Prevencijom do zdravlja - dietpharm.hr · Vitamini su se u prošlosti svrstavali u kategorije na temelju njihovih funkcija u tijelu. No, danas je najučestalija njihova podjela na

KOŽA

Seboroični dermatitis

Klinička slika, dijagnoza i liječenje- saznajte sve o ovoj kožnojbolesti

saznajte više na str. 20

TRUDNOĆA

Dijabetes u trudnoći

Kako spriječiti i liječiti opasne komplikacije kod šećerne bolestiu trudnoći


KOSTI

Minutni test rizika za osteoporozu

Provjerite koji su čimbenici rizika za oboljevanje od osteoporoze


Vitamini i mineraliZdravlje za 21. stoljeće!

Prevencijomdo zdravlja

besp

latn

i prim

jera

k

casopis 2015:Layout 1 11/05/15 11:18 Page 1


Još ne tako davno ljudinisu vjerovali u postoja-nje vitamina, jer ih nisumogli vidjeti. Mi ih nitidanas - strogo govoreći- ne možemo vidjetiobičnim okom, no sma-tramo ih jednim od ču-desnih otkrića 20. sto-

ljeća. Istina je da niti vitamini, a niti minerali nisuništa novo, jer se nalaze u našoj hrani od samogpočetka vremena. Međutim, tijekom zadnjih 100-tinjak godina saznali smo o nji-hovoj presudnoj ulozi uočuvanju i ponovnomuspostavljanju zdravlja,naučili ih izolirati, anali-zirati i ponovno stvarati.Sada ih dapače možemododavati hrani ili proizvoditiza primjenu u medicini, kozmetici. I,konačno, možemo ih ponuditi u prodaji bez re-cepta kao tablete, kapsule i tonike.

U ovom broju časopisa posvetila sam dosta pro-stora vitaminima i mineralima, jer mislim da ćeVam biti zanimljivo saznati o njima nešto više.

Također, kao i svakog puta, pripremila sam i pre-gršt drugih zanimljivih tema napisanih od stranenaših renomiranih stručnjaka, pa se nadam da ćesvatko pronaći nešto zanimljivo za sebe!

Želim Vam i ovaj put ugodno čitanje, a za bilo ka-kva pitanja ili komentare slobodno nam se javite.

Vanda Kovačević, dr. med. glavna urednica

0405060708091011121314161820222425262832 3334

3842

46484954

IZDAVAČ:Fidifarm d.o.o.Obrtnička 37, Rakitje, 10437 Bestovje www.dietpharm.hr [email protected]

REDAKCIJA I MARKETING:Obrtnička 37, Rakitje, 10437 Bestovjetel. 01/241 38 40 fax. 01/33 35 635

GLAVNA UREDNICA:Vanda Kovačević, dr.med.

STRUČNI KOLEGIJ:Josipa Mazalin Protulipac, dr.med.Marjeta Jakelnec Šoić, dr.med.Natalija Kanački, dr.med.Petar Raštegorac, dr.med.

DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK:DVA M d.o.o., Drenovačka 1, 10000 Zagrebtel. 01/30 96 871 fax. 01/30 94 453

TISAK:ABS 95 d.o.o., Pakoštanka 3A/1, 10000 Zagrebtel. 01/ 36 94 705 fax. 01/ 36 94 711

IMPRESSUM NAKLADA: 70.000

EKSKLUZIVNI UVOZNIK ZA BiH: Ataco d.o.o. Mostar, Kralja Tomislava L4, MostarUVOZNICI ZA Crnu Goru: Glosarij d.o.o., Ul. Vojislavljevića 76, Podgorica

EKSKLUZIVNI UVOZNIK ZA:Kosovo: Asgeto, Pellagonia, PrištinaMakedoniju: Атлантиц Траде Скопје д.о.о. ул. Шар Планина б.б., 1000 СкопјеSrbiju: ATLANTIC BRANDS d.o.o., Kumodraška 249,11010 Beograd

Prevencijom do zdravlja

3

Vitamini i minerali - zdravlje za 21. stoljeće, Vanda Kovačević, dr.med.Vitamin ABeta karotenVitamini B skupineVitamin CVitamin DVitamin EFolna kiselinaKalcijMagnezijŽeljezoAntioksidansi - recept za dugovječnostVitamini i djeca

Seboroični dermatitis - Prof.dr.sc. Aleksandra Basta-Juzbašić

Dijabetes u trudnoći, dr.sc. Alen Šelović, dr. med.

Novo iz DietpharmaSuperfoodDietpharm Klub zdravljaPartneri Dietpharm Kluba zdravljaKako rano otkriti melanom?, Ivana Manola, dr.med.

NAGRADNA KRIŽALJKA - znanjem do poklonaGinekološka skrb u žena nakon transplantacije alogenih matičnih krvotvornih stanica, mr.sc. Tajana Klepac Pulanić, dr. med.

Primjena hormona rasta se ne smije olako shvatiti, Prof.dr.sc. Zora Zakanj

Hrvatska - prirodne pretpostavke za zdravstveni i lječilišni turizam, prim.mr.sc. Goran Ivanišević

Testovi rizika prijeloma, Mirjana Novaković, dr.med. Minutni test rizika za osteoporozu (IOF)

Vježbe za kroničnu križobolju, Vjekoslav Grgić, dr.med.

Farmacia centar - centar zdravog življenja, Maša Čop, mag.pharm, Andrea Košćec, mag.pharm

SadržajRiječ urednice


Vitamin - dva latinska pojmaspojena su u toj riječi:

vita = život i amin = sa sadržajem dušika.

Vanda Kovačević, dr.med.

Vitamini i mineralizdravlje za 21. stoljeće

Tema broja: Vitamini i minerali - zdravlje za 21. stoljeće


4

su neophodni i za sintezu određenih hormona.U tijelu se ti vitamini mogu pohranjivati u većimkoličinama nego vitamini topivi u vodi.

Što su minerali?Minerali su pak anorganski elementi s važnimizgradnim i regulacijskim funkcijama u tijelu. Dodanas je poznat 21 mineral. Čovjek mora hra-nom nadomještati neprestane gubitke minerala,jer se oni izlučuju znojenjem, mokraćom i stoli-com te se gube i starenjem.

Neophodni su kao izgradne tvari skeleta, zubi,kože, vezivnog tkiva, enzima, hormona, pa i cr-venih krvnih stanica te su prijeko potrebni zapravilan rad srca, za funkciju živaca i ravnotežutjelesnih tekućina…..

Što očekujemo od vitaminai minerala?Niti jedan drugi pojam, kada se radi o prehrani,nije povezan s toliko očekivanja i zahtjeva kaovitamini, a i minerali. No, s pravom!

Naime, u posljednjih 100 godina prehrana seljudi industrijalizacijom promijenila više nego uprethodnih 1000 godina! Industrijska pripremahrane nažalost uključuje tehnološke postupkekoji loše djeluju na sadržaj hranjivih sastojakau njoj. Prilikom prerade namiranica izgubi seveći dio vrijednih vitalnih tvari. Na-mirnice doduše izgledaju kra-sno, zdravo i primamljivo, alisu tek „prazni“ nosioci kalo-rija. Time je uobičajenaprehrana našeg suvreme-nog civilizacijskog društvajednostrana, prerađenaje, pa stoga pre-masna i preslatka.

I današnja intenzivna poljoprivredna proizvo-dnja uzima zbog primjene raznovrsnih agro-tehničkih mjera svoj obol, pa je tlo osiromašenomineralima. A i zbog ubrzanog uzgoja u sta-klenicima, dugotrajnog transporta i neprimje-renog skladištenja, ali i postupka kuhanja, zna-tno se smanjuje kvaliteta hrane, tj. njen sadržajvitalnih bioaktivnih tvari.

Niz je uzroka koji su još odgovorni za nedo-voljnu opskrbljenost vitaminima i mineralima, patime i za nastanak i razvoj mnogih tegoba, po-remećaja, čak i bolesti.

Tako, na primjer, kod osoba s probavnim po-remećajima često postoji nemogućnost iskori-štenja vitalnih tvari hrane. Daljni uzrok je jed-nostavno starenje, jer se sa starenjem takođersmanjuje sposobnost iskorištenja hranjivih tvari.Stoga ima sve više ljudi koji pokazuju simptomemanjka tih esencijalnih tvari. Radi se o umoru,nedostatku koncentracije, nervozi, razdražlji-vosti, smanjenoj radnoj sposobnosti, a u drugojfazi o razvoju pravih zdravstvenih poremećaja,pa i bolesti.

Vitamini i minerali služe ljudskom rodu već mnogotisuća godina. Sa razvojem znanosti i tehnike, čo-vjek je uspio ući u njihovu srž i na taj način otkritikolika je njihova važnost za zdravlje ljudi.

Što su vitamini?Vitamini su za život prijeko potrebni, fiziološkidjelotvorni organski spojevi koje tijelo ne možesamo proizvesti, pa se u njega moraju redovitounositi. Sva živa bića trebaju vitamine za rast,razvoj, reprodukciju i očuvanje zdravlja. Oni re-guliraju kemijske procese u organizmu te po-sreduju u stvaranju ugljikohidrata, masti i pro-teina kao i energije.

Vitamini su se u prošlosti svrstavali u kategorijena temelju njihovih funkcija u tijelu. No, danasje najučestalija njihova podjela na vitamine to-pive u vodi (vitamini B kompleksa i C vitamin) tevitamine topive u mastima (A, D, E i K).

Vitamini topivi u mastima sudjeluju u održava-nju integralne strukture staničnih membrana te

Bez obzira na životnu dob, vita-mine i minerale trebali biste uzi-mati ako se neredovito i jednoli-

čno hranite, umorni ste iiscrpljeni, ponestaje vam ener-gije, stres i životni ritam dovelisu vas do granica izdržljivosti,narušeno vam je fizičko i psihi-čko zdravlje, često poboljevate.Stoga je danas svakodnevna vi-taminsko-mineralna nadopuna

prehrane ključ zdravlja.


Stoga se nedostatak vitamina A izuzetno rijetkojavlja u zemljama razvijenog svijeta, no još jeuvijek glavni zdravstveni problem u nerazvijenimzemljama. Izazvan je kroničnom nepravilnom inedostatnom prehranom.

Osim na očima, kod bolesnika s deficitom vita-mina A dolazi do promjena na koži, u dišnom,probavnom i mokraćnom sustavu.

Što ako unesemo previše vitamina A?Za razliku od drugih vitamina koji se mogu ko-ristiti i u povećanim dozama, vitamin A je spe-cifičan po tome što može izazvati hipervitami-nozu i biti toksičan. Zbog toga sevitamin A koristi prvenstvenou preporučenim dnevnimdozama u multivitamin-skim preparatima,dok njegovo izoli-rano korištenjemora biti podkontrolom liječ-nika.



5Osobitu važnost vitamina A ima u fiziologijivida, jer sudjeluje u stvaranju vidnog pigmentakoji se nazali u štapičasitm stanicama mrežnice.Smatra se također da vitamin A pojačava fun-kiciju imunološkog sustava te sprječava pojavunekih zaraznih bolesti.

Što kaže povijest?Prvi podaci o noćnoj sljepoći, bolesti koju uzro-kuje smanjeni unos vitamina A, potječu još izdrevnog Egipta. Naime, već se tada znalo dapri njenom liječenju pomaže pečena ili kuhanajetra, za koju se tek kasnije utvrđilo da je prio-rodno bogati izvor vitamina A.

Izvori vitamina ARazličiti oblici vitamina A prisutni su u hrani ži-votinjskog porijekla, kao što su jaja, punomasnomlijeko i jetra.

Dobar izvor vitamina A su i karotenoidi kojihima u tamno obojenom lisnatom povrću te žutomi narančastom voću.

Može li se pojaviti nedostatakvitamina A?Preporučeni dnevni unos vitamina A iznosi 800μg za odrasle te nešto više za dojilje - 1300 μg.Prosječna prehrana sadrži dovoljno vitamina A,a rezerve pohranjene u jetri sadrže kod zdravihosoba dovoljne količine vitamina A za najma-nje 1 do 2 godine.

ŠTO JE VITAMIN A?Naziv vitamin A obuh-

vaća različite, u ma-stima topive oblike koji

se pojavljuju u orga-nizmu, pa možemo go-

voriti o skupinivitamina A.

Voće i povrće u svimnijansama, od žute i

narančaste, pa sve dotamno zelene boje sa-

drži tamno obojenibiljni pigment nazvanprovitamin A, koji se u

organizmu transfor-mira u vitamin A.

Vitamin A štiti stanične mem-brane te jača kožu i sluznice,čime pomaže u sprječavanju

brojnih infekcija i nekontrolira-nog bujanja tkiva, pa ga s pra-vom nazivamo „zaštitnikom

cijelog organizma“.

VITAMIN Aprvi među jednakima

Vitamin A ne zaslužuje prvo mjesto u tablici vitamina samo zbogabecednog redosljeda, već zbog brojnih važnih funkcija u organizmu.


Osobe koje uzimaju beta-karo-ten tijekom duljeg razdoblja tre-

baju uzimati i vitamin E, jerbeta-karoten snižava razinu vi-

tamina E u krvi.

Unos većih količina beta-karotena neće dovestido hipervitaminoze vitaminom A, jer jeapsorpcija beta-karotena mala, a njegova pret-vorba u vitamin A prespora.

Raspored pojedinih karotenoida u tjelesnimorganima vrlo je zanimljiv: u štitnjači, slezeni,jetri i gušterači dominantni su beta-karoten i li-kopen; u testisima i prostati likopen, dok u jaj-nicima i masnom tkivu prevladava zeaksantin.

Glavni izvor beta-karotena je žuto i narančastovoće i povrće (dinja, kruška, marelica, mrkva,začinska paprika, rajčica) te tamno zeleno lis-nato povrće (špinat, blitva, brokula).

Fukncija beta-karotena u organizmu je više-struka.

Najpoznatija je njegova uloga u očuvanju kožei sluznice. Koža je naš najveći organ i nepo-sredna je zaštita od vanjskih utjecaja (fizikalnih,kemijskih i mikrobioloških). Sluznice imaju istufunkciju, no da bi je ostvarile moraju uvijek bitivlažne. To im omogućuje vitamin A koji je naj-bolje uzimati u obliku beta-karotena.

Beta-karoten je i poznati antioksidans, koji djelujekao zaštita od slobodnih radikala koji oštećujustanice tijela i dovode do brojnih poremećaja ibolesti. Također stimulira obrambene snage or-ganizma te je potreban za stvaranje pigmentamelanina u koži. Beta-karoten štiti kožu od opa-snog spektra UV zračenja, pa se, osim u kre-mama za sunčanje, preporučuje i kao dodatakprehrani nekoliko tjedana prije izlaganja suncu.

Beta-karoten ne uzrokuje nuspojave, no vrlo vi-soke doze (iznad 60 mg na dan) mogu obojitikožu u žuto-narančastu boju (ksantaza).

Karotenoidi su velika skupina tvari širokorasprostranjenih u prirodi. Jedan od najznačaj-nijih predstavnika te skupine je beta-karoten,biljni pigment žute do crvene boje, koji se nalazi urazličitom voću i povrću. Izoliran je iz mrkve još1830. godine te je po tome i nazvan „karoten“. Smatrase prethodnikom vitamina A, jer ga ljudskiorganizam može pretvoriti u vitamin A.



6

ŠTO JEBETA KAROTEN?

PRIRODNI IZVORI:voće

(dinja, kruška, marelica)povrće

(mrkva, rajčica, blitva,špinat, brokula)

OTKRIĆE:1830. godine izoliran iz

mrkve

DJELOVANJE:antioksidativno, stimuliraobrambene snage organ-izma, štiti kožu od opa-

snog spektra UV zračenja,potencijalno antitumorskodjelovanje (stimulacija di-ferencijacije i sazrijevanjastanica, sudjelovanje u sin-

tezi imunoglobulina).

UPOTREBA:kod prevencije noćnog sli-

jepila i fotosenzibliteta(preosjetljivost na svjetlo),za zaštitu kože od UV zra-čenja (koristi se u obliku

suplemenata nekoliko tje-dana prije jačeg izlaganjasuncu), smanjuje moguć-

nost infekcija, u prevenciji iliječenju različitih oblika

karcinoma (npr. karcinompluća).

NEŽELJENADJELOVANJA:

nema ih, no vrlo visokedoze mogu obojati kožu u

žuto-narančastu boju.

BETA KAROTENprvi na crti obrane

1 i.j.=

0,6 μgbeta-karotena


VITAMINEB SKUPINESMATRAMO

NEOPHODNIM ZA:Razgradnju ugljikohidratado glukoze, pri čemu na-

staje energija

Razgradnju masti i pro-teina

Zdravlje kože i kose

Zdravlje očiju i usne šu-pljine

Pravilan rad jetre te pro-bavnog sustava u cijelosti



7preosjetljivost očiju na svjetlo. Uzimanje do-datnih količina uglavnom se preporučuje djecii starijim osobama.

Dodatne količine savjetuju se i kod alkoholizma,bolesti jetre i žuči, dugotrajnih infekcija, stresa iopekotina. Osobito se preporučuje kod sindromakroničnog umora. Osobe koje boluju od mrenetakođer bi trebale povećati unos vitamina B2.

Vitamin B3 ili niacin (nikotinska kiselina, ni-kotinamid) tijelo koristi za oslobađanje energijeu metabolizmu ugljikohidrata, a smatra se ko-risnim i za sniženje razine kolesterola u krvi tena taj način pridonosi očuvanju zdravlja srca ikrvnih žila.

Vitamin B5 poznatiji je pod nazivom panto-tenska kiselina. Uključen je u procese na-stajanja energije te u stvaranje hormona i živ-čanih prijenosnika.

Vitamin B6 ili piridoksin tijelo koristi u raz-gradnji ugljikohidrata, masti i bjelančevina. Va-žan je za stvaranje eritrocita, očuvanje imuno-loškog i živčanog sustava. Često ga se savjetujeza ublažavanje jutarnjih mučnina te smanjenjerizika od pojave bolesti kardiovaskularnog su-stava. Blagi nedostaci tog vitamina česti su koddjece i starijih osoba. Dobri izvori vitamina B6

Kao i većina drugih i vitamini B skupine su esen-cijalni, tj. naše ih tijelo ne može samo stvoriti. Po-put vitamina C, i vitamini B su topivi u vodi.

Svaki od osam vitamina B skupine u našem or-ganizmu ima niz različitih uloga, a općenito mo-žemo reći da djeluju najbolje kada se međuso-bno kombiniraju.

Najbolji prirodni izvori vitamina B skupine su pe-karski kvasac, jetra, cjelovite žitarice, riža, ora-šasti plodovi, mlijeko, jaja, meso, riba, voće, li-snato zeleno povrće te brojne druge namirnice.

Vitamin B1 ili tiamin je esencijalan za meta-bolizam ugljikohidrata, tj. njihovu pretvorbu do jed-nostavnog šećera, glukoze. Također je značajanza pravilno funkcioniranje živčanog sustava.

Iako je nedostatak rijedak, češće se javlja kodosoba koje prekomjerno konzumiraju alkohol.

Vitamin B2 ili riboflavin naziva se i fakto-rom rasta, odnosno disanja stanica. Uključen jeu metabolizam masti, ugljikohidrata i proteina.Važan je i za očuvanje zdravlja kože i sluznica,rožnice oka te živčanih ovojnica.

Nedostatak vitamina B2 može dovesti do kožnihpromjena (seboroički dermatitis), ali i uzrokovati

VITAMINI B SKUPINEvitamini velikih zadataka

U vitamine B skupine ili vitamine B kompleksa, kako ih često nazivamo,ubrajamo 8 vitamina, pojedinačno poznatih kao:

B1 - tiamin

B2 - riboflavin

B3 - niacin

B5 - pantotenska kiselina

B6 - piridoksin

B7 - botin (vitamin H)

B9 - folna kiselina ili folati

B12 - cijanokobalamin

su banane, kvasac, soja, suncokretove sje-menke, orasi…..

Vitamin B7 ili poznatiji pod nazivom biotin,možemo slobodno nazvati vitaminom za ljepotukose i noktiju. Nokti i kosa se pretežno sastojeiz rožnatog materijala - keratinina. Biotin ima va-žnu ulogu u tvorbi osnovne keratinske supstancijei time osigurava čvršću strukturu noktiju i kose. Ta-kođer pokazuje povoljne učinke kod sitnog lju-skanja i prhutanja kože, seboreje vlasišta te kodragada u kutovima ustiju.

Vitamin B9 ili folna kiselina spada u naj-poznatije predstavnike iz skupine B vitamina.Folna kiselina važna je za rast i diobu stanica. Pri-mjena folne kiseline primarno se veže uz trudnoću.

