PRIPREMA ZA I KOLOKVIJUM

Država je specifična ogranizacija koja na određenoj teritoriji vrši suverenu vlast i stvara i primjenjuje pravo.

ELEMENTI DRŽAVE

DRUŠTVENE NORME – su pravila ponašanja o ponašanju ljudi u društvu, koje pred pojedince postavlja društvo i koje su usmjereni na svijest i volju subjekta prava.

Normiranje ponašanja ljudi u društvu je prošlo 2 faze:

Norme koje stvara neorganizovano društvo

Norme koje stvara i primjenjuje organizovano društvo.

Norme neorganizovanog društva:

Običaji

Moral

NORME KOJE STVARA I PRIMJENJUJE ORGANIZOVANA ZAJEDNICA- DRŽAVA

Pravo predstavlja skup, sistem pravnih normi koje stvara i koje primjenjuje država na svojoj teritoriji i time reguliše brojne i raznovrsne društvene odnose.

PRAVNA NORMA

Pravna norma je osnovna ćelija prava.

Pravna norma se definiše kao pravilo ponašanja koje primjenjuje i sankcioniše država.

Pravna norma se sastoji od 4 elementa :

pretpostavka dispozicije

dispozicija

pretpostavka sankcije

sankcija

PRAVNI AKTI

Pravni akt je forma ili oblik u kom se ispoljavaju pravne norme. Pravne norme se dijele na opšte i pojedinačne, pa i pravni akti, kao oblik u kom se one ispoljavaju, mogu biti opšti i pojedinačni.

Pravnim aktima se stvaraju pravne norme.

Pravni institut (ili pravna ustanova) definišemo kao skup pravnih normi kojima se reguliše jedan određeni društveni odnos ili grupa istovrsnih društvenih odnosa.

Naime, jedan društveni odnos reguliše veći broj normi koje se povezuju i čine cjelinu. Ta cjelina se u pravu naziva pravni institut.

Pravni sistem

PRIPREMA ZA I KOLOKVIJUM

SUBJEKTI PRAVA

Biti subjekt prava znači biti nosilac prava i obaveza.

Subjekti prava su fizička i pravna lica!

Pravna sposobnost je sposobnost da se bude subjekt prava tj. nosilac prava i obaveza.

Fizička lica stiču pravnu sposobnost rođenjem, a gube smrću.

Poslovna sposobnost je sposobnost subjekata da aktima svoje volje zaključuju pravne poslove i tako stiču prava i obaveze.

Poslovna sposobnost se u našem pravu stiče sa navršenih osamnaest godina. Punoljetstvom fizičko lice stiče potpunu poslovnu sposobnost. Poslovna sposobnost fizičkih lica je opšta, što znači da mogu da zaključuju sve pravne poslove u skladu sa svojim potrebama i interesima, naravno u skladu sa pravnim propisima.

PRIPREMA ZA I KOLOKVIJUM

Lica do 18. godina su poslovno nesposobna – maloljetnici.

Lica do 14. godina su potpuno poslovno nesposobna – mlađi maloljetnici, a lica od 14 do 18 godina imaju ograničenu poslovnu sposobnost – stariji maloljetnici.

Sa 15 godina lica stiču radnu sposobnost.

Potpunu poslovnu sposobnost stiču i maloljetnici sa navršenih 16. godina zaključenjem braka. To je tzv. emancipacija. Eventualni prestanak braka do 18. godine ne povlači izmjene u stečenoj poslovnoj sposobnosti.

Deliktna sposobnost je sposobnost lica da odgovaraju za štetne posljedice svojih radnji ili propuštanja. Sva poslovno sposobna lica su i deliktno sposobna.

Deliktna sposobnost se u našem pravu stiče sa 14. godina.

Atributi fizičkog lica su:

Lično ime;

Prebivalište, boravište i

Državljanstvo.

Pravna lica stiču pravnu sposobnost osnivanjem a gube prestankom, gašenjem.

Poslovnu sposobnost stiču registracijom a gube gašenjem.

Poslovna sposobnost pravnih lica je potpuna i specijalna.

PRIPREMA ZA I KOLOKVIJUM

Osnivanje pravnih lica osnivačima i učesnicima omogućava:

1) ostvarivanje trajnih i nadindividualnih ciljeva;

2) lakše zasnivanje pravnih odnosa i učešće u pravnom prometu;

3) obezbjeđuje lakše i sigurnije namirenja povjerilaca što je tzv. garantna funkcija pravnih lica i

4) ograničava rizike i eventualnu odgovornost što je tzv. limitativna funkcija pravnih lica.

PRIPREMA ZA I KOLOKVIJUM

Naziv ili firma

Pravno lice dobija naziv osnivanjem. Naziv tj. firma pravnog lica je sadržan u osnivačkim i drugim aktima pravnog lica. Pod tim nazivom pravna lica se registruju, tj. upisuju u odgovarajuće registre (npr. privredna društva u Crnoj Gori se upisuju u Centralni registar Privrednog suda).

Sjedište je mjesto u kom pravno lice obavlja svoju djelatnost. Ukoliko pravno lice obavlja djelatnost u više mjesta, sjedište je mjesto u kom se nalazi njegova uprava.

Sjedište pravnog lica se određuje osnivačkim aktom i upisuje u javne registre.

Državljanstvo--Pravna lica stiču državljanstvo osnivanjem. Državljanstvo pravnog lica se određuje na osnovu njegovog sjedišta. Pravna lica se osnivaju i posluju u skladu sa propisima države na čijoj teritoriji imaju sjedište. Prema tome, na osnivanje, rad, prava i obaveze zaposlenih, upravljanje, sticanje i raspodjelu profita, prestanak i dr. primjenjuje se pravo države čije je državljanin pravno lice.

Prema ZOPD-u, oblici obavljanja privrednih djelatnosti su:

Preduzetnik;

Ortačko društvo – “OD”;

Komanditno društvo – “KD”;

Društvo sa ograničenom odgovornošću– “DOO”;

Akcionarsko društvo - “AD”;

Dio stranog društva.

Preduzetnik – individualni trgovac.

U Crnoj Gori djelatnost preduzetnika je regulisana na nivou načela (pojam, odgovornost i registracija).

Individualno organizovano preduzeće u formi preduzetnika nema poseban pravni subjektivitet. To znači da nema posebnu imovinu, pa sva prava, obaveze i imovina stečena kroz ovu pravnu formu pripadaju preduzetniku – trgovcu.

PREDNOSTI PREDUZETNIKA:

-Puna vlast u upravljanju

-Lako formiranje

-Minimalne formalnosti

Niski troškovi organizacije

Poreske pogodnosti

Nedjeljiv profit

NEDOSTACI PREDUZETNIKA:

Neograničena odgovornost

Nemogućnost održavanja trajnosti vlasništva

Nepostojanje diverziteta u odlučivanju

Teškoće u prenosu vlasništva

Ograničena sposobnost povećanja kapitala

ORTAKLUK JE ODNOS IZMEĐU LICA KOJA OBAVLJAJU DJELATNOST U CILJU STICANJA PROFITA. SVA DRUŠTVA ČIJI ČLANOVI NEMAJU OGRANIČENU ODGOVORNOST SU ORATKLUCI.

ORTAK MOŽE BITI FIZIČKO I PRAVNO LICE.

U PRAVU CRNE GORE NEMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA.

U ODNOSIMA IZMEĐU ORTAKA PRIMJENJUJE SE PRAVILO SLOBODE UGOVORANJA, NORME KOJE UREĐUJU MATERIJU SU DISPOZITIVNE.

ODGOVORNOST - Svaki ortak je neograničeno solidarno odgovoran za obaveze firme i obaveze koje su stvorili ortaci za vrijeme dok je bio ortak.

