Princip rada DSLR fotoaparata

tražilo

senzor

zatvarač

ogledalo

Zaslon za izoštravanje

Pentaprizma• Refleksni fotoaparati koriste sustav ogledala i pentaprizmeili pentaogledalo da bi svjetlost iz objektiva usmjerili izravno u tražilo fotoaparata.

• Za vrijeme ekspozicije ogledalo se podiže i otvara se zatvarač objektiva, propuštajući svjetlost na senzor fotoaparata

Osnovni dijelovi fotoaparata

1. Kućište2. Tražilo3. Objektiv4. Zaslon ili blenda5. Zapor ili zatvarač

Kratko objasnjenje rada fotoaparata. Svjetlost kroz objektiv (1) dolazi do ogledala (2) koje ga dalje saljefokalne lece (5) preko pentaprizme (6) do tražila (7) gdje vi vidite ono "sto aparat vidi"... Dakle sliku koja ce biti zabiljezena. Kada vi pritisnete dugme za okidanje, svjetlost se vise ne odbija preko ogledala (2) vec ide do zatvarača (4) (sto je u biti lopatica koja propusta/blokira svjetlost). U koliko je zatvarač "otvoren" svjetlost ce ici do senzora (8) koji cepretvoriti svjetlost u elektricne signale - odnosno kreirati sliku. Dalje je stvar elekronike koja ce to pretvoriti u RAW/JPEG, spremiti na karticu ili gdje vec.

Pogledati video

• https://www.youtube.com/watch?v=E_OsK5_sElA

BLENDA f-broj engl. Aperture

• Blenda je uređaj u objektivu fotoaparata. Količinski određuje protok svjetla na filmu ili senzoru. To je sustav mehaničkih listića koji se zatvaraju.

• Osim količine svjetla blenda regulira: opću oštrinu, dubinsku oštrinu, kontrast i iskoristivost vidnog kuta objektiva.

Naziva se još i IRIS blenda, građena je poput našeg oka.Blendu mora imati svaki uređaj kojim snimamo, pa čak i mobitel.

• Niz brojeva, temeljen na logici korijena iz 2

BLENDA f-broj engl. Aperture

Niz se nastavlja:

45, 64, 90, 128, 256

Veliki otvor blende Mala dubinska oštrinaLoši svjetlosni uvjeti, snimanje interijera, zora, sumrak, jako oblačan dan i kad želimo malu dubinsku oštrinu.

Srednji otvori blendeKoristimo ih najčešće u većini prosječnih situacijaTu i objektiv najbolje radi –daju maksimum iz objektiva.

Mali otvori blende Koristimo ih u dobrim svjetlosnim uvjetima, u snimanju po danu, u studiju i kada želimo postoći veliku dubinsku oštrinu

Zatvarač

• Vremenski određuje protok svjetla. (koliko dugo)

• Regulira duljinu ekspozicije (to expose – izložiti)

• Mogu biti zavjesni (u kućištu, neposredni ispred filma ili senzora) ili centralni (u objektivu, uz blendu)

• Danas su zavjesni puno češći jer postižu kraće ekspozicije (1/8000 sek)

• Fotoaparati sa centralnim zatvaračima su uglavnom studijski, postižu brzinu 1/500.

Brzina zatvarača engl. Shutter Speed

Kratke ekpozicijekoristimo u dobrim svjetlosnim uvjetima, odnosno kad želimo zamrznuti kretanje, zaustaviti pokret.Sportska fotografija, reportaže.

Srednje ekspozicije Koristimo ih najčešće, u većini prosječnih situacija.

Dulje ekspozicije

Bulb – Duge ekspozicijeKoristimo u lošim svjetlosnim uvjetima ili kad želimo naglasiti kretanje, zamrznuti pokret. Moramo koristiti stativ ili barem oslonac. Najbolje koristiti daljinski upravljač ili self timer.

Odnos blende i ekspozicije

• Blenda i ekspozicija ovise jedna o drugoj

• Pomak od jedne blende, tj. Ekspozicije nazivamo ekspozicijski korak –exposure value (EV)

• Fotografski učinak neće se mijenjati ako je umnožak blende i ekspozicije konstatan. 8/125 je isto kao 5.6/250 ili 4/500. Jedino će se promijeniti dubinska oštrina.

blenda 2.8 4 5.6 8 11 16

ekspozicija 15 30 60 125 250 500

F x t = konst.

ISO International Standard Organization

100, 200, 400Srednja osjetljivost. Omogućava snimanje u većini postojećih situacija.

25, 50, 64, 80Niska osjetljivost. Danas nude samo najkvalitetniji digitalni fotoaparati. Koristimo ih kad nam treba najveća kvaliteta, npr. Jumbo plakati, vrhunski tisak, mongrafije.

800, 1600, 3200, 6400, 12800, 25600, 51200, 102 400, 204 800Visoke ISO vrijednosti (visoka osjetljivost) Koristimo u lošim svjetlosnim uvjetima, gdje dodatnu rasvjetu ne možemo, ne smijemo ili ne želimo koristiti.S povećanjem ISO vrijednosti kvaliteta slike pada. U digitalnoj fotografiji javlja se šum, a kod filmova se pojavljuje veliko zrno, pa govorimo o zrnatosti. Gubi se oštrina, pada kontrast. Gubi se zasićenje boje i gubi se razlučivost detalja

Kako nastaje digitalna slika

• Svjetlo kroz objektiv dolazi na senzor

• Fotodiode na senzoru fotoaparata pretvaraju svjetlost u električne impulse

• Budući da diode nisu osjetljive na boje nego samo na intenzitet svjetla, iznad dioda na senzoru nalazi se mreža filtera u boji koji omogućava dobivanje slike u boji

Bayerov uzorak• Najčešće se koristi Bayerov uzorak , tj. shema rasporeda R-G-B filtara u matrici ,

prema kojoj svaka fotodioda propušta samo jednu od tri RGB komponente

• 50% filtra propušta samo zelenu, 25% crvenu i 25% plavu

• Zelene komponente ima najviše jer je ljudsko oko najosjetljivije na zeleni dio spektra.

Takva slika (sa viškom zelenih piskela) čini se da ima manje šuma i izgleda detaljnija nego da su sve boje jednako zastupljene. To također objašnjava zašto je šum u kanalu zelene boje daleko manji nego kod druge dvije primarne boje.

Bayerova interpolacija

• Svaki piksel primi samo trećinu informacije

• Da bi se odredila stvarna boja tog piksela, potrebno je napraviti interpolaciju na Bayerovom uzorku, uzimajući u obzir vrijednosti susjednih piksela i njihovu poziciju u filtarskoj matrici (Bayerovainterpolacija)

• Nakon toga procesiraju se podatci o ravnoteži bijele, zasićenosti boje, oštrini, kontrastu i sl.

Ako se radi o TIFF formatu zapisa – slijedi zapisivanje gotovih informacija na karticuJPEG formatu zapisa – slijedi kompresijaRAW formatu zapisa – zapisivanje podataka na memorijsku karticu slijedilo je već nakon prve faze, u kojoj je aparat u informaciju sa senzora dodao podatke o osjetljivosti. Podaci su ostali sirovi, neobrađeni kako bi se njima moglo po volji manipulirati nekim od RAW konvertera na računalu

Senzori digitalnih fotoaparata

Analogni fotoaparati koriste film

Digitalni fotoaparati koriste fotosenzor.

Senzori su elektronički uređaji čiji je zadatak pretvaranja svjetlosti u elektroničke impulse. Najčešće se izvode kao matrica fotoosjetljivih dioda tkz. fotoćelija.

Kada na digitalnom fotoaparatu pritisnete tipku za snimanje, fotosenzor registrira jačinu osvjetljenja koju je primila fotoćelija.

U digitalnim fotoaparatima

razlikujemo dvije osnovne

vrste senzora

- CCD

Vrste senzora

- CMOS(Complementary metal–oxide–semiconductor)

Temeljna razlika između ova dva senzora je u tehnologiji izrade i načinu prikupljanja informacija.Postoje još i MOS i JFET senzori.

Formati senzora

Formati senzoraPredstavlja veličinu negativa u klasičnom Leica formatu filma. Leica film ili mali format bio je standard preko 50 godina. Zato su objektivi i danas kompatibilni.

Kodak KAF 3900 Senzor 22.2 x 14.8 mm Canon

1. Full Frame – 36 x 24 mm2. APS – C

I. 22.2x14.8 mm CANONII. 23.6x15.8 mm NIKONViše šuma, manji tonski raspon, ali kod nas se još koristi i profesionalno

3. Four Thirds 17.3 x 13 mm (Olympus, Panasonic i Leica)

4. APS – H 28.7 x 19 mm Canon, za sportske aparate, lagano izumire

Olympus, Panasonic, Leica

Nazivi objektiva

Canon

• Na full-frame senzor - objektiv EF

• APS-C senzor ide objektiv EF-S

Na manji senzor (APS-C idu obadvije vrste objektiva, a na FullFrame senzor idu samo Full Frameobjektivi)

Nikon

• Na full-frame senzor ide FX objektiv

• Na APS-C senzor ide DX objektiv

Razlika u veličini senzora između ‘’cropanog’’ i ‘’full frame’’ senzora

Produžena žarišna duljina

• Pojam koji je nastao s dolaskom modernih DSLR fotoaparata

• Javlja se zbog mogućnosti korištenja objektiva namijenjenih većem senzoru, na fotoaparatu manjeg senzora (npr. Full frame objektiv na APS-C senzoru)

• Pri korištenju full-frame objektiva na senzoru manjeg formata dolazi do smanjenja vidnog kuta, kažemo da objektivi postaju žarišno dulji, odnosno govorimo o faktoru produljenja žarišne udaljenosti ili CROP faktoru.

