Broj 176. Godina V. 22. veljaËe 2008. BESPLATNI PRIMJERAKw w w .h rvatski-vojnik.h r

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

bojnik Zvonko POPOVIΔ, naËelnik Odjela za tranziciju

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA2,

00•C

HF

3,50

•SLO

€ 1

,80;

SIT

430

,00•

SEK

17,0

0•N

OK

17,0

0•D

KK 1

5,50

•GBP

1,3

0

RAZGOVOR

Priprema profesionalnogvojnika za civilnu karijeru

naslovna strana besplatna 02/20/08 10:10 Page 1

FOTO GR A FIJA TJED NA S nimio: T omis la v B RANDT

02 strana cestitka.qxd 02/20/08 10:06 Page 2

Kupole za borbena oklopna vozila (I. dio)

Za uspjeπnu reintegraciju i stabilizaciju najvaænije jestrpljenje i razumijevanje za drugu stranu, te otvoren iiskren razgovor. Prilagodba moæe trajati jednako dugokao i razdvojenost jer je potrebno vrijeme da se slegnudojmovi i doæivljeni osjeÊaji. Ako ne doe do stabi-lizacije, valja potraæiti i struËnu pomoÊ, ponajprije zaprevladavanje problema u komunikaciji

Oko 4000 osoba koristilo sepotpornim programima SPEC TRA-e. Imali smo 340tranzicijskih radionica, u svakojprosjeËno 12 polaznika. Tako je 1100 korisnika struËno ospo-sobljeno za drugu karijeru, 7 50 se zaposlilo, a 1500 samo-zaposlilo

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici i novinari: Marija Alvir,(marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje) , devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

“ Doprinos zemalja Ëlanica J adranske povelje,Hrvatske, Makedonije i Albanije, misiji NATO-a u

Afganistanu i koalicijskim snagama u Irakunadmaπuje njihovu "kategoriju", izjavio je glasno-govornik Pentagona nakon sastanka ameriËkog

ministra obrane Roberta Gatesa s ministrimaobrane triju zemalja

S t r a n a 4

Bez obzira na veliËinu i namjenu borbenogvozila, na træiπtu postoji kupola koja Êe sigur-

no zadovoljiti i najizbirljivijeg kupca

S t r a n a 2 0

S t r a n a 8

Bojnik Zvonko PopoviÊ, na-Ëelnik Odjela za tranziciju

N aslovnicu snimio M ijo KN E ZOVI∆

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

OsjeÊaji i reakcije vezani uz mirovne misije

Sastanak ministara obrane AmeriËko-jadranske povelje u Pentagonu

S t r a n a 1 0

03 strana 02/20/08 12:21 Page 3

22. veljaËe 2008.

RA ZG OVOR

4

O djel za tranziciju u sklopuUprave za ljudske resurseM inistarstva obrane svoje je

aktivnosti poËeo joπ 2002. godine.Od poËetka postojanja uglavnom jebio poistovjeÊivan s programomSPE C T RA. T aj program Ëesto sepercipirao tek kao pomoÊ pri provo-enju smanjenja broja osoblja uOSRH -u i M ORH -u. N o, on ipakpodrazumijeva mnogo viπe, a i nijejedini program i aktivnost koji pro-vodi Odjel za tranziciju. Upravo po-bliæe objaπnjavanje navedenog, po-najprije pojma tranzicije, bilo je po-vod naπem razgovoru s naËelnikomOdjela za tranziciju, bojnikomZvonkom PopoviÊem.

» esto vas poistovjeÊuju sa SPE C-T RA-om, pa bismo prvo molili vaπkratak opis tog programa.

Ukratko, to je program smanjenjaosoblja i uspostave tranzicije kao æi-votnog ciklusa u karijeri profesio-nalnog vojnika. Zato smo ga nazvali

Programom tranzicije i zbrinjavanjaizdvojenog osoblja, πto i sam en-gleski akronim SPE C T RA (Separa-ted Personnel C are and T ransitionProgram) znaËi. Program je raenuz asistenciju N AT O eksperata usvrhu reforme obrane radi ulaska uN AT O savez. Preuzeta su iskustvaiz N AT O Ëlanica i zemalja u tranzi-ciji. Program SPE C T RA je kvalitet-na potpora osoblju koje se zbogsmanjenja ili tranzicije priprema zadrugu karijeru u civilnom okruæe-nju. Provode ga struËne osobe kva-lificirane za to podruËje, a poËeo seprovoditi od oæujka odnosno rujna2003., kada su svi mobilni timovipostali operativni.

O rezultatima SPE CT RA-e moæe segovoriti i brojËano.

Oko 4000 osoba koristilo se pot-pornim programima SPE C T RA-e. Sobzirom na naπu infrastrukturu, toje maksimum korisnika koji smomogli poduprijeti. Imali smo 340

naËelnik Odjela za tranziciju

b o j n i k Z v o n k o P O P O V I ∆

• sve Ëlanice NATO-a podrazumijeva-ju tranziciju kao jedan od æivotnihciklusa u karijeri vojnika

• tranzicija je stalni proces, zavrπnafaza, bilo istekom ugovora ili zavr-πetkom karijere profesionalnogvojnika

• program S P E C TRA-e dosad jeproπlo oko 4 0 0 0 osoba

O k o 4 000 o s o b a k o ris tilo s e p o tp o r n im p r o g ram im a S P E C T R A -e S o b z ir o m n a n aπ uin fras tru k tu r u , to je m ak s im u m k o r is n ik a k o ji s m o m o g li p o d u p r ijeti. Im ali s m o 3 4 0tran z ic ijs k ih rad io n ic a, u s vak o j p r o s jeËn o 1 2 p o laz n ik a, π to je b io o p tim alan b ro j z ak valitetn u k o m u n ik ac iju . T ak o je 1 1 00 k o ris n ik a s tru Ën o o s p o s o b ljen o z a d ru g u k ari-jeru , 7 5 0 s e z ap o s lilo , a 1 5 00 s am o z ap o s lilo

Prip rem a p rofes ionalnogvojnik a z a c ivilnu k arijeru

Doma g oj VLAHOVIΔ, s nimio T omis la v B RANDT

Danas se tranzicija prije svega de-

finira kao psiholoπki proces, a kao

takav jest neπto πto se na poseban

naËin dogaa unutar svake osobe.

Traje ovisno o osobi, ali i o broju

godina provedenih u vojnoj sluæbi.

Na primjer, po nekim istraæivanji-

ma, nekome tko je deset godina

sluæio u Oruæanim snagama po-

trebne su tri godine da se nakon

odlaska reintegrira u

novo okruæenje

04-07 strana 2/20/08 12:23 PM Page 4

22. veljaËe 2008.

tranzicijskih radionica, u svakojprosjeËno 12 polaznika, πto je biooptimalan broj za kvalitetnu komu-nikaciju. T ako je 1100 korisnikastruËno osposobljeno za drugu kari-jeru, 750 se zaposlilo, a 1500 samo-zaposlilo.

Provodi li se SPE CT RA u OSRH-usamo radi ulaska u NAT O ili jenjezin karakter trajniji?

Sve Ëlanice N AT O-a podrazumije-vaju tranziciju kao jedan od æivot-nih ciklusa u karijeri vojnika. Sto-ga je taj pojam trebalo oæivotvoriti iu nas. N o, u nas se tranzicija dogo-dila istodobno s procesom smanje-nja broja osoblja i s preustrojimaOSRH -a.

Dakle, te stvari ipak treba jasnorazgraniËiti?

T ranzicija je stalni proces, zavrπnafaza, bilo istekom ugovora ili zavr-πetkom karijere profesionalnogvojnika, a smanjenje je najËeπÊe po-litiËka odluka.

U zapadnim zemljama podrazumi-jeva se da je vojna karijera uglav-nom "prva karijera“ u poslovnomæivotu pojedinca?

U vojsci se uglavnom sluæi dok jeËovjek Ëio i krepak i dok moæe od-govoriti svemu onome πto vojni po-ziv traæi. Ipak, u drugu karijeru bo-lje je uÊi mlai, jer na træiπtu je veÊapotraænja za mlaim ljudima. T a-koer, træiπte je danas fleksibilnije.Poslovi se ËeπÊe dobivaju, ali i ËeπÊegube.

Je li provoenje tranzicije na krajuuspjeπno implementirano u sustavOSRH?

U tranziciju smo krenuli program-ski i projektno orijentirani. Kvalitet-no smo definirali SPE C T RA-u i pot-porne programe odnosno paketepomoÊi, te pripremili savjetnike iinfrastrukturu. Radimo u skladu sPravilnikom, a pripremili smo novipravilnik koji je kompatibilan s N A-T O pravilnicima za tranziciju. T a-koer nudimo naπe iskustvo "T ran-zicijske radionice" kao teËaj zemlja-ma u okruæenju.

SPE CT RA je viπeslojan program.M oæete li je raπËlaniti, od Ëega sesastoji?

U programu SPE C T RA-e usposta-vili smo pet potpornih programa:Program informacija, Program tran-zicijskih radionica, Program struË-nog osposobljavanja, Program sav-jetovanja u svezi zapoπljavanja iProgram savjetovanja u svezi samo-zapoπljavanja.

Program tranzicijskih radionicavaπ je najuspjeliji projekt?

Danas se tranzicija prije svega de-finira kao psiholoπki proces, a kaotakav to je neπto πto se na posebannaËin dogaa unutar svake osobe.T raje ovisno o osobi, ali i o broju go-dina provedenih u vojnoj sluæbi. N aprimjer, po nekim istraæivanjima,nekome tko je deset godina sluæio uOruæanim snagama potrebne su trigodine da se nakon odlaska reinte-grira u novo okruæenje. T ranzicijskeradionice uspostavljene su upravoda bi pomogle u tom procesu. Æ eli-mo ljude πto bolje pripremiti za tr-æiπte. N astojimo da upoznaju sebe itræiπte. Pomaæemo im pri izradiosobnog kratkoroËnog idugoroËnog tranzicijskogplana, organiziramo simu-lacije razgovora s poslo-davcem, uËimo ih kako danapiπu svoj æivotopis ilipismo namjere poslodavcu,savjetujemo ih koje struËnoosposobljavanje pohaatite konaËno kako se natje-cati na træiπtu. Za malo isrednje poduzetniπtvo upu-Êujemo ih prema instituci-jama koje to profesionalnoobavljaju.

©to misle h rvatski poslo-davaci o bivπim profesio-nalnim vojnicima?

Anketiranjem se pokazaloda poslodavci æele u veli-koj mjeri zaposliti bivπedjelatne osobe jer one pos-jeduju vjeπtine, lojalnost,toËnost, a i znaju se pona-πati u stresnim situacijama.Prednost je u tome πto minaπe osoblje koje prolazitranziciju veÊinom ospo-sobljavamo za poznatogposlodavca.

Koliko traje sudjelovanjeu radionici?

T ri dana. T ijek tranzicije propisanje Pravilnikom. F leksibilni smoprema korisnicima u toj mjeri dasmo mobilni i naπi timovi izlaze nateren tamo gdje okupe 10 do 12korisnika.

Je li tranzicijska radionica h rvat-ska tranzicijska posebnost?

Jest, zato πto u njoj ujedinjujemo"najbolju praksu" iz vojnog i civil-nog podruËja u svezi s pripremomosoblja za drugu karijeru. Posebnostje u sofisticiranoj pripremi, indivi-dualnom i træiπnom pristupu te sav-jetovanju voenom s mnogo empa-tije prema korisniku.

Osim SPE CT RA-e, koji je najveÊiprojekt Odjela?

T o je PRIOM , tj. Program reinte-gracije izdvojenog osoblja na Po-druËju od posebne dræavne skr-bi/ratom zahvaÊenog podruËja.Provodimo ga zajedno s IOM -om,M eunarodnom organizacijom zamigracije. Program ima socijalni

5

RA ZG OVOR

04-07 strana 2/20/08 12:24 PM Page 5

22. veljaËe 2008.6

pristup. N a osnovi tranzicij-skog plana, sa savjetnicimaIOM -a koji rade u naπim od-sjecima procjenjujemo kakvupomoÊ korisniku moæemopruæiti. Pristup je takoer in-dividualan: ovisi i o tome ko-liko je pojedinac ozbiljan,angaæiran, je li otvorio obrt isliËno. Program je dao kon-kretne rezultate. Pomoglismo pri uspostavljanju oko1500 obiteljskih gospodarsta-va, uglavnom u Slavoniji iDalmaciji, kupujuÊi alate,stoku, pomaæuÊi im u dru-gim podruËjima i u podruËjuusavrπavanja. Sve se financi-ra novcem koji IOM izrav-no dobiva donacijom od N or-veπke i N izozemske.

Prijeimo na meunarodneaktivnosti. Neke provodite u su-radnji s RACVIAC-om?

N a inicijativu DC AF -a (Democra-tic C ontrol of Army F orces) iz Æ ene-ve, prije nekoliko godina zapoËelisu sastanci izaslanstava ministarsta-va obrane iz zemalja JugoistoËneE urope u svezi s tranzicijom vojnogosoblja. Poslije toga, inicijativomOdjela za tranziciju preko M 1 iM VP te lobiranjem u Paktu o sta-bilnosti iznesen je prijedlog da uokviru RAC VIAC -a osnuju tri radnegrupe: za tranziciju vojnog osoblja,vojnih baza i vojne industrije za Ju-goistoËnu E uropu, πto je M inistar-skom deklaracijom u Bukureπtu iusvojeno. N aπ Odjel je prije dvijegodine predsjedavao prvom, a sadapredsjeda drugom radnom grupom.Sudionici grupa dolaze iz zemaljaJugoistoËne E urope, Bugarske, Ru-munjske, M oldavije, iz nekih N AT OËlanica, N AT O direktorata i meu-narodnih institucija.

Drugi oblici vaπe meunarodnesuradnje?

Godine 2002. s N AT O ekspertimadefinirali smo pristupe za programSPE C T RA-u: institucionalni, eko-nomski i financijski. Izmijenili smoiskustva bilateralnim putem s Ru-munjskom i Bugarskom. Posjetilismo u F rancuskoj Odjel za tranzici-ju i C entar za prekvalifikaciju. T a-koer bilateralnim susretima upoz-nali smo se s tranzicijom u N jemaË-

koj i M aarskoj. Suradnja s Dan-skom zauzima posebno mjesto jer tazemlja ima sliËan broj stanovnikakao i H rvatska. Izmeu ostalih,imali smo odliËno iskustvo s vojnimi civilnim institucijama UjedinjenogKraljevstva. M anchester BusinessSchool educirala je naπe djelatnikeza poslove savjetovanja korisnika iza prenoπenje znanja u podruËjimamaloga i srednjeg poduzetniπtva.N jihov civilni sektor educirao nas jeza medijsko i marketinπko predstav-ljanje programa, te predstavljanjenaπih korisnika na træiπtu rada. SM eunarodnom organizacijom zatranziciju, smjeπtenom u Bonnu(BIC C ), napravili smo zajedniËko is-

traæivanje o SPE C T RA-i. ZaBiH smo napisali draft pro-gram za tranziciju (M IL T AP),a takoer zajedno s Ujedinje-nim Kraljevstvom i N izozem-skom koordiniramo Projekt iz-dvajanja osoblja, financiran izN AT O T rust F onda, koji pro-vodi IOM . Proces smanjenjabroja osoblja u OSRH -u usko-ro bi trebao zavrπiti.

©to Êe to znaËiti za Odjel zatranziciju?

VeÊ sam rekao da tranzicijanije nuæno vezana uz smanje-nje osoblja, iako se to namadogaa u isto vrijeme. N amaÊe, kad ne bude smanjenja,biti lakπe voditi redovitu tran-ziciju, za 8 00 do 1000 ljudina godinu kojima istjeËe ugo-vor ili koji iz bilo kojeg dru-

gog razloga napuπtaju vojsku. Zatakve prilike naπi su programi i in-frastruktura i predvieni.

Imate li za "redovite“ postupketranzicije dovoljan broj djelatnika?

VeÊ sada nemamo dovoljno savjet-nika za tranziciju. N aπi savjetniciodgovarajuÊe su educirani i kvalifici-rani. Postoji bojazan od osipanja sav-jetnika. N edavno su nas napustiladva savjetnika, psiholog i defektolog,jer su pronaπli bolje plaÊen posao natræiπtu. Problem je nedovoljna valori-zacija tog kadra u sustavu.

Kakva je situacija s vaπom promi-dæbom unutar OSRH-a? Je li svi-jest o vaπem postojanju, djelovanjui moguÊnostima dovoljno raπirena?

Promidæba tranzicije je Sizifov po-sao. T ako kaæu eksperti. Ponajviπe jeto problem pri promidæbi za træiπte,jer teπko je promicati nekoga tko"gubi" posao. Ipak, SPE C T RA je,naπom promidæbom, postala modelza zemlje u JugoistoËnoj E uropi. M iimamo svog eksperta za tranzicijukoji je ujedno i direktor Radne gru-pe 1 u RAC VIAC -u. Problem jeunutar sustava πto se smanjenje ipreustroj dogaaju u isto vrijeme.Uspjeli smo educirati personalce.Promicanje je najkvalitetnije kadimate dobre pravilnike i snagu za-povijedanja. T akoer, veÊom siner-gijom Sluæbe za odnose s javnoπÊuglas o SPE C T RA-i bit Êe jaËi.

RA ZG OVOR

Promidæba tranzicije jeS izifov posao. Tako kaæueksperti. Ponajviπe je to

problem pri promidæbi zatræiπte, jer teπko je promi-cati nekoga tko "gubi" po-

sao. Ipak, SPEC TR A je,naπom promidæbom, pos-tala model za zemlje u Ju-

goistoËnoj Europi

04-07 strana 2/20/08 12:25 PM Page 6

MORH I OS RH

722. veljaËe 2008.

Posjet ministra obrane R epublike M a arske M O R H -u

U Domu H rvatske vojske na Poljudu u Splitu, zamjenik zapovjednika H rvatske ratne mornarice, komodor Zdenko Si-miËiÊ, uruËio je zahvalnice naËelnika GSOSRH -a tijelima i organizacijama koje su sudjelovale u pripremi i provedbi me-unarodne N AT O vjeæbe N oble M idas 07.

Vjeæba se Ëesto prikazuje kao test spremnosti Oruæanih snaga RH za ulazak u N AT O, osobito za zadaÊu potpore sna-gama N AT O-a, tzv. H ost N ation Support. U pripremi i provedbi vjeæbe bila je iznimno dobra suradnja izmeu grana OSRH te meuresorna suradnja. U vjeæbi su osim M inistarstva obrane RH sudjelovali i M inistarstvo unutarnjih poslova,M inistarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, M inistarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, M inistarstvo fi-nancija, M inistarstvo zdravstva i socijalne skrbi, te M inistarstvo zaπtite okoliπa, prostornog ureenja i graditeljstva i trivladine agencije, H rvatska kontrola zraËne plovidbe, H rvatski hidrografski institut i Dræavni zavod za nuklearnu sigur-

nost. Osim navedenih ministarstava, u vjeæbi su sudjelovali i po-duzeÊa i tvrtke: L uËke kapetanije iz Dubrovnika, Rijeke i Splita,L uËke uprave Dubrovnik, Rijeka i Split, L uka Rijeka, C arinskauprava iz Zagreba, KBC Dubrava iz Zagreba i KBC F irule iz Spli-ta, Domovi zdravlja Karlovac i Slunj, PU Splitsko-dalmatinska iPrimorsko goranska, ZraËna luka Split, Pleter-usluge d.o.o. (Za-greb), T -H rvatski telekom, » azmatrans- Prijevoz d.o.o., Prometd.o.o. (Split), L iburnija d.o.o. (Zadar), Ina d.d., BandiÊ d.o.o.(Split), T ankerkomerc (Zadar), Jadroagent Split, Brodospas d.d.(Split), N C P-RB ©ibenik d.o.o., C ian d.o.o. (Split), » istoÊa d.o.o.(Split), H rvatsko druπtvo za pomorsku, podvodnu i hiperbariËnumedicinu (Split), H otel L av-L e M eridien (Podstrana), H otel SanAntonio (Podstrana), H otel Globo (Split), Dobrovoljno vatrogasnodruπtvo Slunj i RAN US d.o.o. (Zagreb).

F .B .

Izaslanstvo M inistarstva obrane Republike M aarske,predvoeno ministrom obrane dr. Imrom Szekeresom,posjetilo je 15. veljaËe M inistarstvo obrane RepublikeH rvatske.

T om prilikom, na konferenciji za medije, ministar obraneBranko VukeliÊ izrazio je zadovoljstvo πto je prvi bilateral-ni posjet M ORH -u, za njegova mandata, dolazi upravo izRepublike M aarske, zemlje s kojom H rvatska ima vrlodobre prijateljske odnose i koja nas u velikoj mjeri podu-pire na putu u E U, a posebno u N AT O. N a tome je zahva-lio maarskom kolegi dr. Szekeresu.

T ema sastanka bilateralnog posjeta, osim N AT O-a, bilaje i sigurnosna situacija u jugoistoËnoj E uropi te bilateral-na suradnja i naËin njezina poboljπanja. N aglaπeno je daÊe GS OS dviju zemalja intenzivirati razmjenu vojnih is-kustava u preustroju Oruæanih snaga.

M inistar VukeliÊ istaknuo je i vrlo dobru suradnju hrvat-skih i maarskih OS u mirovnoj misiji u Afganistanu izakljuËio da je Republika M aarska hrvatski partner kojinam daje punu potporu za Ëlanstvo u N AT O-u kao i za si-gurnosnu situaciju u cijeloj regiji.

M aarski ministar obrane dr. Imre Szekeres zahvalio jeministru VukeliÊu na pozivu te rekao da je Republika H r-vatska za M aarsku strateπki partner s kojim Êe suraivati iu N AT O-u i u E uropskoj uniji. N aglasio je da M aarskabezuvjetno podræava ulazak H rvatske u Sjevernoatlantskisavez. Uvjeren je da je H rvatska ispunila sve uvjete zaËlanstvo u N AT O-u i da Êe na samitu u Bukureπtu zasigur-

no dobiti poziv. Spomenuo je vaænost ulaska u N AT O i os-talih dviju zemalja kandidata, Albanije i M akedonije, radipoveÊanja sigurnosti na Balkanu. M inistar Szekeres dræi daje sigurnost na Balkanu uvjet sigurnosti u cijeloj E uropi.

O suradnji dvaju ministarstava rekao je da su definiralibuduÊe oblike suradnje, koje Êe glavni stoæeri OS M aar-ske i H rvatske provesti, te izrazio uvjerenje da Êe se stra-teπka suradnja dviju zemalja proπiriti i na druga podruËjakao πto su gospodarstvo i kultura. N a kraju je maarskiministar zaæelio kolegi ministru VukeliÊu da H rvatskapotpiπe ulazak u Ëlanstvo N AT O-a na 6 0. godiπnjicu teorganizacije.

OJ I

M a arska bez uvjetno podræ ava u laz ak H rvatske u N ATO

Zahvalnice z a N ATO vjeæ bu N oble M idas 0 7

snim

io T

. B

RAN

DT

04-07 strana 2/20/08 12:26 PM Page 7

8 22. veljaËe 2008.

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

M inistar obrane Republike H rvatske, Branko Vuke-liÊ, od 19 . do 20. veljaËe boravio je na sastankuministara obrane AmeriËko-jadranske povelje, koji

je odræan u W ashingtonu u Sjedinjenim AmeriËkim Dræa-vama. H rvatski ministar obrane Branko VukeliÊ, albanskiF atmir M ediu i makedonski L azar E lenovski sastali su seu Pentagonu s ameriËkim ministrom obrane Robertom Ga-tesom. Potom je trojicu ministara u State Departmentuprimio zamjenik ameriËke ministrice vanjskih poslova, ve-leposlanik John D. N egroponte.

“Doprinos zemalja Ëlanica Jadranske povelje, H rvatske,M akedonije i Albanije, misiji N AT O-a u Afganistanu i ko-alicijskim snagama u Iraku nadmaπuje njihovu "kategori-ju", izjavio je glasnogovornik Pentagona nakon sastankaameriËkog ministra obrane s ministrima obrane triju ze-malja. "T o su zemlje koje svakako 'udaraju iznad svoje ka-tegorije' kad je rijeË o njihovu doprinosu u tim ratovima",izjavio je glasnogovornik Pentagona Geoff M orrell, pos-luæivπi se usporedbom s kategorijama u boksu. H rvatskau N AT O-ovoj misiji ISAF u Afganistanu trenutaËno ima19 0 vojnika, a u ovoj godini planira poveÊati kontingentza joπ 100 vojnika. Albanija ima 140, a M akedonija 130vojnika u sastavu ISAF -a.

Albanija i M akedonija Ëlanice su i koalicije u Iraku,gdje je oko 120 albanskih vojnika razmjeπteno u M osulu,a 40-ak makedonskih vojnih specijalaca u Bagdadu. M o-rrell je rekao novinarima u Pentagonu da je ministar Ga-tes razgovarao s hrvatskim ministrom obrane BrankomVukeliÊem, makedonskim L azarom E lenovskim i alban-skim F atmirom M ediuom o "napretku u provedbi reformipotrebnih za prikljuËenje njihovih zemalja N AT O-u".

N a sastanku se raspravljalo o odnosima meu njihovimzemljama, proπirenju N AT O-a, operacijama u Iraku i Afga-nistanu, te o proglaπenoj neovisnosti Kosova, rekao je M or-rell, istiËuÊi kako je to prvi ministarski sastanak AmeriËko-jadranske povelje odræan u SAD-u. Glasnogovornik Penta-gona naglasio je da misija N AT O-a na Kosovu "ostaje ista,kako bi osigurala sigurnost i sigurno okruæje na nepristran ipoπten naËin", te da ameriËke snage, koje Ëine oko 10 postood 16 .000 vojnika KF OR-a, ostaju na Kosovu i u doglednojbuduÊnosti. State Department je priopÊio da je zamjenikdræavne tajnice John D. N egroponte s ministrima Jadran-sko-ameriËke povelje razgovarao o "njihovim teænjama zadaljnjom euro-atlantskom integracijom i o napretku u refor-mama nuænim za Ëlanstvo u N AT O-u". N a pitanje oËekuje liSAD da te tri zemlje budu pozvane u N AT O-u u travnju nasamitu u Bukureπtu, glasnogovornik State Departmenta od-govorio je da se o tome joπ raspravlja i da "nema konaËneodluke", podsjetivπi da se u N AT O-u odluËuje konsenzusom."Upravo sada ima mnogo rasprava s razliËitim zemljama,koje su ili kandidati za Ëlanstvo ili za neki drugi status po-put M AP-a, Akcijskog plana za Ëlanstvo, kako bi znale πtotrebaju uËiniti da bi ispunile uvjete", rekao je glasnogovor-nik Sean M cC ormack. N apomenuo je i da traju konzultacijeSAD-a s drugim Ëlanicama N AT O-a kako bi se konsenzu-som doπlo do odluke o svakom od pojedinih pitanja pa takoi o Ëlanstvu i ulasku u program M AP. N a pitanje kakav jetrend u pogledu konsenzusa za tri zemlje Jadransko-ame-riËke povelje, odbio je odgovoriti i ponovio da joπ traje ras-prava. M inistri VukeliÊ, E lenovski i M ediu razgovarali suu Pentagonu i s pomoÊnikom ministra obrane za E U teN AT O Danielom F atom i drugim duænosnicima.

T ijekom boravka u SAD-u, u Veleposlanstvu RH u W a-shingtonu, 18 .veljaËe, ministar VukeliÊ na prigodnoj sveËa-nosti uruËio je visoko hrvatsko odliËje prijaπnjem ameriË-kom vojnom izaslaniku u H rvatskoj, brigadiru KennethuStolworthy ju. M inistar obrane predao je brigadiru Stolwor-thy ju Red hrvatskog trolista, kojim ga je odlikovao pred-sjednik Stjepan M esiÊ, i zahvalio mu na potpori πto ju jepruæao H rvatskoj za ulazak u N AT O. ZahvaljujuÊi na pri-mljenom odliËju, brigadir Stolworthy je rekao da je u H r-vatskoj profesionalno napredovao, te naglasio kako ni naj-manje ne sumnja da Êe H rvatska biti pozvana u N AT O napredstojeÊem samitu u Bukureπtu, dodajuÊi da je zadivljenpripadnicima OSRH -a u misiji ISAF u Afganistanu, kojivrlo dobro predstavljaju H rvatsku i izvrsno obavljaju posaou toj zemlji. InaËe, Red hrvatskog trolista dodjeljuje se hr-vatskim i stranim dræavljanima za osobite zasluge za RHsteËene u ratu, u izravnoj ratnoj opasnosti ili u iznimnimokolnostima u miru. (H IN A, OJI)

Sastanak ministara obrane AmeriËko-jadranske povelje u Pentagonu

Znatan dop rinos Ë lanica A 3 u A fganistanu i Iraku“ D o p r in o s z em alja Ëlan ic a J ad ran s k e p o velje, H rvats k e, M ak ed o n ije i A lb an ije, m is ijiN A T O -a u A fg an is tan u i k o alic ijs k im s n ag am a u Irak u n ad m aπ u je n jih o vu "k ateg o ri-ju ", iz javio je g las n o g o vo rn ik P en tag o n a n ak o n s as tan k a am eriËk o g m in is tra o b ran eR o b erta G ates a s m in is tr im a o b ran e triju z em alja

US

A D

oD

08,09 strana 2/20/08 12:28 PM Page 8

922. veljaËe 2008.

MORH

Z aπto je raËunovodstvo vaæno?Jednostavno zato πto nampruæa informaciju, i to raËu-

novodstvenu informaciju, bez kojenije moguÊe upravljanje M inistar-stvom obrane. N aime, sve promjeneproraËunskog sustava koje se u Re-publici H rvatskoj, pa tako i M inis-tarstvu obrane, kontinuirano odvija-ju od 19 9 2., kada je donesenprvi Zakon o proraËunu, dodanas kada su financije orga-nizirane prema Zakonu o pro-raËunu iz 2003., imaju jedancilj, a to je upravljanje financi-jama. I to ne bilo kakvo, veÊtakvo da se pozornost skrene stroπkova koje treba podmiritina rezultate koje treba ostvari-ti. T ime dræava, ali i dræavnisubjekti, u koje spadaju i pro-raËunski korisnici, postaju bli-ski ili bliskiji poduzetnicima injihovu naËinu razmiπljanja:jednima je svrha djelovanjatrajan i uËinkovit opstanak,drugima optimalno zadovoljitipotrebe stanovniπtva, odnosnoostvariti vlastitu misiju - naπaje izgraditi i oËuvati obrambenisustav Republike H rvatske.

