Upload
jelena-jozic
View
247
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
održavanje građevinaobnova gotičke kuće
Citation preview
SVEUČILIŠTE U ZAGREBUGRAĐEVINSKI FAKULTET
DIPLOMSKI RAD
Jelena Špika
Zagreb, 2013.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBUGRAĐEVINSKI FAKULTET
DIPLOMSKI RAD
Mentori: Student:
Prof. dr. sc. Anita Cerić, dipl. ing. građ. Jelena Špikamr. sc. Maja-Marija Nahod, dipl. ing. građ.
Zagreb, 2014.
Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno koristeći stečena znanja tijekom studija i
navedenu literaturu.
Zahvaljujem se ….
Jelena Špika
OBRAZAC 2
TEMA DIPLOMSKOG RADA
Ime i prezime studenta: jelena špika
JMBAG: 0082036079
Diplomski rad iz predmeta: Upravljanje održavanjem građevina
Naslov teme diplomskog rada:
HR Prijedlog obnove palače Berislavić u Trogiru
ENG Refurbishment of the Berislavić Castle in Trogir
Pisani dio diplomskog rada treba sadržavati:
UvodGrad Trogir i njegova povijesna jezgraZakonski okviri sanacije građevina pod zaštitom spomeničke baštinePrijedlog obnove palače Berislavić u TrogiruZaključakLiteraturaPrilozi
Datum: 29.4.2013.
Mentor: Prof. Anita Cerić
(Ime i prezime mentora)
(Potpis mentora)
Jelena Špika Diplomski rad
SADRŽAJ
1. UVOD.................................................................................Error! Bookmark not defined.
2. GRAD TROGIR I NJEGOVA POVIJESNA JEZGRA.....Error! Bookmark not defined.
2.1. Podnaslov....................................................................Error! Bookmark not defined.2.2. Podnaslov....................................................................Error! Bookmark not defined.
3. ZAKONSKI OKVIRI SANACIJE GRAĐEVINA POD ZAŠTITOM SPOMENIČKE BAŠTINE...........................................................................Error! Bookmark not defined.
3.1. Podnaslov podnaslov podnaslov podnaslov podnaslov podnaslov podnaslov podnaslov podnaslov podnaslov.................................Error! Bookmark not defined.
3.1.1. Podpodnaslov podpodnaslov podpodnaslov podpodnaslov podpodnaslov podpodnaslov podpodnaslov................................Error! Bookmark not defined.
3.1.1.1. Podpodpodnaslov podpodpodnaslov podpodpodnaslov podpodpodnaslov podpodpodnaslov..........................................Error! Bookmark not defined.
4. PRIJEDLOG OBNOVE PALAČE BERISLAVIĆ U TROGIRU.. .Error! Bookmark not defined.
5. ZAKLJUČAK.....................................................................Error! Bookmark not defined.
6. LITERATURA...................................................................Error! Bookmark not defined.
7. PRILOZI.............................................................................Error! Bookmark not defined.
Građevinski fakultet 5
Jelena Špika Diplomski rad
1. UVOD
„...Kreneš li ikada
Put juga lijepog, stani pred Trogirom;
Usidri lađu pod zidinom grada..“
Vladimir Nazor, „Hrvatski kraljevi“
Razlog odabira ove teme za diplomski rad je subjektivne prirode, jer je i moja lađa
dugi niz godina bila usidrena u Trogiru, gdje sam se rodila i odrasla. A zašto baš rodna kuća
bana Berislavića? Pa zato jer je moje školovanje počelo banom Berislavićem. Naime,
pohađala sam osnovnu školu koja se zvala Petar Berislavić. Za maturalni rad pisala sam o
Ivanu Meštroviću koji je napravio mramorni reljef bana Berislavića koji je izložen u gradskoj
loži. Mišljenja sam da je onda sasvim logično svoje školovanje putem ovog diplomskog rada
i završiti sa banom Berislavićem.
Kuća bana Petra Berislavića u kontekstu stambene gotičke arhitekture Trogira
predstavlja skroman primjer građanske kuće jednostavnih gotičkih obilježja. Međutim, ona
ima iznimnu memorijalnu vrijednost kao rodna kuća jedne od figura hrvatske povijesti, a u
svijesti građana predstavlja poznatu točku u prostoru, jednu od gradskih znamenitosti visoke
ambijentalne vrijednosti. Zbog lošeg stanja kuća je danas nauseljiva, vidljive su veće
pukotine na nosivim kamenim zidovim a neki njezini dijelovi prijete i urušavanjem. Iako
takva pruža tužnu sliku, kuća Berislavić je neizostavna na mnogim trogirskim razglednicama.
Ovim diplomskim radom donosi se povijesni pregled nastanka građevine, analiza
postojećeg stanja sklopa gotičke kuće bana Berislavića i daje prijedlog obnove postojećeg
objekta a sve u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara pošto se radi o
zaštičenom kulturnom dobru. Iznesene smjernice temelje se na težnji za uspostavom
ravnoteže između načela potpunog očuvanja značajnog povijesnog spomenika i njegove
namjene usklađene s potrebama suvremenog društva. Ovaj diplomski rad može poslužiti kao
podloga za planiranje buduće namjene kuće bana Berislavića koja mora omogućiti održivo
upravljanje ovim povijesnim i kulturnim resursom.
Građevinski fakultet 6
Jelena Špika Diplomski rad
2. GRAD TROGIR I NJEGOVA POVIJESNA JEZGRA
2.1. Lokacija
Trogir je grad u srednjoj Dalmaciji a administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj
županiji. Ova mikrocjelina koja se nalazi na samo 25 km udaljenosti od Splita smještena je u
morskom tjesnacu između kopna i otoka Čiova, na zapadnom ulazu u Kaštelanski zaljev.
2.2. Povijesni razvoj Trogira
Trogir je jedan od onih gradova koji postoje oduvijek. Međutim, i takvi gradovi imaju
svoju povijest. Trogirsku povijest se da sinkronizirano pratiti s općom dalmatinskom
povijesti.
Trogir svoju urbanu povijest započinje krajem 3. ili početkom 2.st.pr.Kr. kada grčki
doseljenici iz Isse preethistorijsku, ilirsku naseobinu pretvaraju u trgovačko naselje i daju mu
ime Tragurion. Već u to vrijeme grad su okruživale masivne zidine uz koje su podignuti
stambeni blokovi raspoređeni na pravilnom uličnom rasteru.
Nakon grka, tijekom 1.st.pr.Krista grad preuzimaju rimljani. Tako Trogurion postaje
rimski municipij Tragurium. U to doba koristila se postojeća stambena arhitektura. Međutim,
unesena je i pokoja specifična reprezentativna sakralna i javna zgrada. U kasnoj antici dolazi
do brojnih adaptacija, ali bez značajnog narušavanja postojeće mreže ulica i zgrada.
Zanimljivo je da je Trogir jedan od rijetkih dalmatinskih gradova koji je uspio
preživjeti razaranja uzrokovana seobom naroda. U srednjem vijeku Trogir se proširio izvan
opsega određenog još u antici, tako je predgrađe Pasike pokrilo preostali niski dio otoka
(prije su to bili otočići). Od 6. do 9. stoljeća Trogir se nalazi u satavu bizantske Dalmacije da
bi u 11. stoljeću priznao vlast hrvatskih i ugarskih vladara (iako se povremeno nalazi pod
Građevinski fakultet 7
Jelena Špika Diplomski rad
vlašću Venecije). U 14. stoljeću se Pasike s istočnim dijelom grada povezuju u jedinstven
obrambeni sustav. Crkva Gospe od Karmela, crkva Svih Svetih i zvonik crkve Sv. Dominika
(podignuti u nizu istog uličnog poteza) predstavljaju granicu između grada u užem smislu i
težačkih Pasika. U tom razdoblju grad doživljava svoj procvat: trguje se sa zaleđem, rade
brodogradilišta, solane, mlinovi i zanatske radionice a trogirski brodovi plove Mediteranom.
Niču kamene kuće i palače, gradska loža. Popločava se glavni trg i ulice, te se završava
katedrala. Iz navedenog možemo vidjeti da Trogir u ovom razdoblju definira svoj urbani
sklop.
Od početka 15. stoljeća pa do kraja 18. stoljeća grad se nalazi unutar mletačke
Dalmacije. Ono što karakterizira to razdoblje je razvojna stagnacija jer gospodarska
ograničenja guše napredak brodogradnje i pomorstva. U sklopu barokizacije pregrađuju se
pojedina srednjovjekovna zdanja. Od kraja 18. stoljeća, ako izuzmemo kratki prekid
početkom 19. stoljeća kada su u Trogiru na vlasti bili francuzi, Trogir je u sklopu austrijske
Dalmacije. Tada ponovo oživljava pomorstvo ali osnova gospodarstva postaje agrarna
produkcija, a grad se sve više ruralizira. Za vrijeme narodnog preporoda radi se na
uljepšavanju grada, to jest grade se perivoji i pošumljuje okolica. Podižu se neogotičke
građevine kao što je zgrada suda i škola na južnoj obali.
Karta Trogira iz 1574.g. Camoccio G.F. Iizvor:www.swaen.com/antigue-map-of.php?id=20557)
Od kraja prvog svjetskog rata Trogir se nalazi u sklopu Jugoslavije, a od 1991. godine
u Republici Hrvatskoj.
Građevinski fakultet 8
Jelena Špika Diplomski rad
2.3. Povijesna jezgra
Jezgra grada Trogira u usporedbi sa jezgrama gradova u okruženju iskače po kvaliteti
i broju sačuvanih romaničkih, gotičkih, pa i renesansnih zdanja. Kako je grad svoj najveći
procvat doživio u srednjem vijeku, sačuvao je svoj srednjovjekovni izgled. Ta tvrdnja se
temelji na postojanju šest srednjovjekovnih zvonika. Osim toga zadržan je srednjovjekovni
ulični raster, sačuvani su samostani i crkve iz tog razdoblja a posebno se ističu primjeri
stambene arhitekture poput palača Ćipiko, Lucić, Berislavić.
Upravo zbog očuvanosti povijesna jezgrga Trogira ima svojstvo kulturnog dobra
najviše kategorije i kao takva je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i na
Listu kulturnih dobara od nacionalnog značenja pod brojem N-5. Nije nevažno ni spomenuti
da je povijesna jezgra 1997. godine upisana na Listu svjetske baštine UNESCO-a temeljem
kriterija (II) i (IV), kao izvrstan primjer srednjovjekovnog grada podignutog i prilagođenog
rasteru helenističkog i rimskog grada.
Kako je građevina koji je tema ovog diplomskog rada nastala u drugoj polovici 15. st.,
posebnu pozornost posvetiti ćemo stambenoj arhitekturi i stanovanju u
kasnosrednjevjekovnom Trogiru.
Za razliku od pravilnih blokova srednjevjekovnih vlasteoskih kuća koje su se gradile
u Dubrovniku, sklopovi kuća i palača trogirskog plemstva nastajale su pregradnjom
romaničkih kuća, koje su zatim povezivane u jedinstveni sklop gotički građevinskim
zahvatima. To se događalo jer se nije moglo iz temelja planski graditi zbog nedostatka
prostora na otoku. Stoga se pribjeglo spajanju više manjih stambenih jedinica u jednu. Nakon
spajanja formiralo se reprenzetativno pročelje s bogatom arhitektonskom plastikom koja se
nalazila na glavnom ulazu i prozorskim otvorima na katu. Takva pročelja su gledala na
glavne gradske komunikacijske puteve (palača Statilić uz decumanus, palača Ćipiko uz
cardo). Za razliku od navedenog glavno pročelje kuće Berislavić nalazi se na kraćoj strani
bloka, uz ulicu paralelnu s cardom. Uz to ovo pročelje ima i skromnije dimenzije i
jednostavniju arhitektonsku dekoraciju. Zbog navedenog ne možemo govoriti o gotičkoj
palači Berislavić, već o kući Berislavić.
Postojeći povijesni dokumenti ne ukazuju na to da su pojedine gradske četvrti bile
rezervirane za imućniji sloj stanovništva već su obitelji nasljedstvom, ženidbama i
kupovinom postupno stjecale veće komplekse zgrada. Nakon toga bi se objekti spajali u
cjeline, ponekad sa zatvorenim vrtovima i privatnim dvorištima koji su se nalazili posvuda po
gradu. Gotičke su kuće često imale više vlasnika što je dovodilo do brojnih pregradnji i
Građevinski fakultet 9
Jelena Špika Diplomski rad
složenog unutarnjeg rasporeda. Vanjsko stubište je bilo kameno od pravilnih klesanaca a
unutarnja drvena. Krov je bio pokriven kupom ili kamenim pločama. Samo su palače imale
unutarnja dvorišta. Zbog nedostatka prostora gradili su se mostovi nad ulicama koji su
povezivali kuće istog vlasnika (jedan takav se nalazi na sjevernom dijelu kuće Berislavić -
jasan dokaz širenja na susjedne objekte kako bi se dobilo više stambenog prostora, ali i
očuvao javni prostor gradske ulice).
Kako je gotičko prizemlje bilo mračno ono je bilo rezervirano za gospodarsku
djelatnost dok su se katovi koji su dobivali dovoljno sunčeve energije putem bifora i trifora
koristili za stanovanje (istočno i zapadno pročelje kuće Berislavić). Raspored otvora ujedno
je i odavao stalež vlasnika kuće. Tako je za kuće bogatijeg građanstva bio karakterističan
asimetričan raspored otvora a za palače imučnih plemića pravilan.
