PrirodaPriroda� sveukupna biološka i krajobrazna

raznolikost

� biološka i krajobrazna raznolikost-raznolikost svih biljaka, gljiva i životinja, ekoloških sustava i gena, krških pojava i oblika, minerala, fosila te različitih tipova krajobraza

� temeljna vrijednost i jedan od najznačajnijih resursa RH, te uživa zakonsku zaštitu

-očuvanje rijetkih i ugroženih vrsta (biljnih i životinjskih), rijetkih ili ugroženih životnih zajednica i njihovih staništa

-očuvanje prvobitnih ekosustava- njega i unapređivanje krajobraznih prostora

koji se posebno odlikuju biološkom raznolikošću, općim gospodarskim i rekreativnim značenjem ili koji su po svojoj građi, prostranstvu i funkcijama od važnosti za očuvanje biosfere

Kriterij za izbor zaKriterij za izbor zašštitiććenih enih

vrsta i krajobrazavrsta i krajobraza� rijetkost

� ugroženost

� nenadoknadivost

� stupanj prirodnosti

� raznovrsnost

� visok stupanj organizacije sastavnica i procesa

� reprezentativnost za neku regiju ili zemlju

� važnost za biosferu

ZaZašštitiććena podruena područčja prirode u ja prirode u

HrvatskojHrvatskojKATEGORIJA ZAŠTITE BROJ

POVRŠINA KOPNA (km2)

POVRŠINA MORA (km2)

UKUPNA POVRŠINA (km2)

Nacionalni park 8 763 235 998

Park prirode 10 4006 41 4047

Strogi rezervat 2 24 - 24

Posebni rezervat 74 318 7 325

Park-šuma 36 79 - 79

Zaštićeni krajolik 32 405 - 405

Spomenik prirode 80 6 - 6

Spomenik parkovne arhitekture

114 9 - 9

UKUPNO 356 5610 283 5893

Zaštićene površine:

� Hrvatska 6,7%

� Danska 23%

� Grčka 19,5%

� Nizozemska 17%

� Italija 16,4%

� Španjolska 14,8%

� Luksemburg 13,6%

ZaZašštita prirodetita prirode� Priroda je sveukupna biološka i krajobrazna

raznolikost� Priroda predstavlja temeljnu vrijednost i jedan od

najznačajnijih resursa Republike Hrvatske te uživa zaštitu

� Prirodne vrijednosti utvrđene Zakonom od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu.

� Na pitanja zaštite prirode koja nisu uređena Zakonom primjenjuju se odredbe posebnih propisa.

� Republika Hrvatska u cilju zaštite prirode provodi i međunarodne ugovore iz područja zaštite prirode kojih je stranka.

– biološka raznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekoloških sustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica, te raznolikost između ekoloških sustava

– krajobrazna raznolikost je prostorna strukturiranost prirodnih i od čovjeka stvorenih krajobraznih sastavnica (bioloških, ekoloških, geoloških, geomorfoloških i kulturnih vrijednosti)

– prirodna vrijednost su dijelovi prirode koji zavređuju posebnu zaštitu radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, radi svoje osjetljivosti ili radi znanstvenoga, kulturološkoga, estetskoga, obrazovnoga, gospodarskog i drugog javnog interesa

� certifikacija šuma je postupak u kojem treća neovisna strana ispituje postiže li gospodarenje i uporaba šuma unaprijed utvrđenu ekološku, gospodarsku i društvenu razinu

� derivat je organski ili anorganski produkt živih organizama (slonova kost, jelenji rogovi i dr.)

� divlje svojte biljaka, gljiva i životinja su sve svojte koje nisu nastale pod utjecajem čovjeka kao posljedica uzgojnih aktivnosti

� zavičajna vrsta je vrsta koja prirodno

obitava u određenom ekološkom sustavu nekoga područja

Ciljevi i zadaCiljevi i zadaćće zae zašštite prirodetite prirode

1. očuvati i obnoviti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem,

2. utvrditi stanje prirode i osigurati praćenje stanja,3. osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti radi

trajnoga očuvanja njihovih svojstava na temelju kojih se proglašavaju zaštićenima,

4. osigurati održivo korištenje prirodnih dobara na dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz što manje narušavanja ravnoteže njenih sastavnica,

5. pridonijeti očuvanju prirodnosti tla, očuvanju kakvoće, količine i dostupnosti vode, održavanju atmosfere i proizvodnji kisika, te održavanju klime,

6. spriječiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti,

7. osigurati pravo građana na zdrav okoliš, odmor i razonodu u prirodi

ZaZašštita prirode temelji se na natita prirode temelji se na naččelima:elima:� svatko se mora ponašati tako da pridonosi očuvanju

biološke i krajobrazne raznolikosti, zaštiti prirodnih vrijednosti i očuvanju općekorisne uloge prirode,

� neobnovljiva prirodna dobra treba koristiti racionalno, a obnovljiva prirodna dobra održivo,

� u korištenju prirodnih dobara i uređenju prostora obvezno je primjenjivati načela, mjere i uvjete zaštite prirode,

� zaštita prirode pravo je i obveza svake fizičke i pravne osobe, te su u tom cilju dužni surađivati radi izbjegavanja i sprječavanja opasnih radnji i nastanka šteta, uklanjanja i sanacije posljedica nastale štete, te obnove prirodnih uvjeta koji su postojali prije nastanka štete,

� javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode, pravo na pravodobno obavješćivanje o štetama u prirodi i o poduzetim mjerama za njihovo uklanjanje, te pravo na mogućnost sudjelovanja u odlučivanju o prirodi.