Kakva mora biti raËunovod-stvena informacija da bi se mo-gla smatrati dobrom? Prije sve-ga, pravodobna, toËna i potpu-na. Upravo zato, uvijek i svug-dje inzistiramo na poπtovanjupravila definiranih propisima. E vo,na primjer, rokovi! Ako propis kaæeda se raËun ima dostaviti na knjiæe-nje najkasnije dva radna dana prijeisteka dospijeÊa plaÊanja, to znaËida se moæe dostaviti u F inancijskusluæbu ili ovlaπteni podruËni odjel fi-nancija i prije, ali nikako ne nakontog roka. Jer, raËun koji kasni svimaje problem - dobavljaËi zovu, mi uraËunovodstvu i ne znamo da smoneπto duæni, novac rezerviran za

plaÊanje tog raËuna potroπit Êe se zaneπto drugo, prijete nam zateznekamate... SliËno je i s materijalnimispravama. Ako, na primjer, materi-jalni nalog treba sastaviti prije ili utrenutku nastanka promjene i dosta-viti na knjiæenje najkasnije tri radnadana od dana sastavljanja, onda totreba tako i uËiniti. InaËe ne znamo

πto imamo: nekada mislimo da neπtoimamo, a nije tako, ili da nemamo, ani to nije toËno. O kvaliteti raËuno-vodstvenih informacija ne treba nigovoriti - nema je! A nismo pomoglini menadæmentu u odluËivanju.

RaËunovodstvene informacije iz-raæene su u brojkama. Ako govori-mo o financijskom raËunovodstvu,to je novac; ako govorimo o materi-jalnom knjigovodstvu, to je opetnovac, ali i koliËina joπ neËega. Do-

bro je πto takve, raËunovodstveneinformacije veoma lako moæemousporeivati, preraËunavati i anali-zirati. N ije dobro πto nam raËuno-vodstvene informacije same za sebene kazuju dovoljno o nekim drugimpitanjima vaænim za odluËivanje:primjer, je li raspoloæiva vojnaoprema primjerena naπim potreba-

ma ili æeljama; omoguÊava liostvarenje naπe misije o kojojsmo veÊ govorili.

©to nam je, dakle, Ëiniti?Jednostavno, raËunovodstveneinformacije dopunit Êemo ne-raËunovodstvenim informacija-ma. N aravno, to Êemo uËinitisustavno. N ajprije, osim finan-cijskog raËunovodstva, koje jestvorio zakonodavac i koje jenamijenjeno izvjeπÊivanju togistog zakonodavca prema toË-no postavljenim pravilima i ro-kovima, razvit Êemo poslovod-no raËunovodstvo, i to onakokako to od nas zahtijeva i oËe-kuje menadæment. M i Êemosami postaviti svoja pravila, jersu to interna pravila, premakojima Êemo raËunovodstvenuinformaciju organizirati na na-ma koristan naËin, upravo zapotrebe korisnika naπe infor-macije. Ako takvim raËuno-vodstvenim informacijama do-damo i neraËunovodstvene in-

formacije, eto naËina da stvar-no budemo u funkciji upravljanja ipomognemo pri odluËivanju.

ZnaËi, imamo raËunovodstvo i beznjega ne moæemo. N eki kaæu da jeraËunovodstvo kiËma izvjeπtajnogsustava. Ali raËunovodstvo nije sve.N a tragu toga, Uprava za financije iproraËun, u sklopu naπih radnihskupina kojima je svrha unapree-nje i automatizacija poslovnih pro-cesa, traæi naËine kako uËiniti kvali-tetan iskorak naprijed.

R aË unovodstvo i poslovno odlu Ë ivanjeZ ad n ju k arik u u s u s tavu z van o m p r o raËu n s k i s u s tav Ëin i raËu n o vo d s tvo . N etk o b i m o -g ao p o m is liti: n evaæ n a k arik a, Ëak je, eto , i n a z ad n jem m jes tu ! A li, k ao i s ve u æ ivo -tu , n iπ ta n ije tak o jed n o s tavn o k ak o n am s e n a p rvi p o g led Ëin i...

K akva mora biti raËunovodstvenainformacija da bi se mogla smatratidobrom? Prije svega, pravodobna,

toËna i potpuna. Upravo zato, uvijek isvugdje inzistiramo na poπtovanju

pravila definiranih propisima. Evo, naprimjer, rokovi! Ako propis kaæe dase raËun ima dostaviti na knjiæenje

najkasnije dva radna dana prije iste-ka dospijeÊ a plaÊ anja, to znaËi da semoæe dostaviti u Financijsku sluæbuili ovlaπteni podruËni odjel financija iprije, ali nikako ne nakon tog roka.Jer, raËun koji kasni svima je pro-

blem - dobavljaËi zovu, mi u raËuno-vodstvu i ne znamo da smo neπto

duæni, novac rezerviran za plaÊ anjetog raËuna potroπit Ê e se za neπtodrugo, prijete nam zatezne kamate

Vera G ILJ E VIΔ

08,09 strana 2/20/08 12:28 PM Page 9

1 0 22. veljaËe 2008.

VOJ NA PS IH OLOG IJ A

O dlazak vojnika na zadaÊuizvan hrvatskih granicaizaziva u obitelji opravda-

nu zabrinutost za njegovu sigur-nost, a promjenjivi osjeÊaji i reak-cije mogu izazvati dodatnu nape-tost, poljuljati kvalitetu odnosa iloπe otpraviti vojnika u misiju.N asuprot tome zadovoljstvo obi-teljskom situacijom i kvaliteta ve-ze s obitelji tijekom misije Ëimbe-nici su od iznimne vaænosti zadobro osobno i profesionalnofunkcioniranje vojnika. N egativ-ne posljedice stresa i teπkoÊe pri-lagodbe po povratku moguÊe jesmanjiti dobrom psiholoπkom pri-premom svih Ëlanova obitelji, πtoukljuËuje prepoznavanje i razu-mijevanje osjeÊaja i ponaπanjakoji se javljaju prije, tijekom i na-kon misije. Ovaj emocionalni ci-klus vezan uz sudjelovanje u me-unarodnim misijama prolaze,svatko na svoj naËin, i vojnici iËlanovi njihovih obitelji.

VeÊ mjesec i pol dana prije misijemogu se javiti fluktuirajuÊi osjeÊajituge, ljutnje, nemira i tjeskobe naiz-mjence s pozitivnim uzbuenjem ve-zanim uz iπËekivanje odlaska. Povla-Ëenje, odvajanje i smanjivanje blis-kosti i intimnosti u posljednjem tjed-nu pred odlazak moæe biti pogreπnoprotumaËeno, a nespretni pokuπajirazjaπnjavanja obiËno zavrπavaju joπdubljim povlaËenjem ili nerazrijeπe-nim svaama. OsjeÊaje nemoÊi, oËa-ja, nestrpljivosti i otupljenosti trebaprihvatiti kao normalne i prolaznereakcije, ne okrivljujuÊi ni sebe nidrugu stranu. Poticanje komunikacijei strpljivost sa samim sobom, supru-gom i djecom pomaæe prevladavanjuove preduputne krize i pridonosi bo-ljoj prilagodbi nakon misije.

Smetenost u doæivljavanju i ponaπa-nju, uz moguÊe teπkoÊe sa spavanjemi tijekom prvih mjesec-dva trajanjamisije, rezultat su mijeπanih osjeÊajakrivice, ljutnje, olakπanja, potiπtenosti,zbunjenosti, osamljenosti, ranjivosti irazdraæljivosti. U tom razdoblju raz-dvojeni Ëlanovi obitelji, suoËeni s no-vim naËinom æivota, zahtjevnim obve-zama i zadaÊama, stjeËu nove vjeπtinei znanja te uspostavljaju dodatne soci-jalne odnose i navike. Stoga se u raz-doblju oporavka i stabilizacije javljajuosjeÊaji poveÊanog samopouzdanja,neovisnosti, kompetentnosti, slobode iponosa. N egdje nakon Ëetiri mjesecau misiji javljaju se i prve znaËajnijekrize, vidljive u svakodnevnom funk-cioniranju, sukobima i pogorπanjumeuljudskih odnosa u pripadnikamisije. Pripremljenost zapovjednika,

njegovo pravodobno djelovanje iusmjeravanje na uËinkovitost uprovedbi postavljenih zadaÊa ot-klonit Êe moguÊe negativne pos-ljedice. Uzbuenje, tjeskoba, ne-strpljivost, osjeÊaj sreÊe i nemira,uz poveÊanje energije i aktivnostikoji se javljaju posljednjih tjedanamisije, mogu naglo splasnuti na-kon ponovnog okupljanja Ëlanovaobitelji. N ove uloge i drukËija (bo-lja) slika o sebi, steËene u razdob-lju odvojenosti, mogu biti zaprekaza uspostavljanje skladnih odno-sa. M oguÊe su teπkoÊe u bliskosti,æaljenje zbog gubitka slobode inezavisnosti, nesnalaæenje u "sta-roj“ ulozi supruænika i roditelja.

Za uspjeπnu reintegraciju i sta-bilizaciju najvaænije je strpljenje irazumijevanje za drugu stranu,te otvoren i iskren razgovor. Pri-lagodba moæe trajati jednako du-go kao i razdvojenost jer je po-trebno vrijeme da se slegnu doj-

movi i doæivljeni osjeÊaji. Ako nedoe do stabilizacije, valja potraæiti istruËnu pomoÊ, ponajprije za prevla-davanje problema u komunikaciji.Uzajamno ukljuËivanje u osobna is-kustva drugih Ëlanova pregledava-njem fotografija, prepriËavanjem do-æivljaja i svakodnevnim pokaziva-njem pozitivnih emocija (ljubavi i ra-zumijevanja) za druge Ëlanove obite-lji, pomaæe ponovnom povezivanju.Uspostava neke vrste rutine, Ëak iprivremene, pridonijet Êe osjeÊaju si-gurnosti i predvidljivosti. N e trebaoËekivati stanje stvari kakvo je biloprije odlaska u misiju. Promjene kojesu se dogodile valja prihvatiti s po-nosom, a pokazana mentalna i psi-hiËka ËvrstoÊa neka budu temelj zaizgradnju novih, joπ boljih odnosapovjerenja i uzajamnog rasta.

O sjeÊ aji i reakcije vez ani u z mirovne misijeZ a u s p jeπ n u rein teg rac iju i s tab iliz ac iju n ajvaæ n ije je s trp ljen je i raz u m ijevan je z ad ru g u s tran u , te o tvo ren i is k ren raz g o vo r. P r ilag o d b a m o æ e trajati jed n ak o d u g o k aoi raz d vo jen o s t jer je p o treb n o vrijem e d a s e s leg n u d o jm o vi i d o æ ivljen i o s je Ê aji. A k on e d o e d o s tab iliz ac ije, valja p o traæ iti i s tr u Ën u p o m o Ê , p o n ajp rije z a p revlad avan jep ro b lem a u k o m u n ik ac iji

S u z a na F ILJ AK

snim

io T

. B

RAN

DT

10,11 strana 2/20/08 12:30 PM Page 10

22. veljaËe 2008. 1 1

P rimali smo tih dana vijesti o snjeænim lavinama i onestaπici hrane u distriktu Dowlat Y ar. Donesena jeodluka o akciji dostave humanitarne pomoÊi pri-

kladnog naziva “VruÊa srca“. Jutro nad C hagcharanom.Zajedno s kolegama iz stoæera vozimo se uspavanom me-tropolom. N aπ put i ne bi trebao biti dalek. RijeË je o sus-jednom distriktu, Ëije je sjediπte smjeπteno u dolini rijekeH ari Rud. Sve je okovano ledom. Bacam pogled prematermometru u terencu: minus trideset. S okolnih brda ne-stvarna bjelina i oblici apstraktnog kiparstva prirode. Kre-Êemo. Pravilnim ritmom svladavamo kilometre ceste, kojuje na pojedinim dionicama teπko i primijetiti. Izmjenjujuse usjeci i usponi, dionice potpuno prekrivene snijegom idionice na kojima bi se u nedostatku vremena za izgrad-nju boriliπta za Zimsku olimpijadu zasigurno mogao vozitibob. Ubrzo zastajemo, kako bismo na naπe terence i ka-mione postavili lance. M oæda je na djelu M urphy jev za-kon, ali potreba za operacijom koju valjda nijedan vozaËna ovome bijelome svijetu ne voli pojavi se baπ u trenutkukad se sa svojim vozilom nae na najmanje pogodnommjestu. Ipak, i to smo nekako svladali, netko pomaæuÊi,netko sokoleÊi.

N adrealni G horPiπuÊi o Ghoru i boravku u ovoj surovoj pokrajini, Ëesto

upotrijebim rijeË nadrealno. Kako biste uopÊe opisali Ëov-jeka neodreenih godina πto se nezainteresirano vuËe izadva pretovarena magarca? N iπta neobiËno, osim brade,trepavica, obrva i ono malo kose πto proviruje ispod turba-na - sve okovano ledom. N a njegovu licu nema emocija.

Samo trpljenje i mirenje sa sudbinom, jer, tako se valjdamora. Ulazimo usputno u uspavano selo preko relativnonovog mosta, zamalo se sudarajuÊi s lokalnim psima, zakoje su mnoge kolege izjavile kako bi ih vrlo rado imali. Svisokog zida maπe nam djeËak, oËekujuÊi da moæda i ovajput, jer to je ISAF , dobije kakvu sitnicu. N aæalost, ovaj putnema vremena. Pratimo korito H ari Ruda s desne strane.S lijeve, netaknuti obronci planina πto se spuπtaju u doli-nu. N ijednog stabla. N ijednog vidljivog grma. Sjetio samse Sljemena i teπkoÊa oko skijaπke priredbe. Ovdje takvihproblema nema. Doduπe, nema ni skijaπa. Ali tko zna jed-noga dana...

Ulazimo u gradiÊ Dowlat Y ar. Uz cestu, pred trgovinica-ma, mnoπtvo ljudi. N e obaziru se previπe na nas. N aviklisu se. SkreÊemo vozeÊi zaleenim koritom H ari Ruda. Usjediπtu distrikta, doËekuje nas mladi administrator. Zaistaje u nezavidnoj situaciji. T reba iz nepreglednog popisapotrebitih odabrati one najpotrebitije. A mi smo se potru-dili. Donijeli smo tone najnuænijih namirnica. I ne samoto. Uime hrvatske strane dodijelili smo pregrπt utopljenjaza policijsku postaju. Vidi se da im je drago. I meni je,kad se moæe pomoÊi. Administrator nas nudi Ëajem i os-tavlja na ruËku. Od srca je, to se ne odbija. I ako postojepredrasude, guraju se u stranu. A jelo i nije tako loπe. Je-dino πto poslije dva sata sjedenja na vlastitim nogama inije najlakπe ustati. N a kraju, neizbjeæno slikanje. I doitenam opet u Dowlat Y ar! M islim da hoÊemo, Ëim otopli iËim posjetimo i druge kojima je naπ dolazak ponekad pos-ljednja prilika za preæivljavanje zime.

Putovanje u Dowlat YarZ im a u G h o r u p o k az u je s vo je p ravo lic e. T ih a, s n jeæ n a, s tem p eratu ram a k o je s e b li-æ e Ëetrd es eto m s tu p n ju is p o d n u le. P o n ek ad je teπ k o s h vatiti o d Ëeg a æ ivi s tan o vn iπ t-vo o n ih u d aljen ih d is tr ik ata k o ji o C h ag c h aran u m o g u s am o s an jati. U teπ k im d an im az im e treb a p o m o Ê i o n im a k o ji d o s lo vc e n em aju n iËeg a

Iz Afg a nis ta na Dra æ en JONJ IΔ

IS A F

GradiÊ D ow lat Y ar

L okalno stanovniπtvo veÊ jenaviklo na vojniËke posjete

10,11 strana 2/20/08 12:31 PM Page 11

22. veljaËe 2008.

H rvats k a ratn a m o rn aric a b ila je d o m aÊ in n o g o m etn o m k lu b u R ad n iËk i iz V u k o vara--B o ro va n as elja, k o ji je im ao p rip rem e z a p o Ëetak p ro ljetn e n o g o m etn e s ez o n e. H N KR ad n iËk i o s n o van je 1 9 6 3 . g o d in e. N o g o m etn e u tak m ic e p rek in u te s u s r p s k o m ag re-s ijo m n a H rvats k u i u m jes to lo p te p o ig raliπ tu s u tad a letjeli m ec i, m in e i g ran ate. Uo b ran u d o m o vin e u k lju Ëilo s e 1 1 3 Ëlan o va k lu b a, o d k o jih je 6 7 p r o π lo g o lg o tu s r p -s k ih k o n c en trac ijs k ih lo g o ra, 26 je p o g in u lo ili n es talo , a 27 je ran jen o

1 2

OS RH

U Pomorskoj bazi L ora, od 6 . do 15. veljaËe H rvatskaratna mornarica bila je domaÊin nogometnom klubuRadniËki iz Vukovara-Borova naselja, koji je imao

pripreme za poËetak proljetne nogometne sezone vuko-varsko-srijemske æupanijske lige.

H rvatski nogometni klub RadniËki iz Vukovara-Borovanaselja osnovan je 19 6 3. godine. N ogometne utakmiceprekinute su srpskom agresijom na H rvatsku i umjestolopte po igraliπtu su tada letjeli meci, mine i granate. Uobranu domovine ukljuËilo se 113 Ëlanova kluba, od kojihje 6 7 proπlo golgotu srpskih koncentracijskih logora, 26 jepoginulo ili nestalo, a 27 ranjeno. T ako malen klub dao jetolike ærtve i tako velik doprinos u stvaranju RepublikeH rvatske. Predsjednik kluba, profesor Danijel Rehak,predsjednik je i H rvatskog druπtva logoraπa srpskih kon-centracijskih logora i C entra za istraæivanje ratnih zloËinate jedan od najzasluænijih da se tradicija kluba nastavlja.» lanovi kluba su dragovoljci Domovinskog rata i Ëlanovinjihovih obitelji. U sklopu priprema, H N K RadniËki odi-grao je i nekoliko prijateljskih utakmica s N K Jadran izT uËepa, N K Uranija iz Baπke Vode i N K Omiπ. N avedeniklubovi veÊ su i prije bili sparing partneri jer su nogome-taπi H N K RadniËki i prije dolazili na pripreme u Split, uvojarnu L ora. Ovaj put, osim sportskih aktivnosti, gostimaiz Vukovara prireen je zanimljiv program.

Predsjednik i Ëlanovi kluba bili su na primanju u Splitsko-dalmatinskoj æupaniji. Zamjenik æupana L uka BrËiÊ obratio

se Ëlanovima kluba i odao im priznanje na nastavljanju tra-dicije kluba, a s posebnim pijetetom istaknuo je doprinosËlanova kluba u obrani Republike H rvatske, te u oËuvanjusjeÊanja na sve hrvatske ærtve iz vremena Domovinskog ra-ta. Doæupan i predsjednik kluba izmijenili su prigodne po-klone. U Poglavarstvu grada Splita, Ëlanove kluba primio jezamjenik gradonaËelnika Jozo BaliÊ. Predsjednik kluba Re-hak istaknuo je kako je svima posebno drago doÊi u Split.» lanovi kluba upisali su se u zlatnu knjigu posjetitelja gra-da Splita. Posjetili su i N K H ajduk koji je baπ tih dana sla-vio 9 7 roendan, πto je za mlae Ëlanove RadniËkog bio po-seban dogaaj. Kako bi se malo odmorili od svakodnevnogtreninga po hladnom vremenu i buri, za momke iz RadniË-kog organizirana je voænja raketnom topovnjaËom F loteH RM RT OP-21 "©ibenik“. Za mnoge je bio poseban doga-aj voziti se ratnim brodom, a posebice tim brodom koji sunaπi ljudi oteli od Jugoslavenske ratne mornarice. "©ibe-nik“ je takoer sudjelovao u vojnim operacijama osloboe-nja juga H rvatske, u operacijama u okolici ©ibenika, u ope-raciji M aslenica, te kao potpora i zaπtita juænih dijelova te-ritorijalnog mora RH za vrijeme Bljeska i Oluje.

N a primanju kod zapovjednika H rvatske ratne mornari-ce komodora Ante UrliÊa, uime Ëlanova H N K RadniËki,predsjednik kluba Rehak zahvalio je na pruæenoj moguÊ-nosti koriπtenja terenom i ostalim popratnim sadræajimaza provedbu kvalitetnih priprema te osobito na voænji to-povnjaËom RT OP-21. Komodor UrliÊ izrazio je pak zado-voljstvo πto je PB L ora bila domaÊin tako posebnom nogo-metnom klubu kao πto je RadniËki, koji je toliko pridoniou obrani i u njegovanju uspomena na hrvatske ærtve uDomovinskom ratu.

F ra nc ois B UJ

H N K R adniË ki iz B orova u P B Lora

» lanovi kluba na RTOP “ © ibenik”

Z apovjedniπtvo H RM-a s predsjednikomkluba D anijelom Rehakom

12,13 strana 2/20/08 12:32 PM Page 12

22. veljaËe 2008. 1 3

OS RH

Ratna πkola je organizator i nositeljteËaja Strategijsko planiranje, koji setijekom veljaËe odræavao u vojarniViteza Damira M artiÊa u Rakitju.

RijeË je o teËaju koji je namijenjenËelnicima organizacijskih cjelinaM O-a i GSOS-a, alii ureda i drugih Vla-dinih ministarstava,koji u sklopu svojihduænosti obavljajuzadaÊe iz podruËjastrategijskog plani-ranja. Organiziranje sa svrhom siste-matizacije postoje-Êih i stjecanja novihznanja, uvida ispoznaja iz podruËjaplaniranja na strate-gijskoj razini obranei oruæanih snaga, tepovezivanja strate-gije nacionalne si-gurnosti, obrane ivojne strategije s ra-zinama planiranja, programiranja iizrade proraËuna. Jedan od ciljeva te-Ëaja jest i utvrivanje dosadaπnjegprocesa razvoja sustava planiranja, arazmotrena je i meusobna ovisnostrazvoja strategije obrane i vojne stra-tegije RH u sklopu nacionalne sigur-nosti, te strategijskih planova i pro-grama razvoja.

N a teËaju je bilo 17 polaznika, i to izM ORH -a, M UP-a, M inistarstva vanj-skih poslova i europskih integracija,M inistarstva financija, GS-a i svihgrana OS-a. S aktivnostima koje su setijekom teËaja provodile upoznao nas

je voditelj teËaja kapetan bojnog brodaIvan BakaviÊ. Kombinacijom predava-nja, rasprava i radionica polaznici suse upoznali s teorijskim podlogamastrategijskog planiranja, procjenomspremnosti organizacije za strategijskoplaniranje, te metodama za potporu uodluËivanju kao sredstvima kojima sesmanjuje neizvjesnost, usmjeravaju

analize i olakπava donoπenje odluka.Upoznali su se i s problematikom ipristupima upravljanju resursimaobrane na strategijskoj razini, uz pri-kaz sustava obrambenog planiranjaprogramiranja, izrade i provedbe pro-

raËuna, i to ponaj-prije transparentnimpristupom uobiËaje-nim u zemljama Ëla-nicama N AT O-a.

PredavaËi su biliugledni civilni i voj-ni struËnjaci koji sebave strategijskimplaniranjem. M euobraenim temamabile su i one vezaneuz dugoroËno plani-ranje u N AT O-u,strategijsko uprav-ljenje sloæenim or-ganizacijama, suv-remene metode uprocesu odluËivanja,mjerenje performan-

si u sloæenim organizacijama... PremarijeËima kapetana bojnog broda Baka-viÊa, polaznici su pokazali veliko za-nimanje. T eËaj Strategijsko planiranjeodræava se, inaËe, jednom na godinu.Kao jednu od svojih redovitih plan-skih aktivnosti Ratna πkola ga organi-zira veÊ petu godinu zaredom.

L. P ARLOV

TeË aj strategijskog p laniranja u organiz aciji R atne π kole

U RAC VIAC -u - Srediπtu za sigurnosnu suradnju od 12.do 14. veljaËe odræan je dvodnevni seminar na temu "Re-gionalna sigurnost - regionalno vlasniπtvo".

N a njemu su predstavnici zemalja JugoistoËne E uropei πire predavanjima i raspravama definirali kljuËne ele-mente novog znaËenja regionalnog vlasniπtva, obveze iodgovornosti zemalja u regiji, te s kakvim se prednosti-ma i izazovima susreÊu na putu postizanja sigurnosti uregiji. Seminar je otvorio brigadir Vladimir Superina,zamjenik direktora RAC VIAC -a, a uvodno je predava-nje, na temu unapreivanja suradnje na podruËju regio-nalnog vlasniπtva, odræao dr. Zoran KekoviÊ, profesor sasveuËiliπta u Beogradu. N a prvom danu seminara bio jei veleposlanik Republike Albanije u H rvatskoj, PellumbQ azimi, koji je iznio svoj osvrt na regionalno vlasniπtvona podruËju sigurnosti. N aglasio je potrebu razumijeva-nja regionalnog konteksta, bliske suradnje meu regio-nalnim organizacijama, naËela regionalnog vlasniπtva,

te vaænost zajedniËkih inicijativa. Drugog dana na semi-naru je bio i direktor RAC VIAC -a N edæad H adæimusiÊ.Predavanje je odræao veleposlanik Republike Italije uH rvatskoj Allesandro Pignatti M orana di C ustoza, na te-mu "Regionalna suradnja u kontekstu europskih inte-gracija". Veleposlanik je stavio naglasak na buduÊu ulo-gu nove inicijative Regionalnog vijeÊa za suradnju(RC C ) kao pravog primjera preuzimanja regionalnogvlasniπtva nad regionalnom suradnjom. Isto su potvrdilii ostali predavaËi na seminaru. RC C , odnosno cjelokup-ni proces regionalne suradnje, ima funkciju prethodni-ce, ali i snaænog sredstva na putu prema europskoj i eu-ro-atlantskoj integraciji JugoistoËne E urope, naglasio jeC ustoza.

M eu sudionicima bili su i studenti F akulteta politiËkihznanosti u Zagrebu. N jima je, kao i ostalim sudionicima,na kraju seminara uruËena zahvalnica za sudjelovanje.

R. S P AJ IΔ

O dræ an seminar "R egionalna suradnja - regionalno vlasniπ tvo"

snim

io T

. B

RAN

DT

12,13 strana 2/20/08 12:33 PM Page 13

1 4 22. veljaËe 2008.

MORH I OS RH

Ponukana uspjehom i dobrimprihvatom dosadaπnjih izloæbi ra-dova naπih djelatnika (slike 2002.,slike 2005., umirovljenici 2006 .,fotografije u sijeËnju 2008 .), Gale-rija "Zvonimir" potkraj ove kalen-darske godine priprema Izloæbu li-kovnih radova djelatnika M O-a iGS-a.

Izloæba Êe se odræati u Galeriji M i-nistarstva obrane "Zvonimir", Za-greb, Bauerova 33, a planirana je zaprosinac, u boæiÊno vrijeme. N amje-ra nam je svake godine organiziratijednu izloæbu na kojoj pravo izlaga-

nja imaju iskljuËivo djelatnici M i-nistarstva obrane i Glavnog stoæeraOruæanih snaga. Potrebno je da sesvi zainteresirani preliminarno pri-jave za izloæbu kako bismo stekliuvid u broj potencijalnih izlagaËa.Izloæba Êe biti revijalnog karaktera,bez æiriranja. Radove treba odabratisam autor i u Galeriju ih dostavitiopremljene za izlaganje (osim crte-æa, grafika, akvarela i sliËnih rado-va na papiru, koje Êemo staviti podstaklo). Primaju se svi oblici likov-nog izraza, na raznim materijalima iod raznih materijala. Ispunjenu pri-

javnicu potrebno je dostaviti do 30.lipnja 2008 . na adresu Galerije(poπtom, faksom, e-mailom, osob-no). Svi prijavljeni dobit Êe daljnjeobavijesti na adresu koju navedu uprijavnici.

M olimo da sve svoje djelatnikeupoznate s moguÊnoπÊu izlaganjana ovoj izloæbi, kako bi odaziv bioπto veÊi. Osoba za kontakt i organi-zator izloæbe jest Zrinka PillauerM ariÊ, naËelnica Odjela za kultur-no-druπtvene djelatnosti, tel:01/456 7-9 26 , fax : 01/456 8 -39 4, e-mail: galerija.zvonimir@ morh.hr.

Orkestar H rvatske vojske odræao je koncert uoËi Va-lentinova, 13. veljaËe, napunivπi Koncertnu dvoranu"Vatroslav L isinski" gotovo do posljednjeg mjesta.

Orkestrom je ravnao maestro T omaæ KmetiË, a kao so-list na saksofonu nastupio je M atjaæ Drevenπek, obojicaiz Slovenije. U drugom dijelu koncerta, pod nazivomF iesta M ex icana!, uz Orkestar su nastupili M ariachi"L os C aballeros".

N a rasporedu su bila djela F ranka T ichelija, F rankaBencriscutoa, Alfreda Reeda i M ilka L azara. Dobro ras-poloæenu publiku posebno su oduπevile izvedbe popu-larnih meksiËkih ljubavnih melodija u obradi naπihmajstora M iljenka Prohaske, T omislava F aËinija, AnteGele i Ivana AndroiÊa. Izvrsna interpretacija pjesamapoput Por amor, Besame mucho, Granada i C ielito lindoupotpunila je slavljeniËki ugoaj, a popularni mariachisastav "L os C aballeros" i standardno odliËan OrkestarH rvatske vojske zajedno s gostima iz susjedne Sloveni-je te brojnom publikom u "L isinskom" te su veËeri slavi-li ljubav.

