UVOD

1. ROBA1.1 Poznavanje robeU tehnologiji transportovanja bitno je poznavati fizike, hemijske i druge specifinosti robe da bi se pakiranje, skladitenje i prevoenje moglo organizovati uz maksimalno ouvanje i odravanje koliine i kvaliteta.Prema porijeklu sva roba je svrstana u proizvode: industrijske: metalne, elektrotehnike, hemijske, farmaceutske, drvne, tekstilne poljoprivredne: itarice, povre, meso, riba itd.S obzirom na fizika, hemijska i druga svojstva, roba moe biti u komadnom, rasutom (rinfuznom), tekuem i plinovitom stanju.Komadnim se smatraju proizvodi pakirani i nepakirani (prirodni i oblikovani). Komadni Nproizvodi mogu biti prirodni komadi, razni dijelovi, armature, strojevi, elementi i njihovi dijelovi. To mogu biti i razni blokovi, opekarski proizvodi, drvena graa, bilo da su pakirani ili nepakirani. Komadni proizvodi imaju bitna svojstva: oblik, zapreminu, masu, temperaturu, eksplozivnost itd.Rasuti (rinfuzni) materijali mogu biti u prakastom i zrnastom obliku. Imaju zapreminsku i specifinu teinu, kao i druge karakteristike vezane uz trenje, agresivna stanja itd. Opta klasifikacija rasutih materijala izvodi se prema njihovom svrstavanju. Tako postoje svrstani i nesvrstani materijali.Svrstani ili sortirani materijali su oni ija se granulacijska dimenzija nalazi unutar odnosa:

Prema veliini granula razlikuje se: krupnokomadni srednjekomadni sitnokomadni zrnasti prakasti Svi drugi materijali koji premauju navedene odnose, tj. koji su izvan smatraju se nesvrstanim ili nesortiranim.1.2 Klasifisikacija robe Roba za transport obuhvata sve predmete primljene radi izvrenja prevoza, do momenta njihove isporuke primaocu. Transport vri prevoz razliitih vrsta robe koje se odlikuju razliitim fizikim svojstvima kao i nainom pakovanja. Vrsta robe veinom bitno utie kod izbora tipa vozila za date uslove eskploatacije i naina izvrenja utovarno istovarnih operacija.Roba se moe klasifikovati po itavom nizu obiljeja:a) po nainu utovara - istovarab) od uslova za izvrenje transporta i skladitenja.a) Po nainu utovara istovara roba se moe podijeliti na komadnu, gomilastu, rasutu rinfuznu i nalivajuu. Komadna roba karakterisana je gabaritnim dimenzijama, masom i oblikom. Komandna roba prima se na prevoz i isporuuje primaocu po broju komada i njihovoj masi.Rasuta-rinfuzna toba ima takvo svojstvo da doputa utovar formiranjem gomile robe koja bez oteenja pri utovaru i istovaru trpi pad sa visine. Ova roba prima se na prevoz i isporuuje primaocu po zapremini i masi.Nalijevajua roba je tena ili polutena i prevoz se vri autocisternama.Komadna roba moe biti sa ambalaom-tarom i bez ambalae i njen prevoz se vri u pakovanom obliku ili bez ambalae.Ambalaa ili tara namijenjena je obezbjeenju i ouvanju robe i spreavanju manjkova i oteenja robe u toku utovara, prevoza i istovara robe. Ambalaa moe biti standardizovana, u zavisnosti od vrste robe, po obliku, gabaritnim dimenzijama, vrsti materijala od kojeg je izraena i stepenu tvrdoe. Ambalaa se najee izrauje od kartonapapira, tekstila platna, jute, drveta, metala, plastinih masa itd.Ambalaa po stepenu tvrdoe moe biti: tvrda, polutvrda i meka. Roba se pakuje u kutije, sanduke, vree, burad, boce. Roba moe biti dva puta ambalairana (transport mineralne vode u bocama i nosiljkama-gajbicama).Ambalaa moe biti namijenjena za jednokratno ili viekratno koritenje. Ambalaa moe bitispecijalna i standardna. Specijalna ambalaa koristi se za sve vrste robe.

b) U zavisnosti od uslova za izvrenje transporta i skladitenja, roba se moe podijeliti na obinu i specifinu.U obinu spada roba koja ne iziskuje posebne uslove i koja se moe transportovati u vozilima opte namjene sa tovarnim sandukom.Specifina roba iziskuje primjenu posebnih mjera za ouvanje i bezbjedan prevoz, utovaristovar i smjetaj-skladitenje robe. Specifina roba moe se podijeliti na: vangabaritnu, velike mase, opasnu i lakokvarljivu, koje zahtjevaju provoenje odreenih-posebnih mjera.

