36

Click here to load reader

PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

Embed Size (px)

DESCRIPTION

PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA. Vanja Karakaš. 1. UVOD. nova mreža mobilne telefonije VIP-Net u Hrvatskoj obuhvatila je izvedbu oko 300 stupnih mjesta sa visinama stupova od 24 do 60 metara - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

Vanja KarakašVanja Karakaš

Page 2: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

• nova mreža mobilne telefonije VIP-Net u Hrvatskoj nova mreža mobilne telefonije VIP-Net u Hrvatskoj obuhvatila je izvedbu oko 300 stupnih mjesta sa visinama obuhvatila je izvedbu oko 300 stupnih mjesta sa visinama stupova od 24 do 60 metarastupova od 24 do 60 metara

• projekt temeljenja svakog pojedinog stupa radi se na temelju projekt temeljenja svakog pojedinog stupa radi se na temelju geotehničkih istražnih radova, rezultata probnog opterećenja geotehničkih istražnih radova, rezultata probnog opterećenja temelja, te tipskih projekatatemelja, te tipskih projekata

• obzirom na bitno različite geotehničke uvjete na koje se obzirom na bitno različite geotehničke uvjete na koje se nailazi u sjevernom, odnosno južnom dijelu Hrvatske, a nailazi u sjevernom, odnosno južnom dijelu Hrvatske, a vezano za različitost u geološkoj i litološkoj građi, predviđena vezano za različitost u geološkoj i litološkoj građi, predviđena su generalno dva programa istraživanjasu generalno dva programa istraživanja

Page 3: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

• mora se obratiti pozornost i na to da se Republika Hrvatska mora se obratiti pozornost i na to da se Republika Hrvatska dijeli na dvije vjetrovne regije, kontinentalnu i obalnudijeli na dvije vjetrovne regije, kontinentalnu i obalnu

• s ciljem da bi građevina bila upotrebljiva i prije svega sigurna, s ciljem da bi građevina bila upotrebljiva i prije svega sigurna, dolazi se do krajnje točke prije same gradnje, a to je proračun dolazi se do krajnje točke prije same gradnje, a to je proračun nosivosti i optimizacija temeljanosivosti i optimizacija temelja

Page 4: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

• na području Republike Hrvatske mogu se izdvojiti generalno na području Republike Hrvatske mogu se izdvojiti generalno dvije geotektonske cjeline, Panonski prostor na sjeveru zemlje, dvije geotektonske cjeline, Panonski prostor na sjeveru zemlje, te pojas Dinarida na njenom jugute pojas Dinarida na njenom jugu

• panonski prostor karakteriziraju ravničarska područja unutar panonski prostor karakteriziraju ravničarska područja unutar kojih se javljaju osamljene, izolirane gorekojih se javljaju osamljene, izolirane gore

• izgrađen od nevezanih i mekih stijenaizgrađen od nevezanih i mekih stijena

• obzirom na litologiju, to su uglavnom klastične naslage uz obzirom na litologiju, to su uglavnom klastične naslage uz nešto karbonata; konglomerati, pješčenjaci, pijesci, šljunci, nešto karbonata; konglomerati, pješčenjaci, pijesci, šljunci, lapori, gline, vapnencilapori, gline, vapnenci

Page 5: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

• područje Dinarida obuhvaća planinski prostor, te jadranski područje Dinarida obuhvaća planinski prostor, te jadranski priobalni prostor s otocima, na jugu zemljepriobalni prostor s otocima, na jugu zemlje

• u njemu se mjestimično nailazi na strukture izgrađene od u njemu se mjestimično nailazi na strukture izgrađene od klastita, dok je uglavnom riječ o kompleksu izgrađenom od klastita, dok je uglavnom riječ o kompleksu izgrađenom od karbonata - vapnenci i dolomiti, nešto manje klastita i karbonata - vapnenci i dolomiti, nešto manje klastita i vulkanitavulkanita

• miocenski i pliocenski sedimenti (lapori, pješčenjaci, miocenski i pliocenski sedimenti (lapori, pješčenjaci, vapnenci, pijesci i šljunci)vapnenci, pijesci i šljunci)

• na karbonatnim stijenama (vapnenci i dolomiti), često je na karbonatnim stijenama (vapnenci i dolomiti), često je razvijen pokrivač izgrađen od terra rosse ili naslaga razvijen pokrivač izgrađen od terra rosse ili naslaga deluvijalnog podrijetladeluvijalnog podrijetla

• morfološke pojave koje se javljaju skupnim imenom nazivamo morfološke pojave koje se javljaju skupnim imenom nazivamo krš, a nastale su uz pomoć rada vode te posredstvom krš, a nastale su uz pomoć rada vode te posredstvom tektonike - škrape, vrtače, ponori, jame, uvale, polja i spiljetektonike - škrape, vrtače, ponori, jame, uvale, polja i spilje

Page 6: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

Geološka karta republike HrvatskeGeološka karta republike Hrvatske

Page 7: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

• razdvojeni temelji čeličnih rešetkastih antenskih stupova razdvojeni temelji čeličnih rešetkastih antenskih stupova izloženi su djelovanju kako tlačnih tako i vlačnih silaizloženi su djelovanju kako tlačnih tako i vlačnih sila

• ove sile javljaju se uglavnom kao rezultat djelovanja ove sile javljaju se uglavnom kao rezultat djelovanja horizontalnih opterećenja na stup, a uzrokovane su udarima horizontalnih opterećenja na stup, a uzrokovane su udarima vjetravjetra

• antenski su stupovi vrlo visoke građevine i kao takvi su antenski su stupovi vrlo visoke građevine i kao takvi su izloženiji naletima vjetraizloženiji naletima vjetra

• ovaj slučaj opterećenja kritičniji je od djelovanja tlačnih ovaj slučaj opterećenja kritičniji je od djelovanja tlačnih pritisaka na temelj, pa se stoga dimenzioniranje temelja pritisaka na temelj, pa se stoga dimenzioniranje temelja stupova vrši prema vlačnoj silistupova vrši prema vlačnoj sili

Page 8: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

• Republika Hrvatska je podijeljena na kontinentalnu i obalnu Republika Hrvatska je podijeljena na kontinentalnu i obalnu vjetrovnu regiju - u kontinentalnoj regiji brzina vjetra koja se vjetrovnu regiju - u kontinentalnoj regiji brzina vjetra koja se unosi u proračun iznosi 150 km/h, dok je brzina u obalnoj unosi u proračun iznosi 150 km/h, dok je brzina u obalnoj regiji 200 km/hregiji 200 km/h

• za proračun nosivosti temelja na čupanje, tj. vlačnu silu, za proračun nosivosti temelja na čupanje, tj. vlačnu silu, potrebno je odrediti nedrenirane parametre posmične čvrstoćepotrebno je odrediti nedrenirane parametre posmične čvrstoće

• ti fizikalnomehanički parametri sredine, u kojoj se vrši ti fizikalnomehanički parametri sredine, u kojoj se vrši temeljenje, mjerodavni su za uvjete koji se javljaju u tlu, a temeljenje, mjerodavni su za uvjete koji se javljaju u tlu, a vezano za najnepovoljniji slučaj kada je antenski stup izložen vezano za najnepovoljniji slučaj kada je antenski stup izložen naglim i kratkotrajnim udarima vjetranaglim i kratkotrajnim udarima vjetra

Page 9: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

Težina betonskog temelja:Težina betonskog temelja:

Težina nasipa iznad temeljne stope:Težina nasipa iznad temeljne stope:

Page 10: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

Dimenzije temeljaDimenzije temelja

Page 11: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

Trenje nasipa i prirodnog tla:Trenje nasipa i prirodnog tla:

Posmična sila pri aktivnom tlaku:Posmična sila pri aktivnom tlaku:

Page 12: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

Posmična sila pri pasivnom otporu:Posmična sila pri pasivnom otporu:

Trenje betonske stope temelja i prirodnog tla:Trenje betonske stope temelja i prirodnog tla:

Page 13: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

Faktor sigurnosti protiv okomitog pomaka vlačnog temelja:Faktor sigurnosti protiv okomitog pomaka vlačnog temelja:

Faktor sigurnosti protiv izvlačenja vlačnog temelja:Faktor sigurnosti protiv izvlačenja vlačnog temelja:

Page 14: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

• UPL (engl. UPLIFT, hrv. IZDIZANJE) je kranje granično UPL (engl. UPLIFT, hrv. IZDIZANJE) je kranje granično stanje definirano kao:stanje definirano kao:

Gubitak ravnoteže konstrukcije ili tla zbog izdizanja pod Gubitak ravnoteže konstrukcije ili tla zbog izdizanja pod utjecajem tlaka vode (uzgona) ili drugih vertikalnih utjecajem tlaka vode (uzgona) ili drugih vertikalnih djelovanjadjelovanja

• do dizanja razine vode dolazi kad je nivo vode u okolnom do dizanja razine vode dolazi kad je nivo vode u okolnom području građevine viši od nivoa vode ispod građevine pa području građevine viši od nivoa vode ispod građevine pa dolazi do izjednačavanja nivoa vode usljed djelovanja dolazi do izjednačavanja nivoa vode usljed djelovanja gravitacijegravitacije

Page 15: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

Pojave kod UPL graničnog stanjaPojave kod UPL graničnog stanja

Page 16: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

• općeniti oblik dokaza protiv dosizanja graničnog stanja općeniti oblik dokaza protiv dosizanja graničnog stanja IZDIZANJA: IZDIZANJA:

• zbog toga što izdizanje uključuje pretežno vertikalna zbog toga što izdizanje uključuje pretežno vertikalna djelovanja, provjera stabilnosti protiv izdizanja se izražava u djelovanja, provjera stabilnosti protiv izdizanja se izražava u Eurokodu 7 pomoću nejednakosti:Eurokodu 7 pomoću nejednakosti:

učinak projektno destabilizirajućih djelovanja

projektni otpor koji pomaže pri stabiliziranju strukture

učinak projektno stabilizirajućih djelovanja

projektno vertikalno destabilizirajuće djelovanje

projektno trajno destabilizirajuće djelovanje

projektno promjenjivo destabilizirajuće djelovanje

projektno trajno stabilizirajuće djelovanje

Page 17: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

Autocesta podložna izdizanjuAutocesta podložna izdizanju

Page 18: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata sigurnostiVrijednosti parcijalnih koeficijenata sigurnosti

Page 19: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA
Page 20: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA
Page 21: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA
Page 22: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA
Page 23: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA