1.1. Primjena robota u svijetuSvjetsko trite je godine 2002. palo za 12% kao rezultat pada potranje na svim veim tritima. Ipak, za razliku od mnogih drugih slinih proizvoda, roboti su bolje proli. Potranja za mainskim alatima, kako navode u publikacijama UNECE/IFR-a, na veim tritima je pala 3 puta vie nego za robotima. Moe se rei da su trita robotima u SAD u minusu za 8%, skoro 11% u Japanu i 16% u EU. Pad na tritu EU se ipak treba gledati pod svjetlom injenicom da izuzev 1997. godine, kada je trite palo za 1%, EU ima rast trita od 1994. godine i to, naroito za 2001. godinu, dupli rast. UNECE/IFR-ov izvjetaj o proizvodnji industrijskih robota, koji izlazi svaka 3 mjeseca, i ubraja najvee svjetske kompanije, pokazuje da se je svjetska proizvodnja industrijskih robota poveana za 26% u usporedbi sa istim periodom u 2002. godini. To je najvea ikad zabiljeena potranja za industrijskim robotima do sad, u cijelom svijetu i u svim regijama, osim u Sjevernoj Americi gdje je ta polugodinja potranja na listi rekorda. Potranja industrijskih robota po regijama tokom prve polovice 2003, u usporedbi sa istim periodom u 2002, iznosi:

-

Sjeverna Amerika +35%, Europa +25%, Azija +18% i ostale regije +19%

Ove brojke ukazuju na to da je blizu jak oporavak sklonosti ulaganja u industriju. Rezultat prodaje u prvoj polovini 2003. godine ukazuju na godinju prodaju od preko 80 000 robota, u poreenju sa 68 000 u 2002. godini. Prema nekim saznanjima u svijetu ima oko 770 000 komada robota koji se koriste u industriji. Najvei broj ega 350 000 u Japanu, 233 000 u EU i oko 104 000 u Sjevernoj Americi. U Europi, Njemaka je u vodstvu sa neto manje od 105 000 komada, prati je Italija sa 47 000, Francuska sa 24 000, panija sa 18 000 i Velika Britanija sa 14 000. Skromnije predvianje ukazuje na nekih 875 000 komada irom svijeta od kojih 333 000 u Japanu, 303 000 u EU i 135 000 u Sjevernoj Americi.

Da li vodea pozicija Japana u automatizaciji slabi?Poslovanje robotima je eksplodiralo u Japanu u 1980-im i ranim 1990-im godinama. Optimizam je bio neogranien. ini se da sve to je moglo biti robotizovano i jeste robotizovano. Od sredine 1990-ih godina, taj podstrek u poslovanju robotima se seli u Europu i Sjevernu Ameriku. U 2002. godini, koliina robota se poveala za 6% u obje regije. U Japanu stalno pada od 1998. godine.

Zato investirati u robote?U zadnjoj dekadi performanse robota su se strano poveale, dok su u istom vremenu njihove cijene jako padale. Robot prodan u 2002. godini bi manje kotao nego petina robota istih performansi u 1990. godini. U zadnjih nekoliko godina opadanje cijena robota se, ipak, poelo stabilizirati. Studije o profitabilnosti su pokazale da nije neobino za robote da isplate uloeni novac u periodu od 1 do 2 godine.

Nezapoljavati ljude?

U Njemakoj, na primjer, cijene robota u odnosu na vrijednost rada su pale od 100 u 1990. godini na 34 u 2002. godini i na 17 ako uzmemo u obzir temeljito poboljane performanse robota. U Sjevernoj Americi, prosjene cijene su pale na 24 i otprilike 12 ako se kvaliteta poboljanja uzme u obzir. Pad ili stabilne cijene robota, poveanje vrijednosti rada i kontinuirano poboljana tehnologija su glavne sile vodilje koje zagovaraju neprestano i masovno investiranje u robote u industriji, zakljuuje Jan Karlsson. ak i u zemljama u razvoju kao to su Brazil, Meksiko i Kina, investiranje u robote je krenulo velikom brzinom.

Ako su roboti tako profitabilni zato onda ne postoji jo vei nalet u investiranju?Roboti nisu proizvodi koji se kupuju u obinim trgovinama. Ako eli imati koristi od robota, potencijalna kompanija korisnik mora imati odreeno kuno tehnoloko znanje kao i cjelokupno razumijevanje vlastitih proizvodnih procesa.

Koliko mnogo robota po zaposlenom u manufakturnoj industriji?Oko 310 na 10 000 zaposlenih u Japanu, 135 u Njemakoj, 109 u Italiji, 91 u vedskoj i izmeu 50 i 70 u Finskoj, Francuskoj, paniji, Beneluksu i SAD (u brojke za Japan ukljuuju se sve vrste robota, dok za sve ostale zemlje samo multinamjenski industrijski roboti. Brojke zbog toga nisu uporedive).

U automobilskoj industriji?U Japanu, Italiji i Njemakoj postoji vie nego jedan robot na 10 radnika u proizvodnji.

Vidimo li neke servisne robote u naim domovima?Na kraju 2002. godine vie od 50 000 samostalnih robota usisivaa i robota kosilica je bilo u pogonu. Do kraja 2006. godine oekuje se desetorostruki porast.

Kako se kreu servisni roboti za profesionalnu upotrebu?Medicinski roboti, podvodni roboti, nadzorni roboti, roboti za ruenje i mnoge druge vrste robota koji se mogu nositi sa raznim zadacima se dobro kreu. Zaliha od nekih 19 000 komada je postojala na kraju 2002. godine. U periodu 2003 2006, jo 30 000 komada se planira dodati u zalihe.

U budunosti servisni roboti e biti svakodnevni alat za ovjeanstvo?Oni nee samo istiti nae podove, kositi travnjake i tititi nae domove, ve e takoer pomagati starim i ljudima sa hendikepom, sa sofisticiranom interaktivnom opremom, izvoditi hirurke zahvate, ispitivati cijevi i mjesta koja su tetna za ljude, boriti se vatrom i bombama i biti iskoriteni u mnogim drugim primjenama opisanim u trenutnom izdanju Svjetska robotika 2003.

Detalji o razvoju trita za industrijske robote u Francuskoj, Njemakoj, Italiji, paniji, Velikoj Britaniji i SAD su prezentirani u razliitim tiskovnim izdanjima za svaku od ovih zemalja.

injenice Svjetsko trite palo za 12% u 2002. godini...

Prodaja multinamjenskih robota irom svijeta je dostigla vrhunac u 1990. godini, kada je postigla preko 80 000 komada. Praena padom u periodu 1991 1993. godine, svjetska prodaja je pala na oko 53 000 komada u 1993. godini. Tada na svjetskom tritu robotima poinje period jakog oporavka, koji je najizraeniji u 1997. godini, kada dostie nivo od 82 000 komada. U 1998. godini, prodaja ipak pada za 15% na malo ispod 69 000 komada. Trite se otro oporavilo u 1999. godini prodajom skoro 80 000 komada i rastom od skoro 15% u odnosu na 1998. godinu. U 2000. godini prodaja raste na 24%, postiui rekord od skoro 99 000 komada. U 2001. i 2002. godini, svjetsko trite ipak pada za 21% i 12%, odnosno dostie 68 600 komada (vidi tabelu 1).

...kao rezultat pada potranje na svim veim tritima.Nakon dvije godine padanja ili stangiranja prodaje, desio se snaan oporavak u Japanu 2000. godine. Prodaja svih vrsta industrijskih robota die se za 32% u odnosu na 1999. godinu, dostiui skoro 47 000 komada. Podaci iz 2001. godine iskljuuju skoro sve namjenske robote (samo namjenski mainski roboti su ukljueni). Zbog toga podaci iz 2001. i 2002. godine nisu uporedivi. Izmeu 2001. i 2002. godine, prodaja u Japanu ipak pada za skoro 11% na oko 25 400 komada. Od 1995. do 2000. godine, trite robotima u SAD eksplodira svaku drugu godinu, a u godinama izmeu stoji ili pada. U 1995., 1997. i 1999. godini se poveava za 32%, 28% i 37%. Kao kontrast, u 1996. i 1998. godini, trite je palo za 5% i 13%, dok je u 2000. godini trite bilo skoro isto (+1%). Ipak najvea prodaja industrijskih robota zabiljeena je u 2000. godini kada je dostigla skoro 13 000 komada. U 2001. godini, trite pada za skoro 17% na 10 800 komada, to slijedi jo jedan pad od 8% u 2002. godini na malo ispod 10 000 komada.

