Prevencija Prevencija srčanosrčano žilnih žilnih srčanosrčano--žilnih žilnih

bolestibolestibolestibolesti

Nastavni zavod za javno zdravstvoNastavni zavod za javno zdravstvoSplitskoSplitsko--dalmatinske županije,dalmatinske županije,

Služba za epidemiologiju Služba za epidemiologiju p g jp g jkroničnih masovnih nezaraznih kroničnih masovnih nezaraznih

bolestibolesti29.rujna 2010.g.29.rujna 2010.g.j gj g

Bolesti srca i krvnih žilaBolesti srca i krvnih žilaBolesti srca i krvnih žilaBolesti srca i krvnih žila

• Krvožilne bolesti glavni su uzrok smrti u razvijenim zemljama svijeta, a u manje a je e ja a s jeta, a u a jerazvijenim dijelovima svijeta smrtnost je u porastu i prestiže stope smrtnosti od zaraznih bolesti.

• U Hrvatskoj svaka druga osoba umire zbog kardiovaskularne bolesti.

Rizični čimbeniciRizični čimbeniciRizični čimbeniciRizični čimbeniciNepromjenjivi: Promjenjivi:Nepromjenjivi:

D b

Promjenjivi:• Povišeni krvni tlak• Povišene masnoće• Dob

• Spol

• Povišene masnoće• Povišeni šećer• Prekomjerna

• Obiteljsko nasljeđe

• Prekomjerna tjelesna težina

• Pušenjej • Pušenje• Tjelesna

neaktivnostneaktivnost• Stres

Šećerna bolestŠećerna bolestŠećerna bolestŠećerna bolest

• Šećerna bolest je najčešći metabolički poremećajmetabolički poremećaj.

• Nastaje zbog kroničnog nedostatka inzulina ili neosjetljivosti tkiva na inzulin s posljedičnim povišenjem glukoze u krvi (hiperglikemijom).

Šećerna bolestŠećerna bolestŠećerna bolestŠećerna bolest• Glukoza je Glukoza je

jednostavan šećer i osnovni izvor energije stanicama u organizmu.

• Glukoza se pretvara u energiju u stanicama do u stanicama do kojih dolazi krvotokomkrvotokom.

Glukoza i inzulinGlukoza i inzulinGlukoza i inzulinGlukoza i inzulin• Za ulazak glukoze u g

stanice potreban je inzulinViš k l k k i j • Višak glukoze u krvi je štetan i pogoduje razvoju aterosklerotskih promjena na krvnim žilamažilama

• Osobe sa šećernom bolesti češće

čoboljevaju od srčanog i moždanog udara

Simptomi Simptomi šećerne bolestišećerne bolestiSimptomi Simptomi šećerne bolestišećerne bolesti

• žeđanje i suhoću usta• učestalo mokrenje• gubitak težine• pojačanu glad

l• umor i iscrpljenost• zamućen vid• trnce u stopalima• trnce u stopalima• sporo cijeljenje rana i

infekcijej

Vrijednosti šećera u krviVrijednosti šećera u krviVrijednosti šećera u krviVrijednosti šećera u krvi

Normalne vrijednosti:prije jela: <110 mg/dl (<6,1 mmol/l)poslije jela < 140 mg/dl (<7,8 mmol/l)poslije jela < 140 mg/dl (<7,8 mmol/l)

Poremećena tolerancija šećera:prije jela: >110 <126 mg/dl (>6 1 <7 mmol/l)prije jela: >110 <126 mg/dl (>6,1 <7 mmol/l)poslije jela: >140 <200 mg/dl (>7,8 <11,1 mmol/l)

Dijabetes:prije jela: >126 mg/dl (>7 mmol/l)poslije jela: >200 mg/dl (>11 1 mmol/l) poslije jela: >200 mg/dl (>11,1 mmol/l)

Povišeni krvni tlakPovišeni krvni tlakPovišeni krvni tlakPovišeni krvni tlak

• Najvažniji rizični čimbemik za moždani udar i bolesti srca i krvnih žila

• “Tihi ubojica”- arterijska hipertenzija najčešće traje godinama bez bitnih j j gsimptoma

• Bolesnici s visokim vrijednostima krvnog • Bolesnici s visokim vrijednostima krvnog tlaka imaju 6 puta veći rizik obolijevanja od koronarne bolesti i 19 puta veći rizik od

žd dmoždanog udara

Povišeni krvni tlakPovišeni krvni tlakPovišeni krvni tlakPovišeni krvni tlak

A ij k hi ij j b l iš k • Arterijska hipertenzija jest bolest povišenog krvnog tlaka.

• Dijagnoza se postavlja kada ponovljenim mjerenjem• Dijagnoza se postavlja kada ponovljenim mjerenjemvrijednosti krvnog tlaka prelaze graničnu vrijednost od 140/90 mm Hg

N lij č b l t iš t ij k tl k ć i ik • Neliječena bolest povišenog arterijskog tlaka povećava rizik razvoja bolesti srca, popuštanja srca, koronarne bolesti -infarkta miokarda i angine pektoris, zatim moždanog udara, oštećenja bubrega, sljepoće, ateroskleroze

• Arterijska hipertenzija je u više od 90% slučajeva nepoznata uzroka, tzv. esencijalna, a u manje od 10% sekundarna, s poznatim uzrokom pri čemu se 10% sekundarna, s poznatim uzrokom, pri čemu se liječenjem njezina uzroka neizravno može izliječiti i hipertenzija.

Krvni tlakKrvni tlakKrvni tlakKrvni tlak

Srce poput mišićne Srce poput mišićne crpke istiskuje krv u velike krvne žile, ,a potom se ona raspodjeljuje po

lcijelom organizmu

Krvni tlakKrvni tlakKrvni tlakKrvni tlak• Krvni tlak - tlak stupca krvi

ij iu arterijama organizma.

• Pri mjerenju krvnog tlaka d đ j ij d ti određuju se vrijednosti

sistoličkog i dijastoličkog arterijskog tlaka.

• Za vrijeme sistole (srčanog stiska, kontrakcije) krvni tlak je bitno viši nego j gtijekom dijastole (razdoblje punjenja klijetki krvlju iz pretklijetki).

Krvni tlakKrvni tlakKrvni tlakKrvni tlak• Vrijednosti krvnog Vrijednosti krvnog

tlaka nisu stalne, nego se mijenjaju ovisno o tjelesnoj aktivnosti, stupnju

ihičk t psihičkog stresa, dobu dana (ujutro su u pravilu više su u pravilu više nego navečer), itd.

Podjela krvnog tlaka Podjela krvnog tlaka Podjela krvnog tlaka Podjela krvnog tlaka

Katego ija Sistolički DijastoličkiKategorija Sistolički Dijastolički

• Optimalan krvni tlak od 120 mm Hg / <80 mm Hg

• Normalan krvni tlak < 130 mm Hg / < 85 mm Hg

• Visoko normalan krvni tlak 130-139 / 85-89

• Stupanj 1 (blaga) hipertenzija 140-159 / 90-99

• Stupanj 2 (umjerena) hipertenzija 160-179 /100-109• Stupanj 2 (umjerena) hipertenzija 160-179 /100-109

• Stupanj 3 (teška) hipertenzija 180-209 /110-119

S j ( l šk ) hi ij 2 0 ili / 20 ili• Stupanj 4 (vrlo teška) hipertenzija 210 ili >/120 ili >

Simptomi koji mogu ukazivati Simptomi koji mogu ukazivati iš i k i tl k iš i k i tl kna povišeni krvni tlakna povišeni krvni tlak

• glavobolja (ponekad);g j (p );• umor;• smetenost;

j id• promjene vida;• mučnina, povraćanje;• anksioznost;anksioznost;• pretjerano znojenje;• bljedilo kože, ili crvenilo lica ili drugih područja;

š ć• drhtanje mišića;• bolovi slični angini pektoris: bolovi u prsnom

košu;;• povećana slezena.

PušenjePušenjePušenjePušenje

• Pušenje započinje i pospješuje proces ateroskleroze tijekom kojeg dolazi do stvaranja l k k i žil plakova u krvnim žilama.

• Plakovi su nakupine masti, veziva i kalcija koji p , j jdovode do njihovog suženja i začepljenja.

• Rizik ateroskleroze je razmjeran broju Rizik ateroskleroze je razmjeran broju popušenih cigareta na dan, a nakon prestanka pušenja znatno se smanjuje tijekom 1-2 godine, no ostaje i dalje nešto veći nego u

b k j i ik d šil osoba koje nisu nikad pušile.

Pušenje i aterosklerozaPušenje i aterosklerozaPušenje i aterosklerozaPušenje i ateroskleroza

At kl k d š č j t j di kt i • Ateroskleroza kod pušača uvjetovana je direktnim djelovanjem duhanskog dima na stjenku krvne žile

• Indirektno utjecajem na sastav masnoća u krvi:Indirektno utjecajem na sastav masnoća u krvi:1. povisuju se trigliceridi i 2. smanjuje razina dobrog kolesterola (HDL) koji je zaštitni faktor od procesa ateroskleroze

• Pušenje povisuje razinu fibrina (faktora zgrušavanja krvi) koji se hvata za plakove i na taj način dodatno suzuje krvne žile. žile.

• Pušenje povisuje krvni tlak te tako pospješuje ubrzanu aterosklerozu.