ZASTUPANJE - Svaki ortak je zastupnik firme i članova ortačkog društva u cilju obavljanja poslova ortakluka. Radnje koje ortak vrši na uobičajeni način i na način na koji ih vrši firma, obavezuju ortake i firmu, osim ako je ortak izvršio radnju na koju nije ovlašćen, a lice sa kojim je zaključio ugovor je znalo ili je moglo znati za nedostatak ovlašćenja .

PRESTANAK DRUŠTVA

Sporazum ortaka.

kada je zaključen na određeno vrijeme, istekom vremena;

kada je zaključen radi obavljanja posla, nakon što je posao obavljen;

kada je zaključen na neodređeno vrijeme – davanjem obavještenja od strane ortaka ostalim ortacima.

smrću ili stečajem bilo kojeg ortaka, osim ako nije drugačije ugovoreno.

Ortakluk prestaje nastupanjem nekog događaja koji čini nezakonitim nastavljanje poslovanja firme ili onemogućava da njegovi članovi nastave obavljanje djelatnosti u ortakluku.

PREDNOSTI ORTAKLUKA:

-Participacija i fleksibilnost u upravljanju

-Minimalne formalnosti i regulacija

-Ne postoje zahtjevi u pogledu propisanog minimalnog kapitala za osnivanje društva

-Niski troškovi organizacije

-Poreske pogodnosti

-Veća mogućnost pribavljanja kapitala (u odnosu na preduzetnika)

NEDOSTACI ORTAKLUKA:

Neograničena odgovornost

Labavo struktuiran menadžment

Neizvjesnost trajanja preduzeća

Teškoće u prenosu udjela

Ograničena sposobnost povećanja kapitala

Pravni i organizacijski troškovi (u odnosu na preduzetnika)

KOMANDITNO DRUŠTVO (KD)- je društvo jednog ili više lica koja se zovu komplementari i jednog ili više lica koja se zovu komanditori i zajedno se nazivaju: firma.

Kod ovog društva postoje dvije kategorije lica- KOMANDITORI (odgovaraju do visine svog uloga) I KOMPLEMENTARI (odgovaraju neograničeno solidarno).

Nema svojstvo pravnog lica, ali je poreski obveznik.

Komanditori nemaju pravo upravljanja, ali imaju pravo da ispituju poslovanje društva.

PREDNOSTI KOMANDITNOG DRUŠTVA:

Ograničena odgovornost za komanditore

Trajnost poslovanja

Raznovrsniji izvori kapitala

Prenosivost udjela u društvu

NEDOSTACI KOMANDITNOG DRUŠTVA:

Neograničena odgovornost komplementara

Zabrana upravljanja poslovanjem za komanditore

Formalnosti i regulatorni zahtjevi

Pravni i organizacijski troškovi

Dvostruko oporezivanje

Društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO) mogu osnovati fizička ili pravna lica, ulaganjem novčanih ili nenovčanih sredstava u društvo radi ostvarivanja profita, a osnivači odgovaraju za obaveze društva do iznosa svojih uloga.

Maksimalan broj članova društva je 30.

Zakon o privrednim društvima utvrđuje da iznos osnovnog kapitala ne može biti manji od 1 evra.

Ima svojstvo pravnog lica u CG.

Jedini obavezan organ društva je izvršni direktor.

PREDNOSTI DOO-a:

-Ograničena odgovornost svih članova

Minimalna ograničenja u pogledu članstva

Minimalni osnivački kapital 1 euro

Veće mogućnosti povećanja kapitala

Fleksibilnost upravljanja

NEDOSTACI DOO-a:

Ograničena prenosivost vlasništva

Formalnosti prilikom osnivanja

Obaveze obavještavanja

Ograničene mogućnosti pribavljanja kapitala

Dvostruko oporezivanje

Akcionarsko društvo je društvo fizičkih ili pravnih lica koje se osniva u cilju obavljanja privredne djelatnosti, a čiji je kapital podijeljen na akcije.

Minimalan osnivački kapital u pravu Crne Gore je 25 000 eura.

Osnivači mogu biti fizička ili pravna lica (domaća ili strana bez ograničenja)

Može biti i jednočlano AD!

OSNIVANJE AD:

SIMULTANO (OSNIVAČI OTKUPLJUJU SVE AKCIJE PRILIKOM OSNIVANJA) I

SUKCESIVNO (OSNIVAČI OTKUPLJUJU DIO AKCIJA I RASPISAJU JAVNU PONUDU ZA OTKUP PREOSTALIH).

“Akcionar je fizičko ili pravno lice čija je odgovornost ograničena do visine uloga i koje je vlasnik najmanje jedne akcije u AD”.

Načelo jednakog tretmana akcionara koji posjeduju akcije istog roda.

Prava akcionara se mogu podijeliti na neimovinska (statusna) i imovinska.

AKCIJE-Akcija predstavlja interes u društvu koji se sastoji od prava učešća u raspodjeli profita i drugih prava utvrđenih Zakonom i statutom društva.

Akcija se ne može dijeliti na manje djelove.

Akcije se dijele se na obične i povlašćene.

Povlašćene akcije mogu biti kumulativne i nekumulativne.

ORGANI AKCINARSKOG DRUŠTVA :

Skupština

Odbor direktora

Izvršni direktor

Sekretar

Revizor

Hijerarhijski najvažniji organ jer reprezentuje volju vlasnika. Svako AD mora imati skupštinu. Prema čl. 35. st. 2 ZOPD isključivo pravo skupštine AD je da:

1) vrši izmjene i dopune statuta;

2) bira i razrešava članove odbora direktora i revizora;

3) odlučuje o naknadama članova odbora direktora;

4) usvaja finansijske izvještaje i izvještaj o poslovanju društva;

5) donosi odluku o raspodjeli profita;

6) povećava ili smanjuje kapital društva;

7) donosi odluku o emisiji hartija od vrijednost...

VRSTE SKUPŠTINE

Redovna skupština - Akcionarsko društvo je dužno da održi skupštinu jednom godišnje. Prva godišnje skupština mora se održati 18 mjeseci od održavanja osnivačke skupštine”.

Vanredna skupština.

ODBOR DIREKTORA

Odbor direktora je organ upravljanja i rukovođena društvom.

U Crnoj Gori broj članova mora biti najmanje 3.

Članovi odbora direktora duguju društvu i akcionarima sledeće obaveze:

1) fiducijarnu dužnost;

2)Dužnu pažnju u postupanju prema društvu i njegovima akcionarima;

3)Dužnost lojalnosti.

Izvršni direktor je inokosni izvršni organ odbora direktora za operativno vođenje poslova društva. Izvršnog direktora imenuje odbor direktora. U njegovoj nadležnosti je izvršavanje naloga odbora direktora i sprovođenje odluka u pogledu: poslovanja i zastupanja društva, upravljanja imovinom društva, zaključivanjem ugovora, otvaranja računa, zapošljavanjem lica u društvu, izdavanjem obaveznih naloga za sve zaposlene i sl.

Za obavljane administrativnih dužnosti u AD postoji sekretar. Njegove obaveze uključuju: priprema dnevnog reda za skupštinu, objavljivanje izvještaja, studija i drugih publikacija odbora direktora i sl.

DIVIDENDA

Dividenda predstavlja isplatu dijela profita društva njegovima akcionarima.

Odluku o raspodjeli dividende donosi skupština AD.

Odluka o isplati dividende koju je donijela skupština akcionara predstavlja obavezu društva prema njegovim akcionarima.

Isplaćuju se isključivo akcionarima koji su imali to svojstvo na dan donošenja odluke o raspodjeli dividende.

PREDNOSTI AD:

Ograničena odgovornost

Trajnost poslovanja

Sposobnost povećanja kapitala

Centralizovano upravljanje

Prenosivost vlasništva

NEDOSTACI AD:

Formalnosti prilikom osnivanja

Formalnosti tokom postojanja

Duplo oporezivanje

Pravni i drugi troškovi

REORGANIZACIJA I PRESTANAK PRIVREDNIH DRUŠTAVA

Instituti reorganizacije imaju osnovnu ideju spečavanje prestanka i ozdravljenje društva, dok likvidacija dovodi do prestanka, odnosno gašenja društva!

Instititu reorganizacije su brojni:

smanjenje i povećanje kapitala;

preuzimanje duga;

sporazum sa povjeriocima;

prinudno poravnanje sa povjeriocima;

sporazuma sa članovima;

prodaja dijela preduzeća;

fuzije i podjele;

preuzimanje učešća u kapitalu;

Instituti prestanka mogu biti dvojaki:

prestanak zbog nesposobnosti plaćanja ili stečaj;

prestanak u posebnim slučajevima i pored sposobnosti plaćanja (dobrovoljna likvidacija)

PRIPREMA ZA I KOLOKVIJUM

Likvidacija solventnog društva

Likvidacija od strane članova ili akcionara (istekom vremena ili ostvarenjem cilja, prestankom prirodnih uslova za poslovanje i u drugim slučajevima predviđenih osnivačkim aktom);

LIKVIDACIJA SE SPROVODI U POSTUPKU KOJI OBUHVATA:

IMENOVANJE LIKVIDATORA;

PRIJAVA REGISTRU I OBJAVA;

OZNAČAVANJE U FIRMI;

PRIJAVA POTRAŽIVANJA POVJERILACA I UTVRĐIVANJE PORAŽIVANJA;

SASTAVLJANJE BILANSA NA POČETKU I KRAJU POSTUPKA;

RASPODJELA IMOVINE;

NAMIRENJE POVJERILACA;

BRISANJE DRUŠTVA IZ REGISTRA;

POJAM STEČAJA

STEČAJ JE INSTITUT KOLEKTIVNOG NAMIRENJA POVJERILACA GENERALNIM IZVRŠENJEM NA IMOVINI STEČAJNOG DUŽNIKA.

Insolventna društva

Sprovođenje:

Bankrotstvo

Reorganizacija

Stečajni razlozi:

Trajnija nesposobnost za plaćanje

Ne može da odgovori svojim novčanim obavezama 45 dana po dospjelosti

Potpuna obustava svih plaćanja u periodu od 30 dana neprekidno

Prezaduženost

Pretpostavka postojanja stečajnog razloga-45 dana od pokretanja izvršnog postupka povjerilac nije naplatio svoje potraživanje

Lica ovlašćenja za pokretanje postupka

Organi, stranke, povjerioci

Sprovodi se po službenoj dužnosti-načelo sudskog sprovođenja postupka

ODBOR POVJERILACA

Sastav: 3-5 povjerilaca sa najvećim neobezbijeđenim/djelimično obezbijeđenim potraživanjima

ISPLATNI REDOVI-- Prvi red-neisplaćene bruto zarade zaposlenih i bivših zaposlenih, u iznosu minimalnih zarada za posljednje dvije godine prije otvaranja stečajnog postupka, sa kamatom od dana dospijeća do dana otvaranja stečajnog postupka, te potraživanja zaposlenih, prije i poslije podnošenje predloga za pokretanje stečajnog postupka, na ime povreda na radu kod stečajnog dužnika;

Drugi red-potraživanja po osnovu svih javnih prihoda dospjelih u posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečajnog postupka, osim doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih;

Treći red-potraživanja ostalih stečajnih povjerilaca, uključujući i potraživanja povjerilaca preko iznosa iz prva dva reda

Razlučni i izlučni povjerilac

Stvar

Objekti stvarnih prava-stvari

Materijalni dio prirode koji se nalazi u vlasti fizičkog ili pravnog lica, na kome može postojati pravo svojine ili neko drugo pravo

Uslovi:

Fizički

Pravni

Akcije-dematerijalizovane

Stvari-podjela

Državina

Državina je faktička vlast na stvari (nije pravo !!!)

Ovlašćenja:

Držanje

Korišćenje

Držalac nema pravo raspolaganja

Prostorni odnos i volja za državinu

Značaj-iskorišćavanje stvari bez obzira na to da li postoji subjektivno pravo

Državina-vrste

ZAŠTITA DRŽAVINE

-Samopomoć i

-Državinske tužbe

-Pravo na samopomoć se držalac ostvaruje kada se ispune sljedeći uslovi:

-da je smetanje, odnosno, oduzimanje državine neovlašćeno – tj. da se ne zasniva na zakonskom ovlašćenju, odluci državnog organa ili ovlašćenju samog držaoca stvari;

-da je opasnost neposredna;

-da je samopomoć nužna,

-da način vršenja samopomoći odgovara prilikama u kojima se vrši.

Državinski sporovi se mogu pokrenuti podizanjem:

1 tužbe za povraćaj državine oduzete stvari (interdictum recuperandae possessionis) i

2 tužbe zbog smetanja državine (interdictum retinende possessionis).

Državinske tužbe se podnose u roku od 30 dana od saznanja za oduzimanje stvari (subjektivni rok), odnosno 1 godine od oduzimanja stvari (objektivni rok).

POJAM PRAVA SVOJINE

Pravo svojine je najšire, u granicama zakona, pravo držanja, korišćenja i raspolaganja jednom stvari.

Pravo svojine čine tri ovlašćenja:

Ovlašćenje držanja (ius possidendi);

Ovlašćenje korištenja (sastoji se iz upotrebe stvari i pribiranja plodova);

Ovlašćenje raspolaganja (može biti pravno i faktičko raspolaganje);

Načini sticanja prava svojine dijele se u dvije velike grupe:

Derivativni (sticalac pravo svojine izvodi iz prava svog prethodnika i

Originarni (pravo svojine se zasniva na osnovu činjenica koje su zakonom predviđene i ne postoji kontinuitet u sticanju prava svojine)

Predaja može biti izvršena na različite načine. Predaja može da bude faktička, simbolična i fiktiva.

1) Fizička predaja (prava predaja, tradittio vera);

2) Simbolična predaja-Predaja koja je izvršena određenim znacima na osnovu kojih zaključujemo da je prenosilac imao namjeru da prenese pravo svojine na pribavioca (npr. predaja ključeva automobila),

3) Fiktivna predaja, kako samo ime kaže, ne postoji u konkretnom slučaju, već se prenos prava svojine vrši na osnovu samog ugovora, ali se fingira da je izvršena fizička predaja.

Za sticanje prava svojine na nepokretnim stvarima modus aquirendi je upis u zemljišne knjige!

Postoje tri slučaja fiktivne predaje i to:

1 tradittio brevi manu - (predaja kratkom rukom) “Kad se pokretna stvar nalazi u državini sticaoca po nekom pravnom poslu, on stiče pravo svojine na njoj u momentu zaključenja pravnog posla.” čl.34. st.3 Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima (Na primjer, lice se nalazi u stanu po osnovu ugovora o zakupu. Nakon određenog vremena zaključi ugovor o kupovini stvari sa licem koje je vlasnik. Bilo bi apsurdno da lice napusti stan, jer je prestao ugovor o zakupu, da bi se ponovo uselilo i steklo pravo svojine) ;

2constitutum possessorium - postoji kada vlasnik prenese na pribavioca svojinu samim ugovorom, a stvar i dalje drži kod sebe kao imalac nekog prava koje je uže od prava svojine koje je prenio čl.34. st.4 Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim osnosima (Vlasnik proda stvar, ali ostane u stanu kao zakupac);

3 cessio vindicationis je vid fiktivne predaje kod kod postoje tri lica i to vlasnik stvari koji nema neposrednu već samo posrednu državinu, pribavilac stvari i treće lice kod kog se stvar nalazi. Pravo svojine u ovom slučaju prelazi na pribavioca samim zaključenjem ugovora, a treće lice će kasnije biti dužno da stvar preda pribaviocu. čl.34 st.5 Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim osnosima.

Sticanje od nevlasnika

Sticanje od nevlasnika je izuzetak od pravila da niko na drugog ne može prenijeti više prava nego što sam ima!

Sticanje od nevlasnika postoji ukoliko su ispunjeni sljedeći uslovi:

da je u pitanju pokretna stvar;

da je sticalac savjestan;

da postoji punovažan teretan ugovor usmjeren na sticanje prava svojine;

da je stvar predata sticaocu.

Sticanje od nevlasnika

Sticanje od nevlasnika je izuzetak od pravila da niko na drugog ne može prenijeti više prava nego što sam ima!

Sticanje od nevlasnika postoji ukoliko su ispunjeni sljedeći uslovi:

da je u pitanju pokretna stvar;

da je sticalac savjestan;

da postoji punovažan teretan ugovor usmjeren na sticanje prava svojine;

da je stvar predata sticaocu.

Održaj je sticanje prava svojine na osnovu državine koja ima određeni kvalitet i koja je trajala određeno vrijeme. Za održaj se kaže da predstavlja trijumf fakata nad pravom!

Dejstvo održaja se ogleda u tome što nevlasnik protekom zakonom predviđenih rokova postaje vlasnik, a dotadašnji vlasnik gubi pravo svojine!

Za sticanje svojine redovnim održajem neophodno je postojanje kvalifikovane državine (zakonita, savjesna i prava) i protok vremena (tri godine za pokretne, odnosno 10 godina za nepokretne kod vanknjižnog održaja)!

Vandredni održaj se odlikuje manjom kvalifikovanošću državine (državima mora biti savjesna) i dužim rokovima (za pokretne stvari 10, a za nepokretne stvari 20 godina)!

Tužbe za povraćaj stvari

-Reivindikaciona tužba (actio rei vindicatio) je tužba koju podnosi vlasnik stvari koji nije držalac protiv držaoca koji nije vlanik stvari. Da bi uspio u tužbenom zahtjevu mora dokazati činjenice koje su dovele do sticanja prava svojine;

-Publicijanska tužba je tužba za povraćaj stvari koju podnosi uzukapioni držalac protiv sadašnjeg držaoca, dokazujući da je imao državinu podobnu za redovni održaj!

-Negatorna tužba je tužba koju podiže vlasnik stvari zbog smetanja, uznemiravanja prava svojine! Ovom tužbom se zahtijeva povraćaj u pređašnje stanje, obustava ponašanja kojim se vlasnik uznemirava i zabrana daljeg uznemiravanja vlasnika!

SUSVOJINA

Susvojina postoji kada dva ili više lica imaju pravo svojine na istoj stvari i to svao prema svom udjelu!

Unutar odnosa među suvlasnicima svaki od njih ima pravo na dio koji mu omogućava participaciju u vršenju svog prava, uz ograničenja koja su nametnuta pravima drugih suvlasnika.

ZAJEDNIČKA SVOJINA

Zajednička svojina je pravo svojine koje imaju dva ili više lica na istoj stvari, ali tako da njihovi udjeli nijesu određeni ni realno ni idealno.

Udjeli zajedničara nijesu određeni, ali su odredivi!

Postoji više oblika zajedničke svojine: zajednička svojina bračnih drugova, zajednička svojina članova porodične zajednice i zajednička svojina naslednika!

ETAZNA svojina je pravo svojine na posebnim djelovima zgrade sa kojima su neraskidivo povezana određena prava na zajedničkim djelovima zgrade i na zemljištu na kom je zgrada podignuta.

Sredstva obezbjeđenja potraživanja se dijele u dvije velike grupe i to: stvrana i lična.

Stvarna sredstva obezbjeđenja su:

ručna zaloga,

hipoteka,

kaucija i

kapara.

Lična sredstva obezbjeđenja su:

jemstvo,

ugovorna kazna i

odustanica.

RUČNA ZALOGA

Založno pravo na pokretnim stvarima se naziva i ručna zaloga ili samo zaloga. Ručna zaloga je akcesorno pravo i ustanovljava se ukoliko postoji potraživanje koje se ovim putem obezbjeđuje. Ručna zaloga se može zasnovati na osnovu ugovora (najčešći slučaj), sudske odluke ili zakona!Za nastanak ručne zaloge nije neophodno da je stvar predata povjeriocu, već je dovoljno da se ona ne nalazi kod dužnika – zalogodavca.

HIPOTEKA

Hipoteka je založno pravo na nepokretnoj stvari, na osnovu kog hipotekarni povjerilac ima pravo da naplati potraživanje koje dužnik nije isplatio o dospjelosti iz vrijednosti hipotekom opterećene nepokretnosti i to prije docnijih hipotekarnih povjerilaca i prije svih ostalih, običnih, hirografernih povjerilaca.

SLUZBENOSTI – POJAM I VRSTE

Službenosti su stvarna prava čiji je titular ovlašćen da u izvjesnoj mjeri iskorišćava tuđu stvar ili da zahtijeva od njenog vlasnika da je na određeni način ne upotrebljava.

Službenosti su stvarna prava na tuđoj stvari, a dijele se na:

1 stvarne i

2 lične.

-Stvarne službenosti

Stvarna službenost je pravo vlasnika jedne nepokretnosti da, za potrebe svoje nepokretnosti, vrši određene radnje na nepokretnosti drugog vlasnika ili da zahtijeva od njega da se uzdržava od određenih radnji na svojoj nepokretnosti, koje bi inače imao pravo da vrši. Objekt stvarnih službenosti su nepokretnosti.

Kod stvarnih službenosti postoje dva dobra: povlasno i poslužno dobro.

Promjena vlasništva ne dovodi do gašenja službenosti, a prenos se vrši automatski prenosom prava svojine!

Lične službenosti su službenosti ustanovljene u korist određenog lica (fizičkog ili pravnog). Kod ličnih službenosti ne postoji povlasno, već samo poslužno dobro, a sadržina ličnih službenosti se sastoji u iskorišćavanju tog (poslužnog) dobra.

Najvažnije lične službenosti su: plodouživanje, upotreba i pravo stanovanja.

Primjer 1. Običaji su:

Pravila ponašanja koja se dugo ponavljaju

Pravila ponašanja koja proističu iz uma

Pravila ponašanja koja nastaju dugotrajnim ponavljanjem u sličnim situacijama, tako da se javlja svijest o njihovoj obveznosti

Pravila koja propisuje i sankcioniše država.

VJEZBE:

Primjer 2. Preduzetnik odgovara:

1-Neograničeno solidarno,

2-Ograničeno,

3-Ograničeno solidarno,

4-Ništa od ponuđenog.

Primjer 3. Više pravnih normi koje regulišu iste ili slične odnose, čine:

1-Granu prava,

2-Pravni institut,

3-Oblast prava,

4-Pravni sistem.

Primjer 4. Pravo svojine se štiti putem:

1-Konfesornih tužbi,

2-Petitornih tužbi,

3-Posesornih tužbi,

4-Samopomoći.

Primjer 5. Element države nije:

teritorija,

Primjer 6. Obavezni organi AD su :

1-Izvršni direktor,

2-Skupština

3-Skupština, Odbor direktora, izvršni direktor, sekretat, revizor

4-Nema obavezne organe.

Primjer 6. Rok za prijavu potraživanja u stečajnom postupku iznosi:

1-1 godina,

2-60 dana,

3-30 dana,

4-3 godine.