Embed Size (px)
Citation preview
PRIJEDLOG MODELA PRIMJENE HP-LATEX TEHNOLOGIJE ISPISA
U IZRADI SLU BENIH POMORSKIH KARATA
PROPOSAL OF IMPLEMENTATION OF HP-LATEX TECHNOLOGY
IN THE PRODUCTION OF OFFICIAL CHARTS
Ton i Jeli i , Goran Strini , Emin Sarajli , Milivoj Pogan i
Hrvatski hidrografski institut, Zrinsko-Frankopanska 161, 21000 Split, Hrvatska
[email protected], [email protected], [email protected], [email protected]
ABSTRACT
Accelerated development of new technologies in recent years has established new quality
standards in meeting the requirements of use of particular graphic products. For full
implementation of digital instead of conventional printing in the production of charts it is
necessary to test the quality of print in order to minimize the possibility of loss of maritime
safety information, which consequently might affect the safety of navigation.
Therefore, the Hydrographic Institute of the Republic of Croatia has conducted studies aimed
at implementing the HP-latex printing technology. In this paper the results of the studies will
be presented, together with proposal of implementation model of HP-latex (POD) technology
in the production of official charts.
Keywords: chart, HP-latex technology, print on demand (POD)
SA ETAK
Ubrzani razvoj novih tehnologija tiska postavlja i nove kvalitativne norme u cilju ispunjavanja
uporabnih zahtjeva pojedinih grafi kih proizvoda. Za potpunu primjenu digitalnog u odnosu
na konvencionalni tisak u proizvodnji slu benih pomorskih karata potrebno je ispitati kvalitetu
otiska kako bi se minimalizirala mogu nost gubitka sigurnosnih pomorskih informacija, to
posljedi no mo e utjecati na sigurnost plovidbe.
Zato su proteklih nekoliko godina u Hrvatskom hidrografskom institutu provedena istra ivanja
s ciljem prakti ne primjene HP-latex tehnologije. U ovom se radu daju rezultati provedenih
istra ivanja i prijedlog modela primjene HP-latex odnosno POD tehnologije u izradi slu benih
pomorskih karata.
Klju ne rije i: pomorska karta, HP-latex tehnologija, ispis na zahtjev (POD)
1. UVOD
Temeljni tiskani proizvodi hidrografskih organizacija su slu bene pomorske karte i
navigacijske publikacije. Pomorska karta je umanjeni grafi ki prikaz odre enog plovidbenog
podru ja, a sadr i sve potrebne elemente za orijentaciju i sigurnost plovidbe.
1.1. Podjela pomorskih karata prema na inu izrade
Klasi nom pomorskom kartom se smatra karta otisnuta u tehnici ofseta na posebnom
kartografskom papiru. Klasi ni postupak izrade pomorske karte razvio se u pro lom stolje u.
Obilje en je pronalaskom i prihva anjem ofsetnog tiska kao glavne tehnike reprodukcije i
pra en vrlo zahtjevnom kartografskom i grafi kom pripremom.
Upotreba ra unalne tehnologije u kartografiji dovela je do pojave i razvoja elektroni kih
(rasterskih i vektorskih) pomorskih karata, te se danas karte dijele na papirnate i
elektroni ke.
Kartografska priprema karte na ra unalu je u grafi kom dijelu procesa omogu ila primjenu
novih tehnologija odnosno razvoj suvremenog postupka. Pomorska karta pripremljena na
ra unalu mo e slu iti za pripremu reprodukcijskih originala (Computer To Film - CTF i
Computer To Plate - CTP) i tisak u ofsetu. Danas je suvremeni ofsetni tisak, sa svojim
tehni ko-tehnolo kim mogu nostima, glavni postupak umno avanja u kartografskoj
reprodukciji.