Vitamin B12 ili cijanokobalamin, vitaminje topiv u vodi s vrlo važnom ulogom u različi-tim metaboličkim procesima, a sudjeluje u stva-ranju krvnih stanica. S pravom možemo zaklju-čiti da je potreban za sve procese u kojimadolazi do umnažanja, diobe stanica.

Namirnice biljnog porijkla nisu izvor vitaminaB12. Gotovo isključivo proizvode ga bakterije,kao npr. Streptomyces griseus. Bogati izvoriB12 su jetra, meso, žutanjak te mlijeko.


povrće i voće, često zbog problema sa zubima.

I pogrešno osmišljene dijete mogu dovesti do iz-raženog manjka vitamina C.

Postoje stanja i bolesti kod kojih su izrazito po-većane potrebe za vitaminom C. Dijabetiča-rima je tako zbog njihova metaboličkog obo-ljenja potrebno oko 30% veća količina vitaminaC na dan, a osobama s alergijom, vitamin C ćekao prirodni antihistaminik dodatno ublažitialergijsku reakciju.

Cigareta upravo „krade“ vitamin C iz organ-izma pušača, pa zbog toga pušači pate od nje-gova kroničnog nedostatka i trebali bi ga re-dovito nadoknađivati.

Uz navedene zaštitne funkcije, jednako je bitnai izgradna uloga vitamina C. On je neophodanza sintezu kolagena, vlaknaste bjelančevinekoja učvršćuje mišiće i krvne žile, ali je i sasta-vni dio kože, tetiva, kostiju, hrskavice i zubi.Zato dovoljna opskrba organizma vitaminom Colakšava zarastanje rana, a postiže se i zdra-viji i ljepši izgled kože.

Veće potrebe za tim vitaminima imaju trudnice,dojilje, rekovalescenti, starijeosobe, kao i aktivni športaši,zbog izuzetnih tjelesnih i psihi-čkih opterećenja.

Široke mogućnostidoziranjaPreporučena dnevna doza vita-mina C je nedavno povećana sa60 mg na 90 mg za muškarce i

Raznolika primjena, sve većepotrebeJoš su naše bake poznavale blagotvorno djelo-vanje limuna i šipka na jačanje organizma, doksu znanstvenici utvrdili da vitamin C svojim snaž-nim antioksidacijskim djelovanjem neutralizira ra-zarajući učinak slobodnih radikala. Tako je je-dna od njegovih bitnih funkcija sprječavanjeoksidacije masnoća u tijelu, što je zapravo pret-postavka za prevenciju ateroskleroze. K tome jevitamin C s uspjehom ispitivan i kod bolesnika sblago povišenim krvnim tlakom.

Uzimanjem neadekvatno pripremljene ili indu-strijski obrađene, konzervirane hrane, u želucui crijevima nastaju opasni toksični spojevi, tzv.nitrozamini. Upravo vitaminom C može se spri-ječiti njihovo razorno djelovanje.

Jednostrana prehrana također može biti uzroknedostatka vitamina C, što se najčešće očitujekod starijih osoba. Starije osobe su zbog pro-

mijenjenih navika prehrane i promije-njenih metaboličkih funkcija osobitosklone stanju manjka vitamina C. Unjihovoj prehrani manje je zastu-

pljeno svježe



8

VITAMIN Cprijatelj „i u dobru i u zlu“

Iako otkriven još tridesetih godina ovog stoljeća, vitamin C ili askorbin-ska kiselina, do danas ne prestaje zaokupljati pažnju znanstvenika, paje broj objavljenih radova o tom „famoznom“ vitaminu popriličan. Me-đutim, njegova primjena sve to nadmašuje. Tako ćemo ga naći u lijeko-vima, napitcima, namirnicama, u kozmetičkim preparatima, pa čak i užvakačim gumama….

75 mg za žene, a pušačima se preporučuje do-datnih 35 mg. Te su doze minimalne, ali nikakooptimalne. Uobičajena doza iznosi oko 200 mgvitamina C na dan i treba je uzimati svakod-nevno. Kod povećanih potreba može se uzeti500 mg ili čak i više.

Posljedice nedostatka vitamina CKrajnji oblik nedostatka vitamina C izazivaskorbut, bolest koja se manifestira oticanjemzglobova, krvarenjem desni te pucanjem ili kr-varenjem malih krvnih žila smještenih neposre-dno ispod površine kože.

Danas je pojava skorbuta relativno rijetka, ali sublaži oblici dosta česti. U takvim slučajevimasimptomi pomanjkanja vitamina C najčešće sunespecifični: slabost, brzo umaranje i tromost.U kasnijoj fazi bolesnici se tuže na bolove u ko-stima, zgobovima i mišićima te ponekad na ote-žano disanje. Povećana je sklonost infekcijamai usporen oporavak. Može doći i do otoka i kr-varenja desni.

Prevencija na vrijeme!Vitamin C spada u skupinu u vodu topivih vita-mina. Budući da se lako izlučuje, teško je odr-žati njegovu stalnu razinu u krvi. Stoga se trebapobrinuti za dovoljnu opskrbu našeg organ-izma tim snažnim poticateljem imuniteta.

Zato započnite sa prevencijom već danas!

Vrsta namirnice Sadržaj vitaminaC mg/100 g

NAMIRNICE SA VISOKIM UDJELOMVITAMINA C

Šipak

Pasji trn

Crni ribiz

Peršin

Paprika

Brokula

Zeleni kupus

Kivi

Cvjetača

Limun

Naranča

1000

450

180

160

139

110

110

80

73

53

50


njem dobu, geografskoj širini i pigmentacijikože. Uglavnom 10 do 15 minuta izlaganjaruku, ramena, lica suncu 2-3 puta tjedno, do-voljno je da se zadovolje dnevne potrebe za vi-taminom D.

Zašto je važan vitamin D?Nekoliko je važnih uloga vitamina D u organi-zmu. Osnovno i najvažnije je njegovo djelo-vanje na metabolizam kalcija. Vitamin Dpotiče upijanje kalcija iz crijeva, pa seulazak kalcija u organizam brzo pove-ćava.

Slijedeće važno ciljno tkivo na kojedjeluje vitamin D su kosti, gdjepotiče njihovu normalnu mi-neralizaciju. Na taj načinima veliki utjecaj na rasti kvalitetu kostiju.

Manjku vitaminu D obično prethode nedovoljnoizlaganje sunčevom svjetlu i nizak unos hranom.No, uzrok može biti i poremećaj u njegovumetabolizmu.

Djeca, osobito dojenčad, izložena su poveća-nom riziku od manjka vitamina D, jer ga većmajčino mlijeko ne sadrži dovoljno. Tijekomrasta i razvoja te kada nisu dovoljno izloženasuncu, djeca niti normalnom prehranom ne do-bivaju dovoljne količine vitamina D.

Kada treba brinuti o unosu vitamina D?Uz suvremene uvjete života razvijenih zemalja(nedovoljna izloženost kože ultraljubičastim zra-kama), vitamina D nema dosta niti u hrani.Tako je već dojenčadi potrebno dodavati vita-min D u dozi od 10 μg (400 i.j.) od prvog mje-seca do kraja prve godine života. Mala djeca,u provj i drugoj godini trebaju tijekom zimskihmjeseci iste doze vitamina D. Za djecu, mladeljude i odrasle osobe potreban je svakodnevniunos od 200 - 400 i.j. (5-10 μg) vitamina D,dok trudnoća i dojenje zahtjevaju veće doze.



9

Vitamin D ima izniman utjecaj na tjelesne pro-cese, a posebno na metabolizam kalcija. Od-govoran je za ravnotežu kalcija u organizmu,pospješuje njegovo iskorištavanje iz probav-nog sustava te je važan za normalan rast i mi-neralizaciju kostiju i zubi. Svojim djelovanjemnužan je za normalan razvoj organizma, a nje-gov nedostatak dovodi do ozbiljnih poreme-ćaja, rahitisa i osteomalacije.

Što kaže povijest?Prvi znanstveni opsi nedostataka vitamina D, na-zvan rahitis, zabilježen je u 17. stoljeću. No, dosamog otkrića vitamna D i njegove uloge u tojbolesti, morala su proći još gotovo tri stoljeća.Do otkrića vitamina D, veliki broj gradske djece,posebice ako su živjela u predjelima s umjere-nom klimom i manjim brojem slunčanih dana,bolovao je od rahitisa.

Izvori vitamina DLjudski organizam ima dva izvora vitamina D:

- Vitamin koji se stvara u koži izla-ganjem sunčevom ili ultraljubiča-stom svjetlu (D3)

- Vitamin koji se prima hranom (D3 iD2)

Vitamin D prisutan je u većini prehrambenihproizvoda, ali najčešće u nedovoljnim količi-nama. Najviše vitamina D nalazimo u ulju iz je-tre bakalara te mesa riba iz hladnog mora, lo-sosa i haringe. Osim toga ima ga u mlijeku,mliječnim proizvodima, žumanjku, žitaricama tekvascu.

No, primarni izvor tog sastojka nije prehrananego kemijska reakcija u koži, pa je najbolji na-čin opskrbe organizma vitaminom D izlaganjekože sunčevim zrakama. Koliko će se vitaminaD sintetizirati u koži ovisi o dobu dana, godiš-

VITAMIN Dvitamin i hormon

Poznat u povijesti medicine kao „antirahitični“ ili pak popularno nazvan„sunčani“ vitamin; vitamin D se iz povijesnih razloga svrstava među vita-mine, iako se po većini obilježja radi o hormonu.

Vrijednost vitamina D mogu seizrazii u i.j. (internacionalnim je-

dinicama) ili μg.40 i.j. = 1 μg




10

Što je vitamin E?Kada govorimo o nekom vitaminu, uglavnom mi-slimo na smo jednu komponentu. S većinom vi-tamina je tako, no vitamin E i tu pokazuje svojuposebnost.

Naime, vitamin E obuhvaća čak osam ke-mijskih vrlo sličnih supstancija koje svepokazuju i sličnu aktivnost. Zo-vemo ih tokoferoli.

Najvažnijim se smatra alfa-tokoferol koji je najzastupljenijite pokazuje najveću biološku ak-tivnost. Možemo gotovo reći da je po-stao sinonim za vitamin E.

Kao i drugi vitamini, i vitamin E predstavljaesencijalnu supstanciju, jer ga organizam nemože sam proizvesti. Stoga ga se uzima kao sa-stojak hrane ili dodatak hrani, najčešće u oblikutableta ili kapsula.

Gdje ga nalazimo?Vitamin E široko je rasprostranjen u prirodi.Nalazimo ga u lisnatom zelenom povrću, bilj-nim uljima, osobito u ulju pšeničnih klica, sun-cokretovom ulju i sjemenkama, bademima, ki-kirikiju, soji. Od izvora životinjskog porijekla,

VITAMIN Esnažan antioksidans

Zovemo ga vitaminom mladosti, vitalnosti, ljepote, čudotvornim vitami-nom….

vitamin E najzastupljeniji je u jajima, jetri, mi-šićima te mlijeku i mliječnim proizvodima.Mnoga hrana, također, pokazuje sezonske va-rijacije u sadržaju vitamina E, kao npr. mlijekokoje najveću količinu vitamina E ima upravo ljeti.

Vitamin E u našem tijeluŠto se događa s vitaminom E od trenutka kadaga hranom ili putem vitaminskog pripravka une-semo u organizam? Prije svega moramo znatida vitamin E ubrajamo u skupinu vitamina to-pivih u mastima (liposolubilnih vitamina) te gase zato uvijek savjetuje uzeti nakon obroka.Njegovo je iskorištenje uvjetovano pravilnim

funkcijom žuči i gušterače. Odukupne doze vitamina E koju čo-

vjek unese na usta, naše tijeloće iskoristiti manje od 40%.

Kako djeluje i kada se preporučuje?U prvom se redu naglašava antioksidativno dje-lovanje vitamina E. Reagirajući sa slobodnim ra-dikalima štiti lipide stanične membrane od oksi-dacije, čime se sprječava njihovo oštećenje teu konačnici propadanje stanica. U postizanjuantioksidativnog učinka najboljeg saveznikaima u selenu i vitaminu C.

Vitamin E se, sukladno istaživanjima, uglav-nom preporučuje kod:

- koronarne bolesti srca

- visokog kolesterola

- ateroskleroze

- dijabetesa

- brojnih neuroloških i kožnih oboljenja

Preporučene dozePreporučeni dnevni unos vitamina E za odrasluosobu iznosi 10 mg. Međutim, potrebno je na-glasiti da ta količina sprječava samo mogućupojavu deficita vitamina E, dok je za postizanjenjegovog antioksidativnog učinka ipak potrebnaveća doza. U tom slučaju preporučuju se dozeod 100 i više miligrama vitamina E.




11

Folna kiselina štiti srceDa su masnoće, posebno kolesterol, štetne zanaše zdravlje, znamo gotovo svi. No, u novijevrijeme doznajemo da i manjak folne kiseline inekih drugih vitamina iz B skupine može biti jed-nako poguban za krvne žile i nastanak atero-skleroze. Preporuke o potrebnom unosu folne ki-seline za odrasle osobe danas su već povećanena 400 mikrograma, upravo s ciljem zaštite odbolesti srca i krvnih žila.

Neophodna je za normalno funkcioniranje ljud-skog organizma, pa je moramo u primjerenimkoličinama unositi hranom ili dijetetskim proiz-vodima. Dobri izvori folne kiseline su lisnato po-vrće (špinat, kelj, grašak), naranče, jagode,banane, masna riba, jaja, žitarice cjelovitogzrna, soja, pšenične klice.

Folna kiselina sadržana u hrani osjetljiva je nasvjetlo i temperaturu, pa se otprilike jedna tre-ćina sadržaja gubi prilikom pripreme hrane.

Folna kiselina u našem tijeluIako su joj zadaće brojne, kao primarnu sva-kako možemo izdvojiti njenu ulogu u stvaranjunovih stanica. Važna je i za nastanak proteina,izgradnju krvnih stanica te prijenos staničnegenetske informacije.

Neophodna je za vrijeme trudnoće, jer smanjujerizik nekih neuroloških oštećenja ploda. Stogase trudnicama i dojiljama osobito preporučujedodatno uzimanje proizvoda koji sadrže folnukiselinu.

Neophodna i u trudnoćiStručnjaci se slažu da uzimanje dodatne folnekiseline u trudnoći smanjuje rizik nastanka nekihvrlo ozbiljnih neuroloških oštećenja. To se po-sebno odnosi na teške poremećaje kao što sunpr. rascjep kralježnične moždine ili zastoj urazvoju mozga, koji se u 40-50% slučajevamogu spriječiti folnom kiselinom. Upravo to jerazlog zbog kojega se u nekim zemljama većgotovo čitavo desetljeće hrana (točnije žitaricei proizvodi sa žitaricama) obogaćuje folnom ki-selinom. Svim ženama koje planiraju trudnoćute trudnicama preporučuje se dodatno uzimanjefolne kiseline u dozi koja iznosi oko 0,6 mili-grama (tj. 600 mikrograma).

FOLNA KISELINAzaštita u trudnoći

Folna kiselina je u vodi topivi vitamin, član velike porodice B vitamina.Široko je raširena u prirodi, pa je tako nalazimo u biljnim i životinjskimvrstama, a nužna je i za rast nekih mikroorganizama. Otkrivena je ukvascu i jetri još daleke 1935. godine.

DODATNOUZIMANJE

FOLNE KISELINEPREPORUČUJE SE:

ženama koje planirajutrudnoću

za vrijeme trudnoćei dojenja

starijim osobama

kod uzimanjakontraceptiva

osobama koje koriste većekoličine alkohola


Barem polovicu potrebnog kal-cija preporučuje se unijeti zdra-

vom i uravnoteženomprehranom, dok se druga polo-vica potrebne količine može na-doknaditi uzimanjem prirodnih

proizvoda koji sadrže kalcij.



12 Najčešći oblici kalcijaKalcij citratKalcij citrat je oblik kalcija koji se najlakše isko-rištava. Smanjeno lučenje želučane kiseline neutječe na njegovo iskorištenje, pa se posebno pre-poručuje starijim osobama. Prema nekim poda-cima, i osobe s manjkom želučane kiseline isko-rištavaju čak 45% unesenog kalcij citrata. Kalcijcitrat obavezno se mora uzimati između obrokaili prije odlaska na spavanje.

Kalcij karbonatKalcij karbonat je uz kalcij citrat najčešće korištenoblik kalcija. Ne iskorištava se tako dobro kaokalcij citrat (oblik je kalicija koji se najteže izolira).Kalcij karbonat pokazuje antacidno djelovanje(neutralizira želučanu kiselinu). Za vrijeme uzi-manja proizvoda koji sadrže kalcij karbonat,preporučljiv je i veći unos tekućine.

Za razliku od kalcij citrata, kalcij kar-bonat najbolje je uzimati uzobrok, kada se povećava luče-nje želučane kiseline.

Kalcij je neophodan za prijenos živčanih impulsa,rad mišića, širenje i sužavanje krvnih žila, regu-laciju enzima, stimulaciju hormona, zgrušavanjekrvi i brojne druge procese.

Kalcij ima temeljnu važnost za sve biološke sustave,pa je stoga nužno da se njegova koncentraciju utjelesnim tekućinama i tkivima održava stalnom.

Zašto kosti ne mogu bez kalcija?Rast, pregradnja i mineralizacija kosti u velikojmjeri ovise upravo o kalciju. Pregradnja koštanogtkiva trajan je proces, čije su značajke kontinuiranarazgradnja kosti te odlaganje kalcija u novostvorenukost (stvaranje kosti). Ravnoteža koja postoji iz-među razgradnje i izgradnje kosti mijenja se sta-renjem. I dok u djetinjstvu stvaranje kosti prevladavanad razgradnjom, u odrasloj dobi se ti procesi iz-jednačuju. U starijoj životnoj dobi, posebice kodžena u postmenopauzi, razgradnja kosti nadmašujenjeno stvaranje, što dovodi do gubitka koštanemase i povećanog rizika za razvoj osteoporoze.

U normalnim uvjetima kada ne postoje povećanepotrebe za kalcijem, zdrava i uravnotežena pre-hrana osigurava potrebnu količinu kalcija. Sva-kodnevna primjena kalcija hranom može biti od200 do 2000 mg. Od prosječno primljenih 1000mg kalcija na dan, apsorbira se tek oko 35%.Stoga ga je u stanjima u kojima postoje povećanepotrebe za kalcijem potrebno dodatno uzimati.

Brojna klinička istraživanja potvrdila su pozitivan uči-nak dodavanja kalcija na stvaranje kosti i postiza-nje željene koštane mase kod djece i mlađih osoba.

Kod žena u postmenopauzi dodatnouzimanje kalcija može spriječiti iliumanjiti gubitak kosti. Postoje i na-znake da povećani unos kal-cija može također smanjiti ri-zik od prijeloma kosti.

KALCIJmineral za izgradnju kosti

Kalcij je jedan od najzastupljenijih minerala našeg tijela te čini 1-2% tje-lesne težine. Devedest i devet posto tjelesnog kalcija nalazi se u skeletu,dok je ostatak pohranjen u zubima, mekim tkivima, plazmi te izvansta-ničnoj tekućini.

Što sve utječe na ravnotežu kalcija u tijeluDOBKonačno iskorištenje kalcija može iznositi čak 60%kod novorođenčadi i male djece, kada su i potrebeza kalcijem izuzetno velike. U odrasloj dobi spo-sobnost iskorištenja smanjuje se za 15-20%, a tevrijednosti sa starenjem postaju još veće.

VITAMIN DVitamin D pomaže iskorištenju kalcija. Tijelo gadobiva iz hrane ili ga stvara u koži uz pomoć UVzraka. Obavezan je dodatak kalcijevim prepa-ratima u prevenciji i liječenju osteoporoze.

TRUDNOĆA Sposobnost iskorištenja kalcija povećava se utrudnoći.

SPOJEVI BILJNOG PORIJEKLAOdređene kiseline (fitinska i oksalna kiselina),koje su prirodni sastojci nekih biljaka, mogu sevezati za kalcij i na taj način utjecati na njegovuaposorpciju. Veće količine fitinske kiseline prisu-tne su u integralnim žitaricama, grahu, sjemen-kama, orašastom voću te soji. Oksalna kiselinase može pronaći u špinatu, krumpiru, rabarbarite grahu. Vlaknate namirnice također mogu utje-cati na sposobnost iskorištenja kalcija.

FOSFATINamirnice bogate fosfatima (npr. gazirana pića)mogu smanjiti sposobnost apsorpcije kalcija.

ALKOHOLAlkohol utječe na smanjenje intestinalne apsorp-cije kalcija.

KOFEINKofein također može utjecati na iskorištenje kalcija.Privremeno može povećati lučenje kalcija te umje-reno smanjiti njegovu apsorpciju.

Dobna skupina Ca (mg)

Optimalni dnevni unos kalcija

Rođenje - 6 mjeseci života

6 mjeseci - 1 godina

1 - 10 godina

11 - 24 godine

Žene 25 - 30 godine

50 godina (uzimaju HL)

50 godine (ne uzimaju HL)

65 godina

Trudnice i dojilje

Muškarci 25 - 65 godina

65 godina

4006008001200-15001000100015001500120010001500

*izvor: Hrvatsko društvo za osteoporozu



13

Uzroci ne-dostatka magne-zija su brojni te se mogu javiti usli-jed povećane potrebe (tijekom rasta, razvoja,trudnoće i stresa), povećanih gubitaka (jakopovraćanje, proljev, kronična oboljenja bu-brega), nedostatnog unosa (gladovanje, pre-hrana gotovo isključivo mliječnim proizvodima,prehrana s malim količinama bjelančevina, ma-sna hrana, „mekana“ voda), poremećaja u pro-bavnom sustavu, uzimanja određenih lijekova(diuretici, srčani glikozidi, sredstva za čišće-nje), prekomjernog lučenja znoja te uzimanja al-kohola.

Uobičajenom se prehranom dnevno unosi 180-300 mg magnezija. Pri tome treba voditi računao činjenici da samo oko 1/3 magnezija une-senog hranom tijelo može iskoristiti. Iako mag-nezij sadrže brojne namirnice (soja, lisnato ze-leno povrće, sjemenke, orah, badem, banana,žitarice, smeđa riža), preporučeni dnevni unosmagnezija često se ne može namiriti iz hrane.

Mnogi simptomi nedostatka magnezija otkri-veni su tek u novije doba. Poznato je da se kodmanjka magnezija javljaju slabost, grčevi u mi-šićima, poremećaji rada srca, živčana razdra-žljivost, glavobolje. Nedostatak magnezija

Taj mineral srebrnastog sjaja otkriven je kao ikalcij 1808. godine, a oba elementa otkrio jeSir Humphrey Davy.

Magnezij u organizmuČovjek prosječno ima oko 24-30 grama mag-nezija u svome tijelu. Oko 60% ukupnog sadr-žaja magnezija nalazi se u kostima, 35% u ske-letnom i srčanom mišiću, dok se ostatak nalaziu jetri, bubrezima i mozgu, a ima ga i u eritro-citima.

Zašto je magnezij važan?Prije pedesetak godina o magneziju su bile po-zante tek tri činjenice:

- neophodan za rast

- važan je aktivator mnogih enzima koji sudjeluju u metabolizmu

- korišten je u liječenju prekomjernog lučenja želučane kiseline iopstipacije (zatvor)

Danas je magnezij na najboljem putu da po-stane najznačajniji mineral našeg vremena!

Poznato je da sudjeluje u više od 300 enzi-matskih sustava, sintezi proteina, nukleinskih ki-selina...Važan je za neuromuskularni prijenospodražaja i mineralizaciju kostiju. Sudjeluje ustvaranju energije, u procesima zgrušavanjakrvi i transportu glukoze u stanicu.

Kako osigurati dovoljno magnezija?Iznenađujuće je da se u razvijenim zemljamaunatoč bogatoj ponudi hrane često zapaža ne-dostatna opskrba nekim mineralima i vitami-nima. To se posebno odnosi na magnezij.

Magnezijsvestrani mineral

Magnezij je mineral koji je u prirodi gotovo svugdje prisutan. Ima gau morskoj vodi, mineralnim izvorima i zelenom pigmentu u biljkama.Opće je poznato da je magnezij esenijalni sastojak čovječjeg i ži-votinjskog organizma te da je potreban za aktivnost oko 300 razli-čitih enzima.

Potrebe za magnezijem:ovise o nizu okolnosti kao što su općezdravstveno stanje, starost, sastavhrane, konzumiranje alkohola, stres,trudnoća i dojenje.

Tako dnevne potrebe iznose za:

djecu

mladež

žene

trudnice i dojilje

muškarce

170 mg

350 mg

300-350 mg

350 mg

350 mg

možeizazvati pojačano zgrušava-

nje krvi, naročito u već oštećenimkrvnim žilama.

Stoga se dodatno uzimanje magnezija prepo-ručuje kod prevencije srčanih oboljenja i ate-roskleroze, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, živ-čane napetosti, razdražljivosti i nemira,poremećaja spavanja, trudnoće i dojenja te zaprevenciju migrene i ublažavanje stresa.





14

kod žena dvostruk je u odnosu na onaj kod mu-škaraca. Trudnicama treba dvostruko više že-ljeza nego ostalim ženama. Svakodnevne po-trebe žena za željezom iznose prosječno oko1,5 mg, dok trudnicama i dojiljama treba dvo-struko više, oko 3-3,5 mg.

Do manjka željeza dolazi kada su zalihe že-ljeza tako niske da se usporava proizvodnja he-moglobina. Anemija nastupa kad, zbog nedo-voljne proizvodnje hemoglobina, pada njegovakoncentracija. Simptomi nedostataka suumor,oslabljen apetit, smanjene fizičke i radnemogućnosti te smanjena otpornost organizma.

Smatra se da manjak željeza i anemija poga-đaju četvrtinu do trećinu svjetskog stanovništva.To predstavlja globalni problem, najučestalijikod siromašnih ljudi koji se loše hrane.

Prevladava stav da je nedostatak željeza naj-bolje spriječiti pravilnom i raznolikom prehra-nom, ali je najčešće potrebno posegnuti zapreparatima željeza u tabletama ili sirupu. Po-kazalo se da takva terapija može značajnopoboljšati status željeza, posebno kod rizičnihskupina. Terapija je često dugotrajna, jer je, na-kon što se nadomjesti manjak željeza u krvi, po-trebno ponovno popuniti zalihe u organizmu.Čaj (uključujući i zeleni), kava, mlijeko, jaja tecrno vino smanjuju iskorištavanje željeza. Vita-min C naprotiv poboljšava njegovu apsorpciju,pa je preporučljivo preparat sa željezom uzetisa svježe iscijeđenim voćnim sokom.

Zašto ovisimo o željezu?Željezo je neophodno za izgradnju crvenih kr-vnih zrnaca, odnosno hemoglobina, spoja kojije važan za prijenos kisika te za pohranjivanjeenergije u mišićima. Željezo je također sastavnidio za život važnih enzima koji osiguravaju pro-cese staničnog disanja. Osim u navedenimstrukturama, naš organizam raspolaže izalihama željeza koje se nalaze u jetri,koštanoj srži i slezeni, a u slučaju pove-ćanih potreba služe kao rezerva.

Budući da naše tijelo ne može stvarati že-ljezo, moramo ga unijeti hranom. Od uni-jetih količina željeza, zavisno od njegova oblikai potreba organizma, može se upiti i dospjeti ukrvotok svega 2-10% unijete količine. Stoga biu organizam trebalo unijeti između 10 i 15 mgželjeza na dan. Preporučena dnevna količinaza zdravu odraslu ženu iznosi 15 mg, a zazdravog odraslog muškarca 10 mg. Prirodni iz-vori su: jetrica, crveno meso, tuna, oštrige, bun-deva, zob, mahunarke, kvasac, smokve.

Ljudski organizam je usavršio mehanizam kojimzadovoljava svoje potrebe za željezom. Kadase pokaže potreba za željezom - primjerice udoba rasta i razvoja, tijekom trudnoće ili kod gu-bitka menstrualne krvi - željezo se troši iz zaliha.

Anemija - kada ponestaneželjeza u tijeluNedostatak željeza jedan je od vrlo čestih pro-blema u svijetu. Uzroci mogu biti neodgovara-juća prehrana, loša ili poremećena apsorpcija,gubitak krvi ili stanja povećanih potreba. Pove-ćane potrebe za željezom imaju djeca, mladež,žene u reproduktivnom razdoblju, trudnice, ve-getarijanci, ali također i sportaši, osobe s he-moroidima, čirevima ili sličnom stanjima kojauzrokuju gubitak krvi. Mjesečni gubitak željeza

ŽELJEZOza krv koja život znači

Željezo je jedan od najrasprostranjenijih metala u prirodi. U zemljinoj koriima ga 4,7%. Ono je također životno važan element ljudskog organizma.Ukupna količina u tijelu zdravog, odraslog čovjeka iznosi oko 4,5 grama.

ŠTO JEŽELJEZO?

Željezo je jedno od najstarijihljekovitih sredstava. Poznatoje već od 2500. godine prije

Krista.U 17. stoljeću se za liječenje

anemije upotrebljavala želje-zna piljevina u vinu.

Kisela hrana (kao npr. umakod rajčica) kuhana u željez-

nim posudama također možebiti izvor željeza.

Svjetska zdravstvena organi-zacija smatra manjak željezavodećim poremećajem u pre-hrani, od kojega pati čak 30%

svjetskog stanovništva.

Svojstva:Željezo je srebrnobijeli,

mekani metal. Rijetko senalazi u čistom stanju, naj-češće u rudama (magnetit,

hematit, siderit)

Prirodni izvori:Jetrica (goveđa, pileća, te-leća), tuna, oštrige, soja,

bundeva, zob, grašak, kva-sac, smokve

Preporučene dnevnekoličine:

za zdravu odraslu ženu 15 mg

za zdravog odraslogmuškarca 10 mg

Nedostatak:umor, kratkoća daha, nesa-

nica, razdražljivost, sma-njene fizičke i psihičkesposobnosti, anemija





16

Već dugi niz stoljeća znanstvenici pokušavaju riješiti tajnu ljudske dugovječno-sti. Tako je srednji vijek obilježila potraga za eliksirom života i vječne mladosti,a i u suvremenim otkrićima na području genetike i molekularne biologije tinjastalna žudnja za pronalaskom ključa kojim bi se napokon otvorila i ta, do sadanedostupna vrata.

Međutim, unatoč dugotrajnim i mukotrpnim naporima, ona su još uvijek zatvo-rena. Doduše, tijekom vremena je postignut značajan napredak, pa tako ljudidanas žive gotovo dvostruko dulje nego prije dvije ili tri stotine godina, no to seprvenstveno može zahvaliti poboljšanju općih uvjeta života i prehrane, iskorje-njivanju zaraznih bolesti te boljem poznavanju anatomije i fiziologije ljudskogorganizma, kao i patoloških procesa bolesti. No, starenje je još uvijek neizbje-žan dio naših života, a podložan mu je čitav organizam.

Antioksidansi - štite stanice našeg tijelaKisik, esencijalni element nužan za održavanje života, dolazi do svake stanicenašeg tijela te služi kao „pogonsko gorivo“ za stvaranje energije. Preradom ki-sika u stanicama često nastaju i štetni međuprodukti, koji iste stanice mogu ne-popravljivo oštetiti.

Antioksidansi (vitamini, minerali i neki drugi obrambeni sustavi tijela) neutralizi-raju učinak međuprodukata prerade kisika (takvi štetni međuprodukti nazivaju seslobodni radikali), vežući in na sebe prije nego što uspiju nanijeti štetu. Ukolikonaše tijelo ne raspolaže potrebnim količinama antioksidansa, slobodni radikalivremenom mogu uzrokovati oštećenja te ugroziti rad važnih organa, kao što susrce, krvne žile, organi imunološkog sustava.

Upravo su slobodni radikali, odnosno slabljenje obrambenog sustava antioksi-dansa u starijoj životnoj dobi, odgovorni za pojave koje obično povezujemo sastarenjem tijela. Pridonose promjenama na koži karakterističnim za stariju živo-tnu dob, slabljenju vida, gubitku elatičnosti i pokretljivosti zglobova, ali i smanjenjurada većine organskih sustava. Slobodni radikali uključeni su i u nastanak bo-lesti kao što su maligna oboljenja, očna mrena, šećerna bolest itd.

Gdje možemo pronaći antioksidanse?Neke od njih naše tijelo i samo stvara, no većinu ipak unosimo hranom. Od vi-tamina, najsnažnije antioksidativno djelovanje pokazuju vitamin C, vitamin E ibeta-karoten. Vitamin C je topiv u vodi, pa štiti strukture našeg tijela koje se na-laze u vodenom okružju (vežući na sebe štetne slobodne radikale i uništavajućiih). Suprotno njemu, vitamin E topiv je u mastima, pa štiti „masne“ dijelove na-šeg tijela, prije svega membrane stanica.

I minerali mogu djelovati kao antioksidansi, prije svega selen. On sudjeluje u iz-gradnji enzimatskih sustava našeg tijela, koji direktno zaustavljaju djelovanje slo-bodnih radikala. Relativni nedostatak selena sve se češće povezuje s nastankomateroskleroze i zloćudnih oboljenja.

Antioksidansi- recept za dugovječnost




No, i drugi nutrijenti (npr. biljni polifenoli sadržani u crvenom vinu, flavonoidi)pokazuju antioksidativno djelovanje.

Stoga je za pravilan unos tih neophodnih spojeva važnih za obranu našeg tijelaobavezna pravilna i uravnotežena prehrana, bogata voćem i povrćem, posebnoonim žarkih boja (špinat, mrkva, crvena paprika, rajčica, brokula).

Koenzim Q10 - izvor energije i vitalnostiIako je otkriven tek sredinom 20. stoljeća, koenzim Q10 je danas u mnogim zem-ljama jedan od najpropisivanijih preparata kojeg liječnici preporučuju svojim pa-cijentima za ublažavanje simptoma kroničnog umora, ali i različitih srčanih te-goba.

U tijelu koenzim Q10 ima važnu funkciju u pretvorbi energije prehrambenih tvariu vlastitu tjelesnu energiju. Dobivanje stanične energije rezultat je vrlo složenih,međusobno usklađenih reakcija koje reguliraju enzimi. Koenzim Q10 je odgo-voran za završnu fazu energetskog metabolizma te na taj način neophodan zanastajanje energije u svakoj stanici našeg tijela.

Osim toga, neobično je važna i uloga koenzima Q10 kao prirodnog antioksi-dansa. Upravo ta dva svojstva - njegova funkcija energetskog posrednika i an-tioksidansa - ključ su višestrukog povoljnog učinka koenzima Q10 na naše općestanje i fizičku sposobnost, ali i srčani rad.

Potrebe organizma za koenzimom Q10 podmiruju se prehranom i vlastitom proiz-vodnjom u jetri. U tijelu ne nastaju uvijek jednake količine koenzim Q10: njegovostvaranje se povećava pri fizičkom radu, ali i uzimanju hormona štitnjače, a sma-njuje se starenjem.

Meso, soja, orasi, ulja, bademi i špinat osobito su bogati koenzimom Q10, pase uz raznovrsnu i pravilnu prehranu do određene starosne dobi mogu zadovoljitidnevne potrebe.

Jednostrana prehrana i sve dulji životni vijek ljudi stvaraju potrebu za nadopu-nom koenzima Q10. Pouzdano je utvrđeno da se koncentracija koenzima Q10u stanicama sa strošću smanjuje. Tako je npr. sadržaj koenzima Q10 u organ-izmu manji za oko 30% u dobi od 40 godina, dok je kod 60-godišnjaka manjii do 60%.

Antioksidanski koji štite vidOči su izložene djelovanju, svjetla i ultraljubičastog zračenja sunca, koji poputkisika, mogu izazvati različita oštećenja. Žuti pigment lutein, sadržan u različi-tim strukturama oka, štiti ih upravo od takvih oštećenja.

Lutein je prvenstveno antioksidans koji filtrira plavi dio svjetlosnog spektra (taj diospektra osobito pridonosi oksidacijskom oštećenju), pa je stoga u najvećim kon-centracijama prisutan u koži i makuli oka (koja je pravo zahvaljujući njemu i do-bila naziv žuta pjega). Zbog svojih antioksidacijskih svojstava, lutein ima važnuulogu u očuvanju zdravlja očiju te održavanju oštrine vida. Ljudski organizamga ne može sam sintetizirati, pa ga moramo unositi hranom ili putem supleme-nata. Zeleno lisnato povrće (špinat, kelj, blitva) sadrži najveće količine togobrambenog pigmenta, kao i voće karakteristične narančaste boje (marelice, bre-skve).

Uobičajenom prehranom unosimo svega oko 2,5 mg luteina na dan. Ta količinanije ni u kojem slučaju dovoljna da se osigura djelotvorna zaštita od polaganog,tihog propadanja makule, pa se savjetuje osigurati unos od najmanje 6 mg lu-teina na dan.


Da li je djeci potreban dodatak vitamina i minerala?Nema roditelja, bake ili djeda koj se nije zabrino za zdravlje djeteta ili unučeta,koji nije pokušao na razno razne načine privoliti mališane na jelo, koji nije po-kušao djetetu u pubertetu objasniti važnost zdrave prehrane. S punim pravom,jer djeca često odbijaju namirnice koje ne vole (voće, povrće), dok bi neogra-ničeno jeli i pili druge (slatkiše, slane grickalice, gazirane sokove s kofeinom ifosfatima) pa je tako prirodan unos važnih nutrijenata upitan. Zdrava prehranapod kojom podrazumijevamo redovite obroke načinjene od raznovrsnih namir-nica i dovoljan unos pitke vode neobično je važna za svakog čovjeka, a pogotovou dječjoj dobi i u dobi odrastanja kada je zbog brzog rasta tijelu potreban „gra-đevni i energetski materijal“. Pod tim podrazumijevamo redovit unos bjelnače-vina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala u dostatnim količinama. Obrocikoji sadrže cjelovite žitarice, voće, povrće, mlijeko, nemasno meso i ribu osi-guravaju neophodne sastojke za odvijanje normalnih tjelesnih aktivnosti.

Dobro je pozornost obratiti na pripremu hrane (kuhanjem se gubi do 35% vi-tamina, a pripremom na pari do 20%) te ograničiti unos soli (izbaciti slane gric-kalice i gotovu, konzerviranu hranu), jer sol pojačava izlučivanje kalcija.

Ali, uz zdravu prehranu ne smijemo zaboraviti na primjerenu tjelesnu aktivnosti boravak na svježem zraku.

U protivnom, ako je prehrana jednolična, neredovita može doći do metaboličkihpromjena koje ometaju tjelesne funkcije (poremećaja vida, usporenog stvaranjakrvnih stanica - anemija, teškoća u zgrušavanju krvi, usporenog rasta, padaobrambenog sustava - sklonost prehladama, infekcijama).

Prateći rast i razvoj svog djeteta, poznavajući njegove prehrambene navike, ro-ditelji se često pitaju treba li dijete uzimati vitamine i minerale, koje, kada, ko-liko... Pogotovo ako je dijete slabije uhranjeno, lošeg apetita, ako je sklono preh-ladama i drugim akutnim oboljenjima. Treba naglasiti da potrebe za vitaminimai mineralima nisu stalne, već ovise o:

- dobi- tjelesnoj građi- brzini rasta- fizičkoj aktivnosti- bolesti

S tri obroka voća i povrća te dva mliječna obroka, djeca bi mogla namiriti dne-vne potrebe za vitaminima i mineralima. Međutim, postoje situacije kada dijeteodbija obrok ili neke namirnice, jer ih ne voli, u vrućici je, ili je alergično na nekesastojke, vegetarijanac je ili je pak izloženo sportskom naporu kada hrana nijedostatan izvor tih vitalno važnih sastojaka.

U tom slučaju preporučuje se nadopuna vitamina i minerala u prikladnoj dozi iobliku (tablete za djecu, tablete za žvakanje, sirup).



18

Vitaminii djeca



Prof.dr.sc. Aleksandra Basta-Juzbašić specijalist dermatovenerolog

Klinika za kožne i spolne bolesti medicinskogfakulteta

Klinički bolnički centar Zagreb

Seboroični dermatitis kronična je recidivirajućaupala seboroičnih područja.

Iako točan uzrok ostaje nejasan, smatra se danekoliko čimbenika ima važnu ulogu. Ranije semislilo da je temeljni uvjet za nastanak sebo-roičnog dermatitisa pojačano izlučivanje žlije-zda lojnica. Tako kod bolesnika s Parkinsono-vom bolesti i nekih drugih neurološkihporemećaja gdje je izlučivanje loja pojačanočešće se javlja i seboroični dermatitis. Kodostalih inače zdravih ljudi sa seboroičnim der-matitisom pojačano se izlučivanje loja nađesamo u oko 50% bolesnika. Sastav loja takođernije promijenjen. Ako je seboreja prisutna, onapredstavlja predisponirajući čimbenik, a pri-donosi joj hormonska i vegetativna disfunk-cija. Upala kože često nastaje zbog podražajanekim sekundarnim, često složenim čimbeni-cima (npr. razni mikroorganizmi ili njihovi ra-spadni produkti, mehanička trauma, nadražajkože rubljem). Neki smatraju da i nedostatakcinka, slobodnih masnih kiselina i B vitamina uprehrani može doprinijeti pojavi bolesti.

Već prije više od sto godina neki autori susmatrali da je za nastanak bolesti važna lipo-filna kvasnica Malassezia spp. (ranije poznata

pod nazivom Pityrosporum ovale) koja se nađekod skoro svih bolesnika. Kako ta kvasnicadjeluje na razvitak bolesti nije u potpunostirazjašnjeno. Seboroični dermatitis vrlo se čestojavlja u bolesnika s AIDS-om, a koji i vrlo do-bro reagiraju na imidazolske preparate što bipotkrepljivalo hipotezu o uzročnom djelovanjuMalassezie. Do danas je identificirano jeda-naest vrsta Malassezia od kojih je sedam po-vezano s florom kože, a dvije vrste Malasseziaglobosa i Malassezia restricta se obično nađuu žarištima seboroičnog dermatitisa. Malasse-zia spp. imaju sposobnost da produciraju li-paze koje iz lipida loja otpuštaju oleinsku i ara-hidonsku kiselinu te tako mogu potaknuti upalniodgovor. Obje te nezasićene masne kiselineimaju direktni iritativni učinak na keratinocite,te potiču ljuštenje kože koje je jedno od glavnihsimptoma seboroičnog dermatitisa.

Seboroični dermatitis javlja se u 3 do 5% sta-novništva, nešto češće u muškaraca. Dva sukarakteristična razdoblja u kojima se čestopojavljuje: prva tri mjeseca života te poslijeu mladoj odrasloj dobi, najčešće u trećoj ičetvrtoj dekadi života. Seboroični dermati-tis novorođenčadi u biti je isti kao odgo-varajuće promjene u odraslih. Razlike suuvjetovane samo anatomskim i bio-loškim svojstvima „terena“ te ćekoža novorođenčeta drukčijereagirati nego u odrasloga. Unovorođenčeta postoji jačanespecifična nadražljivost isklonost eksudativnoj reakciji,

za razliku od odraslih u kojih će isti podražajpotaknuti nagomilavanje staničnog infiltrata isuhu upalu kože. Do kraja šestoga tjedna ži-vota u organizmu novorođenčeta cirkulirajumajčini hormoni koji su fiziološki podražaj zalojnice, a kasnije seboroični dermatitis mogupodržavati probavni poremećaji zbog još funk-cionalno nedovoljno osposobljenoga intesti-nalnog trakta ili neprimjerene prehrane kojaobiluje mastima.

Klinička slika je dosta tipična. Obično su zah-vaćeni seboroični predjeli, mjesta gdje su naj-bolje razvijene žlijezde lojnice: vlasište, lice,područje iza ušiju, sredina prsišta i leđa, arjeđe pazušne, lakatne i koljene jame. Na vla-sištu se nalaze oštro ograničena žarišta veličinekovanog novca ili još veća žarišta različitihoblika, ružičastocrvene boje, prekrivena bjel-kastožućkastim ljuskama, koja mogu konfluirati.Ponekad prekriju čitavo vlasište te prelaze nakožu čela i vrata u obliku oštro ograničenog cr-venkastožućkastog traka uz rub kose širine 1 do2 cm s izraženim ljuštenjem. Na području izaušiju sekundarna infekcija streptokokom iza-ziva jače crvenilo i vlaženje, koje se prekriva

krastama i ljuskama. Se-boroični dermatitis

vlasišta jačegintenziteta, kli-nički pa i hi-stološki, po-

Seboroičnidermatitis



20


nekad je jedva moguće razlikovati od psorijaze vlasišta. Takvi prijelazni slučajevinazivaju se seboriasis. Slične promjene kadkad se jave i na licu. Ponekad senađu žarišta okruglasta ili nepravilna oblika veličine kovanog novca prekrivenanaslagama bjelkastih ljuščica, koje se sjaje kao čestice azbesta, a ispod njihse nalazi crvena vlažna koža. Na licu se promjene najčešće pojavljuju u obr-vama, sredini čela, uz nosna krila, na obrazima i bradi u obliku više ili manjeoštro ograničenih ružičastocrvenkastih suhih žarišta uz jedva izraženo peruta-nje i svrbež. Ponekad su upalne promjene znatno jače izražene uz naslage kra-sta. Rubovi vjeđa mogu biti crveni i granulirane površine. Varijanta seboroič-nog dermatitisa koja se pojavljuje na vratu češće u žena obično je u oblikutankih, svjetlosmeđih do žućkastih oštro omeđenih suhih naslaga. Na sredini prsai između lopatica na leđima žarišta su najčešće okruglasta, ovalna ili oblika li-sta veličine kovanog novca, lagano infiltrirana i crvenkastižućkaste boje. U na-borima, ispod pazuha i grudiju, u preponama i anogenitalno bolest se običnopojavljuje difuznom oštro ograničenom upalnom reakcijom i ljuštenjem te kra-stama, a u dubini nabora stvaraju se pukotine. Tijek bolesti je kroničan s remi-sijama i egzacerbacijama. Češće počinje u vlasištu, a kasnije se javlja na dru-gim lokalizacijama.

Dijagnoza se obično postavlja na temelju kliničke slike. Mikološkom obradomčesto se nađe kvasnica Malassezia spp.

Liječenje je obično dugotrajno i ne uvijek uspješno zbog čega se rade česte gre-ške u primjeni terapije. Osnovno pravilo bi bilo da se bolesniku ne smije na-škoditi. Agresivna lokalna terapija može pogoršati promjene na koži.

Kod seboroičnog dermatitisa vlasišta prvo se moraju ukloniti ljuske i kraste štose postiže primjenom ulja koja sadrže salicilnu kiselinu. Zatim se primjenjuju šam-poni koji sadrže derivate imidazola, najčešće ketokonazol koji je vrlo učinko-vit i smatra se terapijom prvog izbora. Obično se primjenjuje dva puta tjedno,a u terapiji održavanja jednom tjedno izmjenično s neutralnim šsmponima. Ulokalnoj terapiji dolaze u obzir i šamponi koji sadrže zink pirition, selenium sul-fid, ciklopiroks, salicilnu kiselinu ili katrane. S lokalnim kortikosteroidnim pri-pravcima treba biti oprezan te se mogu upotrijebiti samo kratko.

Kod promjena iza ušiju lokalno se primjenjuju antibiotici u kombinaciji s imi-daziolskim derivatima.

Kod seboroičnog dermaitisa lica treba izbjegavati masne podloge i upotrebusapuna. Treba pokušati s neutralnim kremama u kombinaciji s derivatima imi-dazola /ketokonazol/ i lokalnim antibioticima. Može se primijeniti i lokalni me-tronidazol te nekad i magistralni pripravci sa sumporom i katranom. Ne pre-poruča se primjenjivati kortikosteroidne pripravke, posebice ne dugotrajno jervrlo često dovode do steroidnog dermatitisa. Lokalni inhibitori kalcineurina (pi-mecrolimus i tacrolimus) pokazali su se učinkovitima jer imaju protuupalno dje-lovanje, a ne izazivaju neželjene nuspojave kao kortikosteroidi.

Kod seboroičnog dermatitisa na tijelu uz imidazolske preparate (može u oblikušampona) eventualno se mogu kroz kraće vrijeme primijeniti lokalni kortikoste-roidi.

U prehrani treba izbjegavati koncentrirane ugljikohidrate, masti i jake začine.U sustavnoj terapiji daju se sredstva za reguliranje tonusa neurovegetativnogsustava i vitamin B6. Kod izuzetno teških slučajeva povremeno se mogu susta-vno davati animikotici, antibiotici i isotretinoin.

Kod pravilnog i pravovremenog izbora liječenja, seboroični dermatitis se obi-čno može držati pod kontrolom.



21

FIDIKETOZOL 20 mg/gšampon

Fidiketozolšampon koristi se zaliječenje isprječavanjeperuti i nekihgljivičnih bolesti kože (Pityriasisversicolor iseboroičnidermatitis).

1 g Fidiketozolšampona sadrži 20 mg ketokonazola.

LIJEČENJE:

· Pityriasis versicolor - 1 x na dan, 5 dana

· Seboroični dermatitis i perut - 2 x na tje-dan, 2 do 4 tjedna

SPRIJEČAVANJE:

· Pityriasis versicolor - prije početka ljeta 1 xna dan, 3 dana

· Seboroični dermatitis i perut - 1 x na tjedanili svaka 2 tjedna

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputu o lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspoja-vama upitajte svojeg liječnika ili ljekarnika.


dr.sc. Alen Šelović, dr.med., specijalist ginekologije i opstetricije

Specijalistička ginekološka ordinacija,

Mihanovićeva 8, Bjelovar

Dijabetes (lat. diabetes mellitus) ili šećernabolest je endokrinološki poremećaj, metabo-lička bolest, koju karakterizira kronična hi-perglikemija (povišena razina šećera u krvi).Najvažniju ulogu u metabolizmu glukoze imainzulin, hormon kojeg luči gušterača (pan-kreas), čija je uloga smanjenje razine šećerau krvi. Ukoliko lučenje inzulina nije dostatnoili su tkivne stanice slabije osjetljive na dje-lovanje inzulina, dolazi do pojave dijabe-tesa.

Vrste dijabetesa u trudnoćiDijabetes ovisan o inzulinu ili dijabetes tip 1Kod dijabetesa tip 1 gušterača uopće neluči inzulin ili ga ne luči dovoljno. Pacijentices ovom vrstom dijabetesa, koji je obično di-jagnosticiran i prije trudnoće, kao terapiju ko-riste injekcije inzulina.

Dijabetes neovisan o inzulinu ili dijabetes tip 2.Kod dijabetesa tip 2 stanice tkiva slabije suosjetljive na djelovanje inzulina. Prije trud-noće pacijentice se liječe tabletama, pero-ralnim antidijabeticima.

Gestacijski dijabetesGestacijski dijabetes je dijabetes koji se prviput javlja ili dijagnosticira u trudnoći. Naj-češće nastaje u drugom tromjesečju trud-noće, zbog inzulinske rezistencije, poreme-ćene sposobnosti odgovora ne djelovanjeinzulina. U trudnoći raste potreba za inzuli-nom, posebice u trećem tromjesečju, što re-zultira četverostrukim porastom sekrecije in-zulina. Uz već postojeću slabost stanicagušterače manifestirat će se različiti stupnjeviintolerancije glukoze. Zbog toga se šećernebolesti tipa 1 i tipa 2 pojavljuju prvi puta utrudnoći češće nego bi se očekivalo. Gesta-cijski dijabetes pojavljuje se u 3-8 % trud-noća, učestalost varira po etničkim skupi-nama i raste s porastom pretilosti upopulaciji. Najznačajniji rizični čimbenicirazvoja gestacijskog dijabetesa su dob i pre-tilost trudnice. Rizik u žena mlađih od 20 go-dina manji je za 1%, a u žena starijih od 30godina iznosi 8-14%. Pretile žene (BMI≥30kg/m2) imaju tri puta veći rizik u donosunormalno uhranjene. Rizik za gestacijski di-jabetes je naročito visok u žena čije majkeimaju šećernu bolest tipa 2.

Preporuke za dijagnozudijabetesa u trudnoćiDijagnoza dijabetesa u trudnoći vrši se odre-đivanjem razine šećera u krvi na tašte na sa-mome početku trudnoće, a pomoću testa op-terećenja šećerom (OGTT) periodu 24.—28.tjedna trudnoće.

Dijagnoza gestacijskog dijabetesa u trudnoćipostavlja se ukoliko je razina šećera u krvi

(venskoj plazmi) izmjerena na tašte 5,1mmol/L i više, odnosno pomoću testa optere-ćenja šećerom (OGTT), kojim se određuje ra-zina šećera u krvi na tašte, 60 i 120 minutanakon uzimanja šećernog napitka (75 g še-ćera u 250 ml vode).

Dijagnoza manifestnog dijabetesa u trudnoćiosim standardnih vrijednosti glikemije, koristii vrijednosti glikoliziranog hemoglobina,HbA1C, koji ukazuje na stanje glikemije kojeje bilo prije 6-8 tjedana.

Granične vrijednosti glukoze u venskoj plazmiza dijagnozu gestacijskog dijabetesa ili ranijeneprepoznatog pregestacijskog dijabetesa utrudnoći:

- Glukoza u venskoj plazmi na tašte (mmol/L) 5,1

- Koncentracija glukoze nakon 60 minuta (mmol/L) 10,0

- Koncentracija glukoze nakon 120 minuta (mmol/L) 8,5

Dijagnoza manifestnog dijabetesa u trudnoći:

- Vrijednosti glikemije na tašte (mmol/L) >7,0

- Vrijednosti HbA1C (%) >6,5%

- Slučajni nalaz glukoze (mmol/L) 11,0

Sumnju na poremećaj metabolizma šećera utrudnoći može pobuditi anamnestički podatako postojanju dijabetesa u obitelji trudnice, po-većan prirast tjelesnoj težini trudnice tijekom re-dovitih kontrola te povećan fetalni rast, pose-bice ultrazvučna mjera povećanog opsegafetalnog trbuha.

Terapija dijabetesa u trudnoćiSmatra se da je dijabetična trudnoća dobrokontrolirana ukoliko su vrijednosti glukoze nana tašte niže od 5 mmol/L, dvosatne nakonobroka niže od 7,8 mmol/L, a vrijednostiHbA1C niže od 7%.

Dijabetesu trudnoći



22


Osim pravilne prehrane svakatrudnica s dijabetesom trebalabi provoditi određen oblik tje-lovježbe, koja pozitivno dje-

luje na metaboličke procese uorganizmu.

Ukupna preporučena dnevna količina namir-nica: kruh 200 g, mlijeko 480 g, meso 210 g,voće 300 g, povrće po želji, masnoće kao za-čin 35 g.

U prehrani ugljikohidrati trebaju biti zastupljenis 50-60% od dnevnog energetskog unosa. Pre-poručuju se kompleksni, nerafinirani ugljikohi-drati biljnog podrijetla, npr. mahunarke, žitaricecjelovitog zrna, neglazirana riža, kuhani krum-pir, tjestenina, žganci, voće. Bjelančevine trebaunositi u udjelu od 15-20% dnevne energetskevrijednosti. Preporučuje se mlijeko i jogurt s ni-skim postotkom mliječne masti, posni sir, riba,nemasno meso, kuhano povrće.

Od ukupnog dnevnog udjela udio masti ne bismio biti viši od 30%, od čega samo 10% ži-votinjskog porijekla.

U prehrani treba izbjegavati šećer, med, čoko-ladu, pića sa šećerom i alkohol.

U većine trudnica s gestacijskim dijabetesom za-dovoljavajuća razina šećera u krvi biti će odr-žana pravilnom prehranom. U slučaju da pra-vilnom prehranom razina šećera u krvi budepovišena provodi se terapija inzulinom, pričemu se više puta dnevno potkožno injekcijomaplicira inzulin.

U trudnica s dijabetesom tip 1, tijekom trudnoćenastavlja se s inzulinskom terapijom, indivi-dualno modificiranom.

U trudnica s dijabetesom tip 2, daje se takođerinzulinska terapija, obzirom da su oralni anti-dijabetici kontraindicirani u trudnoći zbog štet-nog utjecaja na fetalni razvoj.

Komplikacije dijabetesau trudnoćiHiperglikemija u prvom tromjesečju trudnoće,posebice prvih 8 tjedana, može biti uzrok kon-genitalnih malformacija, čija učestalost može bitido 8%, a najčešće se malformacije srca, krvnihžila i središnjeg živčanog sustava. Poremećenmetabolizam glukoze povećava učestalost spon-tanih pobačaja u dijabetičnih trudnica. Zbogmajčine hiperglikemije, dolazi do pojave fe-talne hiperglikemije i hiperinzulinemije te čestodo fetalne makrosomije, povišene stope fetalnograsta, odnosno rođenja fetusa s porođajnom te-žinom većom od 4000 g. Fetalna hipertrofijapovećava učestalost dovršenja porođaja car-skim rezom u dijabetičnih trudnica. U dijabe-tičnih trudnica, kod kojih postoje posljedične va-skularne komplikacije, hipertenzija teneadekvatna funkcija posteljice, povećana jeučestalost fetalne hipotrofije, odnosno usporenjafetalnog rasta.

U dijabetičnih trudnica povećana je učestalosthipertenzije, infekcija mokraćnih putova te po-remećaj funkcije bubrega.

Prevencija komplikacijadijabetesa u trudnoćiVrlo je važno postići normalnu koncentraciju glu-koze u krvi žena koje boluju od dijabetesa prijesame trudnoće kako bi se smanjila učestalostkomplikacija koje dijabetes u trudnoći donosi. Istotako potrebno je održati normalnu koncentracijuglukoze u krvi trudnica prvih 10 tjedana od za-čeća, za vrijeme organogeneze, kako bi se sma-njila učestalost kongenitalnih malformacija.

Stoga je bitno učiniti prekoncepcijsku obradu užena koje boluju od dijabetesa, a koja uključuje:

Obradu kardiovaskularnog i renalnog su-stava (mjerenje i regulacija krvnog tlaka,laboratorijski nalazi funkcije bubrega i je-tre te određivanje koncentracije bjelanče-vina u 24-satnom urinu)

Obrada funkcije štitne žlijezde (TSH, T3,T4, slobodni T3, T4)

Učiniti dnevni profil glukoze u krvi te vri-jednosti HbA1C te postići vrijednost na ta-šte <5 mmol/L, nakon obroka <7 mmol/L,a vrijednosti HbA1C <7%

Započeti uzimati folnu kiselinu, minimalno400 μg, radi smanjenja nastanka rizikapojave defekta neuralne cijevi

Ginekološka obrada: pregled, UZV, citološkinalaz /PAPA test/, brisevi vrata maternice



23

Pravilna prehrana osnova je li-ječenja dijabetesa, pri čemu

ukupni dnevni kalorijski unosne bi trebao prelaziti 1800

kcal, raspoređenih u 5-6 ma-njih obroka.




24

Dietpharm naFacebooku!

Obzirom da mlađi dio populacije vjernih potrošača Dietpharma i naFacebooku želi korisne informacije o zdravom životu i dodacima pre-hrani, sada iste možete doznati i putem ove popularne drušvenemreže. Osim detalja o proizvodima i mogućnosti pitanja/rasprava/ ko-mentara, na fan stranicama saznajte zanimljivosti o aktivnim sastojcimai njihovoj rasprostranjenosti, budite u tijeku s novitetima, nagradnimigrama, raznim promotivnim aktivnostima te osvajajte Dietpharmoveproizvode.

Floradix Kalcij, magnezij i cinktonikmineralni tonik s vitaminom D ibiljnim ekstraktima

Kosti dosežu vrhunac svog razvoja do 30. go-dine, nakon čega se gustoća kostiju počinje po-lako gubiti. Različite faze života kroz koje

prolazimo, kao što su menopauza, starenje, a također i nepravilna pre-hrana mogu dovesti do gubitka koštane mase.

Floradix Kalcij, magnezij i cink je tekući pripravak jednostavan za uzima-nje, a sadrži uravnoteženi omjer kalcija, magnezija, cinka i vitamina D.

Kalcij, magnezij i vitamin D doprinose održavanju normalnih kosti i zubi.

Proizvod se posebno preporuča ženama, starijim osobama i sportašima.Mogu ga uzimati trudnice i dojilje.

IDEAL SLIMkapsuledodatak prehrani sa smeđommorskom algom Ascophyllumnodosum (ID-alg™) Dietp-harma

Smeđa morska alga Ascophyllum no-dosum doprinosi održavanju nor-malne tjelesne mase.

ID-alg™ je inovativni dijetetski sasto-jak, koji inhibira probavne enzime i smanjuje apsorpciju ugljikohidrata imasti. Na taj način se smanjuje ukupan kalorijski unos.

CENTRAVIT®

ENERGY DIREKTgranulesa sladilima

CENTRAVIT® ENERGY DIREKTgranule je vitaminsko mine-ralni dodatak prehrani sa ko-nezimom Q10 koji možeteuzimati DIREKTNO! Otapa se

direktno u ustima, bez uporabe vode! Jednostavna i praktičnaupotreba u bilo kojoj situaciji!

Tiamin (vitamin B1), biotin, mangan, bakar i jod doprinosenormalnom metabolizmu stvaranja energije.

Niacin, pantotenska kiselina, vitamin B6, riboflavin (vitaminB2), folati (folna kiselina), vitamin B12, magnezij i željezo do-prinose smanjenju umora i iscrpljenosti.

Vitamin C, vitamin A, vitamin D, cink i selen doprinose nor-malnoj funkciji imunološkog sustava.

Novo izDietpharma

FloradixEpresat®toniktekući dodatak prehrani!

Floradix Epresat® je multivita-minski tonik odličnog okusas vitaminima A, D, E, C, B1,B2, niacinom, B6 i biljnimekstraktima.

Vitamini A, B6, C i D doprinose normalnoj funkciji imunolo-škog sustava.

Kako su hranjivi sastojci u tekućem pripravku već otopljeni,brže se apsorbiraju u probavnom sustavu u odnosu na tablete.

Floradix Epresat® sadrži mješavinu koncentriranih voćnih so-kova i odabrane biljne ekstrakte koji mu daju ugodan voćniokus, a ne sadrži alkohol, konzervanse, bojila, umjetnearome, umjetna sladila ni laktozu. Pogodan je za vegetari-jance te ga mogu uzimati djeca od 6 godine naviše.

Radi jednostavnog doziranja se može dodati u omiljeni sok ilifrape.




Superfood

25

Super Smoothie : Vitamini + minerali + vlaknaVoće i povrće je hrana bogata vitaminima, mineralima i vlaknima, ali poznato je da kako bi pokrili sve po-trebe organizma treba konzumirati različito voće. Ponekad je to nemoguće jer voće ima svoju sezonalnost, alii sadrži dosta šećera i kalorija te je nepraktično za konzumaciju u svakom trenutku.

Odlično rješenje je dodatak prehrani Super Smoothie vrećice koje sadrže uravnoteženu kombinaciju vitaminai minerala (bez joda) te vlakna s dodatkom dehidriranog soka jagode, cikle, kivija, jabuke, kruške, naranče,manga, banane, nara, kupine i borovnice.

Bez glutena, ne sadrži bojila, niti laktozu, a može se miješati sa bilo kojom vrstom mlijeka. Pogodan za dijabetičare!

Super učinkovit (sadrži vitamine, minerale, vlakna), super ukusan, super praktičan i jednostavan za konzumaciju kada i gdje želite (i bez miksera)!

Super Ananas sa guaranomPoznato je da je ananas odličan za zdravlje,vitalnost, bogat bromelainom, zbog proteolitičkog djelovanja pre-poruča se konzumirati ga nakon obroka.

Super Ananas vrećice su dodatak prehrani koji sadrži bio aktivni bromelain te ekstrakt guarane koja dopri-nosi normalnom metabolizmu masti te time normalizaciji tjelesne težine.

Bez dodanog šećera, ne sadrži gluten niti bojila, malo kalorija, odličnog okusa svježeg ananasa.

Super praktičan, super jednostavan, super ananas!

Super NarančaZnate li da je prosječna težina pulpe jedne naranče 0,191 kg, a sadržaj vitamina C je 433 mg/kg, što značida jedna naranča sadrži oko 80 mg vitamina C?!

Vitamin C je odličan antioksidans , tijelo ga ne skladišti i upravo zato ga je potrebno stalno uzimati.

Vitamin C se preporuča svakome, kroz cijelu godinu jer doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava, sma-njuje umor i iscrpljenost.

Super Naranča vrećice su dodatak prehrani koji u jednoj vrećici uz 800 mg vitamina C sadrži i cink te biljneekstrakte acerole, šipka i ehinaceu.

Super učinkovit, super formula pojačana sa cinkom i TR3CHINACEA (mješavina suhih ekstrakata ehinecee), super praktičan, odličnog okusasvježe naranče bez dodanog šećera, bez glutena i bojila!

Super ŠljivaPoznato je već stoljećima da je šljiva voće bogato vlaknima za zdravu probavu. Prosječna težina jedne šljiveje 8,9 g,a sadržaj vlakana je 5%. Preporučuje se uzimati ujutro tj. za doručak.

Super šljiva vrećice su dodatak prehrani koji sadrži prah sjemenki indijskog trpuca te kombinaciju vlakana.Indijski trputac doprinosi održavanju normalne funkcije crijeva i postizanju mekše stolice.

Super učinkovit, sadrži super dodanu vrijednost (vlakna), super praktičan!


26


27


28


29


30


31


Prednosti pregledakože s novim ATBM sistemom:

• Standardizirane fotografije ci-jelog tijela su brilijantne kvali-tete

• Brza dokumentacija kompletnepovršine kože

• Uređaj posjeduje potpuno au-tomatiziranu kameru koja uzuvijek istu, zadanu distancuomogućuje jednaku kvalitetu fo-tografija na svim kontrolnimpregledima istog pacijenta

• Pregled tijela ATBM sistemomodmah ukazuje na promjene

• Dermatoskopske slike su izvr-sne kvalitete



32

Kako rano otkriti melanom?

Ivana Manola, dr.med.spec. dermatologije i venerologije

Poliklinika Manola, Varšavska 1, Zagreb

Najnovija metoda ranog prepoznavanja melanoma sadadostupna i u HrvatskojDanas znamo da velika većina melanoma na-staje de novo, odnosno kao “nova promjena”na koži; dok samo manji dio melanoma nastajeiz ranije postojećih madeža.

Najvažniji prognostički čimbenik melanoma jenjegova debljina: što je melanom tanji, to je ži-votna prognoza bolja. Melanomi su tim tanji štosu manji u dijametru, odnosno što se ranije di-jagnosticiraju.

Stoga je cilj redovitih kontrolnih pregleda visokorizičnih pacijenata otkrivanje melanoma u naj-ranijem stadiju.

Mali melanomi (2-4 mm) su najrjeđe dijagnosti-cirani oblik melanoma. Smatra se da je razlogtome taj jer mali melanomi imaju vrlo nespecifi-čna obilježja, te ih je uobičajenim, dosadašnjimmetodama praktički nemoguće dijagnosticirati.

Na temelju ovih spoznaja, patentiran je uređajkoji na usporednim fotografijama cijelog tijelaprepoznaje novonastale promjene, koje potomdermatolog metodom dermatoskopije analizirai postavlja dijagnozu.

kompletne kože i svakog pojedinog madeža navrlo sofisticirani način tako da prepoznaje po-javu novih i/li mijenjajućih promjena.

Naime, na kontrolnim pregledima visoko rizič-nih pacijenata sistem uspoređuje snimke cijelogtijela sa prethodnim i sam zaokružuje nove pro-mjene i/ili promjene koje se mijenjaju.

Novi ATBM sistem ima zadatak uočiti sve novepromjene na koži, koje potom dermatolog de-taljno dermatoskopski pregledava i procjenjujeradi li se o melanomu ili ne.

FotoFinder ATBM uređaj predstavlja prvi sustavza automatsko mapiranje madeža koji ukazujena nove i/li mijenjajuće promjene uz posvenovu tehnologiju praćenja visoko rizičnih paci-jenata vodećeg svjetskog proizvođača koja uzdermatoskopski educiranog dermatologa omo-gućava dijagnostiku melanoma u najranijemstadiju.

Upravo zbog toga, kompletna prevencija kar-cinoma kože mora uključivati rano otkrivanjenovih i prepoznavanje mijenjajućih promjenana koži.

Uočeno je da kod uspoređivanja kliničkih slikakože pacijenata golim okom često dolazi doprevida, odnosno da se male, novonastale pro-mjene često ne uoče, posebice u pacijenata savelikim brojem madeža.

Nerijetko su upravo te promjene melanomi u ra-nom stadiju.

Zlatni standard za praćenje rizičnih pacijenatapredstavlja standardizirana fotodokumentacijacijelog tijela koja na kontrolnim snimkama au-tomatiziranim programom analizira i uspore-đuje fotografije s prethodnim.

Uz fotodokumentaciju cijelog tijela bitna je i do-kumentacija i praćenje dermatoskopskih slikasvakog pojedinog madeža. Dermatoskopijaomogućava iskusnom dermatologu sigurnu di-jagnozu analizirajući strukture madeža na uve-ćanim fotografijama.

Standardizirana fotodokumentacija cijelog ti-jela u kombinaciji s digitalnom dermatoskopijomje bez dvojbe najbolja metoda praćenja ma-deža i ranog otkrivanja karcinoma kože.

Novi, potpuno automatizirani ATBM uređaj nje-mačke tvrtke FotoFinder predstavlja prvi sistemu svijetu i nužno nameće novi standard praće-nja, jer nudi pacijentima posve drukčiji pristuppregleda u odnosu na konvencionalne, dosa-dašnje dermatoskopske preglede madeža i vi-deo dokumentacije. Sistem uz pomoć komple-ksnih algoritama omogućuje praćenje




33

NAGRADNA KRIŽALJKAznanjem do poklona

Riješite križaljku, otkrijte nagradni pojam i pošaljite ga sa kuponom na adresu Fidifarm d.o.o., P.P. 9, 10437 Bestovje.Desetero najbržih nagrađujmo Dietpharm poklon paketima, a sve ostale učesnike učlanjujemo besplatno u Dietpharm Klub zdravlja.

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Zanimanje:

Datum i godina rođenja:

Telefon:

NAGRADNI POJAM:

#


Alogena trasnplantacija matičnih krvotvornihstanica (aloTKS) je liječenje izbora za brojnehematološke i druge maligne bolesti. Nakonalogene transplantacije matičnih krvotvornihstanica preživljenje je sve duže te se fokus skrbikod navedene populacije žena usmjerio na du-gotrajne komplikacije koje direktno utječu nakvalitetu života. Jedna od mogućih komplikacijaje razvoj kronične bolesti presatka protiv pri-matelja nakon transplantacije alogenih matičnihkrvotvornih stanica. Također, broj aloTKS je ukontinuiranom porastu u svijetu, sa sve dužimpreživljenjem nakon aloTKS.

Upravo zato je sve veći broj osoba nakonaloTKS pod rizikom za razvoj kronične bolestipresatka protiv primatelja (engleski chronicGraft-Versus-Host-disease, cGVHD). Kroničnareakcija davatelja protiv primatelja je multisi-stemska bolest te vodeći uzrok smrtnosti koja nijepovezana s relapsom nakon aloTKS i zdrav-stvenih problema u osoba s dugotrajnim pre-življenjem nakon aloTKS. Karakterizirana jeimunodeficijencijom i skraćenim preživljenjem.Osim cGVHD, postoje i drugi čimbenici kojizahtjevaju skrb ginekolga poput prevencije cer-vikalne displazije vezane s HPV infekcijom, pi-tanje plodnosti, kontracepcija, a kod žena kodkojih je nastupila prijevremena menopauzauključivanje hormonske nadomjesne terapije.

Genitalna kronična bolest presatka protiv primetelja užena nakon transplantacije alogenih matičnih krvotvornihstanicaJedna od manifestacija bolesti je ginekološkicGVHD. Genitalni oblik cGVHD u žena je eta-blirana manifestacija cGVHD koja međutim još

uvijek nije ekstenzivno istražena i evaluirana tekoja utječe na kvalitetu života. Javlja se u baremčetvrtini pacijetnica s dugotrajnim preživljenjem.

Kronični cGVHD je vodeći uzrok smrtnosti kojinije povezan s relapsom osnovne bolesti nakonaloTKS. To je multististemski poremećaj koji zah-vaća različite organe, uključujući kožu, oči,usta, jetru, gastrointestinalni sustav, pluća, mu-skuloskeletni sustav te kod žena genitourinarnisistem te zbog toga zahtjeva multidisciplinarnipristup. Bolest je karakterizirana poremećajemimunosne regulacije, imunodeficijencijom, amnogi bolesnici primaju prolongiranu imuno-supresivnu terapiju.

Povezana je sa skraćenim preživljenjem, a lošijuprognozu imaju pacijenti s težim oblikom bole-sti. Incidencija bolesti varira od 6%-80%. Po-četak bolesti se može javiti bilo kada nakonaloTKS, a najčešće se javlja između 3 i 24 mje-seca nakon aloTKS. Tipične kliničke manife-stacije odražavaju upalu u zahvaćenom tkivu(eritematozni osip, crvenilo usne šupljine i li-henoidne promjene), ali uključuju i sklerotičnekožne promjene, kontrakture zglobova te fa-scitis dubokih potkožnih tkiva. Bolest se čestoprezentira promjenama koje nalikuju napromjene u autoimunih bolesti kao što su si-stemska skleroza ili Sjogrenov sindom.Unatoč nedavnom napretku u ocjenjivanjuaktivnosti i težine bolesti ne postoje pouz-dane kliničke mjere aktivnosti bolesti kojimabi se razlikovala akutna upala od rezidualnogostećenja tkiva. U cilju spriječavanjatrajnih disfunkcija na mnogim or-ganima razvijeni su dugotrajniprogrami praćenja s poseb-nim osvrtom na karakteri-stike bolesti vezane uz spoli dob.

Genitalni cGVHD u žena je etablirana manife-stacija cGVHD koja još uvijek nije dovoljnoistražena. Genitalni cGVHD je prvi put u lite-raturi spomenuo Corson 1982 opisujući eksten-zivni sklerozirajući vaginitis i stvaranje striktura.Od tada su u literaturi opisani pojedinačni pri-kazi slučajeva koji opisuju potpunu stenozu rod-nice te pojedinačni prikazi slučajeva kod kojihje potpuna stenoza rodnice uzrokovala hema-tokolpos i/ili hematokolpometru.

Prve retrospektivne studije koje uključuju većibroj pacijentica s genitalnim cGVHD pokuša-vajući opisati simptome, kliničke znakove, in-cidenciju i potencijalne rizične čimbenike ob-javljene su 2002. godine. Incidencijagenitalnog cGVHD u žena varira od 25% do

Ginekološka skrb u žena nakon transplantacijealogenih matičnih krvotvornih stanica



34

mr.sc. Tajana Klepac Pulanić, dr.med.specijalist ginekologije

Dom zdravlja BorongajVidrićeva 38, Zagreb


88%. Prosječno vrijeme inicijalne pojave genitalnog cGVHD u žena je 7 mjesecinakon aloTKS i u većini slučajeva se pojavljuje u prve dvije godine nakon aloTKS.Međutim, može se otkriti dugo vremena nakon inicijalne manifestacije cGVHD,čak nakon 8 ili 9 godina. Bolest se otkriva kasno posebno u spolno neaktivnihpacijentica.

Genitalni cGVHD na inici-jalnom pregledu žena naj-češće zahvaća stidnicu (68%pacijentica), ili stidnicu i rod-nicu istovremeno (26% paci-jentica), a samo rodnicu u6% pacijentica. Međutim na

kontrolnim pregledima još je22% žena razvilo promjene na rodnici. Promjene vezane uz genitalni cGVHDna stidnici ovisno o težini bolesti uključuju generalizirani eritem i edem stidnice,eritematozne mrlje na stidnici, eritem ili bol prilikom pritiska na otvore Skeneovihili Bartolinijevijevih žlijezdi, retikuliranu leukokeratozu stidnice, erozije na stid-nici i rodnici, fisure u intralabijalnim sulkusima ili na stražnjoj komisuri malihusana, aglutinaciju klitorisa, resorpciju malih usana, stenozu introitusa, prirasliceu rodnici, kompletnu stenozu rodnice (12 % pacijetnica), hematokolpos ili he-matometra zbog kompletne stenoza rodnice te fascitis mišića dna zdjelice. Rijetkaprezentacija neliječenog cGVHD stidnice je kompletna aglutinacija stidnice. Li-ječenje samo promjena na stidnici neće spriječiti razvoj cGVHD u rodnici,stoga je važno uvažiti da su to dva odvojena iako anatomski vrlo bliska organa.U istraživanju koje su napravili Spinelli i suradnici 63% pacijentica je zahtijevalooperaciju rodnice usprkos agresivnom liječenju promjena na stidnici.

Spriječavanje stenoze rodnice važno je jer onemogućuje uzimanje papa testa. Višeod 40% pacijentica nakon aloTKS je razvilo abnormalni papa test, a 20% su imaleintraepitelne lezije visokog stupnja. Najveći rizik za pojavu navedenih cervikal-nih lezija je produžena imunosupresivna terapija. Također je kod pacijentica na-kon aloTKS primijećena trinaest puta veća pojavnost karcinoma cerviksa. Prije-vremeno zatajenje funkcije jajnika je izrazito učestalo nakon intenzivnogkondicioniranja sa zračenjem cijelog tijela zbog čega je potrebna sistemska i/ililokalna hormonska nadomjesna terapija. Kod pojedinih pacijentica dolazi do opo-ravka funkcije jajnika i uspješnih trudnoća. Zbog svega navedenog je kod ženanakon aloTKS potrebna dugotrajna redovita ginekološka skrb. Bolest je u 30% pa-cijentica asimptomatska, što otežava rano otkrivanje bolesti, a ranim otkrivanjemgenitalnog GVHD mogu se spriječiti ozbiljne komplikacije.

Rizik za pojavu genitalnog cGVHD u žena je veći kod pacijentica koje su pri-mile periferne matične krvotvorne stanice u usporedbi s pacijenticama koje su pri-mile koštanu srž, a razvoj priraslica u rodnici je povezan sa sklerotičnim oblikomCGVHD kože. Tip kondicioniranja, dob, paritet i spol donora te GVHD profilak-sa u aloTKS nisu se pokazali kao rizični čimbenici za razvoj genitalnog cGVHDu žena u ranijim studijama.

Spolnost je također promijenjena u žena nakon aloTKS. Rodnica je u zdravih ženavrlo elastična. Kod žena sa stenozom introitusa ili rodnice kao posljedicom ge-nitalnog cGVHD penetracija može biti vrlo bolna. Bol prilikom pritiska na otvoreSkeneovih ili Bartolinijevijevih žlijezdi također može biti jedan o razloga seksualnedisfunkcije u žena s genitalnim cGVHD, jer su navedene žlijezde važan izvor vla-ženja rodnice. Sljedeći razlog seksualne disfunkcije u žena s cGVHD može bitiaglutinacija klitorisa. Tijekom spolnog odnosa u zdravih žena klitoris postaje iz-nimno osjetljiv te kao takav izvor klitoralnog orgazma, dok je kod žena s aglu-tinacijom klitorisa to onemogućeno.



Iako se u većini pacijenticacGVHD pojavljuje i na drugim or-

ganima, u 28% slučajeva dija-gnosticiran je samo na genital-

nim organima.


Dijagnozu genitalnog cGVHD postavlja seprema kriterijima Stratton-Turner klasifikacije:

1) blagi genitalni GVHD (ocjena 1): generalizirani eritem i edemstidnice, eritematozne mrlje na stidnici, eritem ili bol prilikompritiska na otvore Skeneovih ili Bartolinijevijevih žlijezdi, reti-kulirana leukokeratoza stidnice,

2) Umjereni genitalni cGVHD (ocjena 2): erozije bilo kojeg mjestana vulvi i rodnici, fisure u intralabijalnim sulkusima ili na straž-njoj komisuri malih usana,

3) teški genitalni cGVHD (ocjena 3): aglutinacija klitorisa, resorp-cija malih usana, stenoza introitusa, priraslice u rodnici, kom-pletna stenoza rodnice, hematokolpos ili hematometra zbogkompletne stenoze rodnice, fascitis mišića dna zdjelice.

Dijagnoza cGVHD se postavlja na temelju anamneze, fizikalnog pregleda te ni-zom subspecijalističkih ekspertiza hematologa, dermatologa, oftalmologa, sto-matologa, ginekologa, fizijatra, nutricionista, a u slučaju potrebe i drugih spe-cijalista. Dijagnoza cGVHD-a postavlja se na temelju NIH klasifikacije.

Postavljenje dijagnoze genitalnog cGVHD u žena temelji se na uzimanju ana-mneze, ginekološkog pregleda i ispunjavanja upitnika s posebnim osvrtom nademografske parametre, simptome bolesti, uzimanje hormonalne terapije ispolnu aktivnost.

Ginekološki pregled počinje pažljivom inspekcijom stidnice, perineuma te Q-tippalpacije otvora Skeneovih i Bartolinijevih žlijezda. Pregled rodnice započinje njež-nim pregledom jednim prstom u svrhu otkrivanja priraslica u rodnici. Nakon togaslijedi pregled u spekulima te uzimanje uzoraka za gljivice, HPV te papa testa.

Ključ liječenja genitalnog cGVHD je rano prepoznavanje genitalnog cGVHD irana implementacija lokalnih imunosupresivnih lijekova uz lokalnu estrogenskuterapiju te dilalatore.

Liječenje stenoze/priraslica u rodnici ovisi o njihovoj težini. Guste fibrotične pri-raslice rješavaju se kirurški. Kod malih ili mekanih priraslica može se učiniti ad-hezioliza kao 'office procedure’ - ambulantno uz lokalnu primjenu 2% sterilnoglidokainskog gela ( a po potrebi i 4% sterilnog lidokainskog gela) - radi bolje kon-trole boli prilikom manualne lize priraslica. Nakon razrješenja priraslica možese primijeniti estrogenski vaginalni prsten u vrlo malim dozama koji će i meha-nički djelovati na odvojenost stijenki rodnice.

Umjesto Estringa uobičajena terapija su vaginalni dilatatori koji dolaze u neko-liko veličina, a princip je da se započinje s najvećim kojeg rodnica akomodirate se postepeno prelazi na sve veći dilatator. Na vrh se svaki put aplicira maloestrogenske kreme i malo topikalnog kortikosteroida.

Na kraju možemo reći da liječenje genitalno cGVHD može biti uspješno, a ključje rano otkrivanje te potom i adekvatno liječenje. Savjetujemo da svaka žena na-kon transplatacije alogenih matičnih krvotvornih stanica posjeti ginekologa 3 mje-seca nakon transplantacije te potom svakih 6 mjeseci tijekom 2 godine jer je poz-nato da se navedene promjene uglavnom javljaju u prve dvije godine odtransplantacije.



36



Prof.dr.sc. Zora Zakanj, dr.med.spec. pedijatrije

Klinika za pedijatriju, odjel neonatologije

Klinička bolnica Sveti Duh, Zagreb

Djeca pa i odrasli koje muči nizak rast, u ne-kim slučajevima, a prema prepurukama stru-čnjaka, uzmaju hormonsku terapiju. No, pri-mjena hormona nije čarobni štapić koji nampomaže da postanemo visoki, već lijek kojise uzima samo u izuzetnim slučajevima.

Što je hormon rasta i kakodjeluje?

• Hormon rasta (zvan također i somatro-topni hormon, često označen i kao GH-growth hormone), luči se u hipofizi (žli-jezda smještena u bazi mozga).

• Lučenje hormona dostiže maksimum u prvim noćnim satima.

• Odgovarajuće stvaranje GH-a ne služi samo za rast u visinu, već je važan i za osiguravanje cijelog niza važnih procesa u organizmu: sintezu proteina, metabolizam šećera i masti, formiranje koštanog tkiva - potpo- mažući uspješnu apsorpciju kalcija i fosfora.

• Od 1985. somatotropin se proizvodi u laboratoriju tehnikama genetskog inženjeringa.

• To je omogućilo raspolaganje značajnom količinom hormona. Ali, ako je s jedne strane dozvolio liječenje neograničen broj djece, sdruge strane je povećaorizik od pogrešnog ko-rištenja. Atletičari ineki drugi sportaši,na primjer, koristega kao doping, jer povečava mišićnumasu, pa tako i snagu.

Hormon rasta je lijekza liječenje samo ma-lobrojnih bolesti. Akako bi se osiguraoskladan razvoj svojdjeci tajna leži u pra-vilnoj prehrani, u kre-tanju i u mnogo lju-bavi koju ulažemo uodgoj djeteta.

“Moje dijete je nisko!” Osje-ćaj da imamo sitno dijeterađa se osobito pri uspore-đivanju s vršnjacima i čestose pojačava u trenutku kadadijete krene u vrtić. Ali, u naj-većem broju slučajeva, zabri-nutost zbog niskoga rasta jeneutemeljena: mnogadjeca su niska jerodražavaju prosječnu

visinu svojih roditelja; druga su, međutim,sitne građe iako imaju prosječno visoke ro-ditelje. I zbog toga ne pate od nekih smet-nji ili bolesti koje zahtjevaju tretman hor-monima.

Primjena hormona rastase ne smije olako shvatiti!



38


Ima godina u kojima jedno dijete raste više, drugo manje.Koje su tajne visine?U djece brzina rasta je najveća tijekom cijele prve godine života i s nešto ma-njim varijacijama se takvom održava tijekom druge godine. Zatim malo pomalo, od treće-četvrte godine, teži smanjivanju.

Samo u slučaju ako je rast u visinu manji od 4-5 centimetara na godinu trebaobaviti preglede. Tjelesni rast djeteta, zatim, ponovno primjetno počinje tije-kom puberteta. U tom životnom periodu, djeca mogu rasti i 8-10 centimetarana godinu. Međutim, svaki pojedinac, ima osobne ritmove prirasta.

Na koji se način može pomoći organizmu da bolje raste?Uglavnom, ispravan način prehrane i redovita tjelesna aktivnost pogoduju do-brom funkcioniranju endokrinog sistema, pa se stoga i hormon rasta luči u od-govarajućoj količini. Ne treba potcijeniti niti psihološko zdravlje djeteta: po-kazano je da djeca koja pate od teškog nedostatka osjećaja ljubavi (naprimjer djeca u sirotištima) rastu sporije od svojih vršnjaka koji žive u sredinipunoj pažnje.

Ako roditelji imaju nekih sumnji u odnosu na rast svojegdjeteta, što moraju učiniti?Prije svega trebaju konzultirati svog pedijatra, koji će zahvaljujući mjerenjimakoja radi prilikom svake kontrole, zamijetiti da li rast ulazi ili ne u normalnestandarde. Općenito, može se biti miran ako pedijatar utvrdi da je predvi-đanje rasta jednog djeteta, izračunato pomoću raspoloživih instrumenata (“ta-blice percentila”) u skladu s prosječnim stasom roditelja. U slučaju bilo ka-kve sumnje na odstupanja, dijete će biti upućeno kod dječjeg endokrinologa.Ne treba toliko zabrinjavati niski stas koliko eventualni zastoji ili usporava-nja rasta.

Može li davanje hormona rasta biti korisno?Ako je dijete niskoga rasta ali zdravo, ne treba koristiti hormon rasta iz tri osno-vna razloga:

1. beskorisno je, jer u tim slučajevima ne garantira viši stas;

2. opasno je, jer produljeno davanje koje nije opravdano stvarnom potrebom može izazvati popratne efekte: povećanje krvnog tlaka, razvoj šećerne bolesti ili smetnji na srcu.

3. nema smisla, ukoliko se bez razloga dijete podvrgava svakodnevoj potkožnoj injekciji, koju dijete teško prihvaća.

Koje vrste pretraga obavlja pedijatar endokrinolog?Ako endokrinolog, nakon pažljivih procjena, sumnja da bi niski rast mo-gao skrivati neku bolest, može zatražiti provođenje nekih dodatnih pre-traga:

1. genetska ispitivanja. Neki sindromi uzrokovani anomalijama kromosoma (Turnerov sindrom, sindrom Prader-Willy) kompromitiraju rast;

2. kontrole kako bi se isključile eventualne sistemske bolesti (kao npr.dijabetes, kardiovaskularne bolesti ili bolesti probavnog sustava) koje mogu uzrokovati usporavanje rasta;

3. hormonske pretrage (kako bi se isljučilo, na primjer, da dijete ima probleme hipotiroidizma ili drugo);

4. procjena smanjene produkcije hormona rasta. Radi se pomoću odgovarajućih testova (nazvanih “testovi stimulacije”)




Kada je potrebno liječenje?Terapija hormonom rasta u svakoj je državi predviđena i preporučena od straneMinistarstva zdravstva i za tu terapiju obično su propisane vrlo stroge indika-cije:

• nedostatno ili biološki slabo aktivno lučenje hormona rasta;

• djevojčice koje boluju od Turnerovog sindroma: to je genetska bolest koja pogađa samo djevojčice (1 slučaj na 2500 rođenih). Uzrokovana je potpunim ili djelomičnim nedostatkom jednog od dva kromosoma X. Glavna obilježja: niski stas, izostanak pubertetskog razvoja, sterilnost, urođene malformacije srca i bubrega;

• kronična bubrežna insuficijencija;

• neki oblici sindroma Prader-Willy: to je bolest genetskog porijekla (1 slučaj na 15000-20000 rođenih) vezana uz jednu promjenu kromosoma 15. Ulazi u grupu genetskih gojaznosti: nedostatak osjećaja sitosti kod te djece, ako se to ne obuzdava dolazi do teške gojaznosti. Osim toga, prisutni su i drugi problemi, uključujući i niski rast. U ova zadnja tri slučaja ne radi se o podmirivanju nedostatka GH-a, nego o tome da se toj djeci doda “peta brzina”, budući da te bolesti ponekad teško kompromitiraju rast.

• u novije se vrijeme dosta radi na tome da se odobri davanje hormona rasta u slučajevima tzv. “intrauterinog zastoja rasta”, tj. za onu djecu koja u maternici nisu imala mogućnosti rasti na odgovarajući način (npr.: višeplodne trudnoće, insuficijencija posteljice...itd).

• U slučaju sistemskih bolesti, GH se ne prepisuje. Kako bi se pospiješio rast djece, isključivo treba riješiti ili držati pod kontrolom njihov problem.

• Liječenje GH-om može se provoditi i u slučajevima deficita hormona koji su uslijedili nakon pedijatrijske i adolescentske dobi. Zapravo, GH, osim što je hormon rasta on je i somatotropni hormon (neophodan za kontrolu važnih funkcija). On zacijelo poboljšava kvalitetu života odraslih osoba s tom vrstom deficita.



Terapija između sadašnjosti i budućnosti

Način na koji se trenutačno GH aplicira:• putem svakodnevne potkožne injekcije koja se ubrizgava po-moću posebno dizajniranih aplikatora, poput olovaka, op-skrbljenih vrlo tankim i bezbolnim iglama;

• putem injekcije s mlazom, bez igle. Ta metoda djeluje takoda se otopina ubrizgava (udarcem pod visokim pritiskom kojiproizvodi jedna opruga), kroz jedan mikrootvor iz kojeg izlazimlaz tekućine koji prodire u kožu za manje od trećine sekunde.

U fazi proučavanja: • je GH koji će se davati inhalatorno i na usta.

Pažnja! Liječenje GH-om se nastavlja i u odrasloj dobi uslučaju značajnog deficita (koji treba procijeniti na kraju

adolescentske dobi).



Hrvatska ima prirodni potencijal za razvitakzdravstvenog i lječilišnog turizma. Osnovni supreduvjeti za razvitak tih oblika turizma priro-dni ljekoviti činitelji i lječilišna mjesta. Sve većausmjerenost hrvatskoga gospodarstva na turi-zam traži njegov razvitak u pravcu tzv. poseb-nih oblika turizma, među kojima su na istak-nutom mjestu zdravstveni turizam i lječilišniturizam.

Prirodni ljekoviti činiteljiPrirodni ljekoviti činitelji su dijelovi prirode, kojipovoljno djeluju na očuvanje i unapređenjezdravlja, poboljšanje vrsnoće života te sprje-čavanje, liječenje, produženo liječenje, opo-ravak i rehabilitaciju različitih bolesti u bole-snika i korisnika. Nalazimo ih u lječilišnimmjestima i drugdje. Dijele se u klimatske, mor-ske i toplične (balneološke) ljekovite činitelje(tablica 1).

U lječilišnoj se medicini prirodni ljekoviti čini-telji koriste kao tri oblika prirodnoga liječenja,klimatoterapija, talasoterapija i balneotera-pija. Uz prirodne načine liječenja, razvijale suse i tri prirodne znanosti balneologija (lat. bal-neum = kupelj, grč. λόγος = znanost), tala-sologija (grč. θάλαττα = more, grč. λόγος =znanost) i klimatologija (grč. κλίμα = nagib,λόγος = znanost), koje proučavaju prirodneljekovite činitelje kopna, mora i atmosfere tenačine i rezultate njihove primjene na zdravii bolesni ljudski organizam.

Primjena prirodnih ljekovitih činitelja može bitistručna i slobodna. Stručna se primjena pro-vodi u određenim, posebnim, institucijama(prirodnim lječilištima, zavodima, bolnicama)pod stalnim nadzorom liječnika koji su upućeniu tehniku primjene i doziranje prirodnih čini-telja. Slobodna primjena prirodnih činiteljapodrazumijeva boravak u mjestima primjenečinitelja i njihovo korištenje u svrhu unapre-đenja zdravlja i poboljšanja vrsnoće života.Prirodne činitelje korisnici sami primjenjuju,izvan zdravstvenih ustanova, po slobodnom re-žimu ali u skladu s preporukama liječnika.

Principi tehnike primjene prirodnih ljekovitih či-nitelja u korisnika jesu terapijska aktivnost,kompleksna primjena i doziranje:

Terapijska aktivnost - liječnik u korisnika ak-tivno primjenjuje pojedina prirodna terapijskasredstva i postupke.

Kompleksna primjena - ne koriste se samo po-jedini prirodni ljekoviti činitelji, nego svi ra-spoloživi.

Doziranje - svaki pojedini prirodni ljekoviti či-nitelj i postupak treba individualno dozirati,kao što je to slučaj u primjeni lijekova i fizi-kalnoterapijskih postupaka u okviru tzv. per-sonalizirane medicine. Shematsko doziranjeprirodnih ljekovitih činitelja treba izbjegavati,budući da su nedovoljne doze nedjelotvorne,a prevelike doze štetne. Za određivanje dozeprirodnih ljekovitih činitelja potrebno je pret-hodno izmjeriti, gdje je to moguće, jačinu po-jedinih činitelja.

BalneoreakcijaNakon 3-12 dana uporabe prirodnih ljekovitihčinitelja u korisnika se može pojaviti balne-oreakcija (klimatoreakcija, talasoreakcija, pri-rodna lječilišna reakcija). To je pojava različi-tih općih i mjesnih simptoma, kao što su npr.umor, depresija, nesanica, gubitak teka, pro-bavne smetnje, hunjavica, povišena tjelesnatemperatura, osip i bol u bolesnim i/ili ošteće-nim dijelovima tijela. Spomenuti se simptomi na-kon nekoliko dana spontano izgube i ne trebaih liječiti. Balneoreakcija je pokazatelj reaktiv-nosti organizma na primjenu prirodnih ljekovi-

Hrvatska - prirodne pretpostavkeza zdravstveni i lječilišni turizam



42

prim.mr.sc. Goran Ivanišević

Hrvatski liječnički zbor

Hrvatsko društvo za balneoklimatologiju ilječilišnu medicinu

Akademija medicinskih znanosti Hrvatske

Odbor za zdravstveni turizam i lječilišnumedicinu

Klimatski Morski

Tablica 1: Prirodni ljekoviti činitelji

klima

čistoća zraka

morska voda

alge

biljni pokrov

šetnice i staze

sunčevo zračenje

pijesak

solanski peloid

morski peloid (liman)

Toplični

promjena klimatskog mjesta

klimatska počela i činitelji

klimatski postupci

čistoća zraka

sunčevo zračenje

morski činitelji

kraške špilje

rudnici soli

termomineralne vode

peloidi

naftalan

klima

čistoća zraka

biljni pokrov

šetnice i staze

sunčevo zračenje


tih činitelja. Ona je znak njihove jačine, što setreba uzeti u obzir prilikim doziranja prirodnihljekovitih činitelja.

Lječilišni uvjetiZa optimalne rezultate primjene prirodnih lje-kovitih činitelja na njihovu nalazištu i/ili mjestuprimjene u lječilištu i lječilišnom mjestu potrebnoje zadovoljiti lječilišne uvjete primjene. Ti suuvjeti, izdvojeni tijekom razvitka lječilišne me-dicine u 19. stoljeću, prikazani u tablici 2.

Lječilišni uvjeti primjene prirodnih ljekovitih či-nitelja uključuju dnevni raspored obroka, lije-čenja, odmora i slobodnoga vremena. Prepo-ruča se doručkovati od 8 do 9 sati, ručati od13 do 14 i večerati od 18 do 19 sati. Liječe-nje se provodi u prijepodnevnim i/ili poslije-podnevnim satima, dnevni odmor poslije ručkaa noćni od 22 sata navečer do 7 sati ujutro.

U slobodno vrijeme provode se različite re-kreacijske, društvene, kulturne i duhovne dje-latnosti. Zdrava prehrana predpostavlja zdravinačin njezina dobivanja, pripreme i uzima-nja. Obroci, određene kalorijske (džulske) ener-getske vrijednosti, moraju imati uravnotežensastav bjelančevina, masti, ugljikohidrata, mi-nerala i vitamina, a dijetalna prehrana morabiti osobno prilagođena svakomu korisniku.Isključenje pušenja, alkohola, droga i štetnih na-vika (neredovitost uzimanja obroka, sjedenje,raspored odmora) preduvjet su korisnoga dje-

lovanja prirodnih ljekovitih činitelja. Jutarnja tje-lovježba, naročito na čistomu zraku, vrlo po-voljno djeluje na sustav za kretanje, srčani, kr-vožilni i dišni sustav te duševno stanje.Cjelodnevni boravak na čistom zraku vrlo po-voljno djeluje na cjelokupno tjelesno i duševnozdravlje. Društveni, kulturni, rekreacijski, šport-ski i duhovni programi, koji uključuju raznovr-sne sadržaje, vrlo su važni u lječilišnim uvje-tima. Isključenje buke i zagađenja zraka ulječilišnim mjestima neophodno je u provođenjuzdravstvenih programa.

Zdravstveni i lječilišni turizamZdravstveni turizam, kao grana turističke dje-latnosti, stručno i pod nadzorom koristi prirodneljekovite činitelje i/ili postupke fizikalne i re-habilitacijske medicine sa ciljem očuvanja iunapređenja zdravlja i/ili poboljšanja vrsnoćeživota. U zdravstvenomu se turizmu koriste po-voljna djelovanja klime, sunčeva zračenja, ter-momineralnih voda, jezera, mora, alga, pe-loida (morskih i slatkovodnih), pijeska inaftalana.

Korisnik je turist, hotelski, u kampu i/ili priva-tno smješten gost koji živi odabranim nači-nom života, dok dio dana odvaja za primjenuspomenutih činitelja i postupaka. To su zdravei/ili osobe s kroničnim oštećenjima sustavaza kretanje, s određenim bolestima dišnoga,krvožilnoga i drugih sustava te kože. Zdrav-stveni turizam putem raznovrsnih prevencij-skih programa pruža korisnicima povoljneučinke na njihovo tjelesno, duhovno i duševnozdravlje.

Lječilišni turizam je oblik turizma koji koristi po-stupke lječilišne medicine, provodi se i razvijau lječilišnim mjestima a služi za liječenje, opo-ravak i rehabilitaciju različitih bolesnika i drugihkorisnika.

Lječilišna medicina obuhvaća skup postupakai/ili metoda primjene prirodnih ljekovitih činite-lja, fizikalne i rehabilitacijske, kao i drugihgrana medicine koji se koriste za očuvanje iunapređenje zdravlja, kao i za sprječavanje, li-ječenje, produženo liječenje, oporavak i reha-bilitaciju različitih bolesti u prirodnim lječili-štima.

Primjena prirodnih ljekovitih činitelja započinjeu davnoj prošlosti, prije nekoliko tisuća godina,u prirodnim lječilišnim mjestima, u kojima suljudi tražili zdravlje i izlječenje od bolesti. Bilasu to mjesta s izvorima termomineralnih vodai/ili peloida. U Rimsko doba se grade terme u



43

Lječilišni uvjeti

Tablica 2: Lječilišni uvjetiprimjene prirodnih ljekovitihčinitelja

dnevni raspored

zdrava i/ili dijetalna prehrana

isključenje pušenja, alkohola, droga i štetnih navika

jutarnja tjelovježba

boravak na čistom zraku

društveni programi

kulturni programi

rekreacijski i športski programi

duhovni programi

isključenje buke i zagađenja zraka


prirodnim lječilištima, gdje se koriste prirodni lje-koviti činitelji. Terme se grade i drugdje, a usvima su se koristile različite metode hidrotera-pije, termoterapije, mehanoterapije i kinezite-rapije. U Srednjemu vijeku se prirodni činiteljimanje koriste.

Znatan zamah ponovnoga korištenja prirodnihljekovitih činitelja i razvitka lječilišne medicinezapočinje sredinom 18. stoljeća i traje nared-nih 200 godina. U prirodnim se lječilišnim mje-stima razvija medicina uopće, a naročito oninjezini dijelovi koji su se bavili dijagnostikom iliječenjem bolesti sustava za kretanje, kao iodređenim bolestima dišnoga, probavnoga idrugih sustava i kože.

Zbog općenitog razvitka medicine, naročito usveučilišnim i većim gradovima, napretka far-maceutske industrije, pronalaska i proizvodnjenovih lijekova, kao i znatnog razvitka medicin-ske tehnologije, dolazi do potiskivanja prirodnihnačina liječenja. Taj proces, započet u prvoj po-lovici 20. stoljeća, traje sve do danas u tzv. kla-sičnoj medicini.

Za razliku od toga, u tzv. komplementarnoj, al-ternativnoj i medicinama druge provenijencije,prirodni se ljekoviti činitelji donekle koriste, ali uzmnogobrojne različite istočnjačke, okultne idruge metode. Bez obzira na to, u svijetu i u nassačuvala se primjena metoda korištenja prirod-nih ljekovitih činitelja i lječilišne medicine u to-plicama.

Prirodni oblici liječenjaDanas u hrvatskim toplicama i tradicionalnimmorskim lječilištima djeluju specijalne bolniceza medicinsku rehabilitaciju i lječilišta. U njimase koriste termomineralna voda i peloidi, na-ftalan, morska voda i morska klima, dok sudrugi načini prirodnoga liječenja zapostav-ljeni. Svrha je ovoga prikaza ukazati na pri-rodne ljekovite činitelje, kao temeljne potenci-jale zdravstvenoga i lječilišnoga turizma uHrvatskoj.

Primjena prirodnih ljekovitih činitelja dovela jedo razvitka različitih oblika liječenja, ovisno oprimijenjenom prirodnom ljekovitom činitelju.U nastavku navodimo niz takovih oblika pri-rodnoga liječenja.

Klimatoterapija prvenstveno koristi prirodne lje-kovite klimatske činitelje i prirodne lječilišnepostupke, od kojih su se razvili sljedeći oblici li-ječenja:aeroterapija, helioterapija, talasotera-pija, speleoterapija.

Talasoterapija (marinoterapija) prvenstvenokoristi prirodne ljekovite morske činitelje i pri-rodne lječilišne postupke, od kojih su se razvilisljedeći oblici liječenja: klimatoterapija, aero-terapija, hidroterapija, algoterapija, aromate-rapija, kineziterapija, helioterapija, psamote-rapija, peloidoterapija, limanoterapija.

Balneoterapija prvenstveno koristi termomine-ralne vode, peloide i naftalan kroz različite nji-hove postupke, od kojih su se razvili sljedećioblici liječenja: hidroterapija, peloidoterapija,naftalanoterapija.

Spomenuti činitelji se koriste na različite na-čine, od koji su najčešći: kupelj, oblog, zavoj,tuširanje, hidromasaža, hidrogimnastika, in-halacija, pijenje, mikroklizma, vaginalno oro-



44

Mjesto Vrsta zdravstveneustanove

Tablica 3: Djelatna prirodna lječilišta u Republici Hrvatskoj

Specijalna bolnica za ortopediju

Poliklinika "Bizovačke Toplice - medicinska rehabilitacija" Lječilište

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Thalassotherapia

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske Toplice

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Naftalan

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju


Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Biokovka

Specijalistička ambulanta

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, bolesti srca, pluća i reumatizam Thalassotherapia

Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju "Prim.dr. Martin Horvat"

Lječilište Istarske Toplice


Lječilište


Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Kalos

Lječilište za alergijske bolesti dišnih organa i kože

Ljekovitičinitelji

Biograd

Bizovac

Crikvenica

Daruvar

Ivanić Grad

Krapinske Toplice

Lipik

Makarska

Nin

Opatija

Rovinj

Sv. Stjepan, Livade

Stubičke Toplice

Topusko

Varaždinske Toplice

Vela Luka

Veli Lošinj

KT

Btmv

KT

Btv

Btmvn

Btvp

Btmv

KT

KTl

KT

KTps

Btmvp

Btv

Btv

Btmp

KTl

KT

*K klimatoterapijski, T talasoterapijski, B balneoterapijski tv termalna voda, tmv termomineralna voda, p peloid, l liman, ps pijesak, n naftalan.

šavanje, potkožna injekcija, unutarmišićnainjekcija, iontoforeza, ultrazvuk.

Djelatna prirodna lječilištau Hrvatskoj Hrvatska je bogata nalazištima različitih pri-rodnih ljekovitih činitelja, kojih ima više od 220.U njoj danas djeluje 17 prirodnih lječilišta s raz-ličitim zdravstvenim ustanovama prikazanim utablici 3.

Tijekom vremena u Hrvatskoj je djelovalo, poreddanas djelatnih lječilišta i lječilišnih mjesta, imnoga druga koja su, na sebi svojstven način,pridonijela razvitku zdravstvenoga turizma i lje-čilišnoga turizma, kao i lječilišne medicine.


ti


Faktori rizika i predik-tori niske košane masedjelom su oni na kojese ne može utjecati:

Dob (od 45. do 85. godine -svakih 10 godina se povećavarizik prijeloma kod žena 8puta, a kod muškaraca 5 puta).Svakih 10 godina sa starošćuraste rizik prijeloma 2,9 puta.

Spol - iznad 50. godine ži-vota incidencija prijeloma zažene je veća 3 puta.

Prethodni prijelom - pove-ćava rizik prijeloma između1,5 - 1,9 puta bez obzira navrijednost mineralne gustoće(BMD).

Genetika (osteoproza i prije-lomi u roditelja, braće). Utje-caj genetike je između 50% i70%, u nekim studijama 80% i90%. Žene čija majka je prije80. godine života imala prije-lom ima dvostruko veći rizikza prijelom.

Rasa - žene bijele rase imaju2,5 puta veći rizik prijelomanego crna rasa.

•

•

•

•

•

Mirjana Novaković, dr.med. spec. fizikalne medicine i rehabilitacije

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice

Osteoporoza je sistemska metabolička bolestkoju karakterizira smanjenje mineralne gustoćekostiju, tj., poremećena mikroarhitektura kojauzrokuje povećanu lomljivost kosti.

Od osteoporoze boluje svaka treća žena i svakipeti muškarac nakon 50 godine života.

Osteoporozu možemo podijeliti na primarnu isekundarnu.

Primarna osteoporoza je najčešći tip osteopo-roze. Oko 95% svih bolesnika osteoporozeimaju ovu vrstu bolesti. Kod primarne osteopo-roze je razlog za nastajanje bolesti u samim ko-stima i ne može se točno odrediti uzrok na-stanka. Može se pojaviti u svakoj životnoj dobi.Kod primarne osteoporoze postoje dva tipa.

Tip I:• najčešći pacijenti su žene, • najčešće se pojavljuje za vrijeme ili nakon

klimakterija, zbog poremećaja u hormo-nalnoj ravnoteži,

• najviše patoloških promjena u predjelukralježnice, rebara, kukova i donjeg di-jela ruke.

Tip II:• pacijenti muškarci i žene u istom omjeru, • najčešće se javlja u dubljoj starosti, nakon

70. godine života, • često se zove i „senilna osteoporoza“, • najviše patoloških promjena u predjelu

kralježnice, kukova i ruku.

Sekundarna osteoporoza je mnogo rjeđa od pri-marne. Njezini uzroci su uglavnom poznati.Ona je posljedica bolesti ili nedostataka, kao naprimjer nedovoljnog uzimanja kalcija iz hrane,kroničnih bolesti probavnih organa, bolesti bu-brega, jetre ili dijabetesa. Sekundarnu osteo-porozu imaju muškarci i žene u istom omjeru.

U starosti se gustoća kostiju smanjuje, što je nor-malan proces. Ljudske kosti su tkivo koje se sastojiod proteina i minerala i koje se redovno obna-vljaju. Od 35. do 40. godine života se koštanotkivo počinje smanjivati, što je dio procesa sta-renja. U prosjeku svaka osoba izgubi između 40-te i 70-te godine oko trećinu koštane mase.

Ovo normalno smanjivanje koštane mase po-staje bolest ako se odvija prebrzo ili u pretje-ranoj količini i time kosti puno lakše pucaju.

Prema tome, karakteristika osteoporoze su čestalomljenja kostiju zbog smanjene gustoće ko-stiju. Posebno su ugroženi kralježnica, kukovi ikosti zglobova ruku.

Lijekovi koji povećavaju rizik su: kortikosteridi,antikoagulantna terapija, antikonvulzivi, litij,alumnij, tamoksifen, kemoterapija.

Testovirizika prijeloma



46

Najugroženije su žene u menopauzi i stari ljudi.Žene imaju 30% manju koštanu masu od mu-škaraca. Maksimalna gustoća kosti je od 28 go-dine do 38 godine života, nakon čega se po-stepeno smanjuje, da bi nakon menopauzežene gubile 2-3% koštane mase godišnje.

Osteoporoza se razvija asimptomatski. Radi togacilj je pronaći rizične osobe, obraditi ih i uključitiu liječenje, u svrhu spriječavanja prijeloma.


Skala rizika U kliničkoj praksi koriste se testovi da bi se selekcionirali bolesnici s višim rizikom.

Osim gustoće kosti, postoje drugi rizici koji se koriste, kao npr. WHO algoritam rizika od prije-loma - FRAX (engl. WHO Fracture Risk Assessment Tool).

FRAX izračunava vjerojatnost prijeloma kuka, kralježaka, nadlaktice i podlaktice u sljedećih 10godina kod muškaraca i žena iz-među 40 i 90 godina s malom mi-neralnom gustoćom i kod osobakoje nisu bile na terapiji. Kombi-niraju se klinički faktori rizika sa ilibez nalaza BMD kosti na vratunatkoljenice.

FRAX sadrži podatke različite zapojedine zemlje i regionalne raz-like prehrane, načina života.

Faktori na koje se možeutjecati:

dugotrajni niski unos kal-cija, D vitamina, proteina,prekomjerno uživanje alko-hola, kave

Nedostatak estrogena(rana menopauza). Deficitestrogena koindicira sa sma-njenjem mineralne gustoćekosti. Svakih 8-10 godina iz-gubi se 20% do 30% trabeku-larne kosti i 5% do 10%kortikalne kosti.

hipogonadizam kodmuškaraca

niska izloženost suncu

index tjelesne mase <19

fizička aktivnost

arhitektonske prepreke

pridružene bolesti upalnireumatizam, hipertiroidizam,hiperparatiroidizam

kontinuirana terapija kor-tikosteroidima (više od 3 mje-seca u kontinuitetu), citostatici,antikonvulzivi, antikoagulansi,heparin, litij.

•

•

•

•

•

•

•

•

•



Izvor: .shef.ac.uk/FRAX/tool

Procjene rizika za frakturuMjerenje mineralne gustoće kosti još je uvijek“zlatni standard“ u dijagnostici bolesti. Preporučuje se:

- svim ženama u dobi od 65 godina životai kasnije,

- ženama u postmenopauzi mlađim od 65godina života koje imaju jedan ili višečimbenika prijeloma,

- ponavljanje obrade nakon 3-5 godinaukoliko nema predisponirajućeg faktoraili svakih 1,5 do 2 godine ukoliko imapredisponirajućih faktora.

DXA (dvofotonska apsorpciometrija X zraka)mjeri okrajak bedrene kosti, slabinskih kralje-žaka i distalne trećine podlaktice.

Nalaz može biti:Normalan nalaz T score > 1 (BMD - mineralnagustoća nije manja od -1 standardne devija-cije ispod srednje vrijednosti za odrasle žene).

Osteopenija T score -1 do -2,5 (BMD od -1 do-2,5, SD ispod srednje vrijednosti za odrasležene).

Osteoporoza T score < -2,5 ili niže (BMD -2,5SD ili više ispod normalne srednje vrijednosti).

Starija dob ima veći prediktivni utjecaj pove-ćanog rizika za prijelom.

Kombinacija T scora i drugih rizičnih faktoradaje najbolju procjenu za bolesnika. Ako sepretrpi netraumatska fraktura bez obzira na Tscore, dijagnoza se može postaviti.




48

Imate li rizik za osteoporozu?

Minutni test rizikaza osteoporozu (IOF)1 Da li je netko od roditelja imao prije-lom nakon manjeg traumatskog pada?

DA NE

2 Da li su vaši roditelji bili pogrbljeni?

DA NE

3 Da li ste stariji od 40 godina?

DA NE

4 Da li ste slomili kost nakon manjetraume, u odraslim godinama?

DA NE

5 Da li često padate (više od jednogputa zadnju godinu)?

DA NE

6 Da li ste nakon 40. godine života iz-gubili do 3 cm visine?

DA NE

7 Da li ste podhranjeni (BMI <19)?

DA NE

8 Da li ste koristili kortikosteroide višeod 3 mjeseca?

DA NE

9 Da li vam je dijagnosticiran reumatoi-dni artritis?

DA NE

10 Da li vam je dijagnosticiran poja-čan rad štitnjače, dijabetes, gastrointe-stinalna bolest ili Crohnova bolest?

DA NE

11 Za žene iznad 45. godine: Da li jemenopauza nastupila i prije 45 godine?

DA NE

12 Da li ste imali period bez menstrua-cije više od 12 mjeseci (osim trudnoće,stanja nakon operacije maternice)?

DA NE

13 Da li su vam odstranjeni jajnici prije50. godine života, a da niste uzimalinadomjesnu hormonalnu terapiju?

DA NE

14 Da li ste imali impotenciju, smanje-nje libida ili druge simptome radi niskog testosterona?

DA NE

15 Da li redovno pijete alkohol (višeod 2 čaše alkohola dnevno)?

DA NE

16 Da li puštite ili ste pušili kontinui-rano?

DA NE

17 Da li je vaša fizička aktivnost (hoda-nje, trčanje, rad u vrtu, kući) manja od30 minuta dnevno?

DA NE

18 Da li izbjegavate mlijeko i mliječneproizvode radi alergije, bez suplemen-tacije kalcija?

DA NE

19 Da li boravite manje od 10 minutadnevno na suncu, a ne uzimate D vitamin?

DA NE

Za žene:

Za muškarce:

Vaši rizici načinom života:

Za razumjevanje vaših odgovora:

Ako ste odgovorili sa DA na neka od pitanja, ne znači da imateosteoporozu. Pozitivan odgovor jednostavno znači da imate kliničke fak-tore rizika koji mogu voditi do osteoporoze i prijeloma. Odnesite test va-šem liječniku koji će Vam dati FRAX test vjerojatnosti prijeloma kuka i dru-gih kostiju u sljedećih 10 godina.

Ako nemate ili imate par rizika razgovarajte sa svojim liječnikomkoji će pratiti i procjenivati stanje Vaših kostiju u budućnosti.

Ukoliko imate rizik za osteoporozu neophodno je posjetiti liječnika kojiće provesti pregled, laboratorijsku obradu, uključujući markere pregradnjekosti, rentgensku obradu dijela skeleta te koštanu denzitometriju.


Važno je istaknuti da se funkcij-ski poremećaji kralježničnih mi-

šića kao i funkcijske blokade kra-lježničnih zglobova ne mogu

otkriti radiološkim pretragama(rtg, CT, MRI).



49

Vježbe zakroničnu križobolju

Kronična križobolja, odnosno bol u donjem di-jelu leđa prisutna dulje od tri mjeseca, velik je nesamo medicinski nego i socioekonomski pro-blem. Za liječenje bolesnika s kroničnom križo-boljom troše se znatna financijska sredstva štouvelike opterećuje zdravstveni sustav, kao i dru-štvo u cjelini. Samo u 10% slučajeva može seutvrditi uzrok boli (specifična križobolja). Naj-češće je riječ o degenerativnim promjenama, au 90% slučajeva ni s pomoću sofisticiranih sli-kovnih metoda prikaza struktura kralježnice (MRI)ne može se utvrditi koja je struktura generatorboli (nespecifična križobolja). Danas je sve višedokaza da su funkcijski (neorganski) poremećajimišića fleksora i ekstenzora slabinske kralježnicei kukova te funkcijski poremećaji malih zglo-bova slabinske kralježnice najčešći generatorikronične boli u donjem dijelu leđa (funkcijski po-remećaj= disfunkcija). Funkcijski poremećaji mi-šića podrazumijevaju povišen tonus (hiperto-nija), skraćenje, snižen tonus (hipotonija) i slaboststrukturno nepromijenjenih mišića (uredan MRI),a funkcijski poremećaji malih kralježničnih zglo-bova podrazumijevaju funkcijske blokade tihzglobova. Funkcijske blokade, koje se moguosloboditi primjenom manualne terapije (kiro-praktike), zapravo su mehaničke blokade uzro-kovane uklještenjem meniskoida. Meniskoidi supokretni izdanci opne koja s unutrašnje straneoblaže zglobne čahure i luči zglobnu tekućinu.Zglobovi slabinske kralježnice obično imaju 2-3meniskoida. Mogu se blokirati (ukliještiti) struk-turno nepromijenjeni kao i degenerativno pro-mijenjeni zglobovi. Degenerativno promijenjenizglobovi skloni su funkcijskim blokadama.

Radiološkim pretragama mogu se otkriti samo or-ganski poremećaji koji zahvaćaju strukture kra-

lježnice (primjerice, degenerativne promjene,upalne promjene, tumorski procesi, metastaze,ruptura mišića, krvarenje u mišiću i dr.).

S druge strane, ti se poremećaji mogu bez ika-kvih teškoća dijagnosticirati kliničkim pregledomkoji uključuje fizijatrijski pregled i manualni funk-cijski pregled (domena manualne medicine). Li-ječnici s izobrazbom u manualnoj medicini bavese dijagnostikom i terapijom funkcijskih pore-mećaja kralježnice.

Budući da funkcijski poremećaji najbolje reagi-raju na ciljanu terapiju (primjerice, deblokadablokiranih zglobova primjenom manualne tera-pije), klinički pregled bolesnika s kroničnom boliu donjem dijelu leđa od osobite je važnosti zaodabir i uspjeh terapije. S obzirom na to da sefunkcijski poremećaji ne mogu otkriti radiolo-škim pretragama, bol u donjem dijelu leđa uzro-kovana funkcijskim poremećajima nerijetko sepoistovjećuje s psihogenom boli. No, lijekovikoji djeluju na psihu (antidepresivi, sedativi, an-ksiolitici) zasigurno neće riješiti bolove u do-njem dijelu leđa uzrokovane disfunkcijom kra-lježničnih mišića i zglobova. Da su određenidisfunkcionalni mišići i blokirani zglobovi doistageneratori boli može se potvrditi anestetičkimblokadama. Smanjenje boli za 80% ili više u vre-menu djelovanja lokalnog anestetika upućujena zaključak da je anestezirana struktura si-gurno izvorište boli (primjerice, prestanak boli na-kon aplikacije anestetika u blokirane zglobovei/ili hipertonične mišiće).U bolesnika u kojihse ni kliničkim pre-gledom ni dostup-nim dijagnosti-čkim pretragama

ne može utvrditi uzrok boli te u bolesnika s ne-skladom između kliničkog nalaza i subjektivnihtegoba, pozornost valja usmjeriti na psiho-soci-jalne čimbenike koji mogu imati važnu ulogu upojavljivanju i jačini boli (kronični stres, depre-sivno raspoloženje, nezadovoljstvo radnim mje-stom i dr.).

Kineziterapija (medicinske vježbe, terapijskevježbe) jedna je od najvažnijih metoda liječenjakronične boli u donjem dijelu leđa. Iako postojiviše vrsta vježbi (vježbe istezanja, vježbe jača-nja, vježbe za povećanje opsega pokreta i dr.)i više programa vježbi, koje su osmislili različitiautori (Williamsove fleksijske vježbe, McKenzi-jeve ekstenzijske vježbe, vježbe lumbalne stabi-lizacije prema Jullu i Richardsonu i dr.), kliničkasu istraživanja pokazala da nijedan tip vježbi nepokazuje bolje rezultate od drugih. Standardniprogrami ne odgovaraju ni svim uzrocima kri-žobolje, kao ni svim bolesnicima s određenimuzrokom boli. Stoga medicinski stručnjaci sveviše preporučuju individualni pristup, tj. propisi-vanje vježbi na temelju kliničkog pregleda bo-lesnika. Unatoč toj preporuci liječnici se uglav-nom i dalje drže ustaljenih šablona prilikompropisivanja vježbi i vrlo rijetko propisuju ci-ljane vježbe. U posljednje vrijeme osobito su po-pularne kombinirane vježbe koje uključuju ele-mente iz različitih standardnih programa.Uobičajene komponente kombiniranih vježbijesu ekstenzijske vježbe za jačanjeslabinskih ekstenzora i hipe-rekstenzijske vježbe za po-boljšanje pokretljivosti slabin-ske kralježnice. No, premarezultatima nedavnog istraživanjakliničkih karakteristika bolesnikas kroničnom boli u donjem dijeluleđa, studijom je bilo obuhva-ćeno 920 bolesnika

Vjekoslav Grgić, dr.med.

specijalist fizijatar

Ordinacija fizikalne medicineBosanska 10, Zagreb


Program vježbi sastavljenna temelju zajedničkih kli-ničkih obilježja bolesnikasadržava ove komponente:

1. vježbe istezanje slabinskihekstenzora,

2. vježbe istezanja mišića psoasa,

3. vježbe istezanja mišića stražnjelože natkoljenice,

4. vježbe jačanja trbušnih mišića,

5. vježbe jačanja glutealnih mišića

6. fleksijske vježbe za povećanjeopsega pokreta slabinske kra-lježnice.

snage tih mišića. Funkcijsko stanje malih kra-lježničnih zglobova procjenjuje se na temelju re-zultata testiranja aktivne i pasivne (segmentne)pokretljivosti slabinske kralježnice. Opseg ak-tivnih i pasivnih pokreta može biti normalan,smanjen (hipomobilnost) ili povećan (hipermo-bilnost).

