VODI ZA NASTAVNIKEPREVENCIJA I INTERVENCIJA U SMANJENJU

NASILJA NAD DJECOM I OMLADINOM

Tuzla, decembar 2009.

VODI ZA NASTAVNIKEPREVENCIJA I INTERVENCIJA U SMANJENJU NASILJANAD DJECOM I OMLADINOM

AUTORICE I GLAVNE UREDNICE VODIA ZA NASTAVNIKE: Azra BogunoviSenada PepeljakEkrema iviAmira FafuliHalima Husi Selma MuminoviAlmedina Hadi

STRUNI SARADNICI/CE I KOAUTORI: Zekija Mei, Fuad Harai, Amra Smaji, Minela Spahi, Alma atovi, Zinaida oli, Adisa eki, Minka Da , Lejla Idrizovi, Ibrahim Fazli, Mustafa Buji, Munira Jahi, Nijaz Hamidovi, Vildana erak, Na ja Altumbabi, Mersija Sarajli, Alma edovi, Elvira Slomi, Razija Hamzabegovi, Jasna Hasanhodi, Nermina Huki, Nermina Hadi, Amela Andeli

IZDAVA: Udruenje Vijea kola i roditelja TK

ZA IZDAVAA:Senada Pepeljak, predsjednica Udruenja

LEKTOR:Mersija Sarajli

TEHNIKA OBRADA: Mensur Hadi

TAMPA:Vodi za nastavnike je tampan u okviru projekta Prevencija i intervencija u smanjenju nasilja nad djecom i omladinom. Projekt provodi Udruenje Vijea kola i roditelja TK.Projekt nansira Vlada TK

TIRA:500 primjeraka

GRAFIKA KUA:Harfo-graf, d.o.o. Tuzla

Partner u su nansiranju je Humanitarna organizacija World Vision International, Ured u TuzliPartner u su nansiranju drugog izdanja je OSCE.

Any view, statement and opinion expressed in this publication, which is not speci cally attributed to the OSCE Mission to BiH, does not necessarily re ect the o cial policy of the OSCE Mission to BiH

Svako gledite, izjava i miljenje izraeno u ovoj publikaciji, a za koje nije izrijekom naznaeno da potjee iz Misije OESS-a u BiH, ne odraava nuno slubenu politiku Misije OESS-a u BiH , o , - , -

Svako gledite, izjava i miljenje, izraeno u ovoj publikaciji, a za koje nije izriito naznaeno da potjee iz Misije OSCE-a u BiH, ne odraava nuno zvaninu politiku Misije OSCE-a u BiH

Printing of this material was supported by the OSCE Mission to BiH

Misija OSCE-a u BiH je podrala tampanje ovog materijala

-

Misija OESS-a u BiH je podrala tiskanje ovog materijala

Udruenje Vijea kola i roditelja TK

5SADRAJ

Preporuka ...........................................................................................................................................................11Preporuka ...........................................................................................................................................................12Predgovor ............................................................................................................................................................13Nasilje meu vrnjacima ..................................................................................................................................15Radionice realizovane u gimnaziji Mea Selimovi ...............................................................................19Vjetina rjeavanja problema ..........................................................................................................................20Dobra komunikacija .........................................................................................................................................20Jezik pozitivne akcije ........................................................................................................................................21 Ko sam sve ja? ....................................................................................................................................................22Evaluacija ............................................................................................................................................................23Nastavna praksa ................................................................................................................................................25Pismena priprema za as psihologije ............................................................................................................26Pismena priprema za radionicu Razredni projekt .................................................................................32Priprema za izvoenje asa iz BHS jezika i knjievnosti Lektira .........................................................34Pismena priprema za as BHS jezika i knjievnosti Umjetnika pripovijetka ..................................38Pismena priprema as BHS jezika i knjievnosti - Gnjavi me tea .........................................................41Priprema za as BHS jezik i knjievnost Borba protiv nasilja ..............................................................45Priprema za kreativnu radionicu - Biblioterapija .......................................................................................48Priprema za prvi razred devetogodinjeg obrazovanja .............................................................................51Priprema za as odjeljenske zajednice Nenasilna komunikacija .........................................................55Pismena priprema za as odjeljenske zajednice- Humani odnosi ...........................................................57 Priprema za as matematike - Sabiranje i oduzimanje u Q ......................................................................59Priprema za nastavni sat kultura ivljenja Ljubav ...................................................................................61Priprema za as odjeljenske zajednice - Odgovornost ..............................................................................63Priprema za as odjeljenske zajednice Humani odnosi .........................................................................67Priprema za as odjeljenske zajednice ..........................................................................................................70Pismena priprema za radionicu .....................................................................................................................72Priprema za as odjeljenske zajednice- Nasilje u porodici .......................................................................78Priprema za nastavni as odjeljenske zajednice Meuvrnjako nasilje ............................................81Okrugli sto ..........................................................................................................................................................85Nagraeni literarni radovi ...............................................................................................................................87Sportom u borbi protiv nasilja u kolama ....................................................................................................89O nama............................................................................................................................... .................................90Literatura ............................................................................................................................................................91Zahvale ................................................................................................................................................................92Prilog ....................................................................................................................................................................93

7O VODIU ZA NASTAVNIKE

Ko proita ovaj Prirunik nee moi izbjei mnoga pitanja: Zato je ovo prvi Vodi za nas-tavnike u Bosni i Hercegovini, ko su ti ljudi to su se uhvatili ukotac sa planetarnim problemom posrnule djece pa vrili istraivanja i evo nude neke puteve ka svjetlu na kraju tunela; ko je zatajio u prevenciji i intervenciji u smanjenju nasilja nad djecom i omladinom, ima li neko odgovoran za ovakva brutalna nasilja, koga sve treba ukljuiti da bismo pomogli mladima, ta sve valja poduzeti? Moda nam, djelimino, stihovi Barbare de Angelis mogu dati snagu i usmjeriti pravim putem.

AKO SVIJET TREBA DOVESTI URED,MOJ NAROD TREBA DA SE PRVI IZMIJENI.AKO MOJ NAROD TREBA DA SE IZMIJENI,

MOJ GRAD TREBA DA SE PREUREDI.AKO E SE PREUREIVATI MOJ RODNI GRAD,

PRVO, MOJA PORODICA TREBA DA SE POPRAVI,AKO MOJA PORODICA TREBA DA SE PREPORODI,

JA MORAM BITI PRVI.

Poslije ovih prekrasnih stihova, probat u odgovoriti na neka od postavljenih pitanja, s poetka ove recenzije.

Kakvu mi to ekonomsku, politiku, moralnu, etiku i svaku drugu situaciju imamo u BiH? Imamo dugogodinju politiku i ekonomsku krizu i nestabilnost to su kljuni generatori krimi-

nala, nasilja i nesigurnosti, apatije i bezizlaznosti koja se ponajvie odraava na mlade ljude u naoj zemlji. I ne samo na njih, ve smo skoro svi mi, osim indolentne vlasti, doli u stanje ogorenosti, oaja i elementarne nesigurnosti u sebe, u svoj grad i u svoju dravu. Takozvana visoka politika odavno je sila u narod i ostavlja duboke posljedice na cjelokupno drutvo, to se, onda, manifes-tuje kroz nasilje i opu nesigurnost, a posljedice su straan porast agresivnosti mladih u itavoj zemlji.

ak i ubistva odavno nisu pojedinani incidenti, strah zamjenjuju sigurnost i slobodu normal-nog ivljenja.

Zbog ega je to sve ovako?Vlast na ove pojave ne reaguje preventivno, a kada to i ini, previe je mlako to ohrabruje i

maloljetnike do saznanja i uvjerenja da im se ona ne moe odluno suprotstaviti. Poznato je da su strunjaci napravili zakon o maloljetnicima za cijelu Bosnu i Hercegovinu, ali

ga u Dravnom parlamentu nisu podrali. Zato se sva odgovornost ne moe svaliti samo na lokalne organe vlasti i agencije, niti na policiju koja ne moe pokazati snagu i odlunost da zaustave sve brutalnije i brojnije nasilje po ulicama, kolama, po tramvajima, autobusima, sportskim terenima, ka ima, nonim barovima.

Uz to, ne postoji ni adekvatan program mjera za prevenciju i suzbijanje nasilja meu djecom u NPP, iza akcionih planova, strategije, okruglih stolova, ovakvih prirunika i svega drugog, ne stoje institucije pravne drave, pa je veoma teko doi ak i do zaustavljanja nasilja meu mladima.

Odavno su, skoro svi etiki principi, pravila i norme duboko pod zemljom, a bez minimuma morala, istine i pravde, zapoljavanja mladih i da dalje ne nabrajam, tee emo se boriti protiv ovog i drugih problema. Mi, stariji, moramo biti uzor mladima, mislim da tu prednjae prosvjetni rad-nici, ali bez usvajanja elementarnih moralnih pravila i normi svakog pojedinca, na svakom mjestu i u svim ustanovama i institucijama, tee emo i sporije stizati do eljenog cilja.

8A sada o Vodiu za nastavnike, svijetloj taki na dnu mranog tunela.Vodi e biti ta nova snaga da se ukljue svi oni koji su zaboravili ili je nekakav drugi razlog. Za

ovakav problem, naravno, nema niti treba biti ikakvog opravdanog razloga za daljnje ekanje, jer je rije o neemu najvrednijem na svijetu, o naoj djeci. Prosvjetari i sve obrazovne institucije kljune su karike u zatiti ljudskih prava i prava djece od nasilja.

Stvarajui ovaj Vodi, Udruenje Vijea kola i roditelja TK, prvo je uradilo istraivanje nasilja meu vrnjacima, realizovano je nekoliko zanimljivih i struno osmiljenih radionica u Gimnaziji Mea Selimovi Tuzla. Uraena je i evaluacija iz koje izdvajam nekoliko zanimljivih uenikih pri-jedloga:

- Vlast treba da posveti vie panje ustanovama za rtve nasilja, vie edukacije uenicima, roditeljima, nastavnicima, vei angaman policije u smanjenju nasilja, promijeniti politiku situaci-ju u dravi, uvesti stroije kazne za nasilnike, postoje i gore stvari od ocjena, pomoi jedni drugima, osnovati grupe mladih u borbi protiv nasilja...pa sve do vapaja uenika:Moda e neko uzeti nae miljenje u obzir!?.

U ovoj publikaciji, nastavnici e pronai i kvalitetne pripreme iz predmeta: Psihologija, Bosan-ski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost, ali i kreativne radionice: iz biblioterapije, pa onda za prvi razred devetogodinje kole, moi e izdvojiti sadraje za asove odjeljenske zajednice, govori se o nasilnoj komunikaciji, o humanim odnosima, ljubavi, odgovornosti, o nenasilju u porodici, o meuvrnjakom nasilju. Sve ove pripreme i radionice su modeli za prevenciju nasilja u kolama, kako na asovima odjeljenske zajednice, tako i na redovnim asovima.

Ono to bih jo izdvojio iz Vodia, a namijenjeno je uenicima, roditeljima i nastavnicima, jesu saznanja o pojmu nasilja meu vrnjacima, potom koja su djeca nasilnici, pro l nasilnika, koja djeca postaju rtve nasilja, kako znati da li je dijete rtva vrnjakog nasilja, te ono, to je jo vanije, prijedlozi u cilju prevencije, smanjenja i otklanjanja nasilja meu vrnjacima.

Nasilje, dakle, svi strunjaci kau, treba smanjivati od najranijeg uzrasta djece, kroz navedene radionice u Vodiu, ali i druge koji e nastavnici osmisliti, bitno je, zapravo, da uenici upoznaju sebe, potom razliitosti svojih vrnjaka, da naue razlikovati dobro od zla, da se uvaavaju i potuju, da postaju tolerantniji. Djecu valja upoznati i sa pravilima dobre komunikacije i aktivnog sluanja, nauiti ih da savladaju pravila nenasilnog rjeavanja kon ikta, pravila medijacije...

elim estitati na ovom uspjehu urednicima ovoga Vodia za nastavnike: Azri Bogunovi, Senadi Pepeljak predsjednici Udruenja Vijea kola i roditelja Tuzlanskog kantona, Ekremi ivi, Amiri Fafuli, Halimi Husi i Selmi Muminovi, te strunim saradnicima, potom Izdavau: Udruenju vijea kola i roditelja TK, nansijerima projekta Prevencija i intervencija u smanjenju nasilja nad djecom i omladinom: Humanitarnoj organizaciji World Vision International, Ured u Tuzli i Vladi TK, a posebno OSCE Mision to Bosnia and Herzegovina koji je nansirao drugo iz-danje ove publikacije.

estitam Izdavau Vodia za nastavnike, Udruenju vijea kola i roditelja TK, Vodeem timu i njegovim urednicima, strunim saradnicima.

