prijedlog unapređenja prometa Cesta - prijedlog unapređenja... · Nova cesta je važna gradska prometnica koja povezuje Zapadni kolodvor , preko Trešnjevačkog trga, sa Zagrebačkom

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB listopad 2010.

prijedlog unapređenja prometa



Izradili: Jasmina Sirovec,dipl.ing.arh Jasmina Nađ,dipl.ing.agr. Dubravko Širola,mag.ing.prom.

Ravnatelj: Ivica Fanjek,dipl.ing.arh.



S A D R Ž A J :

a. Postojeće stanje: - promet - hortikultura

b. Prijedlog unapređenja:

- promet - hortikultura

c. ZAKLJUČAK



a. Postojeće stanje: PROMET Nova cesta je važna gradska prometnica koja povezuje Zapadni kolodvor , preko Trešnjevačkog trga, sa Zagrebačkom avenijom. Predmet ovog prijedloga je sagledavanje mogućnosti unapređenja stanja u prostoru užeg i šireg prostora Trešnjevačkog trga s akcentom na promet i hortikulturu. Pri tome se razmišljalo o prostoru Zapadnog kolodvora i integraciji prostora četiri gradska trga ( Trga dr.Franje Tuđmana, Trga Francuske republike, Trga Krešimira Ćosića i Trešnjevačkog trga ), te o Novoj Cesti kao glavnom sublimirajućem prostorno-prometnom nositelju i pješačko-biciklističkoj zoni od Ilice do Trešnjevačkog trga.

Povijesno gledajući u drugoj polovici 19. stoljeća nastaju prve jezgre neplanski građenih naselja siromašnih gradskih slojeva u zoni Trešnjevačkog trga. Začetak ideje središnjeg gradskog trga možemo pratiti od Druge regulatorne osnove grada Zagreba od kada se na tom prostoru planira trg kao ljevkasto proširenje Tratinske ceste. Postepenom izgradnjom Tratinske i Ozaljske, te Nove ceste i Trakošćanske, te parcijalnim regulatornim osnovama za područje između samoborske pruge na sjeveru i Tratinske ulice na jugu, postepeno se definira središnji prostor. U širem urbanom okruženju prostor je od velikog značaja kao centralni prostor ovog dijela grada Zagreba. Prostor omeđen Novom cestom, Krapinskom i Ozaljskom cestom, unutar kojeg su smješteni objekti i prostori različite namjene, predstavlja središnji prostor - jezgru stare Trešnjavke. Iako ljevkasti prostor na kojem se križaju sve glavne ulice Trešnjavke i sadržajno predstavlja središte, kvaliteta gradnje i postojećih programa nije adekvatna kvaliteti i poziciji prostora u gradu.

Na tom dijelu Trešnjavke očituju se urbane strukture:

- spontana, povijesna, neplanska, nastala na vlasničkoj parcelaciji u razdoblju oko 1920. - Škola na Novoj cesti /Grgić i drug / - Gradsko dječje sklonište u Trakošćanskoj /I. Zemljak/ - Crkva Sv. Josip /M. Haberle/ - Početkom šezdesetih montažna robna kuća - Planska izgradnja višestambenih zgrada u Novoj cesti šezdesetih godina - Stambeno poslovna zgrada koja svojom formom prema sjeveru tvori poluotvoreno dvorište izgrađena devedesetih godina - Novija izgradnja, uglavnom interpolacije

Zona obuhvata vidljiva je iz slijedećih ortofoto snimaka i analiza prometnih koridora:



- MAGAZINSKA – KRANJČEVIĆEVA:



- KRANJČEVIĆEVA – TREŠNJEVAČKI TRG:



- TREŠNJEVAČKI TRG – ZAGREBAČKA AVENIJA:



Fotodokumentacija u nastavku ilustrira postojeće stanje prometnica:

1. Pogled na Novu Cestu u zoni Doma sportova 2. Pogled na raskrižje Nove Ceste i Žajine ulice

3. Pogled Novu Cestu iza raskrižja Nove Ceste i Žajine ulice 4. Pogled Novu Cestu prije raskrižja sa kružnim tokom prometa



