Pored znaka upiši:NAZIV GRADA

PLAN RADA

1. Položaj i izgled primorskog kraja RH2. Dijelovi i naselja primorskog kraja RH3. Zanimanja ljudi u primorskom kraju RH

1.SMJER PRUŽANJA HRVATSKOG PRIMORJA

S

J

2.

3. 3.

PRIMORSKI KRAJ

Otoke oboji plavom bojom, poluotoke crvenom i imenuj ih.

otok

poluotok

RELJ

EF H

RVA

TSKE

OBA

LE

VJET

ROVI

Osn

ovni

vje

trov

i na

Jadr

ansk

om m

oru

su b

ura,

mae

stra

l i j

ugo.

Bura

-

sjev

eroi

stoč

ni v

jeta

r, k

oji

nast

aje

pri

viso

kom

tl

aku

zrak

a na

d ko

pnom

i na

glo

uz p

unu

snag

u pu

še s

kop

na

prem

a m

oru.

Mae

stra

l - s

mje

ra s

jeve

roza

pada

i to

pri

vis

okom

tla

ku

zrak

a. M

aest

ral j

e zn

ak li

jepo

g vr

emen

a, a

obi

čno

poči

nje

puha

ti o

ko 1

1 h.

Jugo

- v

laža

n vj

etar

, koj

i puš

e s

jugo

isto

ka. O

d lis

topa

da

do k

raja

sije

čnja

don

osi v

elik

e ko

ličin

e ob

orin

a.

Nev

era

- ja

ki z

apad

ni v

jeta

r, k

oji d

onos

i nev

rije

me.

Lje

ti

zapo

činj

e ve

likom

žes

tino

m,

ali

ugla

vnom

kra

tko

traj

e uz

brz

o i k

ratk

o gi

banj

e m

ora.

Nak

on n

evre

men

a ob

ično

do

lazi

do

ugod

nog

osvj

ežen

ja.

Na

Jadr

ansk

om m

oru

pusu

još L

ibec

co iz

sm

jera

jugo

zapa

da, L

evan

tera

isto

ka i

Tram

onta

na s

a sj

ever

a.

MORS

KE M

IJEN

EPlim

a je

vri

jem

e ra

sta

razi

ne m

ora.

Ose

ka je

vri

jem

e op

adan

ja r

azin

e m

ora.

Utj

ecaj

plim

otvo

rne

sile

mož

e m

ijenj

ati r

azin

u m

ora

prek

o de

set

met

ara

u sv

jets

kim

oce

anim

a, a

u J

adra

nsko

m

mor

u ka

o po

luza

tvor

enom

baz

enu

od t

ride

seta

k ce

ntim

etar

a u

južn

om J

adra

nu d

o je

dan

met

ar u

sje

vern

om

Jadr

anu.

VJET

ROVI

Osn

ovni

vje

trov

i na

Jadr

ansk

om m

oru

su b

ura,

mae

stra

l i j

ugo.

Bura

-

sjev

eroi

stoč

ni v

jeta

r, k

oji

nast

aje

pri

viso

kom

tl

aku

zrak

a na

d ko

pnom

i na

glo

uz p

unu

snag

u pu

še s

kop

na

prem

a m

oru.

Mae

stra

l - s

mje

ra s

jeve

roza

pada

i to

pri

vis

okom

tla

ku

zrak

a. M

aest

ral j

e zn

ak li

jepo

g vr

emen

a, a

obi

čno

poči

nje

puha

ti o

ko 1

1 h.

Jugo

- v

laža

n vj

etar

, koj

i puš

e s

jugo

isto

ka. O

d lis

topa

da

do k

raja

sije

čnja

don

osi v

elik

e ko

ličin

e ob

orin

a.

Nev

era

- ja

ki z

apad

ni v

jeta

r, k

oji d

onos

i nev

rije

me.