U vangabaritnu spada roba koja smjetena u vozilo nadmauje najveu doputenu visinu iPredugaka je roba ija duina nadmauje duinu tovarnog prostora za vie od 1/3 duine.Preteka je roba velike mase, vea je od najveih doputenih ukupnih masa ili osovinskih optereenja pojedinih osovina vozila.Prevoz vangabaritne robe i robe velike mase podlijee reimu specijalnih dozvola za vanredni prevoz. Pri tome je kod robe velike mase obavezna upotreba niskih prikolica sa potrebnim brojem osovina i tokova.

Lako kvarljiva roba zahtijeva brzo organizovan prevoz uz primjenu specijalnih vozila sa mogunou regulisanja temperaturnog reima u tovarnom prostoru (po potrebi grijanje i hlaenje).Vozila hladnjae obezbjeuju ove uslove pri transportu.Prehrambeni artikli (ivotne namirnice) mogu se prevoziti samo uz provoenje odreenih sanitarnih mjera.Pri izvrenju zbirnog prevoza komadnih poilji vri se oznaavanje-markiranje roba.Markiranje robe je nanoenje posebnih natpisa ili znakova na robu. Postoji proizvodno (naziv proizvoaa), otpremno markiranje (mjesto otpreme i naziv isporuioca i naziv primaoca), transportno markiranje (broj komada i broj prevoznog tovarnog lista) i specijalno markiranje posebnih uslova (oznaka lomljivo, ne tumbaj itd.).Proizvodno i specijalno markiranje vri vlasnik robe (odnosno poiljalac).Markiranje robe vri se ili nanoenjem natpisa i znakova neposredno na ambalau ili pomou naljepnica. Natpisi moraju biti trajni.1.3 Prevoz opasnih materijaPrevoz opasnih materija je kompleksan problem. Ono to razlikuje ovu vrstu prevoza od ostalih jesu posljedice u sluaju incidentne situacije ili saobraajne nezgode. Incidentne situacije ili saobraajne nezgode su nepredvidljivi dogaaji, ali i ako se dogode, posljedice mogu biti nesagledive.Zato se sigurnost i prevencija stavljaju na prvo mjesto. Da bi se poveala bezbjednost, moraju se upoznati mogui uzroci nastanka koji mogu da dovedu do incidentne situacije.Kod stvaranja incidentnih situacija u kojima su uestvovala vozila za prevoz opasnih materija moe doi do oteenja sudova i do izlijevanja ili curenja opasne materije po kolovozu, slijevanja u kanalizaciju ili na zemljite pored kolovoza. U zavisnosti od stepena opasnosti materije ima direktan uticaj na sluajne prolaznike.Takvim izlijevanjem nije ugroeno samo mjesto na kome se dogodio incident ve i znatno ire podruje jer moe doi do zagaenja vodenih tokova, zemljita i podzemnih voda.

Posljedice su vee ukoliko se incident dogodi u gradskoj zoni ili naseljenom mjestu.Iz tih razloga primjena propisa kod transporta opasnih materija mora biti podlona stalnoj kontroli vozila (tehnikoj ispravnosti, atesti opreme i sudara), vozaa (vanost ADR licence i za koje opasne materije) i trasi kojom se kreu (trasom odobrenom od nadlenih organa).Samo takvom permanentnom kontrolom u primjeni propisa kod prevoza opasnih materija posljedice se mogu svesti na minimum u sluaju incidentne situacije.Potreba za prevozom opasnih materija je sve vea, pa se u zavisnosti od rastojanja prevoza i koliine prevozi svim vidovima prevoza. Organizacija i propisi kod prevoenja opasnih materija regulisani su propisima za drumski prevoz.

Slika. 1.3.1 ema organizacije prevoza opasnih materija u drumskom saobraaju

1.3.1 Propisi u prevozu opasnih materija u drumskom saobraajuOpasne materije su one materije koje pri proizvodnji, pakovanju, skladitenju, transportu (unutranjem i javnom), rukovanju i koritenju mogu biti opasne i tetne po zdravlje ljudi ili mogu dovesti do materijalnih teta na imovini ukoliko se njima nestruno rukuje. Bez obzira na stepen opasnosti, ove materije imaju iroku primjenu kako u privredi, tako i u svakodnevnom ivotu. Sa opasnim materijama moramo da ivimo, zato je veoma vano da se strunim osposobljavanjem svih lica koja su sa njima u kontaktu mogunost nastajanaja nezgoda svede na najmanju moguu mjeru.Veoma su znaajne u transportu, tako da je meunarodna organizacija dala osnovne instrukcije koje se dopunjuju mijenjaju na svake 2 godine. Evropski sporazum o meunarodnom drumskom prevozu opasnih materija ADR (Europen agreented concerning the inernational caitiage of dengerous goods by road) potpisan je u enevi 30.09.1957. godine. Drave potpisnice ovog sporazuma imaju obavezu da svoje nacionalne propise iz ove oblasti prilagode ADR-u, tako da odstupanja od sporazuma, ukoliko postoje, ne mogu biti sa blaim kriterijima.

1.3.2 Obiljeavanje vozila za transport opasnih materijaMotorno vozilo koje je namijenjeno za prevoz opasnih materija mora biti pregledano prema posebnim standardima i uslovima, koji su predvieni Zakonom o prevozu opasnih materija i ADR-u za prevoz opasne materije za koje je namijenjeno.Za motorno vozilo prikolicu za koje je na posebnom pregledu utvreno da ispunjava uslove za prevoz odreene opasne materije izdaje se potvrda, ija je vanost jedna godina. Na osnovu ove potvrde izdaje se certifikat o ispravnosti vozila za prevoz opasnih materija.Motorno vozilo kojim se prevoze opasne materije moe imati samo jednu prikolicu ili poluprikolicu.

1.3.3 Obavjetenja i upozorenja na pojedine vrste opasnostiPo ADR propisima, ukoliko se opasan teret transportuje vozilima drumskog saobraaja obavezno je da se na samom vozilu (sa bone, sa prednje i sa zadnje strane vozila) postavi odgovarajua oznaka za upozorenje ostalih uesnika u saobraaju.Motorno vozilo, poluprikolica ili prikolica kojim se prevozi opasan teret, obavezno se oznaavaju tablama pravougaonog oblika, veliine 400 x 300 mm, narandaste su boje i sa crnom ivicom maksimalne irine 15 mm. Narandasto polje je po sredini podijeljeno horizontalnom crnom linijom (maksimalne irine 15 mm) na dva dijela. U gornjoj polovini polja table je upisana brojana oznaka opasnosti (etiri cifre), dok u donjoj polovini brojana oznaka opasne materije koja se sastoji iz etiri cifre. Visina brojeva je 100 mm, a debljina linija brojeva 15 mm.

Sl. 1.3.3.1 Oznaka upozorenja za prevoz opasnih materijaU opasnu robu spadaju sve robe koje zahtijevaju provoenje odreenih mjera za vrijeme transportovanja ili skladitenja, jer mogu biti razlog povrede ili trovanja ljudi, oteenja ili unitenja vozila, puteva i putnih objekata.Opasni tereti mogu biti sa razliitim stepenom opasnosti po okolinu:1. Roba s malim stepenom opasnosti2. Lako zapaljive materije (tena goriva i dr.)3. Prainasta i zagrijana topla roba (cement, kre, mazut, bitumen)4. Nagrizajue materije i otrovne materije (kiseline i alkalije)5. Sabijeni i zapaljivi gasovi6. Roba opasna uslijed svojih gabaritnih dimenzija (bezbjednost saobraaja)7. Osobito opasni tereti (eksplozivi, radioaktivne materije, isparljive otrovne materije)Pri prevozu opasnih materija potrebno je u svemu se pridravati propisa, a autotransportna jedinica mora provesti potrebne mjere: obuku izvrnog osoblja, oznaavanje i opremanje vozila, izbor odgovarajueg vozila, smanjenje brzine kretanja vozila, smanjenje koliine korisnog tereta.

1.4 Kvalitet uslugeBrzi napredak u svijetu u svim oblastima proizvodnje uslovio je porast kvaliteta usluge u transportu robe, jer bilo koja proizvodnja ne moe se obaviti bez transportne usluge.U zavisnosti od specifinosti proizvodnje i proizvoda korisnici uslovljavaju i kvalitet usluge. Cilj svakog preduzea morao bi biti da uslugom u transportu obezbjeuje kontrolu sa gledita potivanja Zakona o bezbjednosti saobraaja.Da bi podigli kvalitet usluge u transportu, znaajnu ulogu u poslovanju preduzea moe da preuzme i unutranja kontrola, detaljnom kontrolom organizacije i izvravanjam transportnog zadatka kod prevoza robe.1.4.1 Kvalitet usluge transporta robeTransport robe je danas najznaajniji dinamiki proces bez koga bi bio nezamisliv ivot i opstanak ljudi. U zavisnosti od specifinosti proizvodnje i proizvoda korisnici uslovljavaju i kvalitet usluge.Do sada u naoj zemlji nisu precizno definisana svojstva kvaliteta usluge u transportu robe, pa uzimajui u obzir osnovna svojstva kvaliteta usluge date u meunarodnim standardima ECI 50 191 bie objanjena mogunost njihove primjene na definisanju svojstva usluge u transportu robe.

Sl. 1.4.1.1 Blok dijagram svojstava kvaliteta usluge

1.5 Pakovanje i manipulacija robom1.5.1 PakovanjePod pakovanjem se podrazumijeva priprema proizvoda za skladitenje, transport i prodaju.Zadatak pakovanja je zatita proizvoda od razliitih fizikih, hemijskih, klimatskih, biolokih i drugih uticaja, od njegove proivodnje do finalne ili proizvodne potronje. Opti cilj je maksimizacija zatite proizvoda uz minimizaciju trokova pakovanja.Iako je kvalitetno pakovanje opti cilj svih uesnika u lancu (proizvodnja potronja), ipak minimalizacija (trokovi) i maksimizacija (zatita) esto uzrokuju suprotna stajalita zbog razliitih interesa proizvodnih i transportnih subjekata. Proizvodnja je prva koja moe i treba pakovati i cilj joj je da to bude to jeftinije, a skladite i transport ele da pakovanje bude to vre, pa to uzrokuje nesuglasice meu njima. Doda li se tome i trgovaki interes za to privlaniji dizajn, problematika se pakovanja jo vie komplikuje.

Pakovanje se moe svrstati u dvije grupe: primarno i sekundarno.

Primarno pakovanje je temeljno pakovanje radi zatite proizvoda i pojedinih komada (boce, kutije, vree) kada se pakuje roba jedne vrste. Za to se pakovanje moe rei da ima komercijalnu dimenziju, posebno ako proizvoa eli postii propagandni uinak. Ono je bitno za skladitenje, transport i distribuciju proizvoda.Sekundarno pakovanje vezano je uz transport. Naime, u toj se fazi ve primarno pakovani proizvodi (u drugoj ruci) pripremaju za oblikovanje transportno manipulacijskih jedinica radi lakeg rukovanja u skladitu i transportu.S obzirom na velike probleme koji se mogu pojaviti u transportnom procesu, organizatori moraju poznavati i tehnologiju materijala koji prevoze i tehnologiju materijala za pakovanje, odnosno tehnologiju pakovanja.Tako se za pakovanje prehrambenih proizvoda najee koriste vree (papir, platno, plastika) i ljepenka. Ako su prehrambeni proizvodi smrznuti ili ih treba hladiti, pakuju se u plastine materijale, drvo ili aluminij, a prevoze se u hladnjaama. Voe i povre se distribuira u sirovom i u suhom stanju. Pakira se u kutije od ljepenke, gajbe, koare.Pakovanje tehnikih proizvoda i opreme i manipulaciju njima treba izvesti prema namjeni (za domae trite, za izvoz) i prema vrsti prevoza (kopneni, vodeni). Tako e elektrotehnike proizvode, osim protiv loma i udara, trebati tititi i od vlage. Ako se elektrotehniki proizvodi izvoze u tropske krajeve, pakiranje treba odgovarati uslovima tih krajeva.Eksplozivni i opasni predmeti skladite se i prevoze prema odredbama koje se temelje nameunarodnim propisima.Propisi predviaju da je poiljalac duan, ako to priroda robe koju predaje na prevoz zahtijeva, zapakovati tako da se tokom prevoza roba sauva od oteenja, djeliminog ili potpunog gubitka. Odgovarajuim pakovanjem spreava se nanoenje tete osobama, prevoznim sredstvima i drugoj robi.Pod tetom usljed neadekvatnog pakovanja podrazumijevaju se svi eventualni nedostaci kojima bi se na robi mogli pojaviti. To znai svaka promjena u kvalitetu proizvoda, pa makar to bilo i vizuelno.