PušenjePušenjePušenjePušenje

• Već 48 sati nakon prestanka pušenja poboljšavaju se pokazatelji vezani uz zgrušavanje krvi, odnosno rizik nastanka ugruška. Stoga je

kid š j ij j d d j ž ijih prekid pušenja neprijeporno jedan od najvažnijih zaštitnih mjera u sprečavanju smrtnosti.

k š• Prestankom pušenja znatno se smanjuju rizici nastanka mogućih bolesti srca i krvnih žila te se izbjegavaju pojave infarkta i moždanog udara. Najbolje vrijeme za prestanak pušenja je bilo Najbolje vrijeme za prestanak pušenja je bilo kada ste počeli pušiti, drugo najbolje vrijeme za prestanak pušenja je danas.

BMI = m / h BMI = m / h ²²

Indeks tjelesne mase (eng. Body Mass I d BMI) j Index - BMI) je pokazatelj za procjenu tjelesne težine. jIzračunava se tako da se tjelesna masa osobe u kilogramima osobe u kilogramima podijeli sa kvadratom visine u metrima

Opseg strukaOpseg strukaOpseg strukaOpseg struka

• Opseg struka kod muškaraca veći od 90 cm predstavlja rizik za zdravlje. Muškarci koji imaju struk veći od 102 cm izloženi su visokom zdravstvenom rizikuvisokom zdravstvenom riziku

• Opseg struka veći od 80 cm • Opseg struka veći od 80 cm kod žena predstavlja rizik za zdravlje. Žene čiji je struk veći od 88 cm zdravlje. Žene čiji je struk veći od 88 cm izložene su većem riziku.

Stres i srceStres i srceStres i srceStres i srce

• Kad smo često pod stresom, lučenje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina opterećuje hormona adrenalina i noradrenalina opterećuje srce.

• S vremenom mogu nastati nepravilnosti u radu • S vremenom mogu nastati nepravilnosti u radu srca (lupanje srca), bolovi u predjelu srca u miru i naporu (angina pectoris), a na kraju i srčani infarkt. infarkt.

Stres i srceStres i srceStres i srceStres i srce• Osobe sa srčanim poremećajima pokazuju p j p j

karakteristične crte ličnosti, tzv. A-tip ličnosti: vrlo su ambiciozne, hiperaktivne, društvene, s jakom kontrolom emocija. d ušt e e, s ja o o t o o e oc ja

• Na poslu rade više i dulje od drugih, imaju jako izražen osjećaj odgovornosti i savjesnosti nerijetko preuzimaju previše savjesnosti, nerijetko preuzimaju previše obveza i često žrtvuju obiteljski život.

• U obitelji teže dominaciji i imaju izraženu b d h d žpotrebu da ih drugi cijene, uvažavaju i

slušaju.• U konfliktnim situacijama potiskuju U konfliktnim situacijama potiskuju

osjećaje, nastojeći biti optimistični i smireni.

Povišene masnoće u krviPovišene masnoće u krviPovišene masnoće u krviPovišene masnoće u krvi• Kolesterol je vrsta masnoće koja je • Kolesterol je vrsta masnoće koja je

pristuna u svakoj živoj stanici ljudi i životinja jer je esencijalni metabolit.S dj l j b lički i • Sudjeluje u metaboličkim procesima u izmjeni tvari,služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih j phormona, te vitamina topivih u mastima.

• Prekursor je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji mastiprobavi i apsorpciji masti.

• Neophodan je za funkcioniranje organizma, a njegova količina ne ovisi

t h ć t i samo o unosu putem hrane,već se stvara i u tijelu

Povišene masnoće u krviPovišene masnoće u krviPovišene masnoće u krviPovišene masnoće u krvi

• Kolesterol se u krvi prenosi pomoću čestica zvanih lipoproteini.p p

• Postoje dva tipa tih čestica:1 LDL(čestice niske gustoće ) 1. LDL(čestice niske gustoće ) 2. HDL(čestice visoke gustoće)

š k ćViša razina HDL – a u krvi upućuje na manji rizik za nastajanje bolesti srca k h ž li krvnih žila!

LDL i HDLLDL i HDLLDL i HDLLDL i HDL• LDL čestice prenose čest ce p e ose

kolesterol koji se naziva «lošim kolesterolom» i kolesterolom» i odlaže se u tkiva i stijenke krvnih žila j

• HDL čestice nose «dobri kolesterol» i

i j nazivaju se «čistačima» jer odnose suvišak odnose suvišak kolesterola iz tkiva

Preporučene vrijednosti Preporučene vrijednosti masnoća u krvimasnoća u krvimasnoća u krvimasnoća u krvi

• Preporučena vrijednost ukupnogakolesterola trebala bi bitimanja od 5,0 mmol/L

• A vrijednost LDL-kolesterola manja od 3,0 mmol/L.