Razvoj tehnologije digitalnog tiska odnosno ispisa omogu io je primjenu ink-jet plotera i u
podru ju izrade i odr avanja pomorskih karata. Karta pripremljena na ra unalu mo e biti
ispisana na ink-jet-u. Nakon izuma litografije i kasnije razvoja ofsetnog tiska, digitalni tisak
odnosno konkretno ploterski ink-jet ispis, ozna en je kao nova prekretnica u reprodukciji
karata.
Upotrebom ink-jet plotera u izradi papirnatih pomorskih karata omogu uje se tzv. ispis po
narud bi odnosno ispis na zahtjev (Print on Demand - POD). Pojavom POD postupka izrade,
papirnate pomorske karte dijele se na klasi ne (tiskane u tehnici ofseta) i POD karte
(ploterski ispis). Faze izrade i redoslijed postupaka kod konvencionalnog i suvremenih
tiskarskih sustava su prikazane na slici 1.
Slika 1. Konvencionalni i suvremeni tiskarski sustavi
1.2 Doprinos novih tehnologija a urnosti pomorske karte
Primjena novih tehnologija grafi ke pripreme i tiska (ispisa) je pridonijela i pove anju stupnja
to nosti informacijskog sadr aja pomorskih karata. Naime, tisak ve ih naklada u ofsetu se
pokazao neprakti nim radi potrebe i obaveze a uriranja prije prodaje.
Informacijski sadr aj papirnatih pomorskih karata tiskanih tehnikom ofseta u ve im
nakladama, koje se du e skladi te (npr. vi e mjeseci ili godina) u pogledu to nosti opada
radi promjena u stvarnosti. Stoga se one redovito ispravljaju i odr avaju u a urnom stanju
ispravcima objavljenima u mjese nom izdanju ”Oglas za pomorce - OZP”. Ispravci se, dok su
karte i publikacije na zalihi, mogu unositi ru no, ploterom ili u slu aju ve e naklade za
ispravljanje strojno, u ofsetnom tisku. Kod distributera i kod korisnika, karte se mogu
ispravljati samo ru no. Preporu uje se da se korisnike upu uje na web stranice hidrografske
organizacije, kao neophodan izvor informacija za odr avanje odnosno najnovije Preglede
ispravaka (www.hhi.hr).
Na in odr avanja pomorskih karata i navigacijskih publikacija na zalihi hidrografske
organizacije, kod distributera i kod korisnika je prikazan na slici 2.
Slika 2. Shema odr avanja slu benih pomorskih karata i navigacijskih publikacija
Ink-jet tehnologija omogu ava ispis potrebnog broja karata tek po narud bi, to jest po
zahtjevu (POD). Tako se isklju uje odr avanje na zalihi i kod distributera. Ostaje samo
odr avanje kod naru itelja odnosno korisnika, koji dobiva kartu a uriranu sa zadnjim
izdanjem OZP-a.
2. PROVEDENA ISTRA IVANJA
Osim svojih nespornih prakti nih prednosti, primjena nove tehnologije mo e dovesti i do
ne eljenih pojava koje mogu uzrokovati razli ite probleme. Ne eljene pojave u slu aju
nepravodobnog otkrivanja kod slu benih pomorskih karata, kao na primjer mogu nost
gubitka sigurnosnih pomorskih informacija, posljedi no mogu utjecati na sigurnost plovidbe.
Osim u smislu materijalne tete u krajnjem slu aju mogu uzrokovati i ugrozu ljudskih ivota
na moru. Zato su provedena istra ivanja tribolo kih svojstava povr ine koja su uklju ila
otiske dobivene konvencionalnom i digitalnom tehnologijom u izradi pomorskih karata, te su
uspore eni dobiveni rezultati. Osim toga provedeni su i prakti ni testovi kojima su simulirane
mogu e stvarne situacije prilikom upotrebe.
2.1 Istra ivanje tribolo kih svojstava povr ine papira
Istra ivanje je provedeno s otiscima odnosno bojama konvencionalnih i digitalnih tehnika
tiska / ispisa, te je prikazana usporedba njihovih uporabnih vrijednosti. Za istra ivanje su se
koristile 3 razli ite serije uzoraka. Svi su uzorci pripremljeni na istoj tiskovnoj podlozi,
kartografskom papiru proizvo a a Fabriano, gramature 150 g/m2.