Sl. 1.5.1.1 Odnos tete i trokova pakovanja

Pod trokovima pakovanja i manipulacija podrazumijeva se troenje sredstava i radne snage za zatitu robe u skladitu i prevozu.Ako se eventualne tete postave u odnos prema trokovima (tete: trokovi), dobije se koeficijent potrebne zatite ( k ):

Iz odnosa se moe uoiti da: Ako je ( k ) < 1, odnosno ako taj omjer tei nuli, onda su manje tete od trokova. Ako je ( k ) > 1, tete su vee od trokova. Ako je ( k ) = 1, tete su jednake trokovima.Iz toga se moe zakljuiti: ako se zadovoljimo s ( k ) = 1, onda se pri tom odnosu trai optimum.To bi znailo da se za pakovanje ulae onoliko koliko treba za eliminisanje rizika kao mogueg nastanka tetnog dogaaja. Tu se, meutim, postavlja pitanje mjere dokle ulagati (troiti). Moglo bi se rei: ne vie od ( k ) = 1, jer se s porastom veliine transporta smanjuje mogunost tetnog dogaaja.

1.5.2 ManipulacijaPod manipulacijom se podrazumijeva rukovanje i bavljenje robom s ciljem utovara, istovara i pretovara. Za lake manipulisanje robom oblikuju se jedinice od vie pojedinanih dijelova, po zapremini i obliku, s obzirom na svojstvo, prirodu i duinu prevoza.U vezi s nainom pakovanja i manipulacijom odreene robe, razlikuju se tri vrste transportno manipulativnih jedinica:- jedinice rukovanja,- jedinice tereta,- jedinice otpreme.

Jedinica rukovanja (jedinica pakovanja) je ambalairana ili neambalairana komadna poiljka pripremljena za skladitenje i transport. Pakovanje se sastoji u vezivanju i zamotavanju u jedan komad (koleto). To mogu biti vree, sanduci, boce i vezovi. Pakovanje moe biti:- do 100 kg (razni prehrambeni i industrijski proizvodi),- 100 do 200 kg (proizvodi drvne, hemijske i metalne industrije),- 200 do 500 kg (strojevi, elementi i ureaji),- proizvodi teine vee od 500 kg.

Jedinica tereta je manja ili vea koliina proizvoda sastavljena od jednog ili vie komada.Prema tome, jedinica tereta moe biti jedna ili vie jedinica rukovanja, ako po svojim dimenzijama premauje uobiajenu granicu preko 500 kg. Obino se jedinice tereta formiraju na paleti, u svenjevima ili u kontejnerima. Prema tome, jedinica tereta je krupnija manipulativna jedinica, jedinstvene kompaktne cjeline, kojom se lako rukuje pomou odgovarajue transportne mehanizacije.Tu spadaju i manji, srednji i veliki kontejneri.Jedinica otpreme je poiljka smjetena u kamion. Jedinica otpreme sastoji se od jedne ili vie jedinica tereta. Kao i za druge jedinice, i za jedinicu otpreme je vano oblikovanje tereta za potpuno i to bolje iskoritenje zapremine i nosivosti odreene prevozne jedinice. Te dvije dimenzije (zapremina i nosivost) osnovni su parametri za utvrivanje iskoritenja kapaciteta. Optimalno iskoritenje dobit e se adekvatnim slaganjem paleta ili drugih jedinica u jedinicu otpreme. Na taj e se nain u odreenom trenutku dobiti najpovoljniji odnos izmeu tare i neta to je osnovica za ekonominost iskoritenja svakog transportnog sredstva.Transportno manipulativne jedinice i nain njihova oblikovanja omoguuju industrijski pristup transportnoj djelatnosti. Osnovica tog pristupa je normalizacija ambalae koja se lako slae na paletu. Tako je utvreno da jedinice rukovanja pravouglog oblika omoguuju racionalizaciju. U normizaciji je veliku ulogu imao Evropski savez za pakovanje u Hagu (European Packaging Federation EPF) koji je, preko svoje komisije Modul komiteta, utvrdio odreeni modul sistem normizacije. Sistem polazi od normizacije tereta za primjenu modulskih tehnologija.Budui da se teret u svom pojavnom obliku moe nalaziti u vie agregatnih stanja, zadatak je moduliranja da svaki teret, svaki proizvod, prilagodi modulskoj tehnologiji transporta.

U prvom redu tu se postavlja normizacija, i to: tipski tehnoloki procesi; normizacija paletne tehnologije (ravne i boks palete), mehanizacija za rukovanje transportno manipulacijskim jedinicama (viliari, njihove tehnoloke norme i drugo), skladita za paletizirane jedinice (tipska skladita, opti i posebni parametri projektiranja i izgradnje), prevozna sredstva (posebni zahtjevi za laki smjetaj paletnih jedinica).