UgroUgrožženi krajobrazeni krajobraz

�Urbanizacija

� Infrastruktura

�Poljoprivreda

ZaZašštita prirode osobito se provodi:tita prirode osobito se provodi:

– utvrđivanjem i procjenom stanja svih sastavnica biološke i krajobrazne raznolikosti,

– izradom uvjeta i mjera zaštite prirode,– unošenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u

dokumente prostornog uređenja i planove gospodarenja i upravljanja prirodnim dobrima u djelatnostima rudarstva, poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva i vodnoga gospodarstva,

– izradom izvješća o stanju prirode, donošenjem i provedbom strategije, programa, akcijskih planova i planova upravljanja,

– utvrđivanjem prirodnih vrijednosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti,

– uspostavom sustava upravljanja prirodnim vrijednostima i zaštićenim prirodnim vrijednostima,

– povezivanjem i usklađivanjem državnog sustava s među-narodnim sustavom zaštite prirode,

– poticanjem znanstvenog i stručnog rada u području zaštite prirode,

– obavješćivanjem javnosti o stanju prirode i sudjelovanjem javnosti u odlučivanju o zaštiti prirode,

– poticanjem i promicanjem zaštite prirode, te razvijanjem svijesti o potrebi zaštite prirode u odgoju i obrazovanju

Tko je nadleTko je nadležžan za zaan za zašštitu titu

prirode?prirode?� Ministarstvo kulture, uprava za zaštitu prirode

� Državni zavod za zaštitu prirode

� Uredi državne uprave u županijama

� Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode županija, gradova i općina

� Javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode

Međunarodni sporazumi Međunarodni sporazumi

zazašštite okolitite okolišša i RHa i RH� Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i

prirodne baštine (Pariz, 1972.)� Konvencija o močvarnim staništima

(Ramsar, 1971.)� Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od

onečišćenja (Barcelona, 1976.)� Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de

Janeiro, 1992.)

� Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonn, 1979.)

� Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern, 1979.)

� Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (CITES) (Washington, 1973.)

� Konvencija o europskim krajobrazima (Firenza, 2000.)

Nestajanje vrstaNestajanje vrsta

Direktni uzroci:

- proizvodnja

- trgovina krznima

- lov

- primitivizam

- trgovina kostima

- krivolov

Indirektni uzroci:

-uništavanje šuma

-zagađivanje mora

-ugrožavanje priobalnog pojasa

-rast urbanih sredina

-rast poljoprivrede

-zagađivanje atmosfere

-izgradnja infrastrukture

� svjetska udruga za zaštitu prirode (The World Conservation Union, IUCN) utvrdila je kriterije prema kojima se utvrđuje ugroženost biljaka i životinja i izrađuju crveni popisi i crvene knjige.

� temeljna stručna podloga u zaštiti prirode jer pokazuje koje su vrste ili podvrste (svojte) biljaka, gljiva i životinja u opasnosti od izumiranja, a i u kojoj mjeri i koliko brzo im ta opasnost prijeti.

� svrha je usmjeriti pozornost državnih, znanstvenih institucija, nevladinih udruga i šire javnosti na poduzimanje konkretnih mjera zaštite ovih vrsta s utvrđenim prioritetima i žurnosti akcija, kako bi ubuduće što manji broj vrsta bio uvršten u crveni popis.

crveni popiscrveni popis

� popis ugroženih svojti, tj. divljih svojti, raspoređenih po kategorijama ugroženosti

� izumrle, kritično ugrožene, ugrožene, rizične, niskorizične, najmanje zabrinjavajuće i nedovoljno poznate

� 24 000 poznatih životinjskih vrsta� 4275 biljnih vrsta i 1072 podvrsta � zaštićene svojte 3930� strogo zaštićene svojte 1682

Ilex aquifolium Ilex aquifolium

Monachus monachusMonachus monachus

Corallium rubrumCorallium rubrum

Hippocampus hippocampus Hippocampus hippocampus

Tursiops truncatusTursiops truncatus

Ursus arctosUrsus arctos

Raja Raja clavataclavata

Zeus Zeus faberfaber

“Gdje je gušter? Otišao je. Gdje je orao? Otišao je. To je konac življenja i početak borbe za preživljavanje.”

Poglavica Seattle, 1854. god.