Unutarnji raspored je bio određen svakodnevnim životnim potrebama. Pa su tako u
prizemlju bile konobe, trgovine, radionice dok su se na katovima prostirali reprezentativni
saloni. Na najvišim razinama su se nalazile kuhinje kako bi zaštitili od požara, imali bolje
svjetlo i manje vlage. Interijer je opremljen kamenim namještajem, zidnim ormarima i bogato
dekoriranim umivaonicima.
Građevinski fakultet 10
Jelena Špika Diplomski rad
2.4. Povijesni pregled nastanka kuće Berislavić
Kuća Berislavić nastala je u 15. st. rekonstrukcijom postojećeg srednjovjekovnog
sklopa što potvrđuju i konzervatorska istraživanja provedena na ovoj lokaciji 1990. godine
pod vodstvom Iva Vojnovića. Tada je izrađen arhitektonski snimak postojećeg stanja i
obavljena su arheološka istraživanja čitavog prizemlja. Arheološkim istraživanjem spoznali
su se kulturni slojevi koji su prethodili ovoj palači. Pronađeni su tako, pored mnoštva
kamenog i keramičkog materijala ostaci nekadašnjih kuća iz helenističkog, antičkog i
kasnoantičkog razdoblja, pa sve do ranog srednjeg vijeka. Ispod postojeće gradske ulice
otkrivene su još dvije razine prethodnih ulica.
Čak ako i izuzmemo arheološka istraživanja, na samoj arhitekturi ovog sklopa
primjetiti ćemo povijesnu slojevitost. Na vanjskom plaštu i u strukturi zidova uočavamo
romaniku i ranu gotiku, kao i intervencije kasnijih perioda.
Kuća je izgrađena u visini prizemlja i dva kata s izrazitim karakteristikama
kasnogotičkog stila. Kao što vidimo na katastru Franje I. iz 183. godine u prizemlju kuće bila
je konoba, na prvom katu se nalazio raskošni salon, dok su na drugom katu bile sobe i
kuhinja. Na drugom katu je na uglu sjevernog i zapadnog pročelja dodana konzolno istaknuta
sobica.
Slika: Raspored prostorija sredinom 19. stoljeća
Građevinski fakultet 11
Jelena Špika Diplomski rad
U jezgri sklopa je romanička kuća koja je najvjerojatnije podignuta na mjestu još
starije kuće, vjerojatno iz helenističkog perioda, s obzirom na pronađeni arheološki materijal.
Romanička je kuća izvorno bila podignuta na pravokutnom tlocrtu, orijentirana istok-zapad.
Od romaničkog sklopa naročito se ističe sjeverno pročelje. Nije poznato kakvo je bilo njeno
zapadno pročelje, jer je srušeno gotičkom dogradnjom. U prizemlju interijera, na južnom
zidu, jasno se razaznaje linija spoja starijeg romaničkog zida i gotičke dogradnje. Romanička
je kuća imala male prozore na sjevernom pročelju, asimetrično raspoređene, od kojih su neki
sačuvani, iako zatvoreni u 19. stoljeću.
Proširenjem u 15. stoljeću kuća je dobila sadašnji L-tlocrt i reprezentativno gotičko
pročelje na zapadnoj strani. Na pročelju se naročito ističe gotička bifora koja nam odaje
utjecaj klesarske radionice Jurja Dalmatinca ili njegovih učenika. Najvjerovatnije je u ovom
razdoblju sklop dobio i novi ulaz kojem se pristupalo preko vanjskog kamenog stubišta
izvedenog s južne strane, te drveni kasetirani strop u salonu prvog kata. Ti gotičko profilirani
stropni grednjaci su i danas djelomično sačuvani. Istraživanja drvene građe koje je 2012.
godine proveo restaurator Giuseppe Savà otkrila su da je u kući Berislavić postojao gotički
drveni kazetirani strop, ali da je u nekom trenutku rastavljen,te je njegova građa iskorištena u
međukatnim i krovnim konstrukcijama kuće. Na nazidnicama prvog kata pronađene su
zaglavne daske s rezbarenim trilobama koje čine vijenac, dok su u potkrovlju na jednoj gredi
nađeni utori za letvice. Sačuvana su i drvena krila prozora bifore koja su ostakljena kružnim
staklima međusobno povezana olovnim trakama.
Barok je u svojoj racionalnosti „prepravio“ pojedine dijelove gotičke arhitekture.
Kuća se adaptira u tipičnu gradsku kuću gdje svaki pogodni prostor dobiva stambenu
funkciju. Ruši se vanjsko kameno stubište i uklanja nadvratnik ulaznog portala kako bi se taj
prostor mogao iskoristiti u stambene svrhe. Prostor između dvije kuće se zatvara zidom sa
zapadne i istočne strane. Time se interijer širi na jug, a dogradnja dobiva jednostrešni krov.
Potkrovlje također dobiva stambeni karakter, a moguće je i da je krovište u tom trenutku
zadobilo današnje trostrešno oblikovanje s luminarima na zapadnoj i južnoj krovnoj plohi.
Međutim, na prvom katu se dogodio obratan slučaj. Vlasničkim dijeljenjem potpuno se
promiješala izvorna gotička struktura palače što je rezultiralo da se nekad cjelovit raskošni
gotički salon fizički podijelio na dva dijela iako je moguće da je salon već bio poprečno
podijeljen na zapadni i istočni dio. Smatra se da su upravo u baroku otvorena južna vrata u
prizemlju s jednostavnim kamenim okvirom. Osim toga u razdoblju baroka se u kamenim
doprozornicima i stupu bifore izvode utori za postavu vanjskih drvenih zatvora i time
Građevinski fakultet 12
Jelena Špika Diplomski rad
nepovratno devastira arhitektonska plastika zapadnog pročelja. Otučena je i klupčica bifore
kao i vijenac drugog kata. Zazidan je mali kuhinjski otvor na drugom katu i rasteretni luk
gotičke monofore. Pri tom su stradali ukrasi gotičkih prozora i kamena plastika.
Danas je sklop u izrazito lošem stanju. Drveno krovište, izvorno pokriveno kupom
kanalicom oštećeno je i mjestimice prijeti urušavanjem. Uglavnom je pokriveno kupom, a
neki su dijelovi zatvoreni salonitnom pločom. Konzolna prostorija na katu je dijelom
uklonjena, zbog čega su zidovi otvoreni negativnom utjecaju klimatskih prilika i dalje
propadaju. Opasne pukotine vidljive su na sjevernom i zapadnom pročelju, koje je
privremeno poduprto drvenom konstrukcijom. Pukotine na pročelju i nagib drvene grede
upućuju na slijeganje sjevernog zida. Opasna pukotina vidljiva je i na kamenoj konzoli
sjeverozapadnog ugla kuće. Zbog neodržavanja, početkom 2001. izrađena je i konzervatorska
podloga za obnovu. Međutim u periodu od 2001. do danas, umjesto radova održavanja i
obnove, izveden je čitav niz bespravnih zahvata na kući. Probijen je otvor na zapadnom
pročelju, te ponovo zazidan. Skinut je grb s ljiljanom, preventivno zaštićen, pohranjen
privremeno u Muzeju grada Trogira, potom ponovo vraćen na izvorno mjesto. Uklonjena je
međukatna konstrukcija nad prizemljem i bez projekta izvedena nova od betona. Godine
2007. izrađen je projekt hitne sanacije kuće kako bi spriječilo daljnje urušavanje kanatnog
dijela, ali je on izveden tek 2012. godine.
Građevinski fakultet 13
Jelena Špika Diplomski rad
2.5. Ban Petar Berislavić
Hrvatski ban i biskup Petar Berislavić
rođen je u Trogiru sredinom 15. stoljeća
(između 1460. i 1470. godine). Majka
Magdalena Stratico bila je plemičkog podrijetla
a otac blizak srodnik Berislavića Grabarskih.
Petar je djetinjstvo proveo u Trogiru gdje je
završio svećeničku školu i primio niže
svećeničke zavjete.
Pošto nije htio živjeti pod mletačkom
vlašću i vođen uvjerenjem da će tadašnji ugarski
kralj Matija Korvin osloboditi Dalmaciju,
napušta Trogir i odlazi u Ugarsku gdje
započinje diplomatsku karijeru. Prvo postaje
kanonikom kaločke crkve da bi 1503. godine
bio imenovan tajnikom i kancelarom kralja Vladislava II. Jagelovića. Zahvaljujuči svojoj
učenosti i diplomatskim vještinama uživao je ogromno kraljevo povjerenje. Osim toga Petar
je zadobio povjerenje i tadašnjeg kardinala Petra Bakača, a kasnije pape Lava X, jer je zbog
Berislavičevog zagovora Bakač i postao kardinalom. 1512. godine Petar Berislavić biva
imenovan vasprimskim biskupom i kraljevim rizničarom da bi naknadno postao namjesnik
priorata vranskog, dubički župan i kapetan grada Senja.
U proljeće 1513. imenovan je upraviteljem banata Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, a
iduće godine i banom. Početkom 16. stoljeća intenziviraju se turske provale u Hrvatsku, a
nakon teškog poraza hrvatske vojske na Krbavskom polju, uloga organizatora protuturskog
otpora te dužnost obrane prešla je na pojedince. Jedan od takvih pojedinaca je bio i biskup,
ban Petar Berislavić. Njegov je zadatak bio obraniti dio protuturskog sustava na potezu Jajce
– Pounje - Cetina koji je Turcima priječio prodor u Hrvatsku i Slavoniju. Međutim, on za
takav otpor nije raspolagao potrebnim preduvjetima. Kralj mu nije pomagao, Venecija je bila
nepovjerljiva zbog Vladislavova stupanja u Cambraisku ligu, a Slavonski sabor je odbio
pomoć u obrani Hrvatske južno od Velebita ističući da će staleži po starom običaju braniti
samo svoju kraljevinu. Jedino tko je s vremena na vrijeme slao novčanu pomoć bio je papa
Lav X, jer je u Petru vidio jedinog sposobnog vojskovođu koji se mogao oduprijeti Turcima.
Što je Petar i potvrdio kada se 16. kolovoza 1513. sukobio s Turcima kod Dubice i pobijedio
Građevinski fakultet 14
Jelena Špika Diplomski rad
ih. Kako bi mogao uzdržavati brojnu vojsku prodao je vlastita imanja i uveo izvanredne
namete i poreze za kaptole, sela i seoske župe. Njegovim obranama Knina, Skradina,
Ostrovice, Krbave i Jajca (1516.-1516.), zaustavljeni su svi turski prodori u Hrvatsku.
1520. godine u Senju se sastao s knezom Bernardom Frankopanom kako bi što bolje
organizirali i ustrojili obranu protiv Turaka. No, tada se razbolio i završio u krevetu. Kad je
do njega stigla vijest da su Turci probili granicu i na juriš osvojili grad Peć, ne gledajući na
svoju bolest, Petar je na brzinu sakupio 300-tinjak vojnika i krenuo prema brojčano
nadmoćnim Turcima. 20. svibnja 1520. godine na prostoru današnje Plješivice, negdje
između Korenice i Bihača, ban i njegova vojska natjerali su u bijeg 800 turskih vojnika.
Prilikom potjere ban je zaostao zajedno sa dvojicom mladih pomočnika zbog nezgode sa
konjem. Baš kad su riješili problem s konjem, na njih je iz zasjede nasrnilo 60 Turaka. Ban je
rekao svojim pomočnicima da bježe a on je u junačkoj borbi smrtno ranjen. Njegova vojska
stigla je prekasno ali uspjeli su Turcima oteti banovo tijelo koje je potom preneseno u Bihać
da bi naposljetku bio pokopan u Vasprimu. Nekoliko sati nakon banove pogibije, papa Lav
X. imenovao ga je kardinalom, ne znajući da je on mrtav.
Car Maksimilijan je 1568. napisao o Berislaviću: „...Slavnom je smrću u ratu nadvisio
neprijatelje i neslavnim učinio Turke protiv kojih je ratovao.“ Zanimljivio je spomenuti da za
vrijeme njegova banovanja Turci nisu osvojili niti jedan dio hrvatskog prostora i da je on
Hrvatskoj pribavio naslov „predziđe kršćanstva“.
U prvoj polovini 20. stoljeća na njegovu rodnu kuću postavljena je memorijalna
ploča. Uklonjena je u proljeće 1941. godine a ponovno vraćena 1970.-tih. Nalazi se na
sjverozapadnom uglu kuće.
Građevinski fakultet 15
Jelena Špika Diplomski rad
3. ZAKONSKI OKVIRI SANACIJE GRAĐEVINA POD ZAŠTITOM SPOMENIČKE BAŠTINE
Sklop je zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-
4313, stoga se na njega odnose sve odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH
(NN 66/99 i dr.). Riješenjem Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH
zaštićen je sklop objekata koje se nalaze na čestici zgrade 662,664 i 665(ZU 601), čestici
zgrade 663 (ZU 1740) i 661 (ZU 2409), tj. novi broj katastraske čestice 4079/1, 4029 i 4030,
sve unutar katastarske općine Trogir. Sklop se ujedno nalazi unutar „A“ zone zaštićene
kulturno-povijesne cjeline Trogira koja je u Registar kulturnih dobara RH upisana pod
brojem Z-3249 i N-5.
Slika:Pozicija sklopa na katastru Franje I. Iz 1830. Godine
UVJETI PLANIRANJA
Identificiraju se sljedeći uvjeti:
- Kulturni kontekst – suvremeni ekonomski i društveni kontekst koji utječe na očuvanje
- Formalni status zaštite – mjere zaštite propisane rješenjem o utvrđivanju sklopa gotičke
kuće bana Berislavića kao nepokretnog dobra i mjere zaštite za kulturno-povijesno cjelinu
Trogira
- prostorno – planska dokumentacija i drugi propisi
VALORIZACIJA POVIJESNOG MJESTA
Definiranje kulturno-povijesnih vrijednosti koje povijesno mjesto čine značajnim kulturnim
dobrom i njegova valorizacija u odnosu na druge slične objekte ili područje grada ključno je
jer određuje smjernice za obnovu, očuvanje i prezentaciju. Svrha je očuvanja kulturne baštine
Građevinski fakultet 16
Jelena Špika Diplomski rad
sačuvati karakteristike i vrijednosti povijesnog mjesta unatoč promjenama. U usporedbi s
obrazloženjem Rješenja Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RHkojim je
gotički sklop bana Berislavića utvrđen kao nepokretno kulturno dobro, konzervatorska
podloga mora mnogo detaljnije definirati značaj povijesnog mjesta (eng. Statement od
Significance), kako bi svim dionicima procesa obnove i očuvanja bilo jasno što se i zašto
nastoji očuvati i na koji način. Osim toga, podlogom se mora vrednovati i relativni značaj
svakog pojedinog dijela sklopa. Kriterij za vrednovanje kulturnih dobara i upute za
definiranje konzervatorskih smjernica za njihovu zaštitu i očuvanje primijenjeni su u ovoj
podlozi prema sljedećim dokumentima:
- ICOMOS-ova povelja o konzervaciji i restauraciji spomenika i lokaliteta (1964.)
- ICOMOS-ovi principi za dokumentiranje spomenika, grupa zgrada i lokaliteta (1996.)
- ICOMOS-ova povelja o kulturnom turizmu, Upravljanje turizmom na mjestima kulturno-
povijesnog značaja (1999.)
- ICOMOS-ova povelja o principima analize, konzervacije i strukturne restoracije
arhitektonskog naslijeđa (2003.)
Građevinski fakultet 17
Jelena Špika Diplomski rad
Tablica: Osobna iskaznica kulturnog dobra,
http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=121840523
Građevinski fakultet 18
ZAŠTIČENO KULTURNO DOBRO
Sklop gotičke kuće bana Berislavića
Oznaka dobra: Z-4313
Pravni status: Zaštičeno kulturno dobro
Vrsta: Nepokretno kulturno dobro –
pojedinačno
Klasifikacija: Profana graditeljska baština
UNESCO zaštita: Ne
Vrijeme nastanka: 15.st.
Smještaj
Adresa: Šubićeva ulica br.1
Mjesto: Trogir
Općina/Grad: Trogir
Županija: Splitsko-dalmatinska
Nadležni konzervatorski odjel
Naziv: Konzervatorski odjel u Trogiru
Adresa: Gradska 41, 21220 Trogir
Telefon: 021/ 884 -839
Email: [email protected]
Opis dobra: Sklop se nalazi u sjeveroistočnom dijelu povijesne jezgre Trogira. Središnji dio sklopa nastao je u drugoj polovici 15. st. predgradnjom romaničkog sklopa, s izrazitim kasnogotičkim obilježljima. Ima L- tlocrt, uski prolaz na južnoj strani na koji se nastavlja malo pravokutno dvorište. Nad prizemljem se dižu dva kata i potkrovlje. Glavno reprezentativno pročelje je ono na zapadnoj strani zgrade, na kojem se ističe grb s ljiljanom. Bifora na drugom katu ima sedlaste lukove između kojih je smješten grb s ukrštenim mačevima. Međukatne konstrukcije izvedene su od drva, a nedavnim su istraživanjem na njima nađeni ostaci oslikanog gotičkog stropa.
Jelena Špika Diplomski rad
4. PRIJEDLOG OBNOVE PALAČE BERISLAVIĆ U TROGIRU
4.1. Opis sklopa
Sklop gotičke kuće bana Berislavića nalazi se u sjevernom dijelu povijesne jezgre
grada Trogira. Prijedlog obnove se odnosi samo na dio gotičkog sklopa označenog kao
katastraska čestica broj 4029 katastarske općine Trogir, odnosno čestici zgrade broj 655 kako
je označena u katastru Franje I. iz 1831. godine. Sklop je trenutno u vlasništvu Ivice Medića
iz Segeta Donjeg.
Slika: Plan grada Trogira s označenim (narančasta boja) položajem palače Berislavić, mjerilo 1:5000,
http://geoportal.dgu.hr/viewer/
Sklop je najvjerojatnije nastao u drugoj polovici 15. st., dogradnjom starije romaničke
kuće, s izrazitim kasnogotičkim obilježljima.. Zgrada je položena u smjeru istok-zapad, s
uskim prolazom na južnoj strani na koji se nastavlja malo pravokutno dvorište, omeđeno s
južne strane zidom susjedne zgrade. Objekt ima stambeno – poslovnu namjenu. Središnji dio
sklopa ima izgled slova L a tlocrtna površina iznoci cca 225 m2. Objekt se sastoji od
prizemlja nad kojim se dižu dva kata i potkrovlje (broj etaža:4). Orijentacija prostora je jug –
zapad.
Građevinski fakultet 19
Jelena Špika Diplomski rad
4.1.1. Postojeća funkcionalna organizacija
4.1.1.1. Prizemlje
Slika: Arhitektonski snimak postojećeg stanja, Tlocrt prizemlja, M 1:100, Izradio: Ivo Vojnović
Prizemlje čini jedna prostorija u koju se pristupa vratima na sjevernom pročelju
građevine. Osim tog ulaza objektu je moguće pristupiti i sa zapadnog pročelja. Tu se nalaze
vrata koja čine ulaz u malo dvorište. Iz dvorišta u prostoriju vode vrata u južnom zidu
prostorije. Na jugoistočnom uglu prostorije nalaze se još jedna zazidana vrata koja su nekoć
vodila u dvorište. Iz prostorije u prizemlju, kao ni iz malog dvorišta s južne strane građevine,
nije u ovom trenutku moguće pristupiti na gornje etaže građevine.
Građevinski fakultet 20
Jelena Špika Diplomski rad
Slika: Ulaz u prizemlje na sjevernom pročelju
Slika: Postojeće stanje prostorije u prizemlju
Građevinski fakultet 21
Jelena Špika Diplomski rad
4.1.1.2. 1. Kat
Slika: Arhitektonski snimak postojećeg stanja, Tlocrt I.kata, M 1:100, Izradio: Ivo Vojnović
Sa sjeverne strane sklopa, s druge strane ulice nalazi se kameno stubište kojim se
može pristupiti u dio sklopa izgrađen iznad ulice (u daljnjem takstu: sjeverni dio sklopa).
Unutar sjevernog dijela sklapa nalazi se strmo drveno stubište koje povezuje sve nivoe ovog
dijela građevine. Na prvom katu nalazi se pregrađen zapadni dio nekadašnjeg „piano nobile“,
iz kojeg se može pristupiti u jednu prostoriju na sjeveru, te u prostoriju južne dogradnje (u
ovom trenutku ne postoji podna konstrukcija 1. kata južne dogradnje). U prostore na 1. katu
moguće je pristupiti jedino spuštajući se s 2. kata drvenim ljestvama kroz otvor u stropnoj
konstrukciji.
Građevinski fakultet 22
Jelena Špika Diplomski rad
Građevinski fakultet 23
Jelena Špika Diplomski rad
4.1.1.3. 2. kat
Slika: Arhitektonski snimak postojećeg stanja, Tlocrt II.kata, M 1:100, Izradio: Ivo Vojnović
Iznad „piano nobile“ nalazi se veći jedinstveni prostor koji se proteže od istočnog do
zapadnog pročelja sklopa. Iz ove prostorije pristupa se u kanatnu dogradnju na sjeverozapadu
te u još dvije prostorije na sjeveru. Iz jedne od ovih prostorija moguće je pristupiti u navedeni
sjeverni dio sklopa, što je danas jedini mogući pristup u gornje etaže zapadnog dijela sklopa.
Građevinski fakultet 24
Jelena Špika Diplomski rad
4.1.1.4. Potkrovlje
Slika: Arhitektonski snimak postojećeg stanja, Tlocrt potkrovlja, M 1:100, Izradio: Ivo Vojnović
Potkrovlje je jedinstven prostor u koji se pristupa drvenim ljestvima s 2. kata kroz
otvor u stropnoj konstrukciji.
Građevinski fakultet 25
Jelena Špika Diplomski rad
4.1.2. Zapadno pročelje
Slika: Arhitektonski snimak postojećeg stanja, Zapadno pročelje, M 1:100, Izradio: Ivo Vojnović
Na sjevernoj strani prizemnog dijela nalazi se pravokutni
prozor s kamenim okvirom. Među nepravilnim redovima grubo
obrađenog kamena ističe se grb s ljljanom koji je vidljivo oštečen
u donjem dijelu.
Slika: Grb s ljiljanom
Slika: Pogled na zapadno pročelje južne dogradnje
Dio zida na južnoj strani u nekom je
periodu bio otvoren da bi naknadno bio
ispunjen, priklesanim kamenom neujednačene
veličine. Ta dogradnja nad prolazom u prizemlju je rastvorena velikim pravokutnim okvirom
vrata a u visini prvog kata pravokutnim prozorom, bez profilacija.
Prvi je kat od prizemlja odvojen vijencem nad kojim se
sa sjeverne strane otvara gotička bifora sa sedlastim lukovima
Građevinski fakultet 26
Jelena Špika Diplomski rad
koji se oslanjaju na kanerane pilastre sa strane i jedan središnji stup s lisnatim kapitelom.
Između lukova smješten je grb s ukrštenim mačevima.
Slika:Bifora zapadnog pročelja
Na južnoj strani nalazi se monofora, čiji se sedlasti luk oslanja na glatke kapitele s
ukrasnim motivom dijamantnih šiljaka u kapitelima.
Na drugom katu zapadnog pročelja su dva veća i dva manja pravokutna prozora
nejednakih veličina. Pravokutni prozor koji se nalazi poviše bifore prvog kata otvoren je na
mjestu ranije monofore. Od monofore je zadržan šiljati luk, ispunjen manjim komadima fino
obrađenog kamena, koji se dobro očitava na fasadi.
Potkrovlje je otvoreno luminarom s dvostrešnim krovom na drvenoj konstrukciji.
Slika: Zapadno pročelje
Građevinski fakultet 27
Jelena Špika Diplomski rad
4.1.3. Sjeverno pročelje
Slika: Arhitektonski snimak postojećeg stanja, Sjeverno pročelje, M 1:100, Izradio: Ivo Vojnović
Odmah na prvi pogled vidljivo je da je čitavo ovo pročelje izvedeno od grublje
obrađenog kamena u odnosu na zapadnu fasadu. Tome je tako zato što je zapadno
pročelje predviđeno da bude reprezentativno pročelje, pa se ostalim pročeljima posvatilo
manje pažnje.
Prizemlje je na sjevernom dijelu sklopa otvoreno širokim pravokutnim portalom,
masivnih dovratnika postavljenih „na ključ“. Na sjeverozapadnom uglu nalazi se ugaoni
stupić.
← Slika:Sjeverno pročelje
→ Slika: Kapitel ugaonog stupića
Građevinski fakultet 28
Jelena Špika Diplomski rad
Isto kao i kod zapadnog pročelja i na sjevernom pročelju, prizemlje je od prvog kata
odijeljeno vijencem. Osim toga i ovdje na prvom katu nalazimo monoforu gotičkih
karakteristika od koje se lijevo, odnosno istočno nalazi grb s dva ukrštena mača. Drugi kat je
od prvog također odvojen vijencem. Ovaj kat je ožbukan i rastvoren malim pravokutnim
prozorom.
Sjeverna fasada dogradnje na čestici 664, otvorena je u prizemnom dijelu
pravokutnim vratima. Na prvom je katu po centralnoj osi smješten pravokutni prozor
jednostavnih kamenih okvira. Na istom katu, desno od pravokutnog prozora, vidljivo je da je
zatvoren stariji manji prozor arhaično konstruiranog okvira. U prostoru između prvog i
drugog kata nalazi se romanički prozor, polukružnog luka, s lijevim doprozornikom reljefno
obrađenim vegetabilnim oblicima koji je također zatvoren. Po istoj onoj centralnoj osi na
drugom katu smješten je pravokutni prozor, koji je nešto uži i viši od onoga na prvom katu
prvoga.
Na drugom katu na sjeverozapadnom uglu palače primjećujemo dograđenu konzolno
istaknutu sobicu koja je oslonjena na masivnu kamenu konzolu.
Slika: Kanatna konstrukcija, pogled sa sjeveroistoka
Građevinski fakultet 29
Jelena Špika Diplomski rad
4.1.4. Južno pročelje
Slika: Arhitektonski snimak postojećeg stanja, Južno pročelje, M 1:100, Izradio: Ivo Vojnović
Južno je pročelje rastvoreno sa dvoja pravokutna vrata na ulaznom dijelu i na
krajnjem sjeveroistočnom dijelu dvorišta. Na prvom katu nalazi se pravokutni prozor s
blagim lučnim rasterećenjem nad natprozornikom izvedenim od opeke.
4.1.5. Istočno pročelje i poprečni presjek
←Slika: Istočno pročelje
→Slika: Arhitektonski snimak postojećeg
stanja, Istočno pročelje, Izradila: Branka
Juras
Građevinski fakultet 30
Jelena Špika Diplomski rad
Slika: Arhitektonski snimak postojećeg stanja, Poprečni presjek, M 1:100, Izradio: Ivo Vojnović
4.1.6. Analiza postojećeg stanja
Prizemlju je moguće pristupiti ulazima na sjevernom i južnom zidu. Još jedan ulaz
koji vodi u malo unutarnje dvorište se nalazi na istočnom kraju južnog zida. Pod interijera
prizemlja je izveden od betona. U istočnom dijelu međukatna konstrukcija je betonska dok je
na južnom izvedena kao drvena konstrukcija s gusto raspoređenim gredama. Uzduž južnog
zida cijele prostorije postavljena je nova drvena nazidnica, oslonjena na izvorne romaničke
kamene konzole. Na zapadnom zidu je pravokutna niša, kojoj na pročelju odgovara ispuna od
grublje obrađenog kamena u odnosu na ostataka pročelja.
Slika:Pogled na istočni zid prizemlja
Slika: Pregrada od opeke negira nekadašnju cjelovitost reprezentativnog salona na prvom katu i naglašava vlasničku podijeljenost sklopa
Građevinski fakultet 31
Jelena Špika Diplomski rad
Prvom bi se katu dogradnje trebalo pristupiti preko vanjskog kamenog stubišta koji se
nalazi sjeverno od ulice, međutim, nije moguće s te strane ući jer je u tom dijelu drugi vlasnik
zidom onemogućio pristup. Salon prvog kata pregrađen je blokovima od opeke do pola.
Drugi kat je u izrazito lošem stanju, ali su sačuvane stare pregrade prostorija, kao i pod na
izvornoj razini. Kao niti na prvom katu, ni ovdje nema kamenih ormara niti kamene plastike
karakteristične za gotičke palače, poput kamina s dekorativnim konzolama ili dekoriranih
kamnih pila. U potkrovlju se nalazila kuhinja, a i danas je ovdje sačuvano ognjište, ali
vjerovatno novijeg datuma, s obzirom na oblikovanje konzola.
Slika:Jugozapadni kut drugog kata, vidljive su Slika: Ostaci kamina i ognjišta u potkrovlju
brojne pukotine na južnom zidu
Građevinski fakultet 32
Jelena Špika Diplomski rad
Krovište je u izrazito lošem stanju, kupe prijete
iskliznućem na javnu površinu, a drveni okviri luminara gotovo
su u potpunosti truli. Malo unutarnje dvorište postalo je
odlagalištem građevinskog materijala.
Slika: Pogled na ulaz s južne strane na mjestu nekadašnjeg stubišta i unutarnje dvorište u drugom planu
Građevinski fakultet 33
Jelena Špika Diplomski rad
4.2. Tehnički opis
Sklop je lociran na uređenom građevinskom zemljištu, u zoni koja predstavlja
područje stambenih i poslovnih građevina u centru Trogira, odnosno u zoni izrazitog
urbaniteta povijesne jezgre. Izrgrađenost se procjenjuje na 100%.
KONSTRUKTIVNI ELEMENTITemelji: Kamen
Nosiva konstrukcija: KamenMeđukatna konstrukcija: Gradna i armirano betonska
Pregradni zidovi: NemaKrov: Višestrešna drvena
Pokrov: Kupa kanalicaLimarija: Kameni oluciPročelje: Kamen
MATERIJALI I OBRADAHidroizolacija: Nije izvedenaObrada zidova: KamenObrada stropa: Nisu obrađeni
Podne obloge: Betonske ploče i gredeProzori: Drveni
Zaštita prozora: NemaVrata: Drvo
Grijanje: NemaKlimatizacija: Nije ugrađena
OSTALO:Vlaga: Nije uočena
Okoliš: FinaliziranSpecifičnosti Mogućnost izmjene namjene
INFRASTRUKTURAInstalacija vode: Priključena
Instalacija odvodnje: PriključenaInstalacija el. Energije: Priključena
Instalacija plina: Ne posjedujeInstalacija telefona: Priključena
Tablica: Iskaz konstrukcije, materijala i infrastrukture
Prilikom arheoloških istraživanja temlji su otkopani s unutarnje strane objekta, te je to
tako i ostalo. Konstrukcija objekta je sastavljena iz sustava kamenih zidova i drvenih
međukatnih konstrukcija s gredama položenim na jednostavne kamene konzole. Te drvene
konstrukcije su u potpunosti neupotrebljive. Krovište je tipa prazno krovište pokriveno
kupom kanalicom. Uslijed oštećenja krovišta došlo je do dugotrajnog izlaganja konstrukcije
atmosferilijama, kojoj je prijeko potrebna temeljita sanacija i velikim dijelom kompletna
rekonstrukcija. Konzolna prostorija na katu prijeti rušenjem jer je došlo do potpune
degradacije drvene građe i dijelova zida. Stubišta su također drvena. Zidovi debljine 60 cm su
izrađeni na tradicionalni način, iz kamenog dvozida a na unutrašnjim zidovima vidljive su
Građevinski fakultet 34
Jelena Špika Diplomski rad
ispune od opeke. Na zidovima se primjećuju pukotine koje su najvećim dijelom posljedica
slijeganja, istina, kroz znatno duže vremensko razdoblje. Ispiranjem zidova kroz pukotine se
stanje iz dana u dan pogoršava. Vanjski dio je izrađen iz bolje obrađenih klesanaca. Manji dio
pročelja je ožbukan (dio koji konzolno strši).
Građevinski fakultet 35
Jelena Špika Diplomski rad
4.3. Plan obnove
Obnova i rekonstrukcija gotičke palače Berislavić trebala bi se odvijati u nekoliko
smjerova. Najvažnije je prići hitnoj sanaciji nosivih dijelova kuće. Prije svega sanaciji
sjevernog i zapadnog pročelja pošto su na tim pročeljima vidljive relativno velike pukotine i
nagnuća na kamenim zidovima. Ni stanje krovnih konstrukcija nije ništa bolje, pa pojedini
dijelovi drvene konstrukcije krova, luminara i samog pokrova prijete padom i urušavanjem.
Uzrok ovim puknućima je u slabom i nejednolikom temeljenju pojedinih dijelova, tako da će
prvi korak biti sanacija temelja a drugi rekonstrukcija međukatnih konstrukcija i krovišta.
Tek kada se izvrše prethodne radnje, moguće je prići sanaciji unutrašnjosti palače (zidovi) i
obnovi kamene plastike na pročeljima. Poseban izazov predstavljati će obnova lisnatih
kapitela gotičke bifore, kao i ostalih dijelova gotičkih prozora i vijenaca. Ovi radovi na
vanjštini trebali bi se upotpuniti i onim u unutrašnjosti palače. Pored obnove drvenih ukrasnih
gotičkih stropova trebalo bi obnoviti i sačuvan prozor bifore.
Vrlo važno će biti na kraju cijeloj palači dati pogodnu i pravu namjenu. Svojom
relativno malom veličinom ona teško može zadovoljiti pretvorbu u mini hotel ili sličan
poslovni objekt koji se u usporedbi s drugim sličnim primjerima logično nameće. Možda je
gornju ideju moguće reducirati na jedan luksuzniji stan odnosno apartman. U svakom slučaju
je važno da palača dobije javni ili polujavni karakter kako bi bila moguća posjeta šire javnosti
jer joj kulturno umjetnička i povijesna vrijednost to traži.
4.3.1. Konzervatorske smjernice u pogledu obnove
Potrebno je provesti statičku sanaciju građevine i popravak krova.
Prilikom cjelovite statičke sanacije građevine i demontiranja međukatnih konstrukcija i krova
potrebno je posebnu pažnju posvetiti pregledu drvene građe, jer se očekuju nalazi elemenata
koji su čini drveni kazetirani strop gotičkog salona kuće, a koji će se rekonstruirati na prvom
katu. Prije rastavljanja grednjaka posebno se čiste prostori na nazidnicama, a između greda
do visine podnih dasaka, te se svi pronađeni elementi čuvaju do pregleda restauratora. Treba
ih pohraniti uredno, prema vrsti (grede s gredama, daske s daskama, letvice s letvicama) i to
na suhom i osvijetljenom mjestu.
Statička sanacija provest će se prema prijedlogu ovlaštenog statičara. Preporuča se
injektiranje zidova.
Građevinski fakultet 36
Jelena Špika Diplomski rad
Vanjski plašt treba očistiti neabrazivnim metodama, najbolje vodom pod pritiskom. Čišćenje
fasade treba izvoditi isključivo neabrazivnim metodama, najbolje vodom pod pritiskom,
četkanjem i pH neutralnim sredstvima. Uklanjanje dotrajalih sljubnica (fuga) izvoditi će se
ručnim alatima uz što manje oštećenja kamenih blokova fasade. Nove fuge izvesti će se u
produženom vapnenom mortu, u boji što sličnijoj boji kamena i to upuštene nekoliko
milimetara u odnosu na plohu kamenih blokova fasade. Završni sloj fuge treba biti hrapav.
Nova žbuka na vanjskom plaštu objekta može se izvesti samo na dimnjaku, ukoliko on bude
predviđen projektom i na konzolnoj dogradnji. Kod žbukanja zida završni sloj izvesti će se
ručnim zaglađivanjem zidarskom žliicom kako bi završni dojam bio u skladu s tradicionalnim
načinom izvedbe žbuke. Žbuka će biti u boji što bližoj boji kamena.
Sva arhitektonska plastika – okviri prozora, grbovi, natpisi i reljefi – očistiti će se laserski.
Devastirane kamena doprozornike gotičke bifore i monofore prvpg kata treba zamijeniti
novima, izvedenim po uzoru na izvorne ali bez utora za drvene zatvore.
Vijenac koji dijeli prvi i drugi kat treba se u potpunosti rekonstruirati, kao i gotička monofora
na drugom katu i to prema obliku monofore prvog kata. Svi kameni okviri prozora 19.
Stoljeća moraju biti obrađeni na martelinu.
Sva vanjska stolarija biti će drvena, obojena u (sivu) bijelu boju. Drveni zatvori (škure)
prozora moraju biti izvedeni od dva reda dasaka, s unutarnje strane horizontalno, a s vanjske
strane vertikalno postavljenih. Moraju biti upuštene unutar kamenog okvira prozora, dakle u
ravnini s plohom zida. Drvena vrata prizemlja i prvog kata mogu se izvesti kao dvokraka
(1:1) ili jednokraka vrata, u dva reda dasaka, s unutarnje strane vertikalno, a s vanjske strane
horizontalno postavljenih. Na gotičke prozore neće se stavljati vanjska stolarija. Prozorska
okna izvest će se od manjih komada stakla spojenih olovnim okvirima.
Krov treba pokriti klasičnom kupom kanalicom u boji starih krovova. Streha mora biti od
kopane kamene ploče, istaka od 15-18 centimetara, ručno obrađenih rubova.
Vanjsko kameno stubište na sjevernoj strani treba sanirati, te po mogućnosti postaviti ogradu
od kovanog željeza. Može se rekonstruirati kameno stubište s južne strane objekta.
Neće se postavljati klima uređaji, satelitske antene i sl. Na vanjski plašt građevine. Za to treba
naći alternativna rješenja. Primjerice, klimatizacijski sustav može se smjestiti u dio
potkrovlja, te se za potrebe vanjske klima jedinice može otvoriti luminar.
Sve podove treba vratiti na izvornu razinu osim ako to nije u skladu s funkcionalnim
povezivanjem pojedinih jedinica unutarnjeg prostora. Interijer u prizemlju treba imati
kameno ili keramičko popločenje, osim ako se jedinstvenim projektom uređenja interijera
Građevinski fakultet 37
Jelena Špika Diplomski rad
prilikom prenamjene ne primjeni neki drugi suvremeni materijal kao element dizajna. Zidovi
se mogu ožbukati ali s grubim završnim slojem.
U salonu prvoga kata treba rekonstruirati drveni kasetirani strop.
Interijer drugog kata, kao i potkrovlje treba izvesti s drvenim podom i finijom žbukom, ali
izvedeno ručnim zaglađivanjem zidarskom žlicom. Mogu se izvesti manje izmjene u
interijeru, pregradama od laganog betona. Međukatna konstrukcija mora biti na izvornoj
visini, te se moraju rekonstruirati sve kamene konzole koje će poslužiti za nošenje nazidnica.
Drvena međukatna konstrukija mora biti izvedena kao spregnuta, a njen podgled od blanjane
daske. Obloga poda može biti drvena. Isto vrijedi i za uređenje potkrovlja. Treba
rekonstruirati kanatnu sobicu na sjevernoj strani objekta.
S grbova treba ukloniti skramu i druga onečišćenja laserskom tehnikom.
4.3.2. Sanacija temelja
Potrebno je izraditi temeljni serklaž, koji će se nalaziti bočno od temelja, s unutarnje
strane objekta, a preostali prostor će se zatrpati kamenim agregatom, uvaljanim u slojevima.
Mjestimično, gdje je to moguće, obavilo bi se i potkopavanje temelja uz izvedbu podbetona.
U ovom trenutku nije vidljivo da li je, i u kolikoj mjeri to potrebno, već će se to utvrditi
početkom radova (iskopom). Ovim postupkom bi se zaustavilo bočno širenje tla i slijeganje
objekta. Nepovoljna je situacija što dio zidova, odnosno temleja, leži na temeljima antičkih
građevina, a dio ne, te je prilikom ovih radova potrebna prisutnost konzervatora. U tom je
pogledu kritičan sjeverni zid, jer pukotine na pročelju, i nagib drvene grede konzolne
prostorije sugeriraju da se ovaj dio značajno slegnuo (cca 6-7 cm) u odnosu na ostale zidove.
Temeljni se serklaž izrađuje iz betona klase C30/37, a armiran je vilicama promjera 8 mm, na
razmaku od 20 cm, i uzdužnim šipkama ±3Ø16. Sva armatura je tipa B 400 B. Temelji će se
po potrebi izvoditi kampadno, osim ako određena dionica nije već u potpunosti otkopana.
Kao pripremu za betoniranje temlejnog serklaža potrebno je u potpunosti očistiti bočno lice
postojećeg kamenog temelja od sve žbuke i prašine ispiranjem vodenim mlazom pod velikim
pritiskom. Ovime će se osigurati bolja prionljivost betona za temlej. Također je prije
betoniranja potrebno injektirati temelje na mjestima gdje se primijećuju pukotine. Injektirati
treba pod malim pritiskom uz kontrolu utroška injekcijske smjese, jer druga strana temelja
nije dostupna pregledu. U slučaju većih gubitaka smjese, u istu dodati pijeska. Ako
injektiranje i pored toga ne uspije, na tom mjestu prekinuti i ponoviti idući dan.
Građevinski fakultet 38
Jelena Špika Diplomski rad
U tako injektranom zidu potrebno je ugraditi čelična sidra promjera 14 mm, dužine min 70
sm + kuka, od čega se 20cm i dio sa kukom sidre u temeljnom serklažu. Bušotinu zapuniti
cementnim mlijekom, zbog čega se ona izvodi pod blagim kutom. Prije ugradnje sidara ista je
potrebno premazati epoksidalnom smolom, kako bi se ova zaštitila od korozije.
4.3.3. Rekonstrukcija međukatnih konstrukcija i krovišta
Rekonstrukcija bi trebala obuhvatiti sve međukatne konstrukcije. Za materijal izrade
se odabire drvo i to ne samo jer tako zadovoljavamo konzervatore. Težina drvene
konstrukcije bitno se ne razlikuje od postojeće tako da ne povećavamo sezmičko opterećenje.
Posebno moramo paziti na pritisak na tlo jer je proces slijeganja temeljnog tla zasigurno
završio pa ne bi smjeli nanositi novu težinu.
Tradicionalni drveni grednik svojim dimenzijama više ne može zadovoljiti suvremena
opterećenja i fizikalne prohtjeve. Pa ako bi primjenili grednik postojećih dimenzija ne bi se
zadovolji suvremeni propisi o opterećenju, progibima, zvuku, požaru i sl. S druge strane,
povećanjem presjeka nosača, gubi se izvorna dimenzija međukatne konstrukcije što opet
uzrokuje probleme jer smanjujemo visinu kata, a plafoni bi prekrili nadvoje prozora. Stoga je
u najbolje primjeniti spregnutu drvenu konstrukciju drvene grede i tanke monolitizirajuća
ploča od lakoagregatnog betona. Sredstva za sprezanje su čelični moždanici postavljeni u
prethodno izbušene rupe koje su cik-cak raspoređene u odnosu na os grede te se zalijevaju
epoksidalnom smolom.
Monolitna ploča ima višestruku ulogu:
- povećanje nosivosti što uzrokuje i smanjenje progiba
- poprečno povezivanje inače nepovezanih susjednih drvenih greda i osiguranje
njihovog zajedničkog rada
- poboljšanje fizikalnih svojstava, naročito zvučne izolacije
- povećanje globalne seizmičke krutosti jer se pravilnije distributira seizmička sila
(serklaži u rubu ploče i gusto sidrenje)
- vođenje instalacija manjeg profila
Ploča se izvodi iz lakoagregatnog betona, prostorne težine 14 kN/m3, poznatog pod nazivom
MEPS-14. Beton je projektiran tako da ima približno isti modul elastičnosti kao i drvo. Osim
armaturne mreže Q 283, sam se beton mikroarmira dodavanjem polipropilenskih vlakana.
Ova vlakna daju izuzetnu žilavost betonu, približavaju ga svojstvima drva, a u kontaktu s
Građevinski fakultet 39
Jelena Špika Diplomski rad
čeličnim trnovima povećavaju značajno sposobnost pruzimanja glavnih vlačnih napona.
Drvena oplata mora biti izrađena od glodanih dasaka sa rubovima za pero i utor. Daske
moraju biti što je moguće veće širine, ali raznolike.
Ploča se sidri po cijelom obodu sidrima u kamene zidove. Sidra rebraste armature, promjera
se polažu u bušotine u zidu, izvedene u kosom položaju u odnosu na ploču. Time se
osigurava bolja popunjenost rupe cementnim mlijekom, u koje se nabija sidro. Sve ove radnje
se izvode na ranije injektiranim zidovima. Slobodni kraj sidra se savija i sidri u ploči. Uz sam
rub, do zida, a preko sidara, postavljaju se sakriveni serklaži u ploči, kojima je svrha
omogućiti bolji prijenos sila duž zida, bez razdvajanja bilo zida, bilo same ploče.
Kao podloga monolitizirajućoj ploči se postavlja daščana oplata sa blanjanom donjom
stranom i spojevima na pero i utor. Protiv procurivanja cementnog mlijeka se postavlja
plastična folija.
Krovište je klasično, tipa prazno krovište, sastavljeno iz rogova presjeka 12/14 cm koji se
upiru u nadzidnice presjeka 14/12 cm, nadzidnice su usidrene u a.b. serklaže ili (samo u
konzolnoj prostoriji) zarezivanjem u drveni grednik. Kod betoniranja serklaža treba o ovome
voditi računa da ne bi došlo do visinskih razlika u nadzidnicama.
Svi drveni elementi se zaštićuju fungicidno – insekticidnim premazima u dva navrata – prije i
po ugradbi. Posljednji sloj je premaz transparentne prozupožarne boje F30, a u slučaju
potrebe za vidljivim gredama i lazurni premaz u tonu prema izboru konzervatora.
4.3.4. Zidovi
Sanacija zidova, odnosno poboljšanje njihovih mehaničkih karakteristika obaviti će se jednim
mogućim ( i primjerenim) postupkom, a to je injektiranje zidova. Uvođenjem vertikalnih i
horizontalnih serklaža u stare zidove, posebno ako se radi u objektima koji su spomenici
kulture, odavno je napušteno, a i dvojbena je njihova svrha. Naime, u slučaju pojave
horizontalnog opterećenja (potres, vjetar), kod niskih objekata (odnos visine i širine zida
h<2b), dominantan je posmik, te je od daleko veće važnosti povećati mehaničke
karakteristike po cijelom volumenu zida, a posebno u najslabijem njegovom dijelu – prostoru
između dva kamena lica, popunjenom manjim komadima kamena i lošijim vezivom.
Injektiranje zidova potrebno je obaviti prije ostalih radova. Injektira se pod malim pritiskom
(do 1,5 bara).
Građevinski fakultet 40
Jelena Špika Diplomski rad
Prilikom postavljanja nove međukatne konstrukcije potrebno je zatvorti odgovarajućim
kamenim klesancima sve neodgovarajuće rupe i otvoriti nove. Ova mjesta potrebno je
lokalno opet injektirati, ali pod većim tlakom nego prije.
Pri vrhu se izvode horizontalni i kosi a.b. serklaži koji su sakriveni priklesanim prednjim
kamenim licem zida. Njihova funkcija je preuzimanje potiska krovne konstrukcije i znatno
povećanje seizmičke otpornosti. Osim toga, u jednom od ovih serklaža se sidri i drvena
konstrukcija konzolne prostorije.
4.3.5. Rekonstrukcija konzolnog dijela građevine
Rekonstrukciji ovog dijela palače treba pristupiti s oprezom i dosljednim pridržavanjem
redoslijeda radova. Osnovni cilj rekonstrukcije je, pored zamjene dotrajalih dijelova,
rasterećenje postojeće kamene konzole, na način da se konstrukcijom unutar konzolnog zida
prihvati sva težina krovišta i međukatnih konstrukcija. Konzola će nositi samo parapetni
kameni zid s prozorskim kamenim okvirom. Navedena konstrukcija je u stvari jednostrano
razupiralo čiji se kosnik oslanja na novougrađenu kamenu konzolu, a gornji dio, vlaćno
opterećen, se preko limene ploče sidri u a.b. horizontalnom serklažu. U gornjem dijelu nosi
drvenu gredu složenu iz dva presjeka 14/20 (nosi krov i pripadajuću međukatnu konstrukciju
potkrovlja, a u donjem dijelu je ovješena jedna greda 14/20 cm.
Postojeće grede, sada vidljive ne pročelju više neće imati nosivu funkciju, kako bi se,u
slučaju oštećenja uslijed izlaganja atmosferilijama, moglo lako zamijeniti. Gornja greda je
paralelna sa nosivom dvostrukom gredom i nalazi se izvan ravnine zida. Donja greda je
vidljiva, ali kako je na orginalnoj konstrukciji i ona virila izvan ravnine zida, to će s vanjske
strane pribiti daska presjeka 5/20 cm. S gornje strane će biti zaštićena malim okapnikom.
U cilju pravilnog funkcioniranja konstrukcije je potreno prethodno osigurati potpornu skelu
koja će bez deformiranja nositi dio katova i polovicu krovišta, i horizontalnoi krovni serklaž
pripremljen za betoniranje.
Zidovi konzolne prostorije se popunjavaju drvenim podkonstrukcijama presjeka 5/8 na
razmaku od 50 cm i ispunom od mineralne vune, sve obostrano obloženo parnom branom.
Završni sloj je dvoslojna vapnena žbuka preko krute aluminijske mreže. Na spoju sa
kamenim parapetnim zidom, gdje se očekuje „rad“ konstrukcije uslijed dilatiranja podova i
zida, s vanjske strane žbuku dodatno armirati plastičnom mrežicom ostavljajući zonu žbuke
širine 15 cm nevezanu sa podlogom.
Beton – za predmetnu konstrukciju beton se proizvodi kao projektirani beton (beton sa
specificiranim tehničkim svojstvima)
Građevinski fakultet 41
Jelena Špika Diplomski rad
Razred
izloženosti
Razred tlačne
čvrstoće
Minimalni zaštitni sloj
armature
Temeljna konstrukcija XC2 C30/3740 mm
(dodati podložni beton)
Ploče na tlu XC2 C30/37 40 mm
Zidovi u tlu (hidroizolirani i
toplinski zaštićeni)XC3 C30/37 35 mm
Vanjske AB konstrukcije
(toplinski i hidro izolirane)XC3 C30/37 35 mm
Vanjske AB konstrukcije
(neizolirane)XC4 C30/37 40 mm
Unutrašnje AB konstrukcije XC1 C25/30 20 mm
Tablica: Razred izloženosti
Razred
izloženosti
Maksimalni v/c
omjer
Minimalni razred
čvrstoće
Minimalna količina
cementa (kg/m3)
XC1 0,65 C25/30 260
XC2 0,60 C30/37 280
XC3 0,55 C30/37 280
XC4 0,50 C30/37 300
Tablica: Sastav i svojstva betona za razrede izloženosti
Stvarna količina cementa utvrditi će se ispitivanjem da se zadovolji zahtjev čvrstoće, zahtjev
trajnosti i zahtjev obradivosti prema normi HRN EN 206-1.
Tip konstrukcija Transportna sredstva Konzistencija – slijeganje (mm)
Armirani temelji, zidovi,
ploče i stupoviPumpa, posuda na kranu 60-120
Jako armirani presjeci
stupova i gredaPumpa, posuda na kranu 80-160
Kolničke ploče,
industrijski podoviTrake, kamioni 10-50
Građevinski fakultet 42
Jelena Špika Diplomski rad
Tablica: Preporuke za odabir konzistencije slijeganjem prema vrsti konstrukcijskog elementa – zahtjev
obradivosti
Cement za beton – Za predmetnu konstrukciju treba koristiti cement opće namjene oznaka
CEM I ili CEM II ako ima odgovarajući razred tlačne čvrstoće.
Agregat za beton – Ovim projektom predviđeno je da se upotrebljava drobljeni agregat s
gustoćom zrna većom od 2000 kg/m3 dobiven preradom prirodnih materijala (kamena) u
pogonima za proizvodnju agregata. Odabire se maksimalna nazivna veličina zrna agregata od
Dmax=32 mm.
Voda za beton – Ovim projektom betonske konstrukcije predviđa se da se za proizvodnju
betona koristi voda za piće.
Armaturni čelik – Ovim projektom predviđa se upotreba rebrastog i mrežastog čelika oznake
B500B (fyk=500 N/mm2, ftk=1,08fyk).
Ovim projektom se ne predviđa zaštita betonske konstrukcije ili njezinih dijelova
proizvodima i sustavima. Kako se ne radi o agresivnoj okolini dovoljna zaštita betonske
konstrukcije jesu završne obloge podova, zidova i stropova kao i pročelja i krovova.
Održavanje konstrukcije građevine
- Redoviti pregledi predmetne građevine u svrhu održavanja betonske konstrukcije za
predmetnu građevinu provoditi najmanje svakih 10 godina (zgrade javne i stambene
namjene)
- Izvanredne preglede građevine provoditi nakon nekog izvanrednog događaja (ekstremne
vremenske neprilike, potres, požar, eksplozije i sl.) ili prema zahtjevu inspekcije.
Osim ovih pregleda preporučuje se da korisnici i suvlasnici građevine vrše godišnje preglede
i ukoliko primjete neku nepravilnost na konstrukciji zatraže redoviti ili izvanredni pregled i
prije roka predviđenog ovim projektom.
Način obavljanja pregleda uključuje:
- vizualni pregled, u kojeg je uključeno utvrđivanje položaja i veličine napuklina i pukotina te
drugih oštečenja bitnih za očuvanje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine,
- utvrđivanja stanja zaštitnog sloja armature, za betonske konstrukcije u umjereno ili jako
agresivnom okolišu,
- utvrđivanje veličine progiba glavnih nosivih elemenata betonske konstrukcije za slučaj
osnovnog djelovanja, ako se na temelju vizualnog pregleda sumnja u ispunjavanje bitnog
zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.
Građevinski fakultet 43
Jelena Špika Diplomski rad
Nakon obavljenih pregleda konstrukcije potrebno je izraditi dokumentaciju o stanju
konstrukcije nakon pregleda sa potrebnim mjerama i radovima na saniranju i održavanju
betonske konstrukcije dužan je trajno čuvati vlasnik građevine. Osim toga vlasnik je dužan
postupiti prema potrebnim zahtjevima i mjerama iz dokumentacije o stanju konstrukcije te
izvesti neophodne radove održavanja, obnove i izmjene uređaja i dijelova te radove popravka,
ojačanja i rekonstrukcije. Sve radove pregleda i izvedbe radova na konstrukciji potrebno je
provjeriti za to ovlaštenim osobama.
4.4. Opis planiranog zahvata
Ideja je da se ovaj dio povijesnog sklopa palače „Berislavić“ pretvori u luksuzan
rezidencijalni objekt. Planirano je da se dio prizemlja koristi kao poslovni prostor, pri čemu
ćemu treba težiti osmišljavanju sadržaja koji će imati izrazitije kulturno obilježje. Na taj
način ćemo zadovoljiti i konzervatore. Predviđenom rekonstrukcijom zadržavamo postojeće
vanjske gabarite građevine a nastojimo revitalizirati objekt te očuvati i vratiti mu kulturnu,
povijesnu i arhitektonsku vrijednost. Predviđeni zahvati se odnose na dio sklopa koji je
smješten na česticama zgrade 662, 664 i 665 k.o. Trogir. U daljnjem tekstu opisati će se
planirana nova organizacija objekta po etažama.
4.4.1. Prizemlje
Zatvorena prostorija u prizemlju postati će
poslovni prostor s odvojenim ulazom u sjevernom
pročelju. Dok će se istočni dio prostorije iskoristiti za
smještanje wellnessa za potrebe rezidencijalnog dijela.
Taj dio imati će zaseban pristup iz dvorišta (u ovom
trenutku zazidana vrata). Glavni ulaz u stambeni dio
biti će kroz dvorište u južnom dijelu građevine.
Planirano je da se dvorištu pristupa kroz postojeća
vrata na zapadnom pročelju južne dogradnje
građevine. Tako će ova vrata predstavljati granicu
između javnog prostora ulice i privatnog
rezidencijalnog prostora. Dvorište je koncipirano kao
intiman, hortikularno oplemenjen prostor, i koristiti će
se kao dio stambenog prostora, odnosno kao privatan prostor za boravak na otvorenom. Kao
Građevinski fakultet 44
Jelena Špika Diplomski rad
podna obloga zamišljena je kombinacija cotto i kamenog popločanja. U sjevernom dijelu
dvorišta smješteno je novo stubište kojim je omogućen funkcionalan pristup stambenim
etažama na katovima. U oblikovnom smislu, zamišljeno je moderno, lagano čelično stubište,
koje neće svojom masom vizualano opteretiti prostor ionako malog dvorišta, a koje će s
druge strane svojim montažnim karakterom respektirati postojeću arhitekturu. Ograda donjeg
kraka stubišta biti će prozračna, a parapet gornjeg podesta pun, kao diskretna asocijacija na
tradicionalne balature.
Slika: Ulaz u unutarnje dvorište (prolazak ispod južne dogradnje)
4.4.2. 1. Kat
Novim stubištem iz dvorišta pristupiti će se na 1. kat kroz novootvorena vrata u
istočnom zidu postojeće južne dogradnje sklopa. Prostor južne dogradnje na 1. katu koristiti
će se kao ulazni pretprostor salona. U sam salon ulazi se kroz izvorni portal u južnom
pročelju palače.
Slika: Ulazni portal u južnom zidu na 1. katu koji će se koristiti za ulaz u salon
Najkvalitetniji prostor u sklopu palače, dio nekadašnjeg „piano nobile“ na prvom katu
namijenjen je za salon. Na ovaj način će se već na prvi dojam posjetitelju prezentirati
najatraktivniji dio palače s restauriranim gotičkim biforama, monoforama, što je i rješenje
najbliže izvornom karakteru prostora.
Građevinski fakultet 45
Jelena Špika Diplomski rad
Slika: Pogled na zapadni zid salona na 1. Katu
Oštećena kamena plastika kapitela i doprozornika gotičkih prozora biti će vraćena u
prvobitno stanje, a u prozore će se vratiti autentično ostakljenje kružnim staklima međusobno
povezanim olovnim trakama. Ostaci drvenog stubišta koji djelomično zatvaraju monoforu u
jugozapadnom uglu salona biti će uklonjeni. Nedostajući djelovi drvene stropne konstrukcije
će se rekonstruirati.Sjeverni zid salona, u ovom trenutku izveden od pregradne blok opeke
biti će prežbukan i, kao najmanje atraktivan dio salona, iskorišten za smještanje zidne
biblioteke, komode i sl. Garnitura za sjedenje biti će smještena centralno u prostoru, čime je
omogućen cjeloviti doživljaj prostora. Obzirom da je u datim prostornim okvirima potrebno
riješiti i vertikalnu komunikaciju s 2. Katom i potkrovljem, a kako se u prostor „piano nobile“
ne bi dodatno interveniralo, projektirano je novo unutarnje stubište smješteno u izdvojenoj
prostoriji sa sjeverne strane salona. Stubište je pozicionirano u daljem, sjeverozapadnom
dijelu prostora, tako da smjerom penjanja, otvaranjem vizura, i bez prekida kontinuiteta
kretanja kroz prostor vodi posjetitelja na gornje katove. Po pitanju arhitektonskog
oblikovanja i primjenjenih materijala, korištene su iste smjernice kao kod vanjskog stubišta.
Stubište će biti čelične konstrukcije, diskretno i nenametljivo oblikovano, ali intima
unutarnjeg prostora i zaštićenost od klimatskih utjecaja ovdje opravdava upotrebu drvenih
gazišta. Gornji krak stubišta (od 2. kata do potkrovlja) biti će izveden s prozračnom čeličnom
ogradom. U sjevernom pročelju na 1. Katu projektom je predviđeno zatvaranje prozora
Građevinski fakultet 46
Jelena Špika Diplomski rad
otvorenog u 19. Stoljeću i otvaranje zazidanog romaničkog pravokutnog otvora, koji je
tlocrtno i visinski potpuno kompatibilan stubištu.
Slika: Segment sjevernog pročelja na 1. Katu
4.4.3. 2. Kat
Na 2. Kat pristupa se novim unutarnjim stubištem iz 1. Kata. Prostorija pri vrhu stubišta, u
sjeveroistočnom dijelu prostora, biti će namijenjena za blagovanje. Ovakvo pozicioniranje
neposredno uz stubište predstavlja za korisnike najlogičniju vezu između blagovanja i salona,
kao reprezentativnih prostora za dnevni boravak korisnika. Za potrebe pristupanja podestu,
potrebno je otvoriti vrata u postojećem zidu između blagovanja i stubišta, što predstavlja
opravdan kompromis, obzirom na postignut kvalitetno povezan prostor.
Slika: Novo unutarnje stubište, ulaz u blagovanje na 2. Katu
Građevinski fakultet 47
Jelena Špika Diplomski rad
Osim toga, postojeći otvor u sjevernom zidu prostora blagovanja omogućuje vezu
reprezentativnog dijela palače s prostorijama za osoblje koji će zajedno s kuhinjom, biti
smješteni u sjevernom sklopu objekta. Sve etaže sjevernog sklopa međusobno su povezane
internim stubištem, a pristupa im se na razini 1. Kata postojećim kamenim subištem sa
sjeverne strane ulice. U prostoru blagovanja predviđen je i kamin, na poziciji bliskoj izvornoj
(nije sačuvan). U sjevernom pročelju na 2. Katu projektom je također predviđeno zatvaranje
prozora otvorenog u 19. Stoljeću i otvaranje zazidanog romaničkog otvora s lučnim
nadvojem, koji je tlocrtno i visinski potpuno kompatibilan stubištu.
Slika: Segment sjevernog pročelja na 2. Katu
U južnom dijelu prostora 2. Kata biti će dvije spavaće sobe. U pretrostor soba ulazi se kroz
postojeći otvor u zidu. Obje sobe imaju svoju kupaonicu. U istočnoj sobi nalazi se postojeći
prozor koji gleda na otvorenu terasu u istočnom pročelju. Zapadna soba koristiti će kanatnu
dogradnju u sjeverozapadnom uglu građevine. U zapadnom pročelju, na mjestu postojećeg
prozora, ponovno će biti ugrađena izvorna gotička monofora. Monofora će biti ostakljena
kružnim staklima međusobno povezanim olovnim trakama.
Građevinski fakultet 48
Jelena Špika Diplomski rad
Slika: Zapadno pročelje, rekonstruirana monofora i vijenac na 2. Katu i kameni kapiteli i doprozornici bifore na
1. Katu
U južnom dijeluza zapadnog pročelja biti će ponovno otvoren mali zazidani prostor, koji će
se nalaziti u kupaonici zapadne sobe. Pri tome će se zatvoriti prozori zapadnog pročelja
otvoreni u 19. Stoljeću.
Slika: Zapadno pročelje, rekonstruirani vijenac na 2. Katu i otvoren izvorni prozor
4.4.4. Potkrovlje
Građevinski fakultet 49
Jelena Špika Diplomski rad
Potkrovlju se pristupa novim unutarnjim stubištem, a u njemu je smještena spavaća soba s
pripadajućom kupaonicom. Zadržana su 2 postojeća luminara u južnoj i zapadnoj krovnoj
plohi, s kvalitetnim vizurama na starugradsku jezgu. Sukladno konzervatorskom elaboratu, za
potrebe smještanja klima uređaja, kao i za osiguranje stajaće visine pri penjanju stubištem, u
sjevernoj krovnoj plohi predviđeno je otvaranje novog luminara koji bi bio istovjetan
luminaru u južnoj krovnoj plohi.
KONSTRUKCIJA I ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE
KONSTRUKCIJA
Potrebno je provesti statičku sanaciju građevine i popravak krova. Prilikom cjelovite statičke
sanacije građevine i demontiranja međukatnih konstrukcija i krova posebna pažnja biti će
posvećena pregledu drvene građe, jer se očekuju nalazi elemenata koji su činili slikani drveni
kazetirani strop gotičkog salona kuće, a koji će se rekonstruirati na prvom katu. Prije
rastavljanja grednjaka posebno se čiste prostori na nazidnivama, a između greda do visine
podnih dasaka, te svi pronađeni elementi čuvaju do pregleda restauratora.Statička sanacija
provesti će se prema prijedlogu ovlaštenog statičara. Zbog delikatnog stanja u kojem se
objekt nalazi, predviđa se uz potrebnu suglasnost statičara, zadržavanje postojećih
armiranobetonskih konstrukcija i zidane pregradnje na 1. Katu, pri čemu će se kroz
oblikovanje interijera nastojati da agresivna pojavnost ove neprimjerene konstrukcije bude
svedena na minimum.
INTERIJER
Projektom je predviđeno zadržavanje podova na približno istoj razini, što je uvjetovano
izvedbom spregnute tlačne ploče iznad drvene konstrukcije u svrhu statičke sanacije
građevine. Gotovi podovi unutarnjih prostora biti će međusobno visinski usklađeni. Pod u
prizemlju imati će kameno ili keramičko cotto popločenje, uz moguću kombinaciju
suvremenih materijala (brušeni ili lijevani pod). Pod na 1. Katu imati će podne drvene obloge
8rustičnija izvedba podaščanja, četkana, uljena) ili eventualno keramičko (cotto) popločenje.
Podne obloge 2. Kata i potkrovlja će biti drvene. Izvorni zidovi interijera biti će ožbukani
grubim završnim slojem, ručno obrađeni žlicom, pri čemu mogu ostati vidljivi dijelovi
postojeće interesantne kamene plastike, konzola, reljefa i sl. u zidovima. Novo izvedeni
pregradni zidovi u prostoru biti će od pjenobetona, glatko žbukani a vrata u sklopu tih zidova
diskretno, minimalistički oblikovana, čime će biti akcentiran karakter pregradnje. U salonu 1.
Kata te u prostorijama 2. Kata na pozicijama gdje su se izvorno nalazili, biti će rekonstruirani
izvorni drveni kasetirani stropovi. Pri rekonstrukciji kasetiranih stropova biti će u najvećoj
Građevinski fakultet 50
Jelena Špika Diplomski rad
mogućoj mjeri sačuvana izvorna drvena građa. Konstrukcija krovišta biti će od nove drvene
građe. U slojevima krova, između drvenih nosača biti će ugrađena termoizolacija. Drveni
nosači biti će u interijeru izvedeni kao vidljivi, a međuprostor nosača s izolacijom upušten,
obložen gipskartonskim pločama i bojan. Luminari će biti izvedeni tradicionalnom metodom,
zidani iznad krovnih nosača, s prednje strane s kamenim doprozornicima, a bočne strane biti
će žbukane.
PROČELJE
Pročelje će se temeljito očistiti isključivo neabrazivnim metodama, najbolje vodom pod
pritiskom, četkanjem i pH neutralnim sredstvima. Uklanjanje dotrajalih sljubnica (fuga)
izvoditi će se ručnim alatima uz što manje oštećenja kamenih blokova fasade. Nove fuge će
se u produženom vapnenom mortu, u boji što sličnijoj boji kamena i to upuštene nekolik
milimetara u odnosu na plohu kamenih blokova fasade. Završni sloj fuge treba biti hrapav.
Žbuka na vanjskom plaštu objekta predviđena je samo na dimnjaku, na konzolnoj dogradnji
na 2. Katu, te eventualno na užnoj dogradnji kako bi se vizuualno akcentirao gotički volumen
sklopa. Kod žbukanja zida završni sloj izvesti će se ručnim zaglađivanjem zidarskom žlicom
kako bi završni dojam bio u skladu s tradicionalnim načinom izvedbe žbuke. Žbuka će biti u
boji što bližoj boji kamena. Sva arhitektonska plastika (okviri prozora, grbovi, natpisi i
reljefi) očistiti će se laserski. Dekorativno akmeni doprozornici gotičke bifore i monofore
prvog kata će se restaurirati ili zamijeniti novima, izvedenim po uzoru na izvorne, ali bez
utora za drvene zatvore. Vijenac zapadnog pročelja na prvom i drugom katu će se u
potpunosti rekonstruirati po uzoru na sačuvane segmente, kao i gotička monofora na drugom
katu i to prema obliku monofore prvog kata. Kameni okviri prozora 19. Stoljeća 8južna
dogradnja, sjeverni dio sklopa) biti će obrađeni na martelinu. Dio zida u prizemlju na
zapadnom pročelju, u kojem je nepravilno zazidan otvor, potrebno je ukloniti i ponovno
zazidati, ali tako da intervencija formatom i obradom kamena i izvedbom fuge u konačnici
bude neuočljiva na pročelju. Sva vanjska stolarija biti će drvena, obojena svijetlosivo. Drveni
zatvori (škure) prozora sjevernog sklopa i južne dogradnje biti će izvedeni od dva reda
dasaka, s unutarnje strane horizontalno, a s vanjske vertikalno postavljenih. Škure će biti
upuštene unutar kamenog okvira prozora, dakle u zatvorenom položaju u ravnini s plohom
zida. Drvena ulazna vrata poslovnog prostora i ulaza u dvorište biti će dvokrilna (omjer krila
1:1), u dva reda dasaka, s unutarnje strane vertikalno, a s vanjske strane horizontalno
postavljenih. Na romaničke i gotičke prozore neće se stavljati vanjska stolarija, nego će
Građevinski fakultet 51
Jelena Špika Diplomski rad
iznutra biti postavljeno diskretno ostakljenje. Prozorska okna gotičkih otvora izvesti će se po
uzoru na izvorna, od manjih kružnih komada stakla spojenih olovnim okvirima.
POKROV
Krov će biti pokriven klasičnom kupom kanalicom u boji starih krovova. Streha će biti
izvedena od kopane kamene ploče, istaka 15-18 centimetara, ručno obrađenih rubova.
Vanjsko kameno stubište za pristup sjevernom sklopu će se sanirati, te po mogućnosti
postaviti ograda od kovanog željeza.
INSTALACIJE
Objekt će biti priključen na gradski vodovod i kanalizaciju prema uvjetima distributera.
Objekt će biti priključen na instalacije jake struje, telefona i interneta prema uvjetima
distributera. Objekt će biti klimatiziran, a u svim prostorijama sanitarija bez prirodnog
osvjetljenja biti će izvedena mehanička ventilacija. Predviđeno je diskretno postavljanje
instalacija grijanja i hlađenja u interijeru i eksterijeru. Neće se postavljati klima uređaji,
satelitske antene i sl. na vanjski plašt građevine. Klimatizacijski sustav smjestiti će se u dio
potkrovlja, a za potrebe smještanja vanjskih jedinica sukladno konzervatorskim smjernicama
predviđeno je otvaranja luminara u sjevernom pročelju.
Građevinski fakultet 52
Jelena Špika Diplomski rad
Slika: Tlocrt postojećeg stanja 1.kata, MJ 1:100
Slika: Tlocrt rekonstrukcije 1. Kata, MJ 1:100
Građevinski fakultet 53
Jelena Špika Diplomski rad
Slika: Tlocrt postojećeg stanja 2.kata, MJ 1:100
Slika: Tlocrt rekonstrukcije 2. Kata, MJ 1:100
Građevinski fakultet 54
Jelena Špika Diplomski rad
Slika: Tlocrt postojećeg stanja krovišta, MJ 1:100
Slika: Tlocrt rekonstrukcije krovišta, MJ 1:100
Građevinski fakultet 55
Jelena Špika Diplomski rad
Slika: Tlocrt postojećeg stanja prizemlja, MJ 1:100
Slika: Tlocrt rekonstrukcije prizemlja, MJ 1:100
Građevinski fakultet 56
Jelena Špika Diplomski rad
Slika: Tlocrt postojećeg stanja krovnih ploha, MJ 1:100
Slika: Tlocrt rekonstrukcije krovnih ploha, MJ 1:100
Građevinski fakultet 57
Jelena Špika Diplomski rad
Slika: Tlocrt postojećeg zapadnog pročelja, MJ 1:100
Slika: Tlocrt rekonstrukcije zapadnog pročelja, MJ 1:100
Građevinski fakultet 58
Jelena Špika Diplomski rad
Slika: Tlocrt postojećeg sjevernog pročelja, MJ 1:100
Slika: Tlocrt rekonstrukcije sjevernog pročelja, MJ 1:100
Građevinski fakultet 59
Jelena Špika Diplomski rad
Slika: Tlocrt postojećeg južnog pročelja (presjek kroz dvor), MJ 1:100
Slika: Tlocrt rekonstrukcije južnog pročelja(presjek kroz dvor), MJ 1:100
Građevinski fakultet 60
Jelena Špika Diplomski rad
4.5. Iskaz površina
NAMJENA PROSTORA
POVRŠINA (m2) KOEFICIJENT (%)
REDUCIRANO (m2)
PRIZEMLJE- Natkriveni ulazni prostor u dvorište
6,20 75 4,65
- Dvorište i vanjsko stubište
12,70 25 3,18
- Poslovni prostor 20,00 100 20,00- Wellness 23,50 100 23,50
UKUPNO PRIZEMLJE 51,331. KAT
- Ulazni prostor 6,20 100 6,20- Salon 26,30 100 26,30- Stubište 11,10 100 11,10- Wc 1,70 100 1,70
UKUPNO 1. KAT 45,302. KAT
- Stubište i pretprostor soba
13,50 100 13,50
- Blagavaonica 17,00 100 17,00- Soba 1 26,50 100 26,50- Soba 2 19,90 100 19,90
UKUPNO 2. KAT 76,90POTKROVLJE
- Soba 3(visina>1,20 m)
34,20 100 34,20
UKUPNO POTKROVLJE 34,20UKUPNO NETTO KORISNA POVRŠINA 207,73
Tablica: Izračun netto korisne površine
Građevinski fakultet 61
Jelena Špika Diplomski rad
NAMJENA PROSTORA
POVRŠINA (m2) KOEFICIJENT (%)
REDUCIRANO (m2)
PRIZEMLJE- Natkriveni ulazni prostor u dvorište
6,20 75 4,65
- Dvorište i vanjsko stubište
12,70 25 3,18
- Poslovni prostor i wellness
55,00 100 55,00
UKUPNO PRIZEMLJE 62,831. KAT
- Zatvoreni dio 56,30 100 56,30UKUPNO 1. KAT 56,302. KAT
- Zatvoreni dio 101,20 100 101,20UKUPNO 2. KAT 101,20POTKROVLJE
- Zatvoreni dio 34,20 100 34,20UKUPNO POTKROVLJE 34,20UKUPNO BRUTTO POVRŠINA 254,53
Tablica: Izračun brutto površine
NAMJENA PROSTORA
BRUTTO POVRŠINA (m2)
VISINA (m) VOLUMEN (m3)
PRIZEMLJE 62,83 2,90 182,211. KAT 56,30 3,25 182,982. KAT 101,20 3,25 328,90POTKROVLJE 34,20 2,50 85,50UKUPNO VOLUMEN 779,59
Tablica: Izračun volumena
4.6. Troškovnik
1. RUŠENJE I DEMONTAŽAPoz. Opis radova Jed. Mjere Količina Jed. Cijena Ukupna cijena
1.1. Demontaža posto m2 83.20 150.00 kn 12,480.00 kn1.2. Rušenje drvenih m2 177.80 140.00 kn 24,892.00 kn1.3. Rušenje pregrad m2 47.10 130.00 kn 6,123.00 kn1.4. Skidanje unutar m2 507.90 110.00 kn 55,869.00 kn
Ukupno: 99,364.00 kn
Građevinski fakultet 62
Jelena Špika Diplomski rad
2. ZIDARSKI I BETONSKI RADOVIPoz. Opis radova Jed. Mjere Količina Jed. Cijena Ukupna cijena
2.1. m2 200.80 65.00 kn 13,052.00 kn2.2. Ručno vađenje f m2 164.60 80.00 kn 13,168.00 kn2.3. Štemanje šlica paušal 1.00 5,000.00 kn 5,000.00 kn2.4. Otvaranje novog kom 1.00 4,500.00 kn 4,500.00 kn2.5. Vađenje postoje kom 6.00 1,200.00 kn 7,200.00 kn2.6. Zidarska obrada 41.10 280.00 kn 11,508.00 kn2.7. Izrada namaza u m2 26.80 550.00 kn 14,740.00 kn2.8. Zidarska obrada 9.20 750.00 kn 6,900.00 kn2.9. Zazidavanje poj kom 20.00 250.00 kn 5,000.00 kn
2.10. Dobava i klesan 8.00 1,200.00 kn 9,600.00 kn2.11. Fugiranje fasadn m2 164.60 250.00 kn 41,150.00 kn2.12. Injektiranje zi 8.00 650.00 kn 5,200.00 kn2.13. Injektiranje zi m2 507.90 170.00 kn 86,343.00 kn2.14. Betoniranje spr m2 179.10 450.00 kn 80,595.00 kn2.15. Bušenje rupa u kom 250.00 60.00 kn 15,000.00 kn2.16. Ugradba sidara kom 250.00 120.00 kn 30,000.00 kn2.17. Rekonstrukcija kom 1.00 5,000.00 kn 5,000.00 kn2.18. Ugradnja dimnja kom 1.00 6,000.00 kn 6,000.00 kn2.19. Izrada estriha. m2 179.10 150.00 kn 26,865.00 kn2.20. Izrada sloja ce m2 61.40 130.00 kn 7,982.00 kn2.21. Montaža gipskar m2 6.70 450.00 kn 3,015.00 kn2.22. Montaža vodootp m2 6.70 600.00 kn 4,020.00 kn2.23. Unutarnje grubo m2 507.90 160.00 kn 81,264.00 kn2.24. Dobava, sječen kg 520.80 15.00 kn 7,812.00 kn2.25. Dobava, sječenj kg 211.60 15.00 kn 3,174.00 kn
Postavljanje i skidanje fasadne skele.
mˈ
mˈ
mˈ
mˈ
Usluga građevinskog nadzora 48000 – bez poreza
Građevinski fakultet 63
Jelena Špika Diplomski rad
4.7. Procjena tržišne vrijednosti nekretnine
U ovom dijelu ćemo se pozabaviti procjenom tržišne vrijednosti ove nekretnine
(čestice 662,664,665). Pri tom će se koristi slijedeći propisi i izvori podataka:
Uputstvo o načinu utvrđivanja građevinske vrijednosti (NN br. 52/84)
HRN U.C2.100. standard za obračunavanje površina zgrada
Bilten Standardna kalkulacija radova u visokogradnji Instituta građevinarstva
Hrvatske
Odluka o vrijednosti etalonskog stana po m2 (NN br.183/03)
Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine (NN br.23/00)
Podatak gradskih službi o utvrđivanju početne cijene građevinskog zemljišta i
komunalnog doprinosa
Naravno sve u skladu sa važećim propisima i normativima:
- Zakon o građenju
- Zakon o prostornom uređenju
- Zakon o vlasništvu i dr. stvarnim pravima
- Zakon o obaveznim odnosima
- Zakon o komunalnom doprinosu
Da bi mogli pristupiti samom izračunu tržišne vrijednosti nekretnine prethodno je
potrebno odrediti status nekretnine.
4.7.1. Zemljišno-knjižno stanje i legalitet
Zemljišno-knjižni izvadak je izdan od strane Općinskog suda u Trogiru dana
11.04.2013. g. (nalazi se u prilozima). U tom izvadku u „A“ popisnom listu zk.ul.601,
poduložak 1, upisana je č.zgr.662-zgrada, 664-zgrada, 665-zgrada dok je u „B“ popisnom
listu (vlastovnici) pravo vlasništva uknjiženo na ime: Medić Ivica, Hrvatskih žrtava 360,
Seget Donji i to za pet prostorija u prizemlju, pet prostorija na prvom katu, te prostorije na
drugom i trećem katu zgrade izgrađene na čestici zgrada 662,664,665. U „C“ popisnom listu
(teretni list) nema tereta ali su upisane plombe. Predmetna građevina je izgrađena prije
15.02.1958. godine, te se smatra legalnom.
Sada možemo pristupiti samoj procjeni nekretnine, na čiju će vrijednost utjecati
slijedeći faktori (procjena građevinske vrijednosti):
Građevinski fakultet 64
Jelena Špika Diplomski rad
- Vrijednost zemljišta
- Priključci i doprinosi
- Vrijednost poslovnog prostora
4.7.2. Zemljište
Cijena za 1 m2 zemljišta iznosi 20% prosječne tržišne vrijednosti nove nekretnine na
toj lokaciji uz umanjenje troškova komunalnog i vodnog doprinosa, a površina zemljišta je
obračunata prema bruto površini nekretnine. U ovom slučaju površina iznosi 254,53 m2
(podatak iz tablice)
Vrsta troška Površina zemljišta (m2) Cijena zemljišta (kn/m2) Ukupno (kn)
Građevinsko zemljište
254,53 6 000,00 1 527 180,00
Tablica: Cijena građevinskog zemljišta
Iz gornje tablice proizlazi da vrijednost građevinskog zemljišta iznosi 1 527 180,00 kn.
4.7.3. Priključci
Izračun komunalnih doprinosa za građevinsku parcelu određen je Odlukom o
komunalnom doprinosu za grad Trogir, te za navedenu zonu iznosi 120 kn/m3 dok je vodni
doprinos određen prema Uredbi o visini vodnog doprinosa (NN. 78/10 i NN.151/13) te za
poslovnu građevinu u zoni B iznosi13,40 kn/m3. Pošto postoji stari priključak za struju
određeno je da se jednokratno mora platiti 20 000,00 kn za cijeli objekat kako bi se
prilagodilo trenutnoj opskrbnoj mreži.
Vrsta troška BV m3 Cijena kn/m3 Ukupno kn
Komunalni doprinos
779,59 120,00 93 550,80
Vodni doprinos 779,59 13,40 10 446,51
Priključci jednokratno 20 000,00
Ukupno 123 997,30
Građevinski fakultet 65
Jelena Špika Diplomski rad
Tablica: Cijena priključaka i doprinosa
Iz gornje tablice proizlazi da je za priključke i doprinose potrebno izdvojiti 123 997,30 kn.
4.7.4. Vrijednosti poslovnog prostora
Kako bi saznali vrijednost poslovnog prostora moramo odrediti sadašnju građevinsku
vrijednost (Sg) koja se izračunava kao razlika između nove građevinske vrijednosti (NG) i
umanjenja zbog starosti i trošnosti objekta (U). Tj.(Sg=Ng – U).
Nova građevinska vrijednost (Ng) se izračunava kao produkt neto korisne površine (NKP) i
jedinične cijene ekvivalentnog objekta. Jedinična cijena poslovnog prostora dobivena je
prema podacima većih građevinskih poduzeća u RH, prema podacima Biltena Standardna
kalkulacija radova IGH za tipske objekte u RH na prosječnoj lokaciji i prema tržišnim
cijenama ekvivalentnih objekata na predmetnoj lokaciji s uključenim troškovima komunalija
Jedinična cijena izgradnje novog ekvivalentnog objekta iznosi 1000 €/m2≈7655,184 kn/m2.
Neto korisna površina (NKP)
Jedinična cijena izgradnje (kn/m2)
Izgrađenost (Fi)Nova građevinska
vrijednost (kn)
207,73 7655,15 1 1 590 205,10
Tablica: Nova građevinska vrijednost
Umanjenje vrijednosti nekretnine (U) zbog starosti i trošnosti dobiva se kao zbroj
umanjenja vrijednosti konstrukcije, ugrađenih materijala i opreme, tj. umanjenja zbog starosti
i trošnosti nosive konstrukcije, završnih radova, obrtničkih radova i instalacija u određenom
postotku učešća. Umanjenje zbog starosti i trošnosti konstrukcije je funkcija prosječnog
vremena trajanja konstrukcije (N), starosti konstrukcije (n) i postotka učešća prema izrazu:
U = 0,80x n/Nx(N+n)/(2xN)
UMANJENJE KONSTRUKCIJE ZBOG STAROSTI I FIZIČKE ISTROŠENOSTI
Starost objekta u godinama (n) 93
Vijek trajanja objekta u godinama (N) 160
Faktor umanjenja (U)36
Tablica: Faktor umanjenja konstrukcije
Građevinski fakultet 66
Jelena Špika Diplomski rad
Sada možemo pristupiti izračunu sadašnje građevinske vrijednosti.
VRSTA RADOVA
Nova građevinska vrijednost Ng
UmanjenjeSadašnja
građevinska vrijednost Sg
% kn/m2 % kn/m2 kn/m2
Konstrukcija
45 3.444,82 36 1.240,13 2.204,69
Obrtnički radovi
15 1.148,27 50 574,14 574,14
Završni radovi
25 1.913,79 50 956,89 956,89
Instalacije 15 1.148,27 100 1.148,27 0
100 7.655,15 3.919,43 3.735,72
Tablica: Jedinična sadašnja građevinska vrijednost
Kada imamo jediničnu sadašnju građevinsku vrijednost koja iznosi 3.735,72 kn/m2
može jednostavnim postupkom dobiti sadašnja građevinsku vrijednost za cijeli objekt.
Neto korisna površina (NKP)
Sadašnja cijena (kn/m2)
Izgrađenost (Fi)Sadašnja
građevinska vrijednost (Sg)
207,73 3.735,72 1,00 776.021,11
Tablica: Sadašnja građevinska vrijednost
Sadašnja građevinska vrijednost iznosi 776.021,11 kn. Uz taj podatak potrebni su nam
i faktori koji određuju tržišnu vrijednost nekretnine kako bi mogli točno odrediti tržišnu
vrijednost nekretnine.
Građevinski fakultet 67
Jelena Špika Diplomski rad
Fl - faktor lokacije (0,50-1,50)- ovisi o području, makro i mikro lokaciji, položaju u prostoru, infrastrukturi, broju stambenih jedinica i dr.
Fkp - faktor korisne površine (0,80-1,20)- ovisi o korisnoj površini nekretnine.
Fp - faktor za poslovne objekte (0,50-5,00)- ovisi o vrsti djelatnosti i opremljenosti za obavljanje tog posla.
Fkv - faktor kvalitete (1,00-5,00) -o visi o opremljenosti objekta u odnosu na tipski, prosječni građevinski objekt izveden od izvođača u društvenom sektoru RH, te kvaliteti ugrađenih materijala i opremi.
Fu - faktor usklađenosti (0,00-1,00) - ovisi o usklađenosti, odnosno odstupanae od građevinske dozvole, prostornog plana i urbanističkih uvjeta, upisa u katastar i zemljišnu knjigu, posjedovanje uporabne dozvole, mogućnost ili nemogućnost legalizacije građevine
Fi - faktor izgađenosti (0,10-1,00)- ovisi o izgrađenosti objekta u odnosu na tipski, prosječni građevinski objekt izveden od izvođača u društvenom sektoru RH
Fpp - faktor ponude i potražnje (0,20-2,00)- ovisi o trenutnoj ponudi i potražnji na tržištu
Tablica: Faktori o kojima ovisi tržišna vrijednost nekretnine
DANAŠNJA TRŽIŠNA VRIJEDNOST (St)Sg Fl Fkp Fp Fkv Fu Fi Fpp St776.021,11 1,40 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,80 1955.573,10
Tablica: Tržišna vrijednost nekretnine
Iz gornje tablice vidljivo je da sadašnja vrijednost nekretnine iznosi 1 955.573,10 kn.
Građevinski fakultet 68
Jelena Špika Diplomski rad
5. ZAKLJUČAK
Zaključna razmatranja ovog rda namijenjena su isključivo invetitoru kao poticaj za planiranje
budućeg upravljanja kućom bana Berislavića.U idealnim uvjetima, gotička kuća zadržala bi u
potpunosti svoj stambeni karakter i ne bi dobila komercijalnu funkciju. Međutim, upravo
zbog značajnih finacijskih ulaganja u obnovu, realno je predvidjeti njenu prenamjenu u
turističke svrhe iako kuća ima izraziti potencijal za formiranje muzejske djelatnosti.
Upravljanje gotičkim sklopom kuće Berislavić mora biti usmjereno prvenstveno na održivo
očuvanje njenih najznačajnijih kulturno-povijesnih karakteristika. Uzimjući u obzir potrebe
suvremenog života i troškove restauracije, pa potom i uređenja, a na kraju i održavanja
objekta, može se smatrati nužnim privođenje nekoj ekonomskoj svrsi. U tom smislu, biti će
nužna prenamjena objekta na način da njegovo održavanje postane isplativo. Gotički sklop
može zadržati stambenu funkciju, te može postati kuća za odmor visoke kategorije. Pritom će
zadržati podjelu na prizemlje gospodarske namjene i ostatak kuće stambene namjene,
pogotovo zato što to omogućavaju posebni ulazi na kat, ali će prizemlje biti u službi ostatka
kuće, primjerice kao blagavaonica ili recepcija. S takvim bi rješenjem kuća nad prizemljem
funkcionirala kao stambena cjelina, što je, s obzirom na sačuvanost drvene građe gotičkog
oslikanog sklopa, najbolje rješenje, jer konzervatorske smjernice uvjetuju rekonstrukciju tog
stropa u salonuprvog kata.
Povijesno, međutim, objekt je u interijeru više puta bio pregrađivan, te je u njemu bilo
nekoliko stambenih jedinica, stoga se ne kosi s pravilima struke dioba tog prostora u nekoliko
manjih smještajnih jedinica u svrhu iznajmljivanja. O ba slučaja, objekt ima mogućnost
zadovoljiti za turističku kategoriju Hotel baština. U takvim bi okolnostima prizemlje moglo
služiti kao recepcija, ili blagovaonica i sl.
U slučaju da se kuća s prizemljem na poveže u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, ostaje
pitanje namjene prizemnog dijela. Zbog izrazito visoke memorijalne vrijednosti objekta, treba
osobito obratiti pozornost ovome pitanju, kako ne bi došlo do degradacije memorijalne
vrijednosti. Stogarješenaj poputi kafića, konobe i slično treba u načelu izbjegavati, a težiti
osmišljavanju sadržaja koji će imati izrazitije kulturno obilježje.
U procesu planiranja buduće namjene osobito je važno izraditi dobar plan djelovanja. Taj
plan treba sadržavati sljedeće:
- jasno definirane ciljeve,
Građevinski fakultet 69
Jelena Špika Diplomski rad
- identificirati prilike i prepreke na koje možemo naići,
- strategiju djelovanja,
- prioritete,
- definirane resurse, ljudske i ekonomske koji će pomoći u ostvarenju cilja,
- definiranu participaciju drugih zainteresiranih strana,
- financiranje,
- vremenske okvire djelovanja.
Treba razmotriti sljedeća moguća ograničenja:
- razinu financiranja, kreditiranja, obveze plaćanja, cijenu izrade dokumentacije,
- ograničenja nametnuta konzervatosrskim smjernicama,
- vrijeme koje se ima na raspolaganju za provedbu projketa,
- vremenske prilike, gradske odluke o zabrani radova i sl.
Treba razmotriti sljedeće moguće prednosti:
- dostupnost savjetodavnih tijela i stručnjaka (konzervatorska služba, muzejski djelatnici i sl.)
- zainteresiranost i potpora civilnog sektora (udruge)
- europska, državna i regionalna financijska potpora za projekte obnove, itd.
Važno je razraditi mrežu kontakata, pojedinaca, institucija i ustanova koje bi mogle
articipirati u projektu obnove i pomoći ga svojim djelovanjem. Povezati se s ljudima koji su
proveli slične projekte radi razmjene iskustava i upoznavanja s dobrim primjerima.
Financiranje:
Projekt obnove gotičkog skloa bana Berislavića moguće je financirati putem ntječaja
Ministarstva kulture za programe zaštite nepokretnih dobara. Ministarstva Turizma,
kreditnim linijama HBOR-a. Posebno treba pratiti natječaje Upravnog odjela za turizam
Splitsko-Dalmatinske županije. Treba razmotriti donacije tvrtki i velikih organizacija,
filantropske donacije fundcija i korporacija koje se bave zaštitom kulturne baštine, pa tako i
grupa i klubova poput Lions, Rotary i sl. Treba kontinuirano putem interneta pratiti otvaranje
raznih natječaja i imati spreman projekt koji uvijek mora sadržavati sljedeće elemente: Naziv
projekta, mjesto/lokaciju, dokumente o vlasništvu, potvrdu o statusu kulturnog dobra,
valorizaciju dobra, cilj projekta (što se želi postići), aktivnosti koje će se provesti, osobe koje
će sudjelovati u projektu i njihove kvalifikacije, te dobro razrađen proračun.
Građevinski fakultet 70
Jelena Špika Diplomski rad
U promišljanju uređenja interijera treba se savjetovati sa stručnjacima te obići dobre primjera
uređenja povijesnih građevina poput hotela Vaestibul Palace u Splitu, Lešić Dimitri u
Korčuli, dvorac Marchi na Šolti.
Bez obzira na buduću namjenu objekta, važno je što hitnije izraditi plan djelovanja, prikupiti
svu relevantu dokumentaciju te redovito pratiti otvaanje natječaja i javnih poziva za
(su)financiranje projekata u zaštiti kulturne baštine, projekata u kulturi i turizmu.
Građevinski fakultet 71
Jelena Špika Diplomski rad
6. LITERATURA
1. Beniovsky, Irena: Privatni prostori grada Trogira u kasnom srednjem vijeku u: Radovi
Zavoda za hrvatsku povijest, vol29, 1996, 53-67
2. Konzervatorska podloga za obnovu kuće Berislavić, Konzervatorski zavod Dalmacije,
Split, rujan 2001., izradio: Ivo Vojnović
3. Konzervatorska podloga za obnovu dijels dklops gotičke kuće bsns Berislavića, Split,
ožujak 2013., izradio: Branka Juras
4. Zaninović, Joško: Kako je biskup, ban i vranski prior Petar Berislavić pribavio
Hrvatskoj naslov „predziđe kršćanstva“
Građevinski fakultet 72
Jelena Špika Diplomski rad
Građevinski fakultet 73
Jelena Špika Diplomski rad
Građevinski fakultet 74
Jelena Špika Diplomski rad
Građevinski fakultet 75