...ali roboti su se pokazali mnogo boljima od ostalih vrsta dobara za investiranjeDok je trite industrijskih robota u SAD palo za 8%, trite mainskih alata je palo za 36%. U Japanu i Njemakoj je bilo slino. Trite mainskih alata je palo za 32% i 20%, dok je trite robotima palo za samo 11% i 7%.

Nakon godina eksplozivne prodaje trite robotima je u EU palo za 16%...U EU, prodaja multinamjenskih industrijskih robota je porasla za 19% u 2000. godini na 29 800 komada. U 2001. godini, prodaja nastavlja rasti, ali za skromnih 3%, dostiui 30 700 komada. Sa izuzetkom 1997. godine, kada je trite palo za 1%, EU ima rast trita od 1994. godine i to, osim za 2001. godinu, dvoznamenkast rast. To se zaustavlja 2002. godine, kad trite pada za 16% na neto ispod 26 000 komada. Skoro sve drave EU su pokazale tendenciju pada. U Velikoj Britaniji, trite je naglo palo za 61%.

Jeli oporavak iza ugle? Prva polovina 2003. godine je najbolja prva polovina godine ikad zabiljeena za robotikuGledajui u prvu polovinu 2003. godine, UNECE/IFR-ov tromjeseni izvjetaj za potranju industrijskih robota, koji ubraja veinu najveih svjetskih kompanija, pokazuje

da je svjetska potranja porasla za 26% u usporedbi sa istim periodom u 2002. godini. To je najvea potranja industrijskih robota ikad zabiljeena. Potranja industrijskih robota, po regijama, tijekom prve polovine 2003. godine, u usporedbi sa istim periodom u 2002. godini, je slijedea:

Sjeverna Amerika +35% Azija +18%

Europa +25% ostale regije +19%

Ove brojke indiciraju da slijedi jak oporavak sklonosti ulaganja u industriju. Takoer daju vrstu podrku predvianjima opisanim iznad. U stvari ovi rezultati prve polovine 2003. godine, ukazuju na konanu prodaju od preko 80 000 robota u 2003. godini, usporeujui sa 68 000 u 2002. godini (treba primjetiti da predvianje od samo 73 000 komada za 2003. godinu, koje je napisano u tabeli 1, je dio trenda predvianja za cijeli period 2003 2006 i nije predvianje u kratkom vremenskom razdoblju kao to je ovdje prezentirano).Tabela 1 Instalacije i operativne zalihe multinamjenskih industrijskih robota u 2001. i 2002. godini i predvianja za 2003 2006. Broj komada

Europa i SAD neprestano sustiu Japan...U ranim 1990-im, broj instalacija multinamjenskih industrijskih robota u EU i SAD je iznosio samo 20% i 7% u odnosu na broj instalacija u Japanu, (svih vrsta) industrijskih robota. S obzirom na ograniavajue izvjetaje iz Japana, podaci pokazuju da je od 2001. godine vie multinamjenskih industrijskih robota instalirano u EU nego u Japanu. Gledajui na operativne zalihe industrijskih robota, ponovo usporeujui sa japanskim zalihama (prema kojima su sve vrste robota dodane i ukljuuju i 2000. godinu), slian odnos je i sa multinamjenskim robotima u EU i SAD. Zalihe EU su se digle od 23% u odnosu na Japan 1990. godine, na 67% u 2002. godini. Sline brojke vae i za SAD, 12% i 30%. Opet, ako odvojimo podatke koji su bili dostupni za multinamjenske industrijske robote u Japanu, mogli bi nam vrlo lako pokazati znaajne zalihe u SAD i EU.

Slika 1. Godinje instalacije industrijskih robota od 2001. 2002. i prognoze za razdoblje od 2003. 2006.

Slika 2. Procjena boja robota koji su u upotrebi u svijetu za razdoblje od 2001. 2002. i procjene za razdoblje od 2003. 2006.

Napomena: Dodatni podaci su za Japan, iz razloga sto Japan uzima u obzir sve vrste robota do 2000. ukljuujui i 2000. Ove podatke nije mogue upotpunosti porediti sa podacima iz drugih zemalja

Procjena broja industijskih robota koji su u upotrebi u svijetuSveukupne godinje prodaje, mjerene od kako su se industrijski roboti poeli primjenjivati u industriji, od kraja 1960. do kraja 2002. iznose oko 1,328,000 primjeraka. Ovo ukljuuje i uknjiene industrijske robote instalirane u Japanu do 2000. godine ukljuujui i 2000. godinu. Mnogi od ranije postavljenih robota su iskljueni iz upotrebe. Broj industrijskih robota koji su trenutno aktivni je stoga manji. UNECE-ina i IFR-ina procjena broja svih indstrijskih robota koji su u upotrebi u svijetu na kraju 2002.godine se kree izmeu 770,000 jedinica i moguih 1,050,000 jedinica. Minimalna brojka koja je gore navedena, dobivena je na osnovu prtostavke da je vijek trajanja industrijskog robota 12 godina. Pilot istraivanje od gore navedene dvije organizacije pokazuju da je ivotni vjek industrijskog robota ustvari 15 godina to daje brojku od 1,050,000 jedinica.

Minimalni broj 2002. godine od 770,000 jedinica moe biti uporeen sa 756,000 jedinica na kraju 2001.godine, to pokazuje porast od neto manje od 2%. Kao to se moe vidjeti sa Slike 1. Japan broji neto manje od polovice svijetskog broja industrijskih robota, zato to Japanci uzimaju u obzir sve vrste robota, zbog toga njihov udio naglo opada. Od 1998. godine broj rbota u Japanu je poeo sa naglim opadanjem. Do 2002.godine njihov broj je opao na samo 85% od 1997. Izuzimajui Japan i Republiku Koreju, broj svijetskih vienamjenskih industrijskih robota na kraju 2002.godine se popeo na 375,000 jedinica, ili 6% vie nego u 2001.godini. to se tie Europske Unije i Sjeverne Amerike broj industrijskih robota je porastao za 6%, dostiui broj od 233,000 jedinica i 104,000 jedinica za svkog posebno.

Prognoza za razdoblje od 2003. 2006. GodineSvijetska trgovina industrijskih robota ostvarit e porast u prometu sa 68,600 jedninica u 2002. godini na neto vie od 91,000 jedinica u 2006.godini, ili godinji prosjek od 7,4% (Pogledaj Sliku 2. i Tabelu 1.) Porast ulaganja u robote u Japanu e biti suoeno sa poveavanjem zamjenskog ulaganja. Izmeu 2002.godine i 2006.godine prodaja e se poveati sa 25,400 jedinica na gotovo 34,000 jedinica.

Stalni porast u europi i Sjevernoj Americi

Trgovina robtima u Europskoj Uniji oekuje porast sa 25,900 jedinica u 2002.godini, na neto manje od 32,000 jedinica u 2006.godini, to predstavlja porast za 5.3%. (Pogledaj Tabelu 1. i Sliku 1.) U Sjevernoj Americi trgovine oekuju porast prosjeno godinje od 9.9%, to pokazuje e broj dostii izmeu 14,000 i 15,000 jedinica u 2006. godini. Po miljenju nekih otimstinih ekonomista ova procjena OECD-e o oporavku je zasnovana na miljenju strunjaka za robote, koji nekad znaju biti previe konzervativni.

Broj robota koji su u upotrebi nastavlja sa rastom, izuzev JapanaBrojke pokazuju da e se roj industrijskih robota koji su u upotrei u svijetu poveati sa oko 770,000 jedninica na kraju 2002.godine na 875,000 jedinica na kraju 2006.godine, predstavljajui porast od 4.5%. 1997. godina je vrhunac broja robota u Japanu, kada je dostuga 413,000 jedinica, ukljuujui sve tipove industrijskih robota. Od kraja 2002. taj broj je opao na 350,000 jedinica i pretpostvlja se da e pasti na 333,000 jedinica na kraju 2006. godine. Kada se izuzmu Japan i Republika Koreja, pretpostavlja se da e u svijetu porasti broj operativnih vienamjenskih industrijskih robota sa 375,000 na 542,000 jedinica u peiodu 2002. 2006. to prdstavlja godinji prosjek od 9.5%. Procjenjuje se da e u SAD-u broj vienamjenskih industrijskih robota dostii 135,000 jedinica u 2006. U Europskoj Unij je to broj od 304,000 jedinica, u Njemakoj 136,000, u Italiji 62,000, u Francuskoj 32,000 i u Velikoj Britaniji 14,000 jedinica. (Pogledaj Tabelu 1. i Sliku 2.). Ovi podaci su uzeti na osnovu minimalnih predpostavki. Ako se uzme u obzir dui vijek trajanja robota ( 15 godina umjesto 12 godina.) broj e prijei procjene.

