

Razvodni mehanizam je mehanizam koji ima zadatak upravljati izmjenom radnog medija kroz otvore za usis i ispuh. Mehanizam određuje trenutak otvaranja i zatvaranja ventila.


Sačinjavaju ga ventili, opruge, klackalice, podizači ventila, bregasto vratilo, remeni ili lančani prijenos. Razvodni mehanizam dobiva pogon od koljenastog vratila preko zupčastog remena, lančastog prijenosa ili zupčanika na bregasto vratilo. Brjegovi bregastog vratila preko prijenosnih članova, primjerice podizača, suprotstavljajući se silama opruga ventila, otvaraju usisne i ispušne ventile. Sile opruga potom zatvaraju ventile.

Ventil s oprugom Klackalica ventila Podizač ventila

Bregasta osovina

Zadaća sustava za stvaranje smjese je stvoriti homogenu smjesu u točno određenom omjeru koji odgovara trenutačnim potrebama motora.Osim toga treba stvoriti što manju količinu štetnih tvari u ispušnim plinovima. Sustav za stvaranje smjese sačinjava spremnik goriva, pumpa, filtar goriva, usisna cijev i sustav za ubrizgavanje.

Spremnik goriva Pumpa goriva Filtar goriva

Pomoćni sustavi su sustavi u vozilu koji su neophodni za funkcioniranje motora. Sačinjavaju ga: sustav za paljenje, podmazivanje, hlađenje i ispušni sustav. Današnja vozila imaju upravljački sklop (računalo) koji objedinjuje više sustava u jednu cjelinu pa je teško pojedine sustave jasno razgraničiti (npr. sustav za ubrizgavanje i paljenje smjese).

Sustav ubrizgavanja


Sustav hlađenja

Sustav za podmazivanje Ispušni sustav

Ključne riječi:kućište motora, klipni mehanizam, razvodni mehanizam, podmazivanje motora, hlađenje motora, sustav za ubrizgavanje, ispušni sustav.

Pitanja:1. Navedite osnove funkcionalne cjeline motora2. Imenujte osnovne dijelove motora

20. Tema: Diesel motor, princip rada i karakteristikeTCP 2.r

VMV 2.rDiesel motor( kako ga danas nazivamo) patentirao je Rudolf Diesel 1892. godine. Teoretski, rad benzinskog i diesel motora vrlo je sličan. U oba slučaja radi se o motorima s unutarnjim sagorijevanjem koji pretvaraju kemijsku energiju goriva u mehaničku. Razlika je u načinu sagorijevanja.

Princip radaKod benzinskih motora, smjesa goriva i zraka sabija se u drugom taktu motora i zapaljuje iskrom. U dizel motorima, zrak se sabija u drugom taktu, nakon čega se ubrizgava gorivo i dolazi do samozapaljenja smjese uslijed visoke temperature komprimiranog zraka. Tlačenjem zraka u taktu sabijanja na vrlo visoki stupanj odnosa kompresije (do 25:1) postiže se dovoljno visoka temperatura (cca 700°C) za samozapaljenje smjese nakon ubrizgavanja goriva. Velika efikasnost diesel motora razvijena je teorijom koja potvrđuje da se visokoenergetsko diesel gorivo brže i djelotvornije veže s molekulama kisika koje su kompaktne u stlačenom zraku.


Dakle, umjesto smjese goriva i zraka, u diesel motor kroz usisnu granu ulazi samo zrak. U točno definiranom vremenu (moment paljenja) neposredno prije dolaska klipa u gornju mrtvu točku, u taktu sabijanja pod pritiskom se ubrizgava gorivo kroz injektor u cilindar motora. Kod dizelskih motora postoje dvije vrste injektora, mehanički i elektromagnetski. Mehanički injetori otvaraju se pod pritiskom goriva koje tlači mehanička pumpa visokog pritiska, poznata kao Bosch (boš)-pumpa.

Na slici mehaničkog injektora, crvenom bojom označen je ulaz goriva. Pod tlakom od cca 120 bara, gorivo će potisnuti oprugu i doći će do ubrizgavanja. Opruga je točno kalibrirana za svaki tip motora, odnosno injektora, kako bi mogla propustiti gorivo pod točnodefiniranim tlakom. Višak goriva vratit će se u rezervoar kroz odvode na gornjem dijelu injektora.

Klipne i rotacijske pumpeGorivo pod tlakom dolazi iz pumpe visokog pritiska. Razlikujemo dva tipa ovakvih pumpi, klipne i rotacijske. Klipna pumpa ima ugrađenu bregastu osovinu koja, u točno određeno vrijeme, podiže klipiće unutar pumpe i tlači gorivo u svaki injektor.Pored tlačenja goriva, ova pumpa ima zadaću distribucije goriva na injektore premaredoslijedu paljenja, kao i određivanje trajanja ubrizgavanja goriva, ovisno o akceleraciji motora. Slično opisanom razvodniku paljenja kod benzinskih motora, na pumpi su ugrađeni centrifugalni utezi, koji će mijenjati kut paljenja, obzirom na broj okretaja motora. Rotacijska pumpa se češće nalazi kod osobnih vozila. Ova pumpa, opisana u najjednostavnijim crtama, tlači gorivo rotacijom rotora i distribuira ga na injektore u točno određeno vrijeme. Kako bi se pumpe mogle podesiti za točno ubrizgavanje goriva, povezane su lancem ili zupčastim remenom s radnicom motora, kao i u slučaju razvodnika paljenja kod benzinskih motora.

Klipna i rotacijska pumpa visokog pritiska

Indirektni i direktni sustavi ubrizgavanja

Sustavi ubrizgavanja se dijele na indirektne i direktne.Kod indirektnih sustava, gorivo se ubrizgava u pretkomoru. Tlačenjem zraka, u komori se stvara vrtlog. Prilikom ubrizgavanja, gorivo će se ravnomjerno miješati s komprimiranim zrakom. Motori u kojima dolazi do ekspanzije smjese u pretkomorama, rade puno tiše i mekše od motora s direktnim ubrizgavanjem .


Motori s direktnim ubrizgavanjem goriva, postižu veći radni efekt, pa im je zato i potrošnja goriva manja. Kod direktnog ubrizgavanja, injektor ubrizgava gorivo direktno u cilindar motora, odnosno u ekspanzijski prostor, koji se nalazi u samom klipu motora.

Na skici je vidljivo kako je formiran ekspanzijski prostor u samom klipu motora. Kod svakog dizajniranja kompresijskog prostora, vodi se računa o vrtlogu komprimiranog zraka i ravnomjernom miješanju ubrizganog goriva. Ovakvi tipovi motora uglavnom se ugrađuju u komercijalna vozila, a rjeđe u osobna. Razlog tome je upravo ranije spomenuti bučan i tvrd rad motora.

Grijač smjeseGrijač smjese se koristi samo za paljenje motora dok je hladan. Naime, temperatura koja se postiže tlačenjem zraka gubi se preko hladnih stijenki klipova, cilindara i glave motora. Kako bi došlo do potrebne temperature za zapaljenje smjese; koriste se grijači. Za razliku od nekadašnjih modela vozila, današnji automobili imaju ugrađene tajmere (timer), odnosno mjerače vremena uključenosti grijača. Oni su povezani sa senzorom temperature motora i tako mogu precizno odrediti potrebu za zagrijavanjem smjese. Motori s direktnim ubrizgavanjem goriva, uglavnom se mogu pokrenuti bez uporabe grijača. Obzirom na koncepciju ekspanzijskog prostora, manji je gubitak temperature. Povećani stupanj kompresije, jači pritisak goriva na injektorima i atomizacija ubrizganog goriva, pospješit će paljenje hladnog motora bez grijača.

Grijač smjese

Common RailDanašnja dizelska vozila upotrebljavaju Common rail sustav ubrizgavanja goriva. Vrijeme i trajanje ubrizgavanja određuje kontrolna jedinica. Isto kao i kod benzinskih motora, kontrolna jedinica vrlo precizno određuje moment ubrizgavanja, kao i potrebnu količinu goriva, kalkulirajući na osnovu prikupljenih podataka senzora motora. Za sami početak, ovakvim načinom ubrizgavanja goriva, eliminirana je vrlo komplicirana i skupa pumpa visokog pritiska. Sada se koristi jednostavnija pumpu vrlo visokog i konstantnog pritiska (1200-2000bara). Eliminirana su metalna crijeva od pumpe do injektora. Umjesto njih, koristi se Common rail, odnosno zajednička cijev visokog pritiska, koja povezuje sve injektore motora.


Common rail sustav

Ključne riječi: Diesel motor,klipna pumpa, rotacijska pumpa

Pitanja:

1. Objasnite princip rada diselskog motora2. Na kojem principu rade klipne, a na kojem rotacijske pumpe?3. Objasnite indirektni i direktni sustavi ubrizgavanja4. Objasnite Common Rail sustav ubrizgavanja

21. Tema: Prijenosnici snage na cestovnim vozilima; spojka, mjenjač i diferencijal

TCP 2.rVMV 2.r

Prijenosnici snage na cestovnim vozilimaZa pokretanje vozila potrebna je snaga motora ugrađenog u vozilo. Ta se snaga prenosi do pogonskih kotača tansmisijskim uređajima (transmisijom). Transmisija se sastoji od spojke, mjenjača, kardanskog vratila, diferencijala i poluosovina.

Prijenosnik snage – transmisija vozilaSpojkaSpojka je naprava za međusobno spajanje vratila. Ona spaja motor s ostalim dijelovima transmisije vozila. Spojka omogućuje:

• prijenos okretnog momenta s motora na mjenjač• prekid tijeka snage s motora na mjenjač• lagano i meko pokretanje vozila


Direktnim spajanjem koljenastog vratila s transmisijom ne bi bilo moguće mijenjati odnose prijenosa okretaja motora i pogonskih osovina. Stoga, na spoju motora s transmisijom vozila potreban je spojnički sklop koji se zove spojka. Spojnički set motora ili spojka sastoji se od:

• kućišta spojke (korpa)• tanjura spojke (disk ili lamele)• potisnog ležaja• potisne ploče

Kućište spojke spojeno je vijcima sa zamašnjakom, a unutar njega je smještena potisna ploča i tanjurasta opruga. Tanjur spojke prenosi okretni moment, sa zamašnjaka i potisne ploče, na vratilo spojke (ulazno vratilo mjenjača). Potisni ležaj odvaja nerotirajuću potisnu vilicu od rotirajuće tanjuraste opruge. Prenosi potisak vilice na tanjurastu oprugu uslijed čega dolazi do odvajanja potisne ploče i prekida tijeka snage. Potisna ploča spojena je s kućištem spojke.

Spojka: a) odvaja i b) ukapča Tanjurasta spojka

Mjenjač

Mjenjač je sklop osovina i zupčanika međusobno povezanih i smještenih u mjenjačkoj kutiji. Mjenjač je s jedne strane povezan na vratilo spojke (ulazno vratilo), a s druge strane s pogonskom osovinom vozila, odnosno kardanskim vratilom (izlazno vratilo).

Polugom se odabire prijenosni omjer (tzv. brzina) unutar mjenjača. Ovisno o odabranom prijenosu, odnosno uzubljenom paru zupčanika, na izlaznom vratilu se dobije željeni broj okretaja i snaga, u odnosu na motor. Prilikom odabiranja prijenosnog omjera jedan snop zupčanika unutar mjenjača mora mirovati, odnosno cijela transmisija od kotača do motora ne smije biti u spoju. To omogućuje spojka.

Diferencijal Diferencijal omogućuje prijenos okretnog momenta pri različitim brzinama vrtnje pogonskih kotača. Razlika u kutnim brzinama javlja se:

• pri kretanju vozila u zavoju• na neravnoj podlozi• pri različitim promjerima kotača

Osnovni zadatak diferencijala je: • uskladiti različite brzine vrtnje pogonskih kotača• ravnomjerno razdijeliti okretne momente (snagu) na pogonske kotače


Diferencijal

Ključne riječi:prijenosnici snage, transmisija, spojka, mjenjač, diferencijal.

Pitanja:1. Zbog čega se ugrađuju prijenosnici snage u vozila? 2. Što sačinjava transmisiju vozila?

22. Tema: Otto i diesel motorVMV 1.r

Motori s unutarnjim izgaranjem su motori kod kojih gorivo izgara u radnom prostoru koji služi za pretvaranje kemijske energije goriva u toplinsku, a potom iz toplinske energije u mehanički rad. Klipni (stapni) motori se dijele- prema vrsti goriva i procesu koji se odvija u motorima na:

• benzinske (Otto) motore - usisavaju gorivu smjesu ili zrak, a gorivo se ubrizgava izravno u cilindar. U trenutku kad počinje izgaranje, u cilindru se već nalazi gotova smjesa koja se pali stranim izvorom (električnom iskrom).

• dizelske motore - usisavaju zrak, a gorivo se ubrizgava u vrući komprimirani zrak i samo se pali uslijed visoke temperature

Radni procesRadni proces svih klipnih motora ima četiri dijela koji slijede jedan iza drugoga.To su :

1. USIS svježe radne tvari2. KOMPRESIJA radne tvari3. izgaranje i EKSPANZIJA4. ISPUH tj. izbacivanje istrošene radne tvari

Ukupno trajanje procesa izražava se pomoću zakreta glavnog vratila motora tj. koljenastogvratila ili radilice. Trajanje procesa iznosi:

• 2 okretaja koljenastog vratila - kod četverotaktnih motora• 1 okretaj koljenastog vratila - kod dvotaktnih motora.

Dvotaktni i četverotaktni motoriPrema taktnosti, stapni motori se dijele na:

• dvotaktne • četverotaktne motore

Dvotaktni motoriPrincip rada dvotaktnog motora je jednostavan. Dvotaktni motor ima dva takta. Prvi takt sadrži usis i komprimiranje zraka, dok je drugi takt radni, odnosno sadrži ekspanziju i ispuh. Kretanjem klipa iz donje mrtve točke (u daljnjem tekstu DMT) započinje prvi takt. Na donjem dijelu košuljice cilindra nalaze se usisni kanali za usisavanje svježeg zraka kojeg potiskuje puhalo. Prolaskom klipa iznad usisnih kanala prestaje dotok svježeg zraka i počinje


komprimiranje zraka. Klip se kreće ka gornjoj mrtvoj točki (u daljnjem tekstu GMT). Kada klip stigne u GMT započinje radni takt. Međutim, ubrizgavanje goriva započinje nekoliko stupnjeva prije GMT. Ubrizgavanjem goriva u prostor cilindra, ono se samozapaljuje, zbog visoke temperature komprimiranog zraka i fino raspršenih čestica goriva. Gorivo se ubrizgava pod tlakom od oko 150 bara. Nakon ekspanzije, klip kreće prema DMT i okreće koljenasto vratilo na koje je spojen preko križne glave i spojnice. Ispuh počinje kada klip svojim gibanjem prema DMT otvori ispušne kanale na košuljici cilindra, koji su smješteni iznad usisnih kanala, tako da većina izgorene smjese izađe izvan prostora cilindra tako da kada klip otvori usisne kanale, svježi zrak pomogne ispiranju cilindra od izgorene smjese. Dolaskom klipa u DMT završava radni takt i započinje prvi.Gornji opis je opis rada dvotaktnog Dieselova motora.Za benzinske motore postoje neke razlike. U cilindar se ubacuje smjesa zraka i goriva, ona se tlači, a zatim, nekoliko stupnjeva prije GMT, pali iskrom iz svjećice.

Četverotaktni motoriPrincip rada četverotaktnih motora je malo složeniji od rada dvotaktnog motora. Četverotaktni motor ima četiri takta. Prvi takt je usis gorive smjese ili zraka. Kretnjom klipa iz GMT prema DMT otvara se usisni ventil koji se zatvara neposredno prije dolaska kilpa u DMT. Slijedi

drugi takt ili komprimiranje smjese (zraka). Kretnjom klipa iz DMT prema GMT, klip komprimira smjesu (zrak) koja se pali nekoliko stupnjeva prije GMT. Kod benzinskih motora svjećica pali smjesu zraka i benzina, a kod dizel motora- gorivo se ubrizgava u cilindar u kojem je stlačeni zrak visoke temperature i ono se samozapaljuje. Treći takt je ekspanzija koja je radni takt. Klip se giba iz GMT prema DMT eksplozijom nastalom zapaljivanjem smjese. Nešto prije DMT, otvara se ispušni ventil i klip svojim

gibanjem prema GMT istiskuje izgorenu smjesu izvan cilindra. Nešto prije GMT otvara se usisni ventil koji dodatno pospješuje ispiranje cilindra. Dolaskom klipa u GMT zatvara se ispušni ventil i završava ispušni tak, te proces počinje ispočetka.

Otto (benzinski) motorNicolaus August Otto je 1876. u motorima s unutarnjim izgaranjem ostvario proces kojeg danas nazivamo Otto proces. Otto proces je odredio današnje procese u benzinskim motorima. Kod ovog procesa je značajno da se goriva smjesa tada stvarala izvan cilindra (rasplinjač), pri

temperaturama koje su slične temperaturi okoline. Pri tome se upotrebljavaju plinovita ili lako hlapljiva goriva, danas najčešće benzin. Danas je moguće i stvaranje smjese u cilindru. Goriva smjesa se ubacuje u cilindar pri atmosferskom tlaku (ili blizu atmosferskog tlaka), komprimira se u njemu i zatim pali. Kako je u cilindru smjesa goriva i zraka, omjer kompresije ne smije biti prevelik, da se ne bidogodilo samozapaljenje.Ono se kod Otto procesa mora izbjeći, a paljenje se vrši pomoću iskre koju baca

svjećica, u točno određenom trenutku. Omjer kompresije ne smije biti velik, nego je razmjerno nizak i kreće se od 6:1 do 10:1, u posebnim slučajevima danas do 15:1 (kod posebnih izvedbi na plin).


Diesel motorDizelski motor je motor s unutarnjim izgaranjem koji koristi dizel kao pogonsko gorivo i koji radi Dieselovim ciklusom. Izumio ga je 1892. njemački inženjer Rudolf Diesel. Dizelski

motor je karakterističan po tome što nema svjećice.U cilindru se komprimira čist zrak, koji postiže toliku temperaturu da se nakon ubrizgavanja goriva u

cilindar motora, gorivo samozapaljuje. Tlakovi i temperature u cilindru su

veći nego kod benzinskih motora, kao i stupanj iskorištenja.Rudolf Diesel je svoju prvu izvedbu motora napravio ubrizgavanjem goriva uz pomoć stlačenog zraka, koji je raspršivao gorivo i ubacivao ga u cilindar uz pomoć sapnice. Nedostatak ovog sustava je bio

veličina kompresora zraka i velika energija potrebna za njegov pogon. Zbog ovih nedostataka uvedena je dostava goriva mehaničkim putem,tj. preko sisaljke visokog tlaka, koja je dizala tlak tekućine i kroz raspršivač je ubacivala u cilindar u vidu fine magle goriva.Velika većina dizelskih motora upotrebljava sustav s ubrizgavanjem goriva sisaljkom. To se

izvodi na više načina. Starije izvedbe su imale mehaničku sisaljku pokretanu kvrgom bregaste osovine ili posebnim pogonom izvedenim sa koljenastom osovinom, dok nove izvedbe većinom imaju moderne sustave zajedničkog voda (common - rail) ili hidraulične sustave za ubrizgavanje, gdje su u bloku sisaljka i rasprskač.

Razlika između Otto i Diesel motoraPo većem broju svojih sastavnih dijelova Dieselov motor je istovjetan benzinskom motoru.Oba motora imaju klip, košuljicu, glavu i sustav prijenosa gibanja iz ravnocrtnog u kružni. Obje vrste motora mogu biti izvedene kao dvotaktni i četverotaktni motor. Jedina prava razlika je kod sustava goriva i njegovog paljenja.Kod benzinskog motora, smjesa goriva i zraka se stvara izvan cilindra i tijekom usisa se ubacuje u cilindar i komprimira. Paljenje komprimirane smjese se vrši svjećicom. Dieselov motor usisava samo zrak, a kako ima veći stupanj kompresije, tlači zrak na veću temperaturu (700 do 900 stupnjeva C) i na veći tlak. Pri kraju kompresije gorivo se ubacuje u cilindar, uz pomoć sisaljke koja postiže veliki tlak (visokotlačna sisaljka) i uređaja koji gorivo raspršuje na sitne kapljice (rasprskač).Uslijed visoke temperature okoline sitne kapljice goriva se samozapaljuju i tako proizvode energiju unutar cilindra.Osnovna razlika između Ottova i Dieselova procesa je u krajnjem tlaku kompresije koji je znatno veći kod Dieselova procesa, a ujedno i u temperaturi na kraju kompresije. Vrijeme izgaranja kod Ottova procesa je kraće jer je smjesa već napravljena izvan cilindra te se ne troši vrijeme na stvaranje smjese.I gorivo se razlikuje po svom sastavu, gorivo za Otto motore lakše izgara od goriva za Diesel motore.

Ključne riječi: Otto motor, Diesel motor

Pitanja:1. Koja četiri dijela mora imati radni proces svih klipnih motora ?2. Navedite glavne karakteristike dvotaktnih i četverotaktnih motora3. Navedite glavne karakteristike Otto i Diesel motora4. Koja je osnovna razlika između Otto i Diesel motora?


23. Tema: Vrste i konstrukcijski dijelovi sustava za upravljanjeTCP 3.r

VMV 3.rSustav za upravljanje vozilom

Sustav za upravljanje vozilom je upravljački mehanizam koji ima zadatak mijenjati i održavatipravac kretanja te osiguravati neophodan manevar vozila. On je jedan je od najvažnijih sustava motornih vozila.

Danas je najzastupljeniji mehanizam poznat pod nazivom zupčasta letva volana. Međutim,prije zupčaste letve, u vozila su ugrađivani sklopovi od dva zupčanika, poznati pod nazivom glava volana. Ovakve mehanizme danas rjeđe srećemo na automobilima, iako su još uvijek prisutni na teretnim vozilima.

Glava volana Zupčasta letva volana

Zupčasta letva, za razliku od glave volana, ima samo četiri kuglasta zgloba. Prva dva zgloba nalaze se na samom kraju zupčaste letve i poznata su pod nazivom aksijalne kugle spone volana. Nazubljena letva, zupčanik i aksijalne kugle zaštićene su gumenim manžetama koje štite cijeli sklop od ulaska nečistoće i izlaska masti koja podmazuje upravljački mehanizam.

Dijelovi zupčaste letveNa drugom kraju spone zavrnuti su krajnici (kuglasti zglobovi) kojima se spaja letva volana s nosačem glavčine kotača.

Sustav ovješenja (plavo) i upravljanja vozilom

61

Velika poteškoća upravljačkog sustava bila je prijenos okretnog momenta s upravljača do kotača. Taj problem je riješen uvođenjem dodatnog sustava koji pojačava silu okretanja, a poznat je pod nazivom servo-volan.Danas se koriste dvije izvedbe servo-volana:

• hidrauličko upravljanje• elektroničko upravljanje

Hidrauličko upravljanje Elektroničko upravljanje

Hidrauličko upravljanje je slično običnom upravljačkom mehanizmu. Razlika je u nešto robusnijem kućištu i nekoliko cijevi spojenih na njega. Ovisno o okretanju upravljača, ventil će propuštati ulje u lijevu ili desnu komoru zubne letve i potiskivati klip. Vozač automobila još uvijek upravlja vozilom pomoću zupčanika, ali silu okretanja svladava ulje pod pritiskom. Pritisak ulja u sustavu stvara pumpa koju pokreće motor. Ulje iz spremnika napaja pumpu hidrauličkog sustava. Poznato je kako je puno teže okretati upravljač vozila dok vozilo miruje ili pri maloj brzini. Što je brzina veća, upravljač pri skretanju daje manje otpora. Kako bi se smanjila mogućnost nehotičnog okretanja upravljača pri većoj brzini, u sustav je ugrađen ventil regulacije pritiska. Taj ventil je spojen s upravljačkim sklopom koji prima podatke o brzini vozila. Vodeći se podacima o brzini vozila,računalo će smanjivati ili povećavati pritisak ulja u sustavu. Takvom regulacijom pritiska omogućeno je lagano okretanje upravljača dok vozilo miruje, a otežano okretanje upravljača pri većim brzinama.U zadnje vrijeme, umjesto hidraulički potpomognutog upravljanja, koriste se upravljački sustavi potpomognuti električnim motorima. Snaga takvih pomoćnih motora također je računalno kontrolirana, a orijentira se prema brzini kretanja automobila.

Ključne riječi: upravljački mehanizam, zubna letva kotača upravljača, spona, krajnik

Pitanja:1. Čemu služi sustav za upravljanje vozilom? 2. Navedite osnovne dijelove sustava za upravljanje?3. Što znači servoupravljanje?

24. Tema: Osnovni dijelovi kočnih sustava i pomoćni uređaji pri kočenjuTCP 3.r

VMV 3.rOsnovni dijelovi kočnih sustava

Za razliku od nekadašnjeg mehaničkog prijenosa sile s papučice na kočne elemente, danas koristimo hidrauliku. Svi dijelovi jednog hidrauličkog kočnog sustava prikazani su na slici.


Velika poteškoća upravljačkog sustava bila je prijenos okretnog momenta s upravljača do kotača. Taj problem je riješen uvođenjem dodatnog sustava koji pojačava silu okretanja, a poznat je pod nazivom servo-volan.Danas se koriste dvije izvedbe servo-volana:

• hidrauličko upravljanje• elektroničko upravljanje

Hidrauličko upravljanje Elektroničko upravljanje

Hidrauličko upravljanje je slično običnom upravljačkom mehanizmu. Razlika je u nešto robusnijem kućištu i nekoliko cijevi spojenih na njega. Ovisno o okretanju upravljača, ventil će propuštati ulje u lijevu ili desnu komoru zubne letve i potiskivati klip. Vozač automobila još uvijek upravlja vozilom pomoću zupčanika, ali silu okretanja svladava ulje pod pritiskom. Pritisak ulja u sustavu stvara pumpa koju pokreće motor. Ulje iz spremnika napaja pumpu hidrauličkog sustava. Poznato je kako je puno teže okretati upravljač vozila dok vozilo miruje ili pri maloj brzini. Što je brzina veća, upravljač pri skretanju daje manje otpora. Kako bi se smanjila mogućnost nehotičnog okretanja upravljača pri većoj brzini, u sustav je ugrađen ventil regulacije pritiska. Taj ventil je spojen s upravljačkim sklopom koji prima podatke o brzini vozila. Vodeći se podacima o brzini vozila,računalo će smanjivati ili povećavati pritisak ulja u sustavu. Takvom regulacijom pritiska omogućeno je lagano okretanje upravljača dok vozilo miruje, a otežano okretanje upravljača pri većim brzinama.U zadnje vrijeme, umjesto hidraulički potpomognutog upravljanja, koriste se upravljački sustavi potpomognuti električnim motorima. Snaga takvih pomoćnih motora također je računalno kontrolirana, a orijentira se prema brzini kretanja automobila.

Ključne riječi: upravljački mehanizam, zubna letva kotača upravljača, spona, krajnik

Pitanja:1. Čemu služi sustav za upravljanje vozilom? 2. Navedite osnovne dijelove sustava za upravljanje?3. Što znači servoupravljanje?

24. Tema: Osnovni dijelovi kočnih sustava i pomoćni uređaji pri kočenjuTCP 3.r

VMV 3.rOsnovni dijelovi kočnih sustava

Za razliku od nekadašnjeg mehaničkog prijenosa sile s papučice na kočne elemente, danas koristimo hidrauliku. Svi dijelovi jednog hidrauličkog kočnog sustava prikazani su na slici.


Dijelovi hidrauličkog kočnog sustava

Osnovni dijelovi hidrauličkog kočnog sustava su:• papučica kočnice• glavni kočni cilindar• bubanj ili disk kočnica• radni (kočni) cilindar• cijevi• kočna tekućina (ulje)

Pritiskom na papučicu kočnice potiskuje se klip u glavnom kočnom cilindru napunjenom uljem. Klip tlači ulje i prenosi silu na radni cilindar na kotaču. Ulje pod pritiskom istiskuje klip iz radnog cilindra, koji obavlja radnju širenja (bubanj kočnica) ili stiskanja (disk kočnica) kočnih elemenata. Zakonski propisi koji reguliraju sigurnost nalažu ugradnju dvokružnog kočnog sustava u svako vozilo. Naime, ukoliko bi došlo do kvara i ispadanja jednog kruga, vozilo može biti kočeno djelovanjem drugog ..

Dvokružni kočni sustavRadi velike složenosti postavljanja dva kočna sustava (kruga) s dva glavna cilindra na vozilo, ugrađuje se tandem kočni cilindar. Tandem kočni cilindara je dvostruki tlačni cilindar koji ima dva klipa i dvije tlačne komore u zajedničkom kućištu.

Glavni kočioni cilindar – tandem tlačni cilindar


Bubanj kočnice primjenjuju se u osobnim vozilima na stražnjoj osovini. Osnovni dijelovi bubanj kočnice prikazani su na slici dolje.

Osnovni dijelovi bubanj kočnice Prikaz bubanj kočnice

Bubanj je čvrsto spojen s glavčinom kotača te se okreće istovremeno s njom i kotačem. Čeljusti s kočnim oblogama i uređaj za podešavanje čeljusti nalazi se na nosaču kočnice. Prilikom kočenja, čeljusti se sa svojim oblogama potiskuju na bubanj i razvijaju potrebnu silu trenja. Tarna površina kod bubnja je samo s unutarnje strane. S gornje strane postavljen je hidraulički cilindar s dva klipa. Pod pritiskom ulja iz glavnog cilindra, klipovi izlaze iz cilindra i potiskuju obloge na unutarnju tarnu plohu bubnja. Obloge se osiguravaju u poziciji osiguračima. Osigurači su manjeg promjera nego provrti na oblogama, kako bi se omogućilo nesmetano gibanje obloga prema bubnju. Povratne opruge postavljene s gornje i donje strane povezuju obloge i osiguravaju povrat u odvojenu poziciju od bubanj, nakon prestanka kočenja. Uređaj za podešavanje služi za podešavanje razmaka između kočione površine obloga i tarne površine bubnja. Prednosti bubanj kočnica su u tome, što su zaštićene od vanjskih nečistoća, manje se troše tarne obloge i jednostavna je izvedba parkirne kočnice u njih. Nedostaci ovakvih kočnica su teže održavanje i lošije hlađenje jer su zatvorene i slabo se čiste pa im se kočni učinak mijenja.Na automobilima srednje klase, najučestalija kombinacija kočnica sastoji se od disk kočnica na prednjim kotačima i bubanj kočnica na stražnjim kotačima. Skuplji modeli automobila imaju na sva četiri kotača disk kočnicu. Rad disk kočnica može se usporediti s radom kočnica na biciklu. Gibljiva čeljust obuhvaća kotač, a pri kočenju gumenim oblogama tare o naplatak. Kod vozila kočnice ne djeluju izravno na kotač, već na metalnu ploču koja se okreće zajedno s kotačem. U čeljusti kočnice, koji obuhvaća samo dio diska, nalaze se radni klipovi. Osnovni dijelovi disk kočnice prikazani su na slici dolje.

Osnovni dijelovi disk kočnice Prikaz disk kočnice

Metalnim cijevima i gibljivom cijevi dovodi se ulje do prednjih diskova. Pritisak ulja iz glavnog cilindra potiskuje klip iz radnog cilindra koji zatim potiskuje kočione pločice uz tarne površine diska. Na glavčinu kotača postavljen je disk s dvije tarne površine, unutarnjom i vanjskom. Na nosač glavčine vijcima je pričvršćena kočiona čeljust. Prednosti disk kočnica su jednostavno održavanje, dobro hlađenje jer su otvorenog tipa, a samim time i dobro samočišćenje centifugalnom silom. Nedostaci ovakvih kočnica su veće trošenje obloga zbog većih sila kočenja i složena i skupa ugradnja parkirne kočnice.


Pomoćni uređaji pri kočenjuKočnice moraju biti učinkovite, ali ako prejako koče, kotači će se blokirati. Kočenje s blokiranim kotačima je:

• opasno jer vozilo više nema upravljivost• manje učinkovito jer s blokiranim kotačima je put kočenja puno duži

Zbog toga se u vozila ugrađuju pomoćni uređaji pri kočenju. Ti uređaji ne dopuštaju da dođe do blokiranja kotača, a samim time i do proklizavanja.Pomoćni uređaji koji se najčešće ugrađuju u vozila su:

• limitator kočenja zadnjih kotača • ABS (Anti Blockier System)• BAS (Brake Assist System)• ESP (Electronic Stability Program)• TCS (Traction Control System)

Ključne riječi:papučica kočnice, glavni kočni cilindar, bubanj kočnica, disk kočnica, klip, obloga, čeljust.

Pitanja:1. Navedite osnovne dijelove hidrauličnog kočnog sustava2. Objasnite princip rada kočenja s bubanj kočnicama3. Objasnite princip rada kočenja s disk kočnicama

25. Tema: Uloga i vrsta kočnica, vrste kočnih sustavaVMV 3.r

Uloga i vrsta kočnicaKočnice su jedan od najvažnijih dijelova u vozilu jer izravno utječu na sigurnost putnika. Oneomogućuju zaustavljanje vozila u u željenom trenutku. Sva vozila (i priključna) moraju imati ugrađene kočnice kako bi se moglo brzo, sigurno, pouzdano i djelotvorno usporiti ili zaustaviti vozilo.Kočnice moraju osigurati vozilo u nepokretnom položaju, bilo na ravnom ili terenu s nagibom. U vozilu može biti ugrađeno više vrsta kočnica: radna, parkirna, pomoćna, automatska,usporivač i naletna kočnica.Radna kočnica mora omogućiti vozaču da vozilo uspori ili zaustavi, bez obzira na uvjete vožnje (brzina kretanja i opterećenje vozila) i nagib ceste, na siguran, brz i učinkoviti način. Vozilo mora zadržati stabilnost pri kočenju. Radna kočnica je kontinuirana, djeluje na sve kotače i aktivira se nogom. Obično ima sustav za potpomaganje sile kočenja (servokočenje).Parkirna kočnica osigurava vozilo u zakočenom položaju. Djeluje na kotače samo jedne osovine (obično zadnje). Iz sigurnosnih razloga prijenos sile kočenja je mehanički, a aktiviranje je izvedeno ručicom (ručna kočnica).Pomoćna kočnica zaustavlja ili usporava vozilo u slučaju otkazivanja radne kočnice. Pomoćna kočnica je u pravilu manje djelotvorna od radne kočnice pa je i put kočenja duži. Djeluje na kotače samo jedne osovine. Pomoćna i parkirna kočnica su najčešće kombinirane (tzv. ručna kočnica) jer se njome može kočiti u vožnji, ali i zadržati vozilo parkirano.Automatska kočnica koči pri prekidu veze između vučnog (kamion) i priključnog vozila (prikolica ).Usporivač (retarder), tzv. treća kočnica je kočnica koja omogućuje dugotrajno kontinuirano kočenje vozila na nizbrdici. Brzina vozila pritom se zadržava na propisanoj vrijednosti. Ova kočnica je obvezna za vozila teža od devet tona.


Naletna kočnica se koristi na malim priključnim vozilima. To je mehanička kočnica koja pri kočenju vučnog vozila koristi svoju vlastitu inercijsku silu, nastalu kočenjem, za pokretanje svojih kočnica.Sva motorna vozila od kategorije M na dalje moraju obavezno imati radnu, pomoćnu i parkirnu kočnicu. Vozila proizvedena nakon 1. siječnja 1988. moraju imati dvokružni kočni sustav.Vrste kočnih sustavaKočni sustav čine:

• jedinica za opskrbu energijom• pokretački i prijenosni slog• dodatni sklop za priključna vozila (automatska kočnica)• parkirna kočnica• radna kočnica• sustav regulacije kočne sile (npr. ABS)• kočnice kotača (bubanj i disk)

Ustroj kočnog sustavaS obzirom na konstruktivnu izvedbu, kočnice kotača mogu biti: bubanj i disk.


Prijenos sile kočenja može biti:• mehanički - sila od vozača do kočnica prenosi se sponama ili čeličnim užetom• hidraulički - sila se na kočnice prenosi tlačenjem tekućine• pneumatski - sila kočenja od papuče vozača do kočnica prenosi se stlačenim zrakom• električki - sila kočenja prenosi se elektromagnetskim putem

S obzirom na prijenos sile kočenja razlikujemo sljedeće vrste kočnih sustava:• mehanički sustav kočenja• hidraulički sustav kočenja• pneumatski sustav kočenja• električni sustav kočenja

Kočnice u vozilu su od životne važnosti. Stoga ih treba redovito kontrolirati. Na cesti je nemoguće potpuno provjeriti ispravnost kočnica. Stoga se primjenjuju uređaji za ispitivanje kočnica pomoću kojih se mogu odrediti mjerne vrijednosti. Najčešće se koriste uređaji s kočničkim valjcima.

Ključne riječi: kočnica, radna kočnica, pomoćna kočnica, parkirna kočnica, hidraulička kočnica, pneumatska kočnica, električna kočnica-

Pitanja:1. Koja je uloga kočnice? 2. Navedite i objasnite vrste kočnica u vozilu3. Kakve kočnice mogu biti s obzirom na konstrukciju?4. Navedite i objasnite vrste kočnih sustava


5.CESTE I CESTOVNI OBJEKTI

26.TEMA - Projektiranje cestaTCP 2.r

Izraz projektiranje u tehnici se koristi za skup proračuna, opisa, postupaka, nacrta,skica i drugih potrebnih istraživanja čija je zajednička svrha izrada nekog predmeta. Riječ projekt jelatinskog podrijetla „proicere“ – znači pružiti ili baciti pred nekog.U cestogradnji, projektiranje obuhvaća sve radnje i proučavanja od prometno-ekonomskih do društveno korisnih, da bi se počelo s gradnjom cesta.Projektiranje ceste je postupak koji se provodi u tri osnovna projekta: generalni projekt, idejni projekt i glavni projekt.OSNOVNI POJMOVI U PROJEKTIRANJU CESTA

Generalni projekt Generalnim projektom utvrđuje se opravdanost gradnje neke ceste i glavni pravac njezinog pružanja. Oni se na kartama prikazuju u mjerilu 1:25000, 1:50000, 1:75000 ili 1:100000.Obilaskom terena valja utvrditi je li trasa dobro položena ili traži promjene, a zatim se donosi odluka o izboru trase za one dijelove za koje su predviđene varijante.

Pri pregledu terena valja utvrditi sljedeće podatke:• vrstu i kvalitetu tla• mjesta na kojima je otežano građenje, npr. klizišta, podvodni teren, stjenoviti teren, teren na

kojem su mogući lavine sl.• ima li u bližoj okolici materijala za gradnju ceste• najviši vodostaj vodenih tokova• podatke o potrebama i uvjetima i otkupu zemljišta• mogućnost opskrbe gradilišta vodom, električnom energijom i sl.

Idejni projekt Idejnim projektom ostvaruje se najveća moguća prilagodba odabrane trase terenu.

Idejnim projektom se iskazuje predračunska vrijednost radova koja predstavlja osnovu za izradu investicijskog programa.

Sastavni dijelovi idejnog projekta su:• položajni nacrt,• uzdužni presjek ceste u mjerilu 1:5000 za dužine i 1:500 za visine,• normalni poprečni presjek u mjerilu 1:50,• približni proračun svih radova, radne snage i potrebnih osnovnih materijala.


Glavni projekt (detaljni projekt) Glavni projekt mora sadržavati sve podatke i pojedinosti na temelju kojih se pristuparadovima na terenu.Obzirom na vrste radnji glavni projektsadrži sljedeće :

• glavni građevni projekt ceste u mjerilu 1:2000 ili 1:1000,

• detalje u mjerilu 1:50 do 1:10,• opis geološkog istraživanj, terena,• projekt prometnih čvorišta,• projekt velikih objekata,• projekt prometne opreme.

Osnovni elementi projektiranja cestaCesta kao građevinski objekt sadrži niz osobnosti po kojima se razlikuje od drugih građevinskih objekata.Pri projektiranju ceste koriste se sljedeći osnovni elementi: STACIONAŽA CESTE,OS CESTE I NIVELETA CESTE.

Stacionaža cesteje udaljenost bilo koje točke uzduž trase od početka trase.Stacionaža ili početak trase je unaprijed određena ili odabrana točka.

Os ceste je linija koja prolazi sredinom kolnika osim u zavojima kod kojih je primljeno proširenje kolnika.Geometrijski se os ceste sastoji od pravaca, prijelaznih zavoja i kružnih lukova.

Niveleta je presječnica osi ceste i vertikalne plohe koja prolazi kroz os ceste.

Geometrijski se niveleta sastoji od pravaca i kružnih lukova

Ključne riječi: generalni, idejni i glavni projekt, niveleta ceste, stacionaža ceste, os ceste, cesta u tlocrtu.

Pitanja :

1. Koje podatke valja utvrditi pregledom terena?2. Navedi primjer mjerila u kojem se generalni projekt prikazuje na kartama3. Koji su osnovni zadaci idejnog projekta?

27. TEMA: Donji postroj ceste

TCP 2.rCesta se kao građevinski objekt sastoji od gornjeg i donjeg potroja. Donji postroj imaulogu preuzimanja prometnog opterećenja i cijelu konstrukciju gornjeg postroja. Gornji postroj ceste ima zadaću preuzimanja opterećenja nastalog zbog prometa vozila i njegovog prijenosa na donji postroj.


Pod donjim postrojem ceste podrazumijeva se zemljani trup. Prema položaju terena zemljani trup može biti u nasipu (najčešći oblik), usijeku (zemljani objekt dobiven iskopom poprečnog profila u zemlji), zasjeku (specifičan oblik, sastoji se od usjeka i nasipa) ili galeriji (specijalni oblikzasjeka što se izvodi u čvrstimstijenama). U donjem postroju su i objekti na cestama i to najčešće: mostovi, vijadukti i potporni zidovi.

Pojmovi vezani uz donji postroj ceste:

Prethodni radovi pri građenju trupa ceste

Proces izgradnje ceste započinje iskolčavanjem- projektom zacrtane trase na terenu obilježenom kolčićima i letvicama.Na tako iskolčenoj trasi,a prije izgradnje zemljanog trupa,raščišćuje se teren, sijeku se stabla i vadi se korijenje, uklanjaju se ograde i drugi objekti koji su se našli na pojasu zemljišta na kojem će ležati zemljani trup.Svršetkom ovih pripremnih poslova pristupa se nabijanju materijala za izradu zemljanog trupa.Strojeve koji se koriste za ove poslove dijelimo na:Statičke (nabija se pritiskom)Dinamičke (nabija se udarom)Vibracijske (nabija se vibracijom).

Nasip - oblik zemljanog trupa ceste kod kojeg se kota nivelete nalazi iznad kote terena.

Zasjek - specifičan oblik zemljanog trupa.Može biti klasičan ili čisti zasjek.Klasičan (tipičan) zasjek je oblik zemljanog trupa koji se gradi iskopavanjem, poprečnim transportom i nasipavanjem zemlje u istom profiluČisti zasjek ima samo jednu kosinu na strani brda, metode izvedbe su vrlo slične ili iste kao i kod usjeka.

Galerija - specifičan oblik zasjeka koji se gradi u čvrstim i jedrim stijenama u kojima se kosina može izvesti u kontra nagibu, tj. lučnim potkopavanjem brdske mase(Galerije su potrebne u slučaju kada ceste treba graditi u kanjonu neke rijeke ili planinskim terenima. Inače, galerije se grade i za zaštitu putova od snježnih lavina ili od obrušavanja stjenovitog materijala.

Tunel Podzemna građevina ispod površine terena osigurava prostor za različite namjene i s jednim ili oba kraja izlazi na površinu , dok je cestovni tunel podzemna građevina koja osigurava prostor za odvijanje cestovnog prometa.Mogu se svrstati u prometne, hidrotehničke, gradske, komunalne, za posebne namjene.Prometni tuneli su: željeznički, cestovni, brodarski, pješački i


tuneli za gradski javni promet.Podjela cestovnih tunela po duljini:Izrazito kratki : L<=50 mKratki : 50<=L<=500 mSrednji: 500<=L<=2 000 mDugi: 2 000<=L<=4 000 mVrlo dugi: L>=4 000 m

Usjek - zemljani objekt dobiven iskopom određenoga poprečnog profila u zemlji. Na usjeku je, za razliku od nasipa, niveleta buduće cesteje ispod površine terena.

Iskop usjeka izvodi se na više načina.Ključne riječi: donji postroj ceste, nasip, usjek, zasjek, galerija, tunel, vijadukt.

Pitanja:1. Što je usjek?2. Što je nasip?3. Što je zasjek?4. Što je tunel?5. Kako dijelimo tunele?

28.TEMA: Dijelovi gornjeg postroja ceste TCP 2.r

Svaka kolnička konstrukcija izložena je bržim i sporijim deformacijama i kvarovima uslijed djelovanja vozila, atmosferskih utjecaja i uslijed deformacije nosećeg tla na kojem leži trup ceste.Osnovni dijelovi kolničke konstrukcije su: habajući sloj i noseći sloj( podloga).Habajući sloj ili kolnički zastor na svojoj površini prima sve vanjske sile: vertikalne i tangencijalne.Taj sloj mora imati dovoljnu otpornost na meteorološke i sve druge utjecaje, a s druge strane mora biti što tanji jer je to najskuplji dio kolničke konstrukcije.Debljina habajućeg sloja iznosi nekoliko centimetara.Uobičajene debljina asfalta iznosi 2,5 cm, kocke 8-10 cm, a cementa 5-7 cm.Prema funkciji i sastavu materijale smo podijelili na kameni materijal i spojna sredstvakoja mogu biti: zastori s ugljikohidratnim spojnim sredstvima, zastori sa silikatnim spojnim sredstvima i zastori od eruptivnog kamena.


Asfaltni kolnički zastor ceste Elementi gornjeg postroja cesteObjašnjenja elemenata gornjeg postroja ceste

Kolnik - dio gornjeg ustroja ceste koji je namijenjen isključivo kretanju vozila. Sastoji od dvaju ili više kolničkih traka.Prometna traka je dio kolnika namijenjen kretanju jednog reda vozila.

Ivična traka -odvaja kolnik od ostalog dijela ceste. Normalna širinaivične trake iznosi od 0,20 do 0.50 m što ovisi o vrsti prometnice.

Razdjelna traka -omogućuje fizičko razdvajanje usporednih kolnika.

Razdjelna traka kod nas se obvezno gradi na autocestama i cestama prvog razreda s četiri ili više prometnih traka. Ona služe za smještaj vertikalne signalizacije, za zaštitne ograde i sl.

Za osiguranje ruba kolnika mogu se izraditi i rubnjaci. Oni se grade u istoj visini ili su povišeni iznad kolnika. U novije doba povišeni rubnjaci se više rabe, a izrađuju se od eruptivnoga kamena ili betona i polažu u svježu betonsku podlogu.

Zaštitni pojas - zemljište uz javnu cestu na kojem se primjenjuju ograničenja propisana Zakonom o cestama.

Rigoli - mali odvodni kanali na cestama, a zadaća im je odvodnja vode u usjeku ili zasjeku.

Mogu biti: otvoreni (trokutasti, segmentni od betonskih elemenata), podzemni, pokriveni.


Berma (niz. berm- nagib, kosina), vodoravna ili malo nagnuta ravnina koja poput stube prekida kosinu nekoga nasipa. Visoki nasipi mogu imati više usporednih berma, kao da su izgrađeni u terasama. Berme se najčešće grade radi pojačanja otpornosti nasipa i lakšeg hodanja po njima. Kod cesta i željezničkih pruga u usjeku, berma služi i kao zaštitni pojas uz rub prometnice, radi zadržavanja stijena, lakšeg čišćenja usjeka te za postavljanje prometne signalizacije.

Odvodni jarak S obzirom na oblik poprečnog presjeka mogu biti: -trapeznog oblika (prosječne širine i dubine 50 cm),-trokutastog oblika (manje opasan u odnosu na trapezni oblik uslijed izlijetanja vozila),- žljebastog oblika (dno jarka mora biti min 30 cm ispod dijela tamponskog sloja).

Ključne riječi: razdjelna traka, kolnik, kolnički zastor, zaštitni pojas, rigol, berma, odvodni jarak.

Pitanja:

1. Što je kolnički zastor?2. Navedi debljinu kolničkog zastora kod cesta s asfaltnim zastorom3. Nabroji materijale od kojih se mogu izvoditi kolnički zastori4. Zašto se kod cesta s više traka izvode razdjeljne trake?5. Nabroji elemente gornjeg postroja ceste6. Što je berma, a što rigol?

29. TEMA: Oprema ceste

TCP 2.rPrometna oprema cesta podrazumijeva oznake i naprave koje se koriste za sigurnije odvijanje prometa na cestama. U tu opremu ubrajamo:

• oprema za označivanje ruba kolnika;• oprema za označivanje vrha prometnog otoka;• oprema, znakovi i oznake za označivanje radova, prepreka i oštećenja kolnika;• svjetlosni znakovi za označivanje radova, drugih zapreka i oštećenja kolnika;• oprema za vođenje i usmjerivanje prometa u području radova na cesti, prepreka i

oštećenja kolnika;• branici i polubranici;


• prometna zrcala;• zaštitne odbojne ograde; • ograde protiv zasljepljivanja;• zaštitne žičane ograde;• pješačke ograde;• ublaživači udara;• oznake za ručno upravljanje prometom;

Prometni znakovi

1. Oprema za označavanje ruba kolnika

Smjerokazni stupići

Smjerokazni stupić na

ogradi

Smjerokazna oznaka u tunelu

Štapovi za snijeg

Štapovi s graničnikom

Oprema za označivanje ruba kolnikaje: smjerokazni stupić koji služi za označivanje ruba kolnika.Smjerokaznistupić u v dljivom smjeru mora imatiugradenu reflektirajuću oznakuod reflektirajućeg stakla.Reflektirajuća oznaka u smjeru vožnje s desne je strane crvene boje, a s lijeve bijele .

Kad je uz kolnik ceste postavljena zaštitna odbojnaograda, na udaljenosti manjoj od150 cm od ruba kolnika, smjerokazni stupići postavljaju se na ogradu.

Štapovi za snijeg u zimskim uvjetima označavaju rub kolnika i naznačavaju pružanje ceste ili cestovnegrađevine.

Na početku cestovne građevine postavlja se štap s graničnikom okrenutim prema dolje,a na kraju štap s graničnikom okrenutim prema gore.Vrh graničnika mora biti obojan reflektirajućom tvari.

2.Oprema za označivanje vrha prometnog otoka

Ploča za označivanje prometnog otoka, označava vrh prometnog otoka na raskrižju,na vrhu razdjelnog otoka naizlaznim krakovima autocesta i cesta isključivo namijenjenih za promet motornih vozila.


3. Oprema, znakovi i oznake za označavanje radova, zapreka i oštećenja kolnika

Pločezaoznačavanjezaprekanacesti

Pločezaoznačavanjezavojanacesti

stožac

Ploče za označavanje zapreka na cesti u smjeru vožnjeoznačavaju radove ili zapreke na cestama,objektima iostalim prometnim površinama.Ploča za označavanje zavoja na cesti i ploča zaoznačavanje oštrog zavoja na cesti, sa smjerom usmjeravanja na desno ili nalijevo.

Stožac služi za obilježavanje mjesta kratkotrajnih radova na cesti;

4. Svjetlosni znakovi za označivanje radova, drugih zapreka i oštećenjakolnika

Svjetlosni znakovi za označivanje radova na cesti i drugih zapreka i oštećenja kolnika su:crveno svjetlo koje se upotrebljava na pločama za označavanje zatvorenog dijela ceste .

5. Oprema za vodenje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti, zapreka ioštećenja kolnika

montažni rubnjaci

U opremu za vođenje i usmjeravanje prometa u zoniradova na cesti,drugih zapreka i oštećenja kolnikapripadaju:Montažn irubnjaci koji služe za usmjeravanje prometavozila po prometnim trakama. Površina rubnjaka je žuteboje.Oznake moraju biti utisnute reflektirajuće oznake radi bolje vidljivosti u noćnim uvjetima i pri s manjenoj vidljivosti.

6. Prometna zrcalaPrometna zrcala namijenjena su za sigurno uključivanje iz sporedne ceste na cestu s prednošću prolaska ili u drugim sličnim slučajevima, na mjestima smanjenepreglednosti.

Vanjski rub prometnog zrcala mora biti obojen izmjeničnim


poljima crvene i bijele boje. Prometna zrcala mogu biti pravokutnog ili kružnog oblika.

7. Zaštitne ograde Zaštitna ograda mora biti opremljena reflektirajućim oznakama ilismjerokaznim stupićim.,Na desnoj strani usmjeru vožnje –crvene boje,a s lijeve strane- bijele boje.Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektirajuća oznaka je s obje strane crvene boje.

Bukobrani - dio zaštitne opreme na cesti kojima je osnovna namjena da „buku“ na prometnicama, koju proizvode cestovna motorna vozila, sprečavaju da se širi prema naseljenim mjestima kroz koja prometnice prolaze.

Vjetrobrani - dio zaštitne opreme na cesti koji štite cestu (kolnik) i promet na njoj od udara bočnog vjetra.

Ključne riječi: oprema za označivanje ruba kolnika, oprema za označivanje vrha prometnog otoka, prometni znakovi i oznake za označivanje radova, prepreka i oštećenja kolnika, svjetlosni znakovi za označivanje radova, drugih zapreka i oštećenja kolnika, oprema za vođenje i usmjerivanje prometa u području radova na cesti, prepreka i oštećenja kolnika, branici i polubranici, prometna zrcala, zaštitne odbojne ograde,pješačke ograde,ublaživači udara.

Pitanja:1. Što je prometna signalizacija?2. Nabroji oznake koje čine prometnu signalizaciju3. Navedi naprave koje ubrajamo u prometnu signalizaciju4. Navedi namjenu oznaka uz cesu5. Opiši namjenu naprava prometne signalizaci


6.PRVA POMOĆ U CESTOVNOM PROMETU

30.TEMA - Postupak u prometnoj nesrećiVMV 2.r

Kako se ponašati ako naiđete na prometnu nesreću?

Upalite sva četiri pokazivača smjera . Uz povećan oprez zaustavite svoje vozilo na zaustavnoj traci na sigurnoj udaljenosti. Ugasite motor, ostanite pribrani i smireni.

Obucite sigurnosni reflektirajući prsluk i osigurajte mjesto nesreće sigurnosnim trokutom ( ako to već nijeučinjeno ).

Žurno obavijestite policiju na telefonski broj 192 (92) ili putem jedinstvenog operativnog komunikacijskog centra DUZS-a, pozivom na broj 112 ili korištenjem telefonskog SOS stupića uz autocestu.

Ne pomičite povrijeđene osobe, osim ako su uneposrednoj opasnosti od požara ili eksplozije.

Ozlijeđenim osobama u prometnoj nesreći, u okviru svojih znanja i sposobnosti, pružite prvu pomoć.

Ostanite na mjestu događaja do dolaska policije.


Pružanja prve pomoći u naseljenom mjestu i izvan naseljenog mjesta

U naseljenom mjestu, gdje je moguć brz dolazak hitne medicinske pomoći, potrebno je pružati samo neodgodivu prvu pomoć (zaustavljanje krvarenja, oživljavanje, omogućavanje disanja i rada srca).

Izvan naseljenog mjesta, gdje ne postoji mogućnost brzog dolaska hitne pomoći, treba napraviti orijentacijski pregled, pružati neodgodivu prvu pomoći pristupiti izvlačenju osoba iz vozila.

Nailaskom na prometnu nesreću, sudionik u prometu odmah obavještava policiju, na telefonski broj 192 (92) ili putem jedinstvenog operativnog komunikacijskog centra DUZS-apozivom na broj 112 ili korištenjem telefonskog SOS stupića uz autocestu.

Ključne riječi: prometna nesreća, prva pomoć, reflektirajući prsluk,

Pitanja:

1. Opiši postupak zaustavljanja vozila u slučaju nailaska na prometnu nesreću2. Zašto je potrebno osigurati mjesto nesreće?3. Kada je potrebno pomaknuti unesrećene osobe?4. Treba li unesrećenima pružiti prvu pomoć?5. Navedi razlike u pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu i izvan naseljenog mjesta


7.PROMETNA GEOGRAFIJA

31.TEMA - CESTOVNA MREŽA EUROPE I REPUBLIKE HRVATSKE

VMV 2.rEuropa je kontinent koji zauzima središnji položaj na kopnenom dijelu zemlje. Nalazi se između Azije,Afrike i dviju Amerika.Visok stupanj društveno-ekonomske razvijenosti i velika gustoća naseljenosti uvjetovali su izgradnju guste cestovne mreže.Europljani su u prošlosti naselili i druge dijelove svijeta pa je utjecaj europske kulture bio značajan za razvoj SAD-a, Canade, Australije i mnogih drugih zemalja. Europa je cestovnim prometnicama povezana u dva osnovna smjera:sjever-jug i istok-zapad.U novije vrijeme izgrađena je cestovna veza sjeverozapad-jugoistok koja prolazi i kroz našu zemlju (slika 1). U Europskoj uniji promet obuhvaća 10 % europskoga BDP (bruto društvenog proizvoda) ili 1 000 mlrd. € te zapošljava 10 milijuna ljudi.U Republici Hrvatskoj promet čini 10,1 % BDP-a a u ukupnom broju zaposlenih 7,58 %.Prijevoz čini čak 250 mlrd. € na europskom logističkom tržištu. Mjereno naturalnimpokazateljima radi se o 18 mlrd. tona terete, odnosno 46 tona po glavi stanovnika.U Republici Hrvatskoj u 2014. godini prevezeno je oko 110 milijuna tona tereta ili svega 24,7 tona po glavi stanovnika.Rastu prometa pogoduje rast razmjene roba u Europi. U zadnjem desetljeću povećana je za 50 % , dok je promet putnika povećan za 100 %. Cestovni promet je glavni korisnik te ekspanzije.

Smjerovi pružanja cesta u Europi Paneuropski prometni koridor

Europski pravac sjever-jugoistok važna je veza Republike Hrvatske sa zapadnom Europom. Na tom potezu nalazi se cesta Graz-Maribor-Zagreb.Ova dva smjera povezuju dva poprečna smjera: Mađarska granica-Varaždin-Zagreb-Gorski kotar-Rijeka-Trst i smjer Šentilj-Maribor-Zagreb-Zadar-Split.Današnja mreža javnih cesta u Hrvatskoj obuhvaća 30 000 km. Od toga su 7000 km autoceste, poluautoceste ili brze ceste. VAŽNO: Oznake AUTOCESTA europskih koridora označavaju se slovom „E“. Na primjer:AUTOCESTA Bregana-Bajakovo ima hrvatsku oznaku „A1“, ali je ujedno dio europskog koridora „X“ i ima europsku oznaku AUTOCESTE „E-70“.

Paneuropski prometni koridori i prostori ( Kreta, 1994. i Helsinki, 1997.) Paneuropski prometni koridori predstavljaju mrežu cestovnih i željezničkih prometnih pravaca. Dogovorili su ih Europska unija, Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu i


Europska konferencija prometnih ministara. Mreža koridora uspostavljena je radi uspješnog odvijanja međunarodnog prometa na europskom kontinentu te prometa između Europe i Azije. Definirani su u Pragu 1991., na drugoj Paneuropskoj transportnoj konferenciji, održanoj na Kreti, u ožujku 1994. Dopune su učinjene na trećoj konferenciji održanoj u Helsinkiju 1997. Zato se ovi koridori ponekad zovu "Kretski koridori" ili "Helsinški koridori", neovisno o njihovoj zemljopisnoj lokaciji.

Ovih deset koridora povezuju Europu od Atlantika do Volge i od Skandinavije doSredozemnog mora.Koridori su na tračnicama i na cesti, a predviđeni Koridor VII je plovni put na Dunavu.

1.1. Republika Hrvatska danas

Preko Hrvatske vode putovi iz zapadne i srednje Europe prema zemljama jugoistočne Europe i Bliskog istoka te iz zemalja srednjeg Podunavlja i njihova zaleđ|a do morskih luka na Jadranu. Razvojni planovi Hrvatske usklađ|uju se s međunarodnim dokumentima koji definiraju razvitak europske mreže prometnica. Osnovni paneuropski koridori koji presijecaju Hrvatsku su: •Koridor V: ogranak B: Rijeka - Zagreb - Budimpešta

ogranak C: Ploče - - Sarajevo - Osijek - Budimpešta•Koridor X: Glavni koridor: München - Salzburg - Ljubljana - Zagreb - Beograd - Skopje –Solun / Atena s ogrankom Niš – Sofija / Istambul

i ogranak A: Graz - Maribor - Zagreb.Ovi europski koridori su potpuno u skladu s glavnim hrvatskim longitudinalnim i transverzalnim prometnim pravcima. Kada bismo im dodali i Jadranski koridor, koji se pruža uz obalu, na pravcu koji spaja sjevernu Italiju s Grčkom, definirali bismo okosnicu cijele prometne mreže.

Primorski i panonsko-podunavski dijelovi Hrvatske razdvojeni su planinskim masivom Dinarida, koji se pruža usporedno s jadranskom obalom u smjeru sjeverozapad – jugoistok. Ovaj gorski prag graditeljima prometnica od davnina je pravi izazov. Povezivanje sjevernih nizina s obalom bitno je i stoga, što se najveši dio bruto domaćeg proizvoda ostvaruje u panonskom području, potom malo manji, ali vrlo značajan udio u primorskom, dok su planinski krajevi najnerazvijeniji.

Autocesta kroz Hrvatsku (Lika) Mreža autocesta kroz Hrvatsku

Za autoceste u Republici Hrvatskoj, neovisno o njihovoj izgrađenosti, određene su sljedeće oznake:A1 Zagreb (Lučko) – Bosiljevo - Split - Dubrovnik, A2 Macelj - Zagreb (Jankomir), A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, A4 Goričan - Zagreb (I. Reka), A5 Beli Manastir - Osijek – Svilaj,


A6 Bosiljevo - Rijeka (Orehovica), A7 Rupa - Rijeka - Žuta Lokva, A8 Kanfanar - Matulji,

A10 Metković - Opuzen, A 11 – u izgradnji Zagreb – Sisak,

E cesteE 70 - Bregana –Zagreb-BajakovoE71 – 970 km (606 milja): Košice – Miskolc – Budimpešta – Balatonaliga – Nagykanizsa – Zagreb –Karlovac – Knin – SplitE65 - 3800 km (2375 milja): Malmö – Ystad … Świnoujście – Wolin – Goleniów – Szczecin –Gorzów Wielkopolski – Świebodzin – Zielona Góra – Legnica – Jelenia Góra – Harrachov – Železný Brod – Turnov – Mladá Boleslav – Prag – Jihlava – Brno – Bratislava – Rajka – Csorna – Szombathely– Zalaegerszeg – Nagykanizsa – Letenye – Zagreb – Karlovac – Rijeka – Split – Dubrovnik –Petrovac – Podgorica – Bijelo Polje – Skopje – Kicevo – Ohrid- Bitola – Niki – Vevi – Kozani –Larissa – Domokos – Lamia – Brallos – Itea – Antirrion … Rhion – Egion – Korinthos – Tripoli –Kalamata … Kissamos – ChaniáE59 – 660 km (413 milja): Prag – Jihlava – Beč – Graz – Spielfeld – Maribor – ZagrebE61 – 240 km (150 milja): Villach – Tunel Karavanke – Naklo – Ljubljana – Trst – RijekaE73 – 710 km (444 milja): Budimpešta – Szekszárd – Mohács – Osijek – Đakovo – Šamac – Zenica –Mostar – MetkovićE661 –Balatonkeresztúr – Nagyatád – Barcs – Virovitica – Okučani – Banja Luka – Jajce – Donji Vakuf – ZenicaE662– Subotica – Sombor – Osijek

Ključne riječi: prometna geografija, smjerovi pružanja cesta, autoceste, sustav za orijentaciju na cesti, lokalne ceste, mreža cesta.

Pitanja:

1. Koje oznake su zastupljene u označavanju autocesta kroz Republiku Hrvatsku?2. Koji su osnovni pravci na europskom kontinentu i kuda se oni pružaju?3. Navedi dva osnovna smjer pružanja cesta na europskom kontinentu!4. Što je mreža autocesta?5. Koliko Hrvatska ima autocesta? Navedi barem 4.6. Navedi glavne smjerove e-cesta koje prolaze kroz RH?


A6 Bosiljevo - Rijeka (Orehovica), A7 Rupa - Rijeka - Žuta Lokva, A8 Kanfanar - Matulji,

A10 Metković - Opuzen, A 11 – u izgradnji Zagreb – Sisak,

E cesteE 70 - Bregana –Zagreb-BajakovoE71 – 970 km (606 milja): Košice – Miskolc – Budimpešta – Balatonaliga – Nagykanizsa – Zagreb –Karlovac – Knin – SplitE65 - 3800 km (2375 milja): Malmö – Ystad … Świnoujście – Wolin – Goleniów – Szczecin –Gorzów Wielkopolski – Świebodzin – Zielona Góra – Legnica – Jelenia Góra – Harrachov – Železný Brod – Turnov – Mladá Boleslav – Prag – Jihlava – Brno – Bratislava – Rajka – Csorna – Szombathely– Zalaegerszeg – Nagykanizsa – Letenye – Zagreb – Karlovac – Rijeka – Split – Dubrovnik –Petrovac – Podgorica – Bijelo Polje – Skopje – Kicevo – Ohrid- Bitola – Niki – Vevi – Kozani –Larissa – Domokos – Lamia – Brallos – Itea – Antirrion … Rhion – Egion – Korinthos – Tripoli –Kalamata … Kissamos – ChaniáE59 – 660 km (413 milja): Prag – Jihlava – Beč – Graz – Spielfeld – Maribor – ZagrebE61 – 240 km (150 milja): Villach – Tunel Karavanke – Naklo – Ljubljana – Trst – RijekaE73 – 710 km (444 milja): Budimpešta – Szekszárd – Mohács – Osijek – Đakovo – Šamac – Zenica –Mostar – MetkovićE661 –Balatonkeresztúr – Nagyatád – Barcs – Virovitica – Okučani – Banja Luka – Jajce – Donji Vakuf – ZenicaE662– Subotica – Sombor – Osijek

Ključne riječi: prometna geografija, smjerovi pružanja cesta, autoceste, sustav za orijentaciju na cesti, lokalne ceste, mreža cesta.

Pitanja:

1. Koje oznake su zastupljene u označavanju autocesta kroz Republiku Hrvatsku?2. Koji su osnovni pravci na europskom kontinentu i kuda se oni pružaju?3. Navedi dva osnovna smjer pružanja cesta na europskom kontinentu!4. Što je mreža autocesta?5. Koliko Hrvatska ima autocesta? Navedi barem 4.6. Navedi glavne smjerove e-cesta koje prolaze kroz RH?

81

8.PROPISI U CESTOVNOM PROMETU

32.TEMA - Sudionici u prometuVMV 2.r

Tko je sudionik u prometu? Sudionik u prometu (slika 1) je svaka osoba koja na bilo koji način sudjeluje u prometu na cesti. To su i vozač i pješak i djelatnik na održavanju cesta i komunalni redar i djelatnik komunalnih službi koji izvršava svoj radni zadatak.

SUDIONIK U PROMETU

DEFINICIJA

vozač osoba koja na cesti upravlja vozilom.mladi vozač vozač u dobi od 16 do 24 godine, ne smije upravljati vozilom na cesti brzinom

većom od 80 km na sat, na brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila brzinom većom od 100 km na sat, odnosno 120 km na sat na autocesti, a mopedom 40 km na sat.Ne smije upravljati niti početi upravljati motornim vozilom ako u organizmu ima opojnih droga, alkohola ili ako pokazuje znakove alkoholiziranosti.Mladi vozač koji je položio ispit za B kategoriju vozila ne smije upravljati osobnim vozilom čija snaga motora prelazi 75 kW.

pješak osoba koja sudjeluje u prometu, a ne upravlja vozilom niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, osoba koja vlastitom snagom gura ili vuče ručna kolica, zaprežno vozilo ili motorno vozilo, dječje prijevozno sredstvo, bicikl ili prijevozno sredstvo na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pritom kreće brzinom čovječjeg hoda te osoba koja kliže klizaljkama, skijama ili saonicama, ili se vozi na koturaljkama, skateboardu i sl..

1. Obveze i odgovornosti sudionika uprometuSudionici u prometu dužni su se ponašati kulturno, u skladu s prometnim propisima i sigurnosnim pravilima te uvažavati i poštivati ostale sudionike u prometu. Ponašanje sudionika u prometu regulirano je prometnim pravilima, prometnim znakovima, prometnim svjetlima i znakovima ovlaštenih osoba.Osnovu ponašanja sudionika u prometu čini načelo povjerenja koje nas uči da se pravilno ponašamo kao sudionik u prometu uz očekivanje da će se i ostali sudionici u prometu ponašati isto.Prema sudionicima u prometu ne treba stvarati bezuvjetno povjerenje, nego uvijek treba imati određenu dozu sumnje kao defenzivan vozač.

Obveze i načini međusobnog ponašanja sudionika u prometu prikazani su u sljedećoj tablici :TKO? KAKO SE PONAŠATI?

VOZAČ(OPĆE

Vozilo držati na takvoj udaljenosti od drugih vozila u prometu da,sobzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti prometa, ne izazove opasnost i ne ometa druge vozače.


OBVEZE) Na pješačkom prijelazu: u prilaženju upravljati vozilom s osobitim oprezom ivoziti krajnje sporo.Na prijelazu ceste preko željezničke pruge:

• prilagoditi kretanje vozila tako da se može zaustaviti pred rampom ili svjetlosnim znakom

• kada nema rampe ni svjetlosnog znaka, sudionik u prometu se mora zaustaviti te može priječi tek kad se uvjeri da prugom ne nailazi vlak

Pri prolasku tunelom:Vozač koji se vozilom kreće u tunelu ne smije:

• zaustavljati vozilo u tunelu• polukružno okretati vozilo• vozilom se kretati unazad• dužan je imati na vozilu upaljena kratka svjetla

Upozoriti na svoju prisutnost zvučnim znakom kad je ugrožena naša sigurnost, a posebno u ovim slučajevima:

• kad prolazimo nepreglednim i uskim zavojem• kad pretječemo i obilazimo vozilo na cesti izvan naselja i

smatramo da bi moglo doći do prometne nesreće, ukoliko ne upozorimo tog vozaĉa

• kad prolazimo u blizini djece koja ne obraćaju pažnju na kretanjevozila.

VOZAČ PREMA PJEŠACIMA

Pri skretanju na bočnu cestu dužan je kretati se smanjenom brzinom i propustiti pješake koji su već stupili ili stupaju na pješački prijelaz, pa i kad on nije označen, a prema potrebi i zaustaviti vozilo.Na pješačkom prijelazu bez semafora:

• približavati se sigurnosnom brzinom da ne ugrožava pješake, odnosno da može zaustaviti vozilo da bi propustio pješake koji su stupili na pješački prijelaz

• zaustaviti vozilo i propustiti pješake i kad tek stupaju na pješački prijelaz ako su to djeca, stare, slijepe osobe ili invalidi.

Ne smiju vozilom presijecati kolonu djece, vojnika, pogrebnu povorku i svaku drugu organiziranu povorku koja se kreće kolnikom

PJEŠACI PREMA VOZAČIMA

Poželjna ponašanja pješaka:• poštivati prometne znakove i signalizaciju (semafor)• prelaziti cestu na pješačkim prijelazima• poštivati svjetlo na semaforima • pričekati ostale pješake koji prelaze cestu na obilježenim prijelazima

bez prometnih svjetala ( u skupini)• provjeravati dolaznu brzinu vozila i ne istrčavati pred vozilo• ne pretrčavati cestu

Ključne riječi: sudionik u prometu, vozač mladi vozač, pješak, kulturno ponašanje, pješački prijelaz, semafor, kolona pješaka.

Pitanja:

1. Iskaži definiciju sudionika u prometu2. Nabroji neke sudionike u prometu3. Navedi najmanje 3 karakteristična ponašanja vozača4. Kako se trebaju ponašati vozači u odnosu na pješake?5. Nabroji poželjna ponašanja pješaka prema vozačima6. Kako bi se, prema tvom mišljenju, mogla poboljašati ponašanje sudionika u prometu?7. Kako se ti ponašaš kao pješak, a kako kao vozač?


33.TEMA: Temeljni pojmovi koji se odnose na cestuVMV 2.r

Glavni dijelovi ceste-osnovni pojmovi u slici

Glavni dijelovi cesteKljučne riječi: kolnik, kolnička traka, prometna traka, nogostup (pločnik), biciklistička traka,

POJAM OBJAŠNJENJEKolnik dio cestovne površine namijenjen prometu vozila.Kolnička traka Uzdužni dio kolnika namijenjen prometu vozila u jednom smjeru,

s jednom ili više prometnih traka.Prometna traka Obilježeni ili neobilježen i uzdužni dio kolnika č i j a širina je

dovoljna za nesmetani promet jednog reda motornih vozila u jednomsmjeru.

Nogostup (pločnik) Posebno uređena prometna površina namijenjena za kretanje pješaka, koja je odvojena od kolnika najčešće na način, da je uzdignuta u odnosu na njega ili na neki drug inačin.

Biciklistička traka je dio kolnika namijenjen za promet bicikla koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen žutom uzdužnom crtom na kolniku ipropisanim prometnim znakom.

Biciklistička staza se razlikuje od biciklističke trake po tome što je fizički odvojena od kolnika.

Prometnatraka za spora vozila

Obilježeni uzdužni dio kolnika namijenjen za vozila koja sporom vožnjom (npr. na uzbrdici) smanjuju protočnost prometa.

Prometna traka za ubrzavanje

dio kolnika namijenjen za uključivanje vozilau prometni tok sa sporedne ceste.

Prometna traka za usporavanje

dio kolnika namijenjen za isključivanje vozila iz prometnog toka nacesti.

Zaustavna traka Najčešće je nalazimo na autocesti.Služi za z austavljanje isključivo u slučaju kvara ili neke slične nužde, tako da je naautocesti zabranjeno zaustavljanje i parkiranje.

Obilježeni pješački prijelaz dio kolničke površine namijenjen prelaženju pješaka preko kolnika, obilježen oznakama na kolniku i prometnimznakovima obavijesti.

Pješački otok uzdignuta ili na drugi način označena prometna površina koja se najčešće nalazi na sredini kolnika, ima višestruku funkciju; fizičko odvajanje kolničkih traka, mjesto gdje se mogu privremeno zaustaviti pješaci ili stanica za ukrcaj i iskrcaj putnika iz tramvaja.


biciklistička staza, prometna traka za spora vozila, prometna traka za ubrzavanje, prometna traka za usporavanje, zaustavna traka, obilježeni pješački prijelaz, pješački otok

Pitanja:1. Nabroji glavne dijelove ceste2. Kako se zove dio ceste namjenjen prometovanju motornih vozila?3. Što je prometna traka?4. Koje prometne trake poznaješ? Navedi njihove namjene.5. Opiši pločnik6. Navedi razliku između biciklističke staze i trake7. Što je obilježeni pješački prijelaz, a što pješački otok?

34. TEMA: Temeljni pojmovi povezani s vozilomVMV 2.r

Vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim dječjih prijevoznih sredstava,prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe sinvaliditetom ili starije osobe,ako se pri tom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjega hoda.

Podjela vozila:• Motorno vozilo je svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora, osim

vozila koja se kreću po tračnicama i pomoćnih pješačkih sredstava• vozilo bez motora je svako vozilo koje je pokretano snagom vozača.

MOTORNA VOZILASPORIJA BRŽA

Mopedi (AM kategotija)

»moped« je motorno vozilo s dva ili tri kotača,čiji radni obujam benzinskog motora nije veći od 50 cm3 ili čija trajna snaga u slučaju elektromotora ne prelazi 4kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 50 km na sat.

Motocikli (A kategorija)

»motocikl« je motorno vozilo s dva kotača, čiji je radni obujam motora veći od 50 cm3 s bočnom prikolicom, ili bez nje i/ili koje na ravnoj cesti može razviti brzinu veću od 50 km/h.


Traktori (H kategorija)

»traktor« je motorno vozilo konstruirano da vuče, potiskuje ili nosi izmjenjiva oruđa, odnosno služi za pogon takvih oruđa ili za vuču priključnih vozila.

Osobni automobil (B kategorija)

»osobni automobil« je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozača, ima najviše osam sjedala.

Radni strojevi ( G kategorija)

»radni stroj« je motorno vozilo kojem je osnovna namjena obavljanje određenih radova vlastitim uređajima i opremom (kombajn, valjak, grejder, kosilica, buldožer, motokultivator s priključkom, viljuškar, kopač rovova)»radno vozilo« je bilo koji teretni automobil ili priključno vozilo na koje su ugrađeni uređaji ili oprema za obavljanje radova, na način da se na vozilu ne može prevoziti nikakav drugi teret.

Teretni automobil (C kategorija)

- »teretni automobil« je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prijevoz stvari

- »tegljač« je teretni automobil namijenjen za vuču poluprikolica

Autobusi (D kategorija)

»autobus« je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozača, ima više od osam sjedala,

VOZILA BEZ MOTORABicikl

- »bicikl« je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača.

Ručna kolica

- ručna kolica su transportno sredstvo namijenjeno ručnom prijevozu manjih količina rasutih ili manjih komadnih terete.

Zaprežna vozila


- »zaprežno vozilo« je vozilo namijenjeno za vuču upregnutom životinjom.

Priključna vozila - »priključno vozilo« je vozilo namijenjeno da ga vuče motorno vozilo, bilo da je konstruirano kao prikolica ili poluprikolica

- »prikolica« je priključno vozilo konstruirano tako da ukupnu masu, preko svojih osovina, prenosi na kolnik

- »prikolica s centralno postavljenim osovinama« je priključno vozilo konstruirano tako da u stanju mirovanja ukupnu masu, preko svojih osovina, prenosi na kolnik, ali u stanju labilne ravnoteže

- »poluprikolica« je priključno vozilo bez prednje osovine, konstruirano tako da dio ukupne mase prenosi na vučno vozilo, preko svojega prednjeg dijela, kojim se oslanja na vučno vozilo

- »laka prikolica« je priključno vozilo čija najveća dopuštena masa nije veća od 750 kg

- »skup vozila« je motorno vozilo i priključna vozila koja u prometu na cestama sudjeluju kao cjelina

KLJUČNE RIJEČI: vozilo, motorno vozilo, vozilo bez motora, moped, motocikl, osobno vozilo, teretni automobil, autobus, traktor, radni stroj, radno vozilo, prikolica, poluprikolica, bicikl, ručna kolica, zaprežno vozilo.

Pitanja:1. Iskaži definiciju vozila.2. Navedi podjelu vozila.3. Nabroji sporija motorna vozila.4. Navedi brža motorna vozila.5. Nabroji razlike između radnog stroja i radnog vozila6. U koju kategoriju vozila ubrajamo autobus?7. Navedi namjenu traktora.8. Nabroji vrste vozila bez motora.9. Navedi vrste priključnih vozila.10. Koja priključna vozila se najčešće koriste i zašto?11. Koja priključna vozila se najmanje koriste i zašto?

35. TEMA: Prometni znakovi VMV 2.r

Šuma reklamnih panoa uz cestu sigurnonam onemogućuje da na vrijeme uočimo prometne znakove.


Prometni znakovi su abeceda ponašanja u prometu. Oblik, simbol i boja na prometnom znaku govore nam kako se ponašati u prometu.Prometni znakovi postavljaju se:

• izvan naselja na visini 1,2-1,4 m• u naselju na visini 0,3-2,2 m• iznad kolnika na visini 4,5 m• s desne strane ceste, iznimno s lijeve• na jednosmjernoj cesti lijevo i desno• na isti stup ne smije se postaviti više od dva prometna znaka

Na slici vidimo primjer kako se prometni znakovi NE postavljaju.

1. ZNAKOVI OPASNOSTI • upozoravaju nas na opasnosti koje prijete na određenom dijelu ceste i postavljaju se:

o izvan naselja 150-250 m ispred opasnog mjestao u naselju može i manje od 150 mo znakovi postavljeni izvan naselja na udaljenosti manjoj od 150 m ili većoj od

250m moraju biti označeni dopunskim pločama• imaju oblik istostraničnog trokuta s vrhom okrenutim prema gore.• osnovna boja je bijela, rubovi crveni, a simboli crne boje. Iznimka su radovi na

cesti s podlogom koja je žute boje.

Znakovi opasnosti

2. ZNAKOVI IZRIČITIH NAREDBI • daju na znanje zabrane, ograničenja i obveze• postavljaju se na mjesta gdje počinje obveza naredbe izražene prometnim

znakom• oblik znakova je krug s crvenim rubom• osnovna boja znakova zabrane i ograničenja je bijela, a obveza plava• simboli na znakovima zabrane i ograničenja su crne boje, a obveze bijele.

Znakovi izričitih naredbi


U ovoj skupini znakova, po obliku- postoje dvije iznimke (slika 4). To su znakovi koji se postavljaju na raskrižjima i svojim oblikom su u trokutu ili osmerokutu kako bi bili uočljiviji vozačima iz svih nadolazećih smjerova.

Znakovi izričitih naredbi

Trokut s postavljenim vrhom prema dolje nam kaže da nailazimo na cestu s prednošću prolaska. Osmerokut s crvenom ispunom i napisanom riječi STOP kazuje nam da se na raskrižju obvezno moramo zaustaviti na liniji preglednosti.

3. ZNAKOVI OBAVIJESTI daju potrebne obavijesti o cesti, mjestima i prestanku važenja znakova izričitih naredbi

• oblik znakova je kvadrat, pravokutnik ili krug• osnovna boja je žuta sa simbolima i natpisima crne boje, odnosno plava sa simbolima i

natpisima bijele, crne, crvene ili zelene boje• zelena sa simbolima i natpisima bijele boje• bijela sa simbolima i natpisima crne, crvene ili plave boje

Iznimno, narančasta boja može biti upotrijebljena kod privremenog usmjeravanja prometa na znakovima.

Znakovi obavijesti

4. ZNAKOVI OBAVIJESTI ZA VOĐENJE PROMETA • obavješćuju sudionike u prometu o pružanju cestovnih smjerova, rasporedu odredišta i

vođenju prometa prema njima, križanjima i čvorištima na određenom smjeru ceste i udaljenostima do odredišta

• osnovna boja znakova obavijesti za vođenje prometa je:o na autocestama - zelena sa simbolima i natpisima bijele bojeo na brzim cestama - plava sa simbolima i natpisima bijele bojeo na državnim i ostalim cestama - žuta sa simbolima i natpisima crne boje


o za dijelove gradova, naselja i značajne objekt - bijela sa simbolima i natpisima crne boje

• veličine znakova obavijesti za vođenje prometa ovise o visini i broju pojmova (slova) na znaku

Znakovi obavijesti za vođenje prometa

5. DOPUNSKE PLOČE • dopunske ploče pobliže određuju značenje prometnog znaka

• osnovna boja je bijela, a boja natpisa i simbola je crna, izuzetak je simbol poplavljene ceste koji je plave boje

Dopunske ploče

Ključne riječi: prometni znakovi, znakovi opasnosti, izričitih naredbi, obavijesti, znakovi obavijesti za vođenje prometa, dopunske ploče

Pitanja:

1. Nabroj vrste prometnih znakova.2. Koji prometni znakovi nam kažu da obvezno moramo postupiti po njihovom

značenju?3. Koji prometni znakovi nam kažu da ćemo možda morati prilagoditi svoje ponašanje

prema simbolu na znaku?4. Koji prometni znakovi nas samo obavještavaju o sadržajima na koje nailazimo?5. U kojim slučajevima je nužno postaviti dopunske ploče?


36. TEMA: Svjetlosni prometni znakovi i horizontalna signalizacija

VMV 2.r

Za zaupravljanje prometa upotrebljavaju seuređaji kojima se daju prometni znakovi prometnim svjetlima crvene, žute i zelene boje.

U kategoriju prometnih svjetala ubrajaju se sljedeće vrste:

1. svjetlosni znakovi za upravljanje prometom;2. svjetlosni znakovi za upravljanje prometom namijenjeni samo pješacima;3. svjetlosni znakovi za upravljanje javnim gradskim prometom;4. svjetlosni znakovi za obilježavanje prijelaza ceste preko željezničke pruge;5. svjetlosni znakovi za obilježavanje radova na cesti i zapreka.

Svjetlo upotrijebljeno kao svjetlosni prometni znak može biti postojano (neprekidno) ili trepćuće (prekidano). Svjetlosni prometni znakovi mogu se postaviti na ploči bijele boje srubom crne boje (kontrastna ploča).

1. Prometna svjetla i svjetlosne oznake

Prometna svjetla i svjetlosne oznake, kao i njihovo značenje, prikazani su u sljedećoj tablici:Boja svjetla Značenje

Značenja prometnih svjetala:1. crveno svjetlo označava zabranjen prolazak vozila2. crveno i žuto svjetlo označava skori prestanak

zabrane prolaza prije pojave zelenog svjetla3. zeleno svjetlo označava slobodan prolaz vozila te

može biti upaljeno kao samostalno svjetlo.Promjenazelenog svjetla u žuto mora se označiti treptanjemzelenog svjetla.

4. žuto svjetlo prije crvenog, označava zabranu prolaza, osim za vozila koja se u trenutku kad se žuto svjetlo pojavi, nalaze na tolikoj udaljenosti od prometnog svjetla da se ne mogu na siguran način zaustaviti, a da ne prijeđu taj znak.

5. Dopunska svjetleća strelica označava slobodanprolaz vozila u smjeru označenom zelenom svjetlećom strelicom za vrijeme dok je upaljeno crveno ili žuto svjetlo.


U prometu na autocestama ili na prometnicama s većom gustoćom prometa koristi se i promjenjiva svjetlosna signalizacija.

Promjenjiva svjetlosna signalizacija

2. Oznake na kolniku i drugim površinamaOsnovna namjena oznaka na kolniku i drugim površinama je upravljanje prometom te obavještavanje i vođenje sudionika u promet, a dijele se na:

• uzdužne oznake• poprečne oznake• ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika•

Oznake na kolniku i drugim površinama

Oznake su bijele boje uz izuzetke koji su žute i označavaju:• mjesta na kojima je zabranjeno parkiranje• rubne crte• isprekidane crte za javni prijevoz putnika• mjesta određene namjene (bus i taxi stajališta, biciklističke i pješačke staze)• kosnici


Kad su oznake označene narančastom bojom, ukazuju na privremeno upravljanje prometom

Oznake na kolnikuKljučne riječi:prometna svjetla i svjetlosne oznake, oznake na kolniku i drugim površinama

Pitanja:

1. Nabroji vrste prometnih svjetala.2. Navedi razliku između neprekidnog i prekidnog prometnog svjetla3. Što pokazuje dopunska svjetleća strelica?4. Nabroji moguće kombinacije semaforskih svjetala i navedi njihovo značenje.5. Gde se postavlja promjenjiva svjetlosna signalizacija?6. Nabroji vrste oznaka na kolniku i drugim površinama.7. Koje boje mogu biti oznake na kolniku?8. Na što ukazuju narančaste oznake na kolniku?

37. TEMA: Pravila prednosti prolaska na raskrižjuVMV 2.r

Da bismo sigurno prošli kroz raskrižje moramo znati PRAVILA PREDNOSTI PROLASKA.Vozač je na raskrižju dužan postupiti u skladu s:

• pravilima prednosti prolaska• prometnim znakovima• oznakama na kolniku• prometnim svjetlima• znacima ovlaštenih osoba


Naravno, pravila imaju i svoju hijerarhiju koja je pokazana na slici 1. Svi gledamo i slušamo prometnog policajca koji nam položajem tijela i rukama daje znakove. Ako policajca nema,prometom na raskrižju upravlja semafor,a ako i njega nema, postupamo po prometnim pravilima koja ćemo sada objasniti.

Postupanje na raskrižju

VOZILA POD PRATNJOM I VOZILA S PREDNOŠČU PROLASKA

Vozila pod pratnjom Vozila pod pratnjom su vozila koja policija i vojna policija prati vozilima opremljenim uređajima za davanje zvučnih i svjetlosnih znakova crvene i plave boje (državni dužnosnici, delegacije stranih zemalja).Dužnosti vozača u susretu sa vozilima pod pratnjom su : zaustaviti vozilo, noću upotrijebiti kratka svjetla, držati se zapovjedi koje mu daju osobe iz pratnje. Kretanje smije nastaviti nakon što prođu vozila pod pratnjom.Pješaci imaju obvezu omogućiti nesmetan prolazak vozilima pod pratnjom tako da se sklone dok ta vozila ne prođu.

Vozila za pratnju

Vozila s pravom prednosti prolaskaVozila s pravom prednosti prolaska vozila službe hitne pomoći, vozila vatrogasne službe, vozila MUP-a (policija) i vozila vojne policije. Pravo prednosti prolaska imaju kada posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove. Na njih se ne primjenjuju prometna pravila kao i za vozila pod pratnjom.

Vozila s pravom prednosti prolaska (vatrogasno i vozilo službe hitne pomoći)


Vozila s pravom prednosti prolaska (civilna i vojna policija)Zadatci za učenike:

1. Pogledajte video filmove o pravilima prednosti prolaska na : https://www.youtube.com/watch?v=VBiWSRLVdoQ i

2. Navedite pravila prometa na raskrižju koja ste uočili na filmu.3. Povedite raspravu u razredu o pravilima prednosti prolaska na raskrižju, pojedinačno

objasnite svako pravilo, navedite svoja iskustva kao sudionika u prometu.4. Nacrtajte skicu raskrižja sa vozilima i postavite pitanje o redoslijedu prolaska kroz

raskrižje kolegi iz razreda. Prodiskutirajte zašto je to ispravan ili neispravan odgovor.

38. TEMA: Pravila ponašanja s vozilom na prometnicamaVMV 2.r

U cilju ostvarivanja najviše moguće sigurnosti cestovnog prometa, osmišljena su pravila ponašanja vozača s vozilom na prometnici. Koje su to radnje i kako se, pri tome, treba ponašati vozač, navedeno je u sljedećoj tablici:

RADNJA PRAVILA PONAŠANJA Uključivanje vozilom u promet

Pravila ponašanja:1. jasno i pravovremeno upozoriti o svojoj namjeri (pokazivač smjera,

znak rukom)2. propustiti sve sudionike u prometu

Iznimka:• za vrijeme vožnje u naselju obvezno omogućiti uključivanje u

promet tramvaju, autobusu JGP i autobusu kojim se prevoze djeca kad izlaze sa stajališta.

Kretanje vozila kolnikom

Pravila ponašanja:1. vozila se moraju kretati desnom stranom kolnika u odnosu na smjer

kretanja i to sredinom prometne trakeIznimke:

• U naselju s kolnikom s najmanje dvije prometne trake može se kretati i prometnom trakom koja se na nalazi uz desni rub kolnika

• Ne odnosi se na:o teretna motorna vozila preko 3.500 kgo vozila koja ne mogu razviti brzinu od 40 km/ho vozila koja se ne smatraju motornim vozilimao vozila koja se kreću sporije od tramvaja ne smiju ometati

kretanje vozila kolnikom s ugrađenim tračnicama


Polukružno okretanje vozilom

Pravila ponašanja:1. polukružno okretanje je zabranjeno :

o na cesti sa postavljenim prometnim znakomo na autocesti i brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za

promet motornih vozilao u tuneluo na cesti s jednosmjernim prometomo na cesti s punom crtomo na uskim i nepreglednim mjestimao ako bi se ometalo ili ugrožavalo normalno odvijanje prometa

Prestrojavanje i skretanje

Pravila ponašanja:1. namjeru skretanja vozač mora najaviti pokazivačem smjera2. prestrojiti se mora na vrijeme na dovoljnoj udaljenosti od raskrižja3. skretanje udesno obaviti krećući se krajnjom prometnom trakom koja

se prostire uz desni rub kolnika, osim ako prometnim znakom na cesti nije drukčije određeno

4. skretanje ulijevo obaviti krećući se krajnjom lijevom prometnom trakom koja se prostire uz središnju crtu i uz obilježeni ili zamišljeni luk koji spaja dvije središnje crte bočnih kolnika, odnosno prometnom trakom koja se prostire uz lijevi rub ceste s jednosmjernim prometom, osim ako prometnim znakom nije drukčije određeno

Brzine u prometu i ograničenja brzine

Pravilo ponašanja:1. Pridržavati se propisane brzine kretanja:

• 130 km na sat na autocestama,• 110 km na sat na cestama namijenjenim isključivo za

promet motornih vozila i brzoj cesti,• 90 km na sat na ostalim cestama• 50 km/h cestama u naselju ( ako nije drugačije određeno

prometnim znakom)Iznimka:

• 80 kn/h na cestama u naselju čiji prometno-tehnički elementi omogućavaju kretanje navedenom brzinom

• ako je brzina ograničena prometnim znakom, ograničenje važi za cijelo naselje

Zaustavljanje i parkiranje

Pravila ponašanja:1. ne smije se zaustaviti ili parkirati na mjestu na kojem bi se

ugrožavala sigurnost prometa ili predstavljalo smetnju za normalan tok prometa ili kretanje pješaka

2. vozač je dužan uvijek, kad je to moguće, zaustaviti i parkirati vozilo izvan kolnika

3. vozilo se zaustavlja ili parkira na cesti neposredno uz desni rub kolnika, a na jednosmjernoj cesti može uz desni ili lijevi rub kolnika

4. ako se uz desni rub kolnika nalaze tramvajske tračnice, može uz lijevi rub kolnika

5. na sredini kolnika samo ako su ta mjesta obilježena prometnim znakom ili oznakama na kolniku kao mjesta za parkiranje vozila

6. na zaustavljenom ili parkiranom vozilu ne smiju se otvarati vrataako se time ometa ili ugrožava sigurnost prometa

7. vozač je dužan poduzeti sve mjere kojima se sprječava da vozilo samo krene ili da ga neovlaštene osobe stave u pokret (isključiti rad motora, zatvoriti prozore, zaključati vozilo i ključeve uzeti sa sobom i sl.)


Zabrana zaustavljanja i parkiranja:1. Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo

• na obilježenom pješačkom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 metara od tog prijelaza te na prijelazu biciklističke staze preko kolnika (slika 1)

• na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge uistoj razini (slika 1)

Slika 1: Primjer mjesta gdje se vozač ne smije zaustaviti

• na željezničkim ili tramvajskim prugama i u blizini tih pruga ako se tima sprečava promet vozila koja se kreću po tračnicama (slika 2)

• na raskrižju i na udaljenosti manjoj od 5 metara od najbližeg ruba poprečnog kolnika (slika 2)

Slika 2: Primjeri mjesta gdje se vozač ne smije zaustaviti• u tunelima, na mostovima, u podvožnjacima i na

nadvožnjacima te na udaljenosti manjoj od 15 metara od mosta, tunela, podvožnjaka i nadvožnjaka

• na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obići bez opasnosti

• na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeno prometni znak ili uređaj za davanje znakova prometnim svjetlima

• na biciklističkoj stazi, odnosno traci• na dijelu ceste, odnosno kolnika koji je kao stajalište za

vozila javnog prijevoza putnika obilježen oznakama na kolniku

• na nogostupu i pješačkoj zoni (slika 3) • ispred kolnog ulaza u zgradu, sklonište, dvorište ili garažu,

iznad priključka na vodovodnu mrežu i ulaska u kanalizaciju ili drugu komunalnu mrežu te na mjestima rezerviranim za vozila opskrbe ili na mjestima namijenjenim i obilježenim kao mjesta za odlaganje kućnog otpada, ispred i na vatrogasnim i drugim komunalnim i javnim prolazima i prilazima

• na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s invaliditetom

• na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenoga ili parkiranoga vozila do neisprekidane uzdužne crte na kolniku ili do neke zapreke na cesti bila manja od 3 metra, odnosno do suprotnog ruba kolnika


manja od 4 metra (slika 3)

Slika 3: Primjeri mjesta gdje se vozač ne smije zaustaviti2. Vozač ne smije parkirati vozilo

• na dijelu ceste ispred prijelaza ceste preko željezničke i tramvajske pruge u istoj razini, i to na udaljenosti manjoj od 15 metara od tih prijelaza

• na udaljenosti manjoj od 15 metara ispred i iza znaka kojim je obilježeno stajalište za vozila javnog prijevoza putnika

• na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak već parkiranom vozilu

Pitanja:

1. Nabroji pravila ponašanja vozača prilikom uključivanja vozila u promet.2. U kojem slučaju se vozilo NE mora kretati desnom stranom kolnika u odnosu na smjer

kretanja?3. Navedi barem 3 slučaja kada je zabranjeno polukružno okretanje.4. Navedi pravila desnog skretanja.5. Koja je propisana brzina kretanja na autocestama i u naseljenim mjestima?6. Nabroji mjesta gdje vozač ne smije zaustaviti vozilo.


9.PROMETNA KULTURA

39.TEMA - Prometna kulturaVMV 2.r

Pod pojmom prometna kultura podrazumijevamo skup spoznaja, pravila i normi ponašanjau prometu na osnovu kojih pojedinac vrjednuje svoje ili tuđe ponašanje u prometu;ispravnim ili neispravnim , opravdanim ili neopravdanim. Jedan dio prometne kulture čineutvrđena pravila i propisi o ponašanju pojedinih sudionika u prometu, a drugi dio sunepisana pravila, koja vrijede univerzalno, za sve moguće prometne situacije, a koja imajujedno zajedničko, jedinstveno obilježje, a to je uvažavanje i poštivanje svih sudionika uprometu, odnosno obziran odnos prema njima.Ponašanje sudionika u prometu mora se temeljiti na međusobnom uvažavanju i partnerskom odnosu.Ponašanje sudionika u prometu Ovisi o:Kulturno ponašanje sudionika u prometu • općoj kulturi

• odgoju• poznavanju prometnih propisa i

sigurnosnih pravila• razini prometne kulture• motiviranosti za kulturno

ponašanjePreduvjet za sigurno ponašanje • međusobno poštovanje

• prometni odgoj i prometnakultura

• međusobno uvažavanje• partnerski odnos u prometu

Prometna kultura • općoj kulturi sudionika uprometu

• odgoju sudionika u prometu• motiviranosti sudionika za

kulturno ponašanje u prometuPROMETNA KULTURA U ODNOSIMA SUDIONIKA U PROMETUVozač-vozač Jedan od temeljnih uvjeta sigurnosti prometa na cestama

jest komunikacija između vozača, odnosnopravovremeno i jasno pokazivanje svojih namjeradavanjem određenih znakova i postupanje po prometnimpropisima. Iako su osnove ponašanja u prometuregulirane propisima, dodatno sporazumijevanje nužnoje za sigurnost vožnje. Bez obzira , radi li se o strogojprimjeni propisa o pravilima prometa ili o dodatnomsporazumijevanju vozača ( riječima, pokretima, pogledom... ) radi sigurnijeg odvijanja prometa, riječ jezapravo o defanzivnoj vožnji, u kojoj pojedinac svojuvožnju prilagođava drugim vozačima, a ne protiv njih.Primjeri kulturnog ponašanja vozačaa) Uključivanje iz sporednih cesta na ceste s prednošćuprolaza u pravilu zahtijeva dugo čekanje.Međutim, vozač na cesti s prednošću prolaska


može “propustiti “vozilo sa sporedne ceste,odnosno ustupiti prednost prolaska, pri čemu ongubi vrlo malo vremena.b) Uključivanje u promet s parkirališta, dvorišta i sl.Omogućite drugom vozaču da se uključi s parkirališta upromet , jer ćete nekom drugom vozaču omogućiti daodmah pronađe parkirališno mjesto za svoj automobil i izbjegne traganje za slobodnim mjestom. Ono što steučinili za drugog ili trećeg vozača, četvrti će vozač učinitiza vas, a izbjegli ste nepotrebnu vožnju u traženjuslobodnog parkirališnog mjesta i istodobno rasteretiliprometni tijek.c) Ceste s prednošću prolaska s više prometnih traka.Na ovakvim cestama vozači voze desnom prometnom trakom, što onemogućuje uključivanje iz sporednih ulica. Kulturna gesta bila bi oslobađanje desne prometne trakepravovremenim prestrojavanjem. Ovakvo ponašanje je vrlokorisno, naročito u vršnim opterećenjima, dolazak iodlazak s posla.U istoj situaciji , čest je slučaj da vozilo koje se uključujeiz sporedne ulice, čeka da propusti sva vozila koja sekreću glavnom ulicom ( po svim prometnim trakama ),pritom ne prateći znakove vozila koja skreću u tusporednu ulicu , tj. ne koriste mogućnost skretanja nadesnu prometnu traku, pa iza sebe stvaraju kolonu vozila.Dakle, ne skrećite odmah u drugu ili treću traku, jerpredugo treba čekati da su slobodne sve prometne trake..d) Brzina kretanjaUstaljeno je mišljenje da se za prometnu sigurnostopasnim smatraju samo brza vozila, odnosno ona kojapretječu druga vozila. Pritom se potpuno nevinimsmatraju vozači presporih vozila koji su uzrokpretjecanja svih bržih . Odnosno, mali je postotak brzihvozila koja pretječu sva ostala vozila, ali je mali brojpresporih vozila, uzrok pretjecanja svih ostalih vozila.Primjeri kulturne vožnje:

o Po cesti s više prometnih traka, kreći se tako dane ometaš druge, odnosno, čest je slučaj da sespora vozila kreću srednjom prometnom trakom,što uzrokuje pretjecanje bržih vozila s lijeve idesne strane . Do opasnosti za sigurnost prometa, dolazi u kasnijem “ otimanju “ za srednju traku.

o Ne vozi se “ turistički “ , tj. ne razgledaj okolinu, jer time ugrožavaš sigurnostprometa.

Propisani razmak – Zakon je propisao da razmakizmeđu vozila težine veće od 3500 kg i vozila dužih od 7m , mora iznositi( na cesti izvan naselja) najmanje 100 m Međutim, čest je slučaj da se vozi i na manjem razmaku, što uzrokuje da se vozači osobnih automobila


upuštaju u riskantna i opasna pretjecanja, zbog gubitkastrpljenjaJako je bitan i sigurnosni razmak izmeđudrugih vozila, jer nepoštivanje često dovodi do lančanihsudara.

Primjeri nekulturnog ponašanja:o vozač koji se ponaša kao da mu je noga na

gasu “ zaleđena”. On usporava kolonuvozila kada se kreće uzbrdo, a na nizbrdici pak smanjuje propisani razmak do vozilaispred, ispod granice sigurnosti.

o Na cestama izvan naselja s više prometnihtraka u jednom smjeru, karakteristične su ipojave kretanja sporih vozila lijevom trakom.Time se bržim vozilima onemogućavapretjecanje pa se upuštaju u tzv. slalomvožnju, što je opasno.

o Prestrojavanje treba izvršiti tako da se neremeti kretanje vozila po susjednoj prometnojtraci , ali također se ne bi smjelo ometativozila na prometnoj traci kojom se vozilokreće, odnosno nije primjereno zaustavitivozilo i čekati da se susjedna traka isprazni.

o uporaba zvučnih signala u koloni,zaustavljanje na prometnoj traci ićaskanje itd.

Vozač – pješak O odnosima vozač - pješak često se raspravlja, prvenstveno zbog “neravnopravnosti “ pješaka uodnosu na vozilo ( masa, brzina, otpornost). Uovom je odnosu karakteristično postojanjedvostrukog ponašanja i kriterija. Odnosno, vrločesto vozač optužuje pješaka za nekulturu, da bikasnije, kad izađe iz vozila i postane pješak,optuživao vozače za vozačku nekulturu. Zato seprisjetimo naših dužnosti kao pješak:

o kretati se nogostupom ili pješačkim prijelazomo kretati se kolnikom po lijevoj stranio prelaziti prometnicu na predviđenom mjestuo prelaziti prometnicu samo kada je zeleno svjetloo koristiti pothodnikeo prelaskom ne ometati prometni toko ne hodati rubom nogostupao i kada imamo prednost, provjeriti namjere vozačao noću obući svijetlu odjećuo ne istrčavati na cestuo ne stupati naglo na pješački prijelaz, odnosno

pokazati svoju namjeru vozačima.


Vozač – cesta Istraživanja su pokazala da cesta ima najveću propusnumoć, ako se vozila kreću brzinom oko 40 km/h, što jevažno znati, jer mnogi vozači prilikom sporije vožnjepostaju nestrpljivi.Opasnost prijelaza preko neosiguranog prijelazapreko željezničke pruge, naročito je izražena uuvjetima slabe vidljivosti. Treba voditi računa da je zaprijelaz pruge potrebno 6,4 sekunde, ukoliko usvojimodužinu kamiona s prikolicom od 18 m, širinu vagonaod 2, 5 m te ubrzanje od 1m/s2 , a brzinu vlaka 80km/h. U ovom slučaju, vlak treba biti udaljen 140 m,da bi vozilo sigurno prešlo. Dakle, prijelaz u slučajusmanjene vidljivosti, npr 50 m, može biti poguban.Kada vozač naiđe na opasni dio ceste,preporučljivo je da na to upozori druge vozače, uključivanjem svih pokazivača smjera ilivišestrukim aktiviranjem stop svjetala, odnosno“ blicanjem” vozaču iz suprotnog smjera.Na suvremenim križanjima potrebno je vozilozaustaviti do stop – crte, jer suvremena križanja mogubiti opremljena detektorima (magnetskom petljom) za“otvaranje” zelene faze te se nepropisnimzaustavljanjem radi hvatanja “zaleta”, kažnjavaju svidrugi vozači u koloni, jer će uređaj preskočiti naslijedeću fazu i neće se upaliti zeleno svjetlo.

Vozač – vozilo Vozač u prometu mora imati na umu da je odgovoran i zatehničku ispravnost svog vozila. Tehnički neispravnovozilo krije u sebi neugodna i opasna iznenađenja. Zatotreba vozilo redovno održavati da ne bismo izazvaliprometnu nesreću. Svatko, tko i nije tehnički obrazovan,trebao bi znati i voditi računa o:

o ulju – svaki vozač treba povremenokontrolirati, da li mu iz vozila kaplje ulje ilineka druga tekućina

o gume – kontrolirati istrošenost guma, odnosnopravilno trošenje

o poslije pranja provjeriti ,koče li kočnice,odnosno osušiti ih

o provjeravati da slučajno u kabinu neulaze ispušni plinovi

o provjeriti podešenost svjetala vozila, dase ne ometaju drugi sudionici u prometu,kao i provjeriti ispravnost svih svjetalana vozilu

o provjeriti ima li tekućine za pranjevjetrobranskog stakla, kao i kvalitetugumice brisača


Vozač – putnik Vozač:o provjeriti sve ulaze prije zatvaranja vratao ne usporavati i ubrzavati nagloo pristojno uslužiti putnika pri kupnji karte

Putnik:o ne gurati se prilikom ulaskao ne razgovarati s vozačem tijekom vožnjeo kupiti kartu, ako je moguće, izvan vozilao držati se tijekom vožnjeo ustupiti mjesto i pomoći starijoj ili invalidnoj osobi.

Vozač – prometni propisi ipravila

Što sve mora provjeriti vozač kod prolaska kroz raskrižje?

Prometna pravila i znakovi su “abeceda” za ponašanjesudionika u prometu i bez njihovog poznavanja ipravilne primjene, nema sigurne vožnje. Al zakon nemože predvidjeti baš sve prometne situacije na cesti.

Vozač sam prema sebi Osnovno načelo je: upoznaj samoga sebe, kako bi svojepotrebe u vožnji mogao uskladiti sa svojimmogućnostima.Iz toga proizlaze i ostalanačela :

o izbjegavati dugu i iscrpljujuću vožnjuo čuvati psihofizičku kondicijuo ne ljutiti se zbog spore vožnjeo ne ljutiti se na sebe i drugeo ne voziti uzbuđeno ne uzimati lijekove, alkohol, drogu.....

Ključne riječi: prometna kultura, ponašanje sudionika u prometu, defanzivna vožnja, odnos vozač-vozač, odnos vozač-pješak, odnos vozač –vozilo, odnos vozač .putnici, vozač sam prema sebi.

ZADATAK ZA UČENIKE:Pogledajte slike uz gore navedeni tekst. Napišite dijalog, uvježbajte i odigrajte uloge koje ste si namijenili.


40. TEMA: Radna sredina vozača i lik vozačaVMV 2.r

Radna sredina vozača podrazumijeva vozilo i njegove karakteristike te prometnicu s njenimobilježjima.

Dobrim radnim uvjetima u kabini vozila smatraju se:a) dobra vidljivost – dva su osnovna razloga smanjene vidljivosti:1. konstrukcijske karakteristike vozila ( zastakljene površine i njihova čistoća , zrcala, brisači i perači stakla )2. klimatski uvjeti ( kiša, snijeg , magla, dim )

b) manja buka – buka je svaki zvuk koji utječe na psihičko i fizičko stanje djelatnika, tako da ih uznemiruje, ometa u radu ili smanjuje njihovu proizvodnost i učinkovitost. Uprometu je čovjek neosporno izložen buci. Tri su štetne posljedice buke:- oštećuje slušne organe- smanjuje radni učinak ( umni rad )- djeluje na kardiovaskularni i neurovegetativni sustav 66 dB – suzuju se krvne žile, a time se produljuje vrijeme reagiranja,95 – 100 dB i frekvencija 50 – 5000 Hz - smanjena je vidna površina i vidno polje i

sposobnost raspoznavanja boja. Intenzivna buka izaziva glavobolju, vrtoglavicu, razdražljivost itd.Prema podacima Instituta za medicinu rada Republike Hrvatske, buka pokraj sjedištavozača autobusa doseže granicu od 100 dB, a na kocki i do 112 dB .

c) prilagodljivost sjedala – radi očuvanja kralježnice vozača, sjedala trebaju biti anatomskioblikovana i podesiva u svim smjerovima,

Slika 1. Radna sredina vozača


d) manje vibracije – pri gibanju, karoserija vozila oscilira. Ljudski organizam različitopodnosi oscilacije,e) mikroklima u vozilu – grijanje, hlađenje, provjetravanje , vlažnost i čistoća zraka ne spadaju u komfor vozila, već su to važni higijensko – medicinski čimbenici koji utječu na sigurnost u prometu. Razlozi :

o pri temperaturi od 30 º C radna sposobnost vrlo opada ( pospanost , nelagoda , remeti se automatizam pokreta )

o preniska temperatura djeluje isto, ispod 13º C radna sposobnost znatno opada.Temperatura , vlažnost i kretanje zraka međusobno su povezani čimbenici mikroklimatskih uvjeta rada.

Medicinski zahtjevi pretpostavljaju normalne radne uvjete :• dobru provjetrenost vozila sa strujanjem od 15 do 20 kubičnih metara u satu pri brzini

strujanja od 0.5 m/s,• srednja temperatura je između 17 i 22ºC, a ljeti najviše 28 ºC,• relativna vlažnost trebala bi biti oko 55 %.

Posebno opasnost predstavlja vožnja u koloni, tunelima, boravak u nedovoljno provjetrenim prostorima, odnosno,tamo gdje postoji opasnost ulaska štetnih plinova.

Dobar ste vozač: ako se osjećate zdravim, ako se ponašate smireno i racionalno, ako odlično poznajete prometne propise, ako u svakom trenutku vladate vozilom, ako pratite situaciju oko sebe, ako niste nasilni, ako ne pijete, ako ne pušite tijekom vožnje, ako netelefonirate za vrijeme vožnje , ako redovito brinete o svom vozilu.

Ključni pojmovi: radna sredina, vidljivost, buka, prilagodljivost sjedala, vibracije, mikroklima u vozilu, lik vozača.

Pitanja:

1. Što smatramo dobrim radnim uvjetima u kabini vozila ?2. Koja dopuštena buka je podnošljiva za vozača,a da ne djeluje na njegov

neurovegetativni sustav?3. Opišite osnovne značajke kojih se mora pridržavati vozač.4. Kako mikroklima u vozilu djeluje na vozača?5. Nabrojite karakteristike dobrog vozača


10.PRIJEVOZ TERETA, ORGANIZACIJA PRIJEVOZA TERETA, OSIGURANJE U PRIJEVOZU I ŠPEDICIJA

41.TEMA - Teret kao predmet prijevoza i ambalažaTCP 2.rVMV 3.rTLŠ 3.r

Teret kao predmet prijevoza

Teret je zajednički naziv za sva dobra koja se prevoze.Osobine tereta u prijevozu iskazuju se kvalitetom ili kakvoćom i kvantitetom ili količinom. Kvalitetu tereta određuju fizička, kemijska, biološka i druga svojstva koja utječu na njegovu prijevoznu podobnost, a kvantitativne osobine tereta su težina, zapremina ili broj komada.Prijevoznik je dužan isporučiti teret primatelju u istoj količini i kvaliteti kao što ih je preuzeo od pošiljatelja.Osobine tereta utječu na organizaciju prijevoza i odabir prijevoznog sredstva. Laki tereti iskoriste cijelu zapreminu teretnog prostora, a tek djelomično nosivost vozila. Steškim teretima je suprotno: potpuna je iskorištenost nosivosti vozila, a djelomična iskorištenost zapremine.

Laki teret Teški teret

Tereti različitih vrijednosti zahtijevaju odgovarajuće osiguranje i način utvrđivanja cijene prijevoza. Vrijednost tereta utječe na cijenu prijevoza, a time i na udaljenost na kojoj je isplativo prevoziti teret. Manje vrijedni tereti se prevoze na kraće udaljenosti jer ne mogu podnijeti visoku cijenu prijevoza, a vrlo skupi tereti se moraju dodatno osigurati pa se ukonačnu cijenu prijevoza treba uključiti i taj trošak.

Manje vrijedni teret Vrlo skupi teret

Uvjeti na prijevoznom putu su za neke vrste tereta vrlo nepovoljan čimbenik pa su potrebni posebna pozornost i uporaba odgovarajućih vozila. Tako npr. životinje, lakopokvarljivi iopasni tereti u svim fazama prijevoza zahtijevaju dodatne postupke i specijalna vozila.


Tereti osjetljivi na uvjete na prijevoznom putu

Dimenzije tereta utječu također na organizaciju i tehniku prijevoza. Vangabaritni tereti su dodatna opasnost u prometu pa se prevoze u posebnom režimu.

Vangabaritni teret Dugi teret

Agregatno stanje tereta uvjetuje izbor vozila tako se za terete u tekućem ili plinovitom stanju koriste cisterne, a za rasute terete vozila s pokretnim sanducima ili silosima.

Rasuti teret Plinoviti teret

Prema težini i veličini, teretne pošiljke mogu biti paketne, komadne i kolske pa se, sukladno tome, primjenjuju odgovarajući postupci i prijevozna dokumentacija.

Paketne pošiljke Komadne pošiljke Kolske pošiljke

Osobine tereta uvjetuju i način pakiranja. Tako se neki tereti prevoze s ambalažom, a neki bez ambalaže. Palete i kontejneri često imaju funkciju ambalaže u sustavu pakiranja tereta.


Ambalažirani teret Neambalažirani teret

AmbalažaAmbalažom se naziva materijal kojim se omata ili pakira roba s prvenstvenim ciljem zaštite tereta i olakšanja pri rukovanju tijekom prijevoza.U prijevozu se primjenjuje vrlo raznolika ambalaža. Tako se razlikuje ambalaža prema namjeni, vremenu nastajanja, materijalu od kojeg je izrađena, obliku, tipizaciji i nekim drugim kriterijima.Primjenom ambalaže omogućava se efikasnije izvršenje prijevoza jer se, osim zaštite tereta,omogućava bolja iskorištenost teretnog prostora, ubrzavanje prijevoznog procesa, niži troškovi prijevoza i slično.

