21
Pokretanje novog investicijskog ciklusa u Republici Hrvatskoj u mandatu od 2012.-2015. s posebnom analizom za 2012. godinu Radimir Čačić Prvi potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske Zagreb, 23. veljače 2012.

Prezentacija Hrvatske Prezentacija_ppVRH_AESaAETiAE____23_2_2012_.pptx

  • Upload
    ana

  • View
    217

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Prezentacija Hrvatske21 slidespower pointsVlada Republike Hrvatske Radimir ČačićNačelaEnergetikaMicrosoft Power Points

Citation preview

PowerPoint Presentation

Pokretanje novog investicijskog ciklusau Republici Hrvatskoj u mandatu od 2012.-2015. s posebnom analizom za 2012. godinuRadimir aiPrvi potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske

Zagreb, 23. veljae 2012.Stvaranje preduvjeta za pokretanje gospodarskog rastaOdrivost javnih financija u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornostiZatita socijalno najosjetljivijih skupina drutvaMeuovisnost sva tri navedena elementaPoluge koje omoguuju najbri, najvei i najjednostavniji rast:supstitucija uvoza energije i hrane na unutarnjem trituiskoritavanje neiskoritenog kapitala dravne imovine, a posebno u podrujima turizma i poljoprivrede

U svim spomenutim podrujima Drava ima ulogu pripreme projekata i otvaranja prostora privatnom kapitaluU prostoru najveeg investicijskog potencijala (energetici), priprema projekata traje godinama, a minimalno 6 do 18 mjeseci. Danas nije spremno ni 5% potrebnih projekata.Po zavretku faze pripreme projekta ne postoji problem financiranja, a koliina projekata osigurava kontinuitet rasta u cijelom mandatu Vlade.

Naela smjernica za izradu Prorauna RH za 2012. godinu2ZadaciHrvatska uvozi 6 TWh (400 mil eura) elektrine energije

Dugorono, s obzirom na injenicu da susjedne zemlje biljee znaajan deficit elektroenergetske bilance, postoji potencijal za dodatno unaprjeenje elektroenergetske bilance RH kroz izvoz elektrine energije u zemlje regije

3Energetika - stanjeNeto uvozniciTWhItalija45Brazil40SAD34Finska12Indija10Hong Kong (Kina)8Argentina6Hrvatska6Irak6Maarska6Ostali68Ukupno241U trenutku formiranja Vlade, koji koincidira s prijetnjom nastanka novog recesijskog vala, te u roku od maksimalno 9 mjeseci, Vlada ima zadatak ostvariti rast u fiksnom kapitalu od 7,4% i nadoknadu predvienog pada od 2% u 2012. godini (prema projekcijama Ekonomskog instituta EIZ), to kumulativno predstavlja zadatak realizacije rasta na razini od 9,4%

2011.2012.2013.2014.EIZ*VRH** EIZ*VRH**EIZ*VRH**EIZ*VRH**Realni rast BDP-a (% promjene)0,20,4-0,30,81,01,5-2,5Realna osobna potronja (% promjene)0,30,3-0,3-0,30,70,7-1,3Realna dravna potronja (% promjene)0,1-0,1-1,4-2,4-0,3-2,0--0,8Realne investicije (% promjene)-7,5-7,3-2,07,42,53,2-4,6Izvoz roba i usluga (konstantne cijene, % promjene)-2,6-1,71,31,11,63,8-4,8Uvoz roba i usluga (konstantne cijene, % promjene)-6,5-5,40,91,51,12,1-3,2Tekua bilanca (% BDP-a)0,20,61,0-Potroake cijene (% promjene)2,32,32,62,42,72,5-2,4Teaj (HRK/EUR)7,437,487,48-Stopa nezaposlenosti (registrirana, %)18,018,117,5-Dravni Proraun-5,5-4,0-3,5-Zadatak Vlade RHEIZ* - Ekonomski institu, Zagreb (Croatian Economic Outlook Quarterly, Junaary 2012)VRH**- Vlada Republike Hrvatske (Prijedlog mjera i smjernice za izradu Prorauna za 2012. godinu, 25. sijenja 2012.)

Biva Vlada vodila je politiku zadravanja visine plaa i mirovina te razine zaposlenosti uz istovremeni rast zapoljavanja u javnom sektoruIstovremeno je rastao dug* (2008. = 42%, 9 mj. 2011. = 61,2%, 2011. = 63%**). Da ekspanzija duga ne bude jo vea, rezovi tj. utede su se realizirale na projektima (koji bi u sluaju da su bili aktivirani, omoguili razvoj i zapoljavanje, npr. u energetici, a ne u neproduktivnoj potronji)*dug ope drave = dug sredinje drave, izvanproraunskih korisnika i lokalne drave i potencijalne obveze drave (dravna jamstva i dug HBOR-a)**procjena bankarskog sektoraTakva politika voena je u vremenu oporavka europske ekonomije, da bi naalost danas ponovo doekali novi val recesije. To jasno ukazuje da se radilo o antirazvojnim proraunima.