ZaZašštita okolitita okoliššaa� strukovno područje kojemu je zadaća očuvanje

zdravog životnog okruženja� proces koji obuhvaća sveukupnost mjera,

postupaka propisa i normi kojima se sprječava onečišćivanje okoliša te se poboljšava kvaliteta okoliša

� određuje granice raznih vrsta opterećenja � predlaže zakonske propise� uvodi preventivne i reparativne tehničke mjere za

održanje potrebne kakvoće zraka, voda, tla i prehrambenih proizvoda

� utvrđuje pravila u odnosu na abiotičke i biotičkečimbenike životne sredine

ZaZašštitom okolititom okolišša osigurava sea osigurava se::

– cjelovito očuvanje kakvoće okoliša,

– očuvanje prirodnih zajednica,

– racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš kao osnovni uvjet zdravog održivog razvoja

ZaZašštita okolitita okolišša obuhvaa obuhvaćća a

mjere za:mjere za:

– smanjivanje buke, – kontrolu pitke vode, – poticaje za smanjivanje štetnih ispušnih plinova

iz industrijskih postrojenja i prometa, – kontrolu kakvoće prehrambenih proizvoda, – zabranu proizvodnje spojeva koji razgrađuju

ozonsku ovojnicu ili nepovratno kontaminiraju postojeće ekosustave

Oblici zaOblici zašštite okolitite okoliššaa

� prijedlozi za provedbu osmišljenog prostornog uređenja

� nadzor nad zbrinjavanjem otpada

� poticaj za primjenu štedljivih tehnologija

� upotreba obnovljivih izvora energije

� provedba potrebnih mjera za ostvarenje trajno održivog razvitka

Osnovni Osnovni ciljevi zaciljevi zašštite okolitite okoliššaa

1. Trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti, prirodnih zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti.

2. Očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara.

3. Očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika.

4. Unapređenje stanja okoliša i osiguranje boljih uvjeta život

Ovi ciljevi postiOvi ciljevi postižžu se:u se:

– Predviđanjem, praćenjem, sprječavanjem, ograničavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš

– Zaštitom i uređenjem izuzetno vrijednih dijelova okoliša

– Sprječavanjem rizika i opasnosti po okoliš

– Poticanjem korištenja obnovljenih prirodnih izvora i energije

– Poticanjem upotrebe proizvoda i korištenja proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš

– Ujednačenim odnosom zaštite okoliša i gospodarskog razvoja

– Sanacijom oštećenih dijelova okoliša

– Razvijanjem svijesti o potrebi zaštite okoliša u odgojnom i obrazovnom procesu

– Donošenjem propisa o zaštiti okoliša

– Obavještavanjem javnosti o stanju okoliša i njenim sudjelovanjem u zaštiti okoliša

– Povezivanjem sustava i institucija zaštite okoliša RH s međunarodnim institucijama

– Sprječavanjem zahvata koji ugrožavaju okoliš

� Okoliš je prirodno okruženje; zrak, voda, tlo i more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek.

� Kakvoća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim estetskim i drugim pokazateljima.

� Ekološka stabilnost je sposobnost okoliša da prihvati promjene prouzročene vanjskim utjecajem i da zadrži svoja prirodna svojstva

� Biološka raznolikost je sveukupnost živih organizama, koja obuhvaća raznolikost unutar vrsta, među vrstama i ekosustavima na određenom području.

� Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš

� Prirodni uzročnici (požar, poplava, erozija tla)

� Antropogeni uzročnici (rast stanovništva, promet, industrija)

Uzročnici onečišćavanja okoliša

� Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari u tekućem, plinovitom ili krutom stanju ili ispuštanje energije (buka, vibracije, radijacija toplina) i mikrobiološkog onečišćenja iz određenog izvora u okoliš.

� Imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu

� Onečišćenje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš.

� Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša

� Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizujuća, zapaljiva i eksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj količini ili koncentraciji ima takva svojstva.

� Rizik po okoliš je vjerojatnost da će neki zahvat posredno ili neposredno prouzročiti štetu okolišu ugroziti život i zdravlje ljudi

� Opasnost po okoliš je prekomjerni rizik koji zbog visokog stupnja vjerojatnosti nastanka događaja ili opsega moguće štete na okoliš zahtjeva provođenje određenih mjera.

� Šteta u okolišu je oštećenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okoliša ili unutarnjim poremećajem odnosa i prirodnog tijeka nastalog zbog ljudskog djelovanja

� Ekološka nesreća je izvanredni događaj ili vrsta događaja prouzročena djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugrožavanje života ili zdravlja ljudi i u većem obimu nanose štetu okolišu.

� Ugroženi okoliš je stanje nastalo onečišćavanjem većih razmjera okoliša na određenom području za koji se propisuju posebne mjere radi uspostavljanja prijašnjeg stanja ili novog stanja određenog dijela okoliša, oporavka prirodne zajednice ili obnove prirodnih izvora radi poboljšanja kakvoće življenja

� Praćenje stanja okoliša (Monitoring) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu.

� Katastar onečišćavanja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš