PRIKAZ STANJA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE … · stoljeća domaća eksploatacija nafte je većinom podmirivala potrebe Republike Hrvatske u tekućim gorivima, dok danas podmiruje

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET

Studij rudarstva

PRIKAZ STANJA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE

ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Diplomski rad

Dino Ormuž

R-536

Zagreb, 2012.

Zagreb, 2012.

I

Sveučilište u Zagrebu Diplomski radRudarsko-geološko-naftni fakultet

PRIKAZ STANJA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE

ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA U REPUBLICI HRVATSKOJ

DINO ORMUŽ

Diplomski rad izrađen: Sveučilište u ZagrebuRudarsko-geološko-naftni fakultetZavod za rudarstvo i geotehnikuPierottijeva 6, 10002 Zagreb

SAŽETAK

U ovom diplomskom radu napravljena je analiza stanja istraživanja i eksploatacijearhitektonsko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj. U Strategiji gospodarenjamineralnim sirovinama Republike Hrvatske napravljena je skupna analiza, dok su u ovomradu ažurirani i dopunjeni podaci samo za arhitektonsko-građevni kamen. Napravljen jepregled istražnih prostora i eksploatacijskih polja u razdoblju od 2007. do 2011. godine,kartografski prikaz u MicroStation-u, te procjena vrijednosti rezervi arhitektonsko-građevnog kamena i procjena naknada koje se ostvaruju istraživanjem i eksploatacijomarhitektonsko-građevnog kamena.

Ključne riječi: istraživanje, eksploatacija, istražni prostor, eksploatacijsko polje,arhitektonsko-građevni kamen.

Diplomski rad sadrži: 42 stranica, 22 tablica, 14 slika i 12 referenci.

Jezik izvornika: hrvatski.

Diplomski rad pohranjen: Knjižnica Rudarsko-geološko-naftnog fakultetaPierottijeva 6, Zagreb

Voditelj: Dr. sc. Ivo Galić, docent RGNFPomoć pri izradi: Branimir Farkaš, dipl. ing., asistent RGNF

Ocjenjivači: Dr. sc. Ivo Galić, docent RGNFDr. sc. Dragan Krasić, naslovni docent RGNFDr. sc. Damir Rajković, redoviti profesor RGNF

Datum obrane: 14. lipnja 2012.

II

University of Zagreb Graduate Engineer of MiningFaculty of Mining, Geologyand Petroleum Engineering

VIEW OF THE RESEARCH STATUS AND EXPLOITATION OF

DIMENSION STONE IN THE REPUBLIC OF CROATIA

DINO ORMUŽ

Thesis completed in: University of ZagrebFaculty of Mining, Geology and Petroleum EngineeringDepartment of Mining Engineering and GeotechnicsPierottijeva 6, 10 002 Zagreb

ABSTRACT

This university-graduate work, is consisting of status of research analysis and dimensionstone exploitation, in the Republic of Croatia. The mineral resources management strategy,in the Republic of Croatia, made collective analysis, while this graduate work contains justupdated data for dimension stone. Overview of research areas and exploitation field, inperiod 2007.-2011., has been made. Also, cartographic map shown in MicroStation, valueestimation of dimension stone and assessment fees achieved by exploration andexploitation, has beed made.

Keywords: exploration, exploitation, exploration area, field exploitation, dimension stone.

Thesis contains: 42 pages, 22 tables, 14 figures and 12 references.

Original in: Croatian.

Thesis deposited in: Library of Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering,Pierottijeva 6, Zagreb

Supervisor: PhD Ivo Galić, Assistant ProfessorTechnical support and assistance: Branimir Farkaš, MSc

Reviewers: PhD Ivo Galić, Assistant ProfessorPhD Dragan Krasić, Assistant ProfessorPhD Damir Rajković, Full Professor

Date of defense: June 14, 2012

III

SADRŽAJ

SAŽETAK I

ABSTRACT II

SADRŽAJ III

POPIS TABLICA V

POPIS SLIKA VI

1. UVOD 1

2. KRATKI OSVRT NA STANJE RUDARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ 2

2.1. Opće značenje mineralnih sirovina 2

2.2. Gospodarska uloga mineralnih sirovina 2

2.3. Prikaz eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj 2

2.4. Neobnovljivost rezervi mineralnih sirovina 4

2.5. Uporabna vrijednost mineralnih sirovina 4

2.6. Lokacijska predisponiranost ležišta mineralnih sirovina 4

2.7. Arhitektonsko-građevni kamen 5

2.8. Pravne osobe registrirane za rudarsku djelatnost 6

2.9. Broj zaposlenih 7

2.10. Strategija gospodarenja arhitektonsko-građevnim kamenom 8

3. INVENTARIZACIJA ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSKIH

POLJA ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA 10

3.1. Opis geoloških područja pogodnih za arhitektonsko-građevni kamen 10

3.2. Analiza istražnih prostora 13

3.3. Analiza eksploatacijskih polja 17

3.4. Zbirni pregled eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena po

županijama 30

4. ANALIZA STANJA REZERVI ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA

U REPUBLICI HRVATSKOJ 32

5. PROCJENA VRIJEDNOSTI I OSTVARENIH PRIHODA OD ISTRAŽIVANJA I

EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA 36

5.1. Procjena vrijednosti rezervi arhitektonsko-građevnog kamena 36

5.2. Procjena naknade za istraživanje arhitektonsko-građevnog kamena u

2011. godini 37

IV

5.3. Procjena koncesijskih naknada za eksploataciju arhitektonsko-građevnog

kamena u 2011. godini 37

5.4. Procjena ukupnog prihoda RH od eksploatacije arhitektonsko-građevnog

kamena u 2011. godini 38

6. ZAKLJUČAK 40

7. LITERATURA 42

V

POPIS TABLICA

Tablica 3-1. Istražni prostori u Zadarskoj županiji (XIII) 13

Tablica 3-2. Istražni prostori u Šibensko-kninskoj županiji (XV) 14

Tablica 3-3. Istražni prostori u Splitsko-dalmatinskoj županiji (XVII) 15

Tablica 3-4. Istražni prostori u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (XIX) 16

Tablica 3-5. Eksploatacijska polja u Zagrebačkoj županiji (I) 17

Tablica 3-6. Eksploatacijska polja u Ličko-senjskoj županiji (IX) 18

Tablica 3-7. Eksploatacijska polja u Zadarskoj županiji (XIII) 19

Tablica 3-8. Eksploatacijska polja u Šibensko-kninskoj županiji (XV) 22

Tablica 3-9. Eksploatacijska polja u Splitsko-dalmatinskoj županiji (XVII) 24

Tablica 3-10. Eksploatacijska polja u Istarskoj županiji (XVIII) 27

Tablica 3-11. Eksploatacijska polja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (XIX) 29

Tablica 3-12. Zbirni prikaz eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena

po županijama 30

Tablica 4-1. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Zagrebačkoj županiji u 1000 m3 32

Tablica 4-2. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Ličko-senjskoj županiji u 1000 m3 32

Tablica 4-3. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Zadarskoj županiji u 1000 m3 33

Tablica 4-4. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Šibensko-kninskoj županiji u 1000 m3 33

Tablica 4-5. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Splitsko-dalmatinskoj županiji

u 1000 m3 33

Tablica 4-6. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Istarskoj županiji u 1000 m3 34

Tablica 4-7. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

u 1000 m3 34

Tablica 4-8. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Republici Hrvatskoj u 1000 m3 35

Tablica 5-1. Procjena vrijednosti eksploatiranih rezervi a-g kamena 36

Tablica 5-2. Procjena ukupnog prihoda RH od eksploatacije a-g kamena u 2011. godini 39

VI

POPIS SLIKA

Slika 2-1. Registrirane pravne osobe u djelatnosti Rudarstvo i vađenje za razdoblje

1997. - 2010. godina 7

Slika 3-1. Prikaz istražnih prostora u Zadarskoj županiji (M 1:350 000) 13

Slika 3-2. Prikaz istražnih prostora u Šibensko-kninskoj županiji (M 1:350 000) 14

Slika 3-3. Prikaz istražnih prostora u Splitsko-dalmatinskoj županiji (M 1:350 000) 15

Slika 3-4. Prikaz istražnih prostora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

(M 1:350 000) 16

Slika 3-5. Prikaz eksploatacijskih polja u Zagrebačkoj županiji (M 1:600 000) 17

Slika 3-6. Prikaz eksploatacijskih polja u Ličko-senjskoj županiji (M 1:600 000) 18

Slika 3-7. Prikaz eksploatacijskih polja u Zadarskoj županiji (M 1:600 000) 21

Slika 3-8. Prikaz eksploatacijskih polja u Šibensko-kninskoj županiji (M 1:600 000) 23

Slika 3-9. Prikaz eksploatacijskih polja u Splitsko-dalmatinskoj županiji

(M 1:600 000) 26

Slika 3-10. Prikaz eksploatacijskih polja u Istarskoj županiji (M 1:600 000) 28

Slika 3-11. Prikaz eksploatacijskih polja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

(M 1 :600 000) 29

Slika 3-12. Dijagram eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena

po županijama 31

Slika 4-1. Dijagram otkopanih rezervi u Republici Hrvatskoj 33

1

1. UVOD

Od donošenja Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske 2008.

godine i donošenja zadnjeg osnovnog Zakona o rudarstvu 2009. godine (N.N. broj 75/09)

prošlo je nekoliko godina. Stoga se učinilo zanimljivim proučiti promjene u stanju

rudarstva općenito i naročito u istraživanju i eksploataciji arhitektonsko-građevnog kamena

u Republici Hrvatskoj do danas.

U Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske je prikazano stanje

rudarstva za sve mineralne sirovine, a arhitektonsko-građevni kamen je istaknut kao

vrijedna mineralna sirovina, te je dan naglasak na povećanju godišnje eksploatacije, u

narednih trideset godina, od 4 %.

Stoga je u ovom radu napravljena zasebna obrada arhitektonsko-građevnog kamena kao

perspektivnoj mineralnoj sirovini. Obrađeni su podaci o gospodarskim subjektima,

raspodjeli arhitektonsko-građevnog kamena po županijama, rezervama i eksploataciji.

Na kraju je, temeljem analiziranih podataka, napravljena procjena vrijednosti

arhitektonsko-građevnog kamena, kako bi se stekla slika stvarnih korisnih funkcija

istraživanja i eksploatacije ove mineralne sirovine za gospodarske subjekte, Republiku

Hrvatsku i cjelokupno društvo.

2

2. KRATKI OSVRT NA STANJE RUDARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

2.1. Opće značenje mineralnih sirovina

Mineralne sirovine karakterizira neobnovljivost rezervi, sve veća uporabljivost,

lokacijska predisponiranost i ekološko-sigurnosna osjetljivost pri eksploataciji.

2.2. Gospodarska uloga mineralnih sirovina

Mineralne sirovine predstavljaju osnovu materijalne proizvodnje suvremenog

gospodarstva. Globalizacija, ubrzavanje gospodarskih i tehnoloških promjena kao i

elementi takozvanog postindustrijskog razvoja u velikoj su mjeri promijenili ulogu i

značenje mineralnih sirovina u suvremenom gospodarstvu i civilizaciji XXI. stoljeća

općenito. Te se promjene ogledaju u relativiziranju uloge metala (osim eksploatacije

bakra, srebra, zlata i platine) i povećanju uloge nemetala kao i u povećanom iskorištavanju

nekih specijalnih mineralnih sirovina (rijetki metali – rijetke zemlje), čije korištenje je do

prije nekoliko desetljeća bilo ograničeno. Osim toga, raste i uloga energetske potrošnje, a

s tim i važnost energetskih mineralnih sirovina. Sve je to utjecalo na promjenu ali ne i na

smanjivanje uloge mineralnih sirovina u suvremenom gospodarstvu. Pojačana briga za

ekološko stanje planeta Zemlje, tehnološke, ekonomske i kulturološke promjene koje su

rezultirale povećanom informiranošću stanovništva i pojačanom brigom za očuvanje

ljudskog okoliša povećalo je i osjetljivost javnosti za problematiku eksploatacije i

korištenja mineralnih sirovina. Znanstvene i stručne spoznaje o mineralnim sirovinama u

suvremenom gospodarstvu osim iskorištavanja sve se više protežu i na saniranje i zaštitu

prirodnog okoliša.

2.3. Prikaz eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj

Eksploatacija mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj najbolje se može ocijeniti

kroz pridobivanje, broj zaposlenih i postignutu produktivnost, kao osnovne fizičke

pokazatelje. Broj ukupno zaposlenih u rudarstvu Republici Hrvatskoj je skoro prepolovljen

(56 %) u odnosu na 1990. godinu, dok je kod eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina

smanjen za 45 %. Eksploatacija čvrstih mineralnih sirovina premašila je prijeratnu

pridobivanje. Posljedica ovih tendencija je porast produktivnosti za gotovo 100 % u

odnosu na 1990. godinu. Analogno tome rastao je bruto proizvod po zaposlenom radniku.

Eksploatacija metalnih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj se ne obavlja radi

njihove neisplativosti (male rezerve i mala koncentracija metala u rudi, osim boksita).

3

Podzemna eksploatacija u Republici Hrvatskoj praktički je nestala i trenutno se samo

arhitektonsko-građevinski kamen tako eksploatira. Međutim, brojni su površinski kopovi,

posebice nemetalnih mineralnih sirovina (arhitektonsko-građevnog kamena, tehničko-

građevnog kamena, građevnog pijeska i šljunka, te ciglarske gline). Značaj rudarskog

gospodarstva ogleda se u broju rudarskih gospodarskih subjekata (preko 400) koja se

neposredno bave istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina. Broj eksploatacijskih

polja znatno je veći jer mnogi rudarski gospodarski subjekti posjeduju više

eksploatacijskih polja.

U razdoblju posljednjih pedeset godina radom naftno-plinskog rudarstva u Republici

Hrvatskoj otkriveno je ukupno 90 naftnih i plinskih polja u kojima su utvrđene rezerve

uvjetne nafte od 457 milijuna prostornih metara. Pridobive količine nafte i prirodnog plina,

odnosno bilančne rezerve iznosile su 198 milijuna prostornih metara. U tom istom

razdoblju u Republici Hrvatskoj je pridobiveno (155×106) prostornih metara uvjetne nafte

(OE). Vrijednost eksploatirane nafte i prirodnog plina iznosi oko 150 milijardi kuna.

Uvjetna nafta odnosno, ekvivalent nafte predstavlja energetsku vrijednost na koju se svodi

količina prirodnog plina i kondenzata te predstavlja ukupnu količinu nafte, prirodnog plina

i kondenzata koja će dati istu količinu toplinske energije ekvivalentnu izgaranju određene

količine nafte. Danas je u Republici Hrvatskoj odobreno 59 eksploatacijskih polja

ugljikovodika.

Zbog dugogodišnje domaće eksploatacije nafte i prirodnog plina, te uvoza prirodnog plina

i izgradnje plinskog sustava, naftno-rudarski sektor u okviru cjelokupnog gospodarstva

Republike Hrvatske ima značajnu ulogu u njezinoj energetici. Do 70-ih godina prošloga

stoljeća domaća eksploatacija nafte je većinom podmirivala potrebe Republike Hrvatske u

tekućim gorivima, dok danas podmiruje oko 20 % potreba za tekućim gorivima. Domaća

eksploatacija prirodnog plina danas podmiruje oko 60 % ukupnih potreba za prirodnim

plinom dok zajedno s uvozom plina iz inozemstva te količine su 2008. godine činile

trećinu ukupne potrošnje primarne energije u Republici Hrvatskoj.

Danas pridobivanje nafte zajedno s kondenzatom iznosi oko (0,98 ×106) m3 godišnje.

Prirodni plin i kondenzat se eksploatiraju iz naftnih i plinskih polja, a količine se kreću oko

(2,8 ×109) m3 godišnje. Ukupno nafta i plin čine (2010. godine) 68 % ukupne potrošnje

primarne energije u Republici Hrvatskoj (DZS 2011). Navedenoj eksploataciji prethodili

su rudarski istražni radovi s izradom preko 4000 bušotina, koji su uključivali

4

geološke i geofizičke aktivnosti. Za održavanje istog odnosa eksploatacije ugljikovodika

i potvrđenih rezervi, potrebni su novi istražni radovi kako bi se utvrdile nove rezerve.

2.4. Neobnovljivost rezervi mineralnih sirovina

Neobnovljivost rezervi mineralnih sirovina je posebna značajka u rudarstvu. Mineralne

sirovine su nastajale tijekom dugih geoloških razdoblja. One su dakle, za naše

okolnosti prirodno oblikovane, ali nedovoljno istražene i definirane. U rudarskom

zakonodavstvu i praksi, obnavljanje utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina odnosi se

na stalna istraživanja i otkrivanja novih ležišta, usporedno s trošenjem postojećih.

Racionalno crpljenje postojećeg i težnja za mogućim novim nalazima mineralnih sirovina

temeljna je odrednica rudarske i geološke struke. Složeni postupak rudarske eksploatacije

u uvjetima neobnovljivosti rezervi mineralnih sirovina u odnosu na druge resurse u prirodi

koji se redovito obnavljaju (šumski fond, poljoprivredi fond, stočni fond i dr.), daju

rudarstvu za pravo da gospodari mineralnim izvorima i štiti struku u ime društva.

2.5. Uporabna vrijednost mineralnih sirovina

Uporabna vrijednost mineralnih sirovina je sve veća u opsegu i količinama primjene.

Gotovo sve što se uočava u ljudskom obzorju od stambenih zgrada, cesta, mostova,

željeznica, motornih vozila, dalekovoda, plovila, zrakoplova i dr. u izravnom ili

prerađenom obliku sazdano je od mineralnih sirovina. Čak i plastični proizvodi koji

preplavljuju čovjekovu svakidašnjicu izrađeni su od mineralne sirovine – derivata nafte.

Praktično sve, osim hrane i odjeće, pa i njih, čovjek ostvaruje iz mineralnih sirovina ili

pomoću od njih izrađenih proizvoda. Toliki značaj u primjeni mineralnih sirovina mora

snažnije valorizirati njihovu eksploataciju. Javno mišljenje, posebice kada je riječ o

čvrstim mineralnim sirovinama, to izrazito devalvira. Zbog nedovoljnog poznavanja

rudarske struke i posebice negativnog naslijeđa u rudarskoj izvedbi, nužno je izraziti

i redefinirati vrijednosni sud o ulozi i značaju mineralnih sirovina u društvu.

2.6. Lokacijska predisponiranost ležišta mineralnih sirovina

Lokacijska predisponiranost ležišta mineralnih sirovina je jedna od bitnih značajki. Čovjek

na nju ne može utjecati već joj se mora prilagoditi. Lokacija ležišta mineralnih sirovina je

određena geološkim okolnostima tijekom geneze pa je njezino pronalaženje samo potvrda

činjeničnog stanja. Dakle, lokacija eksploatacijskih polja se ne može birati osim kada je u

pitanju izbor između više mogućih lokaliteta. Za vrednije-skuplje i (obično) rjeđe

mineralne sirovine (nafta, plin, boksit, gips i dr.) to je presudno, a za manje vrijedne-

5

jeftinije i češće (tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak i dr.) to ne mora

biti odlučno.

U Republici Hrvatskoj mineralne sirovine nalazimo u gotovo svim stijenama

nastalim od paleozoika do kvartara. Ponegdje vrijednost mineralne sirovine imaju stijene

cijelih sekvencija, gdje su uporabive tek naslage nekih facijesa, drugdje pak rudna su

ležišta razvijena na granicama između dviju stratigrafskih jedinica ili kao različiti oblici

orudnjenja unutar pojedinih stijena. Do danas otkriveno je više od četrdeset vrsta

mineralnih sirovina, gotovo sve su istraživane, u prošlosti najvećim dijelom i

iskorištavane, dok ih na današnjem stupnju tehnologije i isplative eksploatacije

uporabnu vrijednost ima petnaestak i njih se stalno ili povremeno iskorištava.

Pretežito se iskorištavaju sirovine iz stijenskih kompleksa u kopnu i na površini, a osim

ovih pridobiva se još sol iz morske vode, vadi pijesak s morskoga dna i pridobiva plin iz

dubljega podmorja.

2.7. Arhitektonsko-građevni kamen

Arhitektonsko-građevni kamen je izuzetno vrijedna mineralna sirovina, a nalazi se u

prostorno ograničenim, tektonski slabije poremećenim stijenama. Treba ju maksimalno

koristiti. U prostorne planove valja uključiti svaku značajniju pojavu arhitektonsko-

građevnog kamena. Rezultati istraživanja i mogući sustavi eksploatacije razmatraju se

konkretnim rješenjima u Studijama utjecaja na okoliš te se ocjenjuje prihvatljivost

pojedinog zahvata. Tehnološke procese na eksploatacijskim poljima arhitektonsko-

građevnog kamena karakterizira manje štetan odraz na okoliš. Dapače, korektnim

planiranjem i dosljednim izvođenjem radova na eksploatacijskom polju mogu se tijekom i

pri kraju eksploatacije polučiti forme i sadržaji koji se dobro uklapaju u okoliš (čak postati

i turistička atrakcija duž jadranske obale i otoka gdje je upravo i najveća mogućnost

razvoja ove djelatnosti).

Iskustvo upućuje da mnoga provedena istraživanja na ovu mineralnu sirovinu nisu dala

povoljne rezultate za odvijanje eksploatacije, te istražne radnje na terenu valja prilagoditi i

ovoj činjenici. Treba potencirati istražna bušenja, a istražne rudarske radove (probne

eksploatacije) pozicionirati tako da ne ostanu izrazito vidljive promjene u prostoru,

ukoliko se eksploatacija radi sporne kakvoće arhitektonsko-građevnog kamena ne bude

mogla razviti.

6

U Republici Hrvatskoj preko 19 % svih eksploatacijskih polja pripada ovoj mineralnoj

sirovini. U produktivnim zonama gdje je moguće razviti eksploataciju arhitektonsko-

građevnog kamena, samo oko 20 % otkopnih masa je iskoristivo, a sve ostalo je kameni

ostatak koji se odstranjuje pri dobivanju komercijalnih blokova i njihovoj preradi u tržišno

prihvatljive građevne elemente. Kameni ostatak se sve više, u posljednje vrijeme,

utvrđuje i koristi kao tehničko-građevni kamen što treba koristiti gdje kakvoća

materijala to dopušta a tržište prihvaća.

Međutim, ne bi se smjelo dopustiti primarno otvaranje eksploatacijskih polja tehničko-

građevnog kamena na ovim lokalitetima jer se time pruža mogućnost uništavanja vrijedne

mineralne sirovine i sužava moguća lokacija aktiviranja arhitektonsko-građevnog

kamena. Temeljno je, dakle eksploatirati sam arhitektonsko-građevni kamen, a kameni

ostatak pri njegovu dobivanju poželjno je iskoristiti ukoliko to njegova kakvoća

omogućava a tržište prihvaća. Kameni ostatak, ukoliko ga tržište ne prihvaća ili ga samo

djelomično prihvaća treba koristiti u sanaciji otkopanih prostora što će pridonijeti kakvoći

zahvata i njegovoj prihvatljivosti za okoliš.

2.8. Pravne osobe registrirane za rudarsku djelatnost

Temeljem Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, Odluke o nacionalnoj klasifikaciji

djelatnosti i Pravilnika o razvrstavanju poslovnih subjekata prema nacionalnoj klasifikaciji

djelatnosti, Državni zavod za statistiku vodi Registar poslovnih subjekata. Registrom

poslovnih subjekata nisu obuhvaćene fizičke osobe koje obavljaju djelatnost sukladno

propisima a odnose se na obrt i slobodna zanimanja. Prema Nacionalnoj klasifikaciji

djelatnosti u grupi B. Rudarstvo i vađenje registrirana je, na dan 31. prosinca 2010. godine

(prema Statističkim informacijama 2011. i prema Statističkom ljetopisu 2011. Državnog

zavoda za statistiku Republike Hrvatske), 421 pravna osoba (slika 2-1.).

7

Slika 2-1. Registrirane pravne osobe u djelatnosti Rudarstvo i vađenje za razdoblje

1997. - 2010. godina

Slika 2-1. dobivena je iz podataka ( DZS 2007; DZS 2008; DZS 2009; DZS 2010;

DZS 2011 ) .

Značajan je stalan rast broja registriranih pravnih osoba u djelatnosti Rudarstvo i vađenje

koji je udvostručen u promatranom razdoblju od 1997. godine do 2010. godine (slika 2-1.).

Rast broja registriranih pravnih osoba u djelatnosti Rudarstvo i vađenje u promatranom

razdoblju od 1997. godine do 2010. godine veći je od rasta ukupnog broja svih ostalih

registriranih pravnih osoba. Povećanje broja privrednih subjekata je posljedica intenzivne

izgradnje u sektoru građevinarstva (stanogradnja, cestogradnja, trgovački i poslovni

objekti). Ostvarivanje visokih profita u tim djelatnostima dovelo je do povećanja interesa u

tom području.

2.9. Broj zaposlenih

Ukupni broj zaposlenih u pravnim osobama (u svim oblicima vlasništva) u djelatnosti

Rudarstva i vađenja iznosio je 8489 (stanje na 31. travanj 2006. godine), kao podatak dan u

Strategiji gospodarenja mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj, te 355 zaposlena u

obrtu i slobodnim zanimanjima, odnosno ukupno 8844 zaposlenika, što je porast od 3,8 %

u odnosu na 2005. godinu.

Broj zaposlenih u pravnim osobama u djelatnosti Rudarstva i vađenja sljedećih godina se

nije bitno mijenjao, pa je stanje 31. ožujka 2009. godine 8619 zaposlenih, te 359 zaposlena

8

u obrtu i slobodnim zanimanjima, odnosno ukupno 8978 zaposlenika (DZS 2009), ali je

2010. godine (DZS 2010) došlo do osjetnog pada broja zaposlenih , u pravnim osobama

7367, te 289 u obrtu i slobodnim profesijama, pa je to ukupno 7656 zaposlena , što je pad

od skoro 15 %.

2.10. Strategija gospodarenja arhitektonsko-građevnim kamenom

Arhitektonsko-građevni kamen predstavlja jednu od najvrednijih nemetalnih mineralnih

sirovina u Republici Hrvatskoj čija je eksploatacija dosta specifična. Osnovne

karakteristike eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj su:

- relativno veliki broj eksploatacijskih polja (96 eksploatacijskih polja);

- relativno mala ulaganja u objekte prerade (kamene ploče, kamena galanterija i ostali

oblici prerade za krajnju potrošnju);

- pogodne lokacije za izvoz (blizina mora);

- mala iskoristivost izvađene mineralne sirovine (u prosjeku približno 20 %);

- dugogodišnja izobrazba kadrova;

- sporo uključivanje novih tehnoloških postupaka eksploatacije i prerade.

Prosječna godišnja stopa rasta eksploatacije blokova arhitektonsko-građevnog kamena

u razdoblju od 1997. do 2006. godine iznosila je preko 5 %. U Strategiji gospodarenja

mineralnim sirovinama uzeta je niža stopa rasta u iznosu od 4 % kao realna veličina u

procjeni buduće proizvodnje do 2035. godine.

Tome u prilog govori i činjenica da se proizvodnja kamenih i mramornih ploča, u

Republici Hrvatskoj, u razdoblju od 2000. do 2006. godine povećavala po stopi od 3 %

prosječno godišnje. Uz uvjet razvoja preradbenih kapaciteta i primjenom novih

tehnologija, stvaraju se realni uvjeti za povećanje proizvodnje finalnih proizvoda više

razine prerade za krajnju potrošnju i izvoz, što predviđenu prosječnu godišnju stopu rasta

eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena od 4 % čini realnom.

Eksploatacijom arhitektonsko-građevnog kamena iskorištava se oko 20 % ukupno

iskopane stijenske mase, a preostalih oko 80 % stijenske mase su, uglavnom, potencijalne

rezerve drugih mineralnih sirovina kao što su: tehničko-građevni kamen i/ili

9

karbonatne sirovine za industrijsku preradu. Iskorištenje mineralne sirovine od 20 % za

arhitektonsko-građevni kamen sigurno traži u budućnosti razvijanje novih tehnoloških

postupaka kojima bi se povećala iskoristivost, i na taj način povećala novostvorena

vrijednost. Uz višu razinu prerade i izvoznu orijentaciju povećala bi se i dodana vrijednost.

Reference:

U kratkom osvrtu na stanje rudarstva u Republici Hrvatskoj korišteni podaci (RGNF

2008).

10

3. INVENTARIZACIJA ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSKIH

POLJA ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA

3.1. Opis geoloških područja pogodnih za arhitektonsko-građevni kamen

Korištenje i uporaba arhitektonsko-građevnoga kamena na hrvatskome ozemlju poznata je

još iz predantičkoga razdoblja, iz tzv. Ilirskih vremena i neprekinuto traje do danas.

Povijesni podaci o nekadašnjim kamenolomima i današnja aktivna eksploatacijska polja

ukazuju da je najveći broj poznatih i potencijalnih ležišta arhitektonsko-građevnoga

kamena u krškome području Republike Hrvatske.

S obzirom na petrološku raznolikost naslaga sa stijenama pogodnim za

eksploataciju arhitektonsko-građevnoga kamena u Republici Hrvatskoj potencijali bi bili

značajno iznad današnjih eksploatabilnih ostvarenja. Međutim, kako je hrvatsko tlo u

tektonski aktivnome, perimediteranskome području i kroz svoju geološku povijest

pretrpjelo mnogobrojne tektonsko-strukturne deformacije tako su i ležišta arhitektonsko-

građevnoga kamena višestruko tektonski poremećena do najsitnijih dimenzija. U

takvim okolnostima iz inače arhitektonski poznato kvalitetnih materijala, poput

magmatskih i metamorfnih stijena, nemoguće je vađenje blokova zadovoljavajućih

dimenzija. Stoga i nije čudno da su naša najpoznatija ležišta u sedimentnim stijenama

krškoga područja.

1) Hrvatsko Zagorje, Medvednica i Samoborsko gorje

Gotovo da i nema recentne eksploatacije. Povremeno su se vadili zeleni škriljavci, a

nekada još i mramori i mramorizirani vapnenci u Medvednici te karnički pločasti

vapnenci u Lipovečkoj Gradini u Samoborskome gorju. Donedavno su se iskorištavali

badenski vapnenci u Vinici (“vinicit”) i Pisanoj pećini, a litotamnijski vapnenac - litavac u

Bizeku i Vrapče potoku.

2) Moslavačka gora i Slavonske gore

Ovo je područje jedino u Republici Hrvatskoj perspektivno za iskorištavanje magmatskih i

metamorfnih stijena kao arhitektonsko-građevnoga kamena. Graniti i gnajsovi povremeno

su se vadili u Moslavačkoj gori, Papuku (Bučje), i Psunju (Šeovica). Uz to, Slavonske gore

predstavljaju potencijalno područje i za iskorištavanje metamorfnih stijena (kvarciti,

amfiboliti, gnajsovi). Od sedimentnih stijena na obodima ovih gora postoje mogućnosti

iskorištavanja neogenskih karbonata, prvenstveno litotamnijskoga vapnenca - litavca.

11

3) Lika i Velebit

Prema dosadašnjim spoznajama o mogućnosti postojanja kvalitetnog arhitektonsko-

građevnoga kamena u Lici su vrlo male. Na nekoliko lokaliteta (Žuta Lokva, Debelo brdo-

Gospić, Lovinac, Ričice, Mali Halan) vadio se tamni “litiotis vapnenac”, tipa negro-fiorit.

Taj donjojurski vapnenac kao i debelo uslojeni sivi vapnenac srednje jure ostaju

jedini potencijalni materijali za arhitektonsko-građevni kamen u ovome području. U

Velebitu podno Tulovih greda postoji eksploatacijsko polje arhitektonsko-građevnoga

kamena vrsta Romanovac - Tulovac u tercijarnim Jelarskim brečama. Na tom je

lokalitetu ograničenih eksploatacijskih količina, a nalazi se i u parku prirode, ali ima

perspektivu u drugim mjestima u Lici gdje ima ovih breča (Grab).

4) Istra

Istra je najbogatija arhitektonsko-građevnim kamenom. Radi se uglavnom o vapnencima

mlađe jure i krede. Obzirom na bogatu arhitektonsko-građevnu povijest različitih vrsta

istarskih vapnenaca spomenut će se samo oni iz danas aktivnih i povremeno

aktivnih eksploatacijskih polja.

Gornjojurski “kirmenjak” vapnenci vade se danas samo na eksploatacijskom polju u

okolici sela Kirmenjak. U prošlosti ova vrsta kamena je pod nazivima “Pietra d'Istria” i

“Orsera” vađena u području između Poreča i Rovinja, osobito u Vrsaru i Funtani za

gradnju palača u Veneciji i Raveni. Donjokredni kamen “istarski žuti” vadi se na

eksploatacijskom polju u okolici Kanfanara, a u jednom rudarskom objektu čak i

podzemnim rudarenjem zbog sve deblje krovine (slično kao nekada u cenomanskome Sv.

Stjepanu u Istarskim Toplicama) i u Selini. Nekoć su od ovoga kamena iz Seline, Bala,

Negrina i otočića Sv. Jeronim građene palače po Austrougarskoj, naročito u Trstu i Beču.

Od gornjokrednih, donjocenomanske je starosti eksploatacijsko polje Vinkuran od kojega

je građena arena u Puli, a gornjocenomanske Lucija kraj Zrenja. Turonske je starosti

eksploatacijsko polje Valtura. Pred 25-30 godina iskorištavali su se i eocenski numulitni

vapnenci u Lupoglavu i numulitne breče u Gračišću.

5) Dalmacija

Prema donedavnim i recentnim aktivnostima u Dalmaciji se mogu izdvojiti slijedeća

područja: sjeverna Dalmacija, područje Šibenik - Trogir, Poljica, otoci Brač, Hvar i

Korčula te Dubrovačko primorje.

Arhitektonsko-građevni kamen u sjevernoj Dalmaciji od Obrovca preko Benkovca do

Drniša i prema Sinju vezan je za Promina-naslage. Eksploatacijska polja u prominskim

12

konglomeratima su u Marićima, Pakovu selu i Neoriću - arhitektonsko-građevni

kamen “multikolor”. Pločasti prominski vapnenci vade se u okolici Benkovca

(“benkovački kamen”). U okolici Drniša istraživani su i potencijalni su kao

arhitektonsko-građevni kamen srednjojurski vapnenci Midenjaka, gornjokredni Parčić i

Žitnić.

U području Šibenik - Trogir arhitektonsko-građevni kamen vezan je pretežito

za gornjokredne vapnence. To su eksploatacijska polja Krtolin, Vrsine, Seget i Plano, U

ovoj skupini su najpoznatiji eksploatacijsko polje u Segetu od kojih su građeni dijelovi

Dioklecijanove palače u Splitu i srednjovjekovni Trogir. Ležište prominskoga

konglomerata Radonjić je kod Konjevrata, a prominskoga vapnenca tipa “alkasin” u

Gornjemu Radošiću.

Okolica Doca Donjega u Zamosorskim Poljicama bogata je vrstama arhitektonsko-

građevnoga kamena. Postoje eksploatacijska polja u gornjokrednim vapnencima kamena

tipa “dolit”, “mosor” i “fantazija” te eocenski kalkarenit “jadran zeleni”.

I na otoku Braču kamenarstvo ima dugu tradiciju. Koriste se različite vrste

gornjokrednih vapnenaca koje se skupno često naziva – “brački mramori”. Najpoznatije su

vrste “sivac”, “rasotica”, pa “veselje”, “san đorđo” i dr., koji imaju svoje podtipove

“makjato”, “venato”, “unito” i “fjorito”. Bračkim kamenom građene su sve palače, kuće i

crkve na otoku, Dioklecijanova palača u Splitu, zgrada UN-a u New Yorku, najveći hoteli

u Dubrovniku, mnoge javne građevine u Zagrebu itd.

Korčulanskim kamenom gornjokredne starosti građen je i srednjovjekovni Dubrovnik. U

Dubrovačkom primorju eksploatiraju se u Visočanima gornjokredni vapnenci tipa “unito” i

“fjorito”.

Reference

U tekstu korišteni podaci (RGNF 2008).

U nastavku se prikazuju u kartografskom obliku istražni prostori i eksploatacijska polja,

gdje su određenim znakovima prikazani objekti:

lokacija istražnog prostora

lokacija eksploatacijskog polja odobrenog do 2008. godine

lokacija eksploatacijskog polja odobrenog od 2008. do 2011. godine

13

3.2. Analiza istražnih prostora

U nastavku su prikazani podaci o istražnim prostorima arhitektonsko-građevnog kamena

po županijama u tabličnom i grafičkom obliku.

Tablica 3-1. Istražni prostori u Zadarskoj županiji (XIII) (MINGORP)

Slika 3-1. Prikaz istražnih prostora u Zadarskoj županiji (M 1:350 000) (MINGORP)

ISTRAŽNI PROSTOR POVRŠINA(ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA

RJEŠENJA

N-KAMEN 9,55 NUEKS d.o.o. Zagreb 2008.

SVETI ANTE-PRIDRAGA 15,45 Zadruga FASADNI KAMEN, Pridraga 2009.

14

Tablica 3-2. Istražni prostori u Šibensko-kninskoj županiji (XV) (MINGORP)

Slika 3-2. Prikaz istražnih prostora u Šibensko-kninskoj županiji (M 1:350 000)(MINGORP)

ISTRAŽNI PROSTOR POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINARJEŠENJA

NADA 18,35 G.O. KOP-TODORIĆ, zajednički obrtDrago i Slavko Todorić, Zmijavci 2009.

15

Tablica 3-3. Istražni prostori u Splitsko-dalmatinskoj županiji (XVII) (MINGORP)

Slika 3-3. Prikaz istražnih prostora u Splitsko-dalmatinskoj županiji (M 1:350 000)(MINGORP)

ISTRAŽNIPROSTOR POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA

RJEŠENJA

GLAVIČINE 37,8 PEKSTON d.o.o. Split 2008.

BAG 7,4 LAUTUMIAE d.o.o. Split 2011.

RUBIN 1 4,08 Obrt RUBIN, vl. Ante Simunić, Donji Dolac 2011.

SUTILIJA 0,46 KAMEN BEČIR d.o.o. Seget donji 2011.

VEDRO 6,17 VEDRO-KAMEN d.o.o. Kaštel Kambelovac 2008.

VID 4,08 DISK MONT d.o.o. Dugopolje 2011.

16

Tablica 3-4. Istražni prostori u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ( XIX) (MINGORP)

Slika 3-4. Prikaz istražnih prostora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (M 1:350 000)(MINGORP)

ISTRAŽNIPROSTOR

POVRŠINA(ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA

RJEŠENJA

LUJO 19,68 LUJO KAMEN d.o.o., Doli Visoćani 2011.

17

3.3. Analiza eksploatacijskih polja

U nastavku su prikazani podaci o eksploatacijskim poljima arhitektonsko-građevnog

kamena po županijama u tabličnom i grafičkom obliku.

Tablica 3-5. Eksploatacijska polja u Zagrebačkoj županiji (I) (MINGORP)

Slika 3-5. Prikaz eksploatacijskih polja u Zagrebačkoj županiji (M 1:600 000)(MINGORP)

EKSPLOATACIJSKOPOLJE


RJEŠENJA KONCESIJA

DUMIĆ 1,1 Obrt vl. Nikola Dumić, Samobor 2004. NE

ŠKRNI JARAK 0,4 Obrt GUNO, vl. Nenad Gunčić, Samobor 2004. NE

ŠKRNI JARAK II 0,2 Obrt vl. Vlado Peles, Samobor 2004. NE

18

Tablica 3-6. Eksploatacijska polja u Ličko-senjskoj županiji (IX) (MINGORP)

Slika 3-6. Prikaz eksploatacijskih polja u Ličko-senjskoj županiji (M 1:600 000)(MINGORP)

EKSPLOATACIJSKO POLJE


RJEŠENJA KONCESIJA

DEBELO BRDO 7,29 DIAPUT d.o.o. Gospić 2007 NE

19

Tablica 3-7. Eksploatacijska polja u Zadarskoj županiji (XIII) (MINGORP)



RJEŠENJA KONCESIJA

MARIĆI 10,3 KAMEN d.d., Obrovac 1987 DA

ROMANOVAC 7,7 KAMEN d.d., Obrovac 1987 DA

BORIŠINA 11,5 KAMEN d.d., Obrovac 1998 NE

BUKOVIĆ GAJ 8,5 Obrt ČERINKA, vl. Tomislav Čerina, Benkovac 1999 NE

GRADIĆ 3 SAAL d.o.o., Zagreb 1999 NE

KUKALJ KAVE 296,8 ADRIA KAMEN d.o.o., Zagreb 1985 DA

LISIČIĆ 1,9 Obrt AUTOPRIJEVOZNIK,vl. Viktor Bačić, Lisičić 1999 NE

MAČKOVAČA 4 SAAL d.o.o., Zagreb 1999 NE

TORINE 5,4 ZIO COMMERCE d.o.o., Lisičić 2000 DA

ŠIPNATICA 2 12,3 KAMEN d.d., Pazin 2001 NE

TORINE-ZAPAD 3,8 GRIČ-3 d.o.o., Zadar 2001 DA

PLISKOVO 7,6 Obrt KAMENOKLESAR ROGIĆ,vl. Ivan Rogić 2002 DA

BUKOVIĆ GAJ II 2,6 Obrt ČERINKA 1, vl. Petar Čerina, Benkovac 2003 NE

VLAČINE 9,1 BENKAMEN d.o.o., Zagreb 2003 NE

TORINE-GRANIT 7,7 GRANIT-TOKIĆ d.o.o., Zadar 2004 NE

TORINE-MAMINJO 11,8 MAMINJO d.o.o., Benkovac 2004 NE

TORINE-II 4,8 Obrt ŽILIĆ KAMEN,vl. Marinko Žilić, Lisičić 2004 NE

USKOK 4 Obrt USKOK, vl. Ivan Uskok, Lisičić 2004 NE

GRADIĆ II 8,4 Obrt GRADINA, vl. Vlado Ivić, Obrovac 2005 NE

TORINE-AMADEUS 3,6 Obrt AMADEUS, vl. Rudolf Blažan,Benkovac 2005 NE

ANTE 12,8 Obrt KAMENOKLESAR ANTE vl. Ante Pešut, Lisičić 2006 NE

20

Nastavak Tablice 3-7.



RJEŠENJA KONCESIJA

BUKOVIĆ GAJ-ZAPAD 4,6 MEDITERAN KAMEN d.o.o. Benkovac 2006 NE

JAVORNIK 6,1 ELMATEX d.o.o. Buzet 2006 NE

KUKALJ 11,7 Obrt TGP KARLO vl. Zvonimir Bačić,Lisičić 2006 NE

KUKALJ KAVA-JAMAR 19,3 JAMAR d.o.o. Split 2006 NE

MATAN KAMEN 8,6 Obrt MATAN KAMEN vl. JosoMatanović, Benkovac 2007 NE

SANA KAMEN 10,8 Obrt SANA KAMEN vl. Stjepan Čobić,Benkovac 2007 NE

STAZICE-ADAM 5,8 GEOFON d.o.o. Split 2008 NE

TORINE 2005 8,6 KAMEN BENKOVAC d.o.o. Benkovac 2007 NE

TORINE-AMADEUS II 15,5 Obrt AMADEUS, vl. Rudolf Blažan,Benkovac 2007 NE

TORINE-SJEVER 37,1 GRIČ-3 d.o.o. Benkovac 2005 NE

TORINE-VIKTOR 18,24 OBRT VIKTOR, vl. Viktor Bačić, Lisičić 2008 NE

21

Slika 3-7. Prikaz eksploatacijskih polja u Zadarskoj županiji (M 1:600 000) (MINGORP)

22

Tablica 3-8. Eksploatacijska polja u Šibensko-kninskoj županiji (XV) (MINGORP)



RJEŠENJA KONCESIJA

ŽITNIĆ 332,2 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1980 NE

KRTOLIN 10,1 BATOLIT d.o.o., Šibenik 1999 DA

PAKOVO SELO 80,2 JADRANKAMEN d.d., Pučišća 1980 NE

BRESTOVCI 24,5 INTERIER ĆURKO d.o.o., Knin 2001 DA

ČVRLJEVO 4 Obrt GOTOVAC, Kaštel Sućurac 2004 NE

ČVRLJEVO I 27,5 BATOLIT d.o.o., Šibenik 2004 NE

ČVRLJEVO IME ISUSOVO 4 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o., Split 2004 NE

KRŠINE 16,5 BATOLIT d.o.o., Šibenik 2004 NE

SEDRAMIĆ 13,6 TINO d.o.o. Šibenik 2007 NE

ČVRLJEVO II p.k. A 4,94 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o.Split OPĆINA UNEŠIĆ 2009 NE

ČVRLJEVO II p.k. B 5,1 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o.Split OPĆINA UNEŠIĆ 2009 NE

ČVRLJEVO II p.k. C 4,56 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o.Split OPĆINA UNEŠIĆ 2009 NE

23

Slika 3-8. Prikaz eksploatacijskih polja u Šibensko-kninskoj županiji (M 1:600 000)(MINGORP)

24

Tablica 3-9. Eksploatacijska polja u Splitsko-dalmatinskoj županiji (XVII) (MINGORP)



RJEŠENJA KONCESIJA

DOLIT 16 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1979 DA

DRAGONJIK 54,6 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1979 DA

PUČIŠĆE 247 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1979 DA

SELCA 268,2 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1979 DA

ŽAGANJ DOLAC 35 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1993 DA

BRATIŽA-NAKAL-POTOK-ZAPAD 1,8 Obrt vl. Milan Ivelić, Pražnica 1994 DA

LOZNA 52,7 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1994 NE

MILOVICA 30 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1994 DA

DOLAC 2,9 UFO BIANCO d.o.o. Selca 1996 NE

KALINA I 0,6 Obrt vl. Siniša Šesnić,Gornji Humac 1996 NE

KALINA II 0,2 Obrt vl. Vjekoslav Šesnić,Gornji Humac 1996 NE

MALA BURINA 7,1 PLAME d.o.o. Bogomolje 1996 DA

BRAČUTA 5,3 Obrt PETRUS, vl. I. Petrović,Pučišća 1997 NE

MULTIKOLOR 4,3 KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d.Split 1998 NE

DOLIT MARKAM 4,1 Obrt MARKAM-G, vl. Luka Markić,Dolac Donji 1999 NE

DOLIT-SLAVE 4 Obrt SLAVE, vl. Slavko Lukin,Dolac Donji 1999 NE

KRUŠEV DOLAC 19,5 Obrt GAGO KAMEN, vl. Pero Klinčić, Brač 1999 NE

SEGET GORNJI-DRAGUN 12,6 DELTA DRAGUN d.o.o. Imotski 2000 DA

ALKASIN 2,1 KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d. Split 2001 NE

BANJA 13,1 KAVADUR d.o.o. Split 2001 DA

REDI 22,9 ADRIAKAMEN ITD. d.o.o. Plano 2001 DA

25




RJEŠENJA KONCESIJA

ŠKRAPE 4,2 PAŠARIN d.o.o. Nerežišća 2001 NE

BRKATE 13 Obrt vl. Markito Jakšić, D. Humac 2001 DA

GIANESINI CAVA 14,2 GIANESINI MARMO d.o.o. Supetar 2002 DA

PETROVICA 8,2 Obrt PETROVICA, vl. Frane Laurić,Donji Humac 2002 NE

PLANO 30,5 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 2002 DA

SEGET-JUG 65,8 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 2002 DA

SRIJANE 2,2 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 2002 NE

TANGO 3,3 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o. Split 2002 NE

VRSINE 16 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 2002 NE

ZELENI JADRAN 7,5 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 2002 DA

IVANA 8,5 ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNIKAMEN d.o.o. Kaštel Sućurac 2003 DA

PJER 9,3 Obrt vl. Đani Jerković, Nerežišća 2003 DA

SMOKVICA 16 PAŠARIN d.o.o. Nerežišća 2003 DA

SVETI NIKOLA 7,5 DELTA DRAGUN d.o.o. Imotski 2003 DA

PETRADA HUM 3,6 Obrt FRANIĆ, vl. Leo Trutanić,Selca 2004 DA

PLATE-SPLITSKA 24,6 JADRANKAMEN d.d., Pučišća 2004 NE

STARA KAVA 4,5 Obrt GOTOVAC, vl. Ivan Gotovac, Kaštel Šućurac 2004 NE

SVETI ANTE 8,1 Obrt KOP TODORIĆ,vl. Drago Todorić, Zmijavci 2004 DA

SVETI ILIJA 1,7 KUSANOVIĆ d.o.o. Pražnica 2004 NE

BRATIŽA NAKALMASLENICA 2,8 PASIKA d.o.o. Pučišća 2007 DA

BRATIŽA-NAKAL-POTOK-ISTOK 1,5 Obrtnik Đuro Mihovilović, Pražnica 1994 DA

26


Slika 3-9. Prikaz eksploatacijskih polja u Splitsko-dalmatinskoj županiji (M 1:600 000)(MINGORP)



RJEŠENJA KONCESIJA

KUČIĆEVA KAVA 0,2 ETNA d.o.o. Kaštel Lukšić 2006 NE

MOSOR 1,6 Obrt MARKAM-G, vl. Luka Markić,Dolac Donji 2007 NE

RUBIN 1,2 Obrt RUBIN, vl. Ante Simunić, Dolac Donji GRAD OMIŠ 2009 NE

SVETA ANA 1,45 Obrta MONTAŽA I OBRADAKAMENA, vl. Igor Tomičić, Nerežišća 2010 NE

SVETI NIKOLA 1 3,11 DELTA-DRAGUN 2 d.o.o. Imotski GRAD TROGIR 2010 DA

27

Tablica 3-10. Eksploatacijska polja u Istarskoj županiji (XVIII) (MINGORP)



RJEŠENJA KONCESIJA

SELINA IV 26,3 KAMEN d.d., Pazin 1992 DA

TRI JEZERCA 5,4 KAMEN d.d., Pazin 1992 NE

GROŽNJAN-KORNERIJA 14,7 KAMEN d.d., Pazin 1992 DA

KANFANAR-DVIGRAD 17,2 KAMEN d.d., Pazin 1992 NE

KANFANAR-JUG 82,6 KAMEN d.d., Pazin 1992 DA

KANFANAR-SJEVER 74,6 KAMEN d.d., Pazin 1992 DA

KIRMENJAK-JUG 285,9 KAMEN d.d., Pazin 1992 DA

KIRMENJAK-SJEVER 58,1 KAMEN d.d., Pazin 1992 NE

LUCIJA I 14,6 KAMEN d.d., Pazin 1992 DA

LUCIJA II 10 KAMEN d.d., Pazin 1992 DA

PRODOL 30,3 KAMEN d.d., Pazin 2003 NE

VALKARIN 17 KAMEN d.d., Pazin 1992 NE

VALTURA 182,4 KAMEN d.d., Pazin 1988 DA

VINKURAN 3,4 KAMEN d.d., Pazin 1978 NE

BALE 17,3 KAMEN d.d. Pazin 2004 NE

MARČANA 42,4 KAMEN d.d., Pazin 2004 NE

28

Slika 3-10. Prikaz eksploatacijskih polja u Istarskoj županiji (M 1:600 000) (MINGORP)

29

Tablica 3-11. Eksploatacijska polja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (XIX)(MINGORP)

Slika 3-11. Prikaz eksploatacijskih polja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji(M 1:600 000) (MINGORP)



RJEŠENJA KONCESIJA

PISKE 1,4 BURA-MOBIL d.o.o., Zagreb 1995 DA

HUMAC II 3,6 KAMEN KORČULA d.o.o., Lumbarda 1998 DA

HUMAC 1,9 VRNIK d.o.o., Korčula 1999 NE

VRNIK 2,9 VRNIK d.o.o., Korčula 1999 NE

VISOČANI 25,8 PGM RAGUSA d.d. Dubrovnik 2002 DA

MIRONJA II 12,5 KAMEN d.d., Pazin 2004 DA

IVAN DOL 11,58 SFORZA d.o.o., Zaton GRAD DUBROVNIK 2008 NE

30

3.4. Zbirni pregled eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena požupanijama

Zbirni pregled eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena napravljen je u

tablici 3-12., a na slici 3-12. prikazana su eksploatacijska polja po županijama, u obliku

dijagrama.

Za izradu tablice 3-12. i slike 3-12. korišteni podaci Ministarstva gospodarstva Republike

Hrvatske.

Tablica 3-12. Zbirni prikaz eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena požupanijama

Županije Broj polja2007. g.

Broj polja2008. g.

Broj polja2009. g.

Broj polja2010. g.

Broj polja2011. g.

1. Zagrebačka 2 2 1 1 1

2. Krapinsko-zagorska 0 0 0 0 0

3. Sisačka 0 0 0 0 0

4. Karlovačka 0 0 0 0 0

5. Varaždinska 0 0 0 0 0

6. Koprivničko-križevačka 0 0 0 0 0

7. Bjelovarsko-moslavačka 0 0 0 0 0

8. Primorsko-goranska 0 0 0 0 0

9. Ličko-senjska 1 1 1 1 0

10. Virovitičko-zodravska 0 0 0 0 0

11. Požeško-slavonska 0 0 0 0 0

12. Brodsko-posavska 0 0 0 0 0

13. Zadarska 23 22 25 26 21

14. Osječko-baranjska 0 0 0 0 0

15. Šibenska-kninska 8 8 11 11 12

16. Vukovarsko-Srijemska 0 0 0 0 0

17. Splitsko-Dalmatinska 40 37 40 45 39

18. Istarska 18 18 16 16 16

19. Dubrovačko-neretvanska 6 7 7 7 7

20. Međimurska 0 0 0 0 0

21. Grad Zagreb 0 0 0 0 0

Ukupno 98 95 101 107 96

31

Eksploatacijska polja kod kojih nisu potvrđene rezerve u posljednjih 5 godina nisuuvrštena u stanje rezervi arhitektonsko-građevnog kamena, pa kao takva ni u zbirni prikazeksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena po županijama (npr. Mažova gorau Primorsko-goranskoj županiji i Bizek u Gradu Zagrebu).

Slika 3-12. Dijagram broja eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena požupanijama

0 10 20 30 40 50

1. Zagrebačka

2. Krapinsko-zagorska

3. Sisačka

4. Karlovačka

5. Varaždinska

6. Koprivničko-križevačka

7. Bjelovarsko-moslavačka

8. Primorsko-goranska

9. Ličko-senjska

10. Virovitičko-zodravska

11. Požeško-slavonska

12. Brodsko-posavska

13. Zadarska

14. Osječko-baranjska

15. Šibenska-kninska

16. Vukovarsko-Srijemska

17. Splitsko-Dalmatinska

18. Istarska

19. Dubrovačko-neretvanska

20. Međimurska

21. Grad Zagreb

Broj polja2007. g.

Broj polja2008. g.

Broj polja2009. g.

Broj polja2010. g.

Broj polja2011. g.

32

4. ANALIZA STANJA REZERVI ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA

U REPUBLICI HRVATSKOJ

Analiza stanja rezervi arhitektonsko-građevnog kamena urađena je u tabličnom obliku

prema županijama, i to za razdoblje od 2007. do 2011. godine, odnosno za posljednjih pet

godina.

U tablicama 4-1. do 4-8. i slici 4-1. korišteni podaci Ministarstva gospodarstva Republike

Hrvatske.

Tablica 4-1. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Zagrebačkoj županiji u 1000 m3

Tablica 4-2. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Ličko-senjskoj županiji u 1000 m3

Potencijalne

Bilančne Izvanbilančne

A+B+C1 A+B+C1 C2+D1+D2 A+B+C1

2007. 86,674 112,067 0,000 82,098 1,531

2008. 85,954 112,067 0,000 81,414 0,962

2009. 79,212 96,312 0,000 75,251 0,000

2010. 79,212 96,312 0,000 75,251 0,000

2011. 79,212 96,312 0,000 75,251 0,000

Godina

Ukupne rezerveEksploatacijske

rezerveOtkopanerezerveUtvrđene

Potencijalne



2007. 125,907 38,406 0,000 113,317 0,000

2008. 125,907 38,406 0,000 113,317 0,000

2009. 125,907 38,406 0,000 113,317 0,000

2010. 125,907 38,406 0,000 113,317 0,000

2011. 125,907 38,406 0,000 113,317 0,000

Godina



33

Tablica 4-3. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Zadarskoj županiji u 1000 m3

Tablica 4-4. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Šibensko-kninskoj županiji u 1000 m3

Tablica 4-5. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Splitsko-dalmatinskoj županiji u1000 m3

Potencijalne



2007. 8.437,712 615,856 0,000 7.566,815 6,359

2008. 8.572,363 662,101 0,000 7.678,348 6,688

2009. 7.473,172 659,341 0,000 6.762,782 15,707

2010. 8.379,438 640,245 0,000 7.582,375 8,417

2011. 6.985,782 595,410 0,000 6.326,180 5,493

Godina



Potencijalne



2007. 1.685,744 269,396 0,000 1.539,646 0,504

2008. 1.438,520 238,195 0,000 1.314,205 3,664

2009. 2.172,436 358,179 0,000 1.959,512 1,230

2010. 1.964,255 297,521 0,000 1.772,358 0,121

2011. 2.324,490 390,920 0,000 2.096,571 1,132

Godina



Potencijalne



2007. 8.907,810 698,115 0,000 7.138,485 35,473

2008. 9.198,512 910,214 0,000 8.174,401 43,435

2009. 8.797,654 1.020,316 0,000 8.335,925 29,760

2010. 9.014,818 1.083,562 0,000 8.560,495 25,567

2011. 10.940,930 1.348,047 0,000 9.972,180 24,368

Godina



34

Tablica 4-6. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Istarskoj županiji u 1000 m3

Tablica 4-7. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u1000 m3

Potencijalne



2007. 8.659,497 1.039,452 0,000 8.825,849 33,191

2008. 8.654,253 898,180 0,000 7.489,667 31,738

2009. 8.483,116 991,290 0,000 7.195,694 32,089

2010. 8.344,431 1.188,967 0,000 7.090,911 36,430

2011. 8.918,721 1.005,449 0,000 8.015,073 41,414

Godina



Potencijalne



2007. 618,728 480,034 221,809 557,358 1,882

2008. 804,311 563,093 151,900 727,912 2,912

2009. 758,639 256,927 607,762 682,537 2,884

2010. 757,125 256,927 726,762 681,154 2,802

2011. 755,734 256,927 726,762 679,885 1,321

Godina



35

Tablica 4-8. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Republici Hrvatskoj u 1000 m3

Slika 4-1. Dijagram otkopanih rezervi u Republici Hrvatskoj

Prema slici 4-1. vidljivo je da se maksimalna godišnja količina otkopanih rezervi veže za

2008. godinu kada se bilježi ekspanzija građevinskih radova i najveće investicije u

Republici Hrvatskoj ali i u svijetu. No, već naredne godine dolazi do osjetnog pada

eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena što se posljedično događa u vrijeme

recesije. Godinu dana kasnije dolazi do još jednog pada otkopanih rezervi od skoro 10 000

m3 blokova arhitektonsko-građevnog kamena, te se na toj razini zadržava do kraja 2011.

godine.

Potencijalne



2007. ( 98 polja) 28.522,072 3.253,326 571,733 25.823,568 78,940

2008. ( 95 polja) 28.879,820 3.422,256 151,900 25.579,265 89,400

2009. ( 101 polje) 27.890,136 3.330,771 662,886 25.125,018 81,670

2010. ( 107 polja) 28.665,186 3.601,940 1.198,988 25.875,861 73,337

2011. ( 96 polja) 30.004,869 3.693,065 1.301,026 27,165,140 73,728

Godina

Ukupne rezerve

Utvrđene Eksploatacijskerezerve

Otkopanerezerve

0,000

10,000

20,000

30,000

40,000

50,000

60,000

70,000

80,000

90,000

100,000

Otkopane rezerve u 1000 m3

2007. ( 98 polja)

2008. ( 95 polja)

2009. ( 101 polje)

2010. ( 107 polja)

2011. ( 96 polja)

36

5. PROCJENA VRIJEDNOSTI OSTVARENIH PRIHODA OD ISTRAŽIVANJA I

EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA

5.1. Procjena vrijednosti rezervi arhitektonsko-građevnog kamena

Vrijednost arhitektonsko-građevnog kamena ovisna je od niza faktora, ali dominantni su

dekorativnost, kompaktnost i cijena energenata. Ako se uzme u obzir da je cijena

energenata presudna u visini troškova eksploatacije, može se konstatirati da je utjecaj

cijene energenata na vrijednosti arhitektonsko-građevnog kamena veći što je niža cijena

jedinice proizvoda. Pravilo vrijedi i u obrnutom slučaju.

Tržišne cijene a-g kamena osciliraju od najviših iznosa od 9000 kn/m3 (A klasa bijelih

vapnenaca ujednačene strukture) do najnižih iznosa od 700 kn/m3 (benkovački pločasti

vapnenac, lomljeni). No, ako bi ponderirali vrijednosti dobili bismo realnu prosječnu

vrijednost za sve vrste arhitektonsko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj.

U tablici 5-1. prikazane su vrijednosti otkopanih rezervi u proteklih pet godina, a pri tom

su korišteni podaci Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske.

Iznos prosječnih troškova eksploatacije od 2500,00 kn, kao i prosječne tržišne cijene od

3750,00 kn, uzete su kao prosječne vrijednosti iz Elaborata o rezervama.

Tablica 5-1. Procjena vrijednosti eksploatiranih rezervi a-g kamena

Porast eksploatacije dosegao je maksimum 2008. godine, kada je realno došlo do prvih

znakova recesije. Sukladno tome ostvarila se najveća dobit (vrijednost) arhitektonsko-

građevnog kamena. Bitno je istaknuti da se nije diferencirala proizvodna cijena, što bi u

dubljoj analizi trebalo napraviti, jer je upravo u promatranom razdoblju cijena energenata

jako porasla.

Rezerve Tržišnacijena

Ukupniprihod

Proizvodnacijena

Ukupnitroškovi

Bruto Dobit Porez nadobit

Neto Dobit

m3 m3 kn kn/m3 kn kn kn kn

(1) (2) (3) (4)=(2)x(3) (5) (6)=(2)x(5) (7)=(4)-(6) (8)=(7)*0,2 (9)=(7)-(8)

2007. 78.940,00 3.750,00 296.025.000,00 2.500,00 197.350.000,00 98.675.000,00 19.735.000,00 78.940.000,00

2008. 89.400,00 3.750,00 335.250.000,00 2.500,00 223.500.000,00 111.750.000,00 22.350.000,00 89.400.000,00

2009. 81.670,00 3.750,00 306.262.500,00 2.500,00 204.175.000,00 102.087.500,00 20.417.500,00 81.670.000,00

2010. 73.337,00 3.750,00 275.013.750,00 2.500,00 183.342.500,00 91.671.250,00 18.334.250,00 73.337.000,00

2011. 73.728,00 3.750,00 276.480.000,00 2.500,00 184.320.000,00 92.160.000,00 18.432.000,00 73.728.000,00

Godina

37

5.2. Procjena naknade za istraživanje arhitektonsko-građevnog kamena u2011. godini

Prema Uredbi o novčanoj naknadi za istraživanje mineralnih sirovina (NN 40/2011),

članak 2., godišnja minimalna visina novčane naknade za istraživanje ne energetskih

mineralnih sirovina iz članka 5. točaka 2., 3., 4. i 5. Zakona o rudarstvu, iznosi 600,00

kn/ha površine odobrenog istražnog prostora za prvu godinu istraživanja, 800,00 kn/ha

površine odobrenog istražnog prostora za drugu godinu istraživanja i 1000,00 kn/ha

površne odobrenog istražnog prostora za treću godinu istraživanja mineralnih sirovina.

Površina istražnih prostora arhitektonsko-građevnog kamena, stanje 2011. godine, je

123,02 ha, uzevši prosječnu minimalnu naknadu za istraživanje ne energetskih mineralnih

sirovina u iznosu 800,00 kn/ha, dolazimo do iznosa minimalne godišnje naknade za sve

istražne prostore arhitektonsko-građevnog kamena od 98 416,00 kn.