Prve dvije serije uzoraka su digitalno tiskani uzorci odnosno ploterski ispis. U oba slu aja
kori teni su Hewlett-Packard ploteri, sa termal ink-jet tehnologijom ispisa.
Prva serija uzoraka je dobivena na ploteru HP Designjet Z2100 Photo, sa HP Vivera
pigmentnim bojama na bazi otapala. Druga serija uzoraka je dobivena na ploteru HP
Designjet L25500, koji koristi Latex tehnologiju i boje na bazi vode.
Tre a serija su uzorci karata tiskanih u ofsetnom tisku, na jednobojnom ofsetnom stroju
Roland RU V, pri emu su kori tene ofsetne boje Sun Chemicals.
Istra ivanje u radu provelo se na ure aju za laboratorijsko istra ivanje otiranja PiraWalac.
Upotrebljene su tri sile pritiska na materijal (0,5; 1 i 2 lb), te pet razli itih intervala otiranja (20,
40, 60, 80 i 100 taktova). Testiranje je provedeno tako da je na pomorsku kartu stavljen papir
koji je pritisnut i razli ito tretiran. Ocjena kvalitete i ja ine otiranja ra ena je vizualno s 50
ispitanika kako bi se dobili rezultati koji su ispitani od “standardnog promatra a”.
Provedenim istra ivanjem ustanovljeno je da se otiranje na pomorskim kartama doga a bez
obzira na tehniku, te da je otiranje razli ito kod svih tehnika tiska / ispisa.
Zaklju eno je da je najmanje otiranje ustanovljeno kod uzoraka dobivenih kori tenjem ink-jet
HP-latex tehnologije. Kod navedenih otisaka vidljivo je da je i kod najdu ih optere enja kao i
najve e sile pritiska otiranje bilo vrlo malo. Kod manjih sila pritiska kao i manjih intervala
otiranja, mo e se re i da je otiranje na takvim otiscima gotovo zanemarivo.
Od ostale dvije tehnike reprodukcije primje eno je da je ink-jet tehnologija sa Vivera bojama
pokazala najlo ije rezultate, odosno otiranje je na navedenim uzorcima najve e. Kod ofsetne
tehnologije otiranje je manje nego kod uzoraka napravljenih s Vivera bojama, ali je rezultat
ipak lo iji od uzoraka pripremljenih na ink-jet HP-latex-u.
2.2 Simulacija stvarnih situacija
Prvi testovi simulacije stvarnih situacija su ranije izvedeni u Kanadskom hidrografskom uredu
(Canadian Hydrographic Service - CHS), i primjereno su predstavljanje emu sve papirnata
karta mo e biti izlo ena u stvarnim situacijama.
Testovi provedeni za ovo istra ivanje uklju uju: test na vodu, test na kavu i test na mo enje
to jest umakanje (dunk test). Osim toga proveden je i test na vanjske utjecaje. Za testiranje
su kori teni uzorci dobiveni na pisa ima HP Designjet Z2100 Photo i HP Designjet L25500
pomo u Caldera RIP-a, kao i uzorci tiskani u ofsetu, na kartografskom papiru. Iako su svi
uzorci ostvarili zadovoljavaju e rezlutate, najboljim su se pokazali uzorci dobiveni primjenom
HP-latex ink-jet tehnologije. Test na vodu je izveden prolijevanjem vode po karti simuliraju i
tako mogu u situaciju pri navigaciji. Nakon toga je promatrano da li je karta na smo enom
mjestu itljiva i kakva je reakcija papira tijekom i nakon su enja (kidanje, boranje i sl.).
Rezultati su vrlo zadovoljavaju i. Vizualnom usporedbom testiranih uzoraka sa onima prije
prolijevanja u pogledu itkosti ne postoji nikakva okom vidljiva razlika, dakle nije do lo ni do
razlijevanja boje niti do promjena na papiru.