5. Pogled Novu Cestu iza raskrižja sa kružnim tokom prometa 6. Pogled Novu Cestu iza raskrižja sa Rihtmanove ulice

7. Pogled Novu Cestu prije raskrižja sa Tratinskom ulicom 8. Pogled Novu Cestu iza raskrižja sa Tratinskom ulicom



9. Pogled južni dio Trešnjevačkog trga 10. Pogled na sjeverni dio Trešnjevačkog trga

11. Pogled na raskrižje Vukovarske i Nove Cestu 12. Pogled na Srebreničku ulicu – ulaz u buduću podzemnu garažu



13. Pogled na Dobojsku ulicu 14. Pogled na Ulicu Dužice u zoni priključka na Zagrebačku aveniju

15. Pogled na servisni kolnik Zagrebačke avenije i mjesto 16. Pogled na servisni kolnik Zagrebačke avenije između budućeg priključka Nove Ceste i postojećeg priključka Ulice Dužice budućeg priključka – proboja Nove Ceste na njega



17. Pogled na raskrižje Nove Ceste i Vukovarske (2) 18. Pogled na Novu Cestu nakon raskrižja Nove Ceste i Vukovarske,

a gledano prema Zagrebačkoj aveniji

19. Pogled na danas zapušten prostor u trokutu Trešnjevaćki 20. Pogled na Gagarinov put koji spaja Novu Cestu i Savsku ulicu „plac“-Vukovarska-Nova Cesta



21. Pogled na Novu Cestu nakon Gagarinovog puta 22. Pogled na prostor planiranog spoja Nove Ceste i Srebreničke

23. Pogled na Novu Cestu nakon planiranog raskrižja sa kružnim 24. Pogled na prostor planiranog raskrižja sa kružnim tokom prometa tokom prometa, a prema Zagrebačkoj aveniji



HORTIKULTURA

Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba iz 1971. planirano je povezivanje planine Medvednice sa zelenim prostorima uz rijeku Savu postojećim i planiranim zelenim površinama, povezanim u obliku 5 prstenova. Zeleni prstenovi su se širili od centra prema rubnim dijelovima Grada, a svaki je imao neki zaseban značaj. Dok su prva dva obuhvaćala središnji i najstariji dio Grada, i povezivala zaštićene parkovne površine, u ostala tri prstena su ulazile zelene površine raznih namjena ( zaštitno zelenilo, športsko- rekreativni prostori, poljoprivredne površine...). GUP-ovima koji su uslijedili i planiranjem, prstenovi su izgubili na cjelovitosti, ali sama ideja je još zanimljiva i izvediva. Prema ideji zelenih prstenova, Nova cesta je bila dio 3.prstena. Postojeće i planirane površine su bile uglavnom športsko-rekreativnog karaktera i zelene javne površine.

GUP, 1971., Dio Nove ceste

Nova cesta je hortikulturno zapostavljena, i orijentirana je na cestovni promet, što je rezultiralo manjim pješačkim i biciklističkim prometom.



Nova Cesta predstavlja važnu prometnicu, poveznicu Zapadnog kolodvora sa Donjim Gradom, Novim Zagrebom, i kao takvu ju ne bi trebalo hortikulturno zapustiti. Na važnosti doprinosi i blizina važnih športskih objekata ( Dom sportova, košarkaška dvorana ''Dražen Petrović'', nogometni stadion NK Zagreb). Ozelenjavanjem Nove ceste, oformio bi se zaštitni zeleni pojas, uljepšao estetski dojam same ulice, što bi utjecalo na njeno veće korištenje kao pješačke i biciklističke zone. Povezivala bi parkove na Trgu dr.Franje Tuđmana i Trgu Francuske Republike sa Trešnjevačkim trgom. Takva povezanost čini temelj ideje zelenih prstenova. Zelenilo ima višestruki značaj u urbanim sredinama, osim dekorativne uloge,čini prostor ugodnijim za boravak, a značajna je njegova ekološka uloga. Utječe na snižavanje temperature zraka zahvaljujući procesu transpiracije, kojim se voda u obliku vodene pare oslobađa iz listova i povećava vlažnost u zraku. Zrak struji od hladnijih mjesta prema toplijim, čini prostor ugodnijim, posebno u ljetnim mjesecima. Lišće na svojoj površini apsorbiraju prašinu, dim, čađu. Te se čestice lijepe na površinu lista, radi toga ih više apsorbiraju one biljne vrste koje imaju hrapavu ili ljepljivu lisnu površinu. Osim što biljke upijaju plinove i prašinu,znatno smanjuju i buku, neka istraživanja pokazuju, čak do 50%. Vrste biljaka sa širokim listovima bolje upijaju zvukove.