Rezultat dosadanje politike stanje

5Rezultat dosadanje politike stanje Oteani uvjeti poslovanja u posljednje etiri godine utjecali su na pad investicija javnih i privatnih subjekata na razinu iz 2003.U posljednje dvije godine, najvei dio kreditne aktivnosti banaka usmjeren je na plasmane manje rizinom sektoru dravnih jedinica, dok su trgovaka drutva novoodobrena sredstva preteito koristila za financiranje obrtnih sredstava i odravanje likvidnosti, a ne za nove investicijeSlijedom navedenog realno je oekivati stagnaciju i dodatni pad investicijskih aktivnosti privatnog sektora, to e doprinijeti padu BDP-a u 2012. godini

6Stope promjene kredita banaka

%Rezultat dosadanje politike stanje Rezultat dosadanje politike stanjeIndeks, 2008.=1007Rezultat dosadanje politike stanje8Indeks, 2008.=100Realizacijom svih ekonomski opravdanih investicija u javnom sektoru Pokretanjem novih projekata uz koritenje privatnog kapitala na podruju javno privatnog partnerstva i energetskoj uinkovitosti i to prvenstveno velikog broja malih projekata Napomena: obzirom na kratkou roka, preostalih 6 do 9 mjeseci u 2012. godini, naglasak je na velikom broju manjih projekata koji ne trae dugotrajnu pripremu i mogue ih je brzo realiziratiStvaranjem preduvjeta za pokretanje investicija u privatnom sektoru i pozitivne ulagake klime (izmeu ostalog smanjenjem administrativnih barijera te, primjerice, avansnim plaanjem javnog sektora u iznosu od 10%)Pokretanje investicijskog ciklusaPokretanje investicijskog ciklusa9Pokretanje investicijskog ciklusaSustavni pristup u pokretanju investicijskog ciklusaIdentifikacija konkretnih investicijskih projekataSagledavanje projekata na osnovi kvalitativnih i kvantitativnih kriterija:Utvrivanje rentabilnosti i likvidnosti projekata (prinos na investiciju, razdoblje povrata, interna stopa rentabilnosti projekta, itd.)Stvaranje novih vrijednostiDrutvena prihvatljivostRazvojni potencijal projekataPotencijalni riziciPostavljanje prioriteta, grupiranje i sustavna selekcija projekata prema razini strateke vanosti i razini multiplikativnih efekata na cjelokupno gospodarstvoKontinuirani nadzor i praenje implementacije projekata10Pokretanje investicijskog ciklusaPokretanje investicijskog ciklusa11Indeks, 2008.=100FinanciranjeInvesticijski ciklus financirao bi se, u veoj mjeri, na projektnoj osnovi:Kapitalom javnog sektora, generiranim monetizacijom postojee operativne i neoperativne imovine u dravnom vlasnitvu, ime se kreiraju preduvjeti za strukturiranje financiranja na projektnim osnovama (kombinacijom vlasnikog kapitala i duga)Vlasnikim kapitalom meunarodnih i domaih stratekih investitora (kroz model JPP ili direktno)Nepovratnim sredstvima iz strukturnih fondova EUSredstvima razvojnih banaka: veliki kapaciteti razvojnih banaka na raspolaganju su Vladi RH za 2012. godinu (Svjetska banka 300 mil. eura, EBRD 400 mil. eura i EIB 300 mil. eura - gotovo milijardu eura potencijala razvojnih banaka)Sredstvima komercijalnih banaka

Financiranje12Investicijski potencijal ministarstava i javnih poduzea (2008.-2012.)Red. brojMinistarstvoMinistarstvo /Tvrtka / Uprava / AgencijaRealizirane Investicije u 000 Realizirane Investicije u 000 Realizirane Investicije u 000 Realizirane Investicije u 000 Predviene investicije u 000 (sigurno fakturirane)