Za primjenu modul faktora potrebne su normizirane palete: ravna drvena paleta 800 x 1200 mm, ravna drvena paleta 1000 x 1200 mm, metalna boks paleta 800 x 1200 mm.

Zavisno o veliini jedinice rukovanja, kombinovanjem prema raspoloivim paketima (ambalai) mogue je formirati razliite module. Mogunost slaganja na vie spratova odreuje se posebno u odreenom sluaju. Treba ipak rei da je potpuno iskoritenje povrine palete (100%) vie teorijske prirode.1.6 Podjela robe po koliini za transportRoba namijenjena transportu moe se pojavljivati u manjim koliinama, kao to je razvoz robe iz trgovina, prtljag, pota i dr. Ovu vrstu robe nazivamo malokoliinskom i za nju upotrebljavamo vozila male korisne nosivosti, a za utovar i istovar opremu niske proizvodnosti.Roba koja se otprema u velikim koliinama i obino u toku dueg perioda vremena naziva se masovna.Masovna roba moe biti stalna (na primjer: ugalj) i sezonska (na primjer: poljoprivredni proizvodi). Za transport masovne robe upotrebljavaju se vozila vee nosivosti i visoka proizvodnost opreme za utovar i istovar.Definicija: pod prometom robe podrazumijevamo koliinu robe koja je transportovana ili koja podlijee transportu u drumskom saobraaju za odreeni period vremena.Promet robe se odmjerava u tonama.

1.7Uslovi izvrenja transportnih procesa robeZa uspjeno izvrenje transportnih procesa robe posmatraemo uslove koji se odnose na vozni park, utovar i istovar, kao i transport robe.1.7.1 Uslovi za vozni parkPriprema voznog parka podrazumijeva provjeru njihove tehnike ispravnosti i snabdjevenosti vozila svim potrebama za izvrenje procesa prevoza odreene vrste robe pod datim uslovima vonje.Vozila moraju biti snabdjevena potrebnom koliinom potronog materijala (goriva i maziva), eventualno najnunijim sastavnim dijelovima i opremljena potrebnim priborom.Karoserije zahtijevaju takoe provjeravanje njihovog tehnikog stanja: sigurno uvrivanje stranica, kad su zatvorene, kod cisterni da ne cure, vrenje dezinfekcije u sluaju potrebe itd.1.7.2 Uslovi za utovar i istovar robeUtovar i istovar robe moraju biti izvreni za najkrae mogue vrijeme, uz potpuno obezbjeenje robe i vozila od oteenja. Na primjer, kod jednovremenog utovara cjelokupnog tovara drvne mase (balvani) na vozilo moe doi do oteenja vozila u sluaju sputanja balvana sa vee od dozvoljene visine.Utovarno istovarne operacije uzimaju osjetan dio opteg vremena u radu vozila i izazivaju znatne trokove. Dobra organizacija utovarno istovarnih operacija ima osobit znaaj pri malim rastojanjima transporta, kada ak i neznatna kolebanja u vremenu njihovog izvrenja jako utiu na proizvodnost voznog parka i cijenu kotanja transporta. Vrijeme dangube vozila pri utovaru i istovaru ini zbir vremena probavljenog na ekanju utovara i istovara, manevrisanju, samom utovaru i istovaru i pripremanju dokumenata.Vrijeme ekanja vozila na utovaru ili istovaru zavisi od propusne sposobnosti utovarno - istovarnih stanica u odnosu na broj vozila za utovar i istovar.Vrijeme manevrisanja vozila pri utovaru ili istovaru, pored njihove manevarske sposobnosti, zavisi od fronta rada i razmjera prostora za manevrisanje, sposobnosti prilaznih puteva i efikasnosti osvjetljenja u sluaju nonog rada.Vrijeme samog utovra i istovara zavisi od vrste robe, naina pakovanja i koliine robe, kao i stepena organizacije i mehanizacije tih procesa i spremnosti robe za otpremu.1.7.3 Uslovi za transportTransport robe mora biti izvren u to je mogue kraem roku, s tim da roba mora biti bezuslovno obezbijeena od oteenja za vrijeme samog transporta. Potrebno je sprijeiti mogue gubitke i kvarove robe od vjetrenja, prosipanja, oticanja, razbijanja (loma), atmosferskog uticaja (temperature, vlage itd.). To se postie paljivim pakovanjem, pravilnim smjetajem, dovoljnim uvrenjem, upotrebom cirada i specijalnih karoserija.