Parkiralište Doma sportova,je odvojeno od Nove ceste travnatom površinom, koja se redovito održava košnjom. Na tom dijelu Nove ceste se nalazi autobusno stajalište, bez nadstrešnice.

početak Nove ceste, od Magazinske ulaz na parkiralište Doma sportova Od postojećih vrsta, najviše je bjelogorice, na sjevernom dijelu Nove ceste (između Magazinske i Žajine),manji park sa dječjim igralištem koje bi trebalo preurediti između Kučerine i Pasarićeve, prije križanja sa Tratinskom (uz školu), te prema Trešnjevačkom trgu. Na križanju Nove ceste, Kranjčevićeve i Adžijine, na sredini kružnog toka nalazi se manji cvjetnjak. Preporuka bi bila urediti taj dio u športskom stilu, s obzirom da križanje povezuje ulice u kojima se nalaze važni sportski objekti. Od biljnih vrsta zasađeni su uglavnom javor mliječ(Acer platanoides), crvenolisna šljiva (Prunus cerasifera), breza (Betula alba), bagrem (Robinia pseudoacacia) , trešnja (Prunus avium), divlji kesten (Aesculus hippocastanum).



između Magazinske i Žajine



između Kučerine i Pasarićeve

kružni tok – križanje Nova cesta- Adžijina- Kranjčevićeva



između Rihtmanove i Tratinske

križanje sa Tratinskom, prema sjeveru zelenilo prema Trešnjevačkom trgu



Na Trešnjevačkom trgu se nalazi park, sa uređenim klupicama i dječjim igralištem, okružen živom ogradom.Prema GUP-u, taj dio se nalazi u Z1 namjeni, tj, javni park.

Trešnjevački trg

park na Trešnjevačkom trrgu



Mjestimično su na Novoj cesti posađena stabla kao soliteri.

Nova cesta Na dijelu Nove ceste između Tratinske ulice i Ulice grada Vukovara, nalazi se benzinska postaja, uz sam park na Trešnjevačkom trgu, od kojeg ju odvaja travnata površina i živa ograda.



b. Prijedlog unapređenja:

Prostor Trešnjevačkog trga bitna je točka na mreži gradske prometne infrastrukture, a kvalitetno prometno rješenje područja preduvjet je prometnog funkcioniranja užeg i šireg gradskog prostora.

GUP-om i dosadašnjim planskim radovima bila je predviđena tramvajska pruga – produžetak Vukovarske-Savske ulice do Tratinske-Trešnjevačkog trga, te uvođenje nove autobusne ( tramvajske ) linije, tj. veze sa Zapadnim kolodvorom preko Nove ceste. U gravitacijskoj zoni od 400 m. postoji dostupan javni gradski prijevoz i ne postoji potreba za dogradnjom istog, a u slučaju realizacije planiranog, prometni se problemi na raskrižjima multipliciraju, a pogotovo na Tešnjevačkom trgu i na trasi planirane tramvajske pruge Vukovarskom avenijom, te čini prometno stanje nerješivim bez rješenja prometa u više razina.

Ovom prijedlogom se umjesto naprijed navedenih planiranih skupih investicija pokušalo predložiti rješenje koje će unaprijediti stanje u prometnom sustavu, te humanizirati stanje u prostoru za duže razdoblje. Rješenjem je naglašeno unapređenje pješačkog i biciklističkog prometa uz Novu Cestu izgradnjom-dogradnjom potrebnih staza, te izgradnjom zelenih razdjeljnih pojasa sa i bez drvoreda s ciljem formiranja šetnice sjever-jug u funkciji integracije Zapadnog kolodvora i prostora četiri trga ( Trga dr.Franje Tuđmana, Trga Francuske republike, Trga Krešimira Ćosića i Trešnjevačkog trga ).

Danas prisutno „sivilo“ Nove Ceste dodatno je opterećeno kolnim prometom u mirovanju, tj. parkiranim osobnim vozilima ( II parkirna zona ) na postojećim pločnicima, a čime se na štetu pješačkog i biciklističkog prometa pogoduje osobnim vozilima i dehumanizaciji prostora. Predlaže se rješenje kojim se izgradnjom podzemnih garaža u zoni Doma športova, južnog i sjevernog dijela Trešnjevačkog trga, vozila sa pločnika smještaju u za to planirane podzemne garaže, a rasterećeni prometni profili prometnica prepušta pješacima, biciklistima i zelenim površinama, te povećava sigurnost odvijanja prometa u zoni trgova i javnih-društvenih sadržaja. Planirane podzemne garaže smještene su sukladno procjenjenom gravitacijskom području, sadržajima i s ciljem osiguranja pristupa garažama po slijedećem pravilu: „ osigurati dolazak vozila iz svih smjerova na jednostavan način najkraćim putovanjem, te osigurati mogućnost povratka u sve željene smjerove najkraćim putovanjem bez nepotrebnog kruženja i dodatnog nepotrebnog opterećenja prometnica“.

Prijedlogom se nastojalo formirati jedinstven prostor Trešnjevačkog trga sa parkom u središtu kružne organizacije prometa sa bitno smanjenim točkama kolizije prema trenutnom stanju u prometu ( ponovljen motiv Trga žrtava fašizma uz dopunu: deniveliran pješački i biciklistički promet, te osiguran pristup osoba sa smanjenom pokretljivošću središnjim i rubnim prostorima trga bez dodira sa kolnim prometom ). Također se nastojalo osloboditi danas devastiran prometom i neprimjernim sadržajima prostor (trokut) omeđen Vukovarskom, Novom Cestom i Zvorničkom ulicom, a kako bi se predmetno moglo neopterećeno prepustiti budućem urbanističko-arhitektonskom rješenju u funkciji unapređenja stanja u prostoru. Paralelno naprijed rečenom je na prostoru



Tržnice omogućeno povezivanje različitih programa – javna garaža, trgovine, ugostiteljstvo, zabave i rekreacije, kulture i drugih javnih gradskih sadržaja. Ozelenjavanjem Nove ceste, oformio bi se zaštitni zeleni pojas, uljepšao estetski dojam same ulice, što bi utjecalo na njeno veće korištenje kao pješačke i biciklističke zone. Povezivala bi parkove na Trgu dr.Franje Tuđmana i Trgu Francuske Republike sa Trešnjevačkim trgom. Takva povezanost čini temelj ideje zelenih prstenova. Zelenilo ima višestruki značaj u urbanim sredinama, osim dekorativne uloge,čini prostor ugodnijim za boravak, a značajna je njegova ekološka uloga. Utječe na snižavanje temperature zraka zahvaljujući procesu transpiracije, kojim se voda u obliku vodene pare oslobađa iz listova i povećava vlažnost u zraku. Zrak struji od hladnijih mjesta prema toplijim, čini prostor ugodnijim, posebno u ljetnim mjesecima. Lišće na svojoj površini apsorbiraju prašinu, dim, čađu. Te se čestice lijepe na površinu lista, radi toga ih više apsorbiraju one biljne vrste koje imaju hrapavu ili ljepljivu lisnu površinu. Osim što biljke upijaju plinove i prašinu,znatno smanjuju i buku, neka istraživanja pokazuju, čak do 50%. Vrste biljaka sa širokim listovima bolje upijaju zvukove U nastavku su grafički prijedlozi unapređenja:



- MAGAZINSKA – KRANJČEVIĆEVA:





- KRANJČEVIĆEVA – TREŠNJEVAČKI TRG:







- TREŠNJEVAČKI TRG – ZAGREBAČKA AVENIJA:











Mogući odabir biljnih vrsta:

Pojasevi zelenila uz cestu uređuju se na način da se osigura potrebna preglednost na križanjima.Prema nekim podacima, udaljenost stabla od križanja mora biti bar 12 m. Razmak između stabala 6 m, a udaljenost između svjetiljki javne rasvjete i stabla 8m.

Jedna od mjera za odabir biljnih vrsta su njihove morfološke karakteristike, kao što su veličina, oblik, habitus, tekstura, boja. Vrste se odabiru i prema njihovoj otpornosti na gradske uvjete, na bolesti i štetnike, estetskom potencijalu. S obzirom na značajan porast alergija na pelud, jedan od uvjeta prilikom odabira biljnih vrsta je i njihovo alergijsko djelovanje.



CRVENOLISNA ŠLJIVA- PRUNUS CERASIFERA Drvo visine do 8 m, ovalne krošnje širine 4-6m. Ima dubok i razvijen korijen. Listovi su tamnocrveni cijele sezone, a cvjetovi su ružičasti. Dekorativni, tamnocrveni plodovi, jestivi, opadaju po zrenju. Biljka je skromnih zahtjeva,otporna na sušu i niske temperature,dobro podnosi dim, prašinu i zagađen zrak. Dobro podnosi orezivanje. Ima široka primjena kod krajobraznog oblikovanja zelenih površina.Sadi se kao soliter na travnjaku, posađen ispred viših, tamnozelenih stabala, u drvoredima.

drvored sa crvenolisnim šljivama na Horvaćanskoj



JAVOR MLIJEČ- ACER PLATANOIDES Do 30m visine, sa dosta gustom i izduženom jajastom krošnjom i ravnim deblom. Korijenov sustav plitak, ali široko raširen. Voli bogata, mineralna, rahla, blago humusna i ne previše mokra tla. Jedna od najzahvalnijih vrsta za potrebe urbanog šumarstva i arborikulture, osobito u proljeće, zbog lijepih cvatova(žutozeleni),prije listanja i na početku prolistavanja( 4,5 mj.).



ACER PLATANOIDES CRIMSON KING Kultivar javora mliječi ''Crimson King'',sa najtamnijim listovima, dugo ostaju crnocrveni, a ostarjeli su zagasitijeg sjaja. Mlado lišće je tamno smeđecrveno i naborano Raste do visine kao i osnovna vrsta, sličnog habitusa



KLEN, POLJSKI JAVOR- ACER CAMPESTRE Stablo klena naraste do 20 m. Kora je u mladosti tanka i glatka. Cvjetovi se pojavljuju u proljeće za vrijeme listanja, žutozelene su boje, tvore paštitaste cvatove koji stoje uspravno, a kasnije vise. Plod čine perutke. Oblik korijenovog sustava ovisi ovrsti tla na kojem raste, te može biti srcolik ili tanjurast.



JASENOLISNI JAVOR- ACER NEGUNDO Raste u visinu do 20 m. List je dugačak 10 cm, svijetlozelene boje. U jesen list poprima zlatnožutu boju. Cvjetovi se pojavljuju od ožujka-travnja i žućkaste su boje. Plodovi su žutobijele boje. Mjesto sadnje: voli vlažna tla, ali dobro podnosi i sušna, zasjenjeno mjesto, ili sunčani položaj. Vrlo otporno drvo na industrijska i ostala zagađenja. Pogodan za samostalnu sadnju, pokraj ulica ili okućnica.



OBIČNI GRAB- CARPINUS BETULUS Obični grab je do 25 m visoko drvo, promjera debla do 70 cm. Ima glatku i sivkastu koru. Krošnja je razgranata, gusta. Lišće mu je jajoliko, ušiljeno.U jesen je zlatno-žute boje. Muški i ženski cvatovi tjeraju s listovima. Preferira pretežno bogata i rahla tla. Može se saditi kao pojedinačne biljke u parkovima i u živim ogradama.



LIKVIDAMBAR- LIQUIDAMBAR STYRACIFLUA Do 40 m visine, široko razgranate krošnje. U jesen lišće mijenja boju žute u ružičastu, do tamnocrvene. Dobro podnosi niske temperature i gradsku klimu, voli otvorene svježije položaje.



HUDIKA- VIBURNUM RHYTIDOPHYLLUM Zimzeleni grm sa visinom rasta 3-4 m. List je do 25 cm dugačak, tamnozelene boje a sa donje strane bjelkast. Cvjeta u svibnju-lipnju, sa žutobjelim cvjetovima 10-20 cm dugačkim. Plodovi su dugački do 8 mm u početku crvene boje, a poslije crne boje. Mjesto sadnje nije problematično, dobro podnosi i tla gdje se zadržava voda. Pogodan za sadnju kao pojedinačan grm, u posudama ili u grupi.



c. Zaključak:

Ovim prijedlogom se umjesto planiranih skupih investicija pokušalo predložiti rješenje koje će unaprijediti stanje u prometnom sustavu, te humanizirati prostor na duže razdoblje.

Rješenjem je naglašeno unapređenje pješačkog i biciklističkog prometa uz Novu Cestu izgradnjom-dogradnjom potrebnih staza, te izgradnjom zelenih razdjeljnih pojasa sa i bez drvoreda s ciljem formiranja šetnice sjever-jug u funkciji integracije Zapadnog kolodvora i prostora četiri trga ( Trga dr.Franje Tuđmana, Trga Francuske republike, Trga Krešimira Ćosića i Trešnjevačkog trga ). Predlaže se izgradnja podzemnih garaža u zoni Doma športova, južnog i sjevernog dijela Trešnjevačkog trga, te se vozila sa pločnika smještaju u, za to planirane podzemne garaže, a rasterećuju postojeće prometnice od prometa u mirovanju. Time se prepuštaju prometnice pješacima, biciklistima i zelenim površinama, te povećava sigurnost odvijanja prometa u zoni trgova i javnih-društvenih sadržaja. Planirane podzemne garaže smještene su sukladno procjenjenom gravitacijskom području, sadržajima i s ciljem osiguranja pristupa garažama po slijedećem pravilu: „ osigurati dolazak vozila iz svih smjerova na jednostavan način najkraćim putovanjem, te osigurati mogućnost povratka u sve željene smjerove najkraćim putovanjem bez nepotrebnog kruženja i dodatnog nepotrebnog opterećenja prometnica“. Prijedlogom se nastojalo formirati jedinstven prostor Trešnjevačkog trga sa parkom u središtu kružne organizacije prometa sa bitno smanjenim točkama kolizije. Ozelenjavanjem Nove ceste, oformio bi se zaštitni zeleni pojas, uljepšao estetski dojam same ulice, što bi utjecalo na njeno veće korištenje kao pješačke i biciklističke zone. Povezivala bi parkove na Trgu dr.Franje Tuđmana i Trgu Francuske Republike sa Trešnjevačkim trgom. Takva povezanost čini temelj ideje zelenih prstenova. Zelenilo ima višestruki značaj u urbanim sredinama, osim dekorativne uloge,čini prostor ugodnijim za boravak, a značajna je n jegova ekološka uloga.



Prilikom izrade korištena je fotodokumentacija i digitalni ortofoto tvrtke Studio HRG d.o.o., kao i javni slobodni izvori

Documents

prijedlog unapređenja prometa Cesta - prijedlog unapređenja... · Nova cesta je važna gradska prometnica koja povezuje Zapadni kolodvor , preko Trešnjevačkog trga, sa Zagrebačkom