Porast ulaganja u robote je uslovljen cijenom robota, ali ta cjena je poela da opadaU 90-tim godinama prolog stoljea cijene industrijskih robota poele su da opadaju dok su za isto vrijeme njihove mogunosti poele rasti. UNECE/IFR a istraivanja koja pokrivaju period od 1990. 2000. godine pokazala su sljedee rezultate: Osnovna cijena robota ............................................................................................ Broj isporuenih jedinica ....................................................................................... Broj proizvoda kojji mogu biti isporueni ............................................................. Ukupan kapacitet kojim se moe manipulisati ....................................................... Preciznos ponavaljanja ........................................................................................... +61% Brzina 6 osovine ..................................................................................................... +39% Maksimalni domet .................................................................................................. +36% Vrijeme izmeu padova .......................................................................................... +137% RAM u megabajtima ............................................................................................... puta Bit-nost procesor ..................................................................................................... +117% Broj maksimalnih osovina po kojima se moe upravljati ....................................... 43% +782% +400% +26%

preko 400

+45%

Cijene industrijskih robota u amerikom dolarima je pala sa indeksa 100 na 57 i periodu od 1990-2002. Neuzimajui u obzir da industrijski roboti koji su instalirani 2002. godine imaju mnogo vee mogunosti nego oni koji su instalirani u 90-tim godinama prolog stoljea (pogledaj Sliku 3.). Prodaja robota u prosjeku u 2002. godini je kotala samo etvrtinu ongo to su roboti istih mogunosti kotali 1990.godine, ako je uopte bilo mogue proizvesti robote tih mogunosti u 1990. godini. U isto vrijeme u Americi indeks u poslovnom sektoru je porastao sa 100 na 150 (pogledaj Tabelu 2.). Ovo je utjecalo da relativne cijene robota u SAD-u padnu sa 100 u 1990.-oj na 26 u 2002.-oj, ne uzimajui u razmatranje poboljanje performansi u ovom periodu. Druge vodee drave su umale slian razvoj dogaaja to se tie relativne cijene robota.

Mjerenje zastupljenosti robota bazirano na ukupnom broju zaposlenih osobaNa slici 4. su prikazane grupe drava koje su vodee po zastupljenosti robota, predstavljene su kao broj robota na 10,000 zaposlenih osoba u proizvodnoj industriji. Pva grupa ukljuuje Japan i Republiku Koreju u iji se broj robota ubrajaju sve vrste industrijskih robota, pa zbog toga ih nije mogue porediti sa drugim dravama. U 2002. godini ove dvije drave su imale zastupljenost robota oko 310 i 130, za svaku posebno. Dok je u Republici Koreji zastupljenost robota naglo rasla, u Japanu je opala od 1998. godine. Druga grupa na elu sa Njemakom koja je vodea po zastupljenosti robota i koja je imala u 2002. zastupljenost od 135, slijedi je Italija sa 109 i vedska sa 91 robotaom na 10,000 zaposlenih osoba u proizvodnoj industriji. Trea grupa drava ukljiuje Finsku sa 68, Francusku sa 67 i paniju sa 66 robota na 10,000 zaposlenih osoba u proizvodnoj industriji. U etvrtoj grupi zastupljenost se kree izmeu 58 i 36 u SAD-u, dravama Beneluks-a, Danskoj, Austriji i u Velikoj Britaniji. U Norvekoj i Australiji zastupljenost je 21 i 33 za svaku posebno, dok je na zadnjem mjestu portugal sa 9. Zemlje centralne i istone Europe izuzev eku republiku imaju zanemarivu zastupljenost. Uprkos velikoj zastupljenosti robota u Europskoj Uniji, zanimljivo je napomenuti da je zastupljenost u Europskoj Uniji za oko 50% vea nego u SAD-u.