• S HDL-kolesterolom je drugačije, za njega je bolje da je što viši i on mora biti njega je bolje da je što viši i on mora biti barem 1,0 mmol/L

Povišene masnoće u krviPovišene masnoće u krviPovišene masnoće u krviPovišene masnoće u krvi• Do povećane razine kolesterola u krvi p

dolazi zbog nepravilne prehrane, prekomjerne tjelesne težine i obiteljske sklonosti.s o ost

• Povišene vrijednosti kolesterola predstavljaju, pored pušenja, najsnažniji čimbenik rizika za razvoj srčanožilnih čimbenik rizika za razvoj srčanožilnih bolesti.

• Smanjenje prekomjerne tjelesne težine, d ć h dodgovarajuća prehrana i umjerena dnevna

tjelesna aktivnost su prve i najsnažnije mjere koje se poduzimaju za smanjenje j j p j j jpovišene razine kolesterola u krvi.

Djeta pri hiperkolesterilemijiDjeta pri hiperkolesterilemiji� dopušteno × nedopušteno

MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

Obrano mlijeko, jogurt, svježi sir, kiselo kravlje mlijeko sve u

Maslac, punomasno mlijeko, vrhnje, punomasni sirevi, tučeno slatko

PROIZVODI mlijeko, sve u manjim količinama

tučeno slatko vrhnje

MESO I Piletina i puretina Masno svinjsko meso, masna

MESNI PROIZVODI

Piletina i puretina bez kože, teletina, što više plave ribe

,govedina, paštete kobasice, pršut, žumanjak, salame lignje, škampi

POVRĆESve vrste povrća, kuhani krumpir, sve vrste mahunarki

Prženo povrće (pommes frites)

vrste mahunarki

� dopušteno × nedopušteno

Jabuke trešnje, Grožđice orašasti

� dopušteno × nedopušteno

VOĆE naranče, jagode. Lubenice, šljive, breskve, limun

Grožđice, orašasti plodovi, suhe smokve i šljive

PIĆEČaj, mineralna voda, do 2 šalice c ne ka e na dan

Kakao, topla čokolada, koncentrirani slatki PIĆE crne kave na dan,

2 dl vina voćni sokovi, pivo, žestoka pića

KRUH I PECIVO

Crni raženi, polubijeli, zobene pahuljice i druge žitarice

Bijeli kruh, lisnato tijesti, čips, smoki

žitarice

� dopušteno × nedopušteno

SLASTICE I KOLAČI

Suhi kolači bez masnoće, sladoled bez vrhnja u manjim količinama

Čokolada, kolači s kremom od jaja ili vrhnja, palačinke, uštipcimanjim količinama p

Svi začini sol ZAČINI

Svi začini, sol umjereno, male količine senfa

Majoneza, tartar umak

Tjelesna neaktivnostTjelesna neaktivnostTjelesna neaktivnostTjelesna neaktivnost

Tjelesna aktivnost od izuzetne je žvažnosti u prevenciji debljine,

blage hipertenzije, šećerne bolesti,g jpovišene razine masnoće u krvi,razvoja aterosklerotskih promjena na razvoja aterosklerotskih promjena na krvnim žilama i koronarne bolesti srca

š ć h dš ć h dZašto reći DA 30 minutnom hodanjuZašto reći DA 30 minutnom hodanju

1 b ljš k di ij ij l ij l j č j ći l ć 1. poboljšava kondiciju cijelog tijela jačajući srce, pluća, mišiće i zglobove,

2. hodanjem se troše prekomjerne zalihe masti3 u mlađoj životnoj dobi doprinosi stvaranju koštane mase a 3. u mlađoj životnoj dobi doprinosi stvaranju koštane mase, a

u starijoj spriječava gubitak koštane mase, a samim tim i spriječava razvoj osteoporoze i njezine posljedice (prijelom kralježaka, podlaktice i kuka, koji su česti kod starijih osoba)osoba),

4. hodanjem u društvu prijatelja (npr.izletom u prirodu ili toplice)poboljšavaju se socijalni kontakti,izlučuje se endorfini,tvari koje nas čine dobro raspoloženim i zadovoljnimzadovoljnim.

5. uklapanje fizičke aktivnosti u svakodnevni život donosi višestruku i dugoročnu dobrobit za zdravlje cijelog organizma.

Savjetovalište za prevenciju bolesti Savjetovalište za prevenciju bolesti j p jj p jsrca i krvnih žilasrca i krvnih žila

Vukovarska 35AVukovarska 35A

Radno vrijeme Savjetovališta:Radno vrijeme Savjetovališta:

Srijeda 10h Srijeda 10h –– 12h12hT l 401 199T l 401 199Tel: 401 199Tel: 401 199