Zajednička klinička obilježja bo-lesnika s kroničnom križoboljomIako je individualni pristup zasigurno najbolji upropisivanju vježbi bolesnicima s kroničnomkrižoboljom, rezultati istraživanja kliničkih ka-rakteristika tih bolesnika pokazali su da velikavećina bolesnika ima zajednička klinička obi-lježja, tj. ima gotovo identične karakteristikenajvažnijih kliničkih parametara za odabirvježbi:

1. hipertonične/skraćene slabinskeekstenzore,

2. hipertonične/skraćene mišiće psoase,

3. skraćene mišiće stražnje lože natkolje-nice,

4. hipotonične/slabe trbušne i glutealnemišiće,

5. ograničenu aktivnu i pasivnu pokretlji-vost slabinske kralježnice i

6. bolne aktivne pokrete.

Iz rezultata istraživanja kliničkih karakteristikabolesnika proizlazi zaključak da većini bole-snika zapravo odgovara istovjetan program te-rapijskih vježbi.

Program ciljanih vježbi zakroničnu križoboljuPolazeći od zajedničkih kliničkih obilježja većinebolesnika uključenih u studiju autor studije sa-stavio je program vježbi koji se namećekao program prvog izbora za liječenjekronične križobolje (slika 1.: vježbe 1.-16.). Riječ je o programu koji se moželako naučiti i pogodan je za izvođe-nje u kući. Glavna prednost ovogprograma pred standardnim progra-mima i kombiniranim vježbama ogledase u ciljanom djelovanju nadisfunkcionalne mišiće i hipo-mobilne (blokirane) kralježni-čne zglobove. Vježbe iz ovogprograma podjednako su pri-kladne za bolesnike s nespeci-fičnom križoboljom, bolesnike sdegenerativnim promjenama i operiranebolesnike (hernija lumbalnog diska).

Vježbe istezanje slabinskih ekstenzora i vježbejačanja trbušnih mišića vrlo su bitne komponenteprograma ciljanih vježbi. Istezanjem slabinskihekstenzora poboljšava se njihova fleksibilnost i iz-držljivost, a jačanjem trbušnih mišića povećavase njihova snaga i tonus. U skladu s poboljšanjemsnage i tonusa trbušnih mišića povisuje se i tlaku trbušnoj šupljini, što uvelike pridonosi rastere-ćenju slabinske kralježnice odnosno smanjenjuboli. Uvriježeno mišljenje da bolesnici s kronič-nom križoboljom trebaju jačati i trbušne i leđnemišiće u svrhu pojačanja ''mišićnog korzeta''oko slabinske kralježnice u kontradikciji je s naj-češće skraćenim slabinskim ekstenzorima u ve-ćine bolesnika. Snaga skraćenih slabinskihekstenzora relativno je smanjena zbog nefleksi-bilnosti njihovih struktura. Vježbe istezanja mišićapsoasa također su vrlo bitna komponenta pro-grama ciljanih vježbi. Poboljšanjem fleksibilnostiskraćenih psoasa smanjuje se prenaprezanje nji-

hovih tetiva i tetivnih hvatišta. Na taj načinsmanjuje se i bol uzrokovana sin-

dromom prenaprezanja(engl. overuse inju-

ries). U svrhu po-boljšanja narušeneravnoteže izmeđufleksora i eksten-zora kuka va-žno je istezati

mišiće straž-nje lože na-

tkoljenice



50

(420 bolesnika s nespecifičnom križoboljom,420 bolesnika s degenerativnim promjenama,80 bolesnika s kroničnom boli nakon operacijehernije lumbalnog diska), ekstenzijske i hipere-kstenzijske vježbe kontraproduktivne su za ve-ćinu bolesnika. Naime, bolesnici iz sve tri skupneispitanika gotovo u pravilu imali su hipertonične(skraćene) slabinske ekstenzore i blokirane (hi-pomobilne) kralježnične zglobove u više razinanajčešće obostrano pa se na temelju toga možezaključiti da su ekstenzijske vježbe koje dovodedo kontrakcije (skraćivanja) slabinskih eksten-zora i hiperekstenzijske vježbe koje dovode doprimicanja ploha malih kralježničnih zglobovaneprikladne za većinu bolesnika. U svakom slu-čaju, skraćene slabinske ekstenzore treba iste-zati, a ne kontrahirati (jačati), dok blokiraneplohe malih kralježničnih zglobova treba raz-micati, a ne primicati. Brojni bolesnici koji suprakticirali kombinirane vježbe primijetili su daim najviše odgovaraju vježbe koje se izvode izležećeg položaja na leđima (vježbe fleksijskogtipa), a najmanje vježbe koje se izvode iz leže-ćeg položaja na trbuhu, prije svega ekstenzijskei/ili hiperekstenzijske vježbe. Postavlja se pitanjekako odabrati vježbe koje će djelovati doista ci-ljano na zahvaćene mišiće i zglobove. Naime,samo ciljanim djelovanjem na disfunkcionalnemišiće i blokirane (hipomobilne) zglobove možese poboljšati fleksibilnost i izdržljivost slabinskekralježnice i smanjiti bol. Važno je istaknuti dasmanjena fleksibilnost i izdržljivost slabinske kra-lježnice i kronična bol mogu uvelike utjecati naradnu sposobnost i kvalitetu života bolesnika skroničnom križoboljom. U svrhu ciljanog djelo-vanja na zahvaćene mišiće i zglobove prije pro-pisivanja vježbi svakako je potrebno utvrditifunkcijsko stanje najvažnijih mišića fleksora iekstenzora slabinske kralježnice i kukova te funk-cijsko stanje malih zglobova slabinske kraljež-nice. Obavezno treba testirati slabinske eksten-zore, mišiće psoase (fleksori slabinske kralježnicei kukova), mišiće stražnje lože natkoljenice(ekstenzori kuka), trbušne mišiće (fleksori sla-binske kralježnice) i glutealne mišiće (mišići straž-njice; ekstenzori kuka). Mišićna funkcija procje-njuje se na temelju rezultata testiranjafleksibilnosti (elastičnosti) toničkih mišića i snagefazičnih mišića. Slabinski ekstenzori, mišićipsoasi i mišići stražnje lože natkoljenice spadajuu toničke mišiće, a trbušni i glutealni mišići spa-daju u fazične mišiće. Tonički mišići skloni suskraćenju, a fazični mišići skloni su hipotoniji od-nosno slabljenju. U održavanju posturalne sta-bilnosti tijela tonički su mišići pretežito u kontra-hiranom stanju što pridonosi skraćenju njihovihstruktura, dok su fazični mišići pretežito u opu-štenom stanju što pridonosi slabljenju tonusa i




te jačati glutealne mišiće. Fleksijske vježbe za povećanje opsega pokreta slabin-ske kralježnice osobito su važna komponenta programa ciljanih vježbi (vježbe: 7.-10.). One zapravo imaju trostruki učinak. Osim razmicanja ploha malih kraljež-ničnih zglobova i poboljšanja pokretljivosti slabinske kralježnice, tim se vježbamapostiže i učinak istezanja skraćenih slabinskih ekstenzora te skraćenih mišića straž-nje lože natkoljenice (vježbe: 7.-10.: nakon što je dosegnuta maksimalna fleksijau zglobu kuka laganim dodatnim povećanjem fleksije postiže se učinak istezanjatih mišića). Uobičajeno istezanje mišića stražnje lože natkoljenice s ispruženom no-gom treba izbjegavati. Naime, istezanje tih mišića s ispruženom nogom može do-vesti do prekomjernog istezanje korjenova ishijadičnog živca i pojačanja boli nesamo u bolesnika s degenerativnim promjenama nego i u bolesnika s nespecifič-nom križoboljom. S pomoću fleksijskih vježbi može se poboljšati pokretljivost nesamo u smjeru fleksije nego i u drugim smjerovima. Zglobovi slabinske kralježnicemogu se mobilizirati i u smjeru rotacije ako rotacijski pokreti ne uzrokuju bol (vje-žba 6.).

Smanjenje boli spada u prioritete kineziterapije u bolesnika s kroničnom križo-boljom. Primjenom ciljanih vježbi može se postići znatno smanjenje aktivnosti re-ceptora za bol smještenih u kralježničnim mišićima, zglobovima i diskovima. Nataj način može se postići značajno smanjenje boli. Osim toga, primjenom ci-ljanih vježbi može se smanjiti i iritacija (kompresija) korjenova ishijadičnog živcaputem kojih se bol iz donjeg dijela leđa nerijetko širi u noge (lumboishialgija).

Kontraindikacije i ograničenja za izvođenje ciljanih vježbiPrije propisivanja bilo kojih vježbi potrebno je isključiti opće kontraindikacije zanjihovu primjenu (srčana slabost, oštećena plućna i bubrežna funkcija, akutneupale, akutne ozljede). Određena ograničenja za izvođenje pojedinih vježbi izprograma ciljanih vježbi, koja su najčešće ''tehničke'' naravi, mogu se utvrditikliničkim pregledom (primjerice, ograničena pokretljivost kuka i/ili koljena ometaizvođenje fleksijskih vježbi). Važno je istaknuti da vježbe istezanja slabinskih eksten-zora i vježbe istezanja mišića psoasa, koje su sastavni dio programa ciljanihvježbi, nisu prikladne za bolesnika s prekomjernom pokretljivošću slabinske kra-lježnice, odnosno za bolesnike s prekomjernom pokretljivošću kukova (hipermo-bilni sindrom). Konstitucijska hipermobilnost, koja se može dijagnosticirati kliničkimpregledom, prisutna je u 4-13% odrasle populacije. Fleksijske vježbe za povećanjeopsega pokreta slabinske kralježnice ne smiju se primjenjivati u prva tri mjesecanakon operacije hernije lumbalnog diska. Kliničkim pregledom, koji ne oduzimapuno vremena uvježbanim kliničarima, može se vrlo brzo procijeniti jesu li vježbeiz programa ciljanih vježbi prikladne za određenog bolesnika ili postoje određenaograničenja za njihovu promjenu. U svakom slučaju, prije uključivanja u programvježbanja preporučljivo je obaviti fizijatrijski pregled.

Učinkovitost ciljanih vježbiPrema zapažanjima autora programa ciljanih vježbi za kroničnu križobolju ve-ćina bolesnika koji su redovito prakticirali vježbe iz tog programa primijetila jeznatno smanjenje boli te poboljšanje fleksibilnosti i izdržljivosti slabinske kraljež-nice. Subjektivno poboljšanje najčešće je bilo u skladu s objektivnim poboljšanjemfunkcijskog statusa slabinske kralježnice. No, važno je istaknuti da je riječ o bo-lesnicima koji su u određenim vremenskim intervalima tretirani i manualnom te-rapijom (mobilizacija i manipulacija blokiranih zglobova) budući da se kombi-niranom terapijom postižu puno bolji rezultati. Malobrojni bolesnici (oko 2-3%)primijetili su pojačanje boli. Riječ je prije svega o bolesnicima s jako nefleksibil-nom slabinskom kralježnicom koji su prekomjerno istezali slabinske ekstenzore i/iliprekomjerno razmicali plohe malih kralježničnih zglobova. Stoga sve bolesnikes jako nefleksibilnom slabinskom kralježnicom valja upozoriti da fleksijske vježbeza povećanje opsega pokreta slabinske kralježnice ne izvode prejako. Detaljnaprocjena učinkovitosti programa ciljanih vježbi za kroničnu križobolju svakako bitrebala biti predmetom budućih istraživanja.


Vježba 7b. Učinak vježbe7a. može se poboljšati podiza-njem glave i ramena od po-dloge i primicanjem čela premakoljenu. Djelovanje: istezanjeslabinskih ekstenzora i mišića

stražnje lože natkoljenice, mobilizacija slabinskih zglobova, ja-čanje trbušnih mišića.

Vježba 7a. Početni položajkao u vježbi 1. Podignite nogu iobuhvatite koljeno rukama. Po-lako privucite koljeno prema pr-sima dok osjećate ugodno iste-zanje u donjem dijelu leđa i

stražnjici. Zadržite i vratite u početni položaj. Ponovite isto sa su-protnom nogom. Djelovanje: istezanje slabinskih ekstenzora i mi-šića stražnje lože natkoljenice, mobilizacija slabinskih zglobova.

Vježba 6. Početni položaj kaou vježbi 1. Ruke raširite ustranu, zaokrenite oba koljenau stranu dok osjećate ugodnoistezanje u donjem dijelu leđa,a glavu okrenite u suprotnom

smjeru. Zadržite i vratite u početni položaj. Ponovite vježbu u su-protnu stranu. Djelovanje: istezanje slabinskih ekstenzora, mobi-lizacija slabinskih zglobova.

Vježba 5. Početni položaj kaou vježbi 1. Dotaknite prstima je-dne ruke vanjski dio suprotnogkoljena. Zadržite i vratite u po-četni položaj. Ponovite isto sasuprotnom rukom i nogom. Dje-

lovanje: jačanje trbušnih mišića.

Vježba 4. Početni položaj kaou vježbi 1. Podignite nogu, sa-vijte kuk i koljeno do kuta od90 stupnjeva, suprotnom rukomgurajte koljeno, a koljenom pru-žajte otpor tako da se ne mije-

nja položaj koljena. Zadržite i vratite u početni položaj. Pono-vite vježbu sa suprotnom rukom i nogom. Djelovanje: jačanjetrbušnih mišića.

Vježba 3. Početni položaj kaou vježbi 1. Podignite glavu i ra-mena od podloge i prstimadotaknite koljena. Zadržite ivratite u početni položaj. Djelo-vanje: jačanje trbušnih mišića.

Vježba 8a. Početni položaj:kao u vježbi 1. Podignite jednupa drugu nogu i obuhvatite obakoljena rukama. Polako privu-cite koljena prema prsima dokosjećate ugodno istezanje u do-

njem dijelu leđa i stražnjicama. Zadržite i vratite u početni polo-žaj (spustite noge polako, prvo jednu pa drugu). Djelovanje:istezanje slabinskih ekstenzora i mišića stražnje lože natkolje-nice, mobilizacija slabinskih zglobova.



52

Program vježbi za kroničnu križoboljusastavljen na temelju zajedničkihkliničkih obilježja bolesnika

Opće napomeneProgram vježbi za kroničnu križobolju sastavljen na teme-lju zajedničkih kliničkih obilježja bolesnika optimalan jeza većinu bolesnika. Prije nego što počnete vježbati pre-poručljivo je obaviti fizijatrijski pregled. U početku svakuvježbu treba izvoditi 3-5 puta, postepeno povećavajući

broj ponavljanja do ukupno 10. Može se ponoviti više ci-klusa s pauzama. Svaki položaj treba zadržati 3-5 sekundi

i zatim odmoriti 5 sekundi. Vježbe ne smiju pojačavatiniti izazivati bol.

Vježba 1. Početni položaj: le-gnite na leđa, stavite jastučićpod glavu, savijte koljena, rukeispružite pokraj tijela. Napnitetrbušne mišiće, odnosno uvucitetrbuh prema kralježnici i priti-

snite križa prema podlozi. Zadržite i vratite u početni položaj.Djelovanje: jačanje trbušnih mišića.

Vježba 2. Početni položajkao u vježbi 1. Ruke ispružiteiznad glave, ali ne do kraja,tako da se križa ne odižu odpodloge. Zadržite i vratite upočetni položaj.

Djelovanje: jačanje trbušnih mišića.


Vježba 16. Početni položaj:četveronožni položaj. Polakosjednite na pete, ruke ispružiteprema naprijed i istegniteleđa. Zadržite i vratite u poče-tni položaj. Djelovanje: isteza-nje slabinskih ekstenzora, mo-bilizacija slabinskih zglobova,jačanje mišića stražnjice.

Vježba 10b. Učinak vježbe10a. može se poboljšati podi-zanjem glave i ramena od po-dloge i primicanjem čela premakoljenima. Djelovanje: istezanjeslabinskih ekstenzora i mišića


Vježba 10a. Početni položajkao u vježbi 1. Podignite jednupa drugu nogu i obuhvatite obabedra ispod koljena. Polako pri-vucite koljena prema prsimadok osjećate ugodno istezanje

u donjem dijelu leđa i stražnjicama. Zadržite i vratite u početnipoložaj (spustite noge polako, prvo jednu pa drugu). Djelova-nje: istezanje slabinskih ekstenzora i mišića stražnje lože natko-ljenice, mobilizacija slabinskih zglobova.

Vježba 9b. Učinak vježbe9a. može se poboljšati podiza-njem glave i ramena od po-dloge i primicanjem čela premakoljenu. Djelovanje: istezanjeslabinskih ekstenzora i mišića


Vježba 9a. Početni položajkao u vježbi 1. Podignite nogu iobuhvatite bedro ispod koljena.Polako privucite koljeno premaprsima dok osjećate ugodnoistezanje u donjem dijelu leđa i

stražnjici. Zadržite i vratite u početni položaj. Ponovite isto sa su-protnom nogom. Djelovanje: istezanje slabinskih ekstenzora i mi-šića stražnje lože natkoljenice, mobilizacija slabinskih zglobova.

Vježba 15. Početni položaj:četveronožni položaj. Uvucite tr-buh prema kralježnici i Istegniteleđa poput ''mačke''. Zadržite ivratite u početni položaj. Djelo-vanje: istezanje slabinskih eksten-

zora, mobilizacija slabinskih zglobova, jačanje trbušnih mišića.

Vježba 14. Početni položajkao u vježbi 11. Savijte koljenodo kuta od 90°, potom podi-gnite nogu od podloge bez po-dizanja zdjelice. Zadržite i vra-tite u početni položaj. Ponovite

isto sa suprotnom nogom. Djelovanje: jačanje mišića stražnjice,istezanje mišića psoasa.

Vježba 13. Početni položajkao u vježbi 11. Podigniteispruženu nogu od podloge bezpodizanja zdjelice. Zadržite ivratite u početni položaj. Pono-vite isto sa suprotnom nogom.

Djelovanje: jačanje mišića stražnjice, istezanje mišića psoasa.

Vježba 11. Po-četni položaj: le-gnite na trbuh,stavite jastučićpod trbuh, čelonaslonite na

ruke. Stisnite petu o petu i napnite mišiće straž-njice. Zadržite i opustite. Djelovanje: jačanje mišića stražnjice.

Vježba 12. Početni položajkao u vježbi 11. Savijte stopalai oslonite se na nožne prste. Za-tegnite mišiće stražnjice, bedrai lista. Zadržite i vratite u poče-tni položaj. Djelovanje: jačanje

mišića stražnjice, istezanje mišića stražnje lože natkoljenice i mi-šića psoasa.

Vježba 8b. Učinak vježbe8a. može se poboljšati podiza-njem glave i ramena od po-dloge i primicanjem čela premakoljenima. Djelovanje: istezanjeslabinskih ekstenzora i mišića




53




Farmacia centar -centar zdravog življenja

U samom centru grada Zagreba, na adresiIlica 11, nalazi se Farmacia centar zdravog življenja.U njegovom modernom i atraktivno uređenom prostoru smješteno je Nutricioni-stičko savjetovalište. Naši nutricionisti mogu odgovoriti na sva pitanja vezana zaprehranu te kreirati osobni plan prehrane u skladu s individualnim potrebama na-ših klijenata. Uz pomoć specijalnog aparata GAIA, na osnovi metode električneimpedancije, savjetovalište pruža mogućnost kompletne analize sastava tijela.GAIA će pokazati koliko imate masnog tkiva, mišića, vode i minerala u tijelu.

Dodatnu potporu nutricionistima u savjetovalištu pruža tim farmaceuta i liječnikakoji sudjeluju u kreiranju specifičnih smjernica te preporuka o uzimanju dodatakaprehrani i farmakoterapije. Udruživanjem svojih kompetencija, stručni tim Far-macia nutricionističkog savjetovališta osigurava cjelovitu multidisciplinarnu briguza svoje pacijente i njihov zdravstveni boljitak.

Aromaterapijsko savjetovališteFarmacia centar zdravog življenja obogaćen je novom ponudom. Ponedjeljkom,utorkom i četvrtkom od 14-20 sati nudimo Vam savjetovanje kod fitoaromatera-peuta Stribora Markovića, dr.sc.mag. pharm. Aromaterapijsko savjetovališteobuhvaća usluge savjetovanja kao i izrade aroma-pripravaka u slučajevima te-goba urogenitalnog, dišnog, imunološkog, koštanog, živčanog, krvožilnog, pro-bavnog i dermatološkog sustava.

Molimo rezervirajte na vrijeme svoj termin osobno ili telefonom na broj 01/48 33 110.

Maša Čop, mag.pharm.Andrea Košćec, mag.pharm.

POTRAŽITE

NAS NA LOKACIJI

FARMACIA -

ILICA 11,

ZAGREB




Documents

Prevencijom do zdravlja - dietpharm.hr · Vitamini su se u prošlosti svrstavali u kategorije na temelju njihovih funkcija u tijelu. No, danas je najučestalija njihova podjela na