MARIJA RUŠEV, PROF. POLJOPRIVREDNA, PREHRAMBENA I VETERINARSKA ŠKOLA

STANKA OŽANIĆA, ZADAR

Pridjevi

Pridjevi su:

riječi kojima izričemo svojstvo predmeta, pojava, bića

promjenjiva vrsta riječi prema padežu, broju i rodu

pridijevamo ih imenicama kako bismo ih pobliže označili

slažu se s imenicama u padežu, rodu i brojumogu biti određeni i neodređenimogu se stupnjevati

Po značenju pridjevi mogu biti:

1) Opisni ili kvalitativni Odgovaraju na pitanje: kakav?

Malen, šarena, dobro2) Posvojni ili posesivni

Odgovaraju na pitanje: čiji?Bratov, gradska, djetetovo3) Gradivni ili materijalni

Odgovaraju na pitanje: od čega?Drveni, kamena, zlatnoZADATAK: Imenici sat pridodaj opisni, posvojni i gradivni

pridjev!

Određeni i neodređeni pridjevi

Opisni i gradivni pridjevi mogu biti u neodređenom i određenom obliku.

ODREĐENI pridjevi odgovaraju na pitanje: koji?

Maleni, dobri, crveni, plastični, drveniNjima se pojam identificiraZavršavaju na –i.Pogledaj ovaj žuti cvijet!

Moj kaput je onaj zeleni. To je taj visoki bor.

Određeni pridjevi (nastavak)

Određeni oblik imaju pridjevi kad su:dio vlastite imenice: Karlo Veliki, Pipin Malidio naziva: bijeli luk, sivi sokolstoje uz pokaznu zamjenicu (ovaj, taj, onaj,

ovakav): taj crveni cvijet, ovakav dugi šaldio stručne riječi: pravokutni trokut, naglašeni

slogSamo određeni oblik imaju : pridjevi na -ski (-ški, -čki,-ćki), -ji, -nji, -šnji:

lanjski, otočki, pasji, današnji, svi komparativi i superlativi: bolji, najbolji

Karlo Veliki

Neodređeni pridjevi

NEODREĐENI pridjevi utvrđuju osobine, svojstva; odgovaraju na pitanje : kakav?

Malen, dobar, izvrstan, plastičan, drvenCvijet je žut. Moj kaput je zelen. Bor je visok.Neodređeni oblik ima pridjev:kad je dio predikata: Cvijet je crven.uz imenicu u atributivnom skupu:

To je čovjek crvena lica.Samo neodređen oblik imaju pridjevi

na: -ov, -ev, -in: Igorov, prijateljev, Lukin

Sklonidba pridjeva

Određeni pridjevi (koji?) Neodređeni pridjevi (kakav?)

N crveni cvijet N crven cvijet

G crvenog, -a cvijeta G crvena cvijeta

D crvenom, -e, -u cvijetu D crvenu cvijetu

A crveni cvijet (neživo) crvenog, -a pijetla (živo)

A crven cvijet

V crveni cvijet V -----

L o crvenom, -e, -u cvijetu L o crvenu cvijetu

I s crvenim cvijetom I s crvenim cvijetom

ZADATAK: Odredi određene i neodređene pridjeve u rečenicama:

Kupio sam jedan šešir crn i jedan siv. Crni sam šešir izgubio, a sivi nosim i danas.

Stupnjevanje pridjeva

Uspoređivanje pridjeva prema nekom zajedničkom svojstvu zovemo komparacija ili stupnjevanje. Postoje 3

stupnja; to su:

1. stupanj - POZITIV

2. stupanj -KOMPARATIV

3. stupanj - SUPERLATIV

jak jači najjači

zelen zeleniji najzeleniji

crn crnji najcrnji

lijep ljepši najljepši

težak teži najteži

gladak glađi najglađi

Stupnjevanje se provodi samo kod opisnih pridjeva: U matematici je bolji od mene.

Tvorba komparativa

Nastavak

Primjeri Napomene

-ji lud+ji>luđi; suh+ji>suši; blag+ji>blaži; jak+ji>jači

U komparativu dolazi do jotacije: nenepčanik+j = nepčanik

grub+l+ji>grublji; živ+l+ji>življi

U skupinama bj, pj, vj umeće se glas l (epentetsko l)

bijel+ji>bjelji; tijesan+ji>tješnji

Pridjevi koji u pozitivu imaju ije, u komparativu ga krate u je

krat(ak) +ji>kraći; dal(ek)+ji>dalji; vis(ok)+ji>viši; deb(el/eo) >deblji

Pridjevi koji u pozitivu imaju: -ak,-ek,-ok, -el(-eo), gube ove nastavke u komparativu

Komparativ se tvori od pozitiva i nastavaka –ji, -iji, -ši.

Tvorba komparativa (nastavak)

Nastavak

Primjeri Napomene

-iji plav+iji>plaviji; siv+iji>siviji; tuđ+iji>tuđiji; čist+iji>čistiji

Nastavkom –iji tvori se većina pridjeva

sitan+iji>sitniji; vedar+iji>vedriji

U komparativu gube nepostojano a

-ši lijep - ljepši; mek - mekši; lak - lakši

Samo 3 pridjeva tvore se nastavkom –ši

Mimo pravila

dobar – boljizao – gorimalen – manjivelik - veći

Ova 4 pridjeva tvore se mimo pravila. (To se zove supletivna osnova)

Tvorba superlativa

Superlativ se tvori od komparativa i prefiksa naj-: naj + komparativ = superlativ

Bolji - najbolji; lakši - najlakši ; bjelji - najbjelji; jednostavniji – najjednostavniji; jači-najjači

=> u superlativu ostaju oba glasa jPostoji i opisna ili analitička komparacija

pomoću priloga manje, više, jače: manje uspješan, najviše zainteresiran, jače povezanEmil je manje predan učenju nego sportu.Najviše napredno dijete u razredu je Emil.

Poimeničeni pridjevi

To su pridjevi koji su dobili funkciju imenice

Dekliniraju se kao pridjeviMogu stajati samostalno (dok pridjevi ne

mogu).Pridjev (kakav?) Poimeničeni pridjev / imenica (tko/što)

Ona je mlada. Mlada je izašla pred svatove.

Ovo jelo je slano. Posjetio sam Slano prošlog ljeta.

To je hrvatska himna. I Hrvatska je dio Europske unije.

Jelo je dobro. Dijelimo dobro i zlo.

Nismo više gladni, siti smo.

Sit gladnu ne vjeruje.

Pravopisna pravila

Posvojni pridjevi na –ov, -ev, -ljev, -in izvedeni od vlastitih imena pišu se velikim slovom: Markov, Hrvojev, Čehovljev, Petrin.

Pridjevi na –ski, -ški, -čki, -ćki izvedeni od vlastitih imena pišu se malim slovom: Zadar – zadarski; Pag – paški; Čakovec – čakovečki; Gospić – gospićki

Pridjevi od stranih osobnih imena pišu se izgovorno: šekspirovski, bodlerovski

Pridjevi od stranih zemljopisnih imena mogu se pisati izvorno i izgovorno: newyorški i njujorški.

Vježba

Zadatak: U tekstu pronađi opisne, posvojne i gradivne pridjeve!

U starom djedovom masliniku dočekuju me drvene, savijene i zgrčene masline. Jedna mi maslina sliči na pogrbljenog patuljka, druga je nalik na uzdignute staričine ruke.

Volim vas masline! Vi ste kao ljudi iz mog zavičaja. Žuljevite kao radne ruke dobrog istarskog seljaka, postojane kao primorske stijene, blage kao majčin pogled. Okružuje vas kamena ograda. U vama je duša bračkoga čovjeka.

Rješenje

Vrste pridjeva

Opisni (kakav) Posvojni (čiji) Gradivni (od čega)

staromsavijenezgrčenepogrbljenoguzdignutežuljeviteradnedobrogpostojaneblage

djedovomstaričineistarskogprimorskebračkoga

drvenekamena