M. ALVIR

U povodu 14. godiπnjice pogibije legendarno-ga zapovjednika II. bojne Prve gardijske briga-de T igrova, Damira T omljanoviÊa Gavrana, 17.veljaËe, na mjesnom groblju u Krivom Putu,Gavranu su odali poËast obitelj, njegovi suborcii pripadnici Prve gardijske brigade te izaslan-stva udruga iz Domovinskog rata, M inistarstvaobitelji, branitelja i meugeneracijske solidar-nosti, L iËko-senjske æupanije, Senja, GospiÊa iStarigrada Paklenice.

"Damir T omljanoviÊ Gavran poginuo je na da-naπnji dan 19 9 4. na Velebitu, boreÊi se za domovinu. N jegov ratni put je dobro poznat, a njegova ljubav prema do-movini æivjet Êe dok je H rvata", rekao je na komemoraciji u Krivom Putu zapovjednik Prve gardijske brigade, briga-dir Zdravko Andabak. U æupnoj crkvi Gospe Snjeæne sluæena je misa zaduπnica za Damira T omljanoviÊa, a vijenci supoloæeni i na spomen-obiljeæje podignuto na igraliπtu N ogometnoga kluba Gavran u Krivom Putu.

OJ I

S jeÊ anje na G avrana

O rkestar H V-a z a Valentinovo u "Lisinskom"

P oz iv z a iz loæ bu likovnih radova djelatnika M O -a i G S -a

snim

io I

. M

ATO

©EV

I∆

14,15 strana 2/20/08 12:35 PM Page 14

22. veljaËe 2008.

OS RH

U crkvi Presvetog Srca Isusova - N o-vi C entar u Karlovcu 8 . veljaËe pro-slavljen je Dan vojne kapelanije H r-vatske kopnene vojske. M isno slavljepredvodio je vojni ordinarij mons. Ju-raj Jezerinac.

N a njemu su, uz pripadni-ke postrojbi H KoV-a, bili ibrigadni general SlavenZdilar te Ëelnici æupanije igrada Karlovca. Biskup Je-zerinac u prigodnoj je homi-liji vjernicima nastojao pri-bliæiti æivot i djelo bl. Alojzi-ja Stepinca i njegovu “du-hovnu oporuku“ hrvatskomnarodu. Uime Vojnog ordi-narijata, mons. Jezerinac jeuruËio bronËane medalje i

diplome za doprinos na podruËju du-hovne suradnje s vojnom kapelanijomBl. Alojzije Stepinac te naroËito s infor-mativno-pastoralnim listom Æ ivot.

I.M.

Oruæane snage RepublikeH rvatske otpustile su 17. ve-ljaËe 2008 . godine posljednjinaraπtaj roËnih vojnika.

Kao πto je poznato, na teme-lju izmjena i dopuna Zakonao obrani iz srpnja 2007. godi-ne, te Odluke H rvatskog sa-bora iz listopada iste godine,novaci se od 1. sijeËnja 2008 .godine viπe ne pozivaju naobvezu sluæenja vojnog roka.

OJ I

U Zapovjedniπtvu H RM -a 12. veljaËeodræan je sastanak vojnih izaslanika,mornariËkih snaga SAD-a kapetanakorvete F rederica W . M osenfeldera,britanskog pukovnika M arka W enth-wortha i poljskog pomoÊnika VIZ-abojnika Roberta Zmarlzinskog i izas-lanstva Zapovjedniπtva H RM -a.

Sastanak je odræan na zahtjev vojnihizaslanika, a razgovaralo se o hrvatskojObalnoj straæi. Stranom izaslanstvupredstavljeno je stanje N OS-a s ovlasti-ma te tijek ustrojavanja i ustroj Obalnestraæe. Vojne izaslanike posebno su za-nimale tehniËke snage mornarice i zra-koplovstva angaæiranih u N OS-u te us-

troj hrvatskih Oruæanih snaga,sustav zapovijedanja, naËin pri-kupljanja i razmjene podataka ukoordinaciji tijela angaæiranih uzaπtiti ekoloπko-ribolovnog poja-sa. U zakljuËnim razgovorima,predstavnike VIZ-a zanimao jeplan ustrojavanja i opremanja hr-vatskih OS, za πto su ponudilisvoju pomoÊ i suradnju.

OJ I

O tp u π ten posljednji naraπ taj roË nika

D an vojne kapelanije B l. A lojz ije S tep inac

Vojni iz aslanici u H R M -u

snim

io T

. B

RAN

DT

snim

io I

. M

ATO

©EV

I∆

14,15 strana 2/20/08 12:37 PM Page 15

22. veljaËe 2008.

AMERI»KA kopnena vojska (USArmy ) naruËila je 9 5 novih oklop-nih vozila Stry ker u inaËici nukle-arno-kemijsko-bioloπkog (N KB) iz-vidniËkog vozila. T o Êe biti znatnadopuna dosadaπnjoj floti N KB Stry -kera. Deset ih je rasporeeno u Ira-ku, a nekolicinu preostalih rabi zatestiranja i izobrazbu. Stry ker uN KB izvidniËkoj inaËici snaæan je

alat na raspolaganju zapovjednici-ma, a sluæi za zaπtitu od oruæja zamasovno uniπtenje. T renutaËno jeta inaËica Stry kera u maloserijskojproizvodnji, ali vojska se nada kakobi u konaËnici mogla nabaviti 355vozila.

N KB Stry ker je laboratorij za testi-ranja na kotaËima, namijenjen zazamjenu dosadaπnjih N KB izvidniË-

kih vozila F ox N BC . U odnosu nanjega znatan je napredak na podru-Ëjima zaπtite, senzora, toËnosti, brzi-ne i umreæenosti. Posadi omoguÊa-va brzo otkrivanje i uzbunjivanje usluËaju primjene oruæja za masovnouniπtenje. Ima mnoπtvo opreme zaprikupljanje uzoraka i testiranje πi-rokog spektra N KB agensa. Voziloje opremljeno malim gumenim ko-taËima na robotskoj ruci na pred-njem dijelu, pomoÊu kojih prikupljauzorke tla ispred vozila. T ako seomoguÊava prikupljanje uzoraka ti-jekom voænje, bez potrebe za zaus-tavljanjem i statiËnim prikuplja-njem. Zato je cijeli proces izvianjabræi i jednostavniji.

Joπ jedna prednost je paljbena sta-nica na krovu vozila s daljinskimupravljanjem. Strijelac sjedi u zaπti-Êenom oklopnom tijelu vozila iupravlja teπkom strojnicom kalibra12,7 mm.

M. P E T ROVIΔ

1 6

PROTEKLIH godina popriliËno jeaktualan trend dodatnog opremanjabombi koje imaju GPS ili laserskisustav navoenja, Ëime im se kaniugraditi dualni sustav navoenja.T ako su svoje takve projektepredstavili Izrael (koji je razvio Spi-ce nadogradnju bombe s GPS/E Osustavom navoenja), SjedinjeneAmeriËke Dræave (koje su razvileJDAM s dodatnim laserskim navo-enjem), te Velika Britanija (do-gradnja Paveway a II+ kako bi po-punila prazninu do punog uvoenjau uporabu hibridne bombe PavewayIV koju su poËeli potkraj proπle go-dine rabiti u Afganistanu).

T oj grupi zemalja pridruæuje se iF rancuska, koja Êe tijekom sljedeÊe-ga viπegodiπnjeg razdoblja uloæiti22 milijuna ameriËkih dolara u prei-naku ili, bolje reÊi, modernizacijubombi Paveway II, na kojima Êe za-mijeniti postojeÊi laserski sustav na-

voenja i ugraditi dualnilaser/GPS sustav navoe-nja. Potreba za hibridnim,odnosno dualnim susta-vom navoenja bombi nijesamo potreba za opÊenitoveÊom preciznoπÊu udara,nego dodatna moguÊnostdjelovanja u loπim meteo-roloπkim uvjetima i dodat-na moguÊnost napada napokretne ciljeve, πto otvaranovu dimenziju pri plani-ranju zadaÊa i konfigurira-nju borbenog kompleta naavionima. Dodatni fran-cuski motiv za modernizi-ranje bombi Paveway II jest potrebaza njihovom uporabom u Afganista-nu. T im bombama bit Êe opremaniM irage 2000D i Super E tendardi,koji Êe u tu svrhu nositi podvjesnikeAtlis-II i PDL -C T , uz koje Êe rabiti iL ink 16 za razmjenu podataka s

bombama. F rancuski borbeni RafaleneÊe zasad biti opremani tim inaËi-cama Paveway a II, sve dok i oni ko-naËno ne budu opremljeni ciljniË-kim podvjesnicima Damocles, πto seoËekuje do 2010. godine.

I. S K E NDE ROVIΔ

US

Arm

y

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

V iπ e N K B S try kera z a ameriË ku vojsku

Francuska moderniz ira svoje P aveway e

16-19 vijesti 02/20/08 09:54 Page 16

1 722. veljaËe 2008.

VOJNI lijeËnici sanjaju o vremenukad Êe svaki vojnik imati osobnimonitorski sustav, koji Êe mjeriti svevitalne parametre, a u sluËaju ranja-vanja automatski prikupiti najvaæni-je podatke kako bi lijeËnik koji prvipruæa pomoÊ ranjeniku odmah imaopreciznu sliku stanja.

N ajbliæe tome u stvarnom svijetujest kaciga sa senzorom udara kak-ve Êe AmeriËka kopnena vojska (USArmy ) dijeliti vojnicima πto ih ras-poreuju u Afganistanu i Iraku.

Senzori Êe snimati rutinske podat-ke o udaru, eksploziji ili sliËnom do-gaaju kojem su vojnici bili izloæeni.N o, na ovoj razini razvoja ti se po-daci neÊe rabiti za dijagnostiku i li-jeËenje ranjenih vojnika. Prva je za-daÊa te, joπ uvijek mlade i nezreletehnologije, pokazati da podaci sa

senzora mogu biti precizno pripisaniodreenom dogaaju. Joπ je nejasnomoæe li se podatak x , dobiven sasenzora, pripisati toËno odreenomdogaaju. Kad tehnologija nedvo-smisleno bude to mogla osigurati,otvorit Êe se moguÊnost πire i obim-nije uporabe senzora za kacigu.

Podaci koje senzori snime nisumedicinski podaci i ti sirovi podacine sluæe za odreivanje buduÊegmedicinskog tretmana. Ideja je dase oni poveæu u meuodnos s obav-jeπtajnim podacima, koji biljeæeoperativne dnevne aktivnosti, pa ta-ko i napade, eksplozije i sliËne inci-dente. Zasad su te dvije baze poda-taka odvojene.

Osim toga, tek treba otkriti kakose podaci mogu uËinkovito iskoristi-ti za lijeËenje ozljeda glave, a osobi-

to mozga, koji je iznimno osjetljivorgan. Iako ostaje joπ mnogo posla,znanstvenici su optimistiËni i vjeru-ju da Êe u doglednoj buduÊnostipostiÊi potreban napredak kako bise omoguÊio bolji medicinski tret-man vojnicima s ozljedama glave.

M. P E T ROVIΔ

VI©EGODI©NJA æelja Indijskogratnog zrakoplovstva potkraj veljaËenapokon dobiva i svoj sluæbeni epi-log. U indijskoj zrakoplovnoj baziBidar (u kojoj se od 19 6 3. πkolujusvi indijski borbeni piloti) 23. velja-Ëe bit Êe sveËano obiljeæen poËetakuvoenja u operativnu uporabu no-vonabavljenih πkolskih i lakih bor-benih aviona H awk 132 Advanced

Jet T rainer. H awkove je Indija kani-la prvi put nabaviti 19 8 2., ali zbogbrojnih problema konaËni ugovor sBAE Sy stemsom sklopljen je tek uoæujku 2004., kada je naruËeno 6 6aviona. Od toga Êe 24 aviona bitiproizvedena u Ujedinjenom Kraljev-stvu, a preostala 42 aviona bit Êe li-cencno proizvedena u Indiji, uH AL -ovim postrojenjima.

Povod viπegodiπnjoj indijskoj potre-bi za H awkovima jest svojevrsna“rupa” koju u sustavu πkolovanjasvojih vojnih pilota Indija æeli popu-niti, a to je prelazni tip izmeu dosa-daπnjeg πkolskog aviona Kiran i ko-naËnog tipa borbenih aviona na kojeprelaze indijski piloti, poput Su-30M KI, M irage 2000 i M iG-29 . Za in-dijske H awkove 132 AJT navodi seda je to najnaprednija izvozna inaËi-ca H awkova, opremljena suvreme-nim digitalnim paketom avionike,inercijalnim i GPS sustavom naviga-cije. Uz tu zapadnu opremu, novi in-dijski avioni imat Êe i domaÊu opre-mu, poput indijskog sustava za ko-munikaciju, IF F sustava, te radiovi-sinomjera. Indija, uz πkolsku namje-nu, H awk 132 kani rabiti i kao lakiborbeni avion, koji Êe biti naoruæanprojektilima zrak-zrak i zrak-zemlja.

PoËetkom veljaËe Indija je najavilamoguÊnost kupnje dodatnih 57H awkova 132 AJT , od Ëega bi 40aviona bilo nabavljeno za potreberatnog zrakoplovstva, a 17 avionaza potrebe ratne mornarice.

I. S K E NDE ROVIΔ

Indijski H awkovi postaju operativni

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

B olja kaciga

US

Arm

y

16-19 vijesti 02/20/08 09:54 Page 17

BRITANSKA tvrtka Q inetiQ je sre-dinom sijeËnja s ameriËkom savez-nom Upravom za sigurnost prometa(T SA - T ransport Security Adminis-tration) sklopila ugovor o prodajisustava SPO za otkrivanje prijetnji.RijeË je o paketu od 12 sustava, kojije dio niza mjera za poveÊavanje si-gurnosti putnika u javnom prometuSjedinjenih Dræava. Ugovor pred-via moguÊnost nabave joπ viπe no-vih ureaja u iduÊe dvije godine.

Sklopljen je nakon provedenihoperativnih ispitivanja sustava SPOna trajektnom terminalu Staten Is-land.

N eki od najsmrtonosnijih teroris-tiËkih napada u zadnjih desetak go-dina poËinjeni su tako da su na ne-

ki naËin uvukli i javni pro-metni sustav. Sjetimo se na-pada na æeljeznicu u M adri-du 2004. godine, sa 19 1 smrt-no stradalim, te napada nagradske autobuse i podzem-nu æeljeznicu u L ondonu2005. godine s 52 ærtve.

Sustav SPO posebno je po-godan za uæurbano okruæje kao πtosu postaje javnih prometnih sustavai moæe otkriti prikrivene prijetnje,na razdaljini i bez usporavanja put-nika koji prolaze.

Q inetiQ SPO sastoji se od kamerakoje rabe tehnologiju detektiranjamilimetarskih valova te je kombini-ra s naprednim softverom, a rezultatje skeniranje veÊeg broja prolaznika

istodobno. T ehnologija detektira imjeri valove πto ih prirodno emitiraljudsko tijelo te provjerava ima likakvih zapreka, “hladnih” objekata(npr. metal, plastika, keramika)skrivenih ispod odjeÊe. Otkrivanjesumnjivog objekta alarmira pa seosoba naknadno moæe pomno pre-traæiti uobiËajenim tehnikama.