Zastupljenost robota preko 1 robota na 10 zaposlenih u auto industrijiSlika 5. Pokazuje podatke o broju vienamjenskih robota na 10,000 radnika u auto industriji. Japan je vodei sa 1,700 robota na 10,000 radnika ali moramo imati na umu da Japan ubraja sve vrste robota (do 2002. ukljuujui i 2002.), pa zato nije mogue uporeivati podatke sa drugim dravama. Slijede Italija sa zastupljenosti od 1,130, Njemaka 1,000, SAD 770, panija 760, Francuska 630, vedska 570 i Velika Britanija 550. Tehnoloki nivo orjentiui se prema robotima je vrlo homogen u auto undustriji. Kada drave prikupljaju podatke ne uzimaju uvjek istu vrstu robota, neke drave uzimjau podatke o prodatim robotima dok druge npr. Rpublika Koreja uzima podatke od svih vrsta robota koj IFR definie. Iz ovog razloga podatke nije uvijek mogue porediti. Gledajui samo robote koji imaju 5 ili vie stepeni slobode poreenje je znatno olakano.

Slika 3. Indeksi cijena robota u svijetu (bazirani po kursnoj listi iz 1990) sa finim namjetanjem i bez finog namjetanja

Godina 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001

Indeks cijena 1990=100 Sa finim Bez finog namjetanje namjetanja m 100.0 100.0 95.5 93.3 69.0 64.7 52.1 45.6 55.9 47.3 58.7 48.0 55.1 42.3 45.6 30.6 45.3 28.1 40.0 20.7 36.6 19.2 31.0 16.6

Tabela 2. Indek obavljanih poslova Poslovni sektor 100.0 103.9 109.8 112.9 115.5 117.7 120.6 124.5 130.7 136.3 144.4 147.7 Poizvodna industrija 100.0 100.9 115.3 120.0 123.5 126.3 129.8 133.1 136.4 140.1 146.1 150.8

Broj radnih sati radnika u prizvodnji Proizvodna industrija 10.83 11.18 11.46 11.74 12.07 12.37 12.77 13.17 13.49 13.90 14.37 14.83 Industrija hrane 9.62 9.90 10.20 10.45 10.66 10.93 11.20 11.49 11.80 12.11 12.51 12.89 Automobilska industrija 14.56 15.23 15.45 16.10 17.02 17.34 17.74 18.04 17.84 18.10 18.80 19.40

2002

36.9

185.5

151.4

156.4

15.30

13.23

20.50

Izvori: Ekonimska komisija Ujedinjenih Nacija (UNECE) i meunarodna federacija za robotiku (IFR) Napomena: Cijene robota izraunate su na bazi sedam modela robota koji su proizvedeni od strane 4 vodee meunarodne firme koje se bave proizvodnjom robota, a koje imaju veliko trite u Europi i u SAD-u.

Slika 1. Godinje instalacije industrijskih robota od 2001. 2002. i prognoze za razdoblje od 2003. 2006.

Slika 2. Procjena boja robota koji su u upotrebi u svijetu za razdoblje od 2001. 2002. i procjene za razdoblje od 2003. 2006.

Napomena: Dodatni podaci su za Japan, iz razloga sto Japan uzima u obzir sve vrste robota do 2000. ukljuujui i 2000. Ove podatke nije mogue upotpunosti porediti sa podacima iz drugih zemalja

a/ Sve do kraja 2000, podaci za Japan ukljuuju sve vrste robota. Od 2001, podaci iskljuuju namjenske robote, osim namjenskih mainskih robota. Od 2002, Japanska statistika je zbog toga mnogo uporedljivija s tim i ostalim zemljama. b/ Sve vrste industrijskih robota.

irenje servisnih robotaTabela 4 nam pokazuje detalje rezultata UNECE/IFR pregleda prodaje servisnih robota, poredanih po namjenskim podrujima. Poto mnoge kompanije ne obezbjeuju proizvoake podatke, diagram koji je ovdje prikazan vjerovatno podcjenjuje znaaj istinite vrijednosti prodaje kao instaliranu bazu robota. Osim za robote kune proizvodnje(sve do glavnih lawn-mowing robota) i usluni roboti, su veina servisnih robota instalirani do 2002 i to su roboti za profesionalnu upotrebu. Glavno namjensko podruje robota za profesionalnu upotrebu su podvodni roboti, medicinski roboti, roboti za ruenje, pokretne robot platforme za vienamjensku upotrebu, labaratorijski roboti, roboti za ienje.