Produžena žarišna duljina

• Za APS – C senzore faktor produljenja kod Nikona, Fuji, Sony i Pentaxaiznosi 1.5 puta, a kod Canona 1.6 puta.

• Kod Four Thirds Senzora (Olympus, Panasonic, Leica) faktor produljenja je 2.

1.3x – Canon EOS 1D/1D MkIIN

1.5x – Nikon

D40/D50/D70/D70s/D80/D200/D2X

D2Hs Minolta 7D/Fuji S3 Pro

Pentax *istDS/K100D/K110D/K10D

1.6x – Canon EOS

300D/400D/20D/30D

2.0x – Olympus E-400/E-500/E-

300/E-1

Žarišna udaljenost se mijenja, a svjetlosna jakost ostaje ista.

Zadaci za vježbu

• Što se događa kada objektiv 1:2,8/135 mm, namijenjen analognom Nikonu stavim na Nikona D90 (crop faktor). Koja je svjetlosna jakost, a koja žarišna udaljenost?

Rješenje: Kod Nikona je crop faktor 1.5

Dakle, ekvivalentna žarišna duljina je 135 * 1.5 = 202,5 = 200 mmSvjetlosna jakost ostaje ista

Zadaci za vježbu

Izbornici i način radaNikon http://www.kenrockwell.com/nikon/d700/users-guide/menus-

shooting.htm

Modovi snimanja:

1. AUTOMATSKI

a) Full Auto

b) Auto

c) P

2. POLUAUTOMATSKI

a) Prioritet blende

b) Prioritet ekspozicije

3. MANUALNI

1. Automatski

a) Full Auto

b) Auto

c) P program sam određuje blendu i ekspoziciju, ali mi možemo mijenjati ISO. Na P modu neće aktivirati bljeskalicu.

ISO blenda

ekspozicija

2. Poluautomatski: a) prioritet blende (engl. Aperture)Oznake:

Nikon, Sony, Pentax, Olympus: A

Canon Av

blenda

ekspozicijaISO

Prioritet blende koristimo kad želimo imati dubinsku oštrinu pod kontrolom, npr. noćni snimci.

Prioritet blende: postavim na fotiću oznaku AV tj. A i postavim f na 22, ISO na 100, bljeskalica isključena. Fotoaparat će sam izmjeriti koliko mu vremena treba, u ovom slučaju 10 sekundi.

• Oznake:

Nikon, Sony, Olympus: S (Speed – brzina)

Canon: Tv (Time value)

2. Poluautomatski: b) prioritet ekspozicije

ekspozicija

blendaISO

Prioritet ekspozicije koristimo pri snimanju objekata u pokretu, kad kratkom ekspozicijom želimo pokret zamrznuti, a dugom ekspozicijom pokret naglasiti (razmazati – npr. Voda)Koristimo ga uvijek kad želimo biti sigurni da nećemo potresti fotoaparat.

Kratke ekspozicije – zamrznuti pokret Duge ekspozicije – razmazani pokret

3. Manualni mod – Ručni mod

• Oznaka na svim fotoaparatima: M

blenda

Mjeri svjetlo, ali pušta me da ja radim što hoću

ekspozicija

ISO

Manualni mod koristimo u onim situacijama kad znamo da će svjetlomjer pogriješiti, najčešće u snimanju u protusvjetlu i sl.

Ovdje fotograf ima apsolutnu kontrolu, a fotoaparat daje omjer između količine svjetla i već unaprijed podešenih vrijednosti.

Podjela fotoaparata prema različitim vrstama tražila1. Fotoaparati s optičkim tražilom

• tražilo je potpuno odvojeno od objekiva

objekiv

tražilo

Paralaksa – je pogreška koja nastaje zbog nepoklapanja vidnog kuta objektiva i vidnog kuta tražila. Zanemariva je pri snimanju iz daljine, 5 m i više, ali je vrlo izražena pri snimanju iz blizine (dogodilo bi se da bi slikali s poklopcem!)