1.8 Procesi transporta robe u drumskom saobraajuRoba namijenjena transportu u drumskom saobraaju podlijee: pripremi za transport, utovaru, istovaru, transportu i smjetaju.Organizacija tih procesa zavisi od osobina i koliine tereta (robe) za prevoz.1.8.1 Priprema robe za transportPriprema robe za transport podrazumijeva: pakovanje robe, u zavisnosti od fizikih osobina robe i uslova transporta, u meku ambalau (dakovi, bale) ili tvrdu ambalau (sanduci, burad), kao i primjena paleta, kontejnera i dr, sortiranje robe po odreditu, markiranju robe vri se obino kod transporta na dugim relacijama, tranzitnim transportima i transportima specifine robe. Markiranje obino sadri broj dokumenta, mjesto otpreme i odredita, kao i specijalna upozorenja za manipulaciju, mjerenje robe, pripremanje transportnih dokumenata.1.8.2 Utovar i istovar robe na drumska motorna i prikljuna vozilaUtovar i istovar robe na drumska motorna i prikljuna vozila vri se na razne naine, uzavisnosti od: fizikih osobina robe i naina pakovanja robe (ambalae).

Nain utovara i istovara robe predodreuje: vrijeme utovara i istovara, odnosno dangube,cijenu utovara i istovara, proizvodnost, cijenu transporta (u cjelini), brzinu dostave robe.1.8.3 Transport robeTransport robe u drumskom saobraaju zahtijeva pravilan izbor vozila prema vrsti robe, dostavu robe na odredino mjesto, ouvanje robe u toku transporta, postizanje potrebne brzine u zavisnosti od uslova transporta.1.8.4 Smjetaj robeZa smjetaj robe potrebni su magacini (stovarita). Vrsta i razmjera magacina, nain slaganja i nain dranja robe u njima zavise od fizikih osobina robe i naina pakovanja, odnosno vrste ambalae, koliine robe za mjsetaj i dr.U odreenim uslovima smjetaj robe se moe vriti u na otvorenom prostoru.1.9 Mehanizovana sredstva pri primjeni paletaTo su pokretna sredstva koja se sama kreu ili ih pokree neko drugo sredstvo. To su kolica, viljukari, traktori i prikolice.Paletizacija je jedan od prvih oblika djelovanja i manipuliranja transportne tehnologije. U osnovna sredstva paletizacije spadaju palete i viljukari.Paletizacija kao sistem povezuje proizvodne, transportne, skladine, trgovinske i druge organizacije u oblasti manipulisanja robom. Primjena paletizacije omoguava se uspostavljanje neprekinutog lanca kretanja robe od proizvodnje do mjesta potranje, bez manipulacijskih operacija, po jedinci komadima robe.To je najvie prednost paleta.

1.9.1 ViljukarViljukar je mehanizovano sredstvo pomou kojeg se tovari, istovaruje, pretovaruje i prenosi roba smjetena na paletu. To je uz paletu najvanije sredstvo paletizacije. Paleta bi bez viljukara bila statika jedinica, kao vagon bez lokomotive. Pomou viljukara paletna se jedinica lako i jednostavno prenosi i slae. Osnova viljukara je vilica koja se uvlai u otvore palete, a zatim lako die, prenosi i slae prema zahtjevima manipulacije.Postoji vie vrsta i tipova viljukara. Prema tehnikim osobinama dijele se na rune i motorne.Runi viljukar ima sistem podizanja i sputanja na mehanikom ili hidraulinom principu.Slui za manipulaciju u manjim prostorima, skladitima, eljeznikim i cestovnim vozilima.Motorni viljukari se dijele prema energiji koja ih pokree. Najee je to elektrini pogon(akumulator) ili motor s unutranjim sagorijevanjem. Prednost nad runim viljukarima ogleda se u brzini manipulacije i visini slaganja robe. Postoji veliki izbor motornih viljukara za rad s paletiziranom robom: u zatvorenim se prostorima koriste oni na elektrini pogon, a za rad na otvorenom koriste se motorni viljukari na tekue gorivo.S obzirom na veliko znaenje to ga motorni viljukari imaju u spajanju unutranjeg i meunarodnog transporta, oni se stalno usavravaju. Tako postoji vie posebnih dodatnih naprava za manipulaciju razne robe. To su viljuke razliite namjene: krak s kukom, hidrauline hvataljke, ureaj s elektromagnetom, okretna platforma s kabinom koja omoguava prilaz u svaki dio npr. Regalnog skladita.1.9.2 Primjena kontejnera i pokretnih (skidajuih) karoserijaKontejneri ili karoserije primjenjuju se za skraenje vremena dangube (teretnih automobila) za utovar i istovar, smanjenje vremena utovarno istovarnih radova i za obezbjeenje tereta za vrijeme transporta. U meunarodnom saobraaju koritenje kontejnera pojednostavljuje carinske manipulacije.Skraenje vremena dangube teretnih automobila pri radu sa kontejnerima postie se mehanizacijom njihovog utovara i istovara. Teretni automobili dangube samo za vrijeme istovara i utovara kontejnera na vozilo, dok vrijeme za istovar i utovar robe u sam kontejner ne utie na vrijeme dangube tretnog automobila.2. ROBNI TOKOVI2.1 Obim prevoza robe, transportni rad i robni tokoviRad teretnog transporta ocjenjuje se sa dva glavna pokazatelja:- obim prevoza robe i- transportni rad.