5.3. Procjena koncesijskih naknada za eksploataciju arhitektonsko-građevnogkamena u 2011. godini

Prema Uredbi o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina (NN

40/2011), članak 3., naknada za ne energetske mineralne sirovine sastoji se od sljedećih

elemenata:

1. fiksnog dijela - novčane naknade za površinu eksploatacijskog polja određenu upisom u

registar odobrenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina,

2. varijabilnog dijela - novčane naknade za otkopanu količinu mineralne sirovine.

Ukupna naknada jednaka je zbroju elemenata naknade iz točaka 1. i 2.

Fiksni dio naknade iz članka 3. ove Uredbe iznosi:

- 800,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija površina nije veća od 20 ha;

- 1000,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija je površina (20 do 50) ha;

- 1200,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija je površina veća od 50 ha.

Površina eksploatacijskih polja manjih od 20 ha je 775,19 ha te je fiksni dio naknade za ta

polja 775,19 ha x 800,00 kn/ha jednako 620 152,00 kn.

Površina eksploatacijskih polja veličine (20 do 50) ha je 310,30 ha te je fiksni dio naknade

za ta polja 310,30 ha x 1000,00 kn/ha jednako 310 300,00 kn.

Površina eksploatacijskih polja većih od 50 ha je 2081,10 ha te je fiksni dio naknade za ta

polja 2081,10 ha x 1200,00 kn/ha jednako 2 497 320,00 kn.

38

Varijabilni dio naknade iz članka 3. ove Uredbe iznosi 5,0 % od tržišne vrijednosti

otkopane mineralne sirovine.

Tržišnu vrijednost otkopanog arhitektonsko-građevnog kamena daje umnožak otkopanih

rezervi u 2011. godini koje iznose 73 728 m3 i prosječna tržišna cijena m3 koju smo

procijenili da je 3750,00 kn , te dolazimo da je tržišna vrijednost otkopanog arhitektonsko-

građevnog kamena 276 480 000,00 kn/god.

Varijabilni dio naknade je 5 % od 276 480 000,00 kn te iznosi 13 824 000,00 kn.

5.4. Procjena ukupnog prihoda RH od eksploatacije arhitektonsko-građevnogkamena u 2011. godini

Ukupni prihod Republike Hrvatske sadržan je od naknada za istraživanje i eksploataciju, te

poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit. Zbrajanjem svih pojedinačnih vrijednosti

dolazi se do ukupnih prihoda za RH, što je prikazano u tablici 5-2.

U tablici 5-2. korišteni su podaci Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske.

Vrijednosti prosječne proizvodne cijene od 2500,00 kn, kao i prosječne tržišne cijene od

3750,00 kn, uzete su kao i za proračun vrijednosti rezervi, iz elaborata i arhive.

39

Tablica 5-2. Procjena ukupnog prihoda RH od eksploatacije a-g kamena u 2011. godini

Prema tablici 5-2. vidljivo je da sveukupni prihod Republike Hrvatske od eksploatacije

arhitektonsko-građevnog kamena predstavlja značajan iznos te se isti može povećavati za

4 % godišnje kako je previđeno Strategijom gospodarenja mineralnih sirovina Republike

Hrvatske, te će se time povećati i ukupna društvena korisnost.

(1) 2011.

(2) 73.728,00

(3) 98.416,00

Fiksna (4) 3.427.772,00

Varijabilna (5) 13.824.000,00

(6) = (3) + (4) + (5) 17.350.188,00

(7) 3.750,00

(8) = (2) * (7) 276.480.000,00

(9) = (8) * 0,25 69.120.000,00

(10) 1.250,00

(11) = (2) * (10) 92.160.000,00

(12) = (11) * 0,20 18.432.000,00

(13) = (11) - (12) 73.728.000,00

(14) = (6) + (9) + (12) 104.902.188,00

Godina

Otkopane rezerve

Za istražne prostore

Ukupne naknade

Tržišna cijena (3750,00 kn)

Naknade odeksploatacije

Zaeksploataciju

Sveukupni prihod Republike Hrvatske

Ukupna vrijednost

PDV 25 %

Bruto

Razlika tržišne i proizvodne cijene(3750,00 - 2500,00 = 1250,00 kn)

Porez na dobit 20 %

Neto

40

6. ZAKLJUČAK

Definiranje problema u rudarskoj djelatnosti općenito je nužnost za razvoj gospodarstva

Republike Hrvatske, što vrijedi i za istraživanje i eksploataciju arhitektonsko-građevnog

kamena.

Pokazalo se da je Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske kao

kapitalni dokument za razvoj rudarstva u Republici Hrvatskoj detektirala i ponudila

rješenja za probleme rudarstva i kao takva prihvaćena, no nikad nije ili je vrlo malo

implementirana u praksi te su detektirani problemi i dalje aktualni.

Skupina problema u rudarskoj djelatnosti Republike Hrvatske uzrokovana je promjenama

te stupanjem na snagu odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu iz

2001. godine, kao i Zakonom o rudarstvu iz 2009. godine.

U praksi se javljaju problemi radi toga što se od rudarskih gospodarskih subjekata, koji su

ishodili svu potrebnu dokumentaciju i temeljem važećih zakonskih propisa do 1991.

godine, stekli pravo eksploatacije mineralne sirovine na cijeloj površini odobrenog

eksploatacijskog polja bez vremenskog ograničenja eksploatacije (imaju pravomoćno

rješenje iz 50-tih, 60-tih ili 70-tih godina prošlog stoljeća), traži da ukoliko npr. žele

primijeniti nova tehničko-tehnološka rješenja ili parametre eksploatacije, (tehnika i

tehnologija je u međuvremenu znatno napredovala), moraju prilikom ponovnog

ishođenja rudarske koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina osnovom novih

provjerenih projektno-tehničkih rješenja ishoditi i sva potrebna rješenja, dozvole, uvjete

eksploatacije, suglasnosti i dr. kao da se radi o sasvim novom rudarskom objektu.

Značaj rudarstva za gospodarstvo može se zorno prikazati kroz tablicu 5-2. Procjena

ukupnog prihoda RH od eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena u 2011. godini.,

gdje je vidljiva korist za Republiku Hrvatsku.

Samim tim još više potiče na razmišljanje misao iz Strategije gospodarenja mineralnim

sirovinama Republike Hrvatske, gdje je istaknuto da se za razvoj eksploatacije

arhitektonsko-građevnog kamena predlaže stopa rasta od 4 %.

Značaj samog arhitektonsko-građevnog kamena bi dobio još više na težini kada bi se

iskazali statistički podaci o plasmanu sirovine, ne prerađenih blokova i gotovih proizvoda.

U ovom radu nažalost zbog nemogućnosti korištenja podataka o plasmanu sirovih i

prerađenih blokova arhitektonsko-građevnog kamena ne može se prikazati diferencirana

slika vrijednosti. Da bi se to napravilo, potrebno je obraditi podatke o strukturi uvoza i

41

izvoza, kako je obrađeno u Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama Republike

Hrvatske.

No iz iskustvenih podataka poznato je da se veći dio otkopanih rezervi izvozi uglavnom u

europske i azijske zemlje u sirovom obliku ili s niskim stupnjem prerade. Svakako bi

poželjni model bio da se arhitektonsko-građevni kamen izvozi u najvišem stupnju prerade

jer bi tada dobili najveću vrijednost, međutim prema svjetskim trendovima opće poznata je

činjenica da se većina proizvodnje odvija u azijskim zemljama, gdje je cijena rada puno

niža nego što je to kod nas i u ostatku zapadnog svijeta. Prerađeni arhitektonsko-građevni

kamen može se ponuditi na svjetskom tržištu po konkurentnim cijenama ukoliko se

domaćim proizvođačima stvore takvi uvjeti koji će to omogućiti. Takvi uvjeti se mogu

stvoriti poreznim olakšicama, a nikako poticajima.

42

7. LITERATURA

Dragičević, I., Galić, I. , Vranjković, A., 2009. Elaborat o rezervama arhitektonsko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju “Kusačko brdo”., Zagreb: Proin d.o.o.

DZS, 2007. Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2007.,Zagreb: Državni zavod za statistiku


DZS. 2009. Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2009.,Zagreb: Državni zavod za statistiku



Galić, I., Krasić, D., Živković, S. A., 2006. Značaj nemetalnih mineralnih sirovina zagospodarstvo Republike Hrvatske. U: Međunarodni rudarski simpozij-mining 2006:Istraživanje, eksploatacija i prerada čvrstih mineralnih sirovina, Dubrovnik. Zbornik,2006, str. 358-370.

MINGORP. Zbirka isprava, elaborata i projekata - interna dokumentacija.Zagreb: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske.

NN 75/2009. i NN 49/2011., Zakon o rudarstvu, Zagreb: Narodne novine

NN 40/2011., Uredba o novčanoj naknadi za istraživanje mineralnih sirovina,Zagreb: Narodne novine

NN40/2011., Uredba o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnihsirovina, Zagreb: Narodne novine

RGNF, 2008. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske.Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet.

Documents

PRIKAZ STANJA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE … · stoljeća domaća eksploatacija nafte je većinom podmirivala potrebe Republike Hrvatske u tekućim gorivima, dok danas podmiruje