Maksimalne investicije uz uvjet osiguranja izvora financiranja, mogunost preuzimanja projekata iz 2013., uz maksimalan uinaku 000 investicijau 000 2008.2009.2010.2011.2012.2012.2012.1.TOTAL Ministarstvo poljoprivrede149.984117.625123.160212.568120.000300.000180.0002.TOTALMRRFEU139.256118.759130.870120.736100.000170.00070.0003.TOTAL Ministarstvo gospodarstva434.730467.062465.944360.932380.000550.000170.0004.TOTAL Ministarstvo pom.prom.inf1.009.908875.649586.571545.264630.000810.000180.0005.UKUPNE INVESTICIJE (1+2+3+4)1.733.8781.579.0951.306.5451.239.5001.230.0001.830.000600.0006.TOTAL JPP+ESCO program540.0007.TOTAL Potencijal UC60.0008.UKUPNI POTENCIJALA NOVI PROJEKTI (6+7)600.0009.UKUPNO (5+8)1.200.00013TvrtkaPredviene investicije u 000 (sigurno fakturirane)Maksimalne investicije uz uvjet osiguranja izvora financiranja, mogunost preuzimanja projekata iz 2013., uz maksimalan uinak u 000 (delta) investicija (2012.)u 0002012.2012.2012.HEP grupa280.000430.000150.000Hrvatske vode (implementacija)120.000300.000180.000Hrvatske autoceste200.000340.000140.000Hrvatske ceste300.000300.0000H ukupno130.000170.00040.000Ukupno1.030.0001.540.000510.000Ministarstvo RRFEU100.000170.00070.000MINGO (ostalo)100.000120.00020.000Ukupno (javna poduzea + MRRFEU+ MINGO)1.230.0001.830.000600.000Javna poduzea i ministarstva s najveim investicijskim potencijalom14Novi projektiInvesticijski potencijal zapoetih projekata ministarstva i javnih poduzea (i onih koje je mogue brzo zapoeti) nedostatan je za optimalan doprinos ciljanom rastu BDP-aS obzirom na to, nuno je pokrenuti nove investicijske projekte financirane privatnim kapitalomProjekti koji imaju preduvjete za realizaciju (analiza potreba, lokacijske, graevinske dozvole itd.) nose potencijal od 600 milijuna eura, a radi se o projektima:Izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije objekata u kolstvu, kulturi, znanosti, socijalnoj skrbi, zdravstvu, pravosuu i obrani putem javno privatnog partnerstva (JPP-a)Energetske uinkovitostiPojaanog odravanja prometnicaKako bi se krenulo u realizaciju, potrebne su odreene izmjene zakonske regulative - zavrena faza pripreme (oujak/travanj 2012.)Novi projekti15Novi projekti Javne ustanoveIzgradnja, dogradnja i rekonstrukcija objekata u kolstvu, kulturi, znanosti, socijalnoj skrbi, zdravstvu, pravosuu i obrani putem javno privatnog partnerstva Vrijednost investicija u naredne 4 godine vea je od 7 milijardi kunaMogunost realizacije investicija u 9 mjeseci 2012. godine je na razini od 2,2 milijarde kuna ili 300 milijuna eura

Novi projekti javne ustanove16Novi projekti Energetska uinkovitostEnergetska politika EU, izmeu ostalog, nalae poveanje energetske uinkovitostiPotencijal za poveanje energetske uinkovitosti prisutan je u svim sektorima potronje, posebice u zgradarstvu (zgrade ine oko 40% ukupne potronje energije, a u 80% zgrada imamo preko 60% nepotrebnog gubitka energije) Energetska obnova postojeih javnih zgrada i stambenih prostoraRealizacija projekata izgradnje novih energetski uinkovitih objekata putem modela JPPU 2012. godini mogue je realizirati ukupne investicije u iznosu od 1,8 milijardi kuna ili 240 milijuna eura Novi projekti energetska uinkovitost17Novi projekti Lokalna cestovna infrastrukturaIntenzivnija kapitalna ulaganja u odravanje lokalne cestovne infrastrukture Provedba i realizacija putem upanijskih uprava za ceste dravni proraun je u posljednjih 10 godina udvostruen, a ulaganja u odravanje cesta je ostalo na jednakoj razini mogunost decentralizacijeunitena bazna prometna infrastrukturaNe postoji potreba izrade projektne dokumentacijeKratki vremenski period realizacijeMogunost realizacije investicija iznosi 450 milijuna kuna ili 60 milijuna eura na godinjoj razini

Novi projekti lokalna cestovna infrastruktura18Razliku izmeu maksimalnih investicija u 2012. i aktualno identificiranog potencijala javnih poduzea ine novi projekti u iznosu od 600 milijuna eura

Potencijal javnog sektora grafiki000 19Potencijal privatnog sektoraPotencijal privatnog sektora u posljednjih nekoliko godina nije u potpunosti iskoriten, stoga Vlada treba to prije stvoriti preduvjete za pokretanje investicija u privatnom sektoru:Strukturnim reformama s ciljem oivljavanja poduzetnike klime i kompetitivnog okruenja (samo u 2012. godini drava je prepustila preko 3 milijarde kuna gospodarstvu kao poticaj)Razvojem poduzetnike infrastruktureKreiranjem institucionalnih preduvjeta za efikasnu implementaciju meunarodnih investicijskih projekataSmanjenje administrativnih barijera za realizaciju investicijskih projekataOsiguravanjem nesmetane provedbe zapoetih investicijskih projekata Podupiranjem poduzetnika prilikom aplikacije za financiranje projekata iz fondova EU i od strane razvojnih banaka

Snano poveanje razine poduzetnikog optimizma moe nadoknaditi moguu razliku do maksimalne realizacije javnog sektora do razine 400 milijuna eura

Potencijal privatnog sektora20Hrvatska ima znanje, potencijal i priliku fokusiranim pristupom u javnom sektoru te kreiranjem poticajnog okruenja za privatni sektor, u kratkom vremenskom roku, napraviti znaajan iskorak prema ekonomskom napretkuZahvaljujem na pozornosti21