Uvjeren sam da e implementacija sadraja Vodia za nastavnike, na naem Kantonu, ali i u cijeloj Bosni i Hercegovini smanjiti nasilje nad djecom i omladinom, da e mnogima biti putokaz u radu na ovom veoma dugom, tekom, humanom i sloenom zadatku, te da e se rezultati ubrzo osjetiti u svakoj naoj osnovnoj i srednjoj koli, na ulici, u porodici.

Direktor Pedagokog zavoda Tuzla Hazim Hodi, profesor i knjievnik

9RECENZIJA

VODI ZA NASTAVNIKEPrevencija i intervencija u smanjenju nasilja nad djecom i omladinom

Kao to je i u samom naslovu ve izraeno Vodi za nastavnike, odnosi se upravo na pitanje Prevencije i intervencije u smanjenju nasilja nad djecom i omladinom kroz odgojno-obrazovni rad u kolama.

Evidentno je da se u naem drutvu malo ili nikako ne bavimo prevencijom, a poznato je da je prevencija mnogo vanija od lijeenja, odnosno da je korisnija jer se kroz prevenciju izbjegavaju posljedice.

Bosanskohercegovaka sumorna stvarnost kod mladih ljudi izaziva doivljaj beznaa i besper-spektivnosti, a istovremeno im se ne nude pozitivni modeli kao uzori ponaanja. Mladi ljudi esto manifestiraju forme ponaanja koje su preslikane iz socijalnog okruenja, te se uoava porast agresivnosti, neprimjerenog ponaanja na javnim mjestima, sportskim terenima, kulturnim mani-festacijama, porast nasilja uope.

U naem okruenju se sve ee susreemo sa pojavom nasilja, a da zapravo nismo svjesni da se radi o nasilju, nego to prepoznajemo kao meuljudske kon ikte raznih vrsta. Ali, nasilje je veoma esta pojava dananjice koja sa sobom nosi posljedice kako kod rtve tako i kod nasilnika.

Neka istraivanja su pokazala povezanost nasilnikog ponaanja u kolskom dobu sa kriminal-nim ponaanjem u kasnijem ivotu. Period djetinjstva i mladosti je period oblikovanja stavova i uvjerenja, izmeu ostalog i o meuljudskim odnosima. Tada naueni obrasci ponaanja mogu se nastaviti i u kasnijem ivotu. Ljudi se, dakle ne raaju sa odreenim formama ponaanja, nego socijalizacijom ue i usvajaju prikladna ponaanja, uloge, stavove (naueni obrasci ponaanja). Nemogunost razumijevanja drugog, nedovoljno razvijene komunikacijske vjetine, potreba mla-dih ljudi za osjetljivost za probleme i potrebe drugih, da drugog ovjeka razumiju i bivaju tako sret-niji u svom postojanju, kroz osvjetavanje prava na ivot bez nasilja kao osnovnog ljudskog prava ukazuje na potrebe mladih za edukacijom ove vrste kao i prevencije kroz odgojno-obrazovni rad. kola zbog svoje edukativne uloge i uzrasta uenika moe senzibilizirati mlade za problem nasilja. To bi trebalo biti kroz program primarne prevencije i edukacije mladih.

Ako elimo misliti na budunost ovog drutva mi odrasli, osobito prosvjetni radnici moramo preventivno djelovanje u cilju suzbijanja i spreavanja pojavnih oblika ponaanja, kroz stvaranje uslova za potovanje ljudskih prava- pravo na sigurnost, pravo na zatitu od nasilja uenika, a u koli izgraivati odnose povjerenja kako bi je uenici doivljavali kao podrku u situaciji kad imaju problem.

Aktuelna dogaanja i pojave razliitih formi neprilagoenog-agresivnog ponaanja mladih trebao bi biti signal svim relevantnim faktorima da je krajnje vrijeme da se svi - porodica, kola, drutvo u cjelini okrenemo mladim ljudima i ponemo prepoznavati njihove potrebe.

Naa stvarnost su de citarne porodice, a samim tim je odgovornost i uloga nastavnika u odgoju mladih ljudi i vea i sloenija, jer kola odnosno prosvjetni radnici postaju najznaajniji faktori odgojnog djelovanja, pa tako i preventivnog djelovanja kad je u pitanju nasilniko ponaanje, to je i tema ovog prirunika.

U ostvarivanju tog, uz sve drugo, odgovornog zadatka nastavnika, svakako od velike pomoi moe biti ovaj Prirunik.

Prirunik je rezultat dugog i strunog rada grupe profesionalaca iji su rezultati istraivanja uka-zali na porast nasilja meu djecom u osnovnim kolama, a to je posljedica i nepostojanja progra-ma mjera za prevenciju i suzbijanja nasilja meu djecom. Nakon toga su implementirali radionice

10

i na kraju uradili evaluaciju, te svoje iskustvo nesebino odluili podijeliti sa drugim prosvjetnim radnicima. Ovaj prirunik ima i utoliko veu vrijednost to je meu prvima na podruju Bosne i Hercegovine objedinio iskustva profesionalaca i ponudio da ih podijele sa drugima.

Prirunik odgovara na pitanje kako i na koji nain kroz asove redovne nastave i odgojnog rada u odjeljenskoj zajednici educirati djecu ali posredno i njihove roditelje o pojmu nasilja meu vrnjacima, kako ga prepoznati, pro l nasilnika, ali i kako upoznati samog sebe, kako reagirati u kon iktnim situacijama, pravila dobre komunikacije, ali i pravila nenasilnog rjeavanja kon ikta, medijacije, i to je osnovni cilj- kako preventivno djelovati i sprijeiti da do pojave takvih ponaanja uope ne doe, ili da se ublae manifestacije i posljedice ako do njih ve doe.

Cijeli prirunik ima edukativni karakter i pisan je razumljivim jezikom i prihvatljivim stilom tako da odlino moe posluiti ne samo nastavnicima nego i uenicima i njihovim roditeljima.

U sadraju Prirunika nastavnici mogu pronai kvalitetne pripreme iz predmeta: Psihologija, Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost, Matematika, Kultura ivljenja ali i kreativne radi-onice kao i sadraje za asove odjeljenske zajednice sa temama o nenasilnoj komunikaciji, o hu-manim odnosima, ljubavi, odgovornosti, o nenasilju u porodici, o meuvrnjakom nasilju. Sve ove pripreme za asove redovne nastave, odjeljenske zajednice i radionice su modeli za prevenciju nasilja nad djecom u kolama i mogu olakati nastavnicima rad, ali im istovremeno moe biti pod-sticaj da razvijaju svoju kreativnost i ponude neke nove ideje.

kole bi morale postati institucije u kojima se nee samo pouavati nego i uiti za ivot. U Priruniku se manje radi o teorijskom, a vie o praktinom pristupu a pri tome je predvieno da se te aktivnosti izvode u obliku radionica kao glavne metode, odnosno kao metode interaktivnog par-ticipacijskog uenja, to je posebno prikladno za realizaciju ovakvih tema i za ostvarivanje ovako postavljenih ciljeva. Data je mogunost da se sa uenicima radi na jedan njima blii nain.

Svaka aktivnost je detaljno opisana, uz upute za izvoenje pojedinih aktivnosti, kao i priloge koji mogu pomoi u realizaciji.

Vjerujem da e ova vrijedna struna publikacija opravdati ideju zbog koje je i nastala, te da e pomoi svima koji uestvuju u odgoju mladih ljudi, a osobito prosvjetnim radnicima u preven-tivnom i interventnom odgojnom djelovanju kad je u pitanju nasilje meu vrnjacima, jer budunost naeg drutva lei na mladima, a mi odrasli smo odgovorni za njihovo zdravo odrastanje.

Ono na to trebamo biti ponosni je da je ovaj projekt i ovaj prirunik rezultat istraivanja i primijenjene prakse na podruju naeg Kantona, a vrijednosti su ve provjerene u praksi.

Potreba da se tampa drugo izdanje ovog Vodia za nastavnike, govori o njegovim provjere-nim vrijednostima ali i pretpostavkama da e biti od koristi prosvjetnim radnicima, roditeljima i uenicima na naem Kantonu, ali i u cijeloj Bosni i Hercegovini, te tako bitno doprinijeti sma-njenju nasilja nad djecom i omladinom. A naa pomo je potrebna i rtvama i nasilnicima.

Ankica Grgi-Mikovi,profesor pedagogije i psihologije

11

PREPORUKA

Udruenje Zemlja djece kroz svoj trinaestogodinji program usmjeren na zatitu i promociju djejih prava, je razvilo program prevencije vrnjakog nasilja u kolama.

Program prevencije vrnjakog nasilja predstavlja kontinuirani rad svih zaposlenih, koji vode kolu kroz proces od 7 koraka do sigurnije kole, a koji ukljuuje:

edukaciju uitelja, nastavnika i strunih saradnikaukljuivanje roditelja u realizaciju projekta direktan rad s djecom: edukacija za vrnjaku pomo produkcija i distribucija edukativnih materijala za uitelje, roditelje i djecu ( letci, broure, plakati). dodjeljivanje priznanja kolama koje su ispunile uvjete za status kole bez nasilja javna promocija kola koje su osvojile priznanja, kao i udruenja i inicijativa roditelja i djece (predstavljanje pozitivnih modela javnosti).

Projektne aktivnosti, ma kako bile planirane ili imale dobru nansijsku osnovu ne bi mogle biti kvalitetno realizovane bez aktivnog uea nastavnog osoblja kola. S obzirom na teinu problematike, koja je naalost, sve vie prisutna u naim kolama, te da direktno ugroava djecu i mlade, nastavnici kao kljune karike u zatiti djece od nasilja se nalaze pred jo jednim zahtjevnim i odgovornim zadatkom.

Prirunik za nastavnike predstavlja ujedno i vodi, koji osim edukacije nastavnika, ima za cilj razviti i uspostaviti modele aktivnosti na prevenciji vrnjakog nasilja u kolama.

Admira BahaTuzla, 23.12.2008. godina

12

PREPORUKA

Udruenje Vesta iz Tuzle u saradnji sa Udruenjem Vijea kole i roditelja TK (UViR TK) i pet nevladinih organizacija iz BiH realiziralo projekt Kampanja za prevenciju i suzbijanje pojavnih oblika nasilja meu djecom u osnovnim kolama koji je nansirala Europska unija kroz program Europska inicijativa za demokratizaciju i ljudska prava (EIDHR).

Cilj projekta je bio usmjeren na doprinos procesu djelovanja dravnih mehanizama za zatitu prava djeteta u skladu sa preporukama UN Komiteta za prava djeteta i odredbama Konvencije o pravima djeteta koje nalau zatitu djece od svih oblika nasilja. U tom cilju, projektom je adresiran problem porasta nasilja meu djecom u osnovnim kolama to je, izmeu ostalog, posljedica ne-postojanja adekvatnog programa mjera za prevenciju i suzbijanje nasilja meu djecom u nastavnim planovima i programima kola.

Implementacijom projektnih aktivnosti sagledan je problem pojavnosti nasilja meu djecom u 52 osnovne kole iz Tuzlanskog kantona, Travnika, Bijeljine i Srebrenice i izraen je Program mjera za prevenciju i suzbijanje pojavnih oblika nasilja meu djecom koji je potrebno integrirati u Nastavni plan i program osnovnih kola na podruju Tuzlanskog kantona.

U cilju uspjenije implementacije Programa prevencije u nastavi, UViR TK, u okviru projekta podranog iz Budeta TK za 2008. godinu, poduzelo je aktivnosti izrade Vodia za nastavnike/ce u osnovnim kolama za realizaciju asova o nasilju meu djecom na asovima razredne i predmetne nastave. Vodi je izraen u cilju olakavanja pripreme nastavnika/ca za izvoenje asova koji e adresirati problem vrnjakog nasilja, a koji obuhvata teme koje su navedene u Programu preven-cije.

Udruenje Vesta podrava izradu spomenutog Vodia, jer smatra da je i to jedan od naina koji e obezbijediti funkcionalno djelovanje mehanizama za zatitu djece rtava nasilja i djece koja po-kazuju nasilno ponaanje u osnovnim kolama Tuzlanskog kantona i umnogome olakati nastav-nom osoblju tretiranje ovog narastajueg problema.

Nadamo se da e se nakon primjene u Tuzlanskom kantonu, elementi pozitivne prakse iz ovih projekata moi primijeniti i na podruju cijele BiH.

Amra Seleskovi,direktorica Udruenja Vesta

13

PREDGOVOR

U potrazi za sreom

Ako svijet treba dovesti u red,Moj narod treba prvi da se izmijeni.Ako moj narod treba da se izmijeni,Moj grad treba da se preuredi.Ako e se preureivati moj rodni grad,Prvo, moja porodica treba da se popravi.Ako moja porodica treba da se preporodi,Ja moram biti prvi ...

Barbara de Angelis

Ovaj Vodi za nastavnike smo pripremili za sve one koji ele dati svoj doprinos u Zatiti ljudskih prava i prava djece kroz smanjenje nasilja nad djecom.

Udruenje Vijea kola i roditelja TK realizuje projekat Prevencija i intervencija u smanjenju nasilja nad djecom i omladinom, uz nansijsku podrku Vlade Tuzlanskog kantona. U toku realizacije projekta uradili smo istraivanje nasilja meu vrnjacima, Program mjera prevencije nasilja meu djecom i Vodi za nastavnike (razrednike, pedagoge).

Rezultati rada u fokus grupama, na okruglim stolovima i anketama su pokazali da je jedna od mjera prevencije priprema edukativnog materijala za nastavnike u kolama o tome kako da realizuju radionice, asove odjeljenjske zajednice, te redovne asove u kojima e provesti Program mjera za prevenciju nasilja.

Na temelju programa koji se primjenjuju u drugim zemljama i na osnovu potreba iskazanih u rezultatima istraivanja, eljeli smo izradom Vodia za nastavnike pruiti model za prevenciju nasilja kroz radionice u redovnoj nastavi. Uiti djecu kako da nenasilno rjeavaju probleme od ranog uzrasta je osnova odgoja i obrazovanja.

U prvom dijelu smo predstavili asove koje su realizovali profesori u Gimnaziji Mea Selimovi, na osnovu predloenih radionica. Uraena je i evaluacija. Uenici su pokazali svoje zadovoljstvo ovakvim nainom rada. Ovi asovi su dobra mogunost za nove ideje i poticaj ostalim profesorima za rad na prevenciji nasilja.

Nastavnici i profesori u osnovnim kolama su takoer dali svoj doprinos kroz prijedloge i realizaciju asova odjeljenjske zajednice i u treem dijelu Prevencija nasilja kroz redovne nastavne sadraje iz matematike, kulture ivljenja, bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i knjievnosti, psihologije i odgojnog djelovanja u odjeljenjima devetogodinjeg obrazovanja.

Smatramo da nasilje moemo smanjiti prevencijom ve od najranijeg uzrasta kroz radionice u kojima e uenici upoznavati sebe, razliitost, dobro i zlo, kulturu tolerancije; kroz koje e saznati pravila dobre komunikacije i aktivnog sluanja, nenasilnog rjeavanja kon ikata i uiti pravila medijacije. Sve nabrojano i jo mnogo toga mogu saznati kroz redovnu nastavu i asove odjeljenjske zajednice koje nastavnici pripremaju i planiraju zajedno sa uenicima.

A da nasilje moemo smanjiti kroz sportske i umjetnike aktivnosti pravilo da djecu treba samo zaposliti i problema nee biti, pokazali smo kroz realizaciju Dana sporta i pisanju literarnih radova i likovnih izraavanja o temi Stani, reaguj, nasilje je oko nas.

14

Ovdje smo dali samo neke primjere i smatramo da e ovo biti dobra osnova za nove ideje i za skretanje panje odraslima nastavnicima i roditeljima da je problem nasilja veoma izraen i da treba uiniti promjene i kod sebe i kod drugih.

elimo da odamo priznanje i zahvalnost svima koji su dali svoj doprinos i podrku za izradu Vodia za nastavnike, te da na ovaj nain potaknu i druge da se pozabave Prevencijom nasilja meu vrnjacima i na taj nain zajedno s nama kreiraju sretniju budunost za sve! Senada Pepeljak Simin Han, 26.1.2009.

elimo da ne bude suza i razoarenja kao to je pokazala Selma Saraevi iz O Kreka, Tuzla

15

NASILJE MEU VRNJACIMA(za uenike, roditelje, nastavnike)

Pojam nasilja meu vrnjacima:O nasilju meu vrnjacima govorimo kad jedno ili vie djece uzastopno uznemiruje, napada ili ozljeuje

drugo dijete koje se ne moe braniti. Manifestuje se putem prijetnji, tjelesnih ozljeda, odbacivanja, zadirkivanja, unitavanja stvari i sl.

Nasilje meu vrnjacima u kolama i internatima je esta pojava i stoljeima je prisutna.

Nasilje moe biti manifestovano u vidu: zikog nasilja: od upanja za kosu, guranja, amaranja, do tekih tjelesnih povreda;psihikog nasilja: uznemiravanja, iskljuivanje iz drutva i drugih aktivnosti do zanemarivanja i praktine izolacije;verbalnog: vrijeanje, ruganje, prijetnje, zastraivanje, poniavanje;moralnog: prisiljavanje djeteta da radi stvari koje ne eli;materijalnog: otimanje novca i djejih kolskih stvari i sl.;seksualnog: dodirivanje i sl.

Koja djeca su nasilnici?Postoje uenici koji su skloni nasilju nad drugom djecom.Zato se dijete poinje nasilno ponaati? Ne postoji jednostavan odgovor na ovo pitanje.Uzroci nasilnog ponaanja mogu biti sljedei:

emocionalni odnos roditelja u ranom razvoju bez topline i empatije popustljivi roditelji, ne postavljaju granice roditelji toleriraju agresivno ponaanje roditelji tjelesno kanjavaju djeca snanog temperamenta utjecaj grupe:

slabi konice, smanjuje osobnu odgovornost xnudi modele ponaanja, pa i nasilnikog xutjecaj medija xnasilje u medijima ( lmovima) potie agresivno ponaanje, smanjuje suosjeajnost xdrutveno-ekonomski uslovi porodice (visina prihoda, razina obrazovanosti roditelja, standard sta- x

novanja...) ne utjee na to tko e biti nasilnik/rtva

Pro l nasilnikaagresivan (i prema nastavnicima i roditeljima) impulzivan elja za vladanjem, moi neprijateljstvo prema okolini manjak empatije potreba za koriu (materijalnom) pozitivno miljenje o sebi djeaci ziki jai esto ometaju kolske aktivnosti prosjeno ili malo ispod-prosjeno omiljeni

16

Koja djeca su rtve nasilja?rtve nasilja su uglavnom uenici koji su ziki nejaki, plaljivi, bez samopouzdanja, nisu mnogo omilje-

ni kod vrnjaka, nesamostalni i previe zatieni i sl. Neka djeca svoju nemo oito pokazuju i progonitelji-ma je jasno da se ne mogu odupirati.

Postoji druga grupa rtava u kojoj su djeca koja na neki nain i provociraju nasilje drugih. Takva djeca ismijavaju, udaraju i guraju drugu djecu to izaziva nasilje usmjereno na njih. Nasilje moe izazvati i neka izraena djeja pozitivna osobina kao to su sposobnost i uspjenost.

Pro l rtveplaljiva i nesigurna oprezna, osjetljiva, tiha reagira plaem i povlaenjem ima manjak samopotovanja nema prijatelja previe je zatiena od roditelja nije agresivna (osim rijetkih) djeaci ziki slabiji

Do 23. godine se ove osobine normalizuju, osim poveane potitenosti i manjka samopotovanja.

Najee je rtvanadareno dijete novo dijete u razredu mirno i ljubazno dijete dijete koje ima dobar odnos s uiteljem dijete sa posebnim potrebama dijete razvedenih roditelja dijete koje je rtva porodinog nasilja

Kako znati da je dijete rtva vrnjakog nasilja?Djeca rtve esto to skrivaju od odraslih jer se boje da e ih smatrati kukavicama ili iz straha da e se

situacija samo pogorati. Postoje znakovi pomou kojih moemo prepoznati ili posumnjati da je neko dijete rtva nasilja u koli. to su:

boje se ii u kolu mijenjaju uobiajeni put do kole mole roditelje da ih vode u kolu odbijaju ii u kolu bolesni su ujutro prije polaska u kolu, imaju glavobolju ili ih boli stomak dolaze kui sa potrganom odjeom esto mole roditelja za novac, esto gubi novac, nekad kradu roditeljima novac da bi ga mogli dati nasilnicimaodbijaju govoriti ta nije uredu i ta se deava ili daju neuvjerljiva objanjenja imaju neobjanjive modrice, posjekotine i ogrebotine postanu agresivni ili depresivni i sl.

Nasilniko ponaanje moe izazvati brojne posljedice kao to su: usamljenost, tuga, uplaenost, nesigur-nost, nisko samopouzdanje, pa i bolest to ostaje za cijeli ivot. Istraivanja su pokazala da u veini sluajeva nasilnici koji ponu u koli da sprovode takva ponaanja kasnije ine tea krivina djela.

17

Prijedlozi s ciljem prevencije, smanjenja i otklanjanja nasilja meu vrnjacima:

Ope i obuhvatne mjere prevencije su:razvijanje pozitivne psihosocijalne klime u koli primjeri ponaanja i naina rjeavanja sukoba koje odrasle osobe u koli daju uenicima jasno izraen negativan stav prema nasilju jasno postavljena pravila ponaanja uitelj kao model korektnog ponaanja poten i korektan odnos uitelja prema ueniku

ta kola moe uiniti?kola je glavni prostor vrnjakog nasilja. Meutim kada se proganjanje i nasilje dogaaju u iroj okolini,

npr. na djetetovom putu u kolu, kola je duna intervenirati. im se otkrije pojava proganjanja u koli, treba poeti o njoj odmah javno govoriti. Rasprava mora tei u krugu kolskih radnika, u razredu i na roditeljskim sastancima. Kada kolski uposlenici znaju za proganjanje, a ne interveniraju, to je poruka progoniteljima da je takvo ponaanje dozvoljeno.

SISTEMSKI PRISTUP za cijelu kolsku ustanovu ukljuuje informisanje, raspravljanje, zajedniko trae-nje rjeenja od strane kolektiva kole. Kada se otkrije pojava nikako ne smijemo intervencije usmjeriti samo ka rtvama ili nasilnicima. Program mora ukljuivati sve kolske radnike, sve uenike i sve roditelje

RAZREDNI PRISTUP O proganjanju treba razgovarati sa uenicima u razredu u kojem se dogaa i u ostalim razredima o tome ta se desilo. Djeca treba da raspravljaju o tome i iznose svoje stavove. U razgovo-rima sa djecom treba posebno posvetiti panju onima koji su neutralni promatrai.

INDIVIDUALNI PRISTUP rtva mora osjetiti podrku i zatitu od strane svog uitelja. U odnosu sa progoniteljima, uitelj mora jasno izraziti svoje neodobravanje i primijeniti propisane kazne. Individualne intervencije ukljuuju razgovore sa progonjenim djetetom i njegovim roditeljem, kao i sa progoniteljima i njihovim roditeljima.

Prva i osnovna intervencija jeste osigurati sigurnost djeteta i sprijeiti daljnje maltretiranje. U razgovorima je potrebno utvrivanje UZROKA koji su doveli do maltretiranja i pokuati sa odstranjivanjem tih uzroka.U razgovoru treba omoguiti svakom djetetu da prikae svoju verziju dogaaja. Ako su progonitelji poinili materijalnu tetu, to moraju djetetu nadoknaditi. Roditelji progonjene djece i progonitelja moraju biti informisani o novim incidentima. Jako je bitno saraivati sa roditeljima.Udruenje Vijea kola i roditelja TK je izradilo Program prevencije nasilja meu djecom, u saradnji sa Vesta udruenjem.

Pripremila: Senada Pepeljak, pedagogica

lan 29.

...obrazovanje djeteta treba usmjeriti prema pripremi za odgovoran ivot u slobodnoj za-jednici u duhu razumijevanja, mira, tolerancije, ravnopravnosti spolova i prijateljstva meu ljudima...

Realizacijom ovih obaveza iz Konvencije koje BiH nalae UN Komitet za prava djeteta, kole e se uiniti dostupnim i sigurnim za svu djecu...

20

VJETINA RJEAVANJA PROBLEMA

Adolescenti sami sebi esto oteavaju probleme, jer prave pretpostavke kako e drugi ljudi reagovati, ne razmiljaju ta e im se dogoditi i ne analiziraju rizike. Svaki od ovih faktora utie na njihovo ponaanje i rjeavanje problema. Vano je da u ovom periodu razvoja mladim ljudima pomoi da savladaju i razviju vjetine rjeavanja problema.

CILJ: Cilj ove radionice je da uesnici naue e kasne vjetine rjeavanja problema.

MATERIJAL ZA RAD:Tabla i kreda Lista nee kasnih naina rjeavanja problema Lista e kasnih vjetina rjeavanja problema

UVODNA AKTIVNOST: (10 minuta)Voditelj e istai cilj asa. Razgovarati sa uenicima o

problemima koji su njima bitni u ovom periodu odrastanja.

CENTRALNA AKTIVNOST: (25 minuta)Uesnike podijeliti u male grupe (4-5 uenika) i dati im

zadatak da naprave listu e kasnih vjetina rjeavanja pro-blema. Svaka grupa treba da iznese svoje prijedloge. Na tabli zapisati te prijedloge. Uenicima zatim proitati pripremlje-ni tekst i prodiskutovati o tome ta se moglo dogoditi da su neke pretpostavke bile drugaije. Dakle, predoiti ue-nicima da provjeravanje pretpostavki je vaan dio procesa rjeavanja problema.

Uenicima predstaviti listi nee kasnih naina rjeavanja problema i zamoliti ih da daju primjere za svaku vjetinu. Primjeri mogu biti lini ili njihovih prijatelja.

ZAVRNA AKTIVNOST: 10 minuta. Razgovarati o sadraju dananjeg asa i pro-

diskutovati sa uenicima ta im se moe dogoditi ako donose odluke ili rjeavaju probleme bez provjeravanja pretpostavki i razmatranja rizika. Podijeliti liste za evaluaciju.

Fuad Harin, profesor

DOBRA KOMUNIKACIJAKomunikacija je sastavni dio svakog kontakta meu ljudima, a naroito je vana u razvojnom periodu

adolescencije. Komunikacija predstavlja socijalnu interakciju. Svaka interakcija zahtijeva reagovanje jednog uesnika na ponaanje drugih. Komunikacija kod ljudi podrazumijeva prenoenje poruka putem znakova izmeu uesnika komunikacije. Cjelokupno ponaanje ljudi i njihova linost rezultat su razvijenosti intelek-tualnih funkcija, sposobnost govora, odnosno verbalnog izraavanja i komuniciranja.

CILJ: Cilj ove radionice je da uesnici spoznaju koje su to barijere za dobru komunikaciju i da naue pet koraka do dobre komunikacije.

MATERIJAL ZA RAD:Dobra i loa komunikacija (opis situacije) za svakog uenika Pet koraka do dobre komunikacije za svakog uenika

21

UVODNA AKTIVNOST: 10 minutaVoditelj e istai cilj asa. Rei e neto o znaaju komu-

nikacije i zamolit e uenike da pokuaju de nisati komu-nikaciju.

CENTRALNA AKTIVNOST: 25 minutaVoditelj daje uenicima primjere dobre i loe komunika-

cije (opis situacije).Zadatak je da uenici navedu primjer situacije gdje su

imali dobru komunikaciju s drugima i primjer loe komu-nikacije s drugima.

Trebaju opisati kako je tekao proces komunikacije i kako su se poslije toga osjeali u obje situacije.

Nakon toga podijeliti uenicima pet koraka koji vode do dobre komunikacije.

Svaki uenik prati tekst dok im se objanjava. Uenici treba da shvate da he dobra komunikacija takoer sredstvo prevencije u borbi protiv nasilja.

ZAVRNA AKTIVNOST: 10 minutaRazgovarati o sadraju dananjeg asa i podijeliti liste za

evaluaciju.Minela Spahi, profesorica

JEZIK POZITIVNE AKCIJEKomunikacija je sastavni dio svakog kontakta meu lju-

dima, a naroito je vana u razvojnom periodu adolescenci-je. Komunikacija predstavlja socijalnu interakciju. Svaka in-terakcija zahtijeva reagovanje jednog uesnika na ponaanje drugih. Komunikacija kod ljudi podrazumijeva prenoenje poruka putem znakova izmeu uesnika komunikacije. Cje-lokupno ponaanje ljudi i njihova linost rezultat su razvi-jenosti intelektualnih funkcija, sposobnost govora, odnosno verbalnog izraavanja i komuniciranja.

CILJ: Cilj ove radionice je da se uesnici upoznaju sa drugaijim modelima komunikacije sa drugima i sa jasnijim izraavanjem promjena koje oekujemo od drugih.

MATERIJAL ZA RAD:Veliki papiri Bojice i omasteri

UVODNA AKTIVNOST: (10 minuta) Volim ne volim Voditelj e istai cilj asa. Rei e neto o znaaju komu-

nikacije.Voditelj daje nekoliko primjera kojima pojanjava da po-

stoje stvari koje svi vole, stvari koje samo neke osobe vole i stvari koje niko ne voli. U uvodnom dijelu je bitno spoznati kako su uesnici slini, ali i razliiti u odnosu na ono to vole u ivotu i u emu uivaju.

22

CENTRALNA AKTIVNOST: 30 minutaA (10) NE ELIMO: Uesnike podijeliti u 4 grupe na razliite naine.

Kriterij moe biti etiri godinja doba. Dvije grupe se bave nastavnicima, a dvije vrnjacima. Svaka grupa, na lijevoj strani velikih papira, pie ta ne ele da njihovi vrnjaci, odnosno profesori rade u koli. Odgovori uesnika moraju biti izraeni kroz konkretne oblike ponaanja - radnje.

B (10) ELIMO: Uesnici ostaju u istim grupama. Sa desne strane velikog papira trebaju da prevedu ono to ne ele u ono to ele. Svoje odgovore uesnici mogu i da nacrtaju.

C (10): Svaka grupa u velikom krugu referie ta je uradila, ostali dopunjavaju, ukoliko je potrebno, zatim zalijepe svoj rad negdje u prostoru.

ZAVRNA AKTIVNOST: 5 minutaRazgovarati o sadraju dananjeg asa i podijeliti listove za evaluaciju.

Amra Smaji, profesorica

KO SAM SVE JA?Mladi u adolescenciji ve imaju dosta razvijeno samopouzdanje.Kao pojedinci pronalaze svoje mjesto unutar grupe, gdje svoju individualnost izraavaju kroz nain obla-

enja, frizuru i sl.Ponekad im je teko prihvatiti drugaije miljenje, nain ponaanja i sve ono to se razlikuje od njihovog

pogleda na ivot.

CILJ: Cilj ove radionice je da se uesnici upoznaju sa razlikama i slinostima koje imamo sa drugim lju-dima koje e nam pomoi u poboljanju komunikacije.

MATERIJAL ZA RAD:papir sa koncentrinim krugovima papir za crtanje omasteri, bojice samoljepiva traka

UVODNA AKTIVNOST: 10 minutaVoditelj potie uesnike da razmisle i prokomentiraju o

tome ta ini njihov identitet. Takoer, treba da razmisle o slinostima i razlikama sa drugima.

CENTRALNA AKTIVNOST: 20 minutaVoditelj daje svakom uesniku papir na kojem su nacrta-

na tri koncentrina kruga. Uesnici imaju zadatak da razmi-sle malo o tome kako bi opisali sebe. U vanjski krug upisuju sve ono po emu su slini sa nekim ljudima, a u unutranji krug upisuju ono po emu su jedinstveni. Poslije toga raz-mjenjuju te svoje crtee i diskutuju o:

slinostima izmeu razliitih crtea karakteristikama koje se pojavljuju u unutranjem kruguu kojem krugu ima najvie karakteristika, a u kojem najmanjezato je vano da budemo razliiti od drugih.

23

ZAVRNA AKTIVNOST: 15 minutaU zavrnoj aktivnosti uenici crtaju svoju linu kartu koja govori o njima, o tome kakvi su oni. Crtei se

polijepe u prostoriji a zatim uenici ispune liste za evaluaciju.

Alma atovi, profesorica

EVALUACIJARadionice su odrane u etiri odjeljenja (prvi, drugi, trei i etvrti razred). Uenici su nakon odranih

radionica ispunili evaluacijske listie koji su imali tri pitanja:

Kako si se osjeao/la na dananjem asu odjeljenske zajednice?1. Da li je cilj dananje radionice, po tvom miljenju uspjeno ostvaren?2. Neki prijedlozi i sugestije vezani za prevenciju i intervenciju u smanjenju nasilja nad djecom i 3. omladinom.

Neki od odgovora:RADIONICA: VJETINA RJEAVANJA PROBLEMA

Uenici su uglavnom pokazali pozitivna osjeanja:1. Bilo je jako zanimljivo, na as odjeljenske zajednice bio je supera) Lijepob) Bilo mi je drago uti druga miljenjac)

Svi uenici su ocijenili da je uspjeno ostvaren cilj radionice2. Ponuena rjeenja su bila:3.

Da bi se smanjilo nasilje treba imati vie ovakvih asovaa) Edukacijab) Razgovorc) Pojaati rad vannastavnih aktivnostid) Djecu i omladinu treba potivati kao linostie) Poveana panja roditelja i profesoraf ) Provoditi vie vremena s djecomg) Uvesti roditelje u edukacijuh) Razmisliti o posljedicamai) Iskren biti prema roditeljimaj)

RADIONICA: DOBRA KOMUNIKACIJA

Uenici su uglavnom pokazali pozitivna osjeanja:1. Osjeala sam se lijepo kao i uvijeka) Superb) Ugodnoc) Odlinod) Zanimljiva radionica jer je u meni probudila radoznaloste) Shvaenof) Odlino, za 5g)

Svi uenici su ocijenili da je uspjeno ostvaren cilj radionice2. Mislim da jeste1. Jeste, i nadam se da e ovakvih aktivnosti biti jo2. Da, naravno da jeste zato to je sve dobro osmiljeno3.

Ponuena rjeenja su bila:4. Da bi se te rtve imale kome obratiti za pomo vlast bi trebala posvetiti vie panje tim ustanovamaa) Stroe kazneb) Treba rtvama nasilja dati do znanja da su da su eljene i da su sigurnec)

24

Otvoriti sigurne kued) Vie edukacijee) Vie asova radionikog tipaf ) Uee policije u smanjenju nasiljag)

RADIONICA: JEZIK POZITIVNE AKCIJE

Uenici su uglavnom pokazali pozitivna osjeanja:1. Prijatno1. Dobro2. Zadovoljno jer sam imala priliku iznijeti svoje miljenje3. Extrica4.

Svi uenici su ocijenili da je uspjeno ostvaren cilj radionice:2. Jestea) Mislim da jeste, valjda e neko uzeti nae miljenje u obzirb) Ako je cilj da postanemo svjesni onoga to elimo onda dac)

Ponuena rjeenja su bila:3. Razgovor sa profesorimaa) Razgovor izmeu vrnjakab) Promijeniti politiare i situaciju u dravic) Stroe kazne za nasilniked) Uticati na svijet djeteta od samog roenjae) Poveati kontrolu roditeljaf ) Bolje osiguranje u kolig) Organizovati vie radionicah) Promovirati toleranciju na sve mogue nainei) Vie edukacijej) Sline radionice za profesore da iskau svoje elje po pitanju ponaanja uenikak) Kai i prut ( ozbiljno)!l)

RADIONICA: KO SAM SVE JA

Uenici su uglavnom pokazali pozitivna osjeanja:1. Prijatnoa) Zadovoljnob) Kreativnoc) Sretnod) Oputenoe) Ugodnof) Slobodno sam mogla upoznati sebe, ali i upoznati kakvi su drugig) Smireno i sretno, osmijeh mi nije silazio s licah)

Svi uenici su ocijenili da je uspjeno ostvaren cilj radionice2. Jeste, saznala sam neto novo o sebi i drugimaa) Jeste, zbliilo me sa prijateljima koji su me okruivalib)

3. Ponuena rjeenja su bila:Promijeniti politiare i time promijeniti situaciju u dravia) Pomou ovih radionica moemo shvatiti da postoje i gore stvari od loih ocjena i da bi trebali uiniti b) to vie da pomognemo drugimaPomou ovih radionica moemo shvatiti u kakvom drutvu se nalazimo i kakvom svijetu ivimoc) Potovanje meu ljudima treba da bude veed) Treba da bude vie savjetovalitae) Poveati komunikaciju i osnivati grupe mladih u borbi protiv nasiljaf )

Koordinatorica u izvoenju radionica bila je Mei Zekija, pedagogica kole.

Dragi uitelju,Ja sam preivjeli iz koncentracionoglogora. Moje su oi vidjele to niti

jedan ovjek ne bi smio vidjeti:plinske komore koje su gradili ueni

inenjeri, djecu koju su potrovaliobrazovani ziari, novoroenad

koju su ubile obuene medicinske sestre.ene i djecu koje su ubile i spalile

osobe s diplomama visokih kola i fakulteta.Zato sumnjam u obrazovanje.

Moj zahtjev je: pomoziteuenima da

postanu ljudi.Vai napori ne smiju nikada

Proizvoditiuene monstrume, vjete

psihopate,obrazovane Eichmanne. itanje,

pisanje iaritmetika su vani samo ako

ue nau djecu biti humanijima.

Haim Ginott

26

PISMENA PRIPREMA ZA AS PSIHOLOGIJE(Meuvrnjako nasilje)

PREDMET: Psihologija (Moe se primijeniti i na asu odjeljenske zajednice)NASTAVNA TEMA: Mentalno higijenski aspekti uenika i nastavnika NASTAVNA JEDINICA: Meuvrnjako nasiljeTIP ASA: Usvajanje novog gradiva ZADACI:

Odgojni: Razvijanje pozitivne slike o sebi, razvijanje tolerantnosti i uvaavanje stavova i argumenata drugih uenika to se u potpunosti ostvaruje kroz oblik rada u grupi. Aktualizacija osobnih potencijala, kre-ativnosti u radu, svjesno izvoenje postavljenih zadataka, razvijanje pozitivnog socijalnog dijaloga u nastavi. Obrazovni: Osposobljavanje uenika da mogu prepoznati karakteristike meuvrnjakog nasilja u koli. Funkcionalni: Osposobljavanje uenika da samostalno analiziraju preventivne mjere i mjere zatite kako bi se suz-bilo meuvrnjako nasilja.

NASTAVNE METODE: Pokazivanja, dijaloka, monoloka OBLICI RADA: Frontalni, individualni, rad u grupi. NASTAVNA SREDSTVA: Grafofolije, grafoskop, nastavni listii, plakati, ip chart papirNASTAVNA POMAGALA: Tabla, kreda. LOKACIJA RADA: UionicaLITERATURA: Osnove razvojne i pedagoke psihologije Elharun Selimovi.Psihologija za nastavnike Petar Stojakovi, Prisutnost zlostavljanja meu djecom i mladima

Tomi R., ehovi M., Hatibovi ., Tuzla; VRIJEME TRAJANJA ASA: 45 minuta STRUKTURA SATA:

Uvodni dio oko 7 minuta 1. Glavni dio oko 23 minuta 2. zavrni dio- oko 10 minuta 3.

UVODNI DIO:Nastavni as poinjem pitanjem upuenom uenicima: - Zar ne biste i vi voljeli ii u kolu koju uenici, roditelji i uitelji smatraju sigurnim mjestom za djecu?(Uenici jedan po jedan odgovaraju dok ostali paljivo sluaju).

Kada su uenici uli da e na asu nauiti ta je to meuvrnjako nasilje prihvatili su to sa velikim odu-evljenjem. Na samom poetku dogovorili smo se kako emo realizovati na as. Dogovorili smo i nekoliko pravila koje su uenici sami predloili.

Dok drugi govore ostali paljivo sluaju1. Vrijeme koje imaju na raspolaganju prilikom prezentiranja prijedloga svoje grupe 2. Aktivno sluanje 3. Nema pogrenih odgovora niti ismijavanja tueg miljenja 4. Potpun angaman svih prisutnih na radionici. 5.

27

Broj prisutnih uenika na asu je 20. Na samom poetku asa uenici su sjedili u polukrugu u obliku potkovice. Dogovorili smo da se podijele u etiri grupe i to na sljedei nain. U eir sam stavila: pet cr-venih, pet zelenih, pet ljubiastih i pet utih cvjetova. Prilazila sam svakom ueniku i ponudila da izvue iz eira jedan cvijet. Na etiri stola stavila sam po jedan cvijet (zeleni, ljubiasti, crveni i uti cvijet). Uenici koji su izvukli npr. plavi cvijet sjeli su za sto na kojem je plavi cvijet itd.

GLAVNI DIO:Zamolila sam ih da po principu oluje mozga kau ta im prvo padne na pamet kad kaem meuvr-

njako nasilje. Sve njihove prijedloge zapisivala sam na chart papiru.tua - svaa- utjerivanje reketa- povreda- blog- internet- tipkanje- bullyng-

Potom sam svakoj grupi uruila kovertu na kojoj je aplikacija cvijeta u boji kojoj grupa pripada. U koverti se nalazi kratko pojanjene ta je to meuvrnjako nasilje te zadatak za grupu. Pitanja koja se nalaze u ko-verti takoer prezentiram putem grafoskopa i grafo folija.

Sadraj pojanjenja o meuvrnjakom nasilju:Pod pojmom nasilje meu kolskom djecom, vrnjako nasilje ili nasilje u kolama obino se podrazumi-

jevaju ona ponaanja koja su engleskom govornom podruju de niana pojmom bullying. Tako de nisano nasilje meu kolskom djecom obuhvaa agresivno ponaanje ili ponaanje kojem je namjera da se povrijedi ili ugrozi druga osoba. O nasilju meu vrnjacima govorimo kad jedno ili vie djece uzastopno uznemiruje, napada ili ozljeuje drugo dijete koje se ne moe braniti. Manifestuje se putem prijetnji, tjelesnih ozljeda, odbacivanja, zadirkivanja, unitavanja stvari i sl.

Nasilje meu vrnjacima u kolama i internatima je esta pojava i stoljeima je prisutna.

Nasilje moe biti manifestovano u vidu: zikog nasilja: - od upanja za kosu, guranja, amaranja, do tekih tjelesnih povreda;psihikog nasilja:- uznemiravanja, iskljuivanje iz drutva i dr. aktivnosti do zanemarivanja i praktine izolacije;verbalnog:- vrijeanje, ruganje, prijetnje, zastraivanje, poniavanje;moralnog:- prisiljavanje djeteta da radi stvari koje ne eli;materijalnog:- otimanje novca i djejih kolskih stvari i sl.;seksualngo:- dodirivanje i sl.;

ZADATAK PRVE GRUPE: Koje su po tvom miljenju oblici nasilja meu vrnjacima prisutni u koli? ZADATAK DRUGE GRUPE: Koje su po tvom miljenju karakteristike zikog i psihikog nasilja? ZADATAK TREE GRUPE: Koje su po tvom miljenju karakteristike nasilja preko Interneta? ZADATAK ETVRTE GRUPE: Koje su po tvom miljenju opasnosti od nasilja meu vrnjacima i koje je mjere potrebno preduzeti da

bi se nasilje sprijeilo?

Uenici su pristupili realizaciji svojih zadataka. Imali su 20 minuta predvienih za zajedniki rad u grupi. Odredili su predstavnike grupa koji e izloiti pred ostalim grupama i zapisati na chart papiru prijedloge grupe kojoj pripadaju. Nakon 20 minuta uslijedilo je prezentiranje po grupama.

28

ZAVRNI DIO: Predstavnici interpretiraju prijedloge koje su zapisali na plakatima. Uenici sluaju druga/drugaricu koji

izlae i nadopunjuju ih svojim prijedlozima. Nastavnik na osnovu izloenih injenica sreuje grau i pre-zentira grafofoliju na grafoskopu. Sadraj grafofolije je kratko pojanjene ta je to meuvrnjako nasilje te zadaci za grupu.

PRILOG: Nasilnitvo moe initi pojedinac ili skupina, meta nasilja moe biti takoer pojedinac, ali i skupina

uenika. U kolama meta je obino pojedinac, a rtvu veinom zlostavlja grupa od dva ili tri uenika. Pojam nasilnitva ne koristi se u sluaju kad se dva uenika priblino jednake snage (tjelesne ili duevne) tuku ili prepiru. Da bi se taj pojam mogao upotrijebiti mora postojati nerazmjer snaga. Uenik ili uenica sa teko-om se brani i donekle je bespomoan/a u odnosu prema onome koji ga zlostavlja.

Zlostavljanje se razlikuje od uobiajenog zadirkivanja, hrvanja, naguravanja ili kolskih tua. Ono uklju-uje stalno ponavljanje i nesrazmjer veliine i snage meu upletenom djecom. kolski nasilnik moe imati mo, ne samo zato to je snaniji ili jai, nego i zbog toga to mu se pridruuju druga djeca, esto da bi tako zatitila sebe. kolsko maltretiranje ponekad se teko uoava. rtve obino imaju problema u odnosu s dru-gom djecom ili uiteljima. esto su ba zbog toga meta kolskih nasilnika.

Nasilje meu djecom moe biti direktno i indirektno.

Direktno nasilnitvo su otvoreni napadi na rtvu ukljuuje ruganje, poniavanje, vrijeanje, kritiziranje, nareivanje, zahtjevi za podreenou, naguravanje, prijetnje, provociranje, davanje podrugljivih imena, iznuivanje i sl.

Indirektno nasilnitvo je tee uoljivo (i njemu su sklonije djevojice), a provodi se u obliku drutvene izolacije i namjernog iskljuivanja iz grupe, npr. to je namjerno iskljuivanje djeteta iz grupnih igara, ogova-ranje. Najee se dogaa u kolskim WC-ima, hodnicima i ostalim prostorijama izvan kontrole nastavnika i drugih odraslih osoba. Moe se dogoditi i u razredu pred drugom djecom koja najee ne priskoe u pomo rtvi zbog nezainteresiranosti, straha ili nedostatka suosjeanja.

1.1.2. OBLICI NASILJA MEU DJECOMNasilje meu djecom moemo podijeliti u dva glavna oblika ziko i verbalno.

Fiziko nasilje je najuoljiviji oblik, a podrazumijeva udaranje, guranje, tipanje, upanje i sl., dok verbalno nasilnitvo prati ziko, a podrazumijeva vrijeanje, irenje glasina, stalno zadirkivanje, ismijavanje i sl.

Unutar navedenih oblika nasilja mogu se izdvojiti etiri podvrste:Emocionalno nasilnitvo usko je povezano s zikim i verbalnim, te ukljuuje namjerno iskljuivanje

rtve iz zajednikih aktivnosti razreda ili grupe uenika npr. ignoriranje.Seksualno nasilnitvo podrazumijeva neeljeni ziki kontakt i uvredljive komentare npr. dodirivanje

i komentari Ima debelu guzu!Kulturalno nasilnitvo podrazumijeva vrijeanje i nasilnitvo na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi.Ekonomsko ili materijalno nasilnitvo ukljuuje krau i iznuivanje novca

1.1.3. NASILJE MEU DJECOM ZATO?Zato su djeca nasilna?- Ima mnogo kompleksnih razloga zato su neka djeca nasilna prema dugima.

Nasilniko ponaanje moe biti pokuaj stjecanja popularnosti. Moe biti pokuaj da se pokau odlunima, tvrdima i sposobnima ili da na sebe skrenu panju. Nasilje moe biti i izraz nemone ljubomore na rtvu nasilja. Ono moe biti pokuaj prevladavanja osobnih problema ili frustracija koje dijete ne moe na dru-gaiji nain rijeiti. Neka djeca ni ne razumiju da je nain njihova ponaanja lo i neprihvatljiv, niti mogu sagledati kako se osjea njihova rtva.

29

Zato su neka djeca podlonija nasilju? - Za postanak rtve muenja i nasilja obino nema nekog osobitog razloga, no ponekad se ta djeca u neemu razlikuju od svojih vrnjaka. To moe biti boja kose, neobino ime/prezime, neka neznatna mana kao zamuckivanje ili nespretnost, to mogu biti djeca za koju se ne oekuje da e se braniti, koja nemaju stalno i de nirano mjesto u grupi. Ranjivost i sklonost postanku rtvom ne mora nuno biti povezano sa smetnjama uenja ili tjelesnim nedostacima.

Zato je nasilje meu djecom tetno? - Neki od odraslih e rei da je nasilje meu djecom samo jedan od naina odrastanja i da je nuno u procesu odrastanja nauiti kako se zalagati za svoje stavove i kako se braniti. No nasilje moe djecu uiniti usamljenima, nesretnima i prestraenima. Djeca mogu po-stati nesigurna i da krivnju za nasilje trae u sebi samima. Njihovo samopouzdanje i samopotovanje moe biti do te mjere oteeno da zapoinju odbijati ii u kolu i druiti se s drugom djecom. Djeca koja su rtve zadirkivanja mogu patiti od psihikog i zikog stresa, ali pokazivati i dugoronije posljedice. Praenja su u Skandinaviji pokazala da su rtve imale veu sklonost depresiji i negativnu sliku o sebi i u ranoj odrasloj dobi. Agresija u kolskoj dobi moe biti kasnije povezana s razvojem problema alkoholizma, okrutnosti i nasilja u obitelji.

1.1.4. OBILJEJA TIPINIH NASILNIKAOsobina koja izdvaja tipinog nasilnika je njegova agresivnost prema vrnjacima. No, nasilnici su esto

agresivni i prema odraslima nastavnicima i roditeljima. Uenici nasilnog ponaanja openito imaju nii prag tolerancije na nasilje nego njihove kolege. Tee suosjeaju sa rtvom. esto imaju razmjerno pozitivno miljenje o sebi. Ako je rije o djeacima, u pravilu su tjelesno jai od ostalih djeaka, osobito od rtava. Dje-ca agresivnog ponaanja imaju tekoa u prepoznavanju socijalnih znakova iz okoline, pa esto misle kako drugi imaju neprijateljske namjere prema njima. ak i kad postoje znakovi koji pokazuju da namjere nisu bile neprijateljske, agresivna ih djeca mnogo tee razumiju i koriste.

Za zdrav razvoj djeteta, vrlo su vana iskustva u porodici. Nedostatak panje i topline, svjedoenje na-silnom ponaanju kod kue te nedovoljan nadzor i briga roditelja plodna su podloga za razvoj nasilnikog ponaanja djece. Svjedoenje agresivnog ponaanja obuhvaa ziku i verbalnu agresiju roditelja prema djetetu ili ziku i verbalnu agresiju meu roditeljima. Koritenjem zikog kanjavanja roditelj alje djetetu poruku kako je u redu ljutnjom, nasiljem i zastraivanjem dobiti ono to elimo. Vjerojatno je da e dijete koristiti sline metode i sa svojim vrnjacima. Takoer, ako je roditelj previe popustljiv kada dijete tvrdo-glavo i bez pravog razloga zahtjeva neto, alje mu poruku kako takvo ponaanje uspijeva kada se neto eli postii.

Individualne osobine: Djeca koja su impulzivna, ivahna, imaju viak energije, nemaju strpljenja, koja esto pronalaze brza rjeenja frustrirajuih situacija, ali i traumatizirana djeca podlona su nasilnikom ponaanju. Okolina ih doivljava zloestima i moe im pripisati zloesto ponaanje te se dijete poinje u skladu s tim i ponaati.

kola: kolsko okruenje je takoer vrlo vano za pojavu nasilnog ponaanja. Nedostatak bliskosti i

prihvaenosti svih uenika te meusobnog potovanja izmeu nastavnika i uenika i obrnuto, dovode do nasilnikog ponaanja u koli. Nereagiranje nastavnika i strunih suradnika na agresivna ponaanja uenika i lo nadzor u odreenim dijelovima kole (igralite, hodnici...) samo olakavaju nasilnim uenicima da budu agresivni i zastrauju druge uenike.

U nasilnitvu meu djeacima iznimno je vana i tjelesna snaga ili slabost. rtve su ispod prosjene tjele-sne snage, dok su nasilnici esto tjelesno jai od njih. Ali, to ne znai da e snani djeaci nuno zlostavljati druge. Ono to doista obiljeava nasilnika jest spoj agresivnog obrasca reakcija i tjelesne snage. Uobiajeno je stajalite meu psiholozima i psihijatrima da su pojedinci agresivnog i grubog obrasca ponaanja ispod povrine zapravo tjeskobni i nesigurni, te ne pate od manjka samopouzdanja.

Potrebno je naglasiti da neki uenici uestvuju u nasilju, no obino ne poduzimaju inicijativu, oni se mogu oznaiti kao pasivni nasilnici, pratioci ili sljedbenici. esto su skloni ljutnji i lako eksplodiraju. Teko se nose s frustrirajuim situacijama. Vrlo esto su i sami nasilnici bili rtve zikog zlostavljanja i nasilnitva u koli (ili u porodici).

30

Postoje tri motiva agresivnog ponaanja:Nasilnici imaju snanu potrebu za moi i vlau.1. Porodini uslovi u kojima su odrastali razvili su odreeno neprijateljstvo prema okolini; takvi osje-2. aji i pobude mogu ih navesti da uivaju nanosei zlo i patnju ostalim pojedincima.Nasilnici esto prisiljavaju svoju rtvu da im nabavljaj novac, cigarete, pivo i ostale vrijedne stvari.3.

Neke od karakteristika koje iskazuju djeca agresivnog ponaanja ukljuuju:tjelesno su snaniji od svojih vrnjaka u razredu; mogu biti iste dobi ili poneto stariji; x ziki su uspjeniji u igrama, sportovima i borbama; ximaju snanu potrebu za prevlau i podinjavanjem ostalih uenika, vole se hvaliti stvarnom ili xzamiljenom nadmoi nad ostalim uenicima;nagle su udi, razdraljivi, impulzivni i teko podnose neuspjeh, oteano se prilagoavaju pravilima xi teko podnose zapreke i odgaanja, nastoje varanjem postii probitak;openito su prkosni, drski i agresivni prema odraslima (ukljuujui nastavnike i roditelje) te mogu xi njih zastraivati;vjeto se izvlae izgovorima iz tekih situacija; xsmatraju ih tvrdokornima i okrutnima, slabo suosjeaju sa zlostavljanim uenicima; xnisu straljivi ili nesigurni te imaju razmjerno povoljan sud o sebi; xu razmjerno ranoj dobi odaju se ostalim vidovima antisocijalnog ponaanja, ukljuujui krau, xvandalizam i opijanje;s obzirom na kolska postignua, u osnovnoj koli mogu biti prosjeni, iznad ili ispod prosjeka, ali xkasnije dobivaju nie ocjene te razvijaju negativno stajalite prema koli.

1.1.5. KOJA SU DJECA RTVE NASILJAPostoje dvije vrste rtvi nasilja: provokativne i pasivne rtve nasilja.

Osobine pasivnih rtava: rtve su ziki slabije, nieg su samopouzdanja i imaju negativnu sliku o sebi samima. esto su povueniji, mirniji i srameljiviji uenici, djeca sa tekoama u razvoju ili nekim hendi-kepom poput mucanja ili smetnji vida. Mogue je da se tee izraavaju u grupi vrnjaka i nemaju mnogo prijatelja, ali imaju veliku elju da se uklope u drutvo. Djeca rtve imaju prisniji odnos sa svojim roditeljima, posebno s majkom. Takvoj je djeci ve u ranoj dobi bila svojstvena odreena opreznost i osjetljivost, te su imali tekoe da bi se potvrdili u grupi vrnjaka.

Osobine provokativne rtve: Oni nastoje uzvratiti ili odgovoriti u sluaju nasrtaja ili uvrede, no obino bez veeg uspjeha. Razdraljivi su, esto rastreseni, nekoncentrisani, nemirni, nespretni, mogu imati neke neugodne navike. Izazivaju i nasilni su prema uenicima koji su slabiji od njih samih. Neki su meu njima hiperaktivni. Provokativne rtve puno bolje prolaze kasnije u ivotu nego pasivne rtve nasilja.

Nasilnici uvijek uspiju pronai nain zastraivanja i zadirkivanja koji e najvie uznemiriti rtvu: zadir-kivanje zbog teine, izgleda, boje kose, porodice, popularnosti, disleksije, religije, zbog poloaja u drutvu, ljubomore na rtvu...

Koja su djeca najee rtve nasilja?

Najee je rtva: Novo dijete u razredu xNadareno dijete xMirno i ljubazno dijete xDijete koje ima dobar odnos s uiteljem xDijete nieg socioekonomskog statusa xDijete iz druge etnike skupine xHendikepirano dijete/ dijete s posebnim potrebama xDijete razvedenih roditelja xDijete rtva obiteljskog nasilja x

31

Kako znati da je dijete rtva nasilnikog ponaanja?

Djeca rtve nasilja esto to skrivaju od odraslih, jer se plae da e ih smatrati kukavicama ili iz straha da e se situacija samo pogorati. Na drugoj strani roditelji, zbog brige kako osigurati preivljavanje svojoj porodici, da li zbog nezaposlenosti ili prezaposlenosti, sve se manje drue sa svojom djecom i esto i ne pri-mjeuju da je njihovo dijete zlostavljano. Postoje znakovi pomou kojih moemo prepoznati ili posumnjati da je moda dijete rtva nasilja. To su:

Boje se ii u i iz kole xMijenjaju uobiajeni put do kole xMole roditelje da ih voze u kolu xOdbijaju ii u kolu xBolesni su ujutro prije kole, imaju glavobolje ili bolove u trbuhu xPogorava se kolski uspjeh xDolaze kui s potrganom odjeom i oteenim kolskim knjigama xDolaze kui izgladnjeli (uzet im je novac) xPostanu povueni, niskog samopouzdanja xPostanu anksiozni, napeti, prestanu jesti xPrijete ili pokuaju samoubojstvo xZaspe plaui, imaju none more xOstaju bez svojih stvari, esto gube deparac xSve ee pitaju za novac ili ponu krasti (da daju nasilniku) xOdbijaju govoriti to nije u redu xImaju neobjanjive modrice, ogrebotine i porezotine xPonu zastraivati drugu djecu xPostanu agresivni ili depresivni xPonu izostajati iz kole xDaju nevjerojatna opravdanja za gore navedena ponaanja xSami su u koli za vrijeme odmora, a prijatelji iz razreda zbog toga nisu zabrinuti xNe biraju ih u grupnim sportovima xTrae blizinu nastavnika xNesigurni su i uznemireni ako trebaju izai pred tablu, pred razred x

Znakovi nasilja meu djecom u kolskim uslovima

Dan Olweus u svojoj knjizi Nasilje meu djecom u koli, navodi da se mogu razlikovati primarni i se-kundarni znaci nasilja meu djecom u kolskim situacijama.

U primarne znakove nasilja nad djecom, koja bi mogla biti ili ve jesu na odreeni nain rtve nasilja, ubraja sljedee znakove:

druga ih djeca zadirkuju (uzastopno) na neugodan nain, grde ih (mogu im nadjenuti i pogrdan xnadimak), rugaju im se, omalovaavaju ih, prijete im, zapovijedaju, iskoritavaju ih i podinjavaju;

smiju se na njihov raun i zbijaju alu s njima na podrugljiv i odbojan nain; x okomljuju se na njih, poteu ih, guraju, gaaju, udaraju rukama i nogama (a oni se nisu u stanju x

primjereno suprotstaviti); uvueni su u svae ili sukobe u kojima su posve bespomoni i iz kojih se nastoje ukloniti (moda x

plaui); uzimaju im, oteuju ili razbacuju knjige, novac ili drugu imovinu; x imaju poderanu odjeu, modrice, ozljede, posjekotine ili ogrebotine, koje se ne mogu prirodno x

objasniti. Zinaida oli, pedagog-psiholog

32

PISMENA PRIPREMA ZA RADIONICU RAZREDNI PROJEKT

RAZRED: III/9KOLA: JU O SIMIN HANMOTIVACIJA:Nasilje meu djecom u kolama obuhvaa irok spektar agresivnih ponaanja koja se dogaaju meu dje-

com, od rjeavanja kon ikta nasilnim putem, neprihvatljivog izraavanja ljutnje ili frustracije do ozbiljnih incidenata pa je stoga sasvim opravdano to da djecu mlaeg uzrasta to ranije ponemo uiti kako nenasil-no rjeavati probleme .

CILJ:

UVODNI DIO:Podsjetiti uenike na osnovne informacije o nasilju meu djecom, Dati priliku uenicima da iznesu svoja miljenja i stavove o nasilju meu djecom. Razvijati kulturu dijaloga Preventivno djelovati na nepoeljne oblike ponaanja Stvarati pozitivnu klimu te njegovati toleranciju

Danas emo najprije nauiti razliku izmeu zlostavljanja i sukoba.Da bismo neto smatrali nasiljem, u smislu zlostavljanja, vana su tri kljuna elementa (ovo treba napisati

na tablu jer e uenicima trebati prilikom izbora kljunih rijei)

Kako bi se osjeao/la kad...Da nasilje traje dulje vrijeme (nekoliko1. mjeseci ili dulje);Da jai napada slabijega (dakle, osoba koja trpi nasilje ne zna se ili ne moe sama obraniti);2. Da osoba koja se nasilno ponaa ini to s namjerom da povrijedi drugu osobu (dakle, namjerno, a 3. ne sluajno).

Razgovarati o tome:Kakve odnose elimo u svom razredu Kakve odnose ne elimo u svom razredu

Da bismo postigli ono to elimo mogli bismo realizirati razredi projekt (svi uestvujemo u ostvarenju cilja, svi moramo dati svoj doprinos i upoznati druge sa svojim radom).

AKTIVNOSTI:Naziv projekta: Razred mira i potovanja

33

Aktivnosti/zaduenja:Formirati dvije grupe. Djeca iz prve grupe daju po jednu kljunu rije za poeljno ponaanje, a djeca

druge grupe po jednu kljunu rije za nepoeljni oblik ponaanja. Rijei zapisati na tabli pored imena djeteta koje je tu rije reklo. Svako dijete potom napie svoju rije (u izabrani oblik) i zalijepi ga na vrata uionice.

Nakon ovoga svako dijete dobije karton praenja, tu je zapisano njegovo ime i rije koju je izabrao. Zadatak za narednih sedam dana je pratiti u odjeljenju sve to se dogaa, a vezano je za izabranu rije,

zapaanja zapisivati na kartonu.

Izvjetavanje:Svako dijete kae ta je zapazilo, razgovaramo o tome kako moemo ispraviti nepoeljne oblike ponaa-

nja, pohvalimo pozitivne primjere.

Zakljuci nakon mjesec dana:U naem razredu je ljepe raditi.- Sve vie se potujemo. - Na odmorima se igramo zajedno.- Nastavit emo projekt do kraja kolske godine i prezentirat emo ga roditeljima na zajednikom - izletu, a voljeli bismo da to bude na Panonskom jezeru.

Bogunovi Azra, nastavnica

34

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI

Ponukana sve veom prisutnou nasilja kod djece ali i kod odraslih razmiljala sam kako da kroz pro-gramske sadraje uvrstim ovaj oblik ponaanja. Da o njemu neopaeno na primjerima razgovaramo izvodi-mo zakljuke i nastojim ukazati na sve negativnosti ovakvog ponaanja.

Primijenila sam to na asu lektire. Koliko sam uspjela, prosudite sami. Nadam se da e posluiti jo neko-me. Znam da uvijek moe vie i bolje, ali pokuajmo bar sitnim koracima ii naprijed.

OPTI METODIKI PODACI: Razred: Peti devetogodinjeg osnovnog obrazovanja Nastavni predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnostVrsta nastavnog sata: ObradaVremensko trajanje: 45 minutaMjesto odravanja sata: Uionica

PRIPREMA NASTAVNOG SATA:Programsko podruje: KnjievnostNastavna tema: LektiraNastavna jedinica: Mark Tven Tom SojerTip nastavnog sata: Obrada dalji rad na tekstu

OPI ZADACI NASTAVNE JEDINICE:Opi zadatak ovog nastavnog sata jeste osposobiti uenike za razumijevanje i komunikaciju s knjievnim

djelom. Uoavanje odnosa meu likovima razvijanje zapaanja i razumijevanje proitanog teksta.a) Opi obrazovni zadaci:

Osposobiti uenike za uspjenu komunikaciju s literarnim djelom Odreivanje knjievno teorijskih pojmova kao to su: likovi, roman, poglavlja Uoiti i doivjeti likove u romanu (naglasak na pojavu nasilnog ponaanja pojedinih likova) Zauzeti lini stav o djelu Uoiti tok radnje

b) Zadaci sposobnosti:Razvijanje sposobnosti doivljavanja knjievnog djela, lektire Razvijanje sposobnosti doivljavanja Razvijanje racionalnog stvaralakog miljenja

35

Razvijanje kritikog miljenja Razvijanje istraivakog itanja Osposobljavanje za problemski pristup djelu

c) Zadaci odgoja: Stvoriti ugodnu i poticajnu atmosferu u razredu Isticati vanost pismene i usmene komunikacije Razvijati kulturu sluanja i potovanja sagovornika Razvijati komunikativnost uenika Razvijati saradnju meu uenicima Razvijati kritinost i samokritinost

NASTAVNE METODE:Na ovom satu koristit u sljedee metode:

Metoda rada na knjievnom umjetnikom tekstu Metoda razgovora Metoda usmenog izlaganja Metoda istraivanja Metoda interpretacije Metoda itanja Metoda pisanja Metoda zapaanja

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:Nastavni listii Knjiga Tom Sojer Samoljepivi papirii 10 x 10 Vei plakatni papir Marker

OBLICI RADA:Individualni oblik rada Grupni oblik rada

STRATEGIJE ZA OSTVARIVANJE ZADATAKA:

Pouavanje Uenje otkrivanjem Istraivanje

STRUKTURA NASTAVNOG SATA:a) PRIPREMA UITELJA

Proitati knjievno djelo Promiljati o zadanim zadacima, usmjerenom itanju. Motivirati uenike za itanje knjievnog djela i usmjeriti ih na sistem voenja biljeki Voditi uenike da usvajaju knjievno - teorijske pojmove Voditi brigu o knjievnoj i jezinoj kulturi uenika

b) PRIPREMA UENIKAUenici su na prethodnom asu dobili zadatak da itajui roman izdvoje dijelove teksta u kojem se upo-

trebljava bilo koji oblik nasilja.Vano je da uenik aktivno ita tj. da je njegovo itanje popraeno razmiljanjem i biljeenjem. Aktivno

itanje je ono s olovkom u ruci.

UVODNI DIO:Dobar dan. Danas emo nastaviti s daljom analizom lektire Tom Sojer.

36

Proli sat neki uenici nisu bili zavrili itanje knjige, nadam se da ste je za danas svi proitali.Podsjetit emo se ta smo to proli sat nauili.

Ko je napisao knjigu Tom Sojer? Napisao ju je Mark Tven. iji je on pisac? On je ameriki pisac. Kada je roen je li to bilo davno? Roen je 1835. Prije stotinu sedamdeset tri godine, dosta davno. Kojoj vrsti knjievnog djela pripada? Pripada romanima za djecu. ta je roman? Roman je opseno knjievno djelo u kojem je itava knjiga jedna pria. Moe biti podijeljena u poglavlja. Da li je ovaj roman podijeljen u poglavlja. Jest. Ko je glavni junak ovog romana. To je djeak Tom Sojer.

Prethodni as odredili smo kompoziciju romana i analizirali likove.Ovaj roman je poznat irom svijeta, preveden je na mnoge jezike, a po njemu je snimljen i lm za djecu.

Neki su ga gledali i nadam se uivali u njemu.Saznali smo da su pustolovine burni i uzbudljivi doivljaji. Ovaj roman je prepun takvih dogaaja mno-

gima od nas uzbudljivih, opasnih i straljivih.itajui primijetili smo da se pojavljuje i nasilno ponaanje meu likovima.Na prethodnim asovima odjeljenjske zajednice govorili smo o nasilnom ponaanju uenika i zakljuili

da nasilje moe biti verbalno, tjelesno, psihiko...Va zadatak bio je da kod svojih kua pronaete takve dijelove.

GLAVNI DIO ASA:Podijelit emo se u etiri grupe. Dobit ete nastavne listie sa uputama za rad, a ja u nadgledati i pruati

vam dodatnu pomo. Uenici se organizuju u grupe koje su ve ustaljene. Dijelim im nastavne listie po odabiru broja od 1 do 4, vei ist papir A3 i male samoljepljive listie.

Uzimaju svoje knjige, olovku i pristupaju radu.Dok uenici rade obilazim ih i pomaem, ako imaju potekoe potiem uenike na saradnju i meusob-

no nadopunjavanje.Uenici rade 15 minuta.Izvjetaj grupa:Uenici su gotovi s radom i pristupaju izvjetavanju.Grupaa)

Imala je zadatak pronai dijelove nasilnog ponaanja meu djecom napisati dijelove iz knjige na papirie i polijepiti ih na vei papir.

Evo nekih primjera:Sluaj ti ako bude drzak, uzet u kamen i udarit te usred glaveGurali su se iz petnih ila, puni strane mrnjeTi si kukavelj dripac jedanU tren oka djeaci su se valjali u praini vukli za kose, cijepali odijelo, bubetali se i grebaliIzvjestitelj iz grupe lijepi plakat na tablu i podnosi izvjetaj.

Grupab) Trebala je istraiti nasilno ponaanje nad djecom E, pa dobro svega mi kad mi dopadne aka ja u te - sagela se i uzela metlu.Za tren oka naao se na podu mona aka upravo se bila digla da jo jednom mazne Toma. Stoj zato

me udara Sid je to uradio.Mlade uiteljice paradirale su naginjui se slatko nad uenicima koje su maloprije iamarale.Uiteljeva ruka radila je sve dok se nije umorila i dok se zaliha prutova nije smanjilaBez ijednog jauka primio je najokrutnije batine koje je uitelj Dobins ikom...

37

Grupac) Izdvojila je nasilje meu odraslima. Borili su se iz sve snage gazei travu i nogama rijui roba zemljuIndijanac Do skoi na noge sa oima koje su sijevale od bijesaDoktor se izvi zgrabi krst s Vilijamsovog groba i raspali PoteraMelez uhvati priliku i mladom doktoru zarije do drke no u grudi

Grupad) Napisati osjeanja koja izaziva kod onog ko trpi nasilje - bol - strah - jezu - nemo - mrnju - bespomonost

Izvjetaj i diskutovanje 20 minuta.

Dok uenici izvjetavaju svoj zadatak poslije svakog izvjetaja prodiskutujemo takav oblik ponaanja.Ko ga izvodi? Zato vri nasilje? Da li ga danas ima? Ko ga najee provodi? Ima li danas nasilja u ko-

lama od strane uitelja? ta nasilje izaziva u nama? Kakva osjeanja ono budi? Kako izbjei nasilje? Da li je neko od njih bio rtva nasilja i od strane koga? Gdje se oni najee susreu s nasilnim ponaanjem?

Ueniki odgovori su dosta zreli razumni i iznenadit ete se koliko znaju o ovome.Razgovarajui o ovoj temi zakljuke sam markerom zapisivala na hameru.

Nasilje meu djecom: tua, uvreda, omalovaavanje Nasilje nad djecom: tjelesno, roditelji, staratelji verbalno zastraivanje Nasilje meu odraslima: tue, maltretiranja, vrijeanja, nanoenje tjelesnih ozljeda

Kako izbjei nasilje?Vie komunicirati Razgovarati o problemu Rei ono to osjeamo Zajedniki nai rjeenja

ZAVRNI DIO ASA:Sinteza:

Kako izbjei nasilje? Da li nasilje rjeava probleme? ta izaziva nasilje? Kako ga rijeiti?

Danas smo pokuali prepoznati nasilje i nauiti neto o njemu Va zadatak za domau zadau je napisati sastav o temi: Kako se osjeam kad je neko nasilan prema meni?

Adisa eki, uiteljica

38

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS BOSANSKI, SRPSKI I HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST

KOLA: JU Osnovna kola Simin Han PREDMET: Bosanski, srpski i hrvatski jezik i knjievnostRAZRED - ODJELJENJE: VNASTAVNA OBLAST: KnjievnostNASTAVNA CJELINA: Umjetnika pripovijetkaNASTAVNA JEDINICA: Alija Isakovi, Niko i Nita; interpretacija pripovijetke - 2 kolska asaTIP ASA: Obrada (usvajanje novih znanja)

ZADACI:Obrazovni: Interpretacija osnovnih znaenjskih nivoa u pripovijetci Niko i Nita, Alije Isakovia sa a) akcentom na opis glavnog lika, simbolici njegove sudbine, te knjievnog postupka kojeg je Isakovi primijenio prilikom stvaranja pripovijetke.Odgojni: Moralno odgajanje za ivot u zajednici; uoavanje pozitivnih i negativnih osobina linosti; b) spoznaja o sudbini djece koja ive u drugaijim uslovima, izvan porodice; uoavanje potrebe za opstankom i borbe za svoja prava; prepoznavanje i osuda nasilja u kolskom uzrastu.Funkcionalni: Razvijanje intelektualnih funkcija kakve su uoavanje, doivljavanje, razmiljanje; poticanje c) na raspravu o knjievnom djelu; bogaenje vokabulara i stilskog instrumentarija; osposobljavanje uenika da mogu i samostalno pristupiti analizi knjievnog djela; aktivno sluanje.

OBLICI RADA: Frontalni, individualni, grupniNastavne metode: Metoda razgovora; metoda rada na tekstu; obrazlaganje, objanjavanje, shvaanje,

razumijevanje; usmjerena aktivnost itanja-miljenja; metoda pisanja knjievnih pisma; NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Tabla, kreda, itanka za V razred osnovne kole, projektor,

lm, tabele za popunjavanje, nastavni listii, likovne ilustracije i slogani u vidu nastavnog plakata.