Prijevozna ambalaža


Prijevoznici sve češće pronalaze terete za prijevoz na burzi tereta.U tu svrhu dostupne se internetske platforme među kojima se najčešće koriste:http://www.timocom.com.hr/http://www.lkw-walter.com.hr/hr/prijevoznik/loads-todayhttp://burzaprijevoza.cargoagent.net/tereti%20za%20medjunarodni%20transport

Ključni pojmovi: teret, količina tereta, kvaliteta tereta, prijevozna podobnost,specijalni teret, živi teret, lakopokvarljivi teret, rasuti teret, vangabaritni teret, opasni teret, prijevozna ambalaža, kartonska kutija, bačva, sanduk, vreća, paleta, plastična folija

Pitanja za provjeru:1. Što je teret?2. Kako se iskazuju osobine tereta?3. Čime se iskazuje kvaliteta tereta?4. Čime se iskazuje kvantiteta tereta?5. Nabroji neke vrste tereta.6. Na koji način se pronalazi teret za prijevoz?7. Na internet portalu pronađi teret za vozilo nosivosti 25 tona i zapremine 100 m3.8. Što je prijevozna ambalaža?9. Čemu služi prijevozna ambalaža?10. Nabroji neke vrste prijevozne ambalaže.

42. TEMA - Operativno osoblje u prijevozu teretaTCP 2.r

VMV 3.rZa uspješnu provedbu prijevoznog procesa potrebno je angažirati operativno osoblje koje posjeduje odgovarajuće kvalifikacije i kompetencije. To osoblje čini posada vozila, disponent, prometnik, tehnički referent i kontrolor. Operativno osoblje u prijevozu tereta

Operativno osoblje Uloga i radni zadaci

Posada vozila: vozač, pratitelj, prijevozni radnici Uloga posade vozila je neposredno

izvršenje prijevoza tereta od polazišta do odredištaRadni zadaci vozača obuhvaćaju pripremu vozila za prijevoz, preuzimanje tereta ipravilan smještaj na vozilo, prijevoz tereta od polazišta do odredišta u skladu s prometnim pravilima i propisima, isporučivanje tereta i nadzor nad istovarom, korištenje propisane prijevozne dokumentacije, kao i druge aktivnosti u svrhu realizacije prijevozaUloga pratitelja je da u izvršenju prijevoza životinja, specijalnog i opasnog tereta obavlja pomoćne poslove vezane uz specifičnosti tereta koji se prevozi.


Uloga prijevoznih radnika je da obavljaju poslove utovara, pretovara ili istovara ako te poslove ne obavlja pošiljatelj i primatelj.

Disponent/prometnik Uloga disponenta je da pripremi prijevozni proces, nadzire njegovu provedbu i da sudjeluje u okončanju prijevoza. Radni zadaci su mnogobrojni, a najvažnijimeđu njima su: pronalaženje i ugovaranje prijevoznog posla, određivanje rasporeda rada posade vozila i vozila, određivanje prijevoznog puta, ispostavljanje i preuzimanje prijevozne dokumentacije, praćenje izvršenja prijevoza i obavljanje drugih poslova od značaja za uspješno izvršenje prijevoza.Uloga prometnika je obavljanje određenih poslova koje na njega prenese disponent.Disponentsko-prometno osoblje se u većim prijevoznim tvrtkama specijalizira za određene vrste prijevoza pa tako postoje disponenti za lokalni, međugradski, međunardni, linijski, slobodni ili specijalni prijevoz.

Tehnički referent Uloga tehničkog referenta je da osigura ispravnost voznog parka u prijevozničkoj tvrtki.Radni zadaci su: organizacija zaduživanjai razduživanja posade vozila s vozilom,planiranje preventivnog održavanje vozila, organiziranje korektivnog održavanja, organiziranje popravka vozila na cesti ili dopremanje vozila u radionicu, organiziranje periodičnih i godišnjih pregleda vozila, organiziranje opremanja vozila propisanom opremom i oznakama, vođenje evidencije o stanju voznog parka i drugi slični poslovi s ciljem povećanja tehničke ispravnosti vozila.

Kontrolor Uloga kontrolora u prijevoznom poduzeću je da nadzire primjenu propisa kojima se određuje način izvršenja prijevoza.


Radni zadaci se ostvaruju na temelju dokumentacije u poslovnim prostorima tvrtke i uvidom u stanje posade, vozila i tereta na prijevoznom putu.Iz prijevozne dokumentacije očitavaju se podaci o brzini kretanja vozila, načinu upravljanja vozilom, radnom vremenu, prijeđenom putu, prevezenoj količini i vrsti tereta, potrošnji goriva, troškovima na prijevoznom putu i slično.Terenska kontrola obuhvaća uvid u psihofizičko stanje posade i u dokumentaciju o posadi, vizualni pregled vozila i tereta te uvid u dokumentaciju o vozilu i teretu.Sukladno utvrđenim nepravilnostima kontrolori imaju ovlaštenja poduzimati odgovarajuće stegovne mjere uključujući upućivanje na izvanredni pregled, kao i isključivanje vozača ili vozila iz prometa.

Ključni pojmovi: operativno osoblje, vozač, pratitelj, prijevozni radnik, disponent, prometnik, tehnički referent, kontrolor

Pitanja za provjeru znanja:1. Tko čini operativno osoblje u prijevozu tereta?2. Tko može biti član posade vozila?3. Tko može biti vozač motornog vozila?4. Koja je uloga posade vozila?5. Koja je uloga disponenta?6. Koja je uloga tehničkog referenta?7. Koja je uloga kontrolora?8. Koja su radni zadaci vozača?9. Koji su radni zadaci disponenta?10. Koji su radni zadaci tehničkog referenta?11. Koji su radni zadaci kontrolora?

43. TEMA - Radno vrijeme vozačaTCP 2.r

VMV 3.rRadno vrijeme vozača je propisano zakonskim propisima koji su usklađeni s AETR sporazumom te direktivama i uredbama Europske unije. Razlozi reguliranja radnog vremena vozača su veća sigurnost prometa i bolji uvjeti rada. Spomenuti propisi reguliraju radno vrijeme i obavezne odmore vozača kao i obavezu evidentiranja tog vremena.


Radno vrijeme je vrijeme od početka do završetka rada. U radno vrijeme ubraja se vrijeme vožnje, utovara, istovara i svih drugih aktivnosti na radnom mjestu za koje vrijeme trajanja nije unaprijed poznato. Razdoblje raspoloživosti označava razdoblje u kojem vozač mora biti na raspolaganju poslodavcu i za koje je vrijeme trajanja unaprijed poznato, a ne uključuje se u radno vrijeme. Obavezni odmori su vremenska razdoblja u kojima vozač slobodno raspolaže svojim vremenom, a obuhvaćaju prekid vožnje, dnevni i tjedni odmor.Evidencija radnog vremena i odmora vozača se vodi pomoću tahografskog listića ili digitalnog zapisa na memorijskoj kartici, a prema potrebi ručnim zapisom i potvrdom o aktivnostima vozača.Za nepoštivanje propisa o radnom vremenu vozača i evidenciji rada, predviđene su visoke novčane kazne.

Radno vrijeme i odmori vozačaVrijeme Objašnjenje Pravilo/ograničenje

Radno vrijeme Vrijeme od početka do završetka rada tijekom kojeg se mobilni radnik nalazi na svom radnom mjestu, na raspolaganju poslodavcu, tijekom kojeg obavlja svoje poslove

Ukupno dnevno radno vrijeme:- ne dulje od 13 sati- ne dulje od 10 sati ako je

uključen noćni radProsječno tjedno radno vrijeme:- ne dulje od 48 sati

Maksimalno tjedno radno vrijeme:- do 60 sati ako prosječno

tjedno radno vrijeme nije prekoračeno tijekom 4 mjeseca

Vrijeme vožnje Vrijeme vožnje obuhvaća sve aktivnosti vezane uz kretanje vozila ( uključujući i kratkotrajna zaustavljanja u kolonama, na semaforima ili pružnim prijelazima)

Vrijeme vožnje bez prekida: - ne dulje od 4,5 sati

Dnevno vrijeme vožnje:- ne dulje od 9 sati (iznimno

2x tjedno 10 sati)Tjedno vrijeme vožnje:- ne dulje od 56 sati

Vrijeme vožnje u 2 uzastopna tjedna:- ne dulje od 90 sat

Vrijeme ostalih aktivnosti

Vrijeme ostalih aktivnosti obuhvaća vrijeme kada vozač obavlja poslove utovara, istovara, održavanja ili punjenje spremnika za gorivo, čekanja na granici ili drugim mjestima kada vrijeme trajanja nijeunaprijed poznato

Razdoblje raspoloživosti

Vrijeme raspoloživosti je vrijeme pripravnosti za rad kada vozač ne može slobodno raspolagati svojim vremenom. U razdoblje raspoloživosti se


ubraja vrijeme u svojstvu suvozača, vrijeme praćenja vozila na trajektu ili vlaku, razdoblja čekanja, dežurstva ilislično kada je trajanje tog vremena unaprijed poznato.

Prekid vožnje Vrijeme prekida vožnje je razdoblje tijekom kojeg vozač ne može (ne smije !) upravljati vozilom ili obavljati druge poslove te koje se koristi isključivo za odmor

Redoviti prekid vožnje:- nakon vožnje od 4,5 sati u

trajanju 45 minutaPrekid vožnje u dva dijela:- prvi prekid od najmanje 15

minuta nakon kojeg slijedi drugi prekid od najmanje 30 minuta

Vrijeme odmora Dnevni odmor je neprekinuto dnevno razdoblje odmora tijekom kojeg vozač može slobodno raspolagati svojim vremenom

Redoviti dnevni odmor:- najmanje 11 sati ako se

koristi jednokratno- najmanje 12 sati ako se

koristi dvokratno (3+9 sati)Skraćeni dnevni odmor:- najmanje 9 sati

Tjedni odmorje tjedno neprekidno razdoblje tijekom kojeg vozač može slobodno raspolagati svojim vremenom- započinje najkasnije po isteku šest 24 – satna razdoblja, od kraja prethodnog tjednog odmora

Redoviti tjedni odmor:- majmanje 45 sati

Skraćeni tjedni odmor:- najmanje 24 sata

Evidencija radnog vremena i odmora vozača

Analogni tahograf je uređaj na vozilu koji omogućava bilježenje podataka o kretanju vozila i o trajanju rada posade vozila.Radi na principu prenošenja linearnog gibanja centrifugalnog regulatora u linearno gibanja indikatora. Time se omogućava ispis podataka na tahografski listić.


Tahografski listić je zapisni list na koji pisaljka analognog tahografa zapisuje podatke o radu vozača i vozila. Uređaj bilježi podatke o vremenu vožnje, odmora , ostalih poslova, razdoblju raspoloživosti, o brzini kretanja vozila i prijeđenom putu. Uz dodatne pisače može bilježiti i druge podatke.Na tahografskom listiću vozač ručnim zapisom upisuje svoje identifikacijske podatke i podatke o vozilu, datum i stanje kilometarskog brojača na početku i završetku radnog dana.

Digitalni tahograf je uređaj na vozilu koji omogućava digitalni zapis podataka u memoriju uređaja, na memorijsku karticu vozača, prijevoznika, radionice i ovlaštene osobe za nadzor.Osim toga, omogućava prikaz podataka na ekranu uređaja, premještanje podataka na druge medije, kao i ispis podataka na papir.

Memorijska kartica vozača namijenjena je za snimanje podataka s digitalnog tahografa.Memorijska kartica izdaje se na ime vozača i ima kapacitet memorije za pohranu podataka od najmanje 28 radnih dana vozača.Čip na kartici sadrži podatke u digitalnom obliku iz kojih se mogu očitati svi relevantni podaci o radu vozača navedeni kod analognog tahografa.

Raspodjela radnog vremena

Prekid rada i dnevni odmor

Vrijeme vožnje

Primjer: Prekid vožnje4,5 h 45 min 4,5 h

Primjer: Raspodjela prekida vožnje2 h 15

min2,5 h 3o

min4,5 h

Primjer: Redoviti dnevni odmor4,5 h 45

min4,5 h 45

min1 h 11 h


Primjer: Skraćeni dnevni odmor4,5 h 45

min4,5 h 45

min1 h 9 h

Primjer: Redoviti tjedni odmorpon uto sri čet pet sub ned pon uto sri čet pet

Primjer: Skraćeni tjedni odmorpon uto sri čet pet sub ned pon uto sri čet pet sub ned

Ključni pojmovi: radno vrijeme, vrijeme vožnje, vrijeme ostalih poslova, razdoblje raspoloživosti, prekid vožnje, vrijeme odmora, tahografski listić, kartica vozača.

Pitanja za provjeru znanja:1. Što obuhvaća radno vrijeme vozača?2. Koliko dnevno vozač smije raditi ?3. Koliko tjedno vozač smije raditi?4. Što obuhvaća vrijeme vožnje?5. Koliko najdulje vozač smije voziti bez prekida?6. Koliko najviše vozač smije voziti u jednom danu ?7. Koliko najviše vozač smije voziti u jednom tjednu?8. Što obuhvaća vrijeme ostalih aktivnosti?9. Što obuhvaća razdoblje raspoloživosti?10. Kada vozač mora napraviti prekid u radu?11. Koliko najmanje treba trajati prekid u radu?12. Koliko dugo mora trajati dnevni odmor vozača?13. Koliko dugo mora trajati tjedni odmor vozača?14. Kako se evidentira radno vrijeme vozača?

44. TEMA - Prijevozni putovi TCP 2.r

VMV 3.rU prijevozu tereta cestom prvenstveno se koriste ceste višeg razreda koje omogućavaju kretanje vozila većih gabarita, mase i osovinskog opterećenja. Izbor prijevoznog puta (itinerera) određuje se prema kriteriju najkraćeg puta, najveće putne brzine, najveće sigurnosti, najpovoljnijih klimatskih uvjeta ili prema mogućnosti prijevoza specijalnih tereta.Prijevozni put u pravilu određuje disponent. Prilikom određivanja prijevoznog puta potrebno je imati ažurne informacije o stanju cestovne infrastrukture. Zbog toga se prijevoznici i vozači koriste ICT tehnologijama koje pružaju informacije o dužini puta, vremenu putovanja, potrošnji goriva, troškovima cestarine i sl. te omogućavaju izradu plana putovanja kao i vođenje vozača na cestovnoj mreži. Ipak, za neposredno odlučivanje o korištenju ceste za kretanje teretnim vozilom, presudno značenje ima prometna signalizacija.


Izvori informacija ObjašnjenjeAuto karta je tematska geografska karta na kojoj je ucrtana cestovna mreža. Vrste cesta u cestovnoj mreži prikazane su različitim bojama i debljinom crte, a uz njih su upisane oznake cesta i kilometarske udaljenosti između označenih gradova i naselja.Korištenjem auto karte i praćenjem prometne signalizacije, vozaču je omogućeno kretanje odabranim prijevoznim putom i planiranje vremena putovanja. Interaktivna karta je digitalizirana auto karta koja omogućava, putem sučelja računala ili mobitela,prikaz najpovoljnijeg prijevoznog puat prema zadanim parametrima (polazište, odredište, kategorija vozila…). Prikaz puta je slikovni, a plan putovanja tekstualni. Uz prikaz najpovoljnijeg prijevoznog puta na kartografskoj podlozi izračunava i prikazuje troškove putovanja (goriva, cestarine) te daje informacije o interesnim točkama na putu (benzinske postaje, autoservisi, bankomati, zdravstvene ustanove, trgovine…).Navigacijski sustavi u vozilu sadrže kompjutorski

obrađene kartografske podloge s planiranom (zadanom) relacijom i uređaje koji pozicioniraju vozilo putem satelita. Navigacijski sustav vizualno i glasovno vodi vozača kroz cestovnu mrežu, od pozicioniranog položaja do odabranog odredišta.

Prometna signalizacija Prometna signalizacija je mnogobrojna, a za vozače teretnih vozila osobito je važno uočiti znakove zabrane i ograničenja koji se odnose na ta vozila.Zabrana prometa za: - teretne automobile

- cisterne- vozila koja prevoze

opasne tvari

Zabrana prometa za vozila koja prekoračuju:- određenu dužinu- određenu širinu- određenu visinu- određenu ukupnu masu- određeno osovinsko

opterećenje

Ključni pojmovi: cesta, prijevozni put, oznaka ceste, autokarta, interaktvna karta, navigacijski uređaj, zabrana prometa, gabariti vozila, osovinsko opterećenje, ukupna masa vozila.


Pitanja za provjeru:1. Koje ceste u cestovnoj mreži treba koristiti u prijevozu tereta?2. Prema kojim kriterijima treba odabrati prijevozni put?3. Na koji način se mogu dobiti ažurne informacije o prijevoznom putu?4. Koji prometni znakovi prikazuju eksploatacijske karakteristike ceste važne za

teretna vozila?

45. TEMA - Teretni terminaliTCP 2.r

VMV 3.rTeretni terminali su mjesta na prijevoznom putu na kojima započinje ili završava prijevoz, odnosno mjesto gdje se vrši pretovar. U pravilu se smještaju na periferiji grada, u blizini prometnih čvorišta i potrošačkih centara. Osnovni sadržaji auto teretnog kolodvora su skladišta s utovarno- istovarnim rampama i pretovarnom mehanizacijom, pristupne i parkirne površine te objekti za pružanje usluga korisnicima terminala i za opsluživanje vozila.

Robni terminal Zagreb Utovarno- istovarna rampa uz skladište

Prostorni razmještaj osnovnih sadržaja auto teretnog kolodvora usklađen je s tehnologijom rada tako da se promet odvija jednosmjerno. Na taj način se izbjegavaju moguće točke sudara. Vozač je vođen prinudnim pravcem kretanja, od ulaza u terminal do istovarnog mjesta,potom do parkirališta gdje čeka na novi utovar. S parkirališta nastavlja kretanje jednosmjernom pristupnom prometnicom do utovarnog mjesta. Prema potrebi, za skretanje na vagu, pumpnu postaju ili radionicu, predviđena su proširenja s dovoljnim radijusom za nesmetan prolaz teretnog vozila. Najvažniji dio terminala su skladišta u kojima se vrši prihvat, skladištenje, razvrstavanje i otpremanje robe. Skladišta zatvorenog tipa imaju utovarno-istovarne rampe uz koje se postavljaju vozila. Izvedba rampi može biti različita- tako da se vozila uz rampu postavljaju uzdužno, okomito ili koso.. Visina rampi može biti fiksna 1200 mm ili podesiva.Kamioni i tegljači s poluprikolicama mogu koristiti sve oblike postavljanja uz rampu dok se kamion s prikolicom može postaviti samo uzdužno, ako se ne odvaja vučni i priključni dio. U razvoju suvremenih oblika prijevoza, teretni terminali postaju sve značajnija mjesta na putu kretanja roba. Zbog toga je broj teretnih terminala u porastu i tehnologija rada na njima se usavršava primjenom automatizacije određenih procesa i korištenjem ICT tehnologije.

Ključni pojmovi: teretni terminal, skladište, pretovarna mehanizacija, utovarno-istovarna rampa, utovarno mjesto, istovarno mjesto


Pitanja za provjeru:1. Što su teretni terminali?2. Gdje se teretni terminali, u pravilu, smještaju?3. Koji su osnovni sadržaji teretnog terminala?4. Čemu služe skladišta?5. Kako se postavljaju vozila uz utovarno-istovarne rampe?6. Kako se odvija promet unutar teretnog terminala?

46. TEMA - Sredstva za prijevoz teretaTCP 2.r

VMV 3.r

Cestovna teretna vozila se kontinuirano usavršavaju i prilagođavaju potrebama korisnika i zahtjevima zaštite okoliša. U tom smislu proizvođači cestovnih teretnih vozila poboljšavaju izvedbu pogonskog dijela i teretnog prostora.Sa stanovišta korisnika prijevozne usluge, najvažnija su prijevozna obilježja teretnih vozila koja se iskazuju pomoću nosivosti, dimenzija i volumena teretnog prostora, oblika nadogradnje i pomoću mogućnosti izvođenja utovarno-istovarnih radnji. Nosivost i zapremina su osobito važne karakteristike jer iskazuju koju količinu tereta (izraženo u tonama ili kubnimmetrima) vozilo može preuzeti na prijevoz. Za terete koji zahtijevaju posebne prijevozne uvjete, dodatno je važna izvedba teretnog prostora. Cestovna vozila za prijevoz tereta razlikuju se: prema načinu ostvarivanja kretanja, prema nosivosti i prema izvedbi nadogradnje. Tako se bitno razlikuju vozila s vlastitim pogonom tj. motorna vozila i vozila bez vlastitog pogona tj. priključna vozila. Nadalje, svaka od tih skupina raspolaže širokom lepezom izvedbi teretnih vozila.Vrste cestovnih vozila za prijevoz tereta:

Teretno vozilo Obilježja i namjena

Motorni tricikl je vozilo na motorni pogon namijenjeno prijevozu tereta na kratkim udaljenostima radi razvoženja i prikupljanja tereta u gradu.

Kamion s otvorenim sandukom je motorno vozilouniverzalne namjene, a izvodi se za male, srednje ili velike nosivosti tereta. Pogodan je za prijevoz tereta koji nije osjetljiv na vremenske utjecaje npr. za prijevoz građevinskog materijala, drvne mase, poljoprivrednih proizvoda i slično.Kamion s ceradom je motorno vozilo koje ima teretni prostor natkriven ceradom. Vrlo često se koristi jer omogućava zaštitu tereta od vremenskih utjecaja. Njime se prevoze različiti komadni tereti npr. namještaj, obuća, kućanski aparati, vreće cementa, vapna i slično.


Kamion s pomičnim teretnim prostorom je motorno vozilo s pokretnim sandukom za samoistovarivanje. Koristi se u prijevozu rasutog tereta kao ( zemlja, šljunak, ugljen, žitarice, šećerna repa i slično).

Kamion s rešetkastim sandukom je motorno vozilo s rešetkastim stranicama teretnog prostora radi omogućavanja strujanja zraka. Služi u prijevozu životinja (peradi, stoke, …).

Kamion sa zatvorenim sandukom (furgon)je motorno vozilo za prijevoz tereta osjetljivog na vlagu. Koristi se u prijevozu odjeće, obuće, papira, namještaja, aparata i uređaja, novčanica, umjetničkih djela i slično.

Hladnjača je motorno vozilo sa zatvorenim sandukom i rashladnim uređajem. Prilagođeno je prijevozu lakopokvarljivog tereta kao što su meso, voće, povrće, mliječni proizvodi i slično

Kamion s autodizalicom: motorno vozilo koje uz teretni prostor ima dizalicu radi utovara i istovara tereta. Koristi se u prijevozu na kraće udaljenosti gdje su česti utovari i istovari kao npr. u prijevozu građevinskog materijala, trupaca, betonskih cijevi i sl.

Cisterna je motorno vozilo s teretnim prostorom u obliku spremnika za tekuće terete.Koristi se u prijevozu vode, mlijeka, vina, sokova, naftnih derivata, kemikalija i sl.

Mikser je specijalno motorno vozilo koje služi za prijevoz i pripremu građevinskog materijala.

Kamion silos je motorno vozilo čiji teretni prostor ima oblik silosa, a služi za prijevoz sipkih, zrnastih i praškastih tereta kao što su: brašno, cement, žitarice, stočna hrana i sl. Istovaruje se korištenjem principa gravitacije ili nadtlaka.

Komunalno vozilo je specijalno motorno voziloprilagođeno prijevozu u komunalnoj djelatnosti kao što je održavanje čistoće, vatrogasna zaštita, održavanje instalacija i sl.


Tegljač je motorno vozilo bez vlastitog teretnog prostora namijenjen za vuču poluprikolica. S poluprikolicom se spaja pomoću tanjuraste spojke (sedla). Na taj način se poboljšava učinkovitost prijevoza i prilagodljivost prijevoznim potrebama.

Laka prikolica je priključno vozilo najveće dopuštene mase do 757 kg. Za motorno vozilo se veže rudom i služi za povećanje prijevozne moći vučnog vozila. Najčešće se veže uz osobne automobile.Prikolica je priključno vozilo koje svoju ukupnu masu prenosi na kolnik preko vlastitih osovina, a veže se rudom na kamion.Nadogradnja prikolice može biti raznolika, kao i nadogradnja kamiona, što ujedno određuje njezinu namjenu.Poluprikolica je priključno vozilo bez prednje osovine koje svoju ukupnu masu prenosi na kolnik dijelom preko tegljača, a dijelom preko svojih osovina.Nadogradnja poluprikolice može biti raznolika, kao i kod prikolica.

Ključni pojmovi: teretno vozilo, prijevozna obilježja vozila, teretni prostor, nadogradnja, nosivost vozila, zapremina teretnog prostora, kamion, tegljač, sanduk, pokretni sanduk, cerada, autodizalica, cisterna, silos, komunalno vozilo, mikser, laka prikolica, prikolica, poluprikolica

Pitanja za provjeru znanja:1. Što je teretno motorno vozilo?2. Koja su prijevozna obilježja teretnog motornog vozila?3. Nabroji vrste teretnih motornih vozila.4. Koja je namjena pojedinih vrsta vozila?

47. TEMA - Prekrcajna mehanizacijaTCP 2.r

VMV 3.rPrekrcajna mehanizacija ima značajnu ulogu u prijevoznom procesu jer omogućava bržu i jednostavniju manipulaciju teretom, bolju i jednostavniju zaštitu tereta, zamjenjuje teški fizički rad i smanjuje prijevozne troškove.Da bi se mehanizacija mogla primijeniti moraju biti zadovoljeni određeni uvjeti. Ti uvjeti podrazumijevaju stručnu radnu snagu, kritičnu masu tereta, mogućnost zahvaćanja tereta, manipulativni prostor i udaljenost prijenosa primjerenu određenoj vrsti mehanizacije.Sa stanovišta prijevoznika i korisnika prijevozne usluge važna su tehnološko-eksploatacijska i tehničko-ekonomska obilježja prekrcajne mehanizacije. Temeljem njih se određuje izbor pretovarne mehanizacije za određenu vrstu tereta i izbor određenog prijevoznog sredstva.


U primjeni je vrlo raznolika prekrcajna mehanizacija koja se može svrstati u skupine: kolica i prevozila, dizala i dizalice, prijenosnike i skupinu samozahvatnih sredstava.

Vrste prekrcajne mehanizacijePrekrcajna mehanizacija Obilježja i namjena

Rudla su ručna kolica na jednu osovinu. Služe za prijenos komadnog tereta mase 100 do 500 kg. Često se koriste za utovar i istovar tereta u distribuciji.

Prijevozna kolica su ručna kolica različitih izvedbi sa 3 ili 4 kotača, nosivosti do 1,5 tona. Služe za prijenos komadnog, paketiranog i paletiziranog tereta na kratke udaljenosti.

Ručni viličar – „kornjača“ ima nosivost 1-2 tone,služi za prijenos komadnog tereta na kratke udaljenosti i ima mogućnost male visine podizanja.

Ručni viličar nosivosti do 1 tone služi za prijenos, podizanje i spuštanje komadnog tereta. Koristi se na kratkim udaljenostima u skladištima i pri utovaru i istovaru vozila.

Motorni viličar služi za prijenos, podizanje i spuštanje tereta u skladišnom prostoru i pri utovaru i istovaru vozila. Nosivost je ovisna o vrsti i tipu viličara, a može biti od 0,5 tona do 5 tona. Kod specijalnih izvedbi i do 15 tona. Vrlo je primjenjiv jer može slagati teret čeono i bočno i zbog motornog pogona može savladavati veće udaljenosti. Kranska autodizalica najčešće ima nosivost od 1 tone do 15 tona, a u specijalnim izvedbama do 60 tona.Koristi se za podizanje i prenošenje tereta, a s obzirom da je lako pokretljiva- ima široku primjenu. Njome upravlja vozač koji je osposobljen biti dizaličar.Mosna dizalica služi za podizanje i prenošenje teškog tereta. Nosivost joj je 15 do 30 tona, a neki tipovi imaju nosivost i do 150 tona. Često se koristi se na teretnim terminalima i u velikim skladištima.

Trakasti prijenosnik služi za prijenos rasutog i komadnog tereta na kraće udaljenosti pravocrtnom putanjom koja je horizontalna ili pod blagim nagibom.


Pločasti prijenosnik je namijenjen prijenosu komadnog tereta veće težine. Putanja prijenosa je kao kod trakastog prijenosnika.

Valjkasti prijenosnik je namijenjen prijenosu komadnog tereta na kraće udaljenosti, a prednost mu je što putanja kretanja ne mora biti pravocrtna.

Pužni prijenosnik se koristi za prijenos praškastih, sitnozrnatih i sličnih tereta na kratke udaljenosti.

Elevator se često koristi na teretnim terminalima jer ima mogućnost prenošenja rasutog i komadnog tereta vertikalnom putanjom ili kosom putanjom pod velikim kutom s visinskom razlikom do 50 m.

Pneumatski prijenosnik se koristi za prijenos rasutog tereta kroz cijev na principu stvaranja podtlaka ili nadtlaka.

Utovarivač je samozahvatni ciklički prijenosnik koji s odgovarajućim zahvatnim sredstvom zahvaća teret i prenosi na prijevozno sredstvo. Najčešće su u upotrebi utovarivači s grabilicama za rasuti teret, s kliještima za obli teret i s kukom za vezani teret.

Ključni pojmovi: prekrcajna mehanizacija , ručna kolica, viličar, dizalica, autodizalica, mosna dizalica, prijenosnik, elevator, utovarivač

Pitanja za provjeru znanja:1. Koje su prednosti primjene prekrcajne mehanizacije?2. Koja su preduvjeti primjene prekrcajne mehanizacije?3. Nabroji vrste prekrcajne mehanizacije.4. Koja je namjena pojedinih vrsta prekrcajne mehanizacije?

48. TEMA - Tehnologija prijevoza teretaTCP 3.rVMV 3.rTLŠ 3.r

Sve aktivnosti u prijevoznom procesu moraju biti podređene ostvarivanju sljedećih zadataka:- da se teret isporuči u stanju u kakvom je primljen za prijevoz,- da se teret preveze uz što niže troškove,- da se teret preveze u što kraćem vremenu,- da se prijevozna sredstva racionalno koriste i - da prijevoz ne bude sam sebi svrhom.


Sadržaj pojedinih poslova u prijevoznom procesu razlikuje se, ovisno o vrsti prijevoza. Te razlike proizlaze iz područja u kojem se prijevoz obavlja, načina organizacije, namjene isloženosti prilikom prijevoza. Tako se u svim fazama provedbe značajnije razlikuje prijevoz u unutarnjem prometu od prijevoza u međunarodnom prometu Postoje specifične razlike u linijskom i slobodnom načinu prijevoza, kao i u tome, obavlja li se prijevoz za javne ili vlastite potrebe. Isto tako se razlikuju uobičajeni prijevozi koji ne zahtijevaju dodatne organizacijske postupke od složenih prijevoza, kod kojih je potrebno osigurati posebne uvjete i poduzimati posebne organizacijske postupke.Međutim, svaki prijevozni proces odvija se kroz tri karakteristične faze: fazu pripreme, fazu izvršenja i fazu okončanja prijevoza. Svaka od faza obuhvaća specifične poslove koje obavlja operativno osoblje.

Priprema za prijevoz je temelj učinkovitog izvršenja prijevoza i ona obuhvaća komercijalnu i tehnološku komponentu.U pripremnoj fazi obavljaju se poslovi praćenja tržišta prijevozne usluge, ugovaranja prijevoza, odabira posade vozila, prijevoznih sredstava, pretovarne mehanizacije i itinerera te se priprema i izdaje prijevozna dokumentacija.

PRIJEVOZNI PROCES

PRIPREMA

KOMERCIJALNA

TEHNOLOŠKA

IZVRŠENJE

NA UKRCAJNOM MJESTU

NA PRIJEVOZNOM PUTU

NA ISKRCAJNOM MJESTU

OKONČANJE TEHNIČKO

ADMINISTRATIVNO - KOMERCIJALNO

IZVRŠENJE

NA UKRCAJNOM MJESTU

POSTAVLJANJE VOZILA NA

MJESTO UKRCAJA

IDENTIFIKACIJA TERETA

UKRCAJ I SLAGANJE TERETA

PREUZIMANJE I OVJERA

DOKUMENTACIJE

NA PRIJEVOZNOM PUTU

PRIJEVOZ U SKLADU S

PROPISIMA

POVREMENI NADZOR TERETA

NA ISKRCAJNOM MJESTU

POSTAVLJANJE VOZILA NA

MJESTO ISKRCAJA

NADZOR NAD ISKRCAJEM

PREDAVANJE I OVJERA

DOKUMENTACIJE

PRIPREMA

KOMERCIJALNA

UGOVARANJE PRIJEVOZA

PRIPREMA DOKUMENTACIJE

TEHNOLOŠKA

IZBOR VOZILA

IZBOR POSADE

IZBOR PRIJEVOZNOG

PUTA

IZDAVANJE PRIJEVOZNE

DOKUMETACIJE


Izvršenje prijevoza započinje postavljanjem vozila na ukrcajno mjesto, a završava ovjerom prijevozne dokumentacije na iskrcajnom mjestu. Odvija se izvan domicila prijevoznika i povjerena je sposobnostima posade vozila. Takve okolnosti ovu fazu čine složenom i presudnom za uspješnost cjelokupnog prijevoznog procesa.

U fazi okončanja slijede poslovi pripreme prijevoznog sredstva za novi prijevozni zadatak i poslovi preuzimanja, obrade, evidentiranja i analize prijevozne dokumentacije, kao i poslovi naplate prijevoza.

Ključni pojmovi: prijevozni proces, prijevozni zadatak, ugovaranje prijevoza, prijevozna dokumentacija, izbor vozača, izbor vozila, izbor puta, prijevoz, utovar, istovar, ovjera dokumenata

Pitanja za provjeru znanja:5. Koje su zadaci prijevoznog procesa?6. Kroz koje faze se odvija prijevozni proces?7. Koji poslovi se obavljaju u pripremi prijevoza?.8. Koji poslovi se obavljaju u izvršenju prijevoza?9. Koji poslovi se obavljaju u okončanju prijevoza?.

49. TEMA - Prijevozna dokumentacijaTCP 3.rVMV 3.rTLŠ 3.r

Prijevozni proces se mora odvijati u skladu s propisima i odgovarajućim tehničkim i tehnološkim normama. Sukladno tome, u svakom prijevozu mora se koristi prijevozna dokumentacija koja sadrži podatke o vozaču, vozilu i teretu. Većina prijevozne dokumentacije ima propisanu formu, sadržaj i način korištenja, a s ciljem da se omogući nadzor zakonitosti provedbe prijevoznog procesa i osigura izvor podataka za poslovne aktivnosti.

A) Dokumenti vozača- vozačka dozvola - putovnica- viza- potvrde o dodatnim osposobljenostima - ostali dokumenti (ovisno o vrsti prijevoza)

OKONČANJE

TEHNIČKO

POVRATAK U GARAŽU

PRIPREMA VOZILA ZA NOVI

PRIJEVOZ

ADMINISTRA TIVNO -

KOMERCIJALNO

PREUZIMANJE PRIJEVOZNE

DOKUMENTACIJE

OBRADA PODATAKA I NAPLATA PRIJEVOZA

ANALIZA ISPLATIVOSTI


B) Dokumenti vozila- prometna dozvola - knjižica vozila- dozvola za prijevoz po stranim zemljama- potvrde o osposobljenosti vozila - ostali dokumenti (ovisno o vrsti prijevoza)

C) Dokumenti tereta- otpremnica - dostavnica- popis pošiljaka- naznaka o porijeklu robe- dozvola za izvoz, uvoz, provoz tereta- ostala dokumentacija

AB) - Tahografski zapisAC) - Zapisnik o manjku ili oštećenju teretaBC) - CMR teretni list-TIR karnetABC) - Nalog za ukrcaj-Putni radni list

- Teretni list- Račun za izvršeni prijevoz

Neki od navedenih dokumenata su isprave koja izdaju nadležna tijela te ih sudionici prijevoznog procesa moraju posjedovati da bi ih, na zahtjev nadležne osobe, mogli predočiti, a neke od dokumenata ispostavljaju, popunjavaju, obrađuju i evidentiraju u poslovnim knjigama.

DOKUMENT OBJAŠNJENJE

Vozačka dozvola je javna isprava koju je izdalo nadležno državno tijelo i kojom se dokazuje pravo upravljanja određenim kategorijama vozila. U primjeni postoje: međunarodna vozačka dozvola i inozemna vozačka dozvola

A) DOKUMENTI VOZAČA

C) DOKUMENTI

TERETA

B) DOKUMENTI

VOZILA


Prometna dozvola je javna isprava koju je izdalo nadležno državno tijelo i kojom se dokazuje vlasništvo vozila, pravo označavanja vozila određenim registarskim pločicama i vlasništvo tih pločica, tehničke i druge osobine i karakteristike vozila te pravo sudjelovanja u prometu.

Tahografski listić je zapisni list na koji analogni tahograf zapisuje podatke o radu vozila i vozača. Vozač u vozilu mora imati tahografski listić tekućeg dana,kao i za prethodnih 28 kalendarska dana.

Kartica vozača je zapisna kartica na koju digitalni tahograf zapisuje podatke o radu vozila i vozača. Vozač u vozilu mora imati karticu vozača, a u određenim slučajevima i ispis digitalnog tahografa.

Nalog za utovarNalog za utovar je dokument kojim nalogodavac (špediter, pošiljatelj..) šalje odgovarajući nalog prijevozniku za izvršenje prijevoza.. U njemu susadržane sve važne informacije: opošiljatelju/primatelju, podacima o terminima, utovarnom i istovarnom mjestu, mjestu carinjenja, vrsti i količini tereta, o dogovorenoj cijeni prijevoza i ostalom( od značaja za prijevozni posao).Teretni list je dokument koji dokazuje da je sklopljen ugovor o prijevozu. Koristi se u svim granama prometa – kopnenom, pomorskom, zračnom i multimodalnom prijevozu.Sadržaj teretnog lista je određen međunarodnim i


nacionalnim propisima, a najvažniji podaci su podaci o pošiljatelju, primatelju, prijevozniku,mjestu preuzimanja i isporuci tereta, o popratnoj dokumentaciji, vrsti i količini tereta, o plaćanju prijevoza i uputama za carinske i druge radnje.Obrasci teretnih listova:https://e-trgovina.nn.hr/tiskanice/130029https://www.google.hr/#q=teretni+list+obrazac

Ključni pojmovi: prijevozna dokumentacija, vozačka dozvola, prometna dozvola, zapisni list, kartica vozača, teretni list, nalog za utovar, račun

Pitanja za provjeru znanja:1. Nabroji dokumente vozača?2. Nabroji dokumente vozila?3. Nabroji dokumente tereta?.4. Čime se dokazuje radno vrijeme vozača ?5. Što sadrži nalog za utovar tereta?6. Čemu služi teretni list?7. Koje podatke o teretu sadrži teretni list?8. Tko potpisuje teretni list?

50. TEMA - Preuzimanje i isporuka tereta TCP 3.rVMV 3.rTLŠ 3.r

Preuzimanje tereta za prijevoz, slaganje tereta na vozilo i zaštita tereta

Dolaskom vozila na utovarno mjesto, posada vozila je dužna provjeriti vrstu, stanje i količinu tereta kojeg treba prevesti, tako da usporedi podatke iz teretnog lista sa stvarnim stanjem. Prilikom provjere tereta treba obratiti pozornost na vanjsko stanje tereta i na ambalažu te na druge pojedinosti koje zatraži ovlaštena osoba. Ako se uoče razlike ili nedostaci, potrebno je primjedbu upisati u teretni list.Nakon toga, posada vozila nadzire utovar i daje upute o slaganju tereta na vozilo. Pravilno slaganje tereta na vozilo podrazumijeva ravnomjerni raspored u teretnom prostoru bez prekoračenja gabarita vozila, nosivosti i osovinskog opterećenja te uvažavanje određenih načela. Zbog toga vozač mora prije početka utovara predvidjeti plan slaganja tj. „cargo plan“.

Slaganje tereta sukladno propisima i načelima


Opći principi slaganja tereta pri utovaru:- tereti se ravnomjerno raspoređuju u teretni prostor;- teži tereti smještaju se do kabine i na pod sanduka;

iIspod teških tereta stavljaju se podmetači radi zaštite poda i ravnomjernog prenošenja težine;

- ako teret ne popunjava cijeli teretni prostor, treba ga osigurati (učvrstiti) od pomicanja tijekom prijevoza;

- kad teret prelazi visinu teretnog sanduka, veže se konopcima ili lancima;- rasuti tereti se ne utovaruju iznad visine stranica teretnog sanduka.

Posebni principi slaganja tereta primjenjuju se za određene vrste tereta kao što su tereti u bačvama, vrećama ili sanducima, vangabaritni tereti, tekući tereti, životinje i slično.

Nepoštivanjem općih i posebnih principa slaganja tereta mogu nastati teške posljedice:- prometne nezgode;- nezgode i oštećenja vozila;- oštećenja na putu i objektima infrastrukture;- onečišćenje životnog okoliša.

Posljedice nepravilnog slaganja tereta

Zaštita tereta na vozilu

S obzirom da je prijevoznik odgovoran za čuvanje tereta tijekom prijevoza, posada vozila mora poduzeti sve potrebne oblike zaštite tereta na vozilu. Osnovni oblici zaštite su: pričvršćivanje i vezanje tereta, označavanje tereta i primjena odgovarajuće izvedbe nadogradnje vozila.

Učvršćivanje tereta


Za učvršćivanje tereta koriste se konopci, lanci i trake sa zatezačima. Trake sa zatezačima su atestirane i vrlo praktične za upotrebu.

Izbor nadogradnje vozila i označavanje

Izborom vozila s odgovarajućom izvedbom teretnog prostora osigurava se zaštita tereta od utjecaja nepovoljnih čimbenika, a označavanje vozila ili ambalaže upozorava na svojstva tereta i potrebne mjere opreza pri njegovoj ispravnoj manipulaciji.

Isporuka tereta i postupak u slučaju manjka, oštećenja ili zakašnjenja

Dolaskom na odredište i nakon obavijesti primatelja o prispjeću vozila na istovar, posada vozila je dužna nadzirati istovar i davati upute radnicima koji istovaruju- o pravilnom načinu postupanja s teretom. Istovremeno, posada

kontrolira količinu i stanje tereta tako da se nakon istovara od primatelja može zatražiti potpisivanje i ovjera teretnog lista. Nakon potpisivanja i ostavljanja jednog primjerka teretnog lista primatelju, posada je završila prijevozni zadatak. U slučaju da se prilikom istovara utvrdi manjak ili oštećenje tereta, posada je dužna zatražiti da se o tome sastavi zapisnik u tri primjerka. Temeljem tog zapisnika utvrđuju se odgovornost i nadoknada štete.Osim za teret, prijevoznik je odgovoran i za pravovremenu isporuku tereta. Ukoliko dođe do zakašnjenja isporuke, utvrđuje se nastala šteta za primatelja koja u međunarodnom prometu može biti do vrijednosti iznosa vozarine, a u domaćem prijevozu za svaki dan zakašnjenja 1/10 vozarine.Ključni pojmovi: preuzimanje tereta, plan slaganja tereta, princip slaganja, vezanje tereta, označavanje tereta, remen, zatezač , isporuka tereta, zapisnik o manjku ili oštećenju tereta

Pitanja za provjeru znanja:1. Koji su zadaci posade vozila pri preuzimanju tereta na prijevoz?2. Koje propisane tehničke normative vozila treba poštivati prilikom slaganja tereta

na vozilo?3. Što je „cargo plan“?.4. Nabroji opće principe slaganja tereta na vozilo.


5. Koje su posljedice nepravilnog slaganja tereta na vozilo?6. Kako se štiti teret u prijevozu?7. Koji su zadaci posade vozila pri isporuci tereta primatelju?8. Kako treba postupiti posada u slučaju manjka, oštećenja ili zakašnjenja?

51. TEMA - Međunarodni prijevoz teretaTCP 3.rVMV 3.rTLŠ 3.r

Međunarodni prijevoz tereta je prijevoz između dviju ili više država, a odvija se u skladu s međunarodnim ugovorima i zakonima pojedinih država sudionica. Cilj međunarodnihkonvencije o načinu prijevoza u međunarodnom prometu je da se ostvari brži prijevoz robe u međunarodnoj trgovini, skrati vrijeme zadržavanja na graničnim prijelazima te da se ubrza i pojednostavi carinski postupak. Međunarodni prijevoz tereta mogu obavljati samo oni prijevoznici koji imaju odobrenje za obavljanje te djelatnosti, a to odobrenje se naziva „licencija Zajednice“. Temeljem te licencije hrvatski prijevoznici mogu obavljati prijevoz tereta između država članica EU i između države članice i treće države (države nečlanice). Međunarodni prijevoz tereta obavlja se na temelju dozvole za međunarodni prijevoz tereta,

ukoliko međunarodnim ugovorom nije određeno da se prijevoz obavlja bez dozvole. Dozvole za prijevoz mogu biti raznih vrsta i namjena. Tako npr. sa stanovišta dostupnosti - razlikuju sekritične i nekritične dozvole, sa stanovišta broja zemalja na koje se odnose- mogu biti bilateralne i multilateralne, sa stanovišta načina korištenja -jednokratne, višekratne ili izdane na određeno vrijeme . Osim navedenih , uprimjeni su i druge- poput dozvole za kabotažu, za izvanredni prijevoz i slično.Raspodjelu i izdavanje dozvola za prijevoznike obavlja Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI), Hrvatska gospodarska komora (HGK) ili Hrvatska obrtnička komora (HOK). Ulaskom Hrvatske u EU međunarodni prijevoz tereta između država članica

Zajednice je pojednostavljeni i odvija se bez dodatnih dozvola i ograničenja. Prijevoz tereta između države članice i treće države (države nečlanice) obavlja se uz odgovarajuću dozvolu i sukladno međunarodnim sporazumima i ugovorima. Sa stanovišta carinskog postupka, neki od važnijih međunarodnih sporazuma u prijevozu tereta su :


- CEMT (ConferenceEuropennedesMinistresdesTransports),- CMR (CorentionrelativeanContrat de transport International de Marchandises par

Route )- TIR (Transport International par laRoute).

DOKUMENT OBILJEŽJA

Bilateralna dozvola je dozvola na temelju koje prijevoznik ima pravo obavljati jednu vožnju u polasku i jednu vožnju u povratku između države članice i države nečlanice ili između država nečlanica. Dozvolu izdaje HGK.

CEMT dozvola je multilateralna dozvola koja se koristi za prijevoz tereta između država članica Europske konferencije ministara prometa, odnosno između države članice EU i države nečlanice ili između država nečlanica. Koristiti se za obavljanje neograničenog broja vožnji u određenom vremenskom razdoblju (godini, mjesecu), a opremljena je pripadajućim dnevnikom putovanja.Dozvolu izdaje Međunarodna cestovna unija (IRU), a domaćim prijevoznicima ju raspodjeljuje MPPI.

CMR teretni list je dokaz o sklopljenom ugovoru o prijevozu tereta u međunarodnom prometu.Sastavlja se u tri osnovna primjerka (za pošiljatelja, prijevoznika i primatelja). Obrazac i sadržaj CMR teretnog lista je propisan.CMR teretni list izdaje prijevoznik, a popunjava ga pošiljatelj ili otpremnik prema priloženom računu (fakturi).Ako pošiljatelj u teretni list ili fakturu ne unese točne podatke, odgovara prijevozniku za svaku štetu koja mu je zbog toga nastala.


Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) je pismeni podnesak carinskog obveznika u koji se unose svi potrebni podaci vezani uz carinjenje kao što su vrijednost, količina, naziv robe i drugo. JCD se podnosi nadležnoj carinarnici - ispostavi,

odnosno onoj koja nadzire područje u kojem izvoznik ima registrirano sjedište/prebivalište ili u kojoj je roba zapakirana/utovarena za izvoz.

JCD deklaraciju možete podnijeti pošiljatelj-izvoznik ili otpremnik.

TIR carnet(franc. Transport International par la Rout)je carinski dokument kojim se pojednostavljuju carinske formalnosti u međunarodnom prijevozu tereta. TIR carnet izdaje Međunarodna cestovna unija (IRU), a domaćim prijevoznicima ju raspođeljuje Udruga cestovnih prijevoznika RH Transportkomerc.Upotrebom TIR carneta omogućeno je da carinski pregled robe bude izvršen samo prilikom izlaznog i ulaznog carinjenja, bez obzira na broj tranzitnih graničnih prijelaza. Time se olakšava međunarodna razmjena tereta, skraćuje se vrijeme stajanja na graničnim prijelazima ismanjuju troškovi prijevoza.Obrazac TIR karneta tiska se na francuskom jeziku, dok se na koricama uz francuski nalazi i engleski prijevod. Sadrži detaljan opis robe koja se prevozi i određeni broj listića u duplikatu (talonu) koji služi carinskim organima za kontrolu kretanja vozila prema konvenciji TIR. Uz uobičajeni obrazac TIR carneta koriste se: „Open TIR“ (za prijevoz specijalnih tereta, automobila, životinja…), „Tabac TIR“ (za prijevoz cigareta), „Multimodalni TIR“ (za kombinirani prijevoz)Za prijevoz tereta uz TIR carnet moraju biti ispunjeni određeni preduvjeti koji se odnose na vozilo, carinsku službu, jamstva i dokumentaciju.ATA carnet(eng. TemporaryAdmission) je carinski dokument koji se koristi za pojednostavljenje privremenog uvoza, izvoza ili tranzita, s rokom važenja od godine dana. Ovim carinskim dokumentom omogućen je privremeni uvoz određenih kategorija robe u carinsko područje svake zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu, bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine i PDV-a ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz.ATA carnet izdaje HGK, a koristi se za:

• privremeni uvoz uzoraka• privremeni uvoz stručne opreme


• privremeni uvoz robe namijenjene izložbama, sajmovima, kongresima i sličnim manifestacijama

Ne smije se koristiti za uvoz prehrambenih proizvoda, lakopokvarljive robe te robe namijenjene preradi, obradi ili popravku.

Tijek međunarodnog prijevoza tereta prijevoza

Tijek međunarodnog prijevoza tereta se razlikuje od tijeka prijevoza u unutarnjem prijevozu zbog carinskih i graničnih procedura. Zbog ulaska Hrvatske u EU, hrvatski prijevoznici u međunarodnom prijevozu svakodnevno primjenjuju dva različita načina provedbe prijevoznog procesa. Jedan način koristi se u prijevozu tereta između država članica EU, a drugi između države članice i države nečlanice.

a) Tijek prijevoza između država članica EU

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatska je ušla i u područje Carinske unije pa se tako prijevoz tereta između Hrvatske i ostalih država članica odvija bez ograničenja. To znači da nema carinjenja niti čekanja na graničnim prijelazima pa se tijek prijevoza odvija kao u unutarnjem prometu. Jedina razlika je ta,da se radi evidencije međunarodne razmjene roba, mora voditi intrastat obrazac. Na taj su način u prijevozni

proces uključeni samo pošiljatelj, prijevoznik i primatelj.

b) Tijek prijevoza između države članice i treće države

U prijevozu tereta između države članice i treće države obavezna je primjena carinskih propisa jer roba mora biti pod carinskim nadzorom. Time se nužno, uz osnovne subjekte prijevoznog procesa, uključuju otpremnici, carinske i granične službe. Potrebno je izvršiti pripremu dokumenata za carinjenje i samo carinjenje na izlaznoj carini, na graničnom prijelazu i na ulaznoj carini.

Tovarnik-//- Šid

Ispostavljanje: Ispostavljanje:- CMR teretnog lista (pošiljatelj) - Uvozne carinske deklaracije- Računa za robu (pošiljatelj) (špediter)- Izvozne carinske deklaracije (špediter)Razduživanje:Pregled robe i ovjeravanje:- Izvozne carinske deklaracije (carina HR) - Uvozne carinske deklaracije

(carina SRB)

Ključni pojmovi: međunarodni prijevoz, država članica, država nečlanica, licencija Zajednice, dozvola, CEMT dozvola, TIR carnet, ATA carnet , jedinstvena carinska deklaracija

Pitanja za provjeru znanja:1. Navedi značajke međunarodnog prijevoza tereta?2. Što omogućava bilateralna dozvola?


3. Što omogućava CEMT dozvola?4. Čemu služi CMR teretni list?5. Čemu služi TIR carnet?6. Nabroji vrste TIR carneta?7. Čemu služi ATA carnet?8. Kako se odvija tijek prijevoza između država članica EU?9. Kako se odvija tijek prijevoza između države članica i treće države?

52. TEMA - Složeni prijevoz tereta TCP 3.rVMV 3.rTLŠ 3.r

Složeni prijevoz tereta podrazumijeva prijevoz koji zahtijeva posebne uvjete i/ili organizacijske postupke u svrhu: zaštite tereta prilikom prijevoza, sigurnosti odvijanja prometa i zaštite okoliša. Složenost prijevoza proizlazi iz fizičkih, kemijskih ili bioloških svojstava tereta koji se prevozi. S obzirom da prijevoznik mora isporučiti teret u istom stanju u kojem ga je preuzeo , prilikom provedbe prijevoznog procesa potrebno je postupati sukladno propisima koji reguliraju uvjete i način izvršenja prijevoza za karakterističnu vrstu tereta.

Složeni prijevoz tereta Posebnosti u prijevozuPrijevoz opasnih tvari Prijevoz opasnih tvari podrazumijeva prijevoz

tvari koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, zagaditi okoliš ili nanijeti materijalnu imovinsku štetu.Prema ADR-u navedeno je oko 2900 opasnih tvari koje su, prema svojstvima, razvrstane u devet klasa i to:

• klasa 1 - eksplozivi• klasa 2 - plinovi• klasa 3 - zapaljive tekućine• klasa 4 - zapaljive čvrste tvari• klasa 5 - oksidirajuće tvari i organski

peroksidi• klasa 6 – otrovne i zarazne tvari• klasa 7 – radioaktivne tvari• klasa 8 – korozivne tvari• klasa 9 – različite opasne tvari i predmeti

Prijevoz opasnih tvari je reguliran međunarodnim propisima (ADR sporazum) i propisima RH (Zakon o prijevozu opasnih tvari, Pravilnik o načinu prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu).


Prema tim propisima vozač i vozilo moraju udovoljavati određenim uvjetima.Vozač mora biti dodatno educiran što potvrđuje važećom ADR potvrdom o obuci vozača.Vozilo mora biti tehnički prilagođeno i opremljeno za prijevoz određenih klasa opasnih tvari što se dokazuje Potvrdom o udovoljavanju vozila za prijevoz određenih opasnih tvari.U prijevozu opasnih tvari vozilo se označava odgovarajućim listicama opasnosti i pločama za označavanje opasnosti, a u prijevoznoj dokumentaciji mora se nalaziti teretni list i uputa za slučaj nesreće.Prilikom izvršenja prijevoza vozač mora obratiti pozornost na prometne znakove koji zabranjuju promet vozilima koja prevoze određene opasne tvari,kao i na to, da prilikom parkiranja ne ostavljaju vozilo bez nadzora ili izvan vidokruga .

Prijevoz specijalnog teretaPrijevoz specijalnog tereta je prijevoz vozilom koje samo ili s teretom prekoračuje propisima dozvoljeno osovinsko opterećenje, ukupnu masu, širinu, dužinu ili visinu.Takav prijevoz se može obavljati na temelju

dozvole za izvanredni prijevoz koju izdaje pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar.Na temelju dozvole za izvanredni prijevoz utvrđuju se uvjeti i način obavljanja izvanrednog prijevoza, iznos i način plaćanja naknade i drugih troškova izvanrednog prijevoza.Potreba za prijevozom specijalnog tereta je učestala, a način izvršenja u svakom slučaju ometa redovno odvijanje prometa pa je potrebno obaviti određene predradnje i to:

- odabrati odgovarajuće prijevoznosredstvo i pripadajuću opremu( ovisno o vrsti tereta)

- odabrati vozno osoblje- izraditi elaborat o prijevozu - pribaviti dozvole- osigurati pratnju

Tijekom prijevoza vozilo mora biti označeno, a prema potrebi se osigurava i pratnja s posebno označenim vozilom.Prilikom izrade elaborata itinerera i kretanja vozila cestom važno je uvažavati prometnu signalizaciju kojom se zabranjuje promet vozilima određenih gabarita, mase ili osovinskog opterećenja.


Prijevoz lakopokvarljivog teretaPrijevoz lakopokvarljivog tereta označava prijevoz roba koje su osjetljive na klimatske i druge utjecaje uslijed čega su podložne kvarenju. To su prehrambene namirnice:

- meso i mesni proizvodi - mlijeko i mliječni proizvodi,- voće i povrće- pića i sokovi

U prijevozu lakopokvarljivog tereta potrebno je osigurati odgovarajuća vozila, skladišne prostore, pakiranje i dobru organizaciju brzog prijevoza. Uvjeti prijevoza propisani su ATP sporazumom i zakonskom regulativom o hrani. U tom slučajuosobitu važnost imaju temperaturni uvjeti prevoženja.Za održavanje mikroklime, koju zahtijevaju

pojedine namirnice, u teretnom prostoru se koristerazličite izvedbe vozila kao što su: izotermička vozila (zatvorena karoserija s izolirajućim slojem), termička vozila (s rashladnim uređajem –hladnjače) i zagrijavajuća vozila (s uređajem za zagrijavanje). Sva vozila u prijevozu lakopokvarljive robe moraju proći provjeru usklađenosti s propisanim normama što se dokazuje ATP Certifikatom i oznakama koje se stavljaju na vozilo .Provedba prijevoza lakopokvarljivog tereta u svim fazama treba uvažavati zahtjeve tereta, a to znači da, osim uobičajenih postupaka, prijevoznik treba:

- izričito poštivati zakazano vrijeme dolaska na utovar i istovar ( i zabilježiti u teretni list)

- osigurati temperaturne i higijenske uvjete u teretnom prostoru

- nadzirati ispravnost rada mjernih i kontrolnih uređaja

- tijekom odmora na putu ne ostavljati vozilo bez nadzora

Prijevoz životinja Prijevoz živih životinja je reguliran Poveljom UN-a o zaštiti životinja, Europskom konvencijom o zaštiti životinja, Zakonom o zaštiti životinja i Pravilnikom o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka.Sukladno tome, za prijevoz životinja moraju biti ispunjeni određeni preduvjeti koji se odnose na vozača/pratitelja životinja, na vozilo i na prijevoznika.