Test na kavu je sli an prethodno opisanom testu samo to se umjesto vode koristi kava.
Osim odre enog tamnjenja papira na mjestima gdje je prolivena kava, nema vidljivog
razlijevanja boje niti boranja papira.
Dunk test to jest test na mo enje ili umakanje se sastoji od potpunog umakanja karte u vodu
na 5 minuta. Nakon toga se promatrala kvaliteta otiska tijekom su enja i pratio eventualni
gubitak obojenja nakon to se karta potpuno osu i. I kod ovog testa rezultati su
zadovoljavaju i. Naime osim izvjesnog savijanja papira nema vidljivog blije enja boja te je
karta i dalje itka. Test na vanjske utjecaje je tako er simulacija realne situacije, a izveden je
tako da je POD karta ostavljena izlo ena suncu, ki i, vjetru i sl. dva tjedna. Usporedba je
pokazala da je do lo do minimalnih odstupanja u bojama (blije enja) u odnosu na po etno
stanje ali bez razlijevanja boje odnosno bez utjecaja na itkost. Za vrijeme dok je papir jo
bio vla an uo ena je mogu nost lak eg kidanja odnosno trganja, dok je nakon su enja osim
zgu vanosti i naboranosti zadr ao po etna svojstva.
Svi provedeni testovi u ovom radu su pokazali da je HP-latex ink-jet tehnologija pouzdana za
kori tenje u izradi slu benih pomorskih karata. Vodootpornost koja se navodi kao jedna od
glavnih karakteristika od strane proizvo a a se prema svim provedenim testovima pokazala
kao neupitna. Osim toga potvr ena je i o trina ispisa i postojanost obojenja.
Isto tako je i kartografski papir na kojem su izra eni uzorci za testiranje je pokazao svojstva
dobre otpornosti na vlagu i vanjske utjecaje. Tek nakon dugotrajnog utjecaja vlage papir se
naborao.
2.3 Preporuka za kori tenje
Iz provedenih tribolo kih istra ivanja zaklju eno je da se za ispis pomorskih karata obzirom
na otiranje boja mo e koristiti HP-latex ink-jet tehnologija. S tom tehnologijom otiskivanja
vjerojatnost da e podaci na kartama uslijed mehani kih djelovanja biti odstranjeni je
najmanja.
Isto tako, provedeni testovi simulacije stvarnih situacija su pokazali izvrsna svojstva otisaka
HP-latex-a na kartografskom papiru.
Dvije osnovne karakteristike HP-latex tehnologije su otpornost i postojanost otisaka.
Otpornost se odnosi na grebanje i razmazivanje odnosno mrljanje. Postojanost otisaka
podrazumijeva visoku vodootpornost i kroz trajnost otisaka u vanjskoj i unutarnjoj upotrebi.
Zato se zaklju uje da se obzirom na svoje prakti ne prednosti, za reprodukciju pomorskih
karata s velikim stupnjem pouzdanosti, preporu uje kori tenje ink-jet HP-latex tehnologije.
Ipak, preporu a se provesti daljnje testove tijekom upotrebe, koji bi pokazali pona anje POD
karte u uvjetima plovidbe. To su npr. itljivost pri dnevnom svjetlu, umjetnom bijelom svjetlu i
pri razli itim bojama osvjetljenja na mostu, to zna i - kolorimetrijska istra ivanja. To ukazuje
i na potrebu istra ivanja pojave metamerije zbog razli itih uvjeta pod kojima se pomorska
karta u praksi koristi.
3. PRIJEDLOG MODELA PRIMJENE HP-LATEX TEHNOLOGIJE
Obzirom na zadovoljavaju e rezultate svih provedenih testova, mo e se zaklju iti da je HP-
latex tehnologija pouzdano rje enje za primjenu u praksi hidrografskih organizacija,
konkretno Hrvatskog hidrografskog instituta. Zato je potrebno propisati procedure odnosno
definirati model primjene za uvo enje u praksu.
3.1 Sada nje stanje
U Hrvatskom hidrografskom institutu su posljednjih godina u upotrebi dva plotera (sa bojama
na bazi otapala) koja su slu ila za probni rad i kasnije za uno enje ispravaka na kartama.
Nakon provedenih spomenutih istra ivanja, u prolje e 2011. godine je instaliran sustav od
dva HP-latex plotera sa radnom stanicom. Iako je taj sustav bio namijenjen po etku primjene
POD-a, za sada se koristi samo za ispis manjih naklada u svrhu popunjavanja zaliha ili
odr avanja karata na zalihi. Potrebno je bilo preciznije odrediti koje su to “manje” naklade,
odnosno koje naklade se tiskaju u ofsetu, a koje su prikladnije za ploterski ispis, to prikazuje
slika 3.
Poznato je da pojedina na cijena kod ofseta pada sa pove anjem naklade, dok je cijena kod
ploterskog ispisa konstantna odnosno jednaka za bilo koju nakladu. To ka presjecanja dviju
krivulja ozna ava nakladu do koje je ekonomi niji ispis odnosno od koje po inje ofsetni tisak.
Prema dijagramu je vidljivo da je granica negdje oko naklade od 400 primjeraka, dok se za
ve e naklade preporu uje ofsetni tisak.
Slika 3. Usporedba kretanja tro kova proizvodnje karte u odnosu na nakladu za ofsetni tisak
i ploterski ispis.
U grani nim podru jima, za naklade od 300 do 500 primjeraka, pri odabiru tehnologije treba
uzeti i obzir i tra enu brzinu izrade odnosno isporuke te tako pridonijeti odluci o
najpovoljnijem odabiru.
Predlo en je i model odre ivanje naklade koja je kasnije osnovni parametar za odre ivanje
koju tehnologiju izrade primjeniti. Pokazano je da se sustavnim pristupom rje enju problema
odre ivanja naklade odnosno predlo enim modelom odre ivanja naklade mo e utjecati osim
na odabir tehnologije izrade i na opseg odr avanja na zalihi. Koli ina na zalihi treba te iti
smanjenju.
Prvo je definiran je parametar Koeficijent ispravaka (Ki). On je jednak prosjeku broja
ispravaka po pojedinoj karti u promatranom desetogodi njem razdoblju. Grafi ka to nost (Gt)
se izra ava u postocima, tako da se prosje ni broj ispravaka odnosno Ki dovede u
matemati ku korelaciju sa nakladom karte. Pomo u Gt mo e se numeri ki odrediti
preporu enu nakladu za svaku pojedinu kartu, uzimaju i u obzir i maksimalni broj ispavaka
na godi njoj bazi koje karta mo e podnijeti u smislu vizualne preglednosti i sigurnosti za
orijentaciju i navigaciju.
Kori tenjem predlo enog modela odre ivanja naklade znatno se olak ava i odluka o odabiru
najpovoljnije tehnologije reprodukcije. Op enito se zaklju uje da se pomorske karte podru ja
sa ve im brojem ispravaka trebaju proizvoditi u manjim ali e im nakladama, a karte sa
manjim brojem ispravaka mogu se tiskati u ve im nakladama.
Odabir tehnologije za odr avanje tako er je ovisan o koli ini pojedine karte na zalihi, te se
kao i kod proizvodnje karte mogu koristiti i tisak (strojna korektura) i ispis (ink-jet ploter).
3.2 Prijedlog modela primjene
Za uspostavu modela primjene potrebno je razraditi faze razvoja i u obzir uzeti nekoliko
va nih elemenata. Prvo je potrebno razdvojiti unutarnju proceduru POD-a odnosno usvojiti
na in izrade POD karata u hidrografskoj organizaciji. Unutar toga je osim same procedure
izrade karata potrebno rije iti neke organizacijske probleme. Nakon tih unutarnjih, potrebno
je i jasno definirati vanjske organizacijske probleme koji se ti u narud bi i distribucije.
3.2.1 Preduvjeti za organizacija rada POD-a
Za kvalitetan po atak rada, prvenstveno je potrebno analizirati stanje sa kartama. Naime,
Hidrografski institut ima u ponudi veliki broj razli itih izdanja. Budu i je u tijeku digitalizacija
karata, dakle sve karte jo nisu pripremljene na ra unalu, bitno je znati kriterije po kojima e
se odrediti redoslijed digitalizacije. Ti su kriteriji: tempo prodaje pojedine karte, u estalost
izmjena na podru ju koje karta prikazuje, nauti ka va nost podru ja i svakako tehni ka
ograni enja (podaci o hidrografiji, stanje reambulacije, nauti ki podaci itd.). Dobar redoslijed
digitalizacije karata je temelj uspje nog po etka rada POD-a, a nositelj treba biti Kartografski
odjel odnosno Korekturnica.
3.2.2 Proces izrade POD karte
Karte pripremljene u Kartografskom odjelu preuzima Korekturnica koja brine o tome da je na
raspolaganju najnovija verzija karte. Va no je odrediti na in i mjesto pohrane te najnovije
verzije (hard disk, server), te to no propisati na in ozna avanja karte (npr. naziv karte i
datum: 100-20/010911). Po etak rada se evidentira Radnim nalogom (elektroni ki) koji
otvara Slu ba za narud be i alje Korekturnici. Nakon toga, potrebno je uspostaviti vezu od
Korekturnice prema Reprodukcijskom odjelu (mre a, brzi prijenos podataka) kojom bi osim
elektroni kog radnog naloga stizala i datoteka sa kartom.
Slijedi ispis na HP-latex-u tra ene karte u naru enom broju primjeraka. Fizi ki se POD karte
predaju u Korekturnicu odnsono u Katografski odjel na kontrolu i dalje u Slu bu za
distribuciju, a Radni nalog se vra a prema Slu bi za narud be kao potvrda izvr enog naloga.
Naravno da je Slu bu za narud be preporu ljivo objediniti sa Slu bom za distribuciju.
Prijedlog modela primjene HP-latex tehnologije u postupku POD-a odnosno shema
organizacije proces izrade je prikazana na slici 4.
Slika 4. Shema organizacije procesa izrade POD karte
3.2.3 Organizacija Slu be za narud be i distribuciju
Obzirom da hidrografske organizacije imaju svoje ovla ene distributere slu benih (papirnatih)
izdanja pomorskih karata i navigacijskih publikacija, jako je va no kvalitetno rije iti i
distribuciju POD karata. Predla e se da za POD karte postoji poseban ovla teni distributer,
sli no kao to je primjer distribucije slu benih elektroni kih pomorskih karata.
Naime, iako postoji i mogu nost da hidrografska organizacija sama organizira distribuciju
POD karata, to bi bitno uve alo broj naru itelja, jer bi svi pojedina ni korisnici direktno
komunicirali sa izdava em. Budu i hidrografske organizacije nemaju komercijalne odjela koji
bi bili spremni reagirati na sve pojedina ne zahtjeve, name e se potreba da se distribucijom
POD karata bavi poseban distributer, a prema iskustvima vode ih hidrografskih organizacija
na svijetu.
Ameri ka nacionalna uprava za oceane i atmosferu (National Oceanic and Atmospheric
Administration - NOAA) je zapo ela istra ivanje POD tehologije jo 1996. godine. Kao
slu beni proizvod POD karte su u testnoj prodaji od 2000. godine. To je realizirano u suradnji
sa privatnim partnerom, tvrtkom Oceangrafix, LLC, koja se bavi digitalnim tiskom. Tvrtka je
razvila Chart-ondemand™ tehnologiju to je zapravo trgova ko ime za POD pomorske karte.
Svrha testne prodaje je bila utvr ivanje prihvatljivosti proizvoda, maloprodajne cijene, cijene i
vremena proizvodnje i testiranja sustava proizvodnje u mini-produkciji. Nakon
zadovoljavaju ih prvih rezultata, daljnji razvoj je predvi ao ispis na prodajnom mjestu. Tako
je 2003. godine zapo ela testna proizvodnja na prodajnim mjestima dva ovla tena
distributera koji su opremljeni ploterima i high-speed vezom sa Oceangrafix-om. Zadovoljni
rezultatima u NOAA i Oceangrafix-u odlu ili su opremiti jo 2 udaljena prodajna mjesta u
2003-oj godini. Plan za 2004. godinu predvi ao je jo 10-15 plotera irom SAD-a, sve do
Aljaske. Nadalje je planirano i me unarodno irenje mre e ovla tenih distributera za ispis na
prodajnom mjestu.
3.3 O ekivani razvoj
Ovla teni distributer za POD karte bi trebao ponuditi kvalitetan plan razvoja na na in da u
dogledno vrijeme organizira mogu nost naru ivanja putem interneta. Korisnik bi tada mogao
vrlo jednostavno dobiti informaciju koje su karte u ponudi, s kojim datumom su a urirane i
naravno informaciju o rokovima dostave i cijenama.
U drugoj fazi, bilo bi dobro planirati otvaranje prodajnih mjesta po regijama i instalirati HP-
latex sustave. Tako bi umjesto karte dostavom, putovala digitalna datoteka koja bi se
proizvodila odnosno ispisivala direktno na prodajnom mjestu. U tom pravcu potrebno je
predvidjeti i mogu nost edukacije i informiranja distributera i korisnika, te uhodavanja u rad
takvih prodajnih mjesta, a podr ku bi dala hidrografska organizacija.
Osim pobolj anja u smislu dostupnosti karata i u tede na vremenu u razvojnom smislu treba
predvidjeti i mogu nost personalizacije karte.
Personalizacija karte se odnosi na mogu nost narud be karte od strane korisnika prema
svojim potrebama, te se name e podjela na rekreacijske i komercijalne karte. U rekreacijske
spadaju turisti ke, ribolovne, sportske i druge personalizirane verzije karata. Komercijalne
karte su sadr ajem identi ne klasi nim tiskanim kartama sa opaskom da nisu za navigaciju.
Tako er se ponuda mo e pro iriti i na mogu nost narud be laminirane kartu radi za tite od
vlage.
4. DISKUSIJA I ZAKLJU AK
POD tehnologija integrira upravljanje bazama podataka, mogu nost odabira eljenih
informacija, rad sa digitalnim datotekama i naprednu tiskarsku tehnologiju odnosno ispis.
Obzirom na dosada nja iskustva sa klasi nim pomorskim kartama tiskanim u tehnici ofseta,
mogu a je usporedba POD karata sa njima, te se mogu uo iti odre ene prednosti i
preduvjeti.
Prednosti: - sigurnost i pouzdanost informacije,
- brza dostupnost, odmah po izlasku OZP-a ili Nove naklade karte,
- brzina reakcije na stvarne promjene na terenu odnosno brzo a uriranje karte,
- profesionalno korigirane pomorske karte od strane hidrografskih organizacija
sa uklju enim najnovijim korekturama i ispravkama,
- itkije i preglednije karte, bez ru no unesenih korektura,
- smanjenje broja djelatnika i faza u izradi,
- mogu nost ispisa na razli itim podlogama (npr. vodootporni papir),
- mogu nost proizvodnje (ispisa) po narud bi na prodajnom mjestu,
- mogu nost dodavanja korisni kih informacija na kartu, (vremenska prognoza,
rute, popisi svjetala, izvadci iz peljara, tel. brojevi, itd.),
- mogu nost proizvodnje za ciljane segmente tr i ta (komercijalni brodovi,
brodovi za rekreaciju i sl.),
- smanjivanje potrebe skladi tenja karata odnosno eliminiranje stavljanja karata
van snage,
- mogu nost isporuke ravne karte, karte u roli i savijene karte,
Preduvjeti: - potreba edukacije osoblja za rad na digitalnim datotekama,
- potreba izbora prave kombinacije ploter - boja - podloga, i
- potreba za pouzdanijom za titom digitalnih informacija
POD postupak proizvodnje pomorskih karata svakako ne e u potpunosti zamijeniti klasi ni
na in, ve e se koristiti paralelno s njim i pridonijeti kvalitetnijoj ponudi. Postupak POD e
preuzeti proizvodnju karata manjih naklada i karata podru ja koja su podlo na u estalim
promjenama. Tako er, ve a upotreba POD pomorskih karata se o ekuje zbog velikih
mogu nosti koje se ukazuju pri personalizaciji karte za posebne svrhe. Profesionalni e pak
korisnici pomorskih karata mo i imati POD verziju karte, prije njezina izdavanja u klasi nom
obliku odnosno odmah nakon objave ispravaka putem OZP-a.
O ekuje se daljnji razvoj i komercijalizacija POD postupka, zbog njegove najve e prednosti u
odnosu na klasi ni, a to je brzina isporuke karte odnosno informacije krajnjem korisniku.
Kvaliteta i trajnost POD karata ne zaostaje za klasi nim papirnatim pomorskim karata,
tovi e, POD pomorske karte, kad se korektno proizvedu predstavljaju visokokvalitetni
proizvod. Tehnologija, papir i boje se moraju nadalje ispitivati da bi se osigurao prihvatljivi
stupanj kvalitete i da je proizvod prikladan za njegovu namjenu.
5. LITERATURA
1. Pomorska enciklopedija, Sv. 2 i Sv. 3, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1976.
2. Jeli i T., “Ispis pomorskih karata po narud bi (POD)“, Zbornik radova 9. Savjetovanja
tiskarstva, dizajna i grafi kih komunikacija “Bla Baromi ”, Lovran, 2005.
3. Jeli i T., “Analiza postupaka pripreme i tiska pomorskih karata”, Diplomski rad,
Sveu ili te u Zagrebu, Grafi ki fakultet, 2003.
4. Jeli i T., Gr eti Z., Kasum J., “Prijedlog unapre enja modela distribucije slu benih
pomorskih karata i navigacijskih publikacija i ostalih izdanja hidrografskih organizacija”,
Zbornik radova 13. Me unarodnog savjetovanja tiskarstva, dizajna i grafi kih komunikacija
“Bla Baromi ”, Senj, 2009.
5. Jeli i T., “Doprinos razvoju modela optimalizacije kori tenja tiskarskih sustava
hidrografskih organizacija”, Magistarski rad, Sveu ili te u Zagrebu, Grafi ki fakultet, 2009.
6. Jeli i T., Zjaki I., Kasum J., “Upotrebljivost pomorskih karata nakon mehani kih djelovnja
na povr ini tiskovne podloge“, Zbornik radova Me unarodnog savjetovanja MATRIB 2010,
Vela Luka, 2010.
7. Jeli i T., Zjaki I., Kasum J., “Upotreba HP-latex tehnologije u izradi slu benih pomorskih
karata”, Zbornik radova 14. Me unarodnog savjetovanja tiskarstva, dizajna i grafi kih
komunikacija “Bla Baromi ”, Senj, 2010.
8. Jeli i T., Kasum J., Vladislavi K., “Prijedlog modela odre ivanja naklade slu benih
pomorskih karata”, Zbornik radova 14. Me unarodnog savjetovanja tiskarstva, dizajna i
grafi kih komunikacija “Bla Baromi ”, Senj, 2010
9. Jeli i T., Gr eti Z., Kasum J., “Contribution of graphic technology in the production of
nautical charts and publications”, Zbornik radova GIS ODYSSEY Conference, Brijuni, 2010.
10. www.hp.com / HP Latex Printing Technologies