Servisni roboti za profesionalnu upotrebu: 18,600 komada instalirano do kraja 2002Prosjeno od 18600 komada servisnih robota za profesionalnu upotrebu koji su instalirani do kraja 2002 godine, podvodni roboti sa svojih 3680 komada zauzimaju 20% (pogledati tabelu 4 i diagram 6). Zatim slijede roboti za ienje sa 18%, roboti za ruenje sa 15% i medicinski roboti sa 12%. Mobilne robot platforme uzimaju udijel od 10% dok labaratorijski zauzimaju 6%. Roboti za proizvodnju mlijeka zauzimaju blizu 4%. Kao jedinine vrijednosti veoma znaajnu odliku izmeu razliitih namjenskih podruja od nekih sto hiljada dolara ide za podvodne i medicinske robote, zatim nekoliko hiljada dolara za labaratorijske robote i nekoliko stotina dolara za domainske ili uslune robote trini podaci, izraeni u US dolarima, mogu se sasvim razlikovati od stvarnih trinih podataka izraenih u broju komada.

Servisni roboti za osobnu i privatnu upotrebu: preko 600.000 komada prodano je do kraja 2002Servisni roboti za osobnu i privatnu upotrebu su posmatrani razdvojeno, tj. njihov broj koji je samo dio mnogih tipova servisnih robota za profesionalnu upotrebu. Oni se takoe proizvode za masovnu trite sa sasvim razliitim trinim potranjama. Zatim, servisni roboti za osobnu i privatnu upotrebu su uglavnom roboti u podruju domae(kune) upotrebe, gdje ukljuujemo robote za vakumsko ienje, lawn-mowing robote, uslune robote, ukljuujui igrake i hobby robote(pogledati tabelu 4). Prodaja lawn-mowing robota je poela da se poveava veoma brzo, sa preobilnim prodajama od 10,000 komada, i nastae pravi boom. Trini potencijal je veoma velik. Roboti za vakuumsko ienje su uvedeni u trite krajem 2001. Trite se brzo proirilo u 2002-2003. Do kraja 2002 godine, procjenjuje se to da e nekih 54.000 robota kune namjene, svih tipova, biti prodano. Za uslune robote, procjenjuje se da e do kraja 2002 godine biti prodano gotovo 550.000 komada.

Procjena za period 2003-2006: 30.000 novih servisnih robota za profesionalnu upotrebu e biti ugraenoGledajui na procjenu za period 2003-2006, broj servisnih robota za profesionalnu upotrebu je prinuen na porast za nekih 30.000 komada(pogledati tabelu 4 i diagram 6).

Namjensko podruje sa jakim porastom su medicinski roboti sa vie od 6000 novih robota koji su dodani, roboti za nadgledanje i sigurnosni roboti(3.800), podvodni roboti(3,000), mobilne robot platforme za vienamjensku upotrebu (2.800), roboti za ienje(1.700) i roboti za proizvodnju mlijeka (1.450).

Procjena za period 2003-2006: preko 2.1 miliona servisnih robota za osobnu i privatnu upotrebu e biti prodatoProcjenjuje se to da e prodaja svih tipova robota kune upotrebe (vakuumsko ienje, lawn-mowing roboti, roboti za ienje prozora i ostali tipovi) u periodu 2003-2006 dostii nekih 638.000 komada (pogledati tabelu 4 i diagram 7). Ipak ovaj broj iskljuuje optimistini porast od nekoliko miliona komada napravljenih od strane nekih kompanija, to bi moglo utjecati veoma nisko na prodaju zabiljeenu ve u 2003. Trite za igrake i uslune robote je povean do 1,5 milion komada, od kojih je veina, naravno, veoma niskih cijena. Neke komapnije oekuju prodaju od nekoliko miliona komada u sljedeim godinama. Ova procjena se iskljuuje iz vrijednosti prikazanih u tabeli 4 i diagramu 7.

1Metalopreraivaka industrija 2Autoindustrija 3Procesna industrija 4Hemijska industrija 5Drvna industrija 6Elektro industrija 7Tekstilna industrija 8Graevinarstvo 9Prehrambena industrija 10Primjena u poljoprivredi