STRUKTURA NASTAVNOG ASA

Prvi asEvokacija 7 minuta (gledanje lma i razgovor o istom)o Razumijevanje znaenja 30 minuta (predvianje toka radnje)o Re eksija 8 minuta (likovne ilustracije na temu Stop nasilju)o

Evokacija Uenici gledaju odabrani odlomak uenikog verbalnog i zikog obraunavanja u lokalnoj koli s ciljem

pobuivanja radoznalosti za ono to emo raditi na asu. Nakon izvrene psiholoke pripreme i motivacije sa uenicima zapoinjem kratak razgovor o lmu, sa akcentom na odgojnu komponentu priloga koji su ue-nici gledali. Uenici navode neka vlastita slina iskustva, te zakljuuju da nasilje ne vodi dobrom i da uvijek biva kanjeno, ali da svima treba pruiti i drugu priliku da koriguje svoje ponaanje.

Razumijevanje znaenjaIstiem cilj asa i naslov zapisujem na tabli. Uenici su upoznati sa metodom usmjerene aktivnosti ita-

nja-miljenja, tj. nastavnik je unaprijed podijelio pripovijetku na 5 dijelova, a uenici e zapisivati-dopunja-vati u tabelama ono ta pretpostavljaju da e se dogoditi. Uenici ne otvaraju itanke i ispred sebe imaju samo pripremljene tabele za popunjavanje. itanjem navesti uenike na aktivno sluanje, tj. osposobiti ih da nakon svakog odlomka izriu svoj sud. Popunjavanje tabele zapoinju od itanja samog naslova, npr.: Na ta asocira ovakav naslov Niko i nita? Poslije svakog proitanog odlomka uenici imaju odreeno vrijeme (5 minuta) nakon kojeg nastavljam sa daljim itanjem.

39

Dogaaj Kako sam mislio/la da e se zavriti Kako se zavrio

1 Niko-i Nita

2

3

4

5

Re eksijaUenici prezentiraju radove, a najveu panju treba posvetiti odgojnoj komponenti proitane pripovijet-

ke. Takoer, uenici imaju zadatak da osmisle znak (kao to je saobraajni, npr.) o temi Stop nasilju!, koji e posluiti kao kartice za grupisanje uenika na sljedeem asu, te da razmisle o odgovarajuim sloganima na temu.

Priloene sliice su da poslue kao vizualna stimulacija uenikom nastojanju da kreiraju vlastitu vizual-nu poruku.

STRUKTURA NASTAVNOG ASADrugi as

Evokacija 5 minuta (biografski i bibliografski podaci)o Razumijevanje znaenja 30 minuta (nastavni listii-grupni rad)o Re eksija 10 minuta ( knjievna pisma)o

EvokacijaRekapitulacija prethodnog asa. Pripovijetku neemo ponovo itati jer je to detaljno uraeno na prvom

asu obrade. Prisjetiti se biografskih podataka (Alija Isakovi, roen 1932. godine u selu Bitunja kod Stoca. Zavrio je Filozofski fakultet u Sarajevu, gdje je i umro 1997. godine. Pisao je pripovijetke, romane, putopise i drame. Sastavio je prvu antologiju bonjake knjievnosti Biserje i izbor bosanskohercegovakog puto-pisa Hodoljublja, a kao vrstan poznavalac bosanskog jezika pisao je i strune radove iz ove oblasti. Izme-u ostalog, pisao je zbirke pria Semafor i Taj ovjek, roman Pobuna materije, putopise Jednom, drame To, Generalij...)

Uenike podsjetiti da je Niko i Nita pripovijetka iz zbirke Lijeve prie koju otac, tj. pisac, pria svojim sinovima Adiju i Fariju.

40

Razumijevanje znaenjaUenici su podijeljeni u grupe na osnovu odabranih kartica (puzle)

I GRUPA Tematska analizaKoji su motivi zastupljeni u pripovijetki?1. Tema/ teme pripovijetke!2.

II GRUPA Uoavanje i utvrivanje glavne ideje, glavnog osjeanjaKoju poruku/poruke alje pripovijetka?1. Kakav su dojam na tebe ostavili dogaaji u djelu?2. Analizom tabela sa prethodnog asa uenici navode da li se i ta promijenilo u njihovom pogledu 3. na svijet

III GRUPA Analiza likova (etika-moral, nazori, stav prema sebi i drugima; psiholoka-intelektualni i emo-cionalni ivot; socioloka-porijeklo, pripadnost, drutveni poloaj...)

Niko i Nita /Neko i Neto1. Krakonoa2. Ostala djeca3. Kakve su slinosti i razlike izmeu djeaka ove prie i vrnjaka koje svakodnevno susreemo?4.

IV GRUPA Sadraj pripovijetkeKakva je fabula djela?1. Mjesto i vrijeme radnje!2. Kada i kojim dogaajem poinje sukob?3. Imenuj dijelove pripovijetke rijeju, izrazom, reenicom!4. Razmotri vrhunac i preokret i njihovu svrhu 5.

V GRUPA Jeziko-stilska analizaUoi najea izraajna sredstva (epitete, poreenje, onomatopeje i sl.)1. Kojim oblicima kazivanja se sluio pisac?2. Kakav je dijalog u pripovijetki?3. Analiza pievog jezika!4.

Re eksijaNakon analize grupnog rada uenika i razmjene miljenja uenici imaju zadatak da se pismom obrate

vrnjacima koji se nalaze u Domovima bez roditeljskog staranja. Poenta pisanja pisma jeste da uenici pod neposrednim utjecajem pripovijetke Niko i Nita uoe ta sve oni imaju u odnosu na drugu djecu, te da svoju situaciju, tj. uslove u kojima ive, ponu vie cijeniti, ali i da prepoznaju negativnost nasilja u djejoj dobi i da potiu prijateljstvo, ljubav, razgovor...

Uenici su tokom asa imali priliku pogledati nastavni plakat o temi Stop nasilju na kojem se nalaze fotogra je nasilnog ponaanja djece kolskog uzrasta, odgovarajui slogani, ali i osnovci koji mogu posluiti za primjer kako treba da se ponaaju nenasilno.

Primjer jednog pisma: Dragi moj prijatelju, itajui pripovijetku Niko i Nita doao sam do mnogih zakljuaka i odluio to podijeliti s tobom... (pisma u prilogu pripreme).

Pisma nakon asa zalijepiti na pano u uionici. Na tabli zapisati najbitnije dijelove sa asa.Samostalni rad uenika: Napisati sastav o temi Nasilje (ni)je rjeenje sukoba.

Lejla Idrizovi, nastavnica

41

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS BOSANSKI, SRPSKI I HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST

NASTAVNI PREDMET: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnostK. GODINA: 2008/09.PREDMETNO PODRUJE: KnjievnostNASTAVNA JEDINICA: Interpretacija knjievnog teksta, Gnjavi me tea- Ljubivoj RumoviRAZRED: etvrtiTIP ASA: Obrada novog gradivaOBLICI RADA: Frontalni, individualni, rad u grupamaNASTAVNE METODE: Dijaloka, monoloka, rad na tekstuNASTAVNA SREDSTVA: Udbenik, ilustracije, nastavni listii, plakat, grafofolijaNASTAVNA POMAGALA: Tabla, kreda, grafoskopOBRAZOVNI ZADACI: Osposobljavanje uenika za razumijevanje i doivljavanje lirskogknjievnog teksta, zapaanja odreenih pojedinosti: strofa, stih, lirska slika; aljiva pjesma odlike;FUNKCIONALNI ZADACI: Razvijanje sposobnosti uoavanja poruka, pouka, emocija, panje,pamenja, stvaralakog miljenja;ODGOJNI CILJ: Uoavanje elemenata lirske pjesme i primjena u praksi, zauzimanje pozitivnih stavova prema nasilju, razvijanje sposobnosti lijepog ponaanja i izraavanja.

STRUKTURA NASTAVNOG ASAUVODNI DIO ASA: (5-10)

Razgovor kao psiholoka priprema za as:ega nas je danas strah? ega se jo plaite? ta je to to mi osjeamo u sebi kada se plaimo neega? (Osjeamo strah) ta za vas predstavlja strah? Ko danas sije strah na ulicama naih gradova? Kako se zatiti od nasilnika? Na koji nain vi ispoljavate svoj strah? (pla, strepnja, drhtanje, znojenje) Ko vam najee pomae da savladate strah? (roditelji, nastavnik, odrasli...) Pogledat emo zajedno jedan ske u kojem imamo detalje vezane za na malopreanji razgovor nakon kojeg emo popriati o vienom.

Nakon pogledanog skea uenicima saopavam nekoliko podataka o pojavi koja je sve prisutnija u naim sredinama- nasilju.

GLAVNI DIO ASA: (25-30)Najavljujem cilj asa i naziv pjesme zapisujem na tablu.Istiem da emo danas saznati neto o jednom pojmu koji mi svakodnevno upotrebljavamo i osjeamo

ga na sebi. Rije je o gnjavai. itam pjesmu u cijelosti. Potom slijedi emocionalna pauza (uenici sreuju utiske o pjesmi). Traim od uenika da jo jednom proitamo pjesmu. Slijedi utvrivanje stepena shvaeno-sti teksta.

Pitanja za analizu:Zato ste se nasmijali u jednom trenutku dok sam itala pjesmu?1.

Nasmijali smo se jer sve to postoji izgleda gnjavi malu djevojicu.Kakvo osjeanje je u vama izazvala ova pjesma?2.

Pjesma je u nama izazvala veselo osjeanje.ta se podrazumijeva pod rijeju gnjavaa?3.

Gnjavaa je neiji postupak prema nama koji nam ba i nije drag.

42

Kakva moe biti ta gnjavaa?4. Gnjavaa moe biti ugodna, ali i neugodna.

Ko sve gnjavi ovog junaka u pjesmi?5. Gnjavatori u ovoj pjesmi su: tea, tetka, ealj, etka, brica, brat od strica, maka, kia, ujak, ujna,

mama, tata, medvjed, pela i djed. Zato djevojicu upravo gnjave oni koje je pjesnik naveo?6.

Djevojicu gnjave svi oni koji je mnogo vole. ta time ele postii?7.

Oni time ele da joj pokau koliko je vole.O kakvoj gnjavai je rije?8.

Rije je o ugodnoj, ali ipak ona za djevojicu nije potpuno ugodna gnjavaa.Ukoliko je neka gnjavaa vrlo neprijatna i zlonamjerna s ciljem da nanese bol, onda takvu gnjavau 9. nazivamo Ko je najvei gnjavator u ovoj pjesmi?10.

Najvei gnjavator je djed.Zato tako mislite?11.

Djed najvie voli svoju unuku.Pogledajmo sad stihove pjesme: Kakvi su stihovi u ovoj pjesmi?12.

Stihovi u ovoj pjesmi su etverci i peterci.Podijelimo stihove na slogove.13. Pronaimo rimovane stihove.14. Vama je poznato da svaka pjesma u itaocima izaziva neki ugoaj. ime se to postie?15.

Ugoaj u nekoj pjesmi se postie lirskim ili pjesnikim slikama.ta, dakle, mogu doaravati lirske slike?16.

Lirske slike mogu doaravati radost, tugu, prijatnost, neprijatnost, vedrinu, osmijeh, pla i drugo.Ova pjesma ima mnogo aljivih detalja. Ovakve pjesme kojima pjesnik iznosi neki aljiv ili duhovit 17. sadraj naziva se aljiva lirska pjesma.

Uenicima razmjetenim po grupama dijelim nastavne listie na kojima su pitanja vezana za dananju pjesmu. Nakon uraenih odgovora, pozivam voe grupa da nas izvijeste o svojim odgovorima.

ZAVRNI DIO ASA: (5-10) Ocjenjujem najaktivnije uenike

Zapisi na tabli

GNJAVI ME TEA datum: Ljubivoje RumoviOva pjesma je aljiva lirska pjesma.Ima osam strofa i trideset dva s ha.Svaki s h ima pet slogova i veina s hova se rimuje.Kada se u pjesmi veina s hova rimuje kaemo da je to vezani s h.Ritam pjesme je ivahan i ujednaen.Ponavljanjem i naglaavanjem pojedinih rijei pos e se aljivi efekat.U pjesmi je puno toga to smeta djevojici, osjea se neugodno i eli da je svi ostave na miru.Ne treba zamjeri odraslima ni na emu, jer oni uvijek ele sve najbolje za svoje najmilije.Lirske slike u pjesmi doaravaju: vedrinu, radost, toplinu, otvorenost i prijatan ugoaj.Domaa zadaa: U sveske uradi zadatak Pravopisna vjeba

Domaa zadaa: Pravopisna vjebaZadatak: Napii je i ije u sljedeim rijeima:

ov - k; zv - zda; cv - a; d - ca; - ml - ka; b - la; sn - g; m - sto; p - sma;- od - la; ko - n; sv - tlost; c - li; v - ra;- osm - h; zam - niti; pog - iti; do - ti-

43

Gnjavi me teaLjubivoje Rumovi

1. ta znai gnjavator?____________________________________________________________________________