Obim prevoza - Q (t) predstavlja koliinu prevozne ili koliinu robe koju treba prevesti u odreenom vremenskom periodu.Transportni rad - U(tkm) predstavlja ostvaren ili planiran broj jedinica transportnog rada kojae se ostvariti pri izvrenju prevoza robe ili na planiranim rastojanjima prevoza.Obim prevoza i transportni rad javnog drumskog transporta razvrstan je po grupama robe. Ta raspodjela daje strukturu obima prevoza i ostvarenog transportnog rada. Na osnovu toga se dobije kvantitativna i kvalitaivna ocjena prevoza robe drumskim saobraajem. Domaa nomenklatura grupa masovne robe za prevoenje robe razvrstana je u 15 grupa, a meunarodna saobraajna nomenklatura u 22 grupe.Neke robe se pojavljuju sa zahtjevom za prevoz nekoliko puta i najee se javlja kodisporuke industrijske i prehrambene robe trgovakoj mrei. To se deava kada se ista roba prevozi eljeznicom i vodnim saobraajem do skladita, gdje se sortira i pakuje, a zatim isporuuje sa skladita u prodajnu mreu.Ponavljanje prevoza dovodi do toga da obim prevoza bude vei od stvarne koliine robe usaobraaju.Ponavljanje prevoza robe ocjenjuje se koeficijentom ponavljanja prevoza.Koeficijent ponavljanja dobije se odnosom koliine prevezene robe prema koliini stvarno proizvedenoj ili utroenoj koliini robe.

2.2 Obim prevoza robeZa utvrivanje mogunosti izvrenja transporta odreene koliine robe neophodno je poznavati sastav robe, njenu prostornu raspodjelu, veliinu transportnog rada za izvrenje zahtjeva kao i dinamiku isporuke-vremensku raspodjelu zahtjeva za transport.U okviru prometa robe potrebno je robu po sastavu podijeliti na razne grupe koje su uslovljene specifinim osobinama robe, a to su: na uslove smjetaja, na izbor odgovarajuih mehanizama za utovar i istovar, minimizaciju-trajanje vremena dangube vozila pri izvrenju procesa utovara i istovara vozila, na uslove transporta.

To je potrebno i zbog: -skladinog prostora kako bi se obezbijedilo racionalno koritenje skladita i omoguilo pravilno razvrstavanje roba u skladitu, zbog naina utovara istovara i izbora mehanizacije jer se smanjuje danguba pri utovaru i istovaru i radi racionalnog izbora vrste vozila.

Za svaku grupu roba neophodno je poznavanje nomenklature i koliina za transport jer to namee odgovarajui smjetaj pri skladitenju, utovarno-istovarnim operacijama i transportovanju.3. ORGANIZACIJA I PROSTORNA DISTRIBUCIJA ROBE U DRUMSKOG TRANSPORTU3.1 Promet teretaPod prevozom tereta podrazumijevamo koliinu tereta koja je transportovana ili koja podlijee transportu za odreeni period vremena. Izraava se u (tonama).3.2 Neravnomjernost prometa tereta3.2.1 Koeficijent neravnomjernosti prevoza robeU zavisnosti od vremena u kome se ostvari promet tereta moe biti: asovni, dnevni, nedjeljni, mjeseni, tromjeseni i godinji. U toku posmatranog perioda vremena mogu se ispoljiti neravnomjernosti koje mogu biti uzrokovane klimatskim, sezonskim, saobraajnim i drugim uslovima.Stepen neravnomjernosti prevoza tereta odreuje se koeficijentom neravnomjernosti koji odgovara odnosu maksimalnog i prosjenog prevoza za odreeni period vremena.

Sl. 3.2.1.1 Prostorna distribucija robe

ZAKLJUAK

LITERATURA