Lje

ti

zapo

činj

e ve

likom

žes

tino

m,

ali

ugla

vnom

kra

tko

traj

e uz

brz

o i k

ratk

o gi

banj

e m

ora.

Nak

on n

evre

men

a ob

ično

do

lazi

do

ugod

nog

osvj

ežen

ja.

Na

Jadr

ansk

om m

oru

pusu

još L

ibec

co iz

sm

jera

jugo

zapa

da, L

evan

tera

isto

ka i

Tram

onta

na s

a sj

ever

a.

MORS

KE M

IJEN

EPlim

a je

vri

jem

e ra

sta

razi

ne m

ora.

Ose

ka je

vri

jem

e op

adan

ja r

azin

e m

ora.

Utj

ecaj

plim

otvo

rne

sile

mož

e m

ijenj

ati r

azin

u m

ora

prek

o de

set

met

ara

u sv

jets

kim

oce

anim

a, a

u J

adra

nsko

m

mor

u ka

o po

luza

tvor

enom

baz

enu

od t

ride

seta

k ce

ntim

etar

a u

južn

om J

adra

nu d

o je

dan

met

ar u

sje

vern

om

Jadr

anu.

PRIR

OD

NE

ZNA

MEN

ITO

STI

Nac

iona

lni p

ark

Park

pri

rode

NP

NP

NP

NP

NP

NP

PP

PP

PP

PPPP

PRIR

OD

NE

ZNA

MEN

ITO

STI

Nac

iona

lni p

ark

Park

pri

rode

NP

NP

NP

NP

NP

NP

PP

PP

PP

PPPP

Promatrajući zemljovide Jadranskoga i Sredozemnoga mora, mnogi će se zacijelo upitati odakle toliko mnogo otoka ispred

hrvatske (i grčke) obale, dok ih u većini ostalih dijelova Sredozemlja ima mnogo manje ili ih gotovo nema. Na to pitanje odgovor nam daje znanost, najbolja čovjekova učiteljica.

Prije približno 2500 godina Jadransko more imalo je znatno drukčiji oblik od

današnjega. Samo je južni dio bio ispunjen morem, dok se na sjeveru nalazilo kopno. U to davno doba (prisjetimo se, Isus Krist rodio se prije 2000 godina) na sjevernoj Zemljinoj polukugli vladalo je ledeno doba, a ledeni pokrov sezao je daleko na jug, do današnje Srednje Europe. Uslijedila su toplija razdoblja, ledene su se mase počele otapati, a morska razina posvuda se uzdizala. Površina Jadranskog mora podigla se za oko 100 m, a Jadran se proširio do današnjih sjevernih obala. More je prekrilo i mnoge niže predjele uz istočnu obalu Jadrana. Tako su nastali brojni morski kanali i prolazi, a najviši brežuljci i brda postali su manji ili veći otoci. Zato nije netočno ako kažemo da su „roditelji“ naših otoka brdoviti reljef i veliko zatopljenje pri kraju posljednjega ledenog doba.

Duž istočne obale

Jadranskog mora rasuto je više od tisuću otoka, otočića i hridi. Nigdje u Hrvatskoj priroda nema tako izrazita sredozemna obilježja kao na našim otocima. Padalina nedostaje kada su najpotrebnije za rast vegetacije i poljodjelskih kultura. Srećom, topla, sušna i sunčana ljeta izrazito pogoduju turističkim aktivnostima.

Sredozemno je raslinje prilagođeno podneblju. Najrasprostranjenije su biljke tvrdoga i kožnatog lišća koje dulje zadržava vodu i dubokog korijenja kojim lako dolazi do dragocjene tekućine pod zemljom. Grmolike šume (makija) više nalikuju šikarama nego pravim šumama. A nastale su od šuma zimzelenog hrasta crnike. Na nekim otocima uspijevaju grmolike biljke koje su važne kao industrijska i ljekovita sirovina (brnistra, lavanda). Maslina je uvijek imala posebno mjesto na našim otocima i u cijelom primorju.