Vozač i pratitelj moraju se educirati o tome kako postupati sa životinjama tijekom utovara, prijevoza i istovara, a svoju osposobljenost dokazuju svjedodžbom koju izdaje Hrvatska veterinarska komora.Vozilo treba biti prilagođeno potrebama životinja pri ulasku na vozilo i silasku s vozila, kao i za vrijeme prijevoza u teretnom prostoru , a što se dokazuje potvrdom za vozilo.Prijevoznik treba posjedovati odobrenje za obavljanje prijevoza koje se izdaje za kraća putovanja ili za sva putovanja uključujući i duga .

U provedbi prijevoznog procesa uz uobičajene postupke potrebno je:

- na ukrcajnom mjestu osigurati humani način ulaska životinja na vozilo

- na prijevoznom putu osigurati dovoljno provjetravanje i prema potrebi hranu, vodui mogućnost odmora životinja (za količinu hrane i vode propisani su normativi) te dovoljnu površinu (prema propisanim normativima) i način slaganja (životinje kopitari ne smiju se prevoziti u više etaža,sitne životinje u kavezima tako da one u višim redovima ne zagađuju životinje u nižim redovima…).

- primjenjivati navigacijski sustav koji omogućava da se prati i bilježi kretanje vozila.

- na istovarnom mjestu omogućiti humani način istovara i osigurati veterinarsku kontrolu stanja životinja

- nakon istovara na propisani način pripremiti vozilo za novi prijevoz, tj. očistiti i dezinficirati vozilo

Svi propisi i pravila postupanja sa životinjama imaju za cilj spriječiti zlostavljanje i umanjiti patnju životinja pa sudionici prijevoznog procesa ne smiju imati toleranciju na propuste.

Prijevoz sajamske robe Prijevoz sajamske robe je prijevoz do ili od izložbenog prostora. Sajmovi su mjesta koja omogućavaju prezentaciju ponude i potražnje određenih proizvoda. Na sajmovima se izlažu uzorci proizvoda za koje se treba osigurati odgovarajući prijevoz. Specifičnostprijevoza sajamske robe proizlazi iz globalizacije tržišta što ima za posljedicu prijevoz sajamske


robe pod okriljem ATA carneta.Uz prijevoz sajamske robe usko su povezani poslovi prihvata i smještaje te robe, kao i poslovi pakiranja i otpreme. Zbog toga su se neki špediteri specijalizirali za te poslove.Prijevozom do/od izložbenog prostora pod okriljem ATA carneta pojednostavljuje se carinski postupak i na taj se način olakšava i ubrzava prijevoz za strane izlagače. ATA carnet zamjenjuje nacionalne carinske dokumente za privremeni izvoz, privremeni uvoz i provoz (tranzit) robe. Sam tijek prijevoza sajamske robe ovisi o svojstvima robe za koju prijevoznik treba osigurati odgovarajuće vozilo, posadu i postupke.

Ključni pojmovi: opasne tvari, listica opasnosti, ploča upozorenja, ADR potvrda o osposobljenosti vozača, specijalni teret, izvanredni prijevoz, pratnja, lakopokvarljivi teret, životinje, sajamska roba

Pitanja za provjeru znanja:1. Nabroji vrste opasnih tvari po klasama.2. Koje dokumente treba imati u prijevozu opasnih tvari?3. Čime se označava vozilo u prijevozu opasnih tvari?4. Koji tereti su specijalni tereti?5. Koje dokumente treba imati u prijevozu specijalnog tereta?6. Kako se označava vozilo u prijevozu specijalnog tereta?7. Nabroji grupe lakopokvarljivog tereta.8. Koja vozila se koriste u prijevozu lakopokvarljivog tereta?9. Koje su značajke prijevoza životinja? 10. Koje dokumente treba imati u prijevozu životinja?11. Što je sajamska roba?12. Koji dokument se koristi u međunarodnom prijevozu sajamske robe?

53. TEMA – Suvremene tehnologije prijevozaTCP 3.rVMV 3.rTLŠ 3.r

Razvoj globalnog prometnog tržišta i ekološki razlozi uvjetuju potrebu racionalizacije prijevoznog procesa. Načini racionalizacije ostvaruju se primjenom suvremenih prijevoznih sustava koji podrazumijevaju okrupnjavanje teretnih jedinica te korištenje suvremenih prijevoznih i pretovarnih sredstava. Uvođenjem paletizacije i kontejnerizacije, multimodalnog i kombiniranog prijevoza ubrzava se prijevozni proces , smanjuju se prijevozni troškovi i zagađivanje okoliša.


Suvremene tehnologije prijevoza Obilježja

PaletizacijaPaletizacija je skup postupaka koji omogućavaju okrupnjavanje teretne jedinice slaganjem tereta na paletu i mehaniziranu manipulaciju teretnom jedinicom.Palete koje služe kao podloga za slaganje tereta razlikuju se po namjeni (univerzalne, specijalne..), materijalu (drvene, metalne, plastične…), pokretljivosti(na nožicama, polupokretne, pokretne) i dimenzijama (800x1000 mm, 800x1200 mm, 1000x1200mm…).Najčešće su u upotrebi univerzalne, drvene palete standardnih dimenzija, a posebno euro paleta čije su dimenzije 800 x 1200 mm. Prilikom manipulacije paletiziranim teretom najčešće se koristi viličar. Prednosti paletizacije: skraćivanje vremena pri utovaru, istovaru i pretovaru, bolja zaštita tereta, bolja iskorištenost teretnog i skladišnog prostora, manji troškovi prijevoza, manje učešće radne snageNedostaci paletizacije: početna ulaganja, vlastita masa paleta, potrebna mehanizacija, suradnja svih sudionika u razmjeni i evidenciji paleta

KontejnerizacijaKontejnerizacija je viši stupanj racionalizacije prijevoznog procesa primjenom kontejnera u okrupnjavanju teretnih jedinica.Kontejneri su posude u koje se slaže teret, a mogu biti u obliku sanduka, cisterni, sanduka-hladnjače i drugih specijalnih oblika. Svi moraju zadovoljavati određene uvjete prema kriterijimačvrstoće, načina zatvaranja i vlastite mase.Razlikuju se prema svojim karakteristikama, a prema primjeni u prijevozu najvažnije ih je razlikovati prema namjeni (univerzalni, specijalni) i dimenzijama (prema ISO standardu 40x8x8 ft, 30x8x8 ft, 20x8x8 ft i 10x8x8 ft). Najčešće su u upotrebi univerzalni kontejneri dimenzija 40x8x8 ft i 20x8x8 ft.Za potrebe manipulacije kontejnerom najčešće se koriste:, viličari, dizalice i podizne platforme.Prednosti kontejnerizacije: sve prednosti koje se ostvaruju primjenom paleta ostvaruju se i primjenom kontejnera, al s još većim učincima. Nedostaci kontejnerizacije: kao i nedostaci paletizacije ali s većim utjecajem „mrtve mase“ i investicija u nabavku i održavanje kontejnera i mehanizacije.


Bimodalni prijevozBimodalni prijevoz je tehnologija prijevoza u kojoj se koriste prijevozna sredstva cestovnog i željezničkog prometa. Prijevozna sredstva su izvedena tako da imaju ugrađene sklopove cestovnih kotača i neovisna željeznička podvozja te nije potrebna pretovarna mehanizacija niti posebni terminal za prijelaz s jedne prometne grane na drugu. Dovoljan je tek kolosijek s tračnicama između kojih je asfaltirana površina. Na cesti se to vozilo prevozi na vlastitim kotačima s pomoću tegljača, a na tračnicama dobiva želj. okretno postolje i uvrštava se u kompoziciju s drugim vagonima.prema načinu formiranja bimodalnog vlaka razlikuju se tri tehnologije: Mark 4 bimodalna tehnologija ( razvila se u SAD-u), "Tigerrailtrain" bimodalna tehnologija (razvijala se u Velikoj Britaniji) i bimodalna tehnologija gdje se upotrebljavaju kontejnerske prikolice.Prednosti su: jednostavno sastavljanje i rastavljanje vlaka, niži troškovi i manja „mrtva masa“ nego kod Hucke-pack sustava, manje zagađivanje okoliša.

Multimodalni prijevoz

Hucke-pack sustav

tehnika A tehnika B

Multimodalni prijevoz je tehnologija prijevoza tereta u kojoj se istovremeno koriste prijevozna sredstva dvije različite grane prometa, tako da se prijevozno sredstvo s utovarenim teretom utovaruje i prevozi prijevoznim sredstvom druge grane prometa.

Tako se u interakciji cestovnog i željezničkog prometa razvio „Hucke-pack“sustav s tri vrste tehnike: tehnika A (prijevoz cestovnog vučnog vozila s teretom na vagonu), tehnika B (prijevoz prikolica i poluprikolica s teretom na vagonu) i tehnika C (prijevoz izmjenjivih sanduka s teretom na vagonu). Utovar i istovar cestovnog vozila obavlja se na posebno uređenim terminalima uz korištenje vučnog cestovnogvozila (tehnika A i B) ili mehanizacijom (tehnika B i C).Prednosti: „prijevoz od vrata do vrata“, veća zaštita tereta, resterećenje cesta, ušteda pogonskog goriva…Nedostaci: potrebna izgradnja terminala inabava pretovarne mehanizacije,“ mrtva masa“prijevoznog sredstva…

140 PROMET I LOGISTIKA ZA STRANI JEZIK U STRUCI

141

tehnika C RO-RO sustav

Cestovni i pomorski Željeznički i pomorski promet promet

RO-RO tehnologija se koristi kopnenim prijevoznim sredstvima i plovilima. Pri tome su u interakciji cestovni i pomorski promet ili željeznički i pomorski promet. Ukrcaj i iskrcaj cestovnog ili željezničkog prijevoznog sredstva na plovilo ostvaruje se vučnim vozilom kopnenog prometa. Ovom tehnologijom prijevoza, uz osnovnu prednost kopnenog prometa koji omogućava prijevoz „od vrata do vrata“, dodana je prednost pomorskog prometa koja se očituje u znatno manjim troškovima po jedinici prevezene količine tereta.

Kombinirani prijevoz

Kombinirani prijevoz podrazumijeva prijevoz tereta od pošiljatelja do primatelja primjenom prijevoznih sredstava dvije ili više grana prometa. Ostvaruje se tako da se teret iz prijevoznog sredstva jedne grane prometa pretovari na prijevozno sredstvo druge grane prometa ili da se teret zajedno s prijevoznim sredstvom utovari na prijevozno sredstvo druge grane prometa. Najčešće je u primjeni kombinirani prijevoz paletizirane i kontejnerezirane robe koja na svom prijevoznom putu koristi sredstva različitih grana prometa. Rjeđe se koriste neki od sustava kao što su: Piggy-back sustav, Kangorou sustav, Fishy-bask sustav i slično. Kombiniranim prijevozom ostvaruju se prednosti svake grane prometa, a istovremeno se minimiziraju njihovi nedostaci.

Ključni pojmovi: paleta, paletizacija, kontejner, kontejnerizacija, bimodalni prijevoz, multimodalni prijevoz, kombinirani prijevoz, Hucke-pack sustav, RO-RO sustav Pitanja za provjeru:

1. Što je paletizacija? 2. Navedi vrste paleta. 3. Koje su prednosti paletizacije?


4. Koji su nedostaci paletizacije?5. Što je kontejnerizacija?6. Navedi vrste kontejnera.7. Koje su prednosti kontejnerizacije?8. Koji su nedostaci kontejnerizacije?9. Što podraumijeva bimodalni prijevoz?10. Koje su značajke bimodalnog prijevoza?11. Što podrazumijeva multimodalni prijevoz?12. Koje su značajke multimodalnog prijevoza?13. Navedi neke vrste multimodalnih sustava. 14. Što podrazumijeva kombinirani prijevoz?15. Koje su značajke kombiniranog prijevoza?16. Navedi neke vrste kombiniranog prijevoza.

54. TEMA - OsiguranjeTCP 4. rTLŠ 4.r

Osiguranje je gospodarska djelatnost kojom se, prema načelima uzajamnosti i solidarnosti ,osigurava zaštita imovine, osoba i pravnog odnosa od rizika koji ih ugrožavaju, na način da osiguratelj, ako se ostvari osigurani slučaj, isplati iz svojih sredstava odštetu osiguraniku ili trećoj osobi. Prometna djelatnost je osobito izložena rizicima jer se odvija u vrlo dinamičnom suodnosu čovjeka, vozila i okoline. Zbog toga se razvio sustav osiguranja predmeta prijevoza(tereta), prijevoznih sredstava (vozila) i odgovornosti prijevoznika (pravnog posla).Nadalje, osiguranje može biti obvezno i dragovoljno, a sa stanovišta načina izravnavanja rizika razlikuje se osiguranje, suosiguranje, reosiguranje, pool za osiguranje i reosiguranje te klupsko osiguranje.U prometnoj djelatnosti obvezna osiguranja su:

• osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog slučaja• osiguranje od automobilske odgovornosti• osiguranje vlasnika, odnosno korisnika zrakoplova od odgovornosti za štete počinjene

trećim osobama• osiguranje vlasnika, odnosno korisnika brodica na motorni pogon od odgovornosti za

štete počinjene trećim osobama


Osnovni pojmovi osiguranja

Objašnjenje

Iznos osiguranja - najveći iznos koji osiguratelj treba platiti osiguraniku, ako nastupi osigurani slučaj.Svota osiguranja treba biti jednaka vrijednosti osigurane robe, a ako se svota osiguranja ne poklapa sa stvarnom vrijednošću osigurane robe, dolazi do podosiguranja ili nadosiguranja.

Osigurani slučaj - unaprijed predviđen događaj koji svojom realizacijom proizvodi štetni događaj na imovini osiguranika, a istovremeno stvara obvezu osiguratelju da nadoknadi nastalu štetu .

Osigurani rizici - mogućnost nastupanja nekog štetnog događaja na imovini osiguranika, koja je predmet osiguranja (osnovni i dopunski rizici: prometna nesreća, krađa, lom, vlaga, rasipanje, pokisnuće, zapljena…)

Premija osiguranja - novčani iznos koji osiguranik plaća osiguratelju na temelju ugovora o osiguranju (cijena osiguranja).

Franšiza - sudjelovanje osiguranika u dijelu štete (odbitna, integralna)

Osiguranje tereta (kargo), vozila i odgovornosti prijevoznika nije obavezno, ali je poželjno. Neki korisnici prijevozne usluge uvjetuju da se teret u prijevozu osigura pa prijevoznici svjesni rizika dragovoljno osiguravaju prijevozna sredstva (kasko) i određene pravne odnose.Tehnika osiguranja ostvaruje se sklapanjem ugovora o osiguranju.Pisana isprava kojom se potvrđuje sklopljeni ugovor o osiguranju naziva se polica. U policu je potrebno navesti slijedeće podatke: ugovorene stranke, predmet osiguranja, trajanje osiguranja, rizici, svota osiguranja, premija, datum izdavanja police i potpis ugovorenih stranaka.


Primjeri polica osiguranja

Ako nastane šteta, osiguranik je dužan odmah o tome izvijestiti osiguratelja i poduzeti sve mjere radi smanjivanja ili sprečavanja daljnjeg oštećenja.Uz odštetni zahtjev prilažu se isprave kojima se dokazuje opravdanost zahtjeva. Osiguratelj će nadoknaditi štetu osiguraniku pod uvjetima:

• ako između osiguranih rizika i štete postoji uzročna veza• ako osiguranik nije kriv za nastalu štetu• ako su ispunjeni svi uvjeti iz ugovora.

Osiguratelj mora u roku 30 dana od dana dostavljenog odštetnog zahtjeva isplatiti štetu osiguraniku. Ako to nije napravljeno, osiguranik može tražiti isplatu odštete sudskim putem.

Ključni pojmovi: osiguranje vozila, osiguranje tereta, osiguranje odgovornosti prijevoznika, polica osiguranja, rizik osiguranja, premija osiguranja, šteta, odštetni zahtjev

Pitanja za provjeru znanja:1. Što je osiguranje?2. Nabroji vrste osiguranja?3. Kojim rizicima su izloženi prijevoznici? 4. Što je premija osiguranja 5. Što je polica osiguranja?6. Što sadrži polica osiguranja?7. Što je odštetni zahtjev?


55. TEMA - Ugovor o osiguranjuTLŠ 4.r

Pravni okvir djelatnosti osiguranja su propisi usklađeni s pravom osiguranja u Europskoj uniji i s tržišnim principima poslovanja. U suvremenoj svjetskoj trgovini neraskidivo su povezana tri ugovora: ugovor o kupoprodaji, ugovor o prijevozu i ugovor o osiguranju. Vezu između ta tri ugovora uspostavljaju INCOTERMS termini. Poslove osiguranja može obavljati domaća i strana osoba koja je dobila dopuštenje nadzornog tijela (HANFA-e). Prema načinu izravnavanja rizika, važni pojavni oblici osiguranja su: suosiguranje i reosiguranje. Do suosiguranja dolazi kada više osiguratelja, dogovoreno- između sebe, dijele rizik iste vrste koji se odnosi na isti predmet osiguranja, pri čemu svaki na sebe preuzima dio svote osiguranja ali tako da ukupan zbroj njihovih pokrića ne prelazi osiguranu vrijednost.Suosiguranje predstavlja horizontalnu raspodjelu jednog rizika na nekoliko dijelova.Reosiguranje predstavlja osiguranje osiguratelja. To je osiguranje kod kojeg jedan osiguratelj sklapanjem jednog ili više ugovora s reosigurateljima ustupa dio osiguranih rizika drugim društvima za reosiguranje i tako umanjuje negativne posljedice za sebe.Smisao reosiguranja je da se osiguratelji ne dovede u situaciju da moraju platiti više nego što im njihovi ekonomski potencijali dopuštaju.Rizici kojima su izloženi subjekti u prijevozu roba, ugovorom o osiguranju postaju rizici osiguratelja jer za slučaj nastanka štetnog događaja, osiguratelj iznosom odštete namiruje potraživanja osiguranika.

Ugovor o osiguranju je ugovor kojim se osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu (odštetu) ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj osiguranja se obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja.Bitni elementi ugovora su: osigurani rizik, premija osiguranja, iznos osiguranja i osigurani slučaj.

Uobičajeni način sklapanja ugovora o osiguranju je da osiguranik ili njegov punomoćnik podnese osiguratelju prijavu osiguranja. Ugovor je sklopljen kad je ponuda o osiguranju prihvaćena. Ugovor o osiguranju imovine je neformalan. Polica je dokaz da ja sklopljen ugovor o osiguranju. Ako u trenutku zaključivanja ugovora nisu poznati svi potrebni podaci (bitni elementi moraju biti poznati), izdaje se list pokrića koji privremeno zamjenjuje policu osiguranja.


S obzirom na način obračuna premije, razlikuju se pojedinačna polica i generalna polica. Pojedinačna polica se primjenjuje kad se svaka pošiljka pojedinačno osigurava i za nju se obračunava premija. Generalna polica se primjenjuje u slučaju osiguranja većeg broja pošiljki do određenog iznosa, u određenom razdoblju, a premija se izračunava u ukupnom iznosu.Temeljem ugovora o osiguranju,u slučaju ostvarenja osiguranih rizika i nastanka štete, osiguranik ima pravo podnijeti odštetni zahtjev. Uz odštetmi zahtjev se priložite: polica osiguranja ili list pokrića, prijevozna isprava (teretni list, teretnica), zapisnik o nastaloj šteti,faktura robe, protesti prijevozniku, poslovna pisma..

Tijek postupaka u ugovornom odnosu osiguranja

Nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva, osiguratelj provodi postupak likvidacije štete u kojem utvrđuje, jesu li ispunjeni uvjeti za realizaciju prava osiguranika. Za određivanje iznosa odštete koristi se izraz:

odšteta = šteta ∗ iznos osiguranjastvarna vrijednost robe

Osiguratelj je dužan isplatiti odštetu ako između osiguranih rizika i štete postoji uzročna veza,ako osiguranik nije kriv za nastalu štetu te ako su ispunjeni svi uvjeti iz ugovora. U protivnomosiguranik može tražiti isplatu odštete sudskim putem.Ključni pojmovi: ugovor o osiguranju, polica osiguranja, pojedinačna polica osiguranja, generalna polica osiguranja, list pokrića, osiguranje, suosiguranje, reosiguranje, odšteta

Pitanja za provjeru znanja:1. Što je ugovor o osiguranju?2. Koji su bitni elementi ugovora o osiguranju?3. Što je dokaz da je sklopljen ugovor o osiguranju? 4. Kako se sklapa ugovor o osiguranju?5. Navedi rizike osiguranja.6. Što je suosiguranje?7. Što je reosiguranje?8. Navedi tijek postupaka u ugovornom odnosu osiguranja.9. Kako se određuje iznos odštete?

PRIJAVA OSIGURANJA

UGOVOR O OSIGURANJU

POLICA

ŠTETNI DOGAĐAJ

PODNOŠENJE ODŠTETNOG

ZAHTJEVA

LIKVIDACIJA ŠTETE

ISPLATA ODŠTETE


56. TEMA - Osiguranje robe u prijevozuTLŠ 4.r

Osiguranje robe u prijevozu (kargo osiguranje) je nužnost jer je roba u prijevozu stalno izložena rizicima. Nastanak štetnog događaja je moguć na prijevoznom putu kao i za vrijeme pretovara i skladištenja. Štetne posljedice se mogu umanjiti ugovaranjem osiguranja robe. Smatra se da je roba u prijevozu od trenutka kada zbog utovara na transportno sredstvo prijeđe prag skladištenja pošiljatelja do trenutka kada prijeđe prag skladišta primatelja. Zbog različitih rizika kojima je

izložena roba, za vrijeme prijevoza može doći do oštećenja robe ili njezinog potpunog gubitka .

Prijevozni rizici

Osiguranjem robe u prijevozu pokriva se gubitak ili oštećenje robe zbog osiguranih rizikakao što su prometna nezgoda prijevoznog sredstva, elementarna nepogoda, požar ili eksplozija, krađa, oštećenja, oštećenja pri rukovanju i slično.Osiguranje zaključuje vlasnik robe (prodavatelj ili kupac), odnosno osoba koja bi pretrpjela gubitak u slučaju štete na robi ili špediter . Kad špediter osigurava robu, onda zastupa interese komitenta, a u odnosu prema osiguratelju nastupa kao njegov prodajni agent.Za osiguranje robe u kopnenom, zračnom i poštanskom prijevozu osiguratelji izdaju vlastitu policu osiguranja (pojedinačnu ili generalnu) i osiguranik bira opseg pokrića, ovisno o svojim potrebama tj. osiguravaju se osnovni transportni rizici ili svi rizici (AAR), a ratni i politički rizici se ne osiguravaju.Za osiguranje robe u pomorskom prijevozu do 1982. godine se primjenjivala Lloydova S.G. polica koja je bila dopunjavana i imala je više mogućnosti pokrića, uključujući ratne i političke rizike. Nakon toga je stavljena u promet nova Pomorska polica osiguranja koja se može koristiti i u svim granama prometa. Njome su, za osiguranje robe, utvrđene nove institutske klauzule:

- tri opće klauzule za osiguranje transportnih rizika A, B i C ,- klauzula za osiguranje ratnih rizika - klauzula za osiguranje političkih rizika.

Osiguranje robe u domaćem prijevozu (domaći kargo) podrazumijeva da je roba u prijevozu unutar granica Republike Hrvatske. Taj prijevoz se može osigurati od osnovnih rizika ili od „svih rizika“ u formi proširenog pokrića. Kargo osiguranje pokriva fizička oštećenja, uništenje ili krađu robe za vrijeme prijevoza s jednim ili više transportnih sredstava na osiguranoj relaciji. Osnovno osigurateljno pokriće podrazumijeva osiguranje od slijedećih rizika: prometne nezgode, požara, eksplozije transportnog sredstva, elementarne nepogode,provalne krađe, više sile i razbojničkog napada.


Uz osiguranje od osnovnih opasnosti moguće je ugovoriti i posebne dopunske rizike koji ovise o vrsti robe u prijevozu i manipulativnim rizicima. Opseg pokrića ugovara se ovisno o vrsti robe i vrsti prijevoznog sredstva. Osiguranje robe u međunarodnom prijevozu (međunarodni kargo) podrazumijeva prijevoz pošiljki kojima je mjesto otpreme ili uputno mjesto izvan granica Republike Hrvatsk,ili koje prati međunarodna prijevozna isprava ili carinska deklaracija. Osiguranjem robe u međunarodnom prijevozu pokriven je gubitak i / ili oštećenje robe do kojeg dođe za vrijeme prijevoza zbog: prometne nezgode prijevoznog sredstva, požara ili eksplozije, elementarne nepogode, neisporuke cijelih koleta, krađe (djelomične ili potpune), manipulativnih oštećenja, pokisnuća i sl.Izračun premije u kargo osiguranju ovisi prije svega o vrsti robe, njenoj vrijednosti, relaciji prijevoza i vrsti prijevoznog sredstva. Moguće je, također, ugovoriti policu za svaki prijevoz zasebno (pojedinačnu policu), kao i generalnu policu koja obuhvaća sve pošiljke unutar ugovorenog vremenskog razdoblja.Odgovornost za robu ima prijevoznik. Temelj njegove odgovornosti proizlazi iz propisa koji reguliraju prijevozničku djelatnost u svakoj grani prometa. Tim propisima je predviđeno da prijevoznik odgovora za svako oštećenje, manjak ili gubitak tereta koji primi na prijevoz od preuzimanja pa do predaje te za štetu koja nastane zbog zakašnjenja u predaji tereta (osim ako

ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje). Dakle, prijevoznik je odgovoran vlasniku robe pa ugovara osiguranje odgovornosti prijevoznika, kako bi se zaštitio od rizika.

Ovu vrstu osiguranja ugovaraju pravne ili fizičke osobe registrirane za djelatnost javnog cestovnog prijevoza tereta u domaćem ili međunarodnom cestovnom prijevozu. Osiguranje prijevozničke odgovor-

nosti ugovara se kao godišnje osiguranje. Premija ovisi o broju vozila, nosivosti pojedinog vozila te o tome, radi li se o domaćem ili međunarodnom prijevozu. Prijevoznik, ovisno o svojim potrebama, odnosno o vrijednostima robe koju prevozi, odabire limit pokrića, o čemu također ovisi visina premije koju plaća. Osjetljiva roba u prijevozu osigurava se još i od tzv. specijalnih opasnosti.

Ključni pojmovi: osiguranje robe (kargo osiguranje), osiguranje domaćeg karga, osiguranje međunarodnog karga, osiguranje odgovornosti prijevoznika, rizici, osnovni transportni rizici

Pitanja za provjeru znanja:1. Što je kargo osiguranje?2. Zašto se osigurava roba u prijevozu?3. Što se pokriva osiguranjem robe u prijevozu?.4. Tko ugovara osiguranje robe?5. Kakva polica osiguranja se izdaje u kopnenom, zračnom i poštanskom prijevozu?6. Kakva polica osiguranja se izdaje u pomorskom prijevozu?7. Koja su obilježja osiguranja domaćeg karga?


8. Koja su obilježja osiguranja međunarodnog karga?9. Koja su obilježja osiguranja osiguranja odgovornosti prijevoznika?10. Tko ugovara osiguranje odgovornosti prijevoznika?

57. TEMA - Osnovni poslovi otpremništvaTCP 4.rTLŠ 3.r

Otpremništvo je specijalizirana gospodarska djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme i dopreme robe, kao i drugim poslovima s tim u vezi. Tu djelatnost mogu obavljati ovlašteni gospodarski subjekti –otpremnici.Otpremnici ili špediteri su koordinatori interakcije svih sudionika u poslovima otpreme ili dopreme robe (pošiljatelj, primatelj, prijevoznik, osiguratelj, carina, inspekcija, teretni terminali…). Time doprinose efikasnosti razmjene roba i oslobađaju druge sudionike

razmjene onih poslova, koji nisu njihova osnovna djelatnost.Špeditersku djelatnost regulira FIATA (Međunarodni savez špediterski udruženja) i zakonodavstvo Republike Hrvatske.Međunarodni špediteri u svom poslovanju obavljaju mnogobrojne poslove za svoje komitente. Osnovni poslovi su: stručni savjeti i sudjelovanje u pregovorima radi zaključivanja kupoprodajnih ugovora, instradacija, doziv robe, zaključivanje ugovora o prijevozu robe, prihvat robe radi otpreme, otprema, doprema i provoz robe, zaključivanje ugovora o ukrcaju, iskrcaju i prekrcaju robe, zaključivanje ugovora o osiguranju robe,zaključivanje ugovora o uskladištenju robe, ispostavljanje ili pribavljanje isprava, obavljanje poslova u svezi carinjenja robe, nadzor ispravnosti obračuna vozarine, carine, troškova te informiranje nalogodavca.Za razliku od osnovnih poslova koje špediter redovito obavlja, povremeno obavlja specijalne poslove kako bi komitentu pružio cjelovitu uslugu. Najčešći specijalni poslovi su: zaključivanje ugovora o pakiranju i signiranju robe, zaključivanje ugovora o vaganju i sortiranju robe, izdavanje jamčevnih pisama, izdavanje FIATA isprava, uzorkovanje robe,doleđivanje robe, hranjenje i pojenje živih životinja, leasing, sajamski poslovi,zbirni promet.Kada špediter nije u mogućnosti sam obaviti sve poslove, može angažirati međušpeditera ilipodšpeditera. Na međušpeditera može prenijeti dio nekog posla, a na podšpedira realizaciju jednog cjelovitog posla.

Osnovni poslovi otpremništva ObjašnjenjeAkvizicija

Akvizicija označava skup aktivnosti koje poduzima špediter da bi pridobio nove komitente i nove poslove.

Instradacija Instradacija podrazumijeva određivanje najpovoljnijeg prijevoznog puta kojim će se roba otpremiti, dopremiti ili provoziti te najpovoljnijeg prijevoznog sredstva, načina ivremena prijevoza.

PonudaPonuda komitentu sadrži uvjete za obavljanje špediterske usluge,a sadrži (cijenu, uvjete plaćanja, način obračuna troškova…)


Ugovor – dispozicija Ugovor-dispozicija uređuje sve pojedinosti poslovnog odnosa između špeditera i komitenta navodeći: ugovorne strane, predmet ugovora,visinu naknade, uvjete plaćanja, datum stupanja na snagu, rok važnosti i otkazni rok te pečat potpis i potpis ovlaštenih osoba.

Zaključivanje ugovora o prijevozu robe i ispostavljanje prijevoznih isprava

Ugovaranje prijevoza robe predstavlja jedan odnajvažnijih poslova špeditera jer je to preduvjet izvršenja osnovnog zadatka: otpreme ili dopreme robe. Svaka grana prometa ima specifičnosti u ugovaranju i prijevoznim ispravama. Mnoge špediterske tvrtke imaju vlastiti vozni park pa nude i tu uslugu.

Zaključivanje ugovora o prekrcaju i skladištenju robe

Prekrcaj i skladištenje robe je dio početno-završnih operacija u prijevoznom procesu i ugovaranje tog posla bitno određuje cjelokupnušpeditersku uslugu. Mnoge špediterske tvrtkeimaju vlastitu skladišnu infrastrukturu i sredstva za manipulaciju.

Zaključivanje ugovora o osiguranjuOsiguranje robe u prijevozu nije obvezno, a osigurava se na izričit zahtjev komitenta. Ako drugačije nije zadano, špediter osigurava robu od osnovnih rizika- podnošenjem prijave osiguratelju. Izdavanjem police, potvrđen je ugovor o osiguranju.

Prihvat, otprema, doprema i provoz robe

Nakon prihvata robe koju je komitent pripremio za prijevoz, špediter organizira otpremu prethodno odabranim prijevoznim sredstvima.Koddopreme robe, špediter ima zadatak da primi izvješće o prispijeću, preuzima robu, utvrđuje stanje robe te, ako se utvrdi šteta ili manjak robe,sastavlja zapisnik. Kod provoza robe poduzimaju se radnje kao kod otpreme i dopreme.

Angažiranje inspekcijskih službi U prijevozu određenih roba (prehrambene namirnice, životinje, bilje i biljni proizvodi…) potrebno je angažirati inspekciju. Prijevoznik ili agent podnose zahtjev, a nakon provedene kontrole dobiva se rješenje o odobrenju prijevoza robe.

Zastupanje u carinskom postupku Špediter je temeljem dispozicije komitentov zastupnik u carinskom postupku. To znači da podnosi carinsku deklaraciju (JCD) i omogućava carinsku provjeru robe i carinskih obilježja. Uz JCD prilaže svu potrebnu dokumentaciju.


AviziranjeAviziranje je izvješćivanje komitenta o tijeku pojedinih faza dopreme, otpreme ili provoza robe.

Reklamacije Reklamaciju podnosi špediter u svoje ime ili u ime komitenta, ako sutroškovi premalo ili previše obračunati , zbog gubitka ili oštećenja robe, zbog zakašnjenja i slično.

Ključni pojmovi: otpremništvo, otpremnik, komitent, akvizicija, instradacija, prihvat,otprema, doprema, provoz, skladištenje, ponuda, inspekcija, carina

Pitanja za provjeru znanja:1. Što je otpremništvo?2. Tko je otpremnik?3. Koji su osnovni poslovi špeditera?4. Koji su specijalni poslovi špeditera?5. Što je instradacija?.6. Koje ugovore može špediter zaključiti u ime komitenta?7. Tko priprema robu za prijevoz?8. Tko obavlja otpremu, dopremu i provoz robe?9. Da li otpremnik može biti i prijevoznik?

58. TEMA - Specijalni poslovi otpremništvaTLŠ 3.r

U okolnostima izmijenjenih odnosa na tržištu roba i pripadanja Carinskoj uniji, sve veći udio poslova otpremnika odnosi se na specijalne poslove. Specijalni poslovi su: zaključivanje ugovora o pakiranju i signiranju robe, zaključivanje ugovora o vaganju i sortiranju robe, izdavanje garantnih pisama, kontrola kakvoće i količine robe, uzorkovanje robe, praćenje prijevoza, doleđivanje robe, hranjenje i pojenje živih životinja, naplata robe, leasing, sajamski poslovi,zbirni promet i drugi poslovi koji oslobađaju komitenta od poduzimanje poslova u vezi otpreme i i dopreme robe.

Specijalni poslovi otpremništva ObjašnjenjeZaključivanje ugovora o pakiranju i

signiranjuPakiranja podrazumijeva omatanje robe potrebnom ambalažom s ciljem da zaštiti robu i pojednostavi manipulaciju u otpremi, od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje. Signiranje robe je stavljanje određenih obilježja i oznaka na komadnu robu, s ciljem jednoznačne identifikacije i davanja uputa o načinu postupanja .Otpremnik za komitenta može s nekim drugimzaključiti ugovor o pakiranju i signiranju ili to obaviti sam, u okviru pružanja cjelovite usluge.


Zaključivanje ugovora o vaganju i sortiranju

Vaganje, mjerenje ili brojenje špediter je dužan obaviti samo na zahtjev nalogodavca, a služi u svrhu utvrđivanja količine robe prilikom preuzimanja. Sortiranje robe podrazumijeva razvrstavanje robe po vrstama i podvrstama uvezi s njenom otpremom, dopremom i provozom. Ono se često kombinira s vaganjem, pakiranjem, signiranjem i drugim manipulacijama.

Izdavanje garantnih pisama Garantna pisma se izdaju u pomorskom prijevozu, ako postoje primjedbe na teret (a te primjedbe ne utječu bitno na kakvoću i količinu tereta) da bi se dobila čista teretnica i u slučaju kada roba stigne na odredište prije originalnih prijevoznih isprava, da bi se mogla obaviti primopredaja tereta.

Izdavanje FIATA ispravaFIATA isprave su jednoobrazne isprave koje omogućuju jednostavnije rukovanje robom za vrijeme prijevoznog procesa i izvršenja dopreme robe do odredišta.

Kontrola kakvoće i količine robe Kontrola kakvoće provodi se na zahtjev (ugovorna kontrola) ili na temelju državnih propisa (neugovorna kontrola). Kontrolu može obavljati ovlaštena tvrtka/institucija, a na temelju izvršene kontrole izdaje certifikat o kakvoći.Kontrola količine provodi se vaganjem, mjerenjem, brojanjem i slično.

Uzimanje uzoraka Uzimanje uzorka se obavlja samo na početnim i završnim postajama putovanja , odnosno gdje je ugovoreno. Provodi ga ovlaštena stručna osoba uz prisutnost prijevoznika, carinika i druge zainteresirane osobe. Uzorak iz jedne pošiljke može biti najviše 10 komada, odnosno 3 kg robe.

Praćenje prijevoza Praćenje prijevoza može se organizirati za potrebe komitenta u prijevozu vrlo vrijednih tereta, specijalnih teret, živih životinja, opasnih tvari i slično.

Doleđivanje Postupak doleđivanja provodi se u prijevozu lakopokvarljivog tereta u prijevozu interfrigo vagonima željeznicom u određenim željezničkim postajama (s carinskom ispostavom i opremom). Postupku doleđivanja obavezno nazoči carinik, a može i špediter.


Hranjeje i pojenje životinjaU prijevozu živih životinja tijekom duljih putovanja potrebno je osigurati hranjenje i pojenje životinja sukladno propisima o dobrobiti životinja. U tom smislu će otpremnik, za potrebe komitenta, organizirati provedbu te usluge.

Naplata robeNaplata robe ili naplata pouzećem podrazumijeva da špediter otpremi pošiljku do primatelja i prilikom primopredaje naplati vrijednost robe.

Leasing poslovi Leasing podrazumijeva sklapanje ugovora o uporabi prijevoznih sredstava i kontejnera uz plaćanje leasinga (najamnine). Špediter unajmljuje ta sredstva da bi izvršio nalog svog nalogodavca u cilju organiziranja i dopreme njegovog tereta. Mnogi špediteri na taj način nastupaju i kao prijevoznici.

Sajamski poslovi Sajamski poslovi uključuju pojedine elemente uvoza i izvoza uz specifičnosti prihvata, smještaja i otpreme sajamske robe. Sajamska roba se privremeno uvozi radi izlaganja, a nakon završetka sajma se vraća u inozemstvo. Ta roba nije ocarinjena ali je pod carinskim nadzorom (ATA carnet)

Zbirni promet Zbirni promet je način dopreme i otpreme komadnih pošiljaka koje se okrupnjavaju u jedinstvenu (konsolidiranu) zbirnu pošiljku. Ostvaruje se prikupljanjem komadnih pošiljaka u zbirnim centrima gdje se formiraju zbirne pošiljke za određene pravce. Potom se prevoze do odredišnog zbirnog centra iz kojeg se vrši distribucija.

Ključni pojmovi: specijalni poslovi špeditera, pakiranje, signiranje, vaganje, sortiranje, garantna pisma, kontrola kakvoće, uzorak, sajamski poslovi, zbirni promet, pratnja, FIATA isprave

Pitanja za provjeru znanja:1. Koji su zadaci špeditera pri pakiranju, signiranju, vaganju i sortiranju robe?2. Čemu služe garantna pisma?3. Čemu služe FIATA isprave?4. Tko obavlja kontrolu kakvoće robe?5. Tko i gdje uzima uzorak robe? 6. U kojim prijevozima je potrebna pratnja?7. Koje su značajke sajamskih poslova?8. Koje su značajke zbirnog prometa?


59. TEMA - FIATA i INCOTERMS terminiTLŠ 3.r

FIATA – Međunarodna špediterska organizacijaS obzirom da su poslovi špeditera vrlo kompleksni i značajni za gospodarstvo u cjelini, nametnula se potreba kontinuiranog unaprjeđivanja i usklađivanja špediterske djelatnosti. U tu svrhu osnovan je Međunarodni savez špediterskih udruženja – FIATA (franc. FederationInternationale desAssociations de TransitairesetAssimiles). FIATA je osnovana 1926. u Beču, s ciljem ostvarivanja suradnje s drugim međunarodnim udrugama i institucijama (UIC, IRU, IATA, IMO, CCI…) pri donošenju regulative koja se odnosi na prijevoz robe i špeditersku djelatnost. Hrvatski špediteri su ravnopravni članovi FIATE-e od 1993. godine. FIATA-om upravlja njeno predsjedništvo, a ono djeluje preko skupštine, komiteta, savjetodavnih tijela i instituta.

Instituti, radne skupine i savjetodavna tijela FIATA-eDjelovanje FIATA-e najviše se očituje kroz uvođenje vlastitih dokumenata u međunarodnu robnu razmjenu. Na taj se način omogućuje jednostavnije rukovanje robom u prijevozu i dopremi robe.

Dokumenti FIATA-eDokumenti FIATA-e su:FCR – Špediterska potvrda (FIATA) - potvrda da je špediter robu preuzeo na otpremu. Koristi se kod zbirnih pošiljaka.FCT- Špediterska transportna potvrda (FIATA) - potvrda kojom špediter potvrđuje da je primio robu u određenom prijevoznom sredstvu radi daljnje otpreme. Koristi se u kombiniranom prijevozu.FWR – FIATA- skladišna potvrda vrijednosni, prenosivi dokument (iznimno je neprenosiv) kojim špediter potvrđuje da je robu uskladištio. Koristi se kad špediter obavlja poslove skladištenja.FBL – FIATA- teretnica za intermodalni prijevozSDT – Potvrda pošiljatelja o prijevozu opasne robe (FIATA-SDT)FFI - FIATA- špediterske upute


INCOTERMS termini

INCOTERMS (engl. International CommercialTerms) su službena međunarodna pravila i termini koji uređuju pravno – ekonomske odnose između kupaca i prodavatelja u međunarodnoj trgovini glede prijenosa rizika i troškova pri isporuci robe s jedne na drugu stranu. Ta pravila i termini posredno se odnose i na prijevoznike, špeditere, luke i pristaništa, pomorske agente, carinske organe i dr. Primjenjuju se od 1936. godine kada ih je objavila Međunarodna trgovinska organizacija (ICC). Znatno smanjuju mogućnosti nesporazuma koji bi mogli dovesti do pravnih komplikacija. U tom

razdoblju su više puta revidirani zbog usklađivanja s potrebama prakse. Izmjene su obuhvatile povećanu upotrebu elektronske komunikacije u svakodnevnom poslovanju te razvrstavanje termina i broj termina. Tako su INCOTERMS termini 2010 razvrstani u dvije skupine (umjesto ranije 4) i to ovisno o vrstama prijevoza u kojima se primjenjuju. Prvu skupinu čine termini koji se primjenjuju u svim vrstama prijevoza i u multimodalnom prijevozu (EXW, FCA, CPT, CIP, DAT, DAP, DDP). Drugu skupinu čine termini koji se mogu primjenjivati samo na unutarnjim plovnim putovima i u pomorskom prometu (FAS, FOB, CFR, CIF). Također je i broj termina smanjen sa 13 na 11. Svaki od termina definira odnose između kupca i prodavatelja, a jedan od značajnijih dijelova tog odnosa je paritet isporuke. Njime se odlučuje kada odgovornost i rizici u prodaji robe prelaze s prodavatelja na kupca. Sada se koriste slijedeći pariteti koji vrijede u domaćoj i međunarodnoj trgovini:

a) Za sve vrste prijevozaParitet Zanačenje

EXW Ex works Franko tvornicaFCA Free Carrier Franko prijevoznikCPT CarriagePaid To Vozarina plaćena doCIP Carriageand Insurance Paid

ToVozarina i osiguranje plaćeni do

DAT Delivered At Terminal Isporučeno terminalDAP Delivered At Place Isporučeno mjestoDDP Delivered Duty Paid Isporučeno ocarinjeno

b) Za prijevoz morem i unutarnjim plovnim putevimaParitet Značenje

FAS Free AlongsideShip Franko uz bok brodaFOB Free On Board Franko brodCFR CostandFreight Trošak i vozarinaCIF Cost, Insurance andFreight Trošak, osiguranje i vozarina

Za špeditera je važno da zna na osnovu kojeg INCOTERMS termina je sklopljen ugovor jer iz toga proizlaze i njegovi poslovi, a važno je znati da ti termini postaju obvezni samo ako ih stranke ugovore.

155

Za domaće prijevoznike je važno da se kod prodaje robe/izvoza primijene termini iz skupine C i D, a kodkupnje roba/uvoza termine iz skupine E i F.Razlog tome je što se prodajom robe prodaju i druge domaće usluge kao što su: usluge prijevoza, osiguranje robe, te usluge drugih uslužnih poduzeća iz Hrvatske.

Ključni pojmovi: FIATA, špediterska potvrda, špediterska skladišna potvrda, špediterska transportna potvrda, špediterska teretnica za intermodalni prijevoz,špediterske upute,INCOTERMS termini, paritet, franko tvornica, franko prijevoznik, franko brod, franko uz bok broda, isporučeno, ocarinjeno, vozarina, osiguranje

Pitanja za provjeru znanja:1. Što je FIATA?2. Koja je uloga FIATA-e?3. Koje dokumente je uvela FIATA?4. Kako djeluje FIATA?5. Čemu služe INCOTERMS termini? 6. Kako su razvrstani INCOTERMS termini?7. Što označavaju pojedini INCOTERMS termini?8. Koji INCOTERMS pogoduju domaćim prijevoznicima?

60. TEMA - CarinjenjeTCP 4.rTLŠ 4.r

Carina je posebna vrsta poreza kojeg država naplaćuje pri prelasku robe preko carinske crte.Carina predstavlja jedan od izvora državnih prihoda i zaštitu domaćeg tržišta. Carinski sustav Hrvatske usklađen je sa standardima koji se primjenjuju u EU. Temeljni propisi koji reguliraju djelokrug rada carinskog sustava su Zakon o provedbi carinskih propisa Europske unije, Zakon o carinskoj službi i Zajednička carinska tarifa. Sukladno navedenim propisima,poslove carinske službe obavlja Carinska uprava u sastavu Ministarstva financija. Poslovi iz djelokruga rada Carinske uprave obavljaju se u središnjem uredu, područnim carinskim uredima, carinskim uredima te graničnim carinskim uredima. Značajni doprinos efikasnosti carinske službe je primjena elektroničke razmjene podataka. Primjerice, internet aplikacija „e-carina“ omogućuje podnošenje carinske deklaracije internetom uz mogućnost istovremene formalne i logičke povjere podataka.

Shema izvoznog carinskog postupka

POŠILJATE

OTPREMNIK

OTPREMNA CARINARNI

Zemlja izvozaZemlja uvoza

IZLAZNA CARINARNI

DISPOZICI

JCD

JCD


Za domaće prijevoznike je važno da se kod prodaje robe/izvoza primijene termini iz skupine C i D, a kodkupnje roba/uvoza termine iz skupine E i F.Razlog tome je što se prodajom robe prodaju i druge domaće usluge kao što su: usluge prijevoza, osiguranje robe, te usluge drugih uslužnih poduzeća iz Hrvatske.

Ključni pojmovi: FIATA, špediterska potvrda, špediterska skladišna potvrda, špediterska transportna potvrda, špediterska teretnica za intermodalni prijevoz,špediterske upute,INCOTERMS termini, paritet, franko tvornica, franko prijevoznik, franko brod, franko uz bok broda, isporučeno, ocarinjeno, vozarina, osiguranje

Pitanja za provjeru znanja:1. Što je FIATA?2. Koja je uloga FIATA-e?3. Koje dokumente je uvela FIATA?4. Kako djeluje FIATA?5. Čemu služe INCOTERMS termini? 6. Kako su razvrstani INCOTERMS termini?7. Što označavaju pojedini INCOTERMS termini?8. Koji INCOTERMS pogoduju domaćim prijevoznicima?

60. TEMA - CarinjenjeTCP 4.rTLŠ 4.r

Carina je posebna vrsta poreza kojeg država naplaćuje pri prelasku robe preko carinske crte.Carina predstavlja jedan od izvora državnih prihoda i zaštitu domaćeg tržišta. Carinski sustav Hrvatske usklađen je sa standardima koji se primjenjuju u EU. Temeljni propisi koji reguliraju djelokrug rada carinskog sustava su Zakon o provedbi carinskih propisa Europske unije, Zakon o carinskoj službi i Zajednička carinska tarifa. Sukladno navedenim propisima,poslove carinske službe obavlja Carinska uprava u sastavu Ministarstva financija. Poslovi iz djelokruga rada Carinske uprave obavljaju se u središnjem uredu, područnim carinskim uredima, carinskim uredima te graničnim carinskim uredima. Značajni doprinos efikasnosti carinske službe je primjena elektroničke razmjene podataka. Primjerice, internet aplikacija „e-carina“ omogućuje podnošenje carinske deklaracije internetom uz mogućnost istovremene formalne i logičke povjere podataka.

Shema izvoznog carinskog postupka

POŠILJATE

OTPREMNIK

OTPREMNA CARINARNI

Zemlja izvozaZemlja uvoza

IZLAZNA CARINARNI

DISPOZICI

JCD

JCD


Carinski postupci koji se poduzimaju su: puštanje robe u slobodan promet(uvoz) , provoznipostupak, izvozni carinski postupak, postupak carinskog skladištenja, postupak unutarnje proizvodnje, postupak prerade pod carinskim nadzorom, postupak privremenog uvoza ipostupak vanjske proizvodnje. Za provedbu carinskih postupaka propisane su procedure i dokumenti koji ih prate.

U procesu globalizacije i liberalizacije tržišta prisutna je težnja pojednostavljenja carinskog režima. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, a time i u Carinsku uniju, carinski režim je postao znatno manja prepreka jer se primjenjuje samo u razmjeni roba s trećim državama. Dakle, u razmjeni roba s trećim državama pošiljatelj ili primatelj robe najprije angažira otpremnika da ga zastupa u carinskom postupku. U tu svrhu otpremniku daje dispoziciju.Dispozicija je dokument kojim nalogodavac (pošiljatelj ili primatelj) daje nalog ovlaštenom otpremniku da ga zastupa u carinskom postupku. Nalogodavac, svojom ovjerenom dispozicijom, odgovara za točnost podataka prema carinskom zakonu i snosi odgovornost prema carinskom zakonu za sve nepravilnosti koje su upisane, a ne odgovaraju činjeničnom stanju robe.Nakon toga, za stavljanje robe u neki od carinskih postupaka otpremnik podnosi carinsku deklaraciju. Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) je temeljni dokument koji se koristi sukladno Pravilniku o popunjavanju jedinstvene carinske deklaracije. Tim pravilnikom je određeno da se JCD podnosi elektroničkom razmjenom podataka, a samo iznimno- upisanom obliku. Isto tako, propisano je da se JCD popunjava sukladno prilozima spomenutog pravilnika i da se pisani oblik popunjava ovisno o jednom ili više carinskih postupaka za koje se podnosi (komplet ima osam primjeraka).Uz JCD treba priložiti izvoznu fakturu, izvoznu dispoziciju za carinu i otpremnika, tovarni list za prijevoz robe, uvjerenje o podrijetlu robe, eventualno druge dokumente koje traži kupac.Faktura pruža informaciju o pošiljatelju i primatelju te sadrži cjelokupan opis robe zajedno sa detaljima o vrijednosti robe. (Mora biti ovjerena od strane pošiljatelja i robu mora pratiti original i tri kopije).Potvrda o podrijetlu robe EUR1 je preferencijalni dokument za robu koja je proizvedena u EU, a što može biti važno prilikom izračuna uvozne carine koju je primatelj dužan platiti.


Carinska provjera robe i dokumentacije u carinskom postupku

Ključni pojmovi: carina, e-carina, carinarnica, carinski službenik, carinjenje, uvoz, izvoz, provoz, dispozicija, jedinstvena carinska deklaracija, nalogodavac, otpremnik

Pitanja za provjeru znanja:1. Što je carina?2. Navedi značajke carinskog sustava Repuplike Hrvatske.3. Nabroji vrste carinskih postupaka.4. Koji subjekti sudjeluju u carinskom postupku?5. Koji dokumenti se koriste u carinskim postupcima?6. Tko izdaje i čemu služi dispozicija?7. Što je JCD? 8. Tko i kako podnosi JCD?

61. TEMA - Zastupanje u carinskim postupcima TLŠ 4.r

Zastupanje u carinskim postupcima jedan je od najvažnijih i najsloženijih osnovnih poslova špeditera. Složenost se očituje u nužnosti poznavanja brojnih propisa koji se primjenjuju u carinskim postupcima, a važnost u odgovornosti koja proizlazi iz podnošenja carinske deklaracije.Komitent (pošiljatelj/izvoznik ili primatelj/uvoznik) može odrediti opunomoćenika za zastupanje u carinsko-upravnom postupku kojeg će ovlastiti za poduzimanje svih ili nekih radnji u postupku kojeg vodi Carinska uprava. Da bi špediter mogao obavljati te poslove mora udovoljavati određenim uvjetima sukladno Zakonu o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku. Poslovi zastupanja u carinskom postupku obavljaju se posredstvom ovlaštenih otpremnika koji imaju položen stručni ispit. Zastupanje može biti izravno i neizravno. Izravno zastupanje je kad opunomoćenik djeluje u i ime i za račun druge osobe, a neizravno kad djeluje u svoje ime, a za račun druge osobe. Nalog i ovlaštenje za zastupanje dobiva se dispozicijom komitenta.Kvaliteta rada špeditera u poslovima vezanim za carinjenje odražava se u tehnološkim, komercijalnim i financijskim učincima. Različita je uloga špeditera u zastupanju kod prijavljivanja robe graničnoj carinarnici pri prelasku granične crte i kod uvoznog, odnosno izvoznog carinjenja robe u odredišnoj carinarnici.

a) Prijavljivanje robe na graničnoj carinarnici

PODNOŠENJE CARINSKE DEKLARACIJE (JCD) i drigih dokumenata

CARINSKA PROVJERA ROBE I/ILI CARINSKIH

OBILJEŽJA

ZAPRIMANJE I OVJERA DEKLARACIJE CARINSKI NADZOR ROBE


b) Carinjenje robe na odredišnoj carinarnici

Postupak prijavljivanja robe graničnoj (ulaznoj) carinarnici naziva se podnošenje robe, a obuhvaća: podnošenje carinske deklaracije (JCD), carinsku provjeru robe ili carinskih obilježja te zaprimanje i ovjeru deklaracije. Uz JCD prilažu se i ostali propisani dokumenti. Podnošenjem carinarnici, roba se stavlja pod carinski nadzori njome se ne može slobodno raspolagati do okončanja carinskog postupka i naplate carine. U pomorskom prometu, unutarnjoj plovidbi i u zračnom prometu prijevoznik ili njegov agent podnosi manifest robe i JCD, u željezničkom prometu to radi pogranični željeznički kolodvor, a u cestovnom prometu špediter.Za postupak carinjenja špediter u svojstvu opunomoćenika obavlja slijedeće poslove: provjerava dokumentaciju za obavljanje carinskog postupka, daje savjete u vezi svrstavanja robe po Zajedničkoj carinskoj tarifi, određuje carinsku vrijednost robe i obračun carine, podnosi JCD i druge isprave potrebne u carinskom postupku, prisustvuje carinskoj provjeri robe i polaže carinske garancije. Obračun carinskog dugaza komitenta ima osobitu važnost jer predstavlja svotu koju treba platiti. Carinski dug se obračunava na osnovi carinske vrijednosti robe (carinske osnovice) i primjenom Zajedničke carinske tarife. Zajednička carinska tarifa (TARIC)je sustavna lista svih uvoznih carina (import duties), koja se koristi međunarodno priznatom standardnom klasifikacijom dobara objavljenom u Brusselskoj tarifnoj nomenklaturi (BrusselsTariffNomenclature). Zajednička carinska tarifa sastoji se od naznaka ili opisa roba, uređenih prema tarifnim brojevima (naslovima) i tarifnim kategorijama, kao i prema samim carinskim tarifama.Carinska vrijednost uvezene robe određuje se tako da se na transakcijsku vrijednost tj. nastvarno plaćenu cijenu robe dodaju troškovi koje plaća kupac, a koji nisu bili uključeni u stvarno plaćenu cijenu (troškovi posredovanja, prijevoza, osiguranja..).Carinska vrijednost izvezene robe je vrijednost robe dopremljene na državnu granicutj.vrijednost robe na paritetu državna granica.

Ključni pojmovi: opunomoćenik, zastupanje, podnošenje robe, carinska vrijednost robe, zajednička carinska tarifa, carinski dug

Pitanja za provjeru znanja:1. Što je zastupanje u carinskim poslovima?2. Tko može zastupati pošiljatelja/izvoznika ili primatelja/uvoznika?3. Kako špediter postaje opunomoćenik za zastupanje?4. Koje poslovi su pri postupku podnošenja robe?5. Koji poslovi su pri postupku carinjenja?6. Kako se određuje carinska vrijednost robe?7. Kako se određuje carinski dug?

62. TEMA - Carinski postupciTLŠ 4.r

Tehnika poslova uvoza u dopremi robe iz inozemstva uključuje organizaciju i provedbu prijevoza, zastupanje u carinskom postupku te obavljanje ostalih radnji s tim u vezi. Opseg i

PROVJERA DOKUMENTACIJE

DAVANJE STRUČNIH SAVJETA

ODREĐIVANJE CARINSKE

VRIJEDNOSTI ROBE I OBRAČUN CARINE

PODNOŠENJE JCD CARINSKA PROVJERA POLAGANJE CARINSKE GARANCIJE


sadržaj špediterskog posla uvjetovan je paritetom isporuke. Sudionici u prijevozu robe kod uvoza su: komitent, korisnik robe, strani dobavljač, prijevoznik, carinarnica, osiguravatelj, kontrolne i inspekcijske službe, robni terminal/luka. Špediter je koordinator interakcije sudionika i nositelj cjelokupnog posla. Da bi se doprema robe izvršila u što kraćem vremenu i uz što manje troškove tijek izvršenja poslova mora se odvijati kroz četiri karakteristične faze uz poštivanje kronološkog slijeda, tehnoloških i zakonskih normi.

Tijek izvršenja poslova uvoza

Tehnika poslova izvoza u otpremi robe u inozemstvo uključuje poslove analogne poslovima uvoza samo je redoslijed izvršenja drugačiji. U poslovima uvoza i izvoza, druga i treća faza se često preklapaju, a to se događa onda- kad se pri uvozu carinjenje obavlja u prijevoznom sredstvu – prije iskrcaja robe primatelju, odnosno kad se pri izvozu carinjenje ne može obaviti u prijevoznom sredstvu, nego u skladištu.

Tijek izvršenja poslova izvoza

Provozni ili tranzitni promet zbog geoprometnog položaja Republike Hrvatske vrlo jevažan za tržište prometne usluge, a time i za špeditersku djelatnost. Međunarodni prometni pravci svih grana prometa omogućavaju da se domaći špediteri uključe u poslove provoza u svojstvu međušpeditera po nalogu glavnog špeditera. Kroz Republiku Hrvatsku ostvaruju se tri karakteristična oblika provoza: kopneni provoz, provoz kopno – more i provoz more-kopno. Svaki od njih ima svoje specifičnosti.

1. FAZA: PRPREMA I ZAPOČINJANJE

POSLA

DISPOZICIJA kontrola,

prihvaćanje i potvrda dispozicije

POZICIONIRANJE određivanje broja pozicije i otvaranje

pozicijske mape

2.FAZA ORGANIZACIJA I

PROVEDBA PRIJEVOZA

DISPONIRANJE UGOVARANJE PRIJEVOZA

TRANSPORTNO OSIGURANJE

PRIHVAT ROBE I ISKRCAJ preuzimanje robe od

prijevoznika, pprekrcaj i daljnja otprema, iskrcaj

3.FAZA OBAVLANJE CARINSKIH I DRUGIH FORMALNOSTI

ZASTUPANJE U CARINSKOM POSTUPKU

prijavljivanje robe, carinjenje , carinska

garancija

ANGAŽIRANJE INSP. SLUŽBI (ako treba) granična inspekcija ,

tržišna inspekcija

4. FAZA ZAKLJUČIVANJE POSLA

OBRAČUN I FAKTURIRANJE

ZAKLJUČAK POZICIJE

saldiranje, naplata, arhiviranje

1. FAZA:

PRPREMA I ZAPOČINJANJE POSLA

DISPOZICIJA kontrola,

prihvaćanje i potvrda dispozicije

POZICIONIRANJE određivanje broja pozicije i otvaranje

pozicijske mape

2.FAZA ORGANIZACIJA I

PROVEDBA PRIJEVOZA

ZAKLJUČIVANJE PRIJEVOZNIH KAPACITETA

TRANSPORTNO OSIGURANJE AVIZIRANJE

UGOVARANJE PRIJEVOZA i ispostavljanje prijev. isprava PREDAJA ROBE NA PRIJEVOZ

I UKRCAJ UGOVARANJE PREKRCAJA I

SKLADIŠTENJA

3.FAZA OBAVLANJE CARINSKIH

I DRUGIH FORMALNOSTI

ZASTUPANJE U CARINSKOM POSTUPKU

prijavljivanje robe, carinjenje

4. FAZA ZAKLJUČIVANJE POSLA

OBRAČUN I FAKTURIRANJE

ZAKLJUČAK POZICIJE

saldiranje, naplata, arhiviranje


a) Kopneni provoz obavljaju špediteri koji imaju poslovne jedinice na cestovnim ili željezničkim graničnim prijelazima. Njihova uloga je da ishode dozvolu za provoz u željezničkom i cestovnom prometu i da obave carinske formalnosti (podnošenje carinske deklaracije, davanje garancije za provoz).

b) Provoz kopno – more u pravilu obavljaju lučki špediteri koji imaju poslovne jedinice u međunarodnim pomorskim lukama. Njihovi poslovi uključuju elemente poslova uvoza i izvoza, a opseg poslova ovisi o ugovorenom paritetu isporuke robe (FOB, EXW). U svakom slučaju obuhvaćaju dopremu robe kopnenim prijevozom u luku te prekrcaj i otpremu robe brodom u prekomorsko odredište (zaključivanje brodskog prostora , prihvat robe u luci i otprema brodom).

c) Provoz more – kopno za lučke špeditere podrazumijeva obavljanje prihvata robe koja se pomorskim prijevozom doprema iz inozemstva, prekrcaj i otpremu robe kopnenim prijevozom. Poslovi lučkog špeditera su isti kao i kod provoza kopno –more ali s izmijenjenim redoslijedom zbog smjera kretanja robe.

Privremeni uvoz je vezan za sajamske poslove gdje se roba uvozi u svrhu izlaganja na sajmu, a nakon završetka sajma se vraća ( izvozi ) stranom izlagaču. Poslovi špeditera uključuju elemente uvoza i izvoza uz specifičnosti vezane uz prihvat, smještaj i otpremu sajamske robe. Tijek izvršenja se odvija kronološkim redom kroz četiri faze.

Tijek izvršenja privremenog uvozaKljučni pojmovi: dispozicija, ugovaranje prijevoza, pozicioniranje, obračun, fakturiranje, privremeni uvoz, zaključak pozicije

Pitanja za provjeru znanja:1. Što je uvoz?2. Objasni tijek poslova uvoza.3. Što je izvoz?4. Objasni tijek poslova izvoza.5. Što je provoz?6. Navedi oblike provoza.7. Što je privremeni uvoz?8. Objasni tijek poslova privremenog uvoza.

PRIPREMA I ZAPOČINJANJ

E POSLA

• DISPOZICIJA • POZICIONIRANJE KAO KOD UVOZA • DISPONIRANJE

PRIHVAT I SMJEŠTAJ SAJAMSKE

ROBE

•FIZIČKA MANIPULACIJA ROBOM (špediter kao primatelj preuzima robu, obavlja iskrcaj, raspakirava )

•OBAVLJANJE CARINSKIH FORMALNOSTI (uz JCD - privremeni uvoz, uz ATA-karnet nema JCD)

PAKIRANJE I OTPREMA SAJAMSKE

ROBE

•FIZIČKA MANIPULACIJA ROBOM (špediter kao pošiljatelj pakira i predaje i ukrcava robu prijevozniku,) •OBAVLJANJE CARINSKIH FORMALNOSTI (razduživanje: vraćanje robe, prodaja, smještaj u carinsko

skladište)

ZAKLJUČIVA- NJE POSLA

•OBRAČUN •FAKTURIRANJE


11.SKLADIŠNO POSLOVANJE

63. TEMA –Pojam i vrste skladištaTLŠ 2.r

Skladišta su izgrađeni objekti ili pripremljeni prostori za smještaj i čuvanje robe od trenutka njihovog preuzimanja do vremena njihove upotrebe i otpreme. S logističkog stajališta skladište je čvor ili točka na logističkoj mreži na kojem se roba, prije svega, prihvaća ili proslijeđuje u nekom drugom smjeru unutar mreže.

Razlog skladištenja robe je taj da se prevlada vremenska razlika između razdoblja proizvodnje roba i razdoblja potrošnje, kao i vremenska razlika među pojedinim etapama proizvodnje. Zbog toga skladišta trebaju proizvodnoj, prerađivačkoj, trgovačkoj i prometnoj djelatnosti pa su vrlo različita po vrstama i namjeni (tablica 1).U prometnoj djelatnosti koja povezuje proizvodnju i potrošnju, skladišta imaju važnu ulogu. Na početku prijevoznog procesa najčešće se koriste proizvođačka skladišta, a na kraju prijevoza roba se izručuje u trgovačka skladišta. Posebnu ulogu imaju skladišta u samom prijevoznom procesu, kada se tijekom prijevoza mijenja prijevozno sredstvo ili prometna grana.Postoji niz podjela skladišta s obzirom na različite kriterije.U prijevoznom procesu važna sujavna skladišta koja se razlikuju prema namjeni (vrstama i značajkama materijala), načinu gradnje i tehnologiji skladištenja.

Vrste skladištaVrste skladišta Obilježja

Prema namjeni:

Skladišta opće namjene su univerzalna skladišta za skladištenje različitih vrsta tereta koji ne zahtijevaju posebne uvjete skladištenja.

VRSTE SKLADIŠTA PREMA NAMJENI

•SKLADIŠTA OPĆE NAMJENE

•SPECIJALNA SKLADIŠTA: •SKLADIŠTA ZA TEKUĆI

TERET •SKLADIŠTA ZA PLINOVITI

TERET •SKLADIŠTA ZA RASUTI

TERET •SKLADIŠTA ZA OPASNE

TVARI •SKLADIŠTA ZA

LAKOPOKVARLJIVI TERET (HLADNJAČE)

•SKLADIŠTA ZA SMJEŠTAJ KONTEJNERA ...

VRSTE SKLADIŠTA PREMA NAČINU GRADNJE

•ZATVORENA SKLADIŠTA •POLUOOTVORENA

SKLADIŠTA •OTVORENA SKLADIŠTA

VRSTE SKLADIŠTA PREMA TEHNOLOGIJI

SKLADIŠTENJA

• PODNA (STATIČNA I DINAMIČNA)

•REGALNA I VISOKOREGALNA (STATIČNA I DINAMIČNA)

•SA SKLADIŠTENJEM NA TRANSPORTNIM SREDSTVIMA

VRSTE SKLADIŠTA PREMA OSTALIM KRITERIJIMA

•PREMA STUPNJU RAZVOJA SKLADIŠNOG SUSTAVA (RUČNA, MEHANIZIRANA, AUTOMATIZIRANA..)

•PREMA STRATEGIJI ODLAGANJA (ODLAGANJE U BLOKOVIMA, ODLAGANJE U REDOVIMA, S UNAPRIJED ODREĐENIM RASPOREDOM....)

•PREMA PRIPADNOSTI FUNKCIJI (NABAVE, PRODAJE, PROIZVODNJE...)

•.....


SPECIJALNA SKLADIŠTASkladišta za tekući i plinoviti teret su skladišta cisterne ili spremnici koji se mogu smjestiti ispod ili iznad zemlje.

Skladišta za rasuti (sipki) teret su silosi ukojima se rukovanje teretom ostvaruje pomoću podtlaka ili nadtlaka.

Skladišta živežnih namirnica (hladnjače iklimatizirana skladišta) su skladišta zatvorenog tipa u kojima se održavaju određeni klimatski uvjeti neophodni za očuvanje kvalitete robe.

Skladišta za opasne tvari su skladišta prilagođena strogim propisima koji uvjetuju način postupanja s teretom, način izvođenja elektro-instalacija, način provjetravanja, vatrodojavni sistem i slično.

Skladišta za smještaj kontejnera su otvorena skladišta opremljena snažnom pretovarnom mehanizacijom.

Prema načinu gradnje

Zatvorena skladišta su objekti namijenjeni za smještaj raznovrsnog tereta koji je osjetljiv na utjecaj vremenskih prilika.


Poluootvorena skladišta su natkrivene površine koje omogućavaju skladištenje tereta koji nije osjetljiv na temperaturne uvjete.

Otvorena skladišta su uređene površine za smještaj tereta koji nije osjetljiv na atmosferske uvjete.

Prema tehnologiji skladištenja:

Podna skladišta su objekti tipa hangara,gdje se teret smješta na pod i služe za smještaj generalnog tereta.

Regalna i visokoregalna skladišta su objekti u kojem se nalaze nizovi regala na koje se smješta komadni ili paletizirani teret.

Skladišta sa skladištenjem na transportnim sredstvima su pokretna skladišta koja služe za kraće vrijeme skladištenja tereta i bržu manipulaciju.

Ključni pojmovi: skladište, proizvođačka skladišta, trgovačka skladišta, javna skladišta, skladišta opće namjene, specijalna skladišta, otvoreno skladište, natkriveno skladište,zatvoreno skladište, podno skladište, regalno skladište, skladište na transportnim sredstvima

Pitanja za provjeru:1. Što je skladište?2. Čemu služi skladište u logistici?3. Koja skladišta povezuje prijevozni proces?4. Navedi vrste skladišta prema namjeni.5. Navedi vrste skladišta prema načinu gradnje.6. Navedi vrste skladišta prema tehnologiji skladištenja.


64. TEMA –Tehnološki proces skladištenjaTLŠ 2.r

Proces skladištenja obuhvaća sve aktivnosti unutar skladišnog prostora. Te aktivnosti su preuzimanje, uskladištenje i izdavanje robe.Za odvijanje tehnološkog procesa skladištenja trebaju biti zadovoljeni određeni materijalni, kadrovski i organizacijski uvjeti. Materijalni uvjeti podrazumijevaju prostorne uvjete i opremu za rad. Prostor skladišta mora imati funkcionalno razmještenu prijemnu zonu, skladišnu zonu, zonu komisioniranja, zonu sortiranja, ambalažiranja i pakiranja tereta te predajnu zonu.

Pri tome treba nastojati da omjer korisne površine skladišta (površine za smještaj robe) i ukupne površine skladišta bude što optimalnijitj. da pomoćne površine koje služe za kretanje mehanizacije i za ostale aktivnosti budu dovoljne za nesmetan rad, ali ne i predimenzionirane. Oprema u skladištu mora omogućiti obavljanje svih skladišnih aktivnosti za koje su potrebni regali, police, posude i stalci, mehanizacija te informacijsko komunikacijska

Skladišne zone tehnologija.

Kadrovske potrebe skladišnog poslovanja su potrebe za kompetentnim djelatnicima na radnim mjestima: voditelja skladišta, skladištara, pomoćnog skladišnog radnika i administrativnog osoblja. Organizacija, raspored prostorija i putova, nabava i razmještaj opreme u skladišnom i manipulativnom prostoru ovise o: vrsti skladišta, količini i osobinama robe, vrsti transportne mehanizacije, načinu rukovanja robom, tehnici rada i metodi rasporeda robe u skladištu. Za uspješno odvijanje tehnološkog procesa skladištenja sve veći značaj ima skladišna informacijsko-komunikacijska tehnologija. Tom tehnologijom se ostvaruje veća brzina obrtaja uskladištene robe, bolja iskorištenost skladišta, manji troškovi i veća kvaliteta rada.

Bar kod kao simbol na ambalaži ili na naljepnici proizvoda očitavanjem daje podatke informacijskom sustavu oproizvodu. Tako kodiranje proizvoda smanjuje mogućnost greške uzrokovane ljudskim faktorom i ubrzava postupak evidentiranja podataka i njihovog prenošenje u

informacijski sustav.

U novije vrijeme, korištenjem tehnologije radiofrekvencijske identifikacije- RFID –( Radio FrequencyIdentifikation), uklanjaju se određena ograničenja koja postoje kod korištenja bar kodova istvara se mogućnost kontrole cjelokupnog ulaza i izlazarobe u/iz skladišta.Isto tako, ICT tehnologija u skladištu osigurava potrebne informacije o lokaciji zaliha, redoslijedu narudžbi, podizanju narudžbi i slično.


Ključni pojmovi: proces skladištenja, preuzimanje robe, uskladištenje robe, izdavanje robe, voditelj skladišta, skladištar, bar kod, RFID tehnologija

Pitanja za provjeru:

1. Koje aktivnosti obuhvaća tehnološki proces skladištenja?2. Koje prostorne zone mora imati skladište? 3. Koju opremu mora imati skladište?4. Navedi radna mjesta u skladištu.5. Koja se informacijsko- komunikacijska tehnologija koristi u skladišnom poslovanju?6. Čemu služi bar kod?7. Čemu služi RFID tehnologija?8. Koje su prednosti korištenja ICT tehnologije u skladištu?

65. TEMA –Preuzimanje robe u skladišteTLŠ 2.r

U odjelu prijema robe u skladište obavljaju se poslovi prihvaćanja robe od dobavljača i pripremanje robe za skladištenje. Njihov redoslijed izvođenja je kronološki uvjetovan.

Slijed aktivnosti preuzimanja robe u skladište

Poslovi preuzimanja robe ObjašnjenjePraćenje narudžbi dobavljačima i istovar prispjele robe je početak preuzimanja robe u skladište. Skladištar prati otpremljene narudžbe dobavljačima kako bi se pripremio za preuzimanje robe. Istovar robe sa prijevoznog sredstva ,u pravilu obavlja skladišni radnik i totako da ne dođe do oštećenja robe i da vrijeme istovara bude što kraće.

Prihvat i provjera robe slijedi nakon istovara sa svrhom da se usporedi stvarno stanje tereta (vrsta, količina i kvaliteta) s podacima u prijevoznim dokumentima (teretni list, teretnica, otpremnica…)

PRAĆENJE NARUDŽBI I ISTOVAR PRISPJELE ROBE

PRIHVAT I PROVJERA ROBE

EVIDENCIJA ULAZA ROBE

ISPIS DOKUMENTACIJE


Evidentiranje ulaza robe je postupak dokumentiranja preuzimanja robe u skladište.Elektronski čitači kodiranih šifri roba u većim su skladištima gotovou potpunostizamijenili ručno evidentiranje. Istovremeno s očitavanjem koda, informacijski sustav u skladištu dobiva podatke o ulazu robe.

Ispis dokumentacije koja prati postupakpreuzimanja robe u skladište podrazumijeva ispis skladišnih dokumenata kao što su: primka,skladišni list, skladišnica ili prijavni list. Primka predstavlja potvrdu da su određeni artikli primljeni u skladište.Primka je određena svojim rednim brojem i datumom, a sadrži podatke o dobavljaču, skladištu u koje je roba smještena, o robi (šifra, naziv, količina, cijena)…

Ključni pojmovi: preuzimanje robe, istovar robe, prihvat robe, provjera robe, evidentiranje ulaza robe, primka


1. Koje poslove obuhvaća postupak preuzimanja robe u skladište?2. Tko prati otpremljene narudžbe dobavljačima i zašto?3. Tko i na koji način obavlja istovar? 4. Kako se obavlja prihvat i provjera robe?5. Kako se evidentira ulaz robe u skladište?6. Koji dokumenti prate postupak preuzimanja robe u skladište?

66. TEMA –Uskladištenje robe i zalihe robe TLŠ 2.r

Uskladištenje robe radi čuvanja do vremena otpreme iz skladišta je najzahtjevniji dio procesa skladištenja. Započinje pripremnim radnjama koje, prema potrebi, mogu uključivati sortiranje, označavanje i zaštitno pakiranje. Nakon toga se roba premješta prikladnom mehanizacijom na unaprijed planirano mjesto, unutar skladišnog prostora. Prostor u koji se roba smješta mora omogućiti održavanje mikroklimatskih uvjeta i fizičku zaštitu kako bi se roba sačuvala u nepromijenjenom stanju.

Slijed aktivnosti uskladištenja robe

SORTIRANJE, OZNAČAVANJE I

ZAŠTTNO PAKIRANJE SMJEŠTAJ ROBE

ČUVANJE ROBE

NADZOR KVALITETE I

KOLIČINE ROBE


Poslovi uskladištenja robe Objašnjenje

Sortiranje, označavanje i zaštitno pakiranje usvrhu pripreme za smještaj u skladište obavlja se u skladu sa svojstvima robe i prema zahtjevima tehnologije rada u skladištu. Označavanje robe je osobito važno jer šifra oznake sadrži znakove s određenim značenjem koje služi lakšem pronalaženju robe i lakšoj identifikaciji.

Smještaj robe prenošenjem iz prijemne zone skladišta do mjesta odlaganja u skladištu treba izvršiti tako da se rizici za robu svedu na najmanju mjeru. U tom smislu treba uvažavati neka opća načela kao što su: na ulazu u skladište treba postaviti plan skladišnog prostora, skladišni prostor podijeliti u tri osnovna dijela (za univerzalnu robu, za opasne tvari i za robu koja traži posebnu njegu), teže terete slagati niže, a lakše više, robu koja se učestalije izdaje smjestiti bliže izlaznoj zoni i sl.

Čuvanje robe je temeljna obaveza uskladištenja.Svojstva robe određuju način čuvanja. Tako osobitu pažnju zahtijeva lakopokvarljiva roba, opasne tvari, lakolomljiva roba, visokovrijedna roba i sl. Zbog toga se skladišta grade i opremaju na način da se sačuva kvaliteta i količina uskladištene robe.

Nadzor kvalitete i količine robe je redovni posao uskladištenja da bi se spriječile štetne posljedice. Najviše je ugrožena kvaliteta prehrambenih proizvoda, a odstupanje u količini robe može biti kod svih roba i to iz različitih razloga.

Zalihe robe

Zalihe robe na skladištu imaju zadatak osigurati nesmetano odvijanje poslovanja uz što manje troškove. Upravljanje zalihama je važan zadatak menadžmenta poduzeća. Oni moraju osigurati optimalne zalihe, a u tom nastojanju neophodno je korištenje ICT tehnologije skladištenja.


Zalihe robe su količina robe (materijal, proizvodi, poluproizvodi, gotovi proizvodi) koja je akumulirana radi opskrbe proizvodne ili osobne potrošnje. Evidenciju stanja zaliha sadrži skladišna kartica.Prema vrsti robe koja se skladišti razlikuju se: zalihe sirovina i materijala, zalihe dijelova i poluproizvoda te zalihe gotovih proizvoda. Ova klasifikacija ima značaj za proizvodne tvrtke.Međutim, za skladišta u funkciji logistike, važnija je klasifikacija zaliha prema stvarnoj i planiranoj količini kako prikazuje tablica.

Vrste zaliha prema stvarnoj i planiranoj

količini

Objašnjenje

Minimalne zalihe Označavaju najmanju količinu robe potrebne da se pravovremeno zadovolje obveze tvrtke po količini i asortimanu.

Maksimalne zalihe Označavaju gornju granicu količine robe u skladištu iznad koje seviše ne smije u određenom razdoblju nabavljati roba.

Optimalne zalihe To je količina robe koja osigurava redovnu i potpunu opskrbu proizvodnje ili kupaca uz minimalne troškove skladištenja i naručivanja robe.

Prosječne zalihe Pokazuju prosjek stanja zaliha robe tijekom određenog vremenskog razdoblja.

Sigurnosne zalihe Su količina robe u skladištu koja se drži radi osiguranja od nepredviđenih promjena u potražnji ili ponudi robe.

Špekulativne zalihe Su one količina robe u skladištu sakupljene s ciljem prodaje kada se cijene znatnije povećaju.

Sezonske zalihe To su količina robe koja je sakupljene tijekom godine, a namijenjena je zadovoljenju povećane potražnje u sezoni.

Nekurentne zalihe Čine zalihe roba u skladištu koja se zbog zastarjelosti, gubitka svojstava, demodiranosti i sl. ne može prodati ili im treba sniziti cijenu.

Ključni pojmovi: uskladištenje, sortiranje, označavanje, pakiranje, načela slaganja tereta, čuvanje robe, smještaj robe, zalihe robe, minimalne zalihe, maksimalne zalihe, optimalne zalihe, prosječne zalihe, sigurnosne zalihe, špekulativne zalihe, sezonske zalihe i nekurentne zalihe


1. Koje poslove obuhvaća uskladištenje robe?2. Zašto je potrebno robu sortirati, označavati i pakirati? 3. Koja načela treba koristiti pri smještaju robe u skladištu?4. Koje robe treba osobito čuvati?5. Zašto se vrši nadzor kvalitete i količine robe u skladištu?6. Što su zalihe robe?7. Koja je uloga zaliha?8. Nabroji vrste zaliha.


67. TEMA –Izdavanje robe iz skladištaTLŠ 2.r

Izdavanje robe iz skladišta podrazumijeva poslove prijema robe iz skladišne zone i utovar u prijevozno sredstvo radi otpreme. Analogno slijedu postupaka kod preuzimanja robe u skladište, u izlaznoj zoni skladišta aktivnosti se odvijaju kako prikazuje slika.

Slijed aktivnosti preuzimanja robe u skladište

Poslovi izdavanja robe Objašnjenje

Praćenje narudžbi kupaca, komisioniranje i priprema dokumenata je pripremna faza za izdavanje robe iz skladišta. Najprije se pregledaju prispjele narudžbe kupaca iz koji se vidi koja roba, u kojoj količini treba biti izdana i utovarena na prijevozno sredstvo. Nakon toga slijedi komisioniranje robe. To znači da se roba pronalazi u skladištu, uzima s mjestauskladištenja te se kompletira pošiljka prema narudžbi kupca. Potom se priprema dokumentacija koja prati izdavanje robe iz skladišta.

Prijenos robe iz zone skladištenja u predajnu zonu obavlja se odgovarajućom mehanizacijom dužoznačenih površina na kojima nesmije biti ostavljenih fizičkih prepreka. U predajno zoni se teret privremeno odlaže da bi omogućio sljedeći korak u izdavanju robe.

PRAĆENJE NARUDŽBI KUPACA ,

KOMISIONIRANJE I PRIPREMA DOKUMENATA

PRIJENOS ROBE IZ ZONE

SKLADIŠTENJA U PREDAJNU ZONU

PAKIRANJE I OZNAČAVANJE

AMBALAŽE

UTOVAR NA PRIJEVOZNO SREDSTVO

EVIDENCIJA OTPREME


Pakiranje i označavanje ambalaže u predajnoj zoni skladišta ima svrhu pripremiti robu za utovar i prijevoz.To znači daambalaža mora zaštiti robu u prijevozu, a oznake na ambalaži ukazuju na način postupanja s robom tijekom utovara , prijevoza i istovara na odredišu.

Utovar robe na prijevozno sredstvo u pravilu obavlja skladišno osoblje.Pri tome sekoristi i odgovarajuća mehanizacija, kako bi stajanje vozila bilo što kraće. Način slaganja tereta na vozilu određuje vozač i daje upute skladišnom osoblju.

Evidencija otpreme unosi se u propisanu skladišnu dokumentaciju. Najvažniji dokumenti koji prate izdavanje robe su izdatnica, otpremnica, dostavnica, zaključnica, sastavnica, skladišnica/međuskladišnica. Otpremnica sadrži broj, podatke o kupcu, podatke o robi (šifra, naziv, jedinica mjere, količina, cijena) te potpis osoba koje su robu izdale i koje su je primile.Zaključnica se koristi prilikom fazne prodaje uskladištene robe, a sastavnica u proizvodnim skladištima. Sastavnicom se istovremeno evidentira izlaz sastavnih dijelova nekog proizvoda u jednom skladištu i ulaz novog proizvoda u drugo skladište.

Ključni pojmovi: izdavanje robe, komisioniranje, utovar robe, prijenos robe, označavanje, evidentiranje otpreme robe, otpremnica, zaključnica, sastavnica


1. Koje poslove obuhvaća izdavanje robe iz skladišta?


2. Što je komisioniranje? 3. Zašto se roba pakira i označava prije izdavanja?4. Tko vrši utovar prijevoznog sredstva, atko daje upute o slaganju na vozilo?5. Koji dokumenti prate postupak izdavanja robe iz skladišta?

68. TEMA –Komisijski zapisnik i reklamacijaTLŠ 2.r

Komisijski zapisnik je dokument koji se sastavlja prilikom preuzimanja ili izdavanja robe, a nakon što se utvrdi odgovara li roba kvalitativno i kvantitativno ugovorenoj ili naručenoj robi. Služi kao dokument za knjiženje i sastavljanje reklamacije, ali i kao dokazni materijal u sporu. Komisijski zapisnik se obavezno sastavlja:

1. kada to traži kupac2. kada to traži prodavatelj3. kada se preuzimanje robe vrši bez prisutnosti prodavatelja4. kada se uvidi da kvantiteta i/ili kvaliteta robe nije onakva kakva bi trebala biti

Radi višeg stupnja kontrole, komisijski zapisnik može se sastavljati i u drugim slučajevima, a osobito kada se zaprimaju ili izdaju značajnije količine robe i kada se ugovorom dopuštaju količinske razlike. Forma komisijskog zapisnika nije zadana, ali obavezni sadržaj je određen.

Obavezni sadržaj komisijskog zapisnika

Sadržaj komisijskog

zapisnikaObjašnjenje

Uvodni dio Sadrži informacije: kada, gdje se zapisnik sastavlja, na osnovu kojeg dokumenta se roba preuzima, na osnovu kojeg dokumenta je roba isporučena, od koga je, kada i kako roba prispjela i tko su članovi komisije koja preuzima robu.

Nalaz komisije Komisija utvrđuje u kakvom stanju je prispjela roba, kakvo je stanje ambalaže i pakiranja te što je utvrđeno.

Mišljenje komisije Ukoliko je komisija utvrdila neki nedostatak, treba navesti svoje mišljenje zbog čega je taj nedostatak nastao.

Završni dio Konstatira vrijeme u kojem je komisija radila, u koliko primjeraka je zapisnik sastavljen, navodi se klauzula o materijalnoj i moralnoj odgovornosti i na kraju potpisi članova komisije.

Primjer komisijskog zapisnika u Prilogu 1.

Ukoliko komisija utvrdi da roba ne odgovara naručenoj (ugovorenoj) robi kupac će napisatireklamaciju, a komisijski zapisnik će koristiti kao dokaz za reklamaciju.

Reklamacija je dokument kojom kupac obavještava dobavljača o nedostacima njegove pošiljke. Predmet reklamacije može biti: cijena, količina, kvaliteta, rok isporuke, pakiranje i


sl. Rok u kojem kupac ima pravo na reklamaciju je 8 dana od dana primitka robe i dokumenata, ako drugačije nije ugovoreno.

Primjer reklamacije u Prilogu 1.

Ključni pojmovi: komisijski zapisnik, član komisije, nalaz komisije, mišljenje komisije, reklamacija, predmet reklamacije

Pitanja za provjeru:1. Što je komisijski zapisnik?2. Čemu služi komisijski zapisnik?3. Kada se mora sastaviti? 4. Koji je obavezni sadržaj komisijskog zapisnika?5. Što je reklamacija?6. Što se može biti predmet reklamacije?

69. TEMA – Robni gubici i mjere spriječavanjaTLŠ 2.r

Skladištenje robe je vrlo odgovoran zadatak jer treba osigurati kvalitativno i kvantitativno čuvanje robe. Međutim, u određenim okolnostima dolazi do odstupanja pa nastaju robni gubici. Uzroci nastanka gubitaka mogu biti redovni i nasilni. Redovni ili normalni gubici proizlaze iz prirode robe, odnosno zbog prirodnog uzroka, a nasilni gubici su posljedica nesavjesnog postupanja s robom, nestručne manipulacije, slabog nadzora, požara, loma, krađe, više sile i dr. Bez obzira na uzroke, robni gubici imaju višestruke štetne posljedice pa se trebaju poduzimati mjere za njihovo sprječavanje.

Vrste robnih gubitaka ObjašnjenjeKalo je svaki prirodni gubitak mase ili zapremine robe do kojeg dolazi uslijed prirodnih svojstava robe, a pod utjecajem klimatskih čimbenika. Kaliraju suhomesnati proizvodi, sol, naftni derivati …Postoje normativi dopuštenog kaliranja.Rasap je gubitak robe koji nastaje rasipanjem robe pri manipulaciji, prepakiranju, a svojstven je robi koja se skladišti u rinfuznom stanju.Količina rasapa je za određene robe normirana. Kvarenje robe je gubitak koji nastaje zbog kemijskih, bioloških ili fizičkih promjena koje imaju za posljedicu pogoršanu kakvoću ili neupotrebljivost robe. Najčešće je kod prehrambenih proizvoda.Kakovoća se utvrđuje objektivnim (mjerenjem instrumentima) i subjektivnim ( čovjekovim osjetilima) metodama.


Lom je robni gubitak na robama koje su po svojoj prirodi lako lomljive, a može nastati nepravilnom manipulacijom ili nepravilnim smještajem robe u skladištu.

Krađa je nedopušteni način iznošenja robe iz skladišta. Do krađe može doći nesavjesnim postupanjem zaposlenika ili drugih ljudi.Najčešće se kradu robe koje se najlakše prodaju.

Poduzimanje zaštitnih mjera pomoću kojih se može utjecati na smanjenje robnih gubitaka je prioritetna obveza skladišnog poslovanja. U tu svrhusu na raspolaganju različite mogućnosti. Normalni gubici, kao i nasilni gubici, ne mogu se izbjeći, ali se mogu znatno smanjiti.

Mjere spriječavanja robnih gubitaka

Objašnjenje

Pažljivo rukovanje robom Podrazumijeva pravilno postupanje s robom prilikom preuzimanja, prenošenja i odlaganja robe.

Pravilan smještaj robe Znači da se poštuju načela slaganja robe i da se uvažavaju svojstva robe (higroskopna roba, lakozapaljiva i eksplozivna roba, roba koja ispušta mirise, roba koja ne podnosi „susjedstvo“…)

Odgovarajuća mikroklima Mikroklimu u skladišnom prostoru određuje temperatura i vlažnost zraka, a za određene vrste roba potrebno je održavati određene uvjete. To se prvenstveno odnosi na živežne namirnice.

Održavanje čistoće Čistoća skladišnog prostora doprinosi smanjenju robnih gubitaka tako što smanjuje nepovoljni utjecaj mikroba, bakterija, insekata, glodavaca i dr. na robu.

Tehnološka disciplina Podrazumijeva primjenu svih načela zaštite robe i sigurnosti na radu.

Protupožarna zaštita Predstavlja osnovni dio integriranog sustava zaštite koji se ostvaruje pravovremenom dojavom i efikasnim postupanjem u slučaju izbijanja požara.

Protuprovalna zaštita Osnovni oblik zaštite robe koji spriječava krađu.

Video nadzorIma ulogu video verifikacije u zaštiti od otuđenja. Omogućava diskretnu i brzu detekciju te alarmiranje.

Stalna kontrola robe Predstavlja najpouzdaniji način spriječavanja robnih gubitaka jer nakon uvida u stvarno stanje robe mogu se poduzimati pravilne mjere zaštite robe.

Evidencijske razlike utvrđuju se na način da se najprije komisijski odredi stvarno stanje robe. Potom se utvrđeno stanje korigira s određenim koeficijentom koji uvažava dopušteni


gubitak robe. Tako dobiveno stanje oduzima se od proknjiženog stanja u skladišnoj kartici. Dobiveni iznos je robni gubitak koji se konstatira zapisnikom. Zapisnik je dokument na temelju kojeg se vrši evidencija robnih gubitaka u skladišnoj kartici.

Ključni pojmovi: robni gubici, kalo, rasap, lom, kvarenje robe, krađa, evidencijske razlike


1. Što su robni gubici?2. Koji su uzroci nastajanja robnih gubitaka?3. Koje su posljedice nastajanja robnih gubitaka?4. Navedi mjere za spriječavanje nastajanja robnih gubitaka. 5. Kako se utvrđuju evidencijske razlike?6. Kako se evidentiraju robni gubici?

70. TEMA –Inventura – popis robe u skladištuTLŠ 2.r

Inventura u skladištu je popis robe u svrhu usklađivanja stanja u poslovnim knjigama sa stvarnim stanjem u skladištu.Inventura može biti redovna i izvanredna te potpuna ili djelomična. Redovna inventura je prema Zakonu o računovodstvu godišnji popis koji se mora provesti najmanje jednom godišnje – na kraju poslovne godine. Izvanredna inventura provodi se u slučajevima statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije, primopredaje dužnosti i slično. Potpuna inventura obuhvaća cjelokupnu robu u skladištu, a djelomična inventura samo određeni dio skladišta.Postupak provedbe inventure ostvaruje se kroz četiri karakteristične faze.

Tijek provedbe inventure

Priprema za provedbu popisa robe započinje izradom plana popisa. Plan popisa sadrži sastav popisne komisije, rokove i način provedbe popisa. Popisne komisije trebaju se sastojati od stručnih osoba koje nisu zadužene niti odgovorne za imovinu koju popisuju, te nemaju uvid u računovodstvene i druge evidencije o količini te imovine. Članovi komisije odgovorni su za točnost utvrđenog stanja imovine (količina, vrsta i vrijednost), točno i potpuno sastavljanje popisnih lista, za rokove provedbe popisa i izradu elaborata oprovedenom popisu. Nakon toga treba ažurirati stanje zaliha u skladištu i pripremiti popisne liste.

Obrazac popisnog lista

PRIPREMA UNOS STVARNOG

STANJA U POPISNE LISTE

UNOS KNJIGOVODSTVENOG

STANJA U POPISNE LISTE

UTVRĐIVANJE INVENTURNIH RAZLIKA


Provedba popisa robe odvija se komisijskim utvrđivanjem stvarnog stanja robe (brojenje, vaganje, mjerenje) i unošenjem količinskog stanja u popisne liste. Nakon toga se u popisne liste upisuje cijena robe. U narednoj fazi slijedi unos knjigovodstvenog stanja u popisne liste. Na temelju iskazanog stvarnog i knjigovodstvenog stanja utvrđuju se inventurne razlike tj. inventurni viškovi ili inventurni manjkovi.Inventurni viškovi javljaju se u onim slučajevima kada je stvarno stanje sredstava utvrđeno popisom većim od knjigovodstvenog stanja. Viškovi najčešće nastaju zbog propusta kod evidentiranja ulaza i izlaza i knjiže se kao prihod poduzeća.

U slučaju inventurnih manjkova stvarno stanje sredstava utvrđeno popisom manje je od knjigovodstvenog stanja.Manjkovi obično nastaju rasapom, kvarom, lomom, neažurnim i neredovitim evidentiranjem ulaza i izlaza, zamjenama, krađama i dr. Manjkovi se knjiže kao rashod poduzeća, a mogu se otpisati na teret poduzeća ili se za njih terete odgovorni radnici.

Nekvalitetna inventura ili njezino neprovođenje omogućavaju prikrivanje krađa, prijevara i sakrivanje gubitaka i dr., pa mogu rezultirati nerealnim financijskim izvještajima i neispravnim poreznim obračunima.Zato su za organizaciju i provođenje inventure odgovorni menadžeri.

Osim fizičkog utvrđivanja količine robe u skladištu, svi ostali poslovi u provedbi inventure potpomognuti su odgovarajućim računalnim aplikacijama koje ubrzavaju provedbu i osiguravaju veću točnost provedbe.

Ključni pojmovi: inventura, inventurna komisija, popisna lista, stvarno stanje , knjigovodstveno stanje, inventurna razlika, inventurni višak, inventurni manjak

Pitanja za provjeru:1. Što je inventura?2. Koji je zadatak inventurne komisije? 3. Što se upisuje u popisnu listu?4. Kako se utvrđuje stvarno stanje?5. Kako se utvrđuju inventurne razlike?6. Što je inventurni višak?7. Što je inventurni manjak?


12.FINANCIJSKO POSLOVANJE

71. TEMA - Platni promet u Republici HrvatskojTLŠ 2.r

Platni promet podrazumijeva sva plaćanja između sudionika platnog prometa.Sudionici u platnom prometu su:

• fizičke osobe – stanovništvo• pravne osobe – privatno-pravne, državno-pravne, u mješovitom vlasništvu.

Ovisno o poziciji u kojoj se nalaze pravne ili fizičke osobe koje uspostavljaju platni promet razlikuju se:

• domaći platni promet: podrazumijeva sustav plaćanja između sudionika platnog prometa iste države.

• međunarodni platni promet: odnosi se na plaćanja koja se ostvaruju između sudionika platnog prometa iz različitih zemalja.

Usluge platnog prometa u Republici Hrvatskoj obavljaju banke, pošte, štedne depozitne institucije, Financijska agencija, Hrvatska narodna banka i ostali koji su navedeni u Zakonu o platnom prometu.U suvremenom gospodarstvu platni promet se odvija upotrebom novca. Novac je sve ono što služi kao opće prihvaćeno sredstvo razmjene, odnosno sredstvo plaćanja. Suvremene ekonomije ne bi mogle funkcionirati bez novca. Suštinu novca moguće je opisati kroz njegovih pet osnovnih funkcija:

Plaćanja između sudionika platnog prometa obavlja se bezgotovinskim, gotovinskim i obračunskim putem.

Oblici plaćanja:

• novac služi kao mjera vrijednosti svih roba 1. mjera vrijednosti

• novac se pojavljuje kao posrednik u robnoj razmjeni2. sredstvo razmjene

• novac kao sredstvo povećanja bogatstva (novac kao blago)3. sredstvo čuvanja vrijednosti

• novac kao sredstvo plaćanja u kreditnim transakcijama4. sredstvo plaćanja

• novac kao konvertibilna valuta5. svjetski novac

Bezgotovinsko plaćanje

• prijenos sredstava s računa platitelja na račun primatelja

• internet bankarstvo, kreditna/debitna kartica, ček, mjenica

Gotovinsko plaćanje

• izravna predaja gotovog novca između sudionika

• novčanice i kovanice (gotovina)

Obračunsko plaćanje

• podmirenje međusobnih novčanih obveza i potraživanja između sudionika bez uporabe novca

• kompenzacija, cesija i ostalo


Najčešće korištena sredstva za obavljanje domaćeg platnog prometa navode se u nastavku.

OBJAŠNJENJENovčanice i kovanice (gotovina) : papirni ili metalni novac kojeg emitira centralna banka. Svaka novčanica ima propisani oblik i izgled, kao imaterijal od kojeg se izrađuje (radi zaštite od krivotvorenja). U Republici Hrvatskoj službena valuta plaćanja je kuna s podjelom na lipe (1 kuna = 10 lipa), a emitira ih Hrvatska narodna banka. HRK je međunarodna kratica za kune.

Kartice ili „plastični novac“ su bezgotovinsko sredstvo plaćanja. Kartice mogu izdati banke ili kartičarske kuće. Vrste kartica:1) Debitna – ne-kreditna kartica, dostupna su isključivo vlastita novčana sredstva 2) Kreditna- sredstvo kratkoročnog potrošačkog financiranja (primjerice Diners Club, American Express itd.)

Ček je vrijednosni papir (isprava) koji kupac predaje prodavatelju za podmirenje duga. Prodavatelj ček unovčava kod banke u kojoj kupac ima otvoreni račun. Danas se čekovi rijetko koriste, jer su ih zamjenile kartice.

Mjenica je vrijednosni papir (isprava) na novčani iznos koji njezinu imatelju daje pravo da taj iznos naplati od osobe koja je u njoj označena kao dužnik. Mjenica je instrument:osiguranja plaćanja, kreditiranja i negotovinskog plaćanja. Eskont mjenice je prodaja mjenice prije njenog dospijeća.


Internet bankarstvo koristi Internet za obavljanjebankarskih aktivnosti, kao na primjer, plaćanje računa, pregledavanje i provjeru stanja računa itd.Kod internet bankarstva klijent pristupa svojemračunu iz softvera kroz koji se pokreće Internet bankarstvo. Da bi korisnik pristupio korištenju e-bankarstva treba ugovoriti uslugu s bankom. Banka klijentu daje na korištenje Token uređaj. Pomoću Tokena, koji ima svoj PIN (lozinku),korisnik pristupa stranicama banke i tako ima mogućnost obavljanja novčanih transakcija kao što su npr. plaćanje računa. Trend korištenja Internet bankarstva je sve više u porastu, jer omogućuje uštedu u vremenu i novcu.

HUB3 i HUB3A su standardizirani obrasci platnog prometa. HUB3 (univerzalni nalog za plaćanje) koristi se za domaće gotovinske i bezgotovinske te međunarodne platne transakcije. HUB 3A (nalog za nacionalna plaćanja) služi isključivo za domaća gotovinska i bezgotovinska plaćanja.Nalog za plaćanje sadrži sljedeće elemente:

• naziv obrasca, • iznos, • podaci o PLATITELJU ( naziv i adresa

platitelja, IBANte model i poziv na broj platitelja),

• podaci o PRIMATELJU ( naziv i adresu primatelja,IBAN primatelja sredstava te model i poziv na broj primatelja,

• opis plaćanja, • datum izvršenja naloga,• pečat korisnika platnih usluga i potpis

ovlaštene osobeIBAN –( International Bank AccountNumber) je jedinstveni međunarodni identifikator računa klijenta u banciKompenzacija je način obračunskog plaćanja. Kod obračunskog plaćanja nema stvarnog prijenosa novca s jednog na drugi poslovni račun. U doba recesije poduzetnici se sve više služe obračunskim načinima plaćanja..

Ključni pojmovi: platni promet, gotovina, mjenica, ček,internetsko bankarstvo, obrasci platnog prometa - HUB3 i HUB3A, obračunska plaćanja


Pitanja za provjeru znanja:10. Što je to platni promet?11. Tko su sudionici platnog prometa?12. Tko u Republici Hrvatskoj obavlja usluge platnog prometa?13. Što je novac i koje su njegove funkcije?14. Kakvi sve oblici plaćanja postoje?15. Što je bezgotovinsko plaćanje i navedite primjer?16. Što su kartice i kakve vrste postoje?17. Objasnite kako funkcionira Internet bankarstvo?18. Što je HUB3 i HUB3A?19. Što je obračunsko plaćanje i navedite primjer?

72. TEMA - Međunarodni platni prometTLŠ 2.r

Međunarodni platni promet su naplate i plaćanja između privrednih subjekata različitih država. Platni promet s inozemstvom obavlja se preko deviznih računa otvorenih u poslovnim bankama u zemlji i inozemstvu(iznimno), prema odredbama Zakona o deviznom poslovanju ipod nadzorom je Hrvatske narodne banke kao središnje banke u Hrvatskoj.U međunarodnom platnom prometu koriste se:a) Gotovinska sredstva plaćanja:1) Valuta je novčana jedinica pojedine države (kn, USD, EUR, GBP, CHF, itd)2) Plemeniti metali (zlato i srebro) služili su kao sredstvo međunarodnih plaćanja. Zbog toga je kretanje ovih metala podložno deviznoj kontroli.

U međunarodnom poslovanju gotovinska plaćanja u efektivnim valutama (novčanicama) su sve rjeđa. Danas se većina međunarodnih plaćanja obavlja bezgotovinskim sredstvima plaćanja zato što oni omogućavaju sklapanje poslova između privrednih subjekata iz različitih zemalja koji se uopće ne moraju poznavati.

c) Bezgotovinska sredstva plaćanja:

1) Dokumentarni akreditiv predstavlja obavezu banke kupca da po prezentaciji dokumenata koji potvrđuje isporuku robe plati prodavaocu robe ili usluga određen iznos u određenom roku.

Sudionici u dokumentarnom akreditivu su:• Nalogodavac - kupac robe/usluge na čiji se zahtjev otvara akreditiv• Korisnik - prodavatelj robe/usluge u čiju se korist otvara akreditiv• Akreditivna banka - banka koja otvara akreditiv na zahtjev nalogodavca (kupca)• Avizirajuća banka (isplatna banka)-banka koja je ovlaštena za isplatu akreditivnog

iznosa u korist korisnika (prodavatelja), a prema nalogu akreditivne banke


Vrste dokumentarnih akreditiva:

2) DoznakaDevizna doznaka način je elektroničkog prijenosa sredstava te omogućuje primanje sredstava izravno na bankovni račun.

Za primanje doznaka u stranim valutama potrebno je u banci imati otvoren devizni žiro-račun. Za ugovaranje deviznog žiro-računa u banci je dovoljno predočiti identifikacijski dokument (osobnu iskaznicu ili putovnicu) te OIB.

Za primanje doznake iz inozemstva inozemnom uplatitelju potrebni su slijedeći podaci: ime, prezime i adresa primatelja naziv banke: npr. Zagrebačka banka d.d. Zagreb BIC/SWIFT oznaka Zagrebačke banke: npr. ZABAHR2X u stranim sredstvima plaćanja – inozemnom uplatitelju možete dati IBAN svojega

deviznog računa; u kunama – inozemnom uplatitelju možete dati IBAN svojega kunskog računa.

BIC/ SWIFTkod jedinstveni je identifikacijski kod za banke i druge financijske institucije.IBAN (International Bank AccountNumber) je broj transakcijskog računa kreiran prema međunarodnom standardu. IBAN ima 21 znamenku, a zadnjih 10 znamenaka predstavlja postojeći broj vašega transakcijskog računa.Devize su kratkoročno potraživanje u stranoj valuti.

Za sva međunarodna plaćanja potrebno je popuniti HUB3 - univerzalni nalog za plaćanja.

Primjer: Poduzeće HUB 3 d.o.o. plaća račun br 123 u iznosu 2.700 EUR inozemnom poduzeću BestellenGmbH. Nalog za plaćanje se mora ispuniti na slijedeći način:

•NOSTRO se otvara po nalogu domaćeg kupca u korist inozemnog prodavatelja;

•LORO se koristi ako akreditiv otvara inozemni kupac u korist domaćeg prodavatelja

NOSTRO I LORO-AKREDITIVI

•ovisno o čvrstini obaveze koju preuzima banka u odnosu na prodavatelja (izvoznika) uvoznik obavezno mora naznačiti da li je akreditiv opozivi ili ne

OPOZIVI I NEOPOZIVI AKREDITIVI

• jednokratni se gase iscrpljenjem akreditivnog iznosa, a rotativni se ne gase poslije iscrpljenja prvobitnog akreditivnog iznosa

JEDNOKRATNI (OBIČNI) I ROTATIVNI (REVOLVING) AKREDITIVI

•omogućuje korisniku akreditiva da bez dokumenata može, u vidu akontacije, dobiti potreban iznos sredstava

AKREDITIV S CRVENOM KLAUZOLOM


3) Bankarska garancijaBankarska garancija je neopoziva obveza banke da korisniku garancije podmiri određene iznose ako dužnik iz osnovnog posla ne ispuni ili neuredno ispuni svoje ugovorene obaveze.

4) Mjenica U međunarodnom platnom prometu mjenica se koristi ili kao instrument plaćanja ili kao kreditni instrument.Banke za račun svojih klijenata šalju mjenice na naplatu inozemnim bankama ili od inozemnih banaka dobivaju mjenice za naplatu u zemlji.Inozemna sredstva plaćanja izražavaju se u kunskoj protuvrijednosti putem deviznih tečaja koji mogu biti:

• kupovni tečaj koji se primjenjuje kad poslovna banka ili Hrvatska narodna banka otkupljuje devize od svojih klijenata,

• srednji dnevni tečaj koji se formira na deviznom tržištu• prodajni tečaj kojeg primjenjuju poslovne banke kad prodaju devize

TEČAJNA LISTA (tečajevi u k u n a m a - kn)KUPOVNI SREDNJI PRODAJNI

Zemlja Šifra Val Jed za devize za devize za devizeAustralija 036 AUD 1 4,772705 4,787066 4,801427Kanada 124 CAD 1 5,043776 5,058953 5,074130Češka 203 CZK 1 0,278245 0,279082 0,279919Danska 208 DKK 1 1,007903 1,010936 1,013969Mađarska 348 HUF 100 2,392881 2,400081 2,407281Japan 392 JPY 100 5,518550 5,535155 5,551760Norveška 578 NOK 1 0,805476 0,807900 0,810324Švedska 752 SEK 1 0,791491 0,793873 0,796255Švicarska 756 CHF 1 6,931241 6,952097 6,972953Vel. Britanija 826 GBP 1 10,270047 10,300950 10,331853SAD 840 USD 1 6,667065 6,687126 6,707187EMU 978 EUR 1 7,521783 7,544416 7,567049Poljska 985 PLN 1 1,779377 1,784731 1,790085Izvor: http://www.hnb.hr/tecajn/htecajn.htm, 28.08.2015., Hrvatska narodna banka, tečajna lista broj 165


U tablici tečajna lista je prikazana vrijednost jedne jedinice strane valute izražene u vrijednosti domaće valute. Kupovni tečaj je uvijek niži od srednjeg dnevnog tečaja, a prodajni tečaj je viši od srednjega i kupovnog tečaja. Naplate iz inozemstva i plaćanja u inozemstvo u pravilu su povezane s tečajnim razlikama. Tečajna razlika su iznosi koji proizlaze iz promjene tečaja između dva razdoblja.

U cilju napretka međunarodne trgovine države članice Europske unije prihvatile su novčarski sporazum EMU (EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA).Novčarskim sporazumom EMU usvojena je jedinstvena valuta - EUR. Članice EMU-a su 19 država europodručja (na slici označeno plavom bojom).

Ključni pojmovi: plemenite kovine, valute, devize, devizni tečaj, dokumentarni akreditiv, doznaka, novčarski sporazum - EMU

Pitanja za provjeru znanja:1. Što je međunarodni platni promet?2. Što je valuta?3. Što su devize?4. Zašto se danas većina međunarodnih plaćanja obavlja bezgotovinskim sredstvima

plaćanja? 5. Nabroji bezgotovinska sredstva plaćanja u međunarodnom platnom prometu?6. Što je dokumentarni akreditiv i koje su njegove vrste?7. Što je doznaka i koji je uvjet za primanje doznake u stranoj valuti?8. Što je devizni tečaj i kakav može biti?9. Što su tečajne razlike?10. Što je EMU?


13.PROMETNO PRAVO

73.TEMA - Ugovori o prijevozu stvari moremTLŠ 2.r

U pomorskom prometu se na ugovore o prijevozu primjenjuje Pomorski zakonik i više međunarodnih konvencija među kojima su najznačajnije Međunarodna konvencija za izjednačavanje nekih pravila o teretnici, Konvencija UN o prijevozu robe morem, UNCTAD/ICC pravila te Konvencija za olakšanja u međunarodnom pomorskom prijevozu.

Ugovorom o prijevozu stvari morem se brodar (prijevoznik) obvezuje prevesti stvari brodom, a naručitelj prijevoza se obvezuje platiti vozarinu.Bitni elementi ugovora su: stvar (roba) koju treba prevesti (vrsta i količina) i prijevozni put (luka ukrcaja, luka iskrcaja).

Ugovor o prijevozu stvari brodom može biti sklopljen za prijevoz: cijelim brodom, razmjernim dijelom broda, određenim brodskim prostorom (brodarski ugovor - charter) i za prijevoz pojedinih stvari (vozarski ugovor, contractofcarriage, pomorsko-prijevoznički ugovor).Brodarski se ugovor (charter) može sklopiti za jedno ili više putovanja (brodarski ugovor na putovanje) ili za određeno vrijeme (brodarski ugovor na vrijeme). Ugovor o prijevozu stvari morem mora biti u pismenom obliku ako se radi o brodarskom ugovoru za više putovanja i o brodarskom ugovoru na vrijeme za cijeli brod. Drugi ugovori ne moraju biti pismeni, ali se u poslovnoj praksi gotovo uvijek sastavljaju pismeni ugovori.Pismena isprava brodarskog ugovora zove se čarter-partija – charter party. U primjeni su standardizirani formulari među kojima su poznati formulari BIMCO-a. U linijskom prometu se umjesto klasičnog ugovora sklapa samo zaključnica (cargobooking note).U ugovorima o prijevozu stvari sadržane su dvije vrste klauzula i to klauzule koje se odnose na uvjete prijevoza tereta i klauzule koje se odnose na mjesto predaje tereta (Incotermstermini).Izvršenje ugovora o pomorskom prijevozu, priprema, ukrcaj i prijevoz stvari

Brodar je dužan teret prevesti brodom koji je izričito ugovoren ili koji ima ugovorena svojstva. Prije početka putovanja brodar je dužan brod osposobiti za plovidbu.Prijevoznik je dužan postaviti brod za ukrcavanje tereta u ugovorenoj luci gdje preuzima teret ispod vitla (ispod čekrka). Prijevoznik ne smije primiti na prijevoz teret čiji je uvoz, provoz ili izvoz zabranjen ili se krijumčari.Zapovjednik broda dužan je obavijestiti krcatelja pisanim putem da je brod spreman za ukrcavanje (u daljnjem tekstu: pismo spremnosti – noticeofreadyness). Pismo spremnosti dostavlja se krcatelju na njegovu adresu u tijeku radnog vremena. Pismo spremnosti se ne predaje u linijskoj plovidbi.Zapovjednik broda dužan je krcatelju koji sam krca teret na brod dati upute o načinu slaganja tereta, a krcatelj se pri ukrcavanju tereta mora držati uputa zapovjednika broda.


Količina tereta koja se predaje na prijevoz može se odrediti brojem komada, težinom ili obujmom. U slučaju sumnje količina tereta određuje se mjerom koja je uobičajena u luci ukrcavanja. Ako je riječ o opasnom teretu, naručitelj, odnosno krcatelj, dužan je obavijestiti prijevoznika, i bez njegova zahtjeva, o naravi opasnosti i naznačiti koje zaštitne mjere treba poduzeti.

Mjesto pristajanja, ukrcaja i iskrcaja tereta Mjesto pristajanja, odnosno luka odredišta, mora biti naznačena u ugovoru. U linijskom prijevozu luka je unaprijed poznata, dok u slobodnoj plovidbi ne mora biti, jer se tijekom putovanja teret može preprodati. Kad je ugovoreno više luka, redoslijed luka iskrcaja određuje klauzula o redoslijedu (RotationClause).Luka iskrcaja može, ali i ne mora biti odredišna luk aukoliko to zahtijevaju sigurnosni razlozi.Mjesto ukrcaja tereta je mjesto prelaska odgovornosti za stanje tereta s krcatelja na brodara i definira se posebnim klauzulama (Incoterms terminima). Mjesto predaje tereta može biti lučko skladište i stovarište na obali, uz bok broda-ispod vitla, na palubi broda ili u skladištu broda. Predaju tereta prati teretnica, a u linijskoj plovidbi triptih.Mjesto iskrcaja tereta je mjesto prelaska odgovornosti za stanje tereta s brodara na primatelja, a može biti u lučkom skladištu, brodskom skladištu ili ispod vitla.

Ključni pojmovi: ugovor o prijevozu stvarimorem, bitni elementi ugovora,klauzula, brodar,zapovjednik broda, krcatelj, primatelj, dužnosti brodara, dužnosti krcatelja, teretnica

Pitanja za provjeru znanja:20. Na temelju kojih pravnih izvora se sastavljaju ugovori o prijevozu stvari morem?21. Što se određuje ugovorom o prijevozu stvarimorem?22. Koji su bitni elementi ugovora o prijevozu stvari morem?23. Kako se može ugovoriti prijevoz stvari brodom?24. Kako se može sklopiti brodarski ugovor?25. Kako se naziva pisana isprava brodarskog ugovora?26. U kojem obliku mora biti sklopljen brodarski ugovor?27. Navedi dužnosti brodara tijekom izvršenja prijevoza?28. Navedi dužnosti krcatelja broda?29. Kako se određuje mjesto pristajanja broda?30. Koje mjesto može biti mjesto ukrcaja broda?.31. Koje mjesto može biti mjesto iskrcaja broda?

74.TEMA - Ugovori o prijevozu stvari u željezničkom prometuTLŠ 2.r

Pravni izvori uželjezničkom prometu koji se odnose na ugovore o prijevozu su Zakon o ugovorima u prijevozu u željezničkom prometu i Međunarodna konvencija o prijevozu robe na željeznicama (CIM konvencija).


Ugovorom o prijevozu stvari prijevoznik se obvezuje stvar prevesti do odredišnog kolodvora i predati je primatelju, a pošiljatelj se obvezuje prijevozniku za to isplatiti ugovorenu naknadu za prijevoz. Ugovor o prijevozu je sklopljen kad prijevoznik primi na prijevoz stvar s teretnim listom i kad potvrdi primitak stavljanjem žiga s nadnevkom otpremnoga kolodvora na teretni list.

Teretni list je pismena isprava koju pošiljatelj mora predati prijevozniku za svaku pošiljku.Ispunjava se u pet primjeraka na uzorku koji propisuje i tiska prijevoznik.

Teretni list mora sadržavati: • naznaku odredišnoga kolodvora, • ime i prezime ili naziv primatelja i njegovu adresu, • naznaku količine, vrste i mase stvari, • ime i prezime ili naziv pošiljatelja te njegovu adresu, • žig s nadnevkom otpremnog kolodvora, • prijevozne i druge troškove, • popis isprava koje se prilažu uz teretni list.

Teretni list može sadržavati dostavni rok i druge podatke.

Pošiljatelj je odgovoran za točnost podataka i izjava koje unosi u teretni list i za točnost podataka i izjava koje na njegov zahtjev unese prijevoznik. Osim teretnog lista koji nije prenosiv (na ime), može postojati i prenosivi teretni list.Prijevozne troškove i druge troškove koji nastanu tijekom prijevoza plaća pošiljatelj po tarifi koja se primjenjuje na dan sklapanja ugovora o prijevozu (ili primatelj ako iskupi teretni list).Ugovorom se može predvidjeti pošiljateljevo pravo da se izdavanje pošiljke primatelju uvjetuje isplatom određene svote (pouzeće). Prijevoznik u teretni list mora unijeti svote prijevoznih troškova i druge izdatke koji se plaćaju u gotovu. Prigodom prijama stvari prijevoznik ima pravo provjeriti odgovara li pošiljka podacima u teretnom listu i jesu li ispunjeni posebni uvjeti za prijevoz te stvari. On to može učiniti na svakom kolodvoru ako to zahtijevaju prometne potrebe ili propisi.Prijevoznik je ovlašten tijekom prijevoza, za račun korisnika prijevoza, obavljati carinske i druge propisane radnje. Tada pošiljatelj, uz teretni list, mora priložiti isprave potrebne za obavljanje tih radnji. Ako su te isprave netočne ili nepotpune pošiljatelj odgovara prijevozniku za štetu koja nastane.

Ugovor o prijevozu se može jednostrano mijenjati pod određenim uvjetima. Tijekom prijevoza pošiljatelj ima dužnost, ako narav stvari zahtijeva, upakirati ili obilježiti stvari tako da se za vrijeme prijevoza sačuvaju i da izvrši utovar u utovarnom roku.Prekorači li se utovarni rok, prijevoznik ima pravo na posebnu naknadu.Prijevoznik je pri obavljanju prijevoza dužanprevesti stvar u dostavnom roku koji se ugovori ili ako se to ne učini, onda u roku koji je uobičajen za prijevoz takve stvari s obzirom na trajanje puta i vrstu prijevoza. Prijevoznik na odredišnome kolodvoru koji označi pošiljatelj, mora izdati primatelju teretni list i stvar nakon što on potvrdi njihov primitak i uplati svote naznačene u teretnom listu.Ako stvarnije bila izdana primatelju ili pripremljena za izdavanje u roku od 30 dana nakon isteka dostavnoga roka, smatra se da je izgubljena. U tom slučaju prijevoznik mora isplatiti odštetu.


Prijevoznik odgovara za štetu nastalu zbog gubitka i oštećenja stvari te za štetu nastalu zbog zakašnjenja u prijevozu i isporuci stvari primatelju. Prijevoznik nije odgovoran ako dokaže da je nisu uzrokovale osobe koje po njegovu nalogu rade na prijevozu.Odgovornost prijevoznika je ograničena iznosom. Vrijednost stvari se računa po tržišnoj cijeni, a ako je cijena stvari određena, onda po toj cijeni. Naknada štete za gubitak ilioštećenje stvari ne može biti veća od 2,00 kune po kilogramu bruto mase, a šteta zbog prekoračenja dostavnog roka može iznositi najviše do dvostruke naknade za prijevoz. Ako se na temelju ugovora s pošiljateljem prijevoz obavlja uz sudjelovanje prijevoznika iz raznih grana prometa (mješoviti prijevoz), prijevoznik koji je sklopio ugovor odgovara za štetu prema onim propisima o naknadi štete koji vrijede za prijevoznika na dijelu puta na kojem nastane šteta.

Ključni pojmovi: ugovor o prijevozu stvari u željezničkom prometu, teretni list, pošiljatelj, prijevoznik, primatelj, prijevozni troškovi, tarifa, prava , dužnosti, odgovornost prijevoznika

Pitanja za provjeru znanja:1. Na temelju kojih pravnih izvora se sastavljaju ugovori o prijevozu stvari u

željezničkom prometu?2. Što se određuje ugovorom o prijevozu stvari u željezničkom prometu?3. Što je dokaz da je sklopljen ugovor o prijevozu stvari? 4. Tko popunjava i odgovara za točnost podataka u teretnom listu?5. Kako se određuju prijevozni troškovi i tko ih plaća?6. Navedi dužnosti pošiljatelja iz ugovora o prijevozu stvari.7. Navedi dužnosti prijevoznika iz ugovora o prijevozu stvari.8. Koje odgovornosti ima prijevoznik?9. Kako se određuje iznos naknade za štetu, a kako za prekoračenje dostavnog roka?10. Protumači CIM teretni list.

75.TEMA - Ugovori o prijevozu tereta u cestovnom prometuTLŠ 2.r

U cestovnom prometu se na ugovore o prijevozu ne primjenjuju posebni zakoni, kao što je to slučaj u svim drugim granama prometa, nego Zakon o obveznim odnosima i Konvencija o ugovoru za međunarodni prijevoz robe cestom (CMR konvencija).

Ugovorom o prijevozu tereta prijevoznik se obvezuje teret prevesti do odredišnog mjesta i predati ga primatelju ili drugoj ovlaštenoj osobi koju primatelj odredi, a pošiljatelj se obvezuje prijevozniku isplatiti ugovorenu naknadu za prijevoz.Bitni elementi ugovora su: predmet prijevoza (vrsta i količina tereta), polazište i odredište, cijena prijevoza i drugi elementi koje, kao bitne, odrede ugovorne stranke.

Javni prijevoznik mora sklopiti ugovor o prijevozu tereta. Ugovor o prijevozu tereta može biti zaključen u bilo kojem obliku (pismeno, usmeno, prešutno) te se smatra zaključenim kad je ostvarena suglasnost o bitnim elementima ugovora između ugovornih strana.Potpisom teretnog lista pošiljatelj i prijevoznik potvrđuju da je sklopljen ugovor oprijevozu i da je teret primljen na prijevoz.


Prilikom preuzimanja robe vozač u svojstvu prijevoznika dužan je utvrditi točnost navoda u teretnom listu, i to u pogledu podataka koji se odnose na: broj koleta, oznake i brojeve, vrste ambalaže, vidljivo stanje robe, težina robe, vanjsko stanje robe, način pakiranja robe, itd. Temeljem ugovorao prijevozu tereta za ugovorne stranke i primatelja proizlaze prava i obveze (tablica 1, 2, 3).

Tablica 1.Obveze prijevoznika na temelju ugovora za prijevoz u domaćem prijevozuOBVEZE PRIJEVOZNIKA

Teret prevesti i čuvati od trenutka preuzimanja od pošiljatelja do trenutka isporuke primatelju.

Na utovarnom mjestu: Na prijevoznom putu: Na istovarnom mjestu:• postaviti vozilo na utovarno

mjesto u ugovoreno vrijeme;• pripremiti teretni prostor;• identificirati i provjeriti stanje

tereta;• provjeriti točnost podataka u

teretnom listu;• u slučaju uočenih nepravilnosti

upisati primjedbu;• davati upute za slaganje tereta;• učvrstiti i zaštiti teret;• preuzeti dokumente o teretu,

ovjeriti teretni list i jedan primjerak ostaviti pošiljatelju.

• prevoziti ugovorenim prijevoznim putem;

• poštivati ugovoreno vrijeme prijevoza;

• voziti u skladu s prometnim pravilima i propisima;

• nadzirati stanje tereta i poduzimati radnje zaštite tereta;

• zahtijevati upute o postupanju od ovlaštenih osoba u slučaju pojave nepredviđenih okolnosti.

• obavijestiti primatelja o prispijeću tereta;

• postaviti vozilo na istovarno mjesto;

• davati upute za istovar tereta i nadzirati istovar;

• razdužiti dokumente o teretu, ovjeriti teretni list i jedan primjerak ostaviti primatelju;

• u slučaju uočenih nepravilnosti (manjka/viška ili oštećenja) upisati primjedbu u teretni list.

Tablica 2. Osnovne obveze pošiljatelja i primatelja na temelju ugovora o prijevozu teretaOBVEZE POŠILJATELJA OBVEZE PRIMATELJA

• utovariti teret (ako ugovorom nije drukčije određeno);

• dati upute o rukovanju i čuvanju tereta ukoliko svojstva tereta to zahtijevaju;

• isplatiti prijevozniku naknadu za prijevoz i troškove u vezi s prijevozom (ako drukčije nije određeno);

• raspolaganje teretom tijekom prijevoza do mjesta isporuke.

• preuzeti teret;• ovjeriti teretni list;• zahtijevati da se zapisnički utvrdi istovjetnost i

stanje pošiljke (ako se utvrdi da pošiljka nije ona koja je bila predana prijevozniku, da nije u odgovarajućoj količini ili da je oštećena);

• isplatiti prijevozniku naknadu za prijevoz i troškove u vezi s prijevozom (ako drukčije nije određeno).

Tablica 3. Osnovna prava prijevoznika, pošiljatelja i primatelja na temelju ugovora oprijevozu tereta

PRAVA POŠILJATELJA PRAVA PRIJEVOZNIKA PRAVA PRIMATELJA• može raspolagati pošiljkom i

mijenjati naloge sadržane u ugovoru te može dati nalog prijevozniku da obustavi daljnji prijevoz pošiljke, da mu pošiljku vrati, da je preda drugom primatelju ili da je uputi u neko drugo mjesto

• pravo na prevozninu,• pravo na naknadu nužnih i korisnih

troškova,• pravo osiguravanja svojih

potraživanja zalogom

• Biti obaviješten o prispijeću tereta,

• Preuzeti teret,• Potraživati naknadu štete

za oštećenje, gubitak ili zakašnjenje.

Prijevoznik je odgovoran za potpun ili djelomični gubitak i oštećenje pošiljke, i to od trenutka preuzimanja do njezine predaje, osim ako dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.


Ključni pojmovi: ugovor o prijevozu tereta u cestovnom prometu, bitni elementi ugovora o prijevozu tereta, teretni list, pošiljatelj, prijevoznik, primatelj, prava , obveze

Pitanja za provjeru znanja:1. Na temelju kojih pravnih izvora se sastavljaju ugovori o prijevozu tereta u cestovnom

prometu?2. Što se određuje ugovorom o prijevozu tereta u cestovnom prometu?3. Koji su bitni elementi ugovora o prijevozu tereta?4. Što je dokaz da je sklopljen ugovor o prijevozu tereta? 5. Kako se sklapa ugovor o prijevozu tereta?6. Navedi obveze prijevoznika iz ugovora o prijevozu tereta.7. Navedi prava prijevoznika iz ugovora o prijevozu tereta.8. Navedi obveze pošiljatelja iz ugovora o prijevozu tereta.9. Navedi prava pošiljatelja iz ugovora o prijevozu tereta.10. Navedi obveze primatelja iz ugovora o prijevozu tereta.11. Navedi prava primatelja iz ugovora o prijevozu tereta.12. Protumači CMR teretni list.

76.TEMA - Ugovori o prijevozu stvari u zračnom prometuTLŠ 2.r

U zračnom prometu se na ugovore o prijevozu djelomično primjenjuje Zakon o obveznim odnosima i u potpunosti Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu koji je usklađen s Montrealskom konvencijom.

Ugovorom o prijevozu stvari zrakoplovom ugovorni se prijevoznik obvezuje naručitelju prijevoza da će prevesti stvar zrakoplovom, a naručitelj prijevoza da će platiti prevozninu. Stranke ugovora o prijevozu stvari jesu prijevoznik i pošiljatelj. Primatelj nije stranka, ali ima određeno pravo kao korisnik.

Ugovor o prijevozu stvari ne mora biti sastavljen u pisanom obliku, osim ako se ugovori prijevoz stvari cijelim zrakoplovom na određeno vrijeme ili za više prijevoza.U poslovnoj praksi najčešće se za svaki ugovor o zračnom prijevozu stvari sastavlja zrakoplovni tovarni list. Tovarni list sastavlja pošiljatelj u tri primjerka i mora sadržavati:

• mjesto i datum izdavanja tovarnog lista, • mjesto polaska i mjesto odredišta, • ime ili naziv i adresu pošiljatelja, • ime ili naziv i adresu primatelja,• vrstu i količinu stvari, • popis isprava koje se prilažu uz tovarni list.

Tovarni list može sadržavati rok isporuke, vrijednost pošiljke i druge podatka. Predajom trećeg primjerka tovarnog lista pošiljatelju smatra se da je sklopljen ugovor o prijevozu i da je stvar predana na prijevoz te da su navedeni podaci u tovarnom listu točni.Izvršenje prijevoza se treba odvijati ugovorenim ili uobičajenim putem te u ugovorenom roku. Taj rok može biti naznačen u tovarnom listu, a ako nije naznačen, prijevoznik je


obvezan obaviti prijevoz za vrijeme koje je uobičajeno, s obzirom na duljinu puta, vrstu zrakoplova i druge okolnosti od utjecaja na vrijeme prijevoza.Primatelj je dužan primiti stvari na aerodromu odredišta, ako drugačije nije ugovoreno.Za izvršeni prijevoz, naručitelj prijevoza je dužan prijevozniku platiti prevozninu u iznosu koji je ugovoren.Prijevoznik odgovara za štetu nastalu zbog gubitka i oštećenja stvari te za štetu nastalu zbog zakašnjenja u prijevozu i isporuci stvari primatelju. Odgovornost zračnog prijevoznika je iznosom ograničena ako nije nastala namjerno ili krajnjom nepažnjom. Prijevoznik može biti i oslobođen od odgovornosti ako dokaže da nije mogao izbjeći štetne posljedice.Temeljem ugovorao prijevozu stvari za ugovorne stranke i primatelja proizlaze prava i obveze (tablica 1. i 2.).

Tablica 1.Osnovne obvezesudionika prijevoza na temelju ugovora o prijevozu stvari

OBVEZE POŠILJATELJA OBVEZE PRIJEVOZNIKA OBVEZE PRIMATELJA

• predati stvari na prijevoz• ispostaviti tovarni list• prijevozniku platiti

prevozninu

• preuzeti stvari na prijevoz• preuzeti tovarni list • prevesti stvari • obavijestiti primatelja o

prispjeću stvari• predati stvari primatelju

• preuzeti stvari• ovjeriti teretni list;

Tablica 2. Osnovna prava sudionika prijevoza na temelju ugovora o prijevozu stvariPRAVA POŠILJTELJA PRAVA PRIJEVOZNIKA PRAVA PRIMATELJA

• raspolagati stvarima tijekom prijevoza

• Pravo na prevozninu• Pravo osiguravanja

potraživanja

• Biti obaviješten o prispijeću stvari

• Preuzeti stvari• Potraživati naknadu štete za

oštećenje, gubitak ili zakašnjenje

Ključni pojmovi: ugovor o prijevozu stvari u zračnom prometu, stranke ugovora, tovarni list, pošiljatelj, prijevoznik, primatelj, prava , obveze

Pitanja za provjeru znanja:1. Na temelju kojih pravnih izvora se sastavljaju ugovori o prijevozu stvari u

zračnom prometu?2. Što se određuje ugovorom o prijevozu stvari u zračnom prometu?3. Tko su stranke ugovora o prijevozu stvari u zračnom prometu?4. Što je dokaz da je sklopljen ugovor o prijevozu stvari? 5. Navedi obveze prijevoznika iz ugovora o prijevozu stvari.6. Navedi prava prijevoznika iz ugovora o prijevozu stvari.7. Navedi obveze pošiljatelja iz ugovora o prijevozu stvari.8. Navedi prava pošiljatelja iz ugovora o prijevozu stvari.9. Navedi obveze primatelja iz ugovora o prijevozu stvari.10. Navedi prava primatelja iz ugovora o prijevozu stvari.11. Protumači zrakoplovni tovarni list.


14.PROMETNA TEHNIKA

77.TEMA - Prometne nesrećeTCP 3.r

Promet je promijenio čovjekov način života, postao osnova gospodarskog razvoja i odredio tempo čovjekovog probitka. Najrazvijenije zemlje svijeta u grozničavom tempu traže radikalna rješenja koja će osigurati ekološku ravnotežu. Zagađenost okoliša, buka,energetski problemi, dehumanizacija urbanih cjelina, poginuli, povrijeđeni, materijalna šteta i izgubljeno radno vrijeme, visoka su cijena u suvremenom svijetu za sve ono što promet daje i što objektivno znači u svjetskom tehničkom razvoju. Poginuli, povrijeđeni, materijalna šteta i izgubljeno radno vrijeme posljedice su mnogobrojnih prometnih nesreća. No,valja nam odmah na početku definirati pojam prometne nesreće. Zakonodavac ju je definirao kao događaj na cesti u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu, u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula ilipreminula u roku od 30 dana od posljedica te prometne nesreće ili je izazvana materijalna šteta.S obzirom da svake godine u prometnim nesrećama pogine gotovo 1,3 milijuna ljudi, a više od 50 milijuna biva ozlijeđeno, sigurnost na cestama predstavlja svjetski globalni problem. Na svakih 100.000 stanovnika, 18 ih pogine u prometnim nesrećama, što prometne nesreće stavlja na visoko osmo mjesto vodećih uzroka smrti, prema najnovijem Globalnom statusnom izvješću o sigurnosti na cestama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Nedavne brojke ukazuju na problem da će do 2030. prometne nesreće postati peti uzrok smrti na svijetu, ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere za smanjenje njihovog broja.

Hrvatska ima stopu smrtnosti u prometu od 10.4 na 100.000 stanovnika. Najviše stope poginulih u svijetu zabilježene su u Dominikanskoj Republici (41,7), Tajlandu (38,1) i Venezueli (37,2). U Sjedinjenim Državama stopa smrtnosti je 11,4. Stopa poginulih u prometu Hrvatsku stavlja na 22. mjesto među 28 članica Europske unije, nakon Bugarske na 21. mjestu i neposredno ispred Latvije na 23. mjestu. Najnižu stopu poginulih u EU ima Švedska s 3.0, a najvišu Grčka s 12,2 poginulih na 100.000 stanovnika. Prema Europskoj komisiji, 25 posto svih žrtava u prometu unutar Europske unije posljedica su konzumacije alkohola.

Uzroci prometnih nesreća mogu biti objektivni ili subjektivni ili oba čimbenika istovremeno, zbog kojih je uslijedila pogreška sudionika u prometu ili takvo stanje koje je imalo za posljedicu prometnu nesreću (alkoholiziranost, umor, bolest, nedovoljna osposobljenost, neispravno vozilo, stanje i oprema prometnice, okoliš i dr.).

Uzroci prometnih nesreća mogu biti kategorizirani u sljedeće dvije kategorije:

SUBJEKTIVNI OBJEKTIVNI• alkohol • neispravno vozilo• umor • stanje i oprema prometnice• bolest • životinje• nedovoljno znanje, iskustvo i vještina • okolinaPodaci s terena ukazuju da se najveći broj prometnih nesreća događa zbog: nepropisne i neprimjerene brzine, oduzimanja prednosti prolaska, vožnje na nedovoljnoj udaljenosti, nepropisne vožnja unatrag, nepropisnog uključivanja u promet, nepropisnog mimoilaženja, nepropisnog obilaženja,pogreške pješaka.


Posljedice prometnih nesreća su nenadoknadive kada su žrtve ljudski životi. Podaci iz dvadesetak zemalja pokazuju da od posljedica prometnih nesreća na cestama pogine oko 36% ljudi, oko 22% pogine od potresa, oko 19% od utapanja, a u ostalim granama prometa pogine oko 6%. U prometnim nesrećama u svijetu godišnje pogine oko 300 000 ljudi, a više od10 000 000 ih je ozlijeđeno.

Ključne riječi: prometna nesreća, sudionik prometne nesreće, prometni policajac, subjektivni i objektivni uzroci prometnih nesreća.

Pitanja:

1. Što je prometna nesreća?2. Tko je sudjelovao u ovoj prometnoj nesreći?3. Gdje se dogodila prometna nesreća?4. Kada se dogodila prometna nesreća?5. Koliko godina su imali vozači teretnih motornih vozila ?6. Kakve povrede su imali sudionici prometnih nesreća?7. Koliko je bio prekinut promet zbog prometne nesreće?8. Koga treba obavijestiti o nastanku prometne nesreće (na koji broj telefona)?9. Tko je izašao na mjesto prometne nesreće?

78. TEMA: Osnovni čimbenici sigurnosti TCP 3.r

VMV 3.rPromet je vrlo složena pojava pri kojoj dolazi do mnogih konfliktnih situacija. Da bi sepovećala sigurnost prometa, potrebno je provesti brojne mjere, čiji je cilj otklanjanje odnosno, smanjenje opasnosti.Analizirajući moguće uzroke, cestovni se promet može pojednostavljeno promatrati kroz tri osnovna podsustava, a to su: čovjek,vozilo i cesta.

Čovjek sudjeluje u prometu na dva načina: IZRAVNO - NEIZRAVNO

IZRAVNO• kao vozač

• kao putnik

• kao pješak

NEIZRAVNO• u sustavnom određivanju sposobnosti

vozača (kao liječnik, psiholog ...)• u sustavu obrazovanja vozača (kao

učenik, tvorac obrazovnih programa, nastavnik, licencirani ispitivač na vozačkom ispitu...)

• u nadzoru prometa (kao tvorac propisa u prometu, kontrolor sigurnosti prometa..)

• u konstrukciji i održavanju vozila• u gradnji i održavanju prometnica• u meteorološkim prognozama.

Svakako najznačajnija uloga u sigurnosti prometa je uloga vozača. Njegove pogreške najčešće dovode do prometnih nesreća.Na slici je prikazan međusobni odnos između osnovnih čimebenika sigurnosti prometa.


Odnos između osnovnih čimbenika sigurnosti prometa

Analizom osnovnih čimbenika sigurnosti prometa zaključeno je da je za 85 % nesreća kriv čovjek, a svi ostali čimbenici čine 15 %. Iz ovih podataka je vidljivo da je čovjek najvažniji čimbenik sigurnosti prometa. Alkohol, umor, droga i kombinacija ljekova izravno utječu na čovjekove psihofizičke sposobnosti te su visoko na ljestvici uzroka prometnih nesreća za koje je odgovoran čovjek.

1. ČOVJEK KAO ČIMBENIK SIGURNOSTI PROMETA

Vozač u prometu svojim osjetilima prima informacije vezane za prilike na cesti te,uzimajući u obzir vozilo i promete propise, određuje način kretanja vozila.Vozač je najvažniji čimbenik. Psihički procesi kojima prima i obrađuje informacije u prometu su osjeti i percepcija.Pomoću osjeta čovjek samo otkriva i prima informaciju, a pomoću percepcije tuinformaciju prerađuje i interpretira.Na čovjekovo ponašanje kao čimbenika sigurnosti u prometu utječu:

- osobne značajke vozača- psihofizička svojstva- obrazovanje i kultura

1.1. Osobne značajke vozačaOsobnost je temeljni pojam u psihologiji koji se odnosi na organiziranu cjelinu svih osobina, svojstava i ponašanja kojima se ljudska individualnost izdvaja od svih drugih pojedinaca.Psihički stabilna i skladno razvijena osoba je preduvjet uspješnog i sigurnog odvijanjaprometa.

Pojmom osobe (vozača) u užem smislu mogu se obuhvatiti ove psihičkeosobine:

sposobnost - skup prirođenih i stečenih uvjeta koji omogućuju obavljanje neke aktivnosti

Stajališta - prema vožnji rezultat su odgoja u školi i obitelji, društva i učenja.Mogu biti privremena i stalna.


temperament - urođena osobina koja se očituje u načinu mobiliziranja psihičke energije kojom određena osoba raspolaže. Prema temperamentu ljudi se mogu podijeliti na kolerike, sangvinike, melankolike i flegmatike. Za profesionalne vozače nisu pogodne osobe koleričnog ni flegmatičnog tipa.

osobne crte - specifične strukture pojedinca zbog kojih on u različitim situacijama reagira na isti način. Mogu se izdvojiti: odnos pojedinca prema sebi, prema drugima, prema radu.

Karakter -očituje se u čovjekovom moralu i njegovom odnosu premaljudima,radu te prema poštivanju društvenih normi.

1.2. Psihofizičke osobine čovjeka-sposobnost osjetnih organaPomoću organa osjeta koji podražuju živčani sustav nastaju osjeti vida, sluha, ravnoteže,mirisa,okusa,dodira. Zamjećivanje okoline omogućuju organi osjeta koji putem fizikalnih i kemijskih procesa obavješćuju vozača o vanjskom svijetu i promjenama unutar tijela. Za upravljanje vozilom važni su osjeti: vida, sluha, ravnoteže, mišićni osjeti i osjet mirisa.

1.2.1. Osjet vidaU obavješćivanju vozača najvažniji je osjet vida. Više od 95 % odluka koje vozač donosi ovisi o vizualnoj percepciji..

Prilagodba oka na svjetlost i tamu je sposobnost brzoga zamjećivanja nakon promjene intenziteta svjetla. Za vrijeme zaslijepljenosti vozač gubi osjećaj položaja; brže uočavaosvijetljen predmete, a neosvijetljene vidi znatno kasnije. Prilagođivanje na tamu traje od 40 - 60 min, potpuno tek nakon nekoliko sati. Vrijeme potrebno za prilagođavanje oka pri prijelazu iz tame na svjetlo pri izlasku iz tunela znatno je kreće (6 puta) nego pri prijelazu utamu.Vidno polje je prostor u kojem čovjek uočava predmete, a da pritom ne pokreće glavu ioči.Vidno polje se dijeli na vodoravno i okomito. Širina vodoravnog vidnog polja iznosi od 40 - 140 stupnjeva, a ovisi o brzini kretanja vozila. Širina okomitog vidnog polja je oko 115stupnjeva. Vidno polje može se podijeliti: na oštro vidno polje, koje leži do tri stupnja sasvake strane simetrale tj. točke fiksiranja, jasno vidno polje, do 10 stupnjeva od simetrale,dovoljno jasno vidno polje, leži do 20 stupnjeva od simetrale. U tom području se mogu postaviti prometni znakovi. Periferno vidno polje leži preko 20 stupnjeva od simetrale. Za povećanje oštrog vidnog polja koriste se vanjski i unutarnji retrovizor te pokreti vozača: pokreti tijela, pokreti glave i pokreti oka. Najveća dubina vidnog polja, tj. krajnja točkamjerenja vizure vozača, u normalnim uvjetima vidljivosti, kod koje se mogu prepoznati obrisi vozila iznosi 1,5 do 2 km.

Razlikovanje boja: Sposobnost razlikovanja boja omogućuje brže opažanje prometnih znakova. Ta je sposobnost osobito važna pri vožnji noću ili po magli. Žuta boja jenajuočljivija, a najmanje uočljivije su plava i crvena.

Oštrina vida: sposobnost određivanja odnosa prema dubini, tj. njihove međusobne udaljenosti. Sposobnost stereoskopskog zamjećivanja smanjuje se slabljenjem oštrine vida. Ta sposobnost je osobito važna pri pretjecanju vozila.


Sposobnost stereoskopskog zamjećivanja: sposobnost određivanja odnosa prema dubini, tj. njihove međusobne udaljenosti. Sposobnost stereoskopskog zamjećivanja smanjuje se slabljenjem oštrine vida. Ta sposobnost je osobito važna pri pretjecanju vozila.

Osjet sluha služi za kontrolu rada motora, za određivanje smjera i udaljenosti vozila pri kočenju i sl. Putem organa sluha prenosi se buka, koja loše djeluje na vozača jer izaziva umor i smanjuje njegovu sposobnost u vožnji.

Osjer ravnoteže je važan za sigurnost kretanja vozila, osobito kod vozača na dva kotača.Pomoću osjeta ravnoteže uočava se nagib ceste, ubrzanje ili usporenje vozila, bočni pritisak u zavoju i sl.

Mišićni osjet daje vozaču obavijest o djelovanju vanjskih sila zbog promjene brzine io silama koje nastaju pritiskom na kočnicu, spojku i sl.

Osjet morisa nema velik utjecaj na sigurnost prometa, jedino u posebnim slučajevima npr. priduljem kočenju, kad pregore instalacije.

1.2.2. Psihomotoričke sposobnosti Psihomotoričke sposobnosti su sposobnosti koje omogućuju uspješno izvođenje pokreta koji zahtijevaju brzinu, preciznost i usklađen rad raznih mišićaPri upravljanju vozilom važne su ove psihomotoriške sposobnosti:

- vrijeme reagiranja - vrijeme izvođenja pokreta- sklad pokreta i opažanja

Vrijeme reagiranja je vrijeme koje prođe od trenutka pojave nekog signala ili neke određene situacije do trenutka reagiranja nekom komandom vozila, a iznosi od 0,7 - 1,5 sekundi.Vrijeme reagiranja ovisi o individualnim osobinama vozača, godinama starosti, jačinipodražaja, složenosti prometne situacije, fizičkoj i psihičkoj kondiciji i stabilnosti vozača,koncentraciji i umoru vozača, brzini vožnje kao i klimatskim uvjetima.

1.2.3. Mentalne sposobnostiMentalne sposobnosti su mišljenje, pamćenje, inteligencije, učenje i sl.Osoba s razvijenim mentalnim sposobnostima bolje upoznaje svoju okolinu i uspješno seprilagođuje okolnostima.Jedna od važnijih mentalnih sposobnosti je inteligencija. To je sposobnost snalaženja unovonastalim situacijama uporabom novih, nenaučenih reakcija.

1.2.4. Obrazovanje i kultura

Vozač koji je stekao određeno obrazovanje poštuje prometne propise i odnosi se ozbiljnoprema ostalim sudionicima u prometu.Učenjem se postiže znanje koje je nužno za normalno odvijanje prometa. Skup znanja nužnih za sigurno odvijanje prometa čine:

- poznavanje zakona i propisa o reguliranju prometa (vozačka dozvola)- poznavanje kretanje vozila- poznavanje vlastitih sposobnosti


Ključne riječi: čovjek, vozlo, cesta, psihičke, psihopfizičke sposobnosti, mentalne sposobnosti, temperament, stres. znanje, vještine.

2. VOZILO KAO ČIMBENIK SIGURNOSTI PROMETA

Prema statističkim podacima,za 3-5 % prometnih nesreća uzrok je tehnički nedostatak navozilu.

Čimbenici koji utječu na sigurnost prometa kod vozila mogu se podijeliti na aktivne i pasivne.U aktivne čimbenike mogu se ubrojiti ona tehnička rješenja vozila čija je zadaća smanjiti mogućnost nastanka prometne nesreće, dok se u pasivne čimbenike mogu ubrojitirješenja koja imaju zadaću, u slučaju nastanka prometne nesreće, ublažiti posljedicenesreće.2.2.1.Aktivni čimbenici sigurnosti vozila Vrsta uređaja OpisKočnice - služe za usporavanje kretanja vozila ili potpuno

zaustavljanje. Vozilo mora imati dvije potpuno nezavisne kočnice: ručnu i nožnu.

Upravljački mehanizam Jedan od uzroka prometnih nesreća može biti neispravnostupravljačkog mehanizma. Najteže ozljede kod vozača, učelnom sudaru, nastaju zbog udara prsnoga koša u kolo upravljača i glave u vjetrobransko staklo.

Pneumatici -njihova je zadaća postizanje što boljeg prijanjanja između kotača i podloge. Dubina nareza ne smije biti manja odjednog milimetra za teretne vozila i autobuse.

Svjetlosni i signalniuređaji

-njima se osvjetljava cesta pred vozilom, označava položaj vozila na kolniku ceste i daju se odgovarajući signali.

Uređaji koji povećavaju vidno polje vozača

- prozorska stakla na vozilu, brisači i perači vjetrobrana,vozačka zrcala (retrovizori).

Konstrukcija sjedala Sjedalo u vozilu mora biti konstruirano tako da omogućujeudobno sjedenje, da pridržava vozača pri djelovanjucentrifugalne sile u zavoju, da omogućuje dobru vidljivosti da je optimalno udaljeno od uređaja za komandu vozila.

Usmjerivači zraka (spojleri)

- dijelovi školjke vozila čija je zadaća smanjivanje otporazraka i povećavanje stabilnosti vozila pri velikim brzinama.

Uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje unutrašnjosti vozila

- važni su za radnu sposobnost vozača, a time i za sigurnost prometa. Već pri temperaturi nižoj od 13ºC i višoj od 30ºC radna sposobnost čovjeka znatno opada.

Vibracije vozila - oscilacije sustava u malim amplitudama.Vibracije imaju negativan utjecaj na vozila (problem s vibracijama zbog neravnoteže motora).

Buka vozila Djelovanje buke iznad 80 dB štetno je za organe sluha.U prostoru za putnike buka ne bi smjela prelaziti 70 dB.Primjenom akustične izolacije između prostora za smještajmotora i prostora za putnike buka se može smanjiti već prisamoj konstrukciji vozila.


2.2.2. Pasivni čimbenici sigurnosti vozilaVrsta uređaja OpisKaroserija

Poseban značaj u aktivnoj s i gu rn os t i putnika ima oblikkaroserije i kabine, odnosno putničkog prostora u vozilu.U tom smislu se posebno, još u fazi projektiranja,definiraju i projektiraju “gnječne” zone ispred i izavozila, čija je funkcija da svojom deformacijom što višeapsorbiraju deformacijski rad, kako se ta energija ne biprenijela na deformaciju kabine, odnosno putničkogprostora. Osnovni zadatak takvog projektiranja je da sam"kostur putničkog prostora"ostane nedeformiran i svojomčvrstinom sačuva putnike. Pri tome se vodi računa da se i uslučajevima prometne nesreće i deformacije karoserije, vrata putničkog prostora trebaju otvoriti.

Vrata moraju izdržati sve vrste udarnog opterećenja i spriječiti savijanješkoljke.

Sigurnosni pojasevi

Sigurnosni pojasevi pri ispitivanju sa lutkom mase čovjeka

ugradbom i korištenjem sigurnosnih pojaseva sprječava se,pri sudaru, udar glavom u vjetrobransko staklo i prsnimkošem u upravljačko kolo ili ploču s instrumentima. Primjenom sigurnosnih pojaseva tri puta se smanjuje broj teže ozljeđenih , a broj smrtno stradalih za 60%.

Nasloni za glavu Samo 28 % vozača postavlja naslone u pravilan položaj, tj. dovoljno visoko i dovoljno blizu glave kako bi sprječili povredu glave u slučaju sudara. Preporuka je da naslon bude u visini tjemena te da dodiruje stražnji dio glave. U suprotnom, u sudaru će vjerojatno doći do povrede vratnih kralježaka.

Vjetrobranska stakla izrcala

U slučaju loma, prednost imaju kaljena i višeslojnastakla jer se kaljeno staklo razbije u sitne komadiće s više tupih rubova.

Položaj motora, spremnika, rezervnog kotača i akumulatora

Najbolje rješenje je položaj motora u prednjem dijelu vozila. Rezervni kotač je najbolje smjestiti u prednji dio jersmanjuje oštećenje motora i štiti srednji dio vozila.Akumulator ne smije biti smješten u istom prostoru saspremnikom za gorivo jer je samozapaljiv

Odbojnik i l i b r a n i k -njegova zadaća je da pri sudaru apsorbira dio kinetičkeenergije. Pričvršćuju se na prednju i stražnju stranu vozila,a trebali bi, po mogućnosti, biti opremljeni gumenim


elementima.prilikom udara vozila pri parkiranju u čvrstu prepreku, dimenzioniranjem branika i njihovomelestičnošću postiže se da ne dođe do velikog oštećenjavozila. Prema pravilniku za dimenzioniranje branika, nijedopuštena deformacija i bilo kakvo oštećenje branika zaudare s brzinama manjim od 4 km/h. Isto tako, morajubiti dimenzionirani takoda svojom deformacijom smanje, ili ne dopuste deformaciju karoserije za brzine do 15 km/h.

Sigurnosni zračni jastuci

djeluju automatski u trenutku sudara. U vremenu od 26 tisućinki sekunde, zračni jastuk biva izbačen iz upravljačkog kola ili prednjeg dijela vozila i naglo se puni plinom dušikom da bi mekano dočekao tijelo putnika. Tako ostaje pola sekunde.

Ključne riječi: aktivna sigurnost, pasivna sigurnost,

3. CESTA KAO ČIMBENIK SIGURNOSTI PROMETA

Tehnički nedostaci ceste m o g u b i t i uzrok nastanka prometnih nesreća, a oni mogunastati pri projektiranju cesta, pri gradnji ili izvedbi kao i zbog neredovitog održavanja.Za sigurno odvijanje cestovnog prometa, najvažniji čimbenik sigurnosti je održavanje ceste koje može biti:

• redovito održavanje:počinje u proljeće, a izvode se svi potrebni popravci kolničkog zastora, čišćenje odvodnih kanala, zamjena dotrajale signalizacije i uređuju se kosine zemljanog trupa.

• investicijskio održavanje: podrazumijeva uređenje opasnih mjesta, obnavljnje kolničkog zastora, rekonstruiranje tehničkih elemenata ceste i sl.

U cilju otklanjanja smetnji nastalih tijekom zimskih mjeseci, potrebno je dobro organizirati “zimsku službu” koja je sastavni dio službe održavanja cesta.

Ključne riječi: cesta, održavanje cesta, redovno održavanje, izvanredno održavanja.

Pitanja:1. Nabrojite osnovne čimbenike sigurnosti prometa.2. Kako vjetrobranska stakla i zrcala utječu na sigurnost prometa?3. Objasnite važnost sigurnosnih pojaseva i sigurnosnih naslona za glavu te njihov

utjecaj na sigurnost prometa.4. Kako aktivni čimbenici vozila utječu na sigurnost prometa?5. Objasnite značenje prometnica kao čimbenika sigurnosti prometa.6. Zašto je potrebno održavati i popravljti cestu?


79.TEMA: Dopunski čimbenici sigurnosti prometa TCP 3.r

VMV 3.rNaučili smo da su osnovni čimbenici sigurnosti prometa čovjek, vozilo i cesta.Budući je cestovni promet vrlo složena grana prometa, na sigurnost djeluju još neki čimbenici koje zajednički nazivamo dopunskim čimbenicima sigurnosti prometa.

Vožnja u otežanim uvjetima (kiša) Vožnja u otežanim uvjetima (magla)

1.Klimatski čimbenici

Klimatski čimbenici

Posljedica

Prva kiša -prva kiša s prašinom, blatom i uljem na kolniku stvara tanki klizavi "film" između kotača i kolnika, što uvjetuje vrlo niski koeficijent trenja. Osam puta je manji, nego kod suhog kolnika.

Kiša Utječe na sigurnost prometa zbog smanjenog trenja između kotača i kolnika, smanjuje vidljivost, izaziva mogućnost trenutnog otkazivanja kočnica, dinamičkih udara pri nailasku na lokve vode te "skijanja" vozila na vodenom klinu (slika 1)

Poledica Uzrokuje smanjeno trenje između kotača i kolnika, a održavanje staze vozila narušeno je isto kao i kod prve kiše.

Snijeg Skriva opasnost zbog smanjenog trenja, smanjene vidljivosti imogućnosti blokiranja prednjih kotača, tj. otežava upravljanje vozilom uslijed nagomilavanja snijega i zamrzavanja na blatobranima vozila.

Magla - klimatski čimbenik koji krije mnogobrojne opasnosti zbog smanjene vidljivosti i smanjenog trenja između kotača i kolnika (slika 2).

Vjetar Kao bočna sila zajedno s vučnom silom čini rezultantu čija veličina može uvjetovati neodržavanje staze vozila

Sunce Kao klimatski čimbenik izravno utječe na vozača jer otežava zamjećivanje i prepoznavanje, naročito na cestama položenim u smjeru istok-zapad, odnosno zapad-istok.

Atmosferski tlak Promjena atmosferskog pritiska izravnoutječe na vozače. To pokazuju mnogobrojna istraživanja te ih dovode u korelaciju s prometnim nesrećama.

Klimatski čimbenici (kiša, snijeg, magla), su nepovoljni vremenski uvjeti za vožnju, što dovodi do povećanog broja nesreća s težim i lakšim posljedicama. Vožnja u nepovoljnim vremenskim uvjetima, u odnosu na normalne uvjete, zahtijeva od vozača veću koncentraciju tijekom vožnje zbog čega se brže umara, tj. slabije zapaža promjene u okolini. Reakcije pri iznenadnim opasnostima su usporene, a nerijetko i pogrešne.


2. Sredstva za upravljanje prometom

Za upravljanje prometom, osim okomite signalizacije (prometni znakovi, slika 3, i prometna svjetla), potrebna je i vodoravna signalizacija. To su oznake na kolniku čija zadaća jesigurnije i brže upravljanje prometom. Ovakav način upravljanja prometom je najjeftiniji,ali zahtjeva od sudionika u prometu poštivanje oznaka kako bi ova sredstva za upravljanje prometom ispunila svoju zadaću.

Prometni znakovi

3. Zakoni i propisi

Zakon o sigurnosti prometa na cestama je temeljni zakon koji definira odvijanje prometa na cestama. Zamislimo promet bez zakona ili bezakonje u prometu. Takav promet se ne bi mogao održati. Teško je bezakonje u potpunosti eliminirati kao i u bilo kojoj drugoj čovjekovoj aktivnosti, a naročito u prometu. Promet bi sličio na rat, dominirao bi zakon jačeg. S druge strane, svi zakoni o sigurnosti u prometu kao i pravilnici , u većoj ili manjoj mjeri,mogu postati čimbenici nesigurnosti prometa. U prilog ovoj tvrdnji ističemo činjenicu da zakone i propise o sigurnosti prometa neprekidno mijenjamo i taj je proces otvoren jer prati prome tni razvitak.Neprekidno prilagođavanje zakona mogućnostima čovjeka, vozila, ceste i prometnih tokova, s jedne, i kombinacija tih elemenata kao moguća međusobna istodobnost, s druge strane, nije samo potreba i obveza,nego i neminovnost jer je promet svjetski sustav i ne trpi različita rješenja.Zakon o sigurnosti prometa na cestama bio bi poput bontona za vozače kada iza njega ne bi stajala kontrola poštivanja toga istog zakona.Na isti način bi kontrola prometa bez zakona predstavljala nasilje. Očigledno je da su ova dva čimbenika bitno povezana i da ih jedino tako možemo promatrati.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama Bonton za vozače


4. Nadzor nad prometom

Nadzor prometa danas ima zadaću poštivati, prije svega, članke Zakona o sigurnosti prometa. U budućnosti se očekuje veća orijentiranost na praćenje prometnih tokova, opterećenja i poremećaja na cestama, nego na slovo Zakona.

Dovoljan i odgovarajući nadzor prometa podrazumijeva ravnotežu triju osnovnih čimbenika:• djelatnika za nadzor prometa,• sredstva za nadzor • organizaciju rada nadzora.

U svakoj zemlji najveći problem predstavljaju djelatnici koji obavljaju nadzor prometa čije obrazovanje je složeno i obuhvaća više različitih područja (prometna tehnika, pravo, pedagogija, sociologija, organizacija rada, opća kultura itd.).Sredstva za nadzor prometa moguće je nabaviti ako je kvalitetna organizacija rada nadzora prometa uvjetovana brojem raspoloživih djelatnika i opreme. Organizacija rada nadzora prometa najviše utječe na efikasnost raspoloživih djelatnika i opreme. Dobro organiziran nadzor nad prometom kojeg provode educirani djelatnici modernom opremom treba postati imperativ u podizanju sigurnosti prometa na cestama.

Djelatnici obavljaju nadzor prometa

Više na: http://www.mup.hr/13552/94.aspxhttps://www.youtube.com/watch?v=KjsIa0fCUhsKljučne riječi: dopunski čimbenici prometa, klimatski uvjeti, sredstva za upravljanje prometom, zakoni i propisi, nadzor prometa,

Pitanja:

1. Nabrojite dopunske čimbenike sigurnosti prometa.2. Nabrojite klimatske čimbenike sigurnosti prometa i objasnite kako oni utječu na

sigurnost prometa.3. Objasnite vezu između sredstava za upravljanje i sigurnosti prometa.4. Kako zakoni i propisi utječu na sigurnost prometa?5. Objasnite vezu između nadzora nad prometom i sigurnosti prometa.


80. TEMA: Otpori u kretanju i stabilnost vozilaTCP 3.r

VMV 3.r

1. OTPORI U KRETANJUDinamika gibanja vozila temelji se na trenju između kotača i podloge, odnosno nakotrljanju kotača.Gibanju vozila prilikom polaska vozila s mjesta ili tijekom vožnje, suprotstavljaju se razni otpori, koje možemo svrstati u dvije skupine:

• unutarnji otpori pri gibanju vozila • vanjski otpori pri gibanju vozila.

Ovi otpori savladavaju se snagom motora.

Unutarnji otpori, kao što sama riječ kaže, nastaju uslijed trenja unutar konstrukcije samog vozila, a mogu se podijeliti na:

• otpore u prijenosnim mehanizmima, koji se pojavljuju prilikom prijenosa inicirane vučne snage motora do pogonskog kotača

• otpore u ležajima rotirajućih dijelova vozila.

Vanjski otpori nastaju djelovanjem vanjskih sila na vozilo u gibanju.Vanjske otpore gibanja vozila uvjetovali su, uz konstrukcijska rješenja vozila, i vanjski utjecaji, kao što su: nagib ceste, ravnost i hrapavost kolnika, jačina, pravac i smjer puhanja vjetra.Najznačajniji vanjski otpori su: otpor kotrljanja, otpor zraka, otpor ubrzanja, otpor savladavanja uspona (otpor penjanja).Otpor kotrljanja i otpor zraka su stalni, dok su otpor uspona i otpor ubrzanja otpori koji se javljaju povremeno.

U daljnjem izlaganju nećemo proučavati unutarnje otpore, jer je to obuhvaćeno u okviru predmeta "Cestovna motorna vozila", već ćemo ih obuhvatiti koeficijentima unutarnjih otpora. Nas prvenstveno zanimaju vanjski otpori, koji su veći i značajniji,stoga ćemo svaki od navedenih otpora posebno obraditi.

Otpori OpisOtpor kotrljanja javlja se pri kotrljanju kotača po podlozi (cesti), a

predstavlja zbroj sila koje savladavaju unutarnje otpore trenja u materijalu pneumatika pri njegovoj deformaciji, deformaciji podloge (ceste), trenju površine pneumatika o podlogu (cestu), trenju u ležajevima gonjenih kotača i među dijelovima ovjesa pri njihovu deformiranju. Veličina otpora kotrljanja funkcija je sile težine vozila i koeficijenta otpora kotrljanja, ovisno o:


unutrašnjem trenju u pneumatiku, izvedbi i stanju pneumatika, tlaku zraka u pneumatiku, valovitoj deformaciji gazećeg sloja pneumatika, titranju kotača, izvedbi i stanju kolnika, otporu sloja vode, brzini vožnje itd. Otpor kotrljanja na uzbrdici funkcija je sile težine vozila, koeficijenta otpora kotrljanja i kosinusa kuta uspona.

Otpor savladavanja uspona djeluje kod gibanja vozila na cesti s uzdužnim nagibom i on je komponenta težine vozila, koja je paralelna s podlogom. Veličina otpora savladavanja uspona funkcija je sile težine vozila i sinusa kuta uspona. Kako su kutovi vrlo mali, do 10 stupnjeva,nećemo u običnom računu napraviti veliku pogrešku ako sinus kuta, odnosno tangens kuta zamijenimo usponom izraženim u postotku.

Ukupan otpor ceste dobijemo kada zbrojimo otpor kotrljanja na usponu i otpor savladavanja uspona.

Otpor ubrzanja je inercija ili tromost vozila, a pojavljuje se kod gibanja vozila s mjesta ili pri povećanju brzine vozila, nakon jednolikog gibanja. Ovaj otpor u sebi sadrži: otpor sile težine vozila, koju treba ubrzati translatorno i otpor mase rotirajućih dijelova vozila, koje treba ubrzati rotacijski. Veličina otpora ubrzanja funkcija je sile težine vozila, ubrzanja sile zemljine teže, ubrzanja vozila i koeficijenta mase u rotaciji.

Otpor zraka Pri gibanju vozila kroz zrak, na vozilo djeluju sila dinamičkog tlaka na čelnu površinu vozila, sila trenja između strujnica zraka i vozila te sila depresije i vrtloženja strujnica zraka, a sve ih nazivamo otpor zraka. Veličina otpora zraka funkcija je relativne brzine zraka prema brzini vozila, gustoće zraka, veličine čeln površine vozila i oblika vozila, odnosno koeficijenta otpora oblika ili koeficijenta aerodinamičnosti vozila.

Ukupni otpor vožnje Ako zbrojimo: otpor kotrljanja, otpor savladavanja uspona, otpor ubrzanja i otpor zraka, dobivamo ukupni otpor vožnje. Da bi vozilo savladavalo ove otpore vožnje, kao i unutrašnje otpore, potrebno je da u vozilu bude ugrađen motor određene snage. Snaga motora funkcija je otpora vožnje, brzine kretanja i koeficijenta iskorištenja snage na kotačima. Specifična snaga vozila je odnos između snage motora i ukupne sile težine vozila.


2. STABILNOST VOZILA

Trasa ceste se ne smije projektirati u dužem pravcu, bilo zbog terena kojim prolazi ili pak estetskih razloga. Između pravaca se umeću zavoji koji su izvedeni u pravilu od luka kružnice i dvije prelaznice. Pri kružnom gibanju na vozilo djeluju dvije sile: centripetalna, koja nastoji vozilo približiti središtu i centrifugalna, koja nastoji udaljiti vozilo od središta vrtnje.

Djelovanjem centrifugalne sile u težištu vozila narušava se stabilnost tako da nastaje bočno klizanje - zanošenje vozila na kolniku ili prevrtanje samog vozila.Prevrtanje vozila nastupa kada zbroj opterećenja unutarnjih kotača (bližih središtu zavoja) postane jednak nuli, odnosno kada pravac rezultante centrifugalne sile i sile težine vozila djeluje izvan traga dodira vanjskih kotača i kolnika.Zanošenje vozila - bočno klizanje - nastaje kada svi kotači ili kotači samo jedne osovine izgube sposobnost održavanja staze vozila, tj. kada rezultanta centrifugalne sile i vučne sile postane veća od sile trenja, odnosno kada iziđe iz kruga maksimalne adhezijskee sile. Tadadolazi do klizanja, zanošenja vozila u smjeru rezultante vučne i centrifugalne sile.

Putanja vozila u zavojuPreupravljanje – nadupravljanje-zanošenje stražnjeg dijela vozilaPreupravljanje je stanje u kojem stražnji kraj vozila nije pod kontrolom. Ovakvo stanje vozila nije česta pojava, daleko češće se dogodi podupravljanje vozilom. Preupravljanje je karakteristično za vozila s pogonom na stražnjim kotačima. Preupravljanje je rezultat postizanja maksimalnih sila prianjanja (trenje / adhezijske sile između pneumatika i podloge) koje mogu ostvariti stražnji pneumatici.

Više na:http://www.petabrzina.com/preupravljanje-zanosenje-straznjeg-dijela-vozila


Podupravljanje – proklizavanje prednjih kotačaPodupravljanje, rezultira proklizavanjem prednjih kotača automobila. Prilikom podupravljanja vozilom potreban je širi luk kako bi se savladao zavoj, a postoji i velika opasnost od izlijetanja iz zavoja. Ipak, podupravljanje se smatra “stabilnim” stanjem vozila, za razliku od zanošenja stražnjeg dijela vozila.

Više na: http://www.petabrzina.com/podupravljanje-proklizavanje-prednjih-kotacaUtjecaj centrifugalne sile na gibanje vozila u zavoju promatran je preko granične brzine na prevrtanje i zanošenje vozila u dvije različite izvedbe zavoja i to: onaj koji nema poprečni nagib kolnika i onaj koji ima poprečni nagib kolnika.Sile koje djeluju na teret tijekom prijevoza uzrokovane su različitim pokretima zbog načina prijevoza. Te sile djeluju na teret u vozilu kao gravitacijska sila i sila trenja koje pokušavaju teret držati na vozilu, a centrifugalna sila, sila usporenja i ubrzanja te vibracijske sile, mogu izazvati klizanja, „letenje” i lutanja po teretnom prostoru samog vozila.

Ključne riječi: otpori pri gibanju vozila, gravitacijska sila, centrifugalna sila, ubrzanje i usporenje vozila.

Pitanja:1. Koji otpori se javljaju pri gibanju vozila?2. Objasnite otpor kotrljanja 3. Objasnite otpor savladavanja uspona.4. Što je ukupan otpor ceste i kako izgleda njegova jednadžba?5. Objasnite otpor ubrzanja.6. Objasnite otpor zraka!7. Objasnite snagu potrebnu za savladavanje otpora vožnje!8. Što je centrifugalna sila?

81. TEMA: Kočenje i zaustavni put vozila TCP 3.r

VMV 3.rPri gibanju vozila na cesti, stalno je prisutna opasnost od iznenadne pojave pješaka ili vozila koje izlazi iz sporedne ulice. Kako bi se izbjegle posljedice tih stalno prisutnih opasnosti, vozilo mora posjedovati dobar i ispravan mehanizam za kočenje. Kočenjem vozila želimo zaustaviti vozilo. Zadatak mehanizma za kočenje je pretvaranje kinetičke energije, koju vozilo ima u pokretu u toplinsku energiju nastalu uslijed trenja papuča o doboš ili uslijed klizanja zakočenih kotača po cesti. Maksimalna sila kočenja postiže se kada je sila trenja


između kotača i podloge veća od sile kočenja, ali uz uvjet da su i momenti kočenja na kotačima proporcionalni opterećenju koja djeluju na njih. Veličina usporenja najčešće se kreće u intervalu od 1,5 do 2 m/s2.

Put reagiranja je put koje vozilo prijeđe od trenutka postojanja neke opasnosti do početka kočenja. Dužina puta reagiranja funkcija je brzine gibanja vozila i vremena reagiranja vozača. Vrijeme reagiranja vozača i vozila je vrijeme psihičke i fizičke reakcije vozača i vremena reakcije mehanizma za kočenje.

Put kočenja je put koji vozilo prevali od trenutka početka djelovanja kočnica do potpunog zaustavljanja vozila. Dužina puta kočenja funkcija je brzine gibanja, veličine vrijednosti i koeficijenta prianjanja između gume kotača i kolnika ceste i uzdužnog nagiba ceste.Rekonstrukcija brzine kretanja izračunava se pomoću jednadžbe puta kočenja. Ona je važna prilikom vještačenja prometnih nesreća.

Međusobni odnos reakcije vozača i puta kočenja

više na: http://www.triglav.ba/wps/wcm/connect/7c889590-6bbb-42d5-a3a9-605dde05dd43/1/Zaustavni+put.png?MOD=AJPERES&CACHEID=7c889590-6bbb-42d5-a3a9-605dde05dd43/1

Pri vožnji u koloni, sigurnosni razmak je izuzetno bitan!


Sigurnosni razmak pri vožnji u koloni podrazumijeva onu dužinu koja osigurava zaustavljanje vozila bez nalijetanja na vozilo ispred. Dužina sigurnosnog razmaka između vozila funkcija je brzine gibanja kolone vozila i trajanja reagiranja vozača i kočnice. Uzmemo li, da je prosječno ukupno vrijeme reagiranja, u ovom slučaju 1,8 s , dobivamo da je sigurnosni razmak između vozila (u metrima) jedak polovici veličine brzine u km/h. Ako se između dva teška i spora vozila nađe brzo putničko vozilo, a pretjecanje nije zabranjeno, potreban razmak između dva teška i spora vozila u metrima mora biti veći od zbroja brzine gibanja i dužine vozila između njih, izraženo u km/h.

Ključne riječi: zaustavni put vozila, put reagiranja, put kočenja, sigurnosni razmak.

Više na: http://www.automotorisport.hr, http://www.automanija.com,

Pitanja:

1. Opiši važnost kočenja.1. Navedi interval veličine usporenja.2. Objasni rekonstrukciju brzine gibanja vozila.3. Što je put reagiranja?4. Što je put kočenja?5. Iskaži važnost sigurnosnog razmaka pri vožnji u koloni.

82. TEMA: Potrošnja goriva i eko vožnja

TCP 3.rVMV 3.r

Potrošnja goriva je utrošena količina goriva (benzin, diesel, plin) iskorištena za pogon motora s unutarnjim sagorijevanjem s ciljem kretanja vozila na određenoj udaljenosti prevaljenoga puta. Potrošnjom energije, odnosno goriva, trošimo svoj novac, a emisijom štetnih plinova smo zagađivači s negativnim utjecajem na okoliš.

Važno je znati kako vožnja s visokim okretajima motora podiže značajno potrošnju goriva. Treba izbjegavati nepotrebna i prenagla ubrzanja i usporenja, kao i nagla kočenja, a takav će način vožnje rezultirati smanjenjem potrošnje goriva.Eko vožnja je moderan i inteligentan stil vožnje kojim, ukoliko se aktivno pridržavamo svih pravila i savjeta, može znatno doprinijeti smanjenju potrošnje goriva i smanjenju štetnih utjecaja na okoliš. Istovremeno povećavamo sigurnost i udobnost, smanjenjujemo stres i ostvarujemo značajne uštede. Ekonomičnim načinom vožnje doprinosimo većojsigurnosti u odvijanje prometa. Opravo je to osnovni razlog povezanosti između zaštite okoliša i sigurnosti prometa. Eko vožnja štedi novac, smanjuje trošenje automobila, poboljšava kakvoću zraka i, u konačnici, pridonosi očuvanju okoliša za sve nas.

Važno je shvatiti da se eko vožnjom ne odričemo komfora i uživanja u vožnji.

Najvažnija pravila eko vožnje su;


Držite jedinstven tempo vožnje, bez naglih kočenja i ubrzanja

Predviđajte prometni tok („jedrite sa zalihom snage „ do semafora ili zaustavljanja gdje želite stati)

Vozite u višim brzinama,kad je god to moguće

Izbjegavajte bespotrebna pretjecanja

Provjerite pritisak u gumama

Izbjegavajte teške terete ako su nepotrebni i uklonite sve što može smetati aerodinamicivozila

Prednosti eko vožnje

Prvenstveni cilj i prednost eko vožnje su ušteda novaca i smanjenje zagađenja okoliša. Prednosti eko vožnje možemo podijeliti u tri skupine:

Ušteda novca: Očuvanje okoliša: Utjecaj na čovjeka:

smanjuje potrošnju goriva,smanjuje troškove održavanja automobila,smanjuje broj prometnih nesreća i time nastalu štetu

smanjuje emisije stakleničkih plinova (CO2),

smanjuje lokalne emisije štetnih plinova,

smanjuje buku

smanjuje stres za vrijemevožnje ,

povećava sigurnost u cestovnom prometu,

poboljšava vozačke sposobnosti ,

povećava ugodnost u vožnjiza vozača i putnike.

Djelovanje eko vožnje na gospodarstvenike i javnost

Poduzetnici pokušavaju, već dugi niz godina, smanjiti troškove svog poslovanja, poduzimanjem različitih mjera (npr. eko vožnja) te na taj način ostvariti manje troškove. Najveći troškovi tvrtke su gorivo i plaće radnika. Edukacijom vozača i ulaganjem u njihovo znanje možemo postići željene rezultate s malim početnim ulaganjem koje će nam se kasnije vratiti, kroz uštedu na gorivu.

Više na:. http://www.ekovoznja.hr,.http://www.hak.hr/sigurnost-u-prometu/projekti/ekologija/ekovoznja,http://www.ecodrive.org/download/Disseminationlinks/croatia/vdc_ekovoznja_pmanual.pdf,http://www.eko-voznja.com,http://www.tahograf.hr/product/mix-telematics/hr/2Ključne riječi: potrošnja goriva, eko vožnja, zaštita okoliša,

1


Pitanja:

1. Što je eko vožnja?2. Nabroji značajke po kojima se eko vožnja razlikuje od klasičnog načina vožnje3. Navedi osnovna pravila eko vožnje.4. Kako eko vožnja utječe na očuvanje okoliša?5. Na koji način eko vožnja povećava sigurnost prometa?6. Da li je eko vožnja spora vožnja? Obrazloži odgovor!

83. TEMA: Propusna moć prometnice TCP 4.r

Osnovne prometne veličine i drugi važni pojmovi koje koristimo kod prometnog planiranja,kao i pripadajuća važnija objašnjenja, navedeni i pojašnjeni su u sljedećem tekstu:

Pojam ObjašnjenjeBrzina prometa - V ili v je pređeni put vozila ili pješaka [km, m]) u

jedinici vremena [h, min, s] → [km/h, m/min,m/s].

PROTOK – Q je broj vozila ili pješaka [Voz, Pj] koji u jedinici vremena prođu promatranim presjekom (prometnoj traci, kolniku, → [Voz/h, Pj/h].

Gustoća prometa je broj vozila na određenoj dužini puta (obično na 1 km) dijela poprečnog profila presjeka ceste(obično prometnog traka ili kolnika (višetrakova) → [Voz/km].

Putnička automobilska jedinica -(PAJ)

je uvjetna auto-jedinica (prosječna auto-jedinica) – koristi se za interpretiranje, odnosno proračun prometnih tokova kod prometnog planiranja (označava “težinu”, odnosno ponder vozila uprometu), → npr.:1 motocikl = 0,5 PAJ; 1 osobni automobil = 1 PAJ; 1 autobus = 2 PAJ; 1 vučnivlak = 3 do 4 PAJ.

gustoća

b


Volumen prometa ili količina prometa

je broj vozila, pješaka ili sl. [voz, pj, tramvaji, autobusi, bicikli ili sl.].

Propisna moć prometnice/ Kapacitet prometnice

je maksimalan broj vozila koji može proći određenim presjekom ceste u jedinici vremena.(PAJ/h)(tabela 2)

Prosječni godišnji dnevni promet= PGDP

je stvarni (izbrojani) ili planirani (prognozirani) volumen prometa tijekom cijele godine podijeljen s 365 dana→ [Voz/24h].

Vršni sat je najveći volumen prometa koji se ostvari tijekom 60 minuta nekoga dana = promet u satu najvećeg protoka→ [Voz/h], [Pj/h]).

Razina uslužnosti odnosno razina prometne usluge: “A” do “F”(slika 1)

predstavlja komfor vožnje tj. stupanj slobode vožnje koji opisuju uvjete vožnje koji sepojavljuju na određenoj dionici ceste (brzina,vrijeme putovanja, prekidi, sigurnost, udobnostvožnje, cijenu koštanja i dr. ( tabela 1)A Slobodan tokB Prihvatljivi slobodan tokC Stabilan tokD Približava se nestabilnom tokuE Nestabilan tokF Prisilan tok

Zagušenje na prometnicama nastaje kada je količina vozila znatno veća od propusne moći prometnice, odnosno kada jeodnos prometnog volumena i operativnogkapaciteta takav, da nastaje znatno smanjenje brzine, a ponekad i potpuni zastoj.

Kako bismo povećali propusnu moć prometnice i mjesta gdje se obavlja naplata cestarine,treba se informirati o načinu naplate. Ako ste se pripremili za putovonje u neku od zemalja gdje obavljate svoje usluge prijevoza, sigurno znate ili ste već kupili ENC- uređaj za naplatu cestarine ili ste pripremili novac zemlje u koju idete .

Elektronička naplata cestarine (ENC) jemetoda beskontaktne naplate bez posredovanja blagajnika, a proces naplate cestarine odvija se pomoću ENC-uređaja smještenog na vjetrobranskom staklu vašeg vozila i antene na naplatnoj stazi. ENC-uređaj mogu koristiti korisnici svih skupina vozila (IA, I, II, III i IV skupine).ENC uređaj može se koristiti kao

elektronički medij za plaćanje cestarine na sljedećim autocestama: autocesta "Zagreb-Split-


Ploče",Tunel Sveti Ilija, autocesta "Zagreb-Rijeka", autocesta "Bregana-Zagreb-Lipovac", autocesta B.Manastir-Osijek-Svilaj, autocesta "Zagreb- Varaždin-Goričan", naplatna postaja "Krčki most" , autocesta "Rupa-Rijeka" te na Istarskom ipsilonu, autocesti kojom upravlja Bina-Istra. Više na: http://www.vecernji.hr/hrvatska/naoruzajte-se-strpljenjem-na-zagrebackoj-obilaznici-kolone-i-do-12-kilometara-1016371

Ključne riječi: brzina prometa, protok, gustoća prometa, propusna moć prometnice, razina usluge, naplata cestarine.Pitanja:

1. Što je propusna moć prometnice?2. Nabrojte osnovne veličine prometa!3. Što je prosječni godišnji dnevni promet ?4. Što je vršni sat?5. Kada nastaje zagušenje na prometnicama?6. U koliko razreda kategoriziramo razinu uslužnosti?7. Što misliš, koji je bolji način naplate cestasrine – ručni ili automatski? Zašto?

84.TEMA - Vođenje prometnih tokova kod raskrižja u raziniTCP 4.r

Raskrižja u razini predstavljaju mjesta križanja prometnih tokova u cestovnoj mreži, a oblikovana su i uređena tako da omogućavaju funkcioniranje cestovnog prometa.Osnovni kriteriji za izbor tipa raskrižja su: sigurnost, zahtjevana propusna moć, važnost cesta koje se spajaju, ekonomičnost, estetski izgled i uklapanje u okoliš.Točke sudara ili konfliktne točke na četverokrakom raskrižju u razini- s dvosmjernim i kombiniranim upravljanjem prometa/jedna ulica je jednosmjerna, a druga dvosmjerna, što pokazuje smanjenje točaka sudara.

Točke sudara


Podjela raskrižja u jednoj razini prikazana je sljedećom tablicom:

VRSTA RASKRIŽJA

Prema načinu uređenja • kanalizirana • nekanalizirana

Prema broju krakova • pravokutno ili ortogonalno raskrižje• T- raskrižje• Y raskrižje• Višekrako ili križanje s kružnim tokom

prometa

Prema kutu križanja• pravokutno • koso

Prema načinu oblikovanja • obično raskrižje• kružni tokovi

Nesemaforizirana raskrižja predstavljaju najučestaliji element cjelokupnog cestovnog sustava te njihovo funkcioniranje značajno utječe na kvalitetu odvijanja prometa na izvangradskom sustavu cestovne mreže.Kada nesemaforizirano raskrižje prestane funkcionirati na zadovoljavajući način, trebarazmisliti o promjeni građevinsko-prometnog rješenja raskrižja, semaforizaciji ili izboru drugog tipa raskrižja.

Broj raskrižja i njihov razmak uvelike utječu na propusnu moć. Ako vozilo stigne na križanje za vrijeme zelenog svijetla,vrijeme čekanja jednako je nuli, a ako stigne na početak crvenogsvijetla, čekat će cijeli ciklus. Propusna moć prometnice naraskrižjima sa semaforima bit će manja od propusne moćiprometnice bez križanja.

Ključne riječi: raskrižje u razini, vrste raskrižja, točke sudara, prometni otoci, pješački otoci, trake za usporenje, trake sa ubrzanje.


Pitanja:

1. Iskaži definiciju raskrižja u ravnini.2. Što su konfliktne točke ili točke sudara?3. Nabroji vrste raskrižja.4. Na kojim mjestima se postavljaju nesemaforizirana raskriža?5. Navedi načela oblikoanja raskrižja.

85. TEMA: Promet na raskrižju u više razinaTCP 4.r

Na cestama višeg reda, s većim intenzitetom prometa, raskrižja s drugom prometnicom izvode se u dvije ili više razina. Takvo je rješenje preduvjet za siguran i brz promet.Izvedbom raskrižja u više razina ukida se izravno križanje te samo treba riješiti problem prijelaza vozila s jedne prometnice na drugu. Vezni element između razina je priključna rampa.Osnovni elementi koji obilježavaju raskrižje u više razina su:

• priključne rampe,• trake za usporavanje, • trake za ubrzavanje i• trake za preplitanje.

Najmanja visinska razlika kod r a s k r i ž j a u više razina treba biti 5,5 metara, u što je uračunata i debljina konstrukcije. Za savladavanje te visinske razlike potrebna je duljinapriključnih rampi od 180 do 200 metara. Kod raskrižja u tri razine, duljina priključne rampe iznosi približno 300 metara. Na mjestima priključaka na trake za usporavanje iubrzavanje polumjeri zavoja priključnih rampi ne smiju biti manji od 50 metara. Nacestama manjeg značenja 20 do 30 metara.

O snovni oblici priključnih rampi


Raskrižja oblika "lista djeteline" (slika 2) primjenjuje se na križanju dviju autocesta.Raskrižje se izvodi u dvije razine; prijelaz s jedne autoceste na desnu stranu izvodi se spomoću četiriju cesta za vezu, a prijelaz na lijevu stranu s pomoću četiriju petljipolumjera najmanje 50 metara. Takvo rješenje je dobro, ali zahtjrva veliku površinu (slika 3).

Raskrižje oblika “Lista djeteline”

Raskrižje na autocesti Ivanja Reka (Zagreb) s pripadajućom signalizacijom

Ključne riječi: raskrižja u više razina, priključne rampe, trake za preplitanje, oblici raskrišja, “list djeteline”.

Pitanja:

1. Na kojim prometnicama se izvode raskrižja u više razina?2. Kako se naziva vezni element između razina ?3. Nabroji elemente koji obilježavaju raskrižje u više razina.4. Navedi osnovne oblike prijelaznih rampi.5. Kolika je potrebna duljina, a koliki polumjer zavoja priključnih rampi?6. Na kojoj katergoriji ceste je moguće izvesti raskrižje oblika “lista djeteline”?7. Navedi glavni nedostatak raskrižja oblika “lista djeteline”.


86. TEMA: Garaže TCP 4.r

U gradovima je, s obzirom na veliko povećanje broja motornih vozila, potrebno osloboditijavne površine za tekući promet kako ne bi bile opterećene prometom u mirovanju.Površine za parkiranje osobito su potrebne na mjestima, kao što su trgovačke četvrti, športski objekti, kazališta, riječna i morska pristaništa itd., gdje se povremeno skuplja velik broj vozila. Potreban broj parkirališnih mjesta se temelji na stupnjumotorizacije.Kod nas, za potrebe urbanističkog planiranja, postoje normativi koji su specifični za

pojedine gradove.

Parkiranje izvan ulica

Parkiranje izvan ulica izvodi se na posebno izgrađenim parkiralištima ili u garažamaza parkiranje, čime se znatno rasterećuje ulična mreža.Na prikladnim većim površinama izvan uličnog prostora izgrađuju se parkirališta koja ovisno o namjeni, mogu biti: za vlastitu potrebu, za potrebe stranaka i za javnuuporabu. Kad se osigurava prostor , potrebno je odrediti način parkiranja koji moraomogućiti nezavisan ulazak i izlazak svakog vozila na parkiralište ili s parkirališta. Postoje različita rješenja: od jednorednih sustava do dvorednih s različitim kutomparkiranja.

Različiti sustavi parkiranja izan ulicaPotrebnoj površini parkirališnog stajališta treba dodati površinu prometne trake za dolazak iodlazak vozila.

Javne garaže

Javne garaže -zatvoreni čuvani prostori gdje korisnik može na izvjesno

vrijeme pohraniti svoje vozilo. U pravilu, pohrana vozila naplaćuje se na vrlo sličan način kao i parkiranje vozila na komercijalnim parkiralištima.

Prednosti javnih garaža: • Zaštita vozila od atmosferilija• Bolja mogućnost nadzora nad parkiranim vozilima• Teži neautorizirani pristup vozilima u garaži


• Veća koncentracija vozila po jedinici zemljišta

Oprema garaža Javne garaže koriste istu opremu kao i komercijalna parkirališta, ali se oprema dopunjava nizom dodatnih uređaja namijenjenih kontroli dodatnih parametara, kao što su: zauzeće svakog parkirnog mjesta, snimanje automobila sa svih strana prilikom ulaska i izlaska s parkirališta, prepoznavanje registarske tablice, boje automobila i vozača i slično.Kod ovih postrojenja potrebno je posebnu pažnju posvetiti intenzivnoj ventilaciji prostora kako bi se spriječile neželjene situacije trovanja korisnika garaže.

Vrste garaža Prema smještaju:• iznad površine zemlje (npr. namjenska zgrada)• ispod zemlje (npr. podrum poslovne zgrade)• kombinirana samostojeća zgrada s podrumom,

isključivo namijenjena parkiranju vozila

Prema rukovanju vozilima:• s preuzimanjem vozila na paletu u fiktivnoj garaži te

daljnjim rukovanjem vozilom putem automatiziranog sustava prenosila i dizala

• s parkiranjem vozila na parkirno mjesto od strane korisnika garaže

Prema stupnju automatizacije:

• s niskom razinom automatizacije• sa srednjom razinom automatizacije• s visokom razinom automatizacije

Naplata

Primjer cjenika za naplatu parkiranja

Svaki grad propisuje načine i tarife korištenja javnih garaža. Najčešće su to naknade po satu, danju i noću, mjesečne karte, dnevne parkirne karte, tjedne parkirne karte, mjesečne dnevne karte i mjesečne noćne karte. Naplatu je moguće obaviti mobilnim telefonom, novcem na automatu za parkiranje ili novcem kod djelatnika garaže.


Načini naplate parkiranja u javnim garažama:

Naplatu parkiranja u javnim garažama moguće je izvesti na dva načina:• plaćanje mobilnim telefonom • plaćanje na parkirnom aparatu

Naplata parkiranja mobilnom aplikacijom i parkirnim aparatomPostupak naplate parkiranja u javnoj garaži putem mobilne aplikacije1. Ulazak u garažu

korisnik iz automata uzima parkirnu kartu s jedinstvenim serijskim brojem.

2. Prije izlaska iz garaže napišite SMS koji sadržava jedinstveni serijski broj parkirne karte (npr. 0129402)

Napišite m-garage broj 708080

na koji šaljete SMS.4. Pošaljite SMS

SMS s jedinstvenim serijskim brojem parkirne karte na m-garage broj 708080

5. Potvrda za plaćeno parkiranjem-garage centar šalje korisniku povratnu

SMS poruku kojom se potvrđuje plaćanje, a korisnik ima 15 minuta za izlazak iz garaže.

6. Izlazak iz garažekorisnik treba umetnuti parkirnu kartu u izlazni automat. Ukoliko korisnik ne izađe iz garaže za 15 minuta, sustav šalje SMS poruku kojom obavještava korisnika o isteku vremena za izlazak.

Ključne riječi: promet u mirovanju, parkiranje, parkiralište, garaža, načini parkiranje, naplata.Zanimljivost na: http://www.lindab.com/fr/pro/cases/Pages/Public%20open%20air.aspxhttp://www.woehr.de/en/project/items/luxemburg-parksafe-582.htmlhttp://www.woehr.de/en/all-projects.html

Pitanja:1. Što je promet u mirovanju?2. Gdje je moguće izvesti parkiranje vozila izvan ulice?3. Iskaži definiciju javne garaže.4. Navedi prednosti parkiranja u javnim garažama.


5. Nabroji vrste garaža prema smještaju.6. Navedi vrste garaža prema rukovanju vozilomn.7. Navedi vrste garaža prema stupnju automatizacije8. Tko propisuje tarife i načine korištenja javnih garaža?9. Opiši način naplate parkiranja u javnoj garaži putem mobilne aplikacije.

87. TEMA: Promet pješakaTCP 4.r

Pješaci su najranjivija skupina sudionika u prometu. Prilikom naleta bilo koje vrste vozila, gotovo u pravilu teško stradavaju. Pješaci se kreću gradom najčešće kolnikom, a cestu prelaze na pješačkim prijelazima - bez ili sa semaforom. Na dionicama cesta koje su dobro osvijetljene manje je prometnih nesreća nego na onim dionicama koje nemaju rasvjetu ili su vrlo slabo osvijetljene. U prometu je jako važno dobro vidjeti, ali i biti viđen.Primarne karakteristike pješačkog prometnog toka na pješačkim prometnicama su po prirodi slične karakteristikama toka vozila na dionici ceste.Kao i kod prometnog toka vozila na dionici ceste, postoje brojni indikatori stupnja mobilnosti za pješačke tokove na pješačkim prometnicama. To su: mogućnost slobodnog izbora brzine kretanja pješaka, mogućnost prestizanja sporijih pješaka i mogućnost kretanja u pravcu.Zakonska obveza vozača je da obrati posebnu pozornost na pješake. Imajte na umu da se odgovornost za stradavanje pješaka uglavnom pripisuje vozačima, iako su , vrlo često,sami pješaci i njihovo ponašanje uzrok prometnih nesreća i stradavanja u njima. Niz inovativnih metode ili metode u kojima se koristi suvremena tehnologija, mogu unaprijeditielemente sigurnosti u zoni pješačkih prijelaza (slika 2).

Različita rješenja prometnog svjetla s „brojačem“ faze prometnog svjetla na pješačkom prijelazu


U praksi se koriste i razne vrste materijala taktilnih površina te čitav niz drugih rješenja koja povećavaju sigurnost pješačkihprijelaza (zvučni semafor, spušteni rubnjak kolnika, taktilna traka za invalide)

Važna pravila kojih se trebate pridržavati ako ste pješak u prometu:1. Ako ideš pješice, hodaj nogostupom ili drugom površinom koja je za toodređena.2. Kolnik koristi samo u iznimnim slučajevima Ako ga koristiš - hodaj što bližerubu

kolnika.3. Kada se kolnikom krećeš u skupini, uvijek hodajte jedan izadrugoga.4. Svoje ponašanje prilagodi prometnim uvjetima i ne čini ništa što nijeu skladu s

prometnim propisima. Svojim postupcima ne dovodi ostale sudionikeu prometu udvojbu.

5. Na raskrižjima na kojima prometom upravlja policajac ili se prometomupravlja semaforima, prelazi kolnik samo onda kada ti je to dopušteno znakom policajca ilisvjetlom semafora.

6. Za prijelaz preko kolnika koristi obilježeni pješački prijelaz ili pothodnike zapješake.

7. Ako na cesti ne postoji obilježeni pješački prijelaz ili je udaljen više od 50 m unaselju ili 100 m izvan naselja, a cestu moraš prijeći, obrati pozornost na promet vozila,a naročito na njihovu udaljenost i brzinu.

8. Ne stupaj na kolnik ako se njime krećuvozila i ne ometaj svojim postupcima njihovo kretanje.

9. Noću, u uvjetima smanjene vidljivosti, nosi svjetliju odjeću ili odjeću koja na sebiima reflektirajuće tvari.

10. Kolnik, biciklističku stazu ili traku uvijek prelazi pažljivo i najkraćim putem - uzobveznu provjeru - nailaze li vozila s lijeve ili desne strane.

11. Ne trčipreko kolnika, ne istrčavaj naglo iza ili ispred vozila.

Ključne riječi: pješački prijelaz, vidjeti i biti viđen, mobilnost pješaka, zvučni semafor, taktilna traka.

Pitanja: 1. Navedi indikatore stupnja mobilnosti za pješačke tokove2. Opiši zonu pješačkih prijelaza3. Navedi barem tri pravila kojih se treba pridržavati pješak u prometu.


15.AGENCIJSKI POSLOVI

88.TEMA - Poslovi pomorskog agentaTLŠ 4.r

Pomorski agent je u načelu predstavnik brodovlasnika, tj. brodara. Pomorski agent zastupa i predstavlja brodara u pomorskom poslovanju. U ime brodara zaključuje brodarske, vozarske i druge ugovore. U lukama se bavi prihvatom i otpremom brodova, zastupa interese brodara pred državnim i ostalim organima u dotičnoj zemlji te pruža ostale usluge brodu, brodaru, zapovjedniku, posadi, putnicima i sl.. Pomorski agenti su članovi FONASBA-međunarodne federacije nacionalnih udruženja pomorskih agenata sa sjedištem u Londonu (slika 1).

Logo međunarodne udruge pomorskih agenata

Poslovi pomorskog agenta:

prihvaćanje i otpremanje brodova, zastupanje, posredovanje, sklapanje ugovora, pribavljanje posade, prodaja putnih kartata

Pomorski agenti mogu zastupati

brodara, brodovlasnika, vozara, vlasnika tereta, osiguravatelja.

Kategorizacija agenata prema području djelovanja:

• lučki agenti (prihvat i otprema broda u luci);• agenti posrednici pri sklapanju ugovora o prijevozu (traže s jedne

strane teret, a s druge brod);• agenti tereta (zastupaju vlasnike tereta);• agenti osiguratelja (sklapaju ugovore o osiguranju).

Kategorizacija agenata prema širini ovlaštenja:

• Opći (generalni) koji temeljem opće (generalne) punomoći obavlja sve poslove u luci u ime brodara.

• Posebni (specijalni, ad hoc) koji je ovlašten temeljem posebne punomoći za samo jedan posao.

• Povremeni ili stalni s ograničenim i neograničenim ovlastima Poslovi prihvata broda koje obavlja agent:

• obavještava lučkog pilota o dolasku broda te s privezivačima dogovara vez broda i upotrebu lučkih tegljača

• obavještava lučke vlasti o dolasku broda u luku • omogućava brodu ostvarivanje kontakta s lučkim vlastima kao što su:

lučka kapetanija,carinske vlasti, zdravstvene (sanitarne) i veterinarske vlasti

• sa zapovjednikom razmjenjuje svu neophodnu dokumentaciju vezanu za teret koji treba ukrcati ili iskrcati

• prati ukrcaj i iskrcaj tereta i o tome sastavlja odgovarajuće dokumente


• vodi evidenciju o troškovima koje je imao vezano za boravak broda u luci

Poslovi otpreme broda koje obavlja agent:

• provodi formalno pravne aktivnosti kako bi brod mogao napustiti luku• ispostavlja teretnice, sačinjava manifest tereta, pribavlja carinske

isprave, vrši obračun vozarine i naplatu • ovjerava dokumente koji su neophodni za isplovljenje

Poslovi povezani sukrcajem i iskrcajem tereta

• poslovi ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja tereta • prati sve poslove vezano za teret • obavlja i poslove marketinga (lista kretanja broda, reklamiranje novih

linija i novih brodova, objavljivanje tarifa i dr.) • poslovi rezervacije teretnog prostora - „bukiranje“

Ključne riječi: pomorski agent, poslovi pomorskog agenta, prihvat i otprema robe,

Više na : http://www.nova.hr/ecarinskiotpremnik-luckihttp://www.carina.hr/Carina/Neum.aspx

Pitanja:

1. Tko je pomorski agent?2. Koji su poslovi pomorskog agenta?3. Koga mogu zastupati pomorski agenti?4. Što znači žuta zastava na brodu?

89. TEMA: Poslovi pomorskog agenta_Opći postupak dolaska broda u lukuTLŠ 4.r

Opći postupak dolaska broda u luku opisan je u sljedećoj tablici:Zapovjednik broda 72 sata, 48 sati i 24 sata prije dolaska u luku obavještava svog pomorskog

agenta o točnom vremenu dolaska broda.Agent organizira prihvat broda na način da najprije obavještava lučku pilotažu o

vremenu dolaska broda pred luku. Obavještava privezivače i tegljače o vremenu dolaska broda i vezu gdje će se brod vezati . Obavještava lučke vlasti o vremenu dolaska broda i vezu.

Dokumenti Brod na dolasku u luku mora imati sve pripremljene dokumente koje zahtijevaju lučke vlasti.Dokumenti se uglavnom odnose na razne svjedodžbe koje brod mora imati da bi mogao ploviti, popis posade, zdravstvenu izjavu, manifeste tereta, manifeste posade, brodski manifest, ovlaštenja posade i ostali niz dodatnih dokumenata.

Privez broda Kad se brod veže na brod, najprije dolaze zdravstveni i veterinarski inspektor i kad ustanove da je zdravstveno stanje na brodu u redu, brod dobiva slobodan promet s kopnom.S jarbola se skida žuta zastava (stavlja se na jarbol prije uplovljavanja) što znači da je brod dobio dozvolu za slobodan promet s kopnom. Slobodan promet može se dobiti i radio vezom , što ovisi u kojim je lukama brod bio u zadnje vrijeme.

Lučke vlasti Tada na brod dolaze lučke vlasti tj. predstavnici lučke kapetanije, carine, primatelja tereta, luke, predstavnici krcatelja i agent.Kada se obave lučke formalnosti tj. pregledi svjedodžbi i dokumenata, brod može započeti s trgovačkim operacijama (slika 2).


Iskrcaj tereta s brodaviše na : http://www.portdubrovnik.hr

Ključne riječi: zapovjednik broda, dokumenti, lučke vlasti.

Pitanja:1. Koje dokumente mora imati brod kod uplovljavanja u luku?2. Što znači žuta zastava na brodu?

90. TEMA: Poslovi zračnog agenta

TLŠ 4.r

Zračni agent je fizička ili pravna osoba koja ima ovlasti organizirati i provoditi zračni prijevoz. Krovna organizacija za provođenje putničkog i probnog civilnog zračnog prometa (International AviationTransport Organisation – IATA) određuje pravila i način na koji zračni agenti obavljaju svoj posao.

Agent koji stekne uvjete i dobije ovlaštenje od strane IATA-e dobiva status IATA robnog agenta i broj pod kojim je registriran u registru agenata (slika 1). Poslovima zračnog agenta mogu se baviti i agenti koji nisu registrirani kod IATA-e, ali nemaju ovlasti izdavanja glavnih i popratnih zrakoplovnih dokumenata. Glavni zrakoplovni dokumenti su zračni teretni list i robni manifest, a u popratne dokumente ubrajaju se veterinarsko uvjerenje za žive životinje, uputa pošiljatelja o rukovanju sa specijalnim kategorijama robe, oružani list i sl.

Oznaka agenta ovlaštenog od IATA-e

Osnovne zadaće robnog agenta su:• prihvat i otprema tereta i pošte• izdavanje prijevozne dokumentacije• međunarodno otpremništvo• prihvat i otprema specijalnih kategorija pošiljaka (lakopokvarljiva roba, žive životinje,

teška pošiljka, opasne pošiljke, vrijednosne pošiljke)• skladištenje• dostava robe• rendgenska kontrola robe i pošte• osiguranje pošiljaka


Zrakoplovni robni agenti obavljaju prijevoz pošiljaka na principu „od vrata do vrata“, što znači da prijevoznički posao započinje preuzimanjem pošiljke od pošiljatelja i završava uručivanjem pošiljke primatelju.

Specijalne kategorije tereta zahtijevaju i specijalne uvjete prihvata, skladištenja i prijevoza pa zrakoplovni robni agent mora biti opremljen za manipuliranje ovakvim kategorijama pošiljaka (mogućnost skladištenja na vrlo niskim temperaturama za lakopokvarljive pošiljke, kavezi za prijevoz živih životinja, specijalni kontejneri obloženi olovom za prijevoz radioaktivnih materijala, organizacija dodatnih mjera sigurnosti kod prijevoza vrijednosnih pošiljaka, mehanizacija za ukrcaj/iskrcaj teških tereta iz zrakoplova).

Kontejner za prijevoz malih životinja i obavezna naljepnica za svaku pošiljku živih životinja

Svaki posao prihvata, otpreme i prijevoza pošiljke na prijevoz zrakoplovom izvodi se u dvije faze:

• faza izrade dokumentacije• faza fizičkog prihvata pošiljke na prijevoz

U fazi izrade dokumentacije, zrakoplovni agent ispisuje obavezne i popratne dokumente za pošiljku koju je prihvatio na prijevoz. Zrakoplovni teretni list sadrži sve podatke o pošiljatelju, primatelju pošiljke, prijevozniku, ruti putovanja, pošiljci, a budući da sadrži i cijenu prijevoza, možemo ga smatrati računom za prijevoz pošiljke. Glavni robni manifestpredstavlja uputu ukrcajnom osoblju o smještaju pošiljke u teretni prostor zrakoplova. U ovoj fazi agent ispunjava i popratne dokumente, ovisno o vrsti pošiljke koja je prihvaćena na prijevoz.

Izradom prijevozne dokumentacije započinje faza fizičkog prihvata pošiljke na prijevoz. Prije stvarnog preuzimanja pošiljke, agent je dužan provjeriti slijedeće parametre:

• težinu i dimenzije pošiljke• sadržaj pošiljke• pakiranje pošiljke• obilježavanje pošiljke

Težina i dimenzije pošiljke trebaju biti u granicama teretnog prostora zrakoplova, sadržaj pošiljke mora odgovarati sadržaju navedenom u glavnim prijevoznim dokumentima i ne smije ugrožavati sigurnost leta. Pakiranje mora udovoljavati propisima i biti takvo da izdrži manipulaciju ukrcajno/iskrcajnog osoblja.


Svaka pošiljka u zračnom prometu mora biti obilježena naljepnicom zračnog teretnog lista, a specijalne kategorije tereta i dodatnim naljepnicama.

Dodatne naljepnice za prijevoz restriktivnih pošiljaka

Pošiljka ne smije biti prihvaćena na prijevoz ukoliko jedan od navedenih parametara ne odgovara pravilima prijevoza ili izravno utječe na sigurnost zrakoplova, posade, putnika, prtljage, robe i pošte.

U putničkom prometu, zrakoplovni agenti su ovlašteni od strane zrakoplovnog prijevoznika i mogu u njegovo ime prodavati zrakoplovne karte. Osim kod zrakoplovnog prijevoznika, karte za putovanje zrakoplovom moguće je kupiti u turističkim agencijama ili kod drugog zrakoplovnog prijevoznika.

Ključne riječi: zračni agent, teretni list, robni manifest, kontejner.

Pitanja:

1. Iskaži definiciju zrakoplovnog agenta.2. Navedi razliku između agenata koji su ovlašteni kod IATA-e i onih koji to nisu.3. Nabroji osnovne zadaće zrakoplovnog agenta.4. Opiši prijevoz „Od vrata do vrata“.5. Nabroji faze prihvata na prijevoz pošiljke u zračnom prometu.6. Koje dokumente za prijevoz tereta izrađuje zrakoplovni agent?7. Koje parametre provjerava zrakoplovni agent?8. U kojem slučaju pošiljka ne smije biti prihvaćena na prijevoz zrakoplovom?


16.MEĐUNARODNO POSLOVANJE

91.TEMA - Izvođenje vanjskotrgovinskog poslaTLŠ 3.r

Vanjska trgovina(VT) je gospodarska djelatnost koja obuhvaća razmjenu roba i usluga s inozemstvom, odnosno ukupnu razmjenu materijalnih i nematerijalnih dobara između zemalja.

Glavne značajke VT su da se ostvaruje u sučeljavanju različitih vanjskotrgovinskih i monetarnih sustava, uz ekonomsko-politička ograničenja pojedinih država, s različitim

deviznim sustavima, usklađeno s međunarodnim konvencijama, običajima i praksom te primjenom složenih tehnika plaćanja i korištenjem posebne dokumentacije i procedura.Organizacija VT poslovanja ovisi o društvenom uređenju i stupnju gospodarskog razvoja, a djelatnici koji obavljaju vanjskotrgovinske poslove moraju posjedovati posebna znanja i

vještine.Glavni zadatak VT je kupovati (uvoziti) po najpovoljnijim uvjetima robu koje nema ili ima u nedovoljnim količinama na domaćem tržištu i prodavati (izvoziti) po najpovoljnijim uvjetima domaću robu i usluge na inozemno tržište.Vanjskom trgovinom mogu se baviti proizvodna tvrtkakoja obavljaju izravan uvoz i izvoz vlastitih proizvoda i usluga te specijalizirane vanjskotrgovinske tvrtke kojeposreduju između proizvođača i potrošača roba i usluga. U

svome radu moraju poštivati poslovnu etiku i poslovni moral.Ugovaranje VT poslova ostvaruje se kupoprodajnim ugovorom. Kupoprodajni ugovor je dvostrani ugovor o razmjeni robe za novac, pri čemu jedna strana (prodavatelj) preuzima obvezu isporučiti robu, a druga strana (kupac) isplatiti ugovorenu cijenu.Kupoprodajni ugovor je sastavljen od bitnih i nebitnih elemenata.Bitni elementi kupoprodajnog ugovora su oni bez kojih ugovor ne može biti zaključen, a to su: predmet kupoprodajnog ugovora i cijena. Nebitni elementi ugovora su svi elementi bez kojih ugovor može biti zaključen, kao npr..: odredbe o načinu transporta, o osiguranju robe pri komisionom poslu, o zateznim kamatama i dr.Uobičajeni elementi kupoprodajnog ugovora o izvozu, odnosno uvozu između poslovnih partnera iz različitih zemalja , su sljedeći: naziv ugovornih strana, naziv dokumenta, predmet kupoprodaje, količina predmeta kupoprodaje, kvaliteta predmeta kupoprodaje, način pakiranja i ambalaža, cijena predmeta kupoprodaje s naznakom valute plaćanja , paritet isporuke, način plaćanja, instrument plaćanja, rok isporuke, kvantitativno i kvalitativno preuzimanje robe , garancije, ugovorna kazna (penali), viša sila, rješavanje sporova , stupanje ugovora na snagu i ostale klauzule.Ugovaranje cijene u VT ima presudni značaj za rezultat ukupne poslovne transakcije. Izvoznik nastoji za određenu kvalitetu robe/usluge koju nudi kupcu postići najveću moguću cijenu, kojom pokriva sve troškove i ostvaruje određenu dobit. S druge strane, uvoznika zanima , je li cijena u skladu s kvalitetom predmeta kupoprodaje?


Ugovaranju cijene prethodi kalkulacija cijene. Kalkulacija je matematički izračun cijene, dijela cijene ili rezultata nekog poslovnog pothvata. Osnovne metode pri izradi kalkulacija su progresivna, retrogradna i diferencijalna metoda.U kupoprodajnom se ugovoru cijena utvrđuje posebnom klauzulom u kojoj su obuhvaćeni:visina cijene,valuta u kojoj je cijena izražena,paritet isporuke za koji cijena vrijedi,podaci o ambalaži (ovisno je li ambalaža uračunata u cijenu ili nije) i određenipopusti u cijeni.Ovisno o vrsti robe i tržišnim okolnostima, prodajne se cijene robe mogu utvrditi ili ugovoriti kao fiksne cijene, burzovne cijene ili klizne cijene.U VT su poznate sljedeće vrste cijena: osnovna cijena, prosječna cijena, orijentacijska cijena, cijena proizvođača, cijena prema korisnom sadržaju, tržišna cijena, svjetska cijena, monopolska cijena, damping-cijena, klizajuća, burzovna cijena U praksi se, radi pospješivanja prodaje, odobravaju različiti popusti kao npr.: rabat, kombinirani ili progresivni popust, bonus, kasa skonto i drugi.Tijekom pripreme, izvršavanja i završetka VT posla izrađuju se kalkulacije. Radi donošenja odluke o prihvaćanju nekog posla i radi utvrđivanja cijene izrađuje se pretkalkulacija. Za provjeru realizacije posla izrađuje se kontrolna kalkulacija, a za potrebe računovodstva -konačna (obračunska) kalkulacija.Najvažnije kalkulacije u vanjskoj trgovini su: kalkulacije izvoznih i kalkulacije uvoznihposlova.Pri izradi kalkulacije cijene izvoznog posla polazi se od moguće prodajne cijene na određenom tržištu. Inozemnom kupcu se nudi prodajna cijena na određenom paritetu dobivena tako da se fakturnoj cijeni pribroje zavisni troškovi (u zemlji i u inozemstvu) i naknada izvozniku. Kalkulacija uvoznog posla sastavlja se takoda se nabavnoj cijeni uvozne robe u stranoj valuti dodaju svi troškovi u inozemstvu i u zemlji uvoznika, da bi se dobila konačna cijena uvoza predmeta kupoprodaje na paritetu franko skladište krajnjeg korisnika u zemlji. U vanjskotrgovinskom poslovanju pojavljuje se cijeli niz različitih isprava i dokumenata.Osnovnu dokumentacijuu VT čine: robni dokumenti, prijevozni dokumenti, dokumenti o osiguranju, carinske i bankovne isprave.

Osnovna dokumentacija u vanjskotrgovinskom poslovanju.

Neki od dokumenata su propisani međunarodnim konvencijama i unificirani su u svim zemljama potpisnicama, a neki su nastali na osnovi nacionalnih propisa zemalja poslovnih partnera.

Ključni pojmovi: vanjskotrgovinsko poslovanje, vanjskotrgovinske tvrtke, ugovaranje posla, kupoprodajni ugovor, elementi kupoprodajnog ugovora, ugovaranje cijena, kalkulacija cijene, dokumentacija u vanjskotrgovinskom poslovanju

ROBNI DOKUMENTI

•trgovačka faktura •lista pakiranja •specifikacija robe •različiti oblici

potvrda (o podrijetlu, sanitarna, veterinarska...)

•skladišnica

PRIJEVOZNI DOKUMENTI

•pomorske i riječne teretnice,

•teretni listovi •špediterske

potvrde •ostale prijevozne

isprave

DOKUMENTI O OSIGURANJU ROBE

•generalna polica •pojedinačna polica, •certifikat

osiguranja •potvrda o

osiguranju

CARINSKE ISPRAVE

•jedinstvena carinska deklaracija

•deklaracija o carinskoj vrijednosti robe

•karnet TIR •karnet ATA

BANKOVNA DOKUMENTACIJA

•nalozi za plaćanje u inozemstvo

•instrumenti plaćanja ili naplatebankovne garancije

•izvještaji o deviznom priljevu


Pitanja za provjeru znanja:

1. Što je vanjska trgovina?2. Navedi značajke vanjske trgovine.3. Što je glavni zadatak vanjske trgovine?4. Tko obavlja polove vanjske trgovine?5. Što je kupoprodajni ugovor?6. Koji su elementi kupoprodajnog ugovora?7. Kako se određuje kupoprodajna cijena?8. Koje dokumentacija se koristi u vanjskotrgovinskom poslovanju?

92.TEMA - Tehnika klasičnog izvoza i uvozaTLŠ 3.r

Svaka država je ovisna o razmjeni s inozemstvom.Izvoz omogućuje raspolaganje devizama potrebnim za uvoz proizvoda i korištenje usluga iz inozemstva. Za razliku od izvoza, uvoz se javlja u funkciji podmirenja potreba domaćeg stanovništva i domaće privrede robom i uslugama kojih na domaćem tržištu uopće nema ili ih nema u dovoljnim količinama.

Tehnika izvršenja izvoznog poslaIzvoz se ubraja u redovite vanjskotrgovinske poslove kod kojih se prodavatelj nalazi u zemlji, a kupac u inozemstvu.

Sudionici izvoznog posla su: izvoznik, inozemni kupac, poslovna banka izvoznika, poslovna banka inozemnog kupca, otpremnik izvoznika, otpremnik inozemnog kupca, prijevoznik, osiguravatelj, organizacija za kontrolu, HGK, carinarnica, dokumentarno devizna kontrola HNB, državni inspektorati.

Izvršavanje izvoznog posla dijeli se u tri karakteristične faze: pripremne radnje, ugovaranje posla , operativno izvršenje te zaključne radnje.


Tehnika izvršenja izvoznog posla

Tehnika izvršenja uvoznog posla

Uvoz znači kupnju robe i usluga u inozemstvu i plaćanje uvezene robe ili obavljene usluge inozemnim proizvođačima. Sudionici uvoznog posla su: uvoznik, inozemni dobavljač, poslovna banka uvoznika, poslovna banka inozemnog dobavljača, otpremnik uvoznika, otpremnik inozemnog dobavljača, prijevoznik, osiguravatelj, organizacija za kontrolu, HGK, carinarnica, dokumentarno devizna kontrola HNB, državni inspektorati.Tehnika izvršenja uvoznog posla sastoji se od: pripremne faze, operativnog izvršenja i zaključnih radnji.

1. PRIPREMA IZVOZNOG

POSLA

•Određivanje vrste proizvoda namijenjenih izvozu •Pronalaženje domaćeg proizvođača i potencijalnih inozemnih kupaca •Dobivanje upita od inozemnog kupca •Izrada terminskog plana •Slanje upita domaćem proizvođaču i špediteru •Izrada pretkalkulacije izvoznog posla •Traženje informacije o bonitetu inozemnog kupca •Izrada čvrste ponude i slanje kupcu •Prihvat ponude od strane kupca •Potvrđivanje čvrste narudžbe inozemnom kupcu •Sklapanje kupoprodajnog ugovora •Osiguranje naplate od inozemnog kupca

2. OPERATIVNO

IZVRŠENJE

•Obavijest domaćem proizvođaču da je ugovor sklopljen •Dostava naloga špediteru •Obavijest proizvođača da je roba spremna za isporuku •Obavijest špeditera da je rezervirao i ugovorio prijevozno sredstva •Izvozno carinjenje robe •Otprema robe u inozemstvo •Kvalitativno i kvantitativno preuzimanje robe od kupca •Obavijest inozemnog kupca da je preuzeo robu •Pismo zahvalnosti izvoznika kupcu

3. ZAKLJUČNE RADNJE

•Dostava svih dokumenata špeditera izvozniku •Dostava ovjerene izvozne dokumentacije izvoznikovoj poslovnoj banci •Obavijest poslovne banke izvozniku o deviznom priljevu •Isplata prema računu špeditera •Primitak računa od proizvođača •Izvoznikov nalog banci za isplatu •Evidentiranje izvršenog izvoznog posla u poslovnu knjigu •Analiza rezultata izvoznog posla i vlastite zarade


Tehnika izvršenja uvoznog posla

Ključni pojmovi: izvoz, sudionici izvoznog posla, tehnika izvoznog posla, uvoz, sudionici uvoznog posla, tehnika uvoznog posla

Pitanja za provjeru znanja:1. Što je izvoz?2. Tko su sudionici izvoznog posla?3. Kako se odvija tehnika izvoznog posla?4. Što je uvoz?5. Tko su sudionici uvoznog posla?6. Kako se odvija tehnika uvoznog posla?

1. PRIPREMA UVOZNOG POSLA

•Istraživanje potreba tržišta za uvoznom robom •Prikupljanje ponuda potencijalnih inozemnih dobavljača •Provjeravanje postoje li za uvoz određene robe neke restrikcije ili obveza osiguranja određenih

dokumenata •Dogovor s domaćim kupcima •Osiguranje financijskih sredstava •Izrada terminskog plana uvoznog poslovanja •Izrađivanje komparativne pretkalkulacije uvoznog posla •Trgovački pregovori s izabranim inozemnim dobavljačem •Primanje čvrste narudžbe kupca •Slanje čvrste narudžbe inozemnom dobavljaču •Sklapanje kupoprodajnog ugovora •Davanje naloga poslovnoj banci za plaćanje u inozemstvo

2. OPERATIVNO IZVRŠENJE

•Dostava dispozicije špediteru •Obavijest o prispijeću robe u zemlju (prijevoznik-špediter-uvoznik) •Dostava dokumenata špediteru •Kvalitativna i kvantitativna kontrola uvezene robe •Preuzimanje robe i otprema domaćem kupcu

3. ZAKLJUČNE RADNJE

•Primanje računa špeditera •Isplata špeditera i ostalih sudionika u poslu •Ispostava računa domaćem kupcu •Izvještaj poslovne banke o isplati inozemnog dobavljača •Slanje dopisa inozemnom dobavljaču o primitku i preuzimanju robe


17. POSLOVNE KOMUNIKACIJE

93.TEMA - Poslovno dopisivanje (upit, ponuda, dispozicija)TLŠ 3.r

Poslovna komunikacija pomaže organizacijama u boljem funkcioniranju i ostvarivanju poslovnog uspjeha. Dobro komuniciranje među osobljem, ali i prema javnosti, dovodi do uspješnijeg poslovanja pa tako i do postizanja željenog profita i zarade, što je cilj većine organizacija u svijetu. Poslovne komunikacije u kojima su sredstvo prenošenja poruke napisane riječi, nazivamo pisanim poslovnim komunikacijama. Pisane poslovne komunikacije odvijaju se unutar tvrtke ili između tvtke i okoline, a mogu se izvoditi u papirnatom ili elektroničkom obliku. Pisano poslovno komuniciranje, za razliku od usmenog, ostavlja pisani trag u poslovnim aktivnostima. Bitna prednost pisanog poslovnog komuniciranja je u tome što ostavlja dokument koji se može čuvati i koji služi kao dokaz u ostvarivanju prava, ili u međusobnom odnosu poslovnih partnera. Poslovni iskaz se može dotjerivati i dopunjavati sve dok definitivno ne bude poslan poslovnom partneru. Suprotno tome, u usmenom poslovnom komuniciranju svaka ispravka ili dopuna je primjetna, posebno su primjetni neverbalni znakovi komuniciranja.U pisane poslovne komunikacije na papiru ubrajamo poslovna pisma i memorandume, a u elektroničke pisane poslovne komunikacije ubrajamo e-mail, web i chat komunikacije. Postoji i skupina kombiniranih komunikacija u kojoj se pisane komunikacije prenose elektroničkim putem, nju čine telefaks komunikacije.Od pisanih poslovnih komunikacija jedino se chat komunikacija ubraja u izravne jer su u njoj obje strane komunikacijskog procesa prisutne u istom trenutku. Izrada pisanih poslovnih komunikacija provodi se u nekoliko koraka.U prvom koraku poslovna komunikacija se planira tako da se određuje svrha, analiziraju čitatelji te izabire kanal i medij komuniciranja. U drugom koraku- komunikacija se piše uz razradu organizacije i sastavljanje poruke. Konačno, komunikacija se popravlja i uređuje uz nekoliko ponovnih čitanja te odašilje primatelju.

Prednosti pisane komunikacije u usporedbi s usmenim izražavanjem:efikasno i jeftino - ostvarivanje komunikacije na veliku daljinu uz male financijske izdatke; povoljnost za pošiljatelja poruke - ima vremena da o pojavama i stvarima dobro razmisli i osmisli ih kako je za njega najpovoljnije (živa riječ traži brzo usklađivanje jezika i mišljenja, pa ostavlja prostora po greškama), pogodnost za primatelja poruke - mogućnost čuvanja i podsjećanja na sadržaj ili pak pozivanja na dokaz i slično.

Nedostaci pisane komunikacije u odnosu na «živu riječ»:

• sporost razmjene informacija - nemogućnost brzog dijaloga «na licu mjesta», što usmeno komuniciranje omogućava;

• izostanak efekata neverbalne komunikacije (geste, mimika i slično);


• opasnost od nesporazuma (dvosmislenost, apsolutna ili relativna nejasnoća i slično); • izostanak izvanjezičnih efekata - smanjena mogućnost uspostavljanja prisnijih

kontakata među komunikatorima i nemogućnost djelovanja izvanjezičnih čimbenika ( izgled, šarm, osmijeh, odijevanje i slično);

• nepovoljnost za pošiljatelja poruke - povećana odgovornost i prema sadržaju (trajnost i dokumentiranost pisanog iskaza) i prema formi ( jezik i stil);

• nepovoljnost za primatelja poruke - onemogućena naknadna objašnjenja, ad hocpojašnjenja, postavljanje potpitanja i sl..

Ključne riječi: poslovne komunikacije, poslovno pismo, stilovi poslovnog pisma, upit,ponuda, narudžba, ugovor, dispozicija.

Pitanja:1. Što je poslovna komunikacija.2. Koji su obvezni dijelovi poslovnog pisma?3. Napiši upit za prijevoznu uslugu!

94.TEMA - Poslovno dopisivanje (životopis, zamolba)

TLŠ 3.rDobar životopis odskočna je daska u poslovni svijet, a posebno ga je teško napisati kada nemate radnog iskustva. Ipak, nije u pitanju nemoguća misija.Kako napisati CV kad nemaš radno iskustvo?

Svi zaposleni ljudi danas , nekad su imali životopis koji stane na jednu stranicu papira. To nije ništa neobično.Malu prednost imat će oni koji su tijekom školovanja radili i koji uz obrazovanje već mogu pobrojati konkretna (početnička) radna iskustva. Ali čak i ako niste među takvima, ne brinite. U životopisu nije bitna količina informacija, već njihova kvaliteta.Mlada osoba, koja tek stupa na tržište rada, vlastitu kvalitetu najbolje će pokazati svojim obrazovanjem, interesom i motiviranošću za rad

Kako napisati svoj prvi

Odaberite standardni format.Neka sve bude jednostavno i pregledno, bez bespotrebnih nabrajanja i fraza.

Pisane poslovne komunikacije imaju nekoliko bitnih funkcija za poslovanje tvrtke:

• održavanje poslovnih veza - pomoću komunikacija poruka se brzo prenosi na sve udaljenosti, što olakšava međusobno poslovanje. Stvaraju se nove poslovne veze te održavaju i učvrščuju postojeće tako što se putem komunikacija poslovni partneri sporazumjevaju o kupnji, prodaji, prijevozu, plaćanju itd.

• predstavljanje - komunikacija prezentira tvrtku potpisnika. Zato mora biti besprijekorno i uredno oblikovana te sadržajno pravilno sastavljena.

• značaj knjigovodstvenog dokumenta- mnoge komunikacije idrugi pisani sastavci služe i kao temeljnica za knjiženje, npr. račun, izvješće o odobrenju ili o zaduženju, priznanica i sl.

• značaj dokaznog sredstva u sporu (vrijedi za papirnate komunikacije)- posao sklopljen u pisanom obliku veće je jamstvo ugovornim strankama. U sudskom sporu poslovne komunikacije služe kao dokumentacija za rješavanje spora.

• promotivna funkcija- poslovne komunikacije koje sadrže prospekte, kataloge, cjenike i dr. omogućuju tvrtkama da svojim proizvodima, cijenama i uslugama upoznaju širok krug kupaca. Dakle, oni su sredstvo ekonomske promidžbe.

• sredstvo i analiza- analizom poslovnih komunikacija dobivaju se podaci o uvjetima kupnje, o stanju na tržištu, o zadovoljstvu kupaca i potrošača proizvodima ili uslugama, o njihovim reklamacijama te o tome koji su nedostatci proizvoda. Analizom komunikacija omogućuje se brzo uočavanje nedostatakaposlovanja, njihovo efikasno uklanjanje i unaprjeđenje poslovanja.


životopis? Kreativne ili interaktivne životopise prepustite iskusnijima od sebe. Osnovni izgledKoristite bijelu podlogu (papir)Bez ukrasa, sličica, šarenih boja.Slova neka budu crne boje, font Arial ili Calibri.Veličina fonta 11 ili 12.Prored i pol.Pišite u natuknicama, a ne cijele rečenice ili sastavak.Koristite ‘bold’ samo za osobne podatke i naziv škole koju ste završili.Izbjegavajte ‘italic’ i podvlačenje pojedinih riječi ; što jednostavnije- to ljepše! Naslov životopisa Pišete li životopis u npr. Wordu, naslov dokumenta uvijek je vaše IME I PREZIME. Ukoliko ime i prezime sadrže dijakritičke znakove kao što su č, ć, šzamijenite ih slovima c, s ...

Rubrike koje sadrži vaš životopis:

1) Osobni podaciBudite točni. Puno ljudi napravi pogrešku upravo kod upisivanja osobnih podataka – zaborave znamenku telefonskog brojanpr. Osobni podaci sadrže sljedeće:Ime i prezime: Hrvoje HorvatAdresa: Ilica 1, ZagrebTelefonski broj: 09x xxxxxxMail adresa: [email protected]žno:Navedite samo jedan telefonski broj.Mail adresa mora biti službena, dakle, mora sadržavati vaše ime i prezime. Ako već postoji netko s tom adresom, možete probati skraćene varijante (npr. [email protected] [email protected]).2) Osobni profil (Sažetak)U nedostatku radnog iskustva možete navesti nekoliko osnovnih informacija o sebi, u obliku kratkih i jasnih rečenica, bez pretjeranih nabrajanja i kićenih izraza. Ovdje možete objasniti koje vas područje rada zanima, kakve vještine posjedujete, a smatrate ih prednostima u obavljanju tog konkretnog posla. Ovo ne mora biti dugačko poglavlje, dvije do tri rečenice bit će sasvim dovoljne.Zapamtite, malo je puno!Npr. započnite sa zvanjem koje ste stekli i navođenjem škole ili fakulteta koji ste završili, te koje smjerove. Zatim možete naglasiti koje vas stručno područje posebno zanima i na kojoj biste (početničkoj) radnoj poziciji voljeli započeti graditi svoju karijeru. Istaknite nekoliko osobnih vještina koje posjedujete, a koje su korisne u obavljanju tog posla (npr. organiziranost, točnost i sl.). Budući da su osobne vještine apstraktne i ponekad graniče s frazama (npr. timski rad), svedite ih na najmanju moguću mjeru. Dvije do tri kvalitete biti će sasvim dovoljne.3) Volontiranje, Poslovi, PraksaU nedostatku radnog iskustva možete istaknuti neke druge aktivnosti koje ste imali prilike raditi.To može biti sudjelovanje u različitim školskim ili studentskim događanjima (brucošijada se ne računa :) ) vezanim uz aktivnosti u školi/fakultetu ili iskustvo koje ste stekli volontiranjem i sl.Ukoliko zaista nemate nikakvog radnog iskustva, izostavite ovu rubriku.Nemojte navoditi neistinite podatke u životopisu, izmišljati informacije kako biste povećali količinu teksta..4) PreporukeUkoliko ste se iskazali kroz pojedine kolegije, svakako zamolite profesore da vam sastave kratku preporuku. Preporuka jednog ili dva profesora iz područja kojim biste se željeli baviti u budućnosti, bit će više nego dovoljna.Pod preporukama je, uz odobrenje osobe koja vas preporuča, dovoljno navesti


njeno ime i prezime, funkciju i mjesto rada (škola/fakultet) te kontakt – broj mobitela ili mail adresu.Izuzetno je važno da od osobe, koja vas preporuča, tražite dopuštenje za objavu kontakt podataka!5) ObrazovanjeInformacije navodite obrnutim redom – od najnovijih prema starijima. Navedite fakultet i srednju školu, ali ne i osnovnu školu! Podaci vezani uz vaše obrazovanje moraju sadržavati podatke kao što su zvanje, naziv škole/fakulteta, datum početka i završetka školovanja). Npr.Magistar ekonomijeEkonomski fakultet, Zagreblistopad 2006. – travanj 2012. Ovdje možete istaknuti i naziv svog diplomskog rada, ukoliko tematski odgovara području ili poslu koji biste željeli raditi.6) Strani jeziciEngleski, njemački, talijanski… navedite sve strane jezike koje govorite. Ukoliko ste stekli diplome iz pojedinih škola stranih jezika navedite godinu školovanja i stjecanja diploma/certifikata, naziv škole stranih jezika te stupanj koji ste završili.Ukoliko navodite poznavanje jezika koje ste naučili tijekom školovanja, svoje znanje možete klasificirati prema tablici navedenoj u Europass životopisu gdje se nalaze i konkretni primjeri životopisa koji vam mogu biti od pomoći. 7) Računalne vještineOvdje biste trebali navesti poznavanje MS Office paketa i korištenje interneta. Ako posjedujete ECDL diplomu- bit će dovoljno da navedete samo nju, uz datum kada ste pohađali tečaj, stekli certifikat i u kojoj ustanovi. 8) Društvene mrežeAko imate LinkedIn profil- ovdje možete navesti link na svoj profil.Ukoliko pišete blog koji je tematski blizak poslu koji vas zanima tj. oglasu na koji se javljate, navedite stranicu. Facebook profil nemojte navoditi, osim ako niste kreativac koji je otvorio profil kako bi putem njega promovirao svoj hobi ili radove. U tom slučaju možete navesti i njega. 9) Osobni interesiOvdje možete navesti sve ono što vas zanima u slobodno vrijeme. To može biti čitanje stručne ili literature na stranom jeziku ili pohađanje tečaja slikanja, radionice za izradu shabbychic namještaja, sport kojim se bavite – uglavnom, sve ono što može dočarati da kvalitetno i aktivno provodite svoje slobodno vrijeme. Hobi možda nije toliko važan, koliko je važna poruka koju šalje: da ste disciplinirani, uporni, aktivni, kreativni…sve su to kvalitete koje ne morate posebno nabrajati jer će biti vidljive iz vašeg životopisa. Treba li uopće naglašavati da 'gledanje TV-a' i 'igranje igrica na računalu' - ne spadaju pod 'hobi' u ovom smislu?!Budite iskreni i vjerujte u sebe!Izvor: moj-posao.net

ZADATAK: Napišite svoj prvi životopis!


Zamolba:

Kako napisati zamolbu?

Po zadanom predlošku napišite i vi zamolbu za posao.

Vi nemate rado iskustvo, pa ćete napisati zašto ste motivirani za posao u struci.Javljate se na posao u prijevozničku tvrtku, „Kos transporti“ iz Varaždina, br.--------------na radno mjesto : referenta za prodaju prijevozničkih usluga.

Ključne riječi: životopis, zamolba, osobni profil, volontiranje, preporuka , praksa.

Pitanja: 1. Što je životopis?2.Koji su osnovni elementi životopisa?3.Što mora sadržavati zamolba?


18.PRIJEVOZ PUTNIKA

95.TEMA - Načini prijevoza putnikaTCP 4.r

VMV 3.rPrijevoz putnika reguliraju mnogobrojni propisi kojima su određeni načini prijevoza, ali iuvjeti koje treba ispunjavati prijevoznik u pogledu poslovnog ugleda te kadrovskih, financijskih i materijalnih resursa. Prema Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu razlikuje se prijevoz putnika u unutarnjem iprijevoz putnika u međunarodnom cestovnom prometu.Prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prometuPrijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prometu može se obavljati kao javni linijski prijevoz, posebni linijski prijevoz, shuttle prijevoz, povremeni prijevoz, autotaksi prijevoz i kao posebni oblik prijevoza.

Načini prijevoza putnika u unutarnjem cestovnom prometu

Javni linijski prijevoz putnika u cestovnom prometu je prijevoz koji se obavlja na određenim relacijama i po unaprijed utvrđenom voznom redu, cijeni i općim prijevoznim uvjetima. Može se obavljati kao putnički, ekspresni ili direktni linijski prijevoz na međužupanijskim i županijskim linijama te kao lokalni linijski prijevoz putnika.Prijevoznik koji obavlja javni linijski prijevoz putnika na određenoj liniji mora imati licenciju i dozvolu za tu liniju. Posebni linijski prijevoz je prijevoz samo određene skupine putnika koji se obavlja na temelju pisanog ugovora između prijevoznika i naručitelja prijevoza, pri čemu naručitelj u cijelosti plaća prijevoz. Popis putnika obvezatni je sastavni dio ugovora. Tijekom obavljanja posebnoga linijskog prijevoza u vozilu se mora nalaziti ugovor i popis putnika. Zabranjen je prijevoz putnika koji nisu upisani u popis putnika u posebnom linijskom prijevozu.Shuttle prijevoz je prijevoz putnika između zračne luke i središta grada, odnosno hotela. Taj prijevoz može obavljati prijevoznik koji ima licenciju za unutarnji prijevoz putnika ili licenciju Zajednice za prijevoz putnika. Prijevoznik mora imati sklopljen ugovor sa zračnom lukom na čijem području putnici ulaze ili izlaze. Povremeni prijevoz putnika u cestovnom prometu je prijevoz kod kojeg se skupina unaprijed formiranih putnika prevozi pod uvjetima iz ugovora sklopljenog između prijevoznika i naručitelja prijevoza. Pri obavljanju povremenog prijevoza putnika u autobusu se mora nalaziti putni list (osim nekih izuzetaka).Autotaksi prijevoz je djelatnost prijevoza putnika koja se obavlja osobnim automobilom ako se putnik ili skupina putnika uzima na jednom mjestu, a prijevoz obavlja temeljem jedne narudžbe i uz jedno plaćanje naknade za obavljeni prijevoz. Obavlja se na temelju licencije ili koncesije koju izdaje nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave.

PRIJEVOZ PUTNIKA U

UNUTARNJEM CESTOVNOM

PROMETU

JAVNI LINIJSKI PRIJEVOZ

POSEBNI LINIJSKI

PRIJEVOZ

SHUTTLE PRIJEVOZ

POVREMENI PRIJEVOZ

AUTOTAKSI PRIJEVOZ

POSEBNI OBLIK

PRIJEVOZA


Posebni oblik prijevoza putnika cestovnim vlakom, zaprežnim vozilom ili nekim drugim cestovnim vozilom propisuje jedinica lokalne samouprave.

Prijevoz putnika u međunarodnom cestovnom prometuPrijevoz putnika u međunarodnom cestovnom prometu obavlja se autobusima kao prijevoz u javnom linijskom prometu, posebnom linijskom prometu, kao povremeni prijevoz putnika i kao prijevoz putnika s naizmjeničnim vožnjama.

Načini prijevoza putnika u međunarodnom cestovnom prometu

Javni linijski prijevoz putnika u međunarodnom prometu između Republike Hrvatske i drugih država te tranzitni prijevoz preko Republike Hrvatske uspostavljaju se u skladu s međunarodnim ugovorom, uz uvažavanje načela uzajamnosti, na temelju dozvole i uzajamne suglasnosti. Za obavljanje međunarodnog linijskog prijevoza putnika na području EZ potrebna je dozvola Zajednice. Posebnim linijskim prijevozom u međunarodnom cestovnom prometu obavlja se prijevoz određenih skupina putnika između mjesta prebivališta i mjesta rada. Taj prijevoz obavlja se na osnovi sklopljenoga pisanog ugovora između naručitelja prijevoza i prijevoznika, odnosno dozvole koju izdaje Ministarstvo. Popis putnika je obvezatni sastavni dio ugovora i mora se tijekom prijevoza nalaziti u vozilu, isto kao i popis putnika.Povremeni prijevoz putnika u međunarodnom cestovnom prometu razlikuje se u ovisnosti o tome koje države uključuje relacija na kojoj se putnici prevoze (države članice EU, treće države, države stranke INTERBUS ugovora ili države koje nisu stranke INTERBUS ugovora).Prijevoz putnika naizmjeničnim vožnjama je prijevoz kod kojeg se nizom polaznih i povratnih vožnji prethodno formirane skupine putnika prevoze s istoga polaznog mjesta na isto odredišno mjesto. Svaka skupina koja je obavila putovanje u polasku, vraća se u polazno mjesto kasnijom vožnjom istog prijevoznika. Za ovu vrstu prijevoza je potrebna dozvola stranom prijevozniku, odnosno prijevozniku Zajednice. Izvornik dozvole vozač mora imati u vozilu tijekom obavljanja prijevoza.

Ključni pojmovi: prijevoz putnika, prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prometu, prijevoz putnika u međunarodnom cestovnom prometu, javni linijski prijevoz, posebni linijski prijevoz, Shuttle prijevoz, povremeni prijevoz, auto taksi prijevoz, prijevoz putnika naizmjeničnim vožnjama

Pitanja:1. Na koje načine se može obavljati prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prometu?2. Koje su značajke javnog linijskog prijevoza putnika?3. Koje su značajke posebnog linijskog prijevoza putnika?4. Koje su značajke shuttle prijevoza?5. Koje su značajke povremenog prijevoza putnika?

PRIJEVOZ PUTNIKA U MEĐUNARODNOM CESTOVNOM

PROMETU

JAVNI LINIJSKI PROMET

POSEBNI LINIJSKI PROMET

POVREMENI PRIJEVOZ PUTNIKA

PRIJEVOZ PUTNIKA S NAIZMJENIČNIM

VOŽNJAMA


6. Koje su značajke autotaksi prijevoza?7. Na koje načine se može obavljati prijevoz putnika u međunarodnom cestovnom

prometu?8. Koje su značajke javnog linijskog prijevoza putnika u međunarodnom prometu?9. Koje su značajke posebnog linijskog prijevoza putnika u međunarodnom prometu?10. Koje su značajke povremenog prijevoza putnika u međunarodnom prometu?11. Koje su značajke međunarodnog prijevoza putnika naizmjeničnim vožnjama?

96. TEMA - Prijevozna dokumentacija u prijevozu putnikaTCP 4.r

VMV 3.rPrijevoz putnika je gospodarska djelatnost koja podliježe brojnim propisima i mora se odvijati u skladu s njima. Dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta i načina rada sadrži prijevozna dokumentacija. U prijevozu putnika se, pored već poznate dokumentacije za vozača i vozilo, koristi specifična prijevozna dokumentacija vezana uz putnike i prtljagu.Osim toga, prilikom obavljanja linijskog prijevoza u unutarnjem prijevozu u vozilu se mora nalaziti licencija i dozvola za liniju na kojoj se obavlja prijevoz. U međunarodnom linijskom prijevozu mora se nalaziti licencija Zajednice i dozvola za liniju na kojoj se obavlja prijevoz.

A) Dokumenti vozača- Vozačka dozvola (D kategorija i kod 95) - Putovnica- Viza- Potvrde o dodatnim osposobljenostima - Ostali dokumenti (ovisno o vrsti prijevoza)

B) Dokumenti vozila- Prometna dozvola - Dozvola za prijevoz po stranim zemljama- Registriran vozni red linije i tarifa- Potvrde o osposobljenosti vozila - Putni radni list- Ostali dokumenti (ovisno o vrsti prijevoza)

C) Dokumenti za putnike i prtljagu- Vozna karta- Prtljažna karta- Putni list - Interbus putni list- Ugovor i popis putnika (u posebnom linijskom prijevozu)

Nadzor u korištenju pojedinih dokumenata provode policijski službenici, ovlaštene osobe nadležnog inspektorata ili ovlaštenog službenika Carinske uprave Republike Hrvatske.

A) DOKUMENTI VOZAČA

C) DOKUMENTI ZA PUTNIKE I PRTLJAGU

B) DOKUMENTI

VOZILA


DOKUMENT OBJAŠNJENJE

Vozačka dozvola služi kao dokument kojim se dokazuje pravo upravljanja određenom kategorijom vozila, a od 1.7.2015. godine ( u prijevozu putnika) upisom koda 95 dokazuje se i stečena kvalifikacija za vozača.

Dozvola za prijevoz Dozvola za prijevoz je akt određen Zakonom o prijevozu u cestovnom prometuili međunarodnim ugovorom, na temelju koje se obavlja prijevoz.

Dozvola Zajednice Dozvola Zajednice za linijski prijevoz putnika je dozvola koja prijevozniku omogućava obavljanje linijskog prijevoza putnika na teritoriju država članica Europske unije.

Licencija Licencija je akt kojim se odobrava obavljanje djelatnosti prijevoza putnika ili tereta u cestovnom prometu, pružanje kolodvorskih usluga i obavljanje agencijskih poslova.

Licencija Zajednice je akt kojim se odobrava obavljanje djelatnosti prijevoza putnika ili tereta, u međunarodnom prometu (u skladu s uredbama EZ-a).

http://www.propisi.hr/print.php?id=7526Putni list je propisani obrazac koji prijevoznik mora imati pri obavljanju povremenog i naizmjeničnog prijevoza putnika autobusom - u unutarnjem i međunarodnom prometu.

http://www.propisi.hr/print.php?id=7526 INTERBUS putni list popunjava se za svako putovanje koje se obavlja kao povremeni prijevoz putnika u međunarodnom cestovnom prijevozu na temelju INTERBUS sporazuma. Prije početka putovanja prijevoznik mora popuniti putni list u dva primjerka. Putni list


mora sadržavati sljedeće podatke: vrstu prijevoza, prijevoznika, itinerar, podatke o registarskoj oznaci vozila, podatke o voznom osoblju i popis putnika.

Putni radni list je propisani obrazac koji sadrži registracijski broj autobusa kojim se obavlja linijski prijevoz putnika, naziv linije, vrijeme početka i završetka vožnje, podatke o posadi vozila i pravcu njegova kretanja, potpis osobe ovlaštene za izdavanje putnoga radnog lista, kao i prostor za upisivanje dolaska i polaska s autobusnog kolodvora ili stajališta u linijskom cestovnom prometu.Za ispostavljanje putnog radnog lista koriste se računalne aplikacije koje , nakon unosa podataka po završetku prijevoza,omogućuju obradu podataka i ispis odgovarajućih izvještaja o radu posade vozila i vozila.Vozna karta je dokaz o sklopljenom ugovoru o prijevozu. Izdavanje vozne karte je obvezno. Njome prijevoznik naplaćuje prijevoznu uslugu, a putnik stječe pravo prijevoza i osiguranja u prijevozu.Vozna karta sadrži podatke o prijevozniku, relaciji, vremenu polaska, mjestu i datumu izdavanja, cijeni prijevoza i druge podatke koji mogu biti propisani ili ih utvrdi prijevoznik.U primjeni su različite vrste voznih karata koje su prilagođene tehnologiji rada, tarifnom sustavu i potrebama putnika.Razlikuju se po načinu plaćanja, po funkciji i po obliku.


Prtljažna karta je potvrda o prijevozu putničke prtljage. Ta karta mora sadržavati broj i vrstu koleta koje je prijevoznik preuzeo, a donosiocu prtljažne karte daje pravo preuzimanja prtljage. Za ručnu prtljagu s kojom putnik ulazi u vozilo, ne izdaje se prtljažna karta jer ju je putnik dužan sam čuvati.

Ključni pojmovi: prijevozna dokumentacija, licencija, licencija Zajednice, dozvola, dozvola Zajednice, putni list, Interbus putni list, putni radni list, vozna karta, prtljažna karta

Pitanja za provjeru znanja:1. Nabroji dokumente vozača.2. Nabroji dokumente vozila.3. Nabroji dokumente za putnike i prtljagu.4. Čemu služi vozna karta?5. Čemu služi prtljažana karta?6. Koje podatke sadrži Interbus putni list?7. Čemu služi putni radni list?

97. TEMA - Prijevozni sustaviTCP 4.r

Sredstava za prijevoz putnika u lokalnom, županijskom, međužupanijskom i međunarodnom prijevozu ima više vrsta. Bitno se razlikuju po tehničko-eksploatacijskim karakteristikama pa je prilikom odabira najboljeg prijevoznog sredstva za određeni prijevoz potrebno uvažavati istovremeno zahtjeve putnika i sposobnosti prijevoznih sredstava.Proizvođači komercijalnih putničkih vozila trajno usavršavaju njihovu izvedbu kako bi omogućili ekonomičan i siguran prijevoz putnika, poštujući pritom potrebe putnika i standarde zaštite okoliša. Najvažnija tehničko-eksploatacijska obilježja putničkih vozila su:način pogona, brzina kretanja, broj putničkih mjesta i tehnička rješenja koja omogućavaju određenu razinu udobnosti putovanja.U skladu s potrebama prometnog tržišta za prijevoz putnika razvili su se prijevozni sustavi u kojima se, kao prijevozno sredstvo, koriste osobni automobil, autobus, trolejbus, tramvaj, vozila podzemne ili nadzemne željeznice i neka druga vozila specijalnih izvedbi.

Prijevozno sredstvo Obilježja i namjena1. Osobni automobil Osobni automobil je motorno vozilo namijenjeno

prijevozu osoba koje, osim sjedala za vozača, ima najviše osam mjesta. Proizvode se s različitim vrstama pogona i s različitim oblicima karoserije.U komercijalnom prijevozu osobni automobili

koriste se za autotaksi prijevoz putnika, (iznimno u linijskom prijevozu putnika). Kao takvi, moraju


udovoljavati određenim uvjetima u pogledu starostivozila, prepoznatljivosti, dodatne opreme(taksimetar,klima, abs,navigacija, veličina prtljažnog prostora, ...) i slično. Radi zaštite okoliša potiče se korištenje osobnih automobila na električni i hibridni pogon.Osnovna prednost korištenja osobnog automobila je prilagodljivost potrebama putnika.

2. Autobus

• Autobus za gradski iprigradski prijevoz

Autobus je motorno vozilo namijenjeno prijevozu osoba koje, osim sjedala za vozača, ima više od osam mjesta. Autobusi se razlikuju prema namjeni, vrsti pogona, veličini i konstrukcijskim karakteristikama. Autobusi za gradski i prigradski prijevoz su prilagođeni prijevozu putnika na kraće udaljenosti.Imaju niži pod, više širokih vrata, manji broj mjesta za sjedenje (oko 1/3 ukupnog broja putničkih mjesta), veći broj mjesta za stajanje (oko 2/3), manje maksimalne brzine, veća ubrzanja i usporenja.Izvode se kao standardni autobusi, zglobni autobusi, autobusi na kat i minibusi. Minibus je najmanji tip gradskog autobusa s kapacitetom 12 - 20 putničkih mjesta. Ostvaruje brzinu do 100 km/h. Koristi se u manjim gradovima i prigradskim zonama gdje je prometna potražnja manja.

Standardni autobus je najčešći tip autobusa.Ima kapacitet 50 - 110 putničkih mjesta. Dužina mu je 12 m, a najveća brzina 70 - 80 km/h.Niskopodna izvedba pogoduje starijim osobama, djeci i osobama s posebnim potrebama .

Zglobni autobus je kombinacija vučnog vozila i prikolice koja je oslonjena na vučno vozilo. Međusobno ih povezuje harmonika- veza. Ima kapacitet oko 160 putničkih mjesta pa je pogodanza vršna prometna opterećenja.Dužina mu je do 18 m, a maksimalna brzina oko 80km/h.

Autobus na kat ima dužinu i širinu kao standardni autobus, a visina mu je 4- 4,5 m. Na prometnici ne zauzima više mjesta od standardnog autobusa, a ima znatno veći broj mjesta pa je pogodan za korištenje u velikim gradovima. Najdužu tradiciju korištenja ima u Londonu.


• Autobus za međugradski i turistički prijevoz

Autobusi za međugradski i turistički prijevoz su prilagođeni prijevozu putnika na veće udaljenosti. Pružaju veću udobnost. Imaju sva mjesta za sjedenje, odvojeni prostor za prtljagu, uža vrata za ulaz/izlaz, veliku brzinu kretanja.

Turistički ili međugradski autobusi imaju kapacitet preko 40 putničkih mjesta za sjedenje (autobusi na kat kapaciteta preko 60 putničkih mjesta). Ostvaruju brzinu kretanja od 110-130 km/h.

Posebna se pažnja posvećuje dizajnu i dodatnoj opremi koja doprinosi udobnosti putovanja (prilagodljiva sjedala, velike ostakljene površine, televizor, kuhinja,mjesto za objed, toalet…)

Autobusi za prijevoz djece moraju ispunjavati dodatna sigurnosne uvjete kao što ugradnjasigurnosnih pojaseva, obložena (tapecirana) sjedala, ABS sustav, mogućnost blokade vrata islično.

3. Trolejbus Trolejbus je motorno vozilo namijenjeno prijevozu osoba koje, osim sjedala za vozača, ima više od osam mjesta i koje je, radi napajanja motora električnom energijom, vezano na električni vodič. Konstrukcijski je sličan autobusu. Spada u polukruti sustav prijevoza zato što je vezan za elektro mrežu, a tek kratko se može kretati pomoću svojih baterija kada su trole spuštene. Prednosti su mu: tih i miran rad motora, veća udobnost putovanja, veća prijevozna sposobnost nego kod autobusa i nije zagađivač okoliša.Zbog navedenih prednosti pogodan je za prijevoz putnika u gradovima s većom prometnom potražnjom gdje nije izgrađena tramvajska mreža.

4. Tramvaj5.

Tramvaj je vozilo na tračnicama koje se pokrećeelektromotorom.Električnom energijom se napaja iz gornjeg voda električne mreže pomoću krovnog oduzimača struje (pantografa).Prema izvedbi se razlikuju tramvajska motorna kola, tramvajska priključna kola i zglobna tramvajska motorna kola. Ovisno o izvedbi ima kapacitet 40 do 200 putničkih mjesta. Ostvaruje brzinu do 80 km/h.Namijenjen je masovnom prijevozu putnika u gradovima.Glavne prednosti korištenja tramvaja su: ne zagađuje okoliš, ima veći kapacitet, prijevozni put odvojen od drugog prometa, veća trajnost, mali troškovi održavanja…


1. Željeznička prijevozna sredstva:

Brze gradske željeznice

Podzemne željeznice

Nadzemne željeznice:

• Viseći sustav

• Naliježući sustav

Željeznička prijevozna sredstva u gradskom prijevozu putnika imaju značajnu ulogu u velikim gradovima s velikom prometnom potražnjom jer omogućavaju masovni prijevoz putnika.Brza gradska željeznica koristi dizel-motorna kola ili elektromotorna kola (ili dizel-elektromotorna) s putničkim vagonima koji se kreću kolosijecima postavljenima u razini površine zemlje. Kapacitet ovisi o sastavu vlaka. Tipična garnitura vlaka ima kapacitet oko 400 putničkih mjesta. Brzina kretanja je oko 120 km/h.

Podzemna gradska željeznica (U-Bahn ili Untergrundbahn njem., metro franc., ili subwayeng.) je specifična po tome što je prijevozni put pretežito smješten u tunele ispod zemlje i koristi elektromotorni pogon. Na taj način se rasterećuje prezauzeta površina u razini zemlje i isključuje se zagađivanje okoliša. Ima mogućnost ostvarivanja većeg kapaciteta i brzine kretanja.

Nadzemna gradska željeznica koristi poseban tip vozila koji se kreće prijevoznim putom postavljenim iznad zemlje na visini 6 - 12 m. Razlikuju se dva osnovna konstrukcijska rješenja: viseći i naliježući. Viseći sustav (sustav “safage”) ima prijevozni put iznad krova vozila. Tračnica specijalnog profila postavljena je na viseću rešetkastu konstrukciju. Vozilo se kreće obješeno na tračnicu pomoću elektromotornog pogona. Kapacitet vozila je oko 200 putničkih mjesta, a brzina kretanja do 60 km/h.Naliježući sustav nadzemne gradske željeznice (sustav “alweg”)ima prijevozni put ispod poda vozila na koji naliježe. Može biti izveden s pneumatskim kotačima ili s magnetskim i zračnim jastucima.Izvedba s pneumatskim kotačima ostvaruje kretanje pomoću motora istosmjerne struje. Pneumatski kotači se kreću po armiranoj betonskoj podlozi.Izvedba s magnetskim i zračnim jastucima koristi linearne indukcione motore što omogućava da vlak lebdi neposredno iznad prijevoznog puta te tako ostvaruje veliku brzinu kretanja (oko 400 km/h).

Ključni pojmovi: sredstva za prijevoz putnika, kapacitet, brzina, pogon, osobni automobil, autobus, trolejbus, tramvaj, brza gradska željeznica, podzemna željeznica, nadzemna željeznica


Pitanja za provjeru znanja:1. Koja je namjena osobnog automobila u komercijalnom prijevozu putnika?2. Koje se vrste autobusa koriste u gradskom i prigradskom prijevozu?3. Koje su obilježja gradsko-prigradskog autobusa?4. Koje se vrste autobusa koriste u međugradskom i turističkom prijevozu?5. Koje su obilježja autobusa za prijevoz na veće udaljenosti?6. Kojim autobusima se smiju prevoziti djeca?7. Navedi prijevozna sredstva koja se koriste za masovni prijevoz putnika?8. Koja su obilježja trolejbusa?9. Koja su obilježja tramvaja?10. Koja su brze gradske željeznice?11. Koja su obilježja podzemne željeznice?12. Koja su obilježja nadzemne željeznice?


19.POSLOVANJE PODUZEĆA U CESTOVNOM PROMETU

98.TEMA - Nabavna i prodajna službaTCP4.r

Za nesmetano odvijanje procesa proizvodnje prijevozne usluge, prijevozna tvrtka mora osigurati redovitu opskrbu svim potrebnim sredstvima i svoju uslugu prodati na tržištu. Zbog toga u prijevoznoj tvrtki, uz ostale stručne službe, djeluju služba nabave i služba prodaje.

Služba nabave

Poslovi nabave odvijaju se kroz tri karakteristične faze :

ima vrlo važnu ulogu jer je dio reprodukcije. Za prijevoznu tvrtku treba pravodobno, u odgovarajućoj količini i kvaliteti nabavljati: prijevozna sredstva: auto-gume, rezervne dijelove, ulja, maziva i slično.

Shema nabave u tvrtki koja se bavi prijevozom

Za evidenciju poslovnih događaja u službi nabave koristi se odgovarajuća dokumentacija.Prvi dokument koji služba nabave šalje potencijalnom prodavatelju/dobavljaču je upit. Prodavatelj se na upit očituje ponudom. U slučaju prihvaćanja ponude slijedi sklapanje kupoprodajnog ugovora (ako je narudžba većih količina ili vrijednosti) ili ispostavljanje narudžbenice. Prodavatelj robe, prilikom otpreme robe, ispostavlja otpremnicu. Nakon dopreme robe u skladište kupca vrši se pregled robe i zaprimanje pri čemu se ispisuje skladišna primka. Za slučaj nedostataka na robi sastavlja se komisijski zapisnik.U skladištu se potom, na skladišnoj kartici određenog materijala (afiši) evidentira svaki ulaz i izlaz te stanje tog materijala u skladištu.

Tijek nastajanja dokumentacije u nabavnoj službi

Služba prodaje u prijevoznoj tvrtki ima zadatak prodati uslugu prijevoza tereta ili putnika.Uuvjetima oštre tržišne konkurencije prodaji treba posvetiti veliku pažnju.

1. PRIPREMNI POSLOVI NABAVE

• ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA

•PLANIRANJE NABAVE •ODABIR DOBAVLJAČA

I VOĐENJE PREGOVORA

2. IZVRŠNI POSLOVI NABAVE

•SKLAPANJE KUPOPRODAJNOG UGOVORA (ILI PISANJE NARUDŽBE)

•DOPREMA •KONTROLA KOLIČINE

(VAGANJEM, MJERENJEM, BROJANJEM,)

•KONTROLA KVALITETE (TEHNIČKIM PREGLEDOM, U LABORATORIJU)

•SKLADIŠTENJE •PLAĆANJE FAKTURE

3. ZAVRŠNI POSLOVI NABAVE

•EVIDENCIJA NABAVLJENE ROBE

•KONTROLA •ANALIZA

UPIT PONUDA KUPOPRODAJNI

UGOVOR ili NARUDŽBENICA

OTPREMNICA SKLADIŠNA PRIMKA


Potrebno je planski poduzimati određene radnje kojima je cilj pronalaženje potencijalnih korisnika prijevozne usluge i realizacija prijevoza. Tako su i za prodaju, kao i za nabavu, karakteristične tri faze. Pri tome treba naglasiti da se sadržaj prodajnih aktivnosti u prijevozu putnika i u prijevozu tereta bitno ne razlikuje.

Shema prodaje u prijevozničkoj tvrtki

Tijek nastajanja dokumentacije u službi prodaje

U procesu prodaje prijevozne usluge ispostavljaju se dokumenti koji evidentiraju određenu prodajnu aktivnost. Tako korisnik prijevozne usluge, prilikom iskazivanja potrebe za prijevozom, prijevozniku dostavlja upit. Prijevoznik na temelju upita sastavlja svoju ponudu. Ako je ponuda korisniku prijevoza prihvatljiva, sklopit će se ugovor o prijevozu.Temeljem tog ugovora izvršit će se prijevozna usluga koju mora pratiti otpremnica iliteretni list i putni radni list. Nakon izvršenog prijevoza, prijevoznik ispostavlja fakturu za izvršenu prijevoznu uslugu.

Ključni pojmovi: služba nabave, služba prodaje, istraživanje tržišta, dobavljač, kupac, upit, ponuda, narudžbenica, otpremnica, primka, faktura, teretni list, kupoprodajni ugovor, ugovor o prijevozu

Pitanja za provjeru znanja:1. Čemu služi nabavna služba u prijevoznom poduzeću?2. Navedi pripremne poslove nabave.3. Navedi izvršne poslove nabave.4. Navedi završne poslove nabave.5. Koji dokumenti se koriste u nabavnoj službi?6. Čemu služi prodajna služba u prijevoznom poduzeću?7. Navedi pripremne poslove prodaje.8. Navedi izvršne poslove prodaje. 9. Navedi završne poslove prodaje.10. Koji dokumenti se koriste u prodajnoj službi?

1. PRIPREMNI POSLOVI PRODAJE

• ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA PRIJEVOZNE USLUGE

2. IZVRŠNI POSLOVI PRODAJE

•PLANIRANJE PRODAJE •MARKETING MIX

(PROIZVOD, CIJENA, DISTRIBUCIJA, PLASMAN)

3. ZAVRŠNI POSLOVI PRODAJE

• SKLAPANJE UGOVORA O PRIJEVOZU (ILI PRODAJA KARATA)

• IZVRŠENJE PRIJEVOZA •REKLAMACIJE I PRIGOVORI

UPIT PONUDA UGOVOR O PRIJEVOZU

OTPREMNICA/ TERETNI LIST/ PUTNI RADNI

LIST

FAKTURA


99.TEMA - Rad na radnim mjestima u prijevozničkoj tvrtkiTCP4.r

Organizacijska struktura prijevozničke tvrtke prilagođena je osnovnoj djelatnosti i zbog toga ne postoji univerzalna organizacijska shema. Međutim, svaka prijevoznička tvrtka u pravilu ima tri osnovna odjela: odjel općih poslova, prometni odjel i tehnički odjel. U svakom odjelu su sistematizirana radna mjesta na kojima se obavljaju poslovi koji omogućavaju pripremu, izvršenje i okončanje prijevozne usluge.

Organizacijska shema prijevozničke tvrtke

Rad na sistematiziran radnim mjestima od zaposlenika zahtijeva određene kompetencije, vještine, osobine ličnosti, radno iskustvo i slično.Zato se prilikom zapošljavanja pažljivo provodi postupak odabira kandidata. Najprije tvrtka određuju potrebe za zapošljavanjem i to tako da se odredi radno mjesto i uvjeti koje zaposlenik treba ispunjavati. Nakon toga se raspisuje natječaj u kojem se definiraju uvjeti, broj izvršitelja i rok za podnošenje zamolbe ili ponude na natječaj. Uz zamolbu ili ponudu potrebno je priložiti dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta i životopis. Nakon pristiglih ponuda i odabira određenog broja kandidata atemeljem dostavljenih dokumenata, odabrani kandidati se pozivaju na intervju za zapošljavanje.

DIREKTOR

ODJEL OPĆIH POSLOVA

VODITELJ SLUŽBE

PRAVNIH I KADROVSKIH

POSLOVA

PRAVNIK

KADROVSKI REFERENT

VODITELJ SLUŽBE

RAČUNOVODSTVA I

FINANCIJA

RAČUNOVOĐA

KNJIGOVOĐA

VODITELJ SLUŽBE NABAVE

REFERENT NABAVE

VODITELJ SLUŽBE

PRODAJE

REFERENT PRODAJE

PROMETNI ODJEL

VODITELJ PROMETA

DISPONENT

KONTROLOR

VOZAČ

TEHNIČKI ODJEL

VODITELJ ODRŽAVANJA

SKLADIŠTAR

AUTOME- HATRONIČAR


Tijek postupka zapošljavanja

Ponuda na natječaj ili zamolba za zapošljavanje ima veliki značaj jer predstavlja prvi kontakt s potencijalnim poslodavcem. U prvom dijelu treba odgovoriti na pitanje temeljemčega i zašto se podnosi ponuda? U središnjem dijelu treba navesti znanja i vještine koje mogu doprinijeti uspješnom radu tvrtke, a u završnom dijelu treba obrazložiti, zašto želite raditi upravo u toj tvrtki.Životopis je osobni sažetak radne povijesti i kvalifikacija. Sadrži informacije o poslovnim ciljevima, obrazovanju, radnom iskustvu, aktivnostima, dostignućima i svim vještinama kojeposjeduje potencijalni zaposlenik .Njime treba privući pažnju poslodavca i dati jasne informacije koje će kandidata uvesti u “uži krug”. Često se za pisanje koristi „Europass CV“obrazac.Intervju za zapošljavanje služi poslodavcu da neposrednim razgovorom dobije bolju predodžbu o sposobnostima, navikama, motivaciji i drugim osobinama kandidata za zapošljavanje. Zbog toga se kandidat mora pripremiti za razgovor, primjereno se ponašati iodjenuti , na pitanja odgovarati istinito, argumentirano i bez pretjerivanja.

Ključni pojmovi: organizacijska struktura tvrtke, radna mjesta, uvjeti za zapošljavanje, zapošljavanje, ponuda za zapošljavanje, zamolba za zapošljavanje, životopis, intervju za zapošljavanje

Pitanja za provjeru znanja:1. Koje odjele ima prijevozničko poduzeće?2. Koja radna mjesta ima odjel općih poslova?.3. Koja radna mjesta ima prometni odjel? 4. Koja radna mjesta ima tehnički odjel?5. Kako se odvija proces zapošljavanja u prijevoznom poduzeću?6. Što treba sadržavati zamolba ili ponuda za zapošljavanje?7. Što sadrži životopis?8. Kako se treba ponašati prilikom intervjua za zapošljavanje?

DEFINIRANJE POTREBA

•OBJAVA NATJEČAJA ZA ZAPOŠLJAVANJE

PRIKUPLJANJE PONUDA

• ZAMOLBA ILI PONUDA

•ŽIVOTOPIS •DOKUMENTI O ISPUNJAVANJU UVJETA

ODABIR KANDIDATA

•TESTIRANJE KANDIDATA (prema potrebi)

•INTERVJU S ODABRANIM KANDIDATIMA


20.LOGISTIKA

100.TEMA - LogistikaTLŠ 4.r

Zbog uvjeta privređivanja na globaliziranom tržištu nastala je trajna potreba da se optimizacijom poslovnih procesa smanje troškovi. U tom smislu logistika i logistički procesi imaju izuzetni značaj.U definiranju pojma logistike postoje razlike, međutim, kao mjerodavna definicija je ona,koju je definiralo i prihvatilo Vijeće Europe:„Logistika se definira kao upravljanje tokovima robe i sirovina, procesima izrade završenih proizvoda i pridruženim informacijama od točke izvora do točke krajnje uporabe u skladu s potrebama kupca. U širem smislu logistika uključuje povrat i raspolaganje otpadnim tvarima."Pojednostavljeno rečeno, logistika podrazumijeva upravljanje tokovima i pohranom materijala, odnosno obuhvaća sve aktivnosti u premještanju sirovina, poluproizvoda, reprodukcijskog materijala i gotovog proizvoda od prvog proizvođača do krajnjeg potrošača. Glavni zadatak logistike je da kranjem potrošaču omogući JIT (Just In Time), odnosno „pravi proizvod na pravom mjestu u pravo vrijeme“. Da bi se taj zadatak ostvario, usporedno s razvojem gospodarstva, razvija se i logistika. Logistički sustav je skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske ipravne naravi, s ciljem optimizacije tokova materijala, roba, informacija, energije i ljudi na određenom zemljopisnom području radi ostvarenja najboljih ekonomskih efekata.

LOGISTIKA ODRŽIVOG RAZVITKA

Razgraničenje logističkog sustava

Logističke usluge proizvode prijevozne tvrtke, špediteri, skladišta, logističko-distribucijski centri, luke i terminali.

Sustav suvremene poslovne logistike ostvaruje se kroz: logistiku nabave, logistikudistribucije, intralogistiku, poslijeprodajnu logistiku i rasterećujuću ili ekološku logistiku.

Logistika nabave obuhvaća svaku aktivnost koja je uključena u kretanje roba u tvrtke.Od nabave se očekuje da osigura neprekinuti tok materijala, sirovina, potrošnog materijala i usluga. Povoljna nabava proizvoda i usluga zahtijeva prave materijale, u pravoj količini, u pravim uvjetima, u pravoj vrijeme, iz pravog izvora, uz pravu uslugu i uz pravu cijenu.Proces nabave započinje definiranjem potreba nabave, a završava zaprimanjem predmeta nabave.

LOGISTIČKI SUSTAV

MEGALOGISTIKA GLOBALNA LOGISTIKA

MAKRO-MIKRO-METALOGISTIKA

INTER I INTRALOGISTIKA

SERVISNA LOGISTIKA

INFORMACIJSKA LOGISTIKA

MENEDŽMENT LOGISTIKA


Sustav poslovne logistike

Logistika distribucije podrazumijeva sve aktivnosti usmjerene na prijenos roba od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje, uz minimalne troškove i odgovarajuću razinu zadovoljenja zahtijeva kupca. Distribucija treba omogućiti dostupnost proizvoda kupcima u odgovarajućoj količini i asortimanu, u odgovarajućem vremenu i na odgovarajućem mjestu.

Intralogistikaje orijentirana na dinamiku i ciljeve tvrtke u cjelini i to tako da djeluje na tokove materijala, energije, novca, informacija i ljudiunutar tvrtke.Optimizaciji poslovanja tvrtke pridonosi tako, što sustavnim pristupom usklađuje djelovanje različitih poslovnih funkcija,uz istodobno smanjenje ukupnih troškova te tako, što upravlja konfliktima i intraorganizacijskim promjenama.

Poslijeprodajna logistika ili servisna logistika označava skup usklađenih aktivnosti koje osiguravaju pružanje obećane kvalitete krajnjim korisnicima, uz poštivanje načela efikasnosti i efektivnosti. Servisna logistika obuhvaća: servis i opskrbu rezervnim dijelovima tehničkih proizvoda, dostavu kupljene robe na stan kupca, jamstva i mogućnost zamjene robe, savjetovanje i obuku potrošača za upotrebu kupljenih proizvoda i slično.

Rasterećujuća logistika ili ekološka logistika, prema definiciji Vijeća Europe, je „..proces planiranja, implementacije i kontrole obrnutog toka sirovina od procesa proizvodnje, distribucije ili točke korištenja do točke obnavljanja ili prikladnog zbrinjavanja.“ Ključna područja su: recikliranje, sustav logistike povrata korištenih proizvoda, sustav logistike povrata upotrijebljenih – prerađenih proizvoda te sustav logistike povrata i rukovanja opasnim materijalima.

Ključni pojmovi: logistika, logistički sustav, logistički podsustavi, logistika nabave, intralogistika, logistika distribucije, poslijeprodajna logistika, rasterećujuća logistika


Pitanja za provjeru znanja:1. Što je logistika?2. Koji je zadatak logistike?3. Koji podsustavi čine logistički sustav?4. Tko proizvodi logističke usluge?5. Kako se ostvaruje sustav poslovne logistike?6. Što podrazumijeva logistika nabave?7. Što podrazumijeva logistika distribucije?8. Što podrazumijeva intralogistika?9. Što podrazumijeva poslijeprodajna logistika?10. Što podrazumijeva rasterećujuća logistika?

101.TEMA - Logistički transportni lanciTLŠ 4.r

Logistički transportni lanci umrežavaju ponudu i potražnju, formiraju nacionalnu, regionalnu i globalnu logističku mrežu, koja sudionicima lanca treba osigurati: snižavanje troškova, poboljšanje učinka, kvalitetnije inpute proizvodnje, otvaranje novih i udaljenih tržišta te poboljšanje vlastitih značajki temeljem razvijanja partnerskih odnosa s drugim sudionicima ulancu.Logistički lanac je skup, odnosno niz međusobno i interesno povezanih karika, odnosno logističkih partnera i logističkih aktivnih sudionika koji omogućuju brze, sigurne i racionalne procese proizvodnje logističkih usluga.

Globalni logistički lanac

Sudionici (karike) u procesu proizvodnje logističkih usluga mogu biti:

PROIZVOĐAČI – DOBAVLJAČI – PRODAVATELJI – ŠPEDITERI-PRIJEVOZNICI-SKLADIŠTARI – DISTRIBUTERI – KUPCI-POTROŠAČIKarikama u logističkim lancima koordinira jedan ili više poduzetnika, odnosno operatora logističkih pothvata, a to su, u pravilu, logistički špediteri, distributeri, agenti.

Transportni lanac, za razliku od logističkog lanca, omogućuje brze, sigurne i racionalne procese proizvodnje transportnih usluga.Procesi proizvodnje transportnih usluga se odnose


samo na fizičk iprijenos, prijevoz ili premještanje materijalnih dobara s jednog mjesta na drugo i on je jednostavniji i mnogo uži od procesa proizvodnje logističkih usluga.

Transportni lanac

Sudionici (karike) u procesu proizvodnje transportnih usluga mogu biti:

POŠILJATELJ-PRIJEVOZNIK-SKLADIŠTAR-TERMINAL-...-PRIMATELJ

Karikama u transportnim lancima koordinira jedan ili više poduzetnika, odnosno operateratransportnih pothvata, a to su u pravilu, međunarodni špediteri.

Logistički transportni lanac podrazumijeva niz tehničkih objekata koji prolaze kroz točno utvrđene tehnološke procese koristeći statičke i dinamičke elemente infrastrukturnih objekata. Redoslijed tehnoloških aktivnosti je unaprijed određen i odvija se po postavljenim zakonitostima. LOGISTIČKI TRANSPORTNI LANAC = TRANSPORTNI LANAC +LOGISTIČKI LANAC Odnos elemenata tehničke, tehnološke i organizacijske strukture je izravno zavisan tj.djelovanje pojedine karike ovisi o ponašanju jedne ili više prethodnih.

Povezanost prometnih Struktura logističkog lancagrana u logističkom lancu lučkog sustava

To znači da svladavanje prostornih i vremenskih dimenzija u kupoprodaji, prijevozu i distribuciji materijalnih dobara između mjesta proizvodnje i potrošnje nije moguće bez postojanja logističko transportnih lanaca.Logistički transportni lanci mogu biti u: cestovnom prometu, pomorskom prometu, prometu na unurarnjim plovnim putevima, željezničkom prometu, zračnom prometu, tele-komunikacijskom prometu,kombiniranom prometu i intermodalnom prometu.


Tokovima u logističkim transportnim lancima i logističko transportnim mrežama upravljajulogistički operatori.Za ostvarenje tako složenih zadataka klasični špediteri operatori moraju se transformirati ušpeditera logističkog operatora. Ta transformacija podrazumijeva stalno unapređivanje znanja i vještina kako bi se mogli uključiti u aktivnosti svih vrsta logistike i u sve karike logističkih lanaca. Intelektualni kapital je najvažniji element proizvodnje špeditersko-logističkih usluga.

Ključni pojmovi: logistički lanac, transportni lanac, logistički transportni lanac, špediter, logistički špediter, logistički operator

Pitanja za provjeru znanja:1. Što podrazumijeva logistički lanac?2. Tko su sudionici logističkog lanca?3. Tko upravlja procesima u logističkom lancu?4. Što podrazumijeva transportni lanac?5. Tko su sudionici transportnog lanca?6. Tko upravlja procesima u logističkom lancu?7. Što podrazumijeva logistički transportni lanac?8. Tko upravlja procesima u logističkom transportnom lancu?9. Na koji način se špediteri operatori mogu transformirati u logističke operatore?

102.TEMA - Logistički informacijski sustaviTLŠ 4.r

Informacijski sustavi omogućavaju koncept integrirane logistike. Logističke tvrtke ne mogu efikasno upravljati troškovima, pružati kvalitetnu uslugu kupcima i biti vođe u logistici bez vodećih informacijskih sustava.Informacijski sustav u logistici se može definirati kao uključivanje ljudi, opreme i procedura/postupaka potrebnih za prikupljanje, sortiranje, analizu, vrednovanje i distribuiranje pravovremenih i točnih informacija, primjerenih donosiocima odluka, tako da oni mogu donositikvalitetne logističke odluke.

Zadaci informacijskog sustava su: - Prikupljanje i memoriranje podataka i informacija, - Postavljanje ciljeva i praćenje njihova izvršavanja, - Definiranje odluka potrebnih za ostvarenje ciljeva, - Definiranje konkretnih odluka, - Kontrola ostvarivanja postavljenih ciljeva i izvršenja zadataka, - Definiranje konkretnih odluka za ostvarivanje postavljenih ciljeva.

Strukturu informacijskog sustava čine četiri temeljna elementa: hardware, software, lifeware i orgware. Hardware se odnosi na mehaničke i elektroničke uređaje koji se koriste u informacijskom sustavu (računalo, ekran, tastatura, printeri …) Software je nematerijalni element informacijskog sustava, a odnosi se na razne programe koje koristi sustav. Lifeware su ljudi koji koriste informatičku tehnologiju, a Orgware su organizacijska rješenja svih elemenata sustava.


Logistički informacijski sustav

U prijevoznoj logistici se koriste različiti informacijski sustavi i pripadajuće aplikacije kojima je cilj povećanje učinkovitosti prijevoznog procesa.

Praćenje vozila i upravljanje voznim parkom

Neki od njih su“Fleet Management” i ”Tracking & Tracing”.“Fleet Management”(informacijski sustav) omogućava praćenje vozila i upravljanje voznim parkom. Prikuplja i generira podatke o vozilu na prijevoznom putu (vrijeme provedeno na zadatku, prijeđeni kilometri, maksimalna i prosječna brzina, potrošnja goriva) i kvaliteti voznog parka (održavanje, nabava potrebnih dijelova, obnova voznog parka, odlazak na servis, rate leasinga, istek registracije i sl.).”Tracking & Tracing”(aplikacija) koristi se za praćenje kretanja prijevoznog sredstva i praćenje kretanja robe.


Upotreba Interneta je neizostavna podrška komunikacijama u logističko-distribucijskom sustavu. Najčešće se odnosi na elektroničku poštu, elektroničku razmjenu podataka i dokumenta – EDI te oglašavanje i prodaju proizvoda na web stranicama.

EDI (eng. Electronic Data Interchange) je elektronička razmjena poslovnih dokumenata između tvrtki, koja koristi specifični i strukturirani format te uključuje izravne veze između računala.Razmjena podataka odvija se u obliku standardiziranih poruka koje se odnose na

različite poslovne transakcije. EDIFACT je skup propisa (načela) koji olakšavaju obradu i razmjenu poslovnih podataka između proizvođača, izvoznika, uvoznika, špeditera, prijevoznika i dr.EDIFACT-om su definirana pravila za realizaciju poslovanja sukladno EDI sustavu, tako da se papirnata dokumentacija zamjenjuje elektroničkim datotekama. EDIFACT donosi značajne uštede jer elektronička obrada i prijenos podataka

omogućavaju sudionicima u prijevoznom lancu da izravno unose podatke u svoje informatičke sustave te, nakon odrađenih radnji, mogu trenutno poslati podatke drugim sudionicima.Oglašavanje i prodaja putem Interneta čini globalno virtualno tržište. Takovo tržište sve više potiskuje lokalna fizička tržišta pa je neminovna primjena Internet tehnologije u poslovanju svakog gospodarskog subjekta.

Ključni pojmovi: informacijski sustav, EDI, EDIFACT, elektronička razmjena podataka, komunikacija

Pitanja za provjeru znanja:1. Čemu služi logistički informacijski sustav?2. Koji elementi čine strukturu logističkog informacijskog sustava?3. Koji su zadaci informacijskog sustava?4. Što omogućava informacijski sustav “Fleet Management”?5. Što omogućava informacijska aplikacija ”Tracking & Tracing”6. Čemu služi internet u logističkim aktivnostima?7. Što označava EDI?8. Što označava EDIFACT?


103.TEMA - DistribucijaTLŠ 4.r

Prema definiciji Međunarodne gospodarske komore distribucija je “faza koji slijedi proizvodnju dobara od trenutka kada su ona prodana do njihove isporuke potrošačima, olakšavajući izbor, kupnju i upotrebu robe“.

Danas se distribucija najčešće promatra s dva aspekta. S općeg gospodarskog aspekta, pod distribucijom se podrazumijevaju sve aktivnosti, koje služe raspodjeli proizvodnih dobara potrošačima, a s aspekta pojedinačnog gospodarskog subjekta, distribucija se odnosi na sve poduzetničke odluke i radnje koje su povezane s kretanjem proizvoda do konačnog kupca. Sa prometnog stajališta, distribucija je sastavni dio logističko transportnog lanca.Predmet distribucije su: materijalni proizvodi i nematerijalni proizvodi (informacije, špediterske, prijevozničke, trgovačke usluge).Sudionici distribucije su: proizvodne tvrtke (odjel nabave ili prodaje), trgovačka poduzeća(trgovačka poduzeća na veliko i malo), poduzeća za pružanje trgovačkih usluga (špediterska i prijevoznička poduzeća, agencije, trgovački centri, gradske tržnice, sajmovi, aukcije, burze). Logistika distribucije obuhvaća širi pojam od distribucije jer uz distribuciju uključuje i upravljanje materijalima.

U distribucijskom sustavu, osim potražnje za robom, bitni su putovi i načini kojima roba stiže do krajnjeg potrošača. Stoga sustav distribucijske logistike obuhvaća distribucijske kanale i fizičku distribuciju. Distribucijski kanali označavaju put robe od proizvođača do potrošača, a čine ga organizacije i pojedinci kojima se proizvod (usluga), koji je krenuo od proizvođača, dovodi do potrošača (veleprodaja i maloprodaja – posrednici u prometu robe).Fizička distribucija je način dostavljanja, skladištenja i čuvanja robe.Fizičku distribuciju čine fizički tokovi robe od skladišta proizvođača, prijevoza transportnim sredstvima u logističke distribucijske centre ili terminale, pa preko maloprodaje- do krajnjeg potrošača.Ove aktivnosti obuhvaćaju sustav: narudžbe i isporuke robe, upravljanja zalihama, skladištenja, manipulacije robom i prijevoz (konvencionalni i mješoviti).


Struktura distribucijskog sustava

Kanali distribucije se razlikuju ovisno o načinu povezivanja proizvođača i potrošača te mogu biti izravni, neizravni i kombinirani.

Vrste kanala distribucije

Izravni kanali distribucije su kanali putem kojih proizvođači sami (bez posrednika) prodaju svoje proizvode potrošačima. Prednosti su neposredni kontakti s potrošačima i kontrola nad proizvodima, a nedostaci su visoki troškovi prodaje.Neizravni kanali distribucije su kanali u kojima između proizvođača i potrošača posreduju vanjski posrednici (trgovina na malo, trgovina na veliko, distributivni centri, brokeri i sl…). Prednosti su manji broj transakcija u kanalu i veća učinkovitost u povezivanju proizvođača i potrošača.Kombinirani – multikanalni (hibridni) sustav distribucije nastaje kad proizvođač koristi dva ili više marketinških kanala koji ciljaju na jedan ili više tržišnih segmenata.Na taj način se optimalnim brojem posrednika minimizira broj transakcija, a time i troškovi distribucije. Osnovne funkcije kanala distribucije su: informiranje, promocija, pregovaranje, naručivanje, financiranje, preuzimanje rizika, fizička distribucija, isplate i prijenos vlasništva.


Ključni pojmovi: distribucija, distribucijski kanali, fizička distribucija, logistika distribucije, izravni kanali distribucije, neizravni kanali distribucije, kombinirani kanali distribucije

Pitanja za provjeru znanja:1. Što označava pojam distribucije?2. Što može biti predmet distribucije?3. Tko su sudionici distribucije?4. Što obuhvaća logistika distribucije?5. Što označavaju distribucijski kanali?6. Što označava fizička distribucija?7. Navedi značajke izravnih kanala distribucije.8. Navedi značajke neizravnih kanala distribucije.9. Navedi značajke kombiniranih kanala distribucije.


LITERATURA

Zakoni i pravilnici:Zakon u sigurnosti prometa na cestama NN 59/96, 105/04, 67/08, 64/11, 80/13, 92/14, 64/15.Zakon o prijevozu u cestovnom prometu NN 82/13Zakon o provedbi carinskih propisa Europske unije NN 54/2013Zakon o obveznim odnosima NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 Zakon o osiguranju NN 30/15Pravilnik o prometnim znakovima i signalizaciji na cestama NN 39/93, 59/00, 34/03, 33/05,64/05, 155/05, 14/11

Knjige:

1. Andrijanić, I.: Vanjska trgovina, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 2001.2. Antonini, N.: Informacijski sustavi u intermodalnom kontejnerskom prijevozu,

Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2008.3. Baričević, H.: Tehnologija kopnenog prometa, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka,

2001.4. Bogović, B., Luketić, M., Prijevoz robe, Zagreb, 1995.5. Burg, G., Containerisation - A modern transport system, Hutchinsonof London, 1969.6. Božićević, D., Kovačević, D.: Suvremene transportne tehnologije, Fakultet

prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2002.7. Dundović, Č., Hess,.S., Unutarnji transport i skladištenje, Pomorski fakultet u Rijeci,

veleučilište u Rijeci, Rijeka, 2007.8. Glavan, B.: Ekonomika morskog brodarstva, Školska knjiga, Zagreb, 1992.9. Golac B. : Organizacija i tehnika prijevoza tereta, Škola za cestovni promet, Zagreb

2015.10. Grabovac, I.: Konvencija UN o međunarodnom multimodalnom prijevozu robe,

Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, svezak 17, Split, 1981.11. Horvat, L.: Cestovno prometno pravo, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu, Zagreb, 2002.12. Ivaković, Č., Stanković, R., Šafran, M.: Špedicija i logistički procesi, Fakultet

prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010.13. Kaštela, S., Horvat, L.: Prometno pravo, Školska knjiga i Fakultet prometnih znanosti

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2008.14. Komadina, P.: Brodovi multimodalnog transportnog sustava, Pomorski fakultet

Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 1998.15. Lange, M.: Speditions- und Logistikprozesse mit der LogisNet GmbH, Verlag Europa-

Lehrmittel, Nourney, 2007.16. Marković, I.: Integralni transportni sustavi i robni tokovi, Fakultet prometnih

znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1990.17. Perotić V.:Prometna tehnika 1, Škola za cestovni promet, Zagreb 2015.18. Perotić V,: Prometna tehnika 2, Škola za cestovni promet. Zagreb 2009.19. Pavić, D., Pomorsko pravo, Udžbenici Sveučilišta u Splitu, Split, 2002.20. Pearson, R., ContainerShipsandShipping, FairpalyPublicationsLtd., London, 1988.21. Rath, E., Container Systems, A Wiley – IntersciencePublication, JohnWileyandSons,

USA, 1973.22. Tabak, H. D., CargoContainers, CornellMaritimePress, Inc. Cambridge, Maryland,

1970.


23. Vranić, D., Kos, S., Morska kontejnerska transportna tehnologija I, Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2008.

24. Vranić, D., Kos, S., Morska kontejnerska transportna tehnologija II, Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2008.

25. Vranić, D., Kos, S., Morska kontejnerska transportna tehnologija I, Pomorski fakultet Rijeka, Rijeka, 2008.

26. Zelenika, R.: Multimodalni prometni sustavi, Ekonomski fakultet sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2006.

27. Zelenika, R.: Prometni sustavi, Ekonomski fakultet sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2001.

AUTORIZIRANA PREDAVANJA, ČLANCI, ZNANSTVENI RADOVI

[1] Autorizirana predavanja na postdiplomskom studiju „Multimodalni transport“, Tehnologija i organizacija multimodalnog transporta, Sveučilište „Vladimir Bakarić“ u Rijeci, Fakultet za pomorstvo i saobraćaj, Rijeka, 1988.[2] Integralni i intermodalni sustavi, vježbe br. 2., Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti[3] Cf. čl. 1. Konvencije UN o međunarodnom multimodalnom transportu robe iz 1980. godine.[4] Jovanović, T.: Intermodalizam: osnova koncepcije razvoja transportnog sustava, Suvremeni promet, 2002.[5] Rudan, I.: Utjecaj logističkog odlučivanja na multimodalni transport, Pomorski zbornik 40, (2002.)

ELEKTRONIČKI IZVORI[1] http://www.eia-ngo.com/category/new-projects (06.09.2013.)[2] http://eirac.eu/documents/PublicDocuments/EIRAC IPDecember2006.pdf(06.09.2013)[3] http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm (06.09.2013.)[4] http://www.mppi.hr/default.aspx (06.09.2013.)[5] http://www.prometna-zona.com/koridori.php (06.09.2013.)[6] http://shortsea.hr/hr/marco-polo (06.09.2013.)7. www. euromodul.hr8. www.kontejneri.net9. www.linde-mh.hr10. www.toma-palete.hr

Vlasta Perotić

PROMET I LOGISTIKAZA STRANI JEZIK U STRUCI

i suradnici: Verica Kopriva-Kozjak, Dražen Kobasić, Stjepan Pisačić

ulaganje u budućnost

Projekt provodi: Strojarska i prometna škola Varaždin

Engleski i njemački u strojarstvu i prometu interaktivno - EDSIPI@

What?Was?

Što?

Modernizacija školskih kurikuluma u strukovnim školama u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i potrebama tržišta rada - faza II

Projekt provode: Strojarska i prometna škola Varaždin i partneri:Škola za cestovni promet Zagreb; Strojarska tehnička škola Fausta Vrančića, Srednja strukovna škola Velika Gorica, Srednja škola Zlatar

Ugovorno tijelo: PT 1 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta PT 2 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

Više informacija o EU fondovima: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije www.strukturnifondovi.hr".Ovaj priručnik izrađen je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacĳe isključiva je odgovornost Strojarske i prometne škole

Varaždin i ni na koji način ne odražava gledišta Europske unije Vlas

ta P

erot

ić

PR

OM

ET I

LOG

ISTI

KA

ZA S

TRA

NI J

EZIK

U S

TRU

CI