M. P E T ROVIΔ

DANSKA kraljevska ratna morna-rica trebala bi u travnju proglasitipotpunu operativnost prvoga viπe-namjenskog-fleksibilno logistiËkogbroda klase Absalon, H DM S Absa-lon, nakon ispitivanja paljbe projek-tila E volved SeaSparrow M issile(E SSM ), πto je predvieno od 16 . do18 . travnja u vodamaispred πkotske obale.Objava spremnostiprethodit Êe prvoj pla-niranoj zadaÊi u kolo-vozu, kada Êe sudjelo-vati u operaciji N AT OC ombined T ask F orce150 u afriËkim voda-ma oko rta H orn -operacija fokusiranana protuterorizam iantipiratstvo u regiji. T renutaËno,brod se nalazi na pokusnim plovid-bama ispred danske obale u podru-Ëju Kattegata, a do sada je uspjeπnoproπao integracijska ispitivanja tetest brodskih sposobnosti.

N ovorazvijeni senzor za nadzorzraka i povrπine mora, T halesovSM ART -S M k 2 motrilaËki radarpotpuno je operativan nakon inten-zivne provjere prihvatljivosti susta-

va. T ijekom ispitivanja radar je dje-lovao u oba operativna moda, priËemu je uspjeπno otkrio ciljeve, uk-ljuËujuÊi norveπki brzi napadnibrod, poljsku podmornicu, njemaËkizrakoplov T ornado, danske i britan-ske helikoptere L y nx , danske F -16 ibespilotne letjelice kojima su uprav-

ljali pripadnici danskih oruæanihsnaga. Radar je potpuno uporabljiviako operatori danske mornarice ni-su proπli sluæbenu obuku. T ime jeDanska postala prvi korisnikSM ART -S M k 2 motrilaËkih radara,a drugi je naruËen joπ 2003. godineza H DM S E sbern Snare, drugi brodu klasi. Potkraj proπle godine, taj ra-darski sustav sluæbeno je i primo-predan danskoj mornarici.

Potkraj listopada, H DM S AbsalonzapoËeo je ispitivanje paljbe topomM k 45 M od 4 kalibra 127 mm tvrt-ke United Defense. T estiranje topanije rezultiralo ispaljivanjem grana-ta zbog nemoguÊnosti primanja sig-nala sa ciljniËkog sustava SaabT echC eros 200 M k 3, πto ga nadzire C -

F lex borbeni sustav tvrtkeT erma.

Brodovi klase Absalon suhibridna plovila (duljine137 m, πirine 19 ,5 m, gaza6 ,3 m i istisnine 6 300 t), anajveÊa im je odlika velikaprilagodljivost da budu lo-gistiËki ili transportni bro-dovi. Brodom upravlja 100Ëlanova osnovne posade,uz dodatni smjeπtaj 16 8

Ëlanova u brodskim kabinama idaljnjih 130 Ëlanova koji se mogusmjestiti na roll-on roll-of transport-noj palubi povrπine 9 00 m2, poznatekao flex deck, na koju stanu 32standardna kontejnera. T a je palubadovoljno velika i za prihvat do 50vozila (jedan izvidniËki eskadrondanske vojske) ili do sedam tenkovaL eopard 2A5, svaki mase 6 2 tone.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 8 22. veljaËe 2008.

P otp una operativnost broda A bsalonQ

inet

iQ

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

S ustav z a veÊ u sigurnost p utnika

16-19 vijesti 02/20/08 09:54 Page 18

1 9

TALIJANSKA tvrtka OrizzonteSistemi N avali potkraj studenogproπle godine sluæbeno je primopre-dala talijanskoj ratnoj mornarici pr-vi od dva velika protuzraËna razara-Ëa H orizon, imenom Andrea Doria.Kako postoji 9 0-postotna sliËnost iz-meu talijanskih i francuskih bro-dova programa H orizon, a razlikese odnose na naoruæanje i odree-nu brodsku opremu, zanimljivo jenavesti da su T alijani svoj brod kla-sificirali kao razaraË, πto zbog glav-nih obiljeæja trupa i jest (duljina153 m i puna istisnina 7050 t), dokje u francuskoj mornarici isti brodoznaËen kao fregata. U meuvre-menu, drugi brod u klasi, C aio Dui-lio, sluæbeno je krπten te je poËet-kom godine zapoËeo pokusne plo-vidbe i primopredajna ispitivanjaprije dostave koja je predviena za2009 . godinu. Orizzonte SistemiN avali jest tvrtka nastala zajedniË-kim ulaganjem talijanske brodogra-evne kompanije F incantieri i tvrt-ke F inmeccanica kako bi postaliglavni nositelji ugovora o gradnji idostavi dvaju talijanskih brodovaprograma H orizon. Armaris, tvrtkau vlasniπtvu francuskog diva DC N Sodgovorna je za gradnju dvaju fran-

cuskih brodova. Andrea Doria zapo-Ëeo je pokusne plovidbe i ispitivanjajoπ u rujnu 2006 . N akon uspjeπnookonËanih ispitivanja brodske formei brodskih sustava uslijedile su ak-tivnosti vezane uz provjeru borbe-nih sustava. KonaËna primopredajau potpunosti funkcionalnog integri-

ranog borbenog sustava predvienaje za sredinu 2008 . Potkraj listopada2006 . u brodogradiliπtu Riva T rigosoporinut je drugi razaraË C aio Duilioi otegljen u obliænje brodogradiliπteM uggiano na zavrπno opremanje.Izgraeni na zajedniËkoj francusko-talijanskoj projektnoj osnovi, brodo-vi klase H orizon maksimalne su is-tisnine 7050 t, a glavno naoruæanjeËini protuzraËni raketni sustav Prin-cipal Anti-Air M issile Sy stem (E M -PAR) - PAAM S(E ), koji omoguÊavaprotuzraËnu zaπtitu svih plovila bor-bene grupe. Preostalo naoruæanjeËine tri topa Oto M elara 76 /6 2 Su-per Rapid, od kojih su dva smjeπte-na na pramËanom, a jedan na krme-nom dijelu broda, dva Oto M elara25/8 0 KBA topa te dvostruka lanseranamijenjena M U9 0 Impact lakimtorpedima. Projektom je predvienprostor u sredini broda za smjeπtajdodatnih 16 lansera, a trenutaËnoÊe se brod pripremiti za T eseo M k 2protubrodske projektile. T alijanskefregate klase H orizon, Andrea Doriai C aio Duilio zamijenit Êe dva raza-raËa klase Audace (Audace i Ardito),koji se nalaze u priËuvi od 2005.godine.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

POTKRAJ sijeËnja tvrtke Boeing iL ockheed M artin objavile su da za-jedniËki kreÊu u projekt razvoja no-vog strateπkog bombardera. Premanajavama, prva faza obuhvaÊat Êe

izradu studije o doktriniuporabe, odnosno o tehniË-kim zahtjevima novog bom-bardera. Potom bi Boeing iL ockheed M artin zajedniË-ki trebali krenuti u razvojnovog paketa opreme, kaoπto su senzorski sustavi,sustavi za elektronsko rato-vanje, novi datalink sustav.

OËekivani poËetak uvoe-nja u inicijalnu operativnuuporabu novog strateπkog

bombardera planira se za 2018 ., aprema odreenim preliminarnimnajavama USAF bi mogao biti op-skrbljen sa 100 takvih bombardera.T akoer, prema odreenim prelimi-

narnim najavama, novi bombardertrebao bi imati znatno smanjeni ra-darski, toplinski i zvuËni potpis ka-ko bi mogao obavljati zadaÊe dubo-ko iznad neprijateljskog teritorija,pri Ëemu se oËekuje da ima mini-malni dolet od 2000 nautiËkih miljabez nadopune gorivom u zraku.

Dodatni veliki motiv SAD-a zarazvoj novog bombardera jest æeljaza kontinuiranim moderniziranjembombarderske flote, koju u ovomtrenutku Ëini 6 5 aviona B-1 L ancer,21 avion B-2 Spirit of i 9 4 avionaB-52 Stratofortress, od Ëega se us-koro iz operativne uporabe povlaËinjih 56 .

I. S K E NDE ROVIΔ

22. veljaËe 2008.

A merika kreÊ e u raz voj novog bombardera

N astavlja se p rojekt talijanskih brodova k lase H oriz on

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 02/20/08 09:54 Page 19

VOJ NA T EH NIKA

22. veljaËe 2008.20

Razvoj oklopnih vozila od njiho-va nastanka tijekom I. svjet-skog rata do danas proπao je

nekoliko faza. Istodobno s razvojemtenka kao glavnog oruæja kopnenevojske javila se potreba za vozilomkoje Êe omoguÊiti siguran i brz pri-jevoz pjeπaπtva po bojiπnici. Potrebaza takvim vozilom postala je oËitatijekom II. svjetskog rata, posebnona prostranstvima Sovjetskog Save-za, gdje su oklopne snage u jednomdanu mogle napredovati i viπe de-setaka kilometara. Prvi pokuπaji rje-πavanja tog problema bili su ten-kovski desanti - pjeπaπtvo bi se po-pelo na vanjski dio tenka i tako pre-vozilo po bojiπnici. Zbog nezaπtiÊe-nosti, ili bolje reËeno izloæenostipaljbi ne samo streljaËkog veÊ i pro-tutenkovskog oruæja, gubici pjeπaπt-

va bili su neprihvatljivo veliki. Dru-go je rjeπenje bilo da se pjeπaπtvosmjesti u posebna oklopna vozila is-te ili barem pribliæne pokretljivostikao tenk. T ako su nastali oklopnitransporteri (OT ). T ijekom II. svjet-skog rata rjeπenja nisu bila unifici-rana pa su transporteri raeni kaogusjeniËari ili polugusjeniËari ili nakotaËima. T ek po zavrπetku rata raz-voj se usmjerio na razvoj gusjeniËa-ra Ëija je pokretljivost bila na razinisuvremenih tenkova. Ubrzo je uoËe-no da uporaba oklopnih transporte-ra iskljuËivo za prijevoz ljudstva ni-je dovoljna te da bi se trebali isko-ristiti i kao sredstvo za borbeno dje-lovanje. T ako su πezdesetih godinaproπlog stoljeÊa nastala prva borbe-na vozila pjeπaπtva (BVP-i). Glavnarazlika izmeu OT -a i BVP-a bila je

u tome πto su ti drugi dobili kupolus topniËkim (a poslije i protuoklop-nim raketnim) naoruæanjem, kojaim je omoguÊila aktivno djelovanjena bojiπnici. BVP-i naoruæani auto-matskim topovima od 20, 25 ili Ëak30 mm mogli su uËinkovito djelova-ti protiv neprijateljskog pjeπaπtva iBVP-ova. BVP-i na gusjenicama bilisu dominantna skupina sve do po-Ëetka devedesetih godina proπlogstoljeÊa. A tada su raspad Sovjet-skog Saveza i novi politiËki i sigur-nosni odnosi u svijetu donijeli novepotrebe. N a scenu su stupila borbe-na oklopna vozila na kotaËima(BOVK), koja trenutaËno dominirajutræiπtem.

Tekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

K upole z a borbena ok lop na voz ila (I. dio)Bez obzira na veliË inu i namjenu borbenog vozila, na træiπtu postoji kupola koja Êe sigurno zadovoljiti i najizbir-

ljivijeg kupca

P ripremio S iniπ a RADAK OVIΔ

20,21 strana 02/20/08 09:56 Page 20

22. veljaËe 2008.

Tehnoloπki napredak je omogu-Êio razvoj naprednih, viπesen-zorskih nenadziranih kopnenih

senzora (unattended ground sen-sors, dalje u tekstu UGS). N enadzi-rani kopneni senzori mogu biti raz-nih veliËina i oblika, sadræavati ne-koliko senzorskih tehnologija. M o-gu se postaviti na razne naËine i iz-vjeπÊivati o razliËitim vrstama cilje-va. Sastoje se od raznolikih senzorakoji sluæe otkrivanju udaljenih cilje-va, njihovu lociranju i/ili prepozna-vanju. Idealni UGS su mali, jeftini,robusni i trebali bi operativno trajatiduæe razdoblje nakon postavljanja.

T akvi ureaji mogu se upotreblja-vati u raznim zadaÊama koje uklju-

Ëuju obranu kruga nekog objekta,nadzor granice, zahvat ciljeva, te zaupotpunjavanje opÊe slike na tere-nu (situacijske svjesnosti). M ogu bi-ti napravljeni tako da sami obraujuinformacije o cilju kao πto su detek-cija, procjena azimuta, praÊenje,klasifikacija i/ili identifikacija, amogu se upotrebljavati za izvjeπÊi-vanje o nanesenoj πteti nakon djelo-vanja. Da bi se obavile tako raznoli-ke zadaÊe UGS-a, mora se osiguratipravodobno slanje poruka natrag dozapovjedno-nadzornog srediπta (C 2)putem sigurnih i robusnih komuni-kacijskih linija. Postizanje optimal-nih performansi UGS-a ovisi o tere-nu, vremenu i procjeni pozadinske

buke. Posebni raËunalni modeliupotrebljavaju se za predvianjeperformansi i definiranje najboljihmjesta za postavljanje senzora.

UGS sustav obiËno se sastoji odbaterijom pokretanog jednog ili viπesenzora, a ima odreenu sposobnostobrade podataka radi analize svoj-stava cilja i slanja podataka o pre-poznavanju cilja na udaljenoj posta-ji. UGS se moæe postaviti na mnogonaËina: ruËno, ispuπtanjem s vozila,izbacivanjem iz zrakoplova, rasprπi-vanjem pomoÊu topniËkih granataili raketa i drugim naËinima.

VOJ NA T EH NIKA

P ripremio Ved ra n S LAVE R

21

Upotreba daljinski upravlja-

nih pasivnih senzora u

vojnim operacijama postala

je nakon nekoliko desetljeÊa

slabe zastupljenosti popu-

larnija. Napredak u digital-

noj obradi signala potaknuo

je nastanak bræih, manjih i

energetski πtedljivijih raË u-

nalnih Ë ipova, pomoÊu kojih

se mogu izvrπavati iznimno

sloæeni algoritmi u realnom

vremenu. Senzori su stoga

postali manji, ali i mnogo

precizniji i sofisticiraniji

Tekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

San

dia

N enadz irani kop neni sen z ori

20,21 strana 02/20/08 09:56 Page 21

22

Uporaba bespilotnih letjelica uizvidniËkim, nadzornim, paËak i borbenim zadaÊama iz-

nad mora mogla bi biti idealno rje-πenje, bez obzira na to jesu li onerazmjeπtene na brodovima ili u kop-nenim bazama. Veliki dolet i pouz-danost omoguÊuju im djelovanje iz-nad oceanskih prostranstava, ali i upriobalnim vodama, gdje postoji ve-lika moguÊnost neprijateljskog dje-lovanja. ZadaÊe u kojima se veÊovog trenutka bespilotne letjelicemogu uporabiti jesu izvianje i nad-zor mora. Iako se za tu namjenumogu rabiti veÊ operativne izvidniË-ke bespilotne letjelice, sve viπe pro-izvoaËa razvija posebne modeleprilagoene djelovanju iznad mora,daleko od matiËnih baza na kopnu.Suvremeni pogonski sustavi omo-guÊavaju velike dolete i poveÊa-nu nosivost, tako da se na iz-vidniËke bespilotne letjelicemogu ugraditi potrebni ra-darski i elektrooptiËkisustavi motrenja, te sa-telitski ili drugi sustavi

prijenosa podataka u realnom vre-menu.

Drugu vrstu bespilotnih letjelicaËine male letjelice, koje mogu djelo-vati i s manjih brodova. N ajËeπÊe smoguÊnoπÊu okomitog polijetanja islijetanja, te letjelice znatno pove-Êavaju moguÊnost nadzora mora,pruæajuÊi brodu s kojeg djeluju spo-sobnost brzog otkrivanja, identifika-cije i nadzora plovidbe drugih bro-dova. Druga moguÊnost djelovanjatih malih izvidniËkih bespilotnihletjelica jest u priobalnim vodama,kao potpora radarskim i drugimsustavima motrenja smjeπtenim naobali i otocima.

S obzirom na svoju cijenu, bespi-lotne letjelice pruæaju znatne pred-nosti. Zbog toga ne zaËuuje πto ih

sve viπe ratnih mornarica uvo-di u operativnu uporabu ili

barem razmatra takvumoguÊnost. Dokazavπi

svoju vrijednost udjelovanjima iznad

prostora bivπe Ju-goslavije, te do-

kazujuÊi je joπ uvijek iznad Iraka iAfganistana, bespilotne letjelice supostale zanimljive i “konzervativ-nim” mornariËkim krugovima. Uzadnjih pet godina, tri su bespilotnazrakoplovna sustava privukla po-sebnu pozornost struËnih krugova,ponajviπe zbog pojaËanog djelova-nja iznad Iraka i Afganistana. T o suRQ -7A Shadow tvrtke AAI C orpora-tion, RQ -11A Raven tvrtke AeroVi-ronment i M Q -5B H unter tvrtkiN orthrop Grummna i IAI. T ijekom2005. dvomotorni su H unteri samiobavili viπe od 1300 zadaÊa iznadIraka. T ijekom jedne takve zadaÊejedan je H unter otkrio skupinu iraË-kih pobunjenika u pripremanju zas-jede na planiranom smjeru kretanjaameriËke ophodnje u blizini N adja-fa. ZahvaljujuÊi moguÊnosti prijeno-sa slike i podataka u realnom vre-menu, nadleæno je zapovjedniπtvoodmah zapovjedilo izvoenje zraË-nih i minobacaËkih udara.

RA T NA MORNA RIC A

Bespilotne letjelicez a mornariË ku uporabu (I. dio)

Tekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

Iako sa zakaπnjenjem, ratne mornarice su shvatile viπestruku uporabljivost bespilotnih letjelica, od najveÊih do najmanjih

22. veljaËe 2008.

P ripremio T omis la v J ANJ IΔ

22,23 strana 02/20/08 09:59 Page 22

Na temelju iskustava steËenih suporabom teπkih tenkova JS-2i JS-3, vrh C rvene armije zak-

ljuËio je da je razvoj novih teπkihtenkova isplativ. N adali su se da Êenovi tenkovi donijeti i veÊu pouzda-nost, kroniËni problem svih sovjet-skih teπkih tenkova. PromatrajuÊiga iskljuËivo kao tehniËko rjeπenje,JS-3 je bio najbolji teπki tenk II.svjetskog rata, a rjeπenja prvi putprimijenjena na njemu poslije Êe serabiti na sovjetskim, ali i zapadnimtenkovima. O kvaliteti JS-3 vjerojat-no najbolje govori podatak da susovjetski JS-3M (modernizirani) os-tali u operativnoj uporabi sve do po-Ëetka sedamdesetih godina proπlogstoljeÊa.

JS-4Zbog toga zaËuuje πto kao osnova

iduÊeg sovjetskog teπkog tenka nijeiskoriπten JS-3 veÊ stariji JS-2. T aj-na ove odluke krije se u tome πto jeprogram razvoja teπkog tenka JS-4

pokrenut 19 44., usporedno s razvo-jem JS-3. Zapravo je bila rijeË o po-kuπaju poboljπanja tenka JS-2. N ovije projekt dobio oznaku Objekt 701,a razvoj je dodijeljen glavnom pro-jektantu L . S. T rojanovu. Projektantisu se nadali da Êe, rabeÊi JS-2 kaoosnovu, u samo nekoliko mjeseciuspjeti razviti novi teπki tenk, ËijaÊe serijska proizvodnja krenuti do-voljno brzo da sudjeluje u zadnjimbitkama II. svjetskog rata. N a rukuim je iπao i strah vrha C rvene armi-je da Êe vojna industrija nacistiËkeN jemaËke uspjeti proizvesti nekinovi supertenk. N ijemci su na krajui uspjeli razviti tenk T iger II mase6 9 ,8 tona, ali su ga proizveli samo48 7 komada. Osim toga zbog preve-like mase i nepouzdanosti T iger IIje bio veÊa opasnost za vlastitu po-sadu nego za protivnika.

T rojanovljev tim je razvio nekolikorazliËitih prijedloga za Objekt 701,a tri su i sluæbeno predstavljena Di-rektoratu za tenkove C rvene armije.

Prvi je bio Objekt 701-2 naoruæantopom S-34 kalibra 100 mm, mor-nariËki top prilagoen ugradnji utenk. Objekt 701-5 dobio je drukËijerjeπenje oklopne zaπtite. Objekt701-6 bio je najkonzervativnije rje-πenje s topom D-25T kalibra122 mm, ali kako je bio najmanjeriziËan, vrh C rvene armije upravoje njega odabrao za daljnji razvoj.Zatraæene su i neke izmjene u pr-votnim planovima, prije svega pos-tavljanje debljeg oklopa, duæeg tije-la i ugradnja boljeg motora. Deblji-na oklopa tijela poveÊana je na 16 0,a kupole na Ëak 250 milimetara.Ugraen je i novi dizelski V-2-ISV-12 motor snage 750 KS, Ëiji jesustav za hlaenje rijeπen kao kodnjemaËkog tenka Panther: ventila-tori su smjeπteni na pokrov iznadmotora s hladnjacima za voduispod njih.

22. veljaËe 2008.

T omo J ANJ » E VIΔ

Tekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

23

Sovjetski teπ ki tenkovi - od JS -4 do T-10

VOJ NA POVIJ ES T

Sovjetski teπ ki tenkovi - od JS -4 do T-10Nakon II. svjetskog rata zanimanje Crvene armije za teπke tenkove naglo je splasnulo. U natoË tome sovjetski su

struË njaci tijekom pedesetih godina proπlog stoljeÊa nastavili i dalje razvijati teπke tenkove, sve do pojave tenka

T-62, koji je imao znatno manju masu i bolje borbene odlike nego T-10

22,23 strana 02/20/08 10:00 Page 23

H rvatski vitezovi R eda M arije Terezije (XIV)

Najviπe odlikovanje Monarhije RodiÊ je dobio za zasluge u pobjedi nad Talijanima u bitki kod Custoze 1866., a

dodijelio mu ga je car Franjo Josip...

22. veljaËe 2008.24

Udobi od 14 godina (19 26 .)Gabrijel RodiÊ stupio je kaokadet u 54. linijsku pjeπaË-

ku pukovniju i istodobno bio pri-mljen u kadetsku satniju u Gra-zu. N a neki naËin bio je i roenu vojniËkom okruæju, u Vrgin-mostu, u H rvatskoj, na podruËju1. banske krajiπke pjeπaËke pu-kovnije. Zbog iznimnog zalaga-nja i znanja, 1. sijeËnja 18 31.promaknut je u Ëin zastavnika.T ijekom 18 32/33. veÊ je djelomiË-no bio zaposlen kao instruktor upukovnijskoj kadetskoj πkoli, a16 . srpnja 18 33. premjeπten je u1. bansku krajiπku pukovniju,gdje je 1. oæujka 18 34. promak-nut u Ëin potporuËnika. Isprva jebio poboËnik u bojni, a potombrigadni poboËnik generala T a-boroviÊa, von Dahlena i Bossar-da, te je ubrzano 1. listopada18 40. promaknut u Ëin natporuË-nika. Od 18 41. do 18 43. bio jezaduæen za kordon 1. banskekrajiπke pjeπaËke pukovnije i is-todobno za pouku pukovnijskihkadeta. Ponovno je 18 44. imenovanbrigadnim poboËnikom kod generalbojnika Johanna Kempena. Potomje 1. srpnja 18 47. promaknut u Ëinsatnika-poruËnika u 12. njemaËko-banatskoj krajiπkoj pjeπaËkoj pukov-niji, pa 1. travnja 18 48 . premjeπtenu 2. bansku krajiπku pjeπaËku pu-kovniju, a 30. lipnja iste godinepostavljen je u stoæer hrvatskogabana, podmarπala Josipa JelaËiÊa.Ondje je bio zaposlen u sekciji zaorganizaciju obrane, a 12. rujna18 48 . promaknut je u Ëin satnika.N akon odlaska H rvatsko-slavonskearmije preko rijeke Drave, imeno-

van je pomoÊnikom banova glavnogpoboËnika u Ëijem je stoæeru sudje-lovao u pohodima u M aarskoj18 48 . i 18 49 ., a 14. prosinca 18 48 .promaknut je u Ëin bojnika i kaopredstavnik Varaædinsko-kriæevaËkekrajiπke pjeπaËke pukovnije imeno-van je stoæernim poboËnikom u Za-grebu, ali je nastavio obnaπati duæ-nost pomoÊnika glavnog poboËnika.

T ijekom pohoda protiv M aara18 48 /49 . sudjelovao je u viπe boje-va. Prve godine, 18 48 ., borio se kodPá kozda 29 . rujna, kod BeËa 28 . lis-topada, Schwechata i Rauchenwar-ta 30. listopada, Parendorfa 16 . pro-

sinca i M oora 30. prosinca. T ije-kom 18 49 . sudjelovao je nadaljeu borbama kod T ”t”ny a 3. sijeË-nja, Isaszega 6 . travnja, Pesth-Steinbrucha 11., 16 . i 21. travnja,pri zauzeÊu N eusatza 12. lipnja,u okrπaju kod Ó -Becsea 25. lipnjai u bitki kod H egy esa 14. srpnja.Posebno se istaknuo u bitkamakod Pá kozda i H egy esa, a zbogzasluga u pohodu na M aarskuodlikovan je 22. rujna 18 49 . Vi-teπkim kriæem L eopoldova reda.Dobio je potom carsku pohvalu iVojni kriæ za zasluge. RodiÊ je 9 .kolovoza 18 49 . imenovan osob-nim poboËnikom bana JelaËiÊa ikao Ëlan banova stoæera putovaoje u BeË, gdje je predsjedao komi-siji odgovornoj za izradu noveinaËice statuta za Vojnu krajinu.Dana 24. prosinca 18 49 . promak-nut je u Ëin potpukovnika, a ustudenom sljedeÊe godine uzdig-nut je na Ëast austrijskog plemiÊas naslovom viteza. Ponovno je na-predovao, 12.rujna 18 50. kada jepromaknut u pukovnika i postav-

ljen za zapovjednika 4. linijske pje-πaËke pukovnije H och-und Deutsc-hmeister. Ipak, uskoro je 27. stude-nog 18 52. preuzeo zapovjedniπtvonad 46 . linijskom pjeπaËkom pukov-nijom grofa JelaËiÊa.

Gabrijel RodiÊ postao je generalbojnik 1. oæujka 18 59 . i postavljenza brigadnog zapovjednika u Du-brovniku, koji je 10. travnja postaozasebno zapovjedniπtvo za Kotorskiokrug. Osim vojne, dobio je 1. svib-nja i punu civilnu vlast u okrugu.T ijekom rata protiv Italije i F rancus-ke 18 59 . bio je zaduæen za obranutoga strateπki vaænog podruËja pod

POD LIS T A K

G abrijel R odiÊ (18 12 .-18 9 0 .)

Vla d imir B RNARDIΔ

Gabrijel RodiÊ - vojnik, guverner, parlamentarac

24,25 dossier strana.qxd 02/20/08 13:17 Page 24

njegovim zapovjedniπtvom. N akonprestanka neprijateljstva, odlikovanje 17. prosinca 18 59 . Ordenom æe-ljezne krune III. klase i uzdignut naËast austrijskog baruna 8 . oæujka18 6 0. U Dalmaciji je ostao do 21.studenog 18 6 2., kada je premjeπtenza brigadnog zapovjednika u VIII.korpus u Italiji, isprva u Vicenzi,potom u Rovigu, a zatim je dobiozapovjedniπtvo brigade u T emiπva-ru.

Kada je poËeo rat protiv Prusije iItalije, 18 6 6 ., RodiÊ je dodijeljenJuænoj armiji, u poËetku kao pri-druæeni podmarπal (ali joπ uvijek sËinom general bojnika) u stoæeru V.korpusa. Ustrojavanjem priËuvne

divizije Juæne armije, nadvojvodaAlbert imenovao ga je njezinim za-povjednikom i on ju je vodio odkoncentriranja austrijske Juæne ar-mije na lijevoj obali rijeke Adige pado koncentriranja na njezinoj des-noj obali, blizu Verone. Potom je 23.lipnja 18 6 6 ., samo dan prije bitkekod C ustoze, zamijenio bolesnogpodmarπala kneza L ichtensteina naËelu 5. korpusa. Zajedno s ostaladva korpusa Juæne armije, pod za-povjedniπtvima E rnsta H artunga iJosipa M aroiËiÊa, predvodio je svo-

ju postrojbu u pobjedonosnoj drugojbitki kod C ustoze. Za zasluge upobjedi, car F ranjo Josip dodijeliomu je Viteπki kriæ Reda M arije T ere-zije, koji je dobio na 16 6 . promociji29 . kolovoza 18 6 6 ., a samo dan pos-lije potvreno mu je ubrzano pro-maknuÊe u Ëin podmarπala.

Po svrπetku rata, podmarπal RodiÊimenovan je zapovjednikom 12. pje-πaËke divizije u Krakovu, te istodob-no i vojnim i tvravskim zapovjed-nikom. SljedeÊe godine, 31. oæujka18 6 7., poËaπÊen je imenovanjem zatitularnog pukovnika-vlasnika 6 8 .linijske pjeπaËke pukovnije, a 3. si-jeËnja 18 6 9 . premjeπten je za zapov-jednika 16 . pjeπaËke divizije i gradaH ermannstadta. M jesec dana posli-je, 1. veljaËe, imenovan je tajnimsavjetnikom. Potkraj godine, 11.

prosinca 18 6 9 ., postavljen je zaprivremenog zapovjednika 18 . pje-πaËke divizije i vojnog zapovjednikaDalmacije, a preuzeo je duænost 30.prosinca. T ijekom sijeËnja 18 70.uguπio je lokalnu pobunu i pacifici-rao podruËje Boke kotorske, a 22.kolovoza 18 70. potvren je za gu-vernera kraljevine Dalmacije, za-povjednika 18 . pjeπaËke divizije ivojnog zapovjednika Zadra. Za oso-bite zasluge u ratu i miru, 13. listo-pada 18 71. odlikovan je Æ eljeznomkrunom I. klase s ratnim dekoraci-jama III. klase. Dvije godine poslije,23. travnja 18 73., promaknut je uËin generala topniπtva, a 12. svibnja18 75. odlikovan Velikim kriæemL eopoldova reda s ratnim dekoraci-jama za viteπki kriæ.

T ijekom okupacije Bosne i H erce-govine 18 78 . godine, pod njegovimzapovjedniπtvom ostala je priËuvna18 . pjeπaËka divizija podmarπala Jo-vanoviÊa. Za njezino voenje RodiÊje primio daljnja careva priznanja19 . listopada 18 78 . M jesto guverne-ra Dalmacije napustio je u stude-nom 18 8 1. N akon 50 godina vojnesluæbe povukao se u mirovinu pot-kraj 18 8 1. i preselio u BeË. Imeno-van je doæivotnim Ëlanom Gornjegdoma austrijskog parlamenta, a um-ro je 21. svibnja 18 9 0. u BeËu. Osimbrojnih austrijskih, RodiÊ je stekaojoπ i ruska, turska i crnogorska odli-kovanja, te bio imenovan poËasnimgraaninom Zagreba i Kotora.

22. veljaËe 2008. 25

POD LIS T A K

RodiÊ je bio Ëlan stoæera bana Josipa JelaËiÊa i njegov osobni poboËnik

Nadvojvoda Albert bio je RodiÊevnadreeni u vrijeme kad je hrvatski Ëasnik stekao Viteπki kriæ Reda Marije Terezije

Osim austrijskih RodiÊ je stekao joπ iruska, turska i crnogorska odlikovanja

24,25 dossier strana.qxd 02/20/08 13:17 Page 25

26

U svijetu 21. stoljeÊa, za koje su “proroci geo-strategije” predvidjeli da Êe mu “borba protiv te-rorizma dati duπu”, Ëesto se spominje pitka vo-da kao najvaæniji resurs te Ëak kao uzrok budu-Êih kriza i ratova. GledajuÊi πirenje globalnogbiznisa vodom i znajuÊi kako su se neke korpo-racije domogle izvorâ u nekim zemljama, a ima-juÊi pritom na umu da nas je Bog privilegiraovelikim darom kvalitetne pitke vode - dok gole-mi dio svijeta doslovce æea - nemoguÊe je neËuditi se πirokom ljudskom nezadovoljstvu.Vjernici bi trebali biti neizmjerno zahvalni Pro-vidnosti na tome daru, a nevjernici zahvaljivatisudbini πto smo smjeπteni na onaj djeliÊ Zemljekoji obiluje slatkom i slanom korisnom vodom.Ipak, takvo raspoloæenje ne prevladava, jer ganitko ne reklamira pa je potisnuto neodræivimmarketinπkim razvijanjem sve veÊih Ëovjekovihapetita. Ali, naæalost, ne duhovnih. ©toviπe, tase, netjelesna, dubinska Ëovjekova glad i æe zasmislom, dobrotom, ljepotom, ljubavlju, prav-dom, mirom..., s jedne strane nastoji utaæiti ma-terijalnim “obrocima” ili tjelesnim instant ugo-dama, a s druge strane raznim novim “duhov-nim tehnikama”. Pod pritiskom zamamnih po-nuda “novih apotekara” i mnoπtva danaπnjih“izvora”, “moj narod za njima leti i srËe obilnevode” (Ps 73,10), kako je joπ u Starom zavjetuzakukao prorok - πto dokazuje da Ëovjek treÊegmilenija nije nimalo napredniji od svoga viπe oddvije tisuÊe godina mlaeg brata. Upravo u tojËinjenici, da je Ëovjek svih vjekova u bitnome is-ti, leæi razlog ljudskog vrludanja po bespuÊimatrajne nepomirljivosti izmeu staroga Vodenja-kova new agea i “novoga” Ribina krπÊanstva,kao i izmeu stare evangelizacije i nove antie-vangelizacije, ili staroga navjeπtaja “Isusa Kris-ta, donositelja vode æive” i novoga “Kultur-kampfa”. Svakako, nijedan Ëovjek tijekom svo-ga æivota ne moæe izbjeÊi neuspjehe i razoËara-nja te smo tada u opasnosti da se u nas uvuËesumnja pa poËnemo oËajavati i daleko od Bogatraæiti smisao æivota. KrπÊanin sreÊom ima ob-javljenu rijeË ohrabrenja. Svima koji æeaju zaistinom i ljubavlju, koji nastoje otkriti smisaosvoga æivota, Isusovi uËenici mogu pokazati iz-vor na kojemu mogu utaæiti svoju æe. Onometko Ëvrsto vjeruje nije potrebno da se poput Sa-marijanke susretne s Kristom na zdencu kako bidobio vodu od koje “neÊe oæednjeti nikada”. JerOn nam je obeÊao izvor vode koja teËe u æivotvjeËni (v. Iv 4,5-42)! Svjesni Augustinova aksio-ma o izvoru nemira i smiraja ljudskog srca, naj-bolje je ne traæiti vodu drugdje nego s potpunimpovjerenjem i predanjem pristupiti boæanskomIzvoru i reÊi mu: Daj mi piti!

22. veljaËe 2008.

An elk o K AΔUNK O

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• mjesto odræavanja: Studentski centar, Savska 25• trajanje: od 25. veljaËe do 2. oæujka

ZagrebDox je sada veÊ sigurno najznaËajnija godiπ-nja skupπtina dokumentarnog filma u ovom dijeluEurope. Uz veliku promidæbenu aktivnost, veÊ u proteklim izdanjimauspio se nametnuti kao najvaæniji dokumentarni festival na ovim pros-torima, a vjerujem da Êe se Ëetvrtim izdanjem joπ viπe uËvrstiti kaonezaobilazna destinacija svakog ozbiljnijeg filmaπa. Ako, poput mene,paæljivije pratite svjetsku dokumentaristiËku produkciju, shvatit Êete davam je marljiva ekipa ZagrebDox a pod nos dovela sve ono o Ëemu steproteklih mjeseci Ëitali i nadali se da Êete negdje vidjeti. U programuovogodiπnjeg Dox a prikazat Êe se oko 130 filmova iz viπe od 30 zema-lja cijelog svijeta. Program je podijeljen na meunarodnu i regionalnukonkurenciju. Za nagradu Veliki peËat u meunarodnoj i regionalnojkonkurenciji natjeËe se 60 filmova, a Mali peËat dodjeljuje se autoru/ icido 30 godina æivota. Ove su godine uvedena i dva nova æirija, æiri kritikei æiri Amnesty International, koji Êe dodijeliti posebna priznanja filmovi-ma u konkurenciji. Ponovit Êe se i sada veÊ ustaljeni program podnaslovom K ontroverzni Dox , a tu su i dva nova programa: Glazbeniglobus te OËevi i djeca. Retrospektiva je posveÊena japanskim doku-mentarcima i poljskom autoru Marcelu L ozinskom, a vidjet Êemo iautorsku dokumentarnu veËer hrvatskog redatelja Petra K relje.SkreÊem pozornost na film Pad krajine, vrlo dobar dokumentarac o srp-skom vienju propasti takozvane SAO krajine u vojno-redarstvenojakciji Oluja ‘95.

4 . ZagrebD ox - M e unarodni festival dokumentarnog filma

Leon RIZMAUL

Voda i iz vori (ne)mira

FILMOT EKA

Ovo zanimljivo djelo predstavlja vladarice koje su obi-ljeæile svjetsku povijest, a autor je struËnjak za kra-ljevske obitelji i dinastije.Iako muza K lio, koja po grËkoj mitologiji vlada stvarimaproπlosti, pripada lijepom spolu, povijest su najËeπÊepisali muπkarci. Samouvjereni muπkarci sigurni u svojunadmoÊ i dozlaboga æenomrsci. I baπ su oni stvaralisliku, Ëesto iskrivljenu, o vladaricama, namjesnicama ilikraljicama. Ako su vladale odluËno, govorili su da su nesmiljene iokrutne. Ako su svoje protivnike zavodile i draæima ih navodile napopuπtanje, proglaπavali su ih nemoralnim Ëudoviπtima, raspojasanim iposrnulim æenama. Ono πto mnogi kroniËari muπkim vladarima priznajukao vrline - fiziËku hrabrost, odvaænost, neumoljivost, erotsku snagu - uvladarica proglaπavaju sramotnim i nedostojnim prave “ æenstvenosti” . Sablaænjive princeze! Samo zato πto su se veÊ prije trideset stoljeÊausudile Ëiniti iste nepodopπtine kao i njihovi oËevi ili muæevi. © to su seusudile sudbinu uzeti u vlastite ruke u doba kad je svijet u kojem su æiv-jele gurao æenu u sjenu muæjaka zaπtitnika.UnatoË svemu, æene su stvarale proπlost. StoljeÊima su prihvaÊale ru-kavicu koju im baca muπkarac, nametale se i, iznimno snaæne, davalepeËat svome dobu. Znale su se narugati kreposti, blagosti i pokornosti,Ëemu su ih jedino uËili. Neke su za svoje vladavine, dok su vodile kra-ljevstva, s uæitkom prkosile Êudoreu i pokazivale nesmiljenu beπÊut-nost i okrutnost. O svemu tome sjajem svoje ubojitosti svjedoËe K leo-patra, Mesalina, Teodora, F redegunda, K atarina II., L ukrecija Borgia,Izabela II., K ristina © vedska i mnoge druge.

Mirela ME NG E S

P hilip pe D elorme: O z loglaπ ene p rincez e, N ak lada Ljevak, Zagreb, 20 0 7.

26 strana 02/20/08 10:04 Page 26

22. veljaËe 2008.

VREMEPLOV

27

www.abledogs.com

25. veljaËe 1991. Ukinut Varπavski paktNakon πto je 1949. osnovan NATO

s dominantnim SAD-om, socijalistiËke su se dræave odluËi-le povezati u blok pod okriljem tada najjaËeg SSSR-a. Takoje u svibnju 1955. u Varπavi potpisan ugovor, kojim je stvo-ren novi savez - Varπavski pakt. No, veÊ u jesen 1956. go-dine SSSR je poduzeo vojnu akciju protiv Maarske, Ëlani-ce pakta, pri Ëemu je stradalo na tisuÊe, a izbjeglo dvjestotisuÊa Maara. Punim nazivom Varπavski ugovor o prijatelj-stvu i uzajamnoj suradnji, bio je to vojni savez sedam eu-ropskih komunistiËkih dræava: Albanije, Bugarske, »ehoslo-vaËke, IstoËne NjemaËke, Maarske, Poljske, Rumunjske iSSSR-a. S vremenom je pakt izrastao u moÊni vojni bloksuprotstavljen zapadnom NATO savezu. Tijekom sljedeÊihtrideset i pet godina postojanja, Savez je ostvario samojednu vojnu akciju, i to protiv vlastite Ëlanice - »ehoslovaË-ke, u kolovozu 1968. S padom komunizma u Europi, potkraj1989., izgubio je smisao svoga postojanja. Nakon sastankau Budimpeπti 25. veljaËe 1991. predstavnici πest dræava do-govorili su da Êe stari sustav vojnih veza zamijeniti novim,politiËkim. SSSR je poËeo povlaËiti svoje postrojbe iz istoË-noeuropskih dræava, a IstoËnoj NjemaËkoj je dopuπteno uje-dinjenje sa Zapadnom.

26. veljaËe 1952. Britanska atomska bombaAtomska bomba okonËala je II. svjetskirat, i to napadom SAD na japanske gra-dove. No, malo je poznato da je u Velikoj Britaniji veÊ 1940.druπtvo MAUD radilo na izradi bombe temeljene na naËelufisije. U kolovozu 1945., britanska laburistiËka vlada osno-vala je tajni Ured za jaËanje nuklearnog programa. Britan-ski fiziËar William George Penney, kljuËna osoba ameriËkogprojekta Manhattan, po povratku u Englesku radio je i nabritanskoj bombi. Projekt se dræao u tajnosti do svibnja1948. , kada se u jednoj raspravi u britanskom parlamentupoËelo govoriti o atomskom oruæju. Upravo 26. veljaËe1952. u Aldermastonu poËela je razgradnja plutonija. Na-kon 35 dana nastao je Hurricane, prva britanska atomskabomba, sliËna ameriËkom Debeljku, bombi baËenoj na Na-gasaki. Velika Britanija, dræava male povrπine, nije moglana svom teritoriju isprobati razorno oruæje. Stoga je to uËi-nila u zapadnoj Australiji, na otocima Monte Bello. Bombaje prokrijumËarena na brodu iz Engleske 1952. i aktiviranau potpalublju jedne fregate, usidrene u 12 metara dubokojvodi. Eksplozija je na morskom dnu ostavila i danas vidljivkrater promjera 300 metara. Tako je Velika Britanija posta-la treÊa nuklearna sila.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Prije dolaska Fidela Castra na vlast,viπegodiπnji predsjednik Kube bio je:A Fulgencio BatistaB Anselmo AlliegroC Roberto Agramonte

2. Castro je vlast u Kubi preuzeo:A 1954. godineB 1959. godineC 1963. godine

3. Ernesto Che Guevara roeni je:A KubanacB ©panjolacC Argentinac

4. Novi Ëelnik Kube, brat Fidela Castra, zove se:A JuanB RaulC Felipe

5. Sport po kojemu su Kubanci najpoznatiji jest:A nogometB golfC boks

Rje

πenj

e: 1

a;2b

;3c;

4b;5

c

Leon RIZMAUL

Zaljubljenici u visine, baπkao i kolekcionari i ljubite-lji zrakoplovstva vrlo dobro

znaju πto je Able Dog, pa uskladu s tim i komu je posveÊen

site www.abledogs.com. Naravno, rijeË je o zrakoplovuDouglas AD-6 Skyraideru koji je i godinama nakon II.svjetskog rata bio neizostavni dio tehnike na mnogim no-saËima. Site je definitivno najbolji koji smo dosad vidjeli natemu Able Dogsa, jer su vlasnici sitea uz veliki trud i radskupili nevjerojatnu koliËinu izvrsnog materijala. Primjeri-ce, fotogalerija, makar s malom rezolucijom slika, je jedno-stavno briljantna; postavljeno je na desetke fotografija, odkojih su mnoge u originalu odavno poæutjele od starosti.Nadalje, pronaeni su piloti koji su imali i nesreÊe s AbleDogsima, pa se mogu proËitati i nevjerojatne priËe o ljudi-ma koji su nakon iskakanja iz goruÊeg zrakoplova bili u za-robljeniπtvu vijetnamske vojske, a pod linkom Sea Storiesnalaze se svjedoËanstva mornara, marinaca, pilota, tehni-Ëara... koji su ili bili dijelom neke od eskadrila s Able Dog-sima ili su imali nekakav drugi neposredni kontakt s piloti-ma ili zrakoplovima.Site je zaista izvrstan i jamËimo vam da za vremenom kojeÊete utroπiti na pregledavanje sitea, iπËitavanje priËa i pre-gledavanje fotogalerija, neÊete poæaliti.

Neven MILADIN

27 strana 02/20/08 12:24 Page 27

28 strana 02/13/08 12:56 Page 28