Hrvatski su otoci bogati prirodnim znamenitostima. Od osam naših nacionalnih parkova tri su na otocima. To su: Brijuni, Kornati i Mljet.

Život na otocima nikada nije bio lagan. Ljudi su razvili napredno brodarstvo.

Bave se još vinogradarstvom, spužvarstvom, koraljstvom, turizmom, ribarstvom.

HRVATSKI OTOCI - naj

Vidova gora najviša je planina na hrvatskim

otocima.

Kornatski otoci - najbrojnija otočna skupina (150 otoka)

Najveći most - povezuje kopno s otokom Krkom

Mali Lošinj - najveće naselje na našim otocima.

Mljet je najpošumljeniji otok.

Promatrajući zemljovide Jadranskoga i Sredozemnoga mora, mnogi će se zacijelo upitati odakle toliko mnogo otoka ispred

hrvatske (i grčke) obale, dok ih u većini ostalih dijelova Sredozemlja ima mnogo manje ili ih gotovo nema. Na to pitanje odgovor nam daje znanost, najbolja čovjekova učiteljica.

Prije približno 2500 godina Jadransko more imalo je znatno drukčiji oblik od

današnjega. Samo je južni dio bio ispunjen morem, dok se na sjeveru nalazilo kopno. U to davno doba (prisjetimo se, Isus Krist rodio se prije 2000 godina) na sjevernoj Zemljinoj polukugli vladalo je ledeno doba, a ledeni pokrov sezao je daleko na jug, do današnje Srednje Europe. Uslijedila su toplija razdoblja, ledene su se mase počele otapati, a morska razina posvuda se uzdizala. Površina Jadranskog mora podigla se za oko 100 m, a Jadran se proširio do današnjih sjevernih obala. More je prekrilo i mnoge niže predjele uz istočnu obalu Jadrana. Tako su nastali brojni morski kanali i prolazi, a najviši brežuljci i brda postali su manji ili veći otoci. Zato nije netočno ako kažemo da su „roditelji“ naših otoka brdoviti reljef i veliko zatopljenje pri kraju posljednjega ledenog doba.

Duž istočne obale

Jadranskog mora rasuto je više od tisuću otoka, otočića i hridi. Nigdje u Hrvatskoj priroda nema tako izrazita sredozemna obilježja kao na našim otocima. Padalina nedostaje kada su najpotrebnije za rast vegetacije i poljodjelskih kultura. Srećom, topla, sušna i sunčana ljeta izrazito pogoduju turističkim aktivnostima.

Sredozemno je raslinje prilagođeno podneblju. Najrasprostranjenije su biljke tvrdoga i kožnatog lišća koje dulje zadržava vodu i dubokog korijenja kojim lako dolazi do dragocjene tekućine pod zemljom. Grmolike šume (makija) više nalikuju šikarama nego pravim šumama. A nastale su od šuma zimzelenog hrasta crnike. Na nekim otocima uspijevaju grmolike biljke koje su važne kao industrijska i ljekovita sirovina (brnistra, lavanda). Maslina je uvijek imala posebno mjesto na našim otocima i u cijelom primorju.

Hrvatski su otoci bogati prirodnim znamenitostima. Od osam naših nacionalnih parkova tri su na otocima. To su: Brijuni, Kornati i Mljet.

Život na otocima nikada nije bio lagan. Ljudi su razvili napredno brodarstvo.

Bave se još vinogradarstvom, spužvarstvom, koraljstvom, turizmom, ribarstvom.

HRVATSKI OTOCI - naj

Vidova gora najviša je planina na hrvatskim

otocima.

Kornatski otoci - najbrojnija otočna skupina (150 otoka)

Najveći most - povezuje kopno s otokom Krkom

Mali Lošinj - najveće naselje na našim otocima.

Mljet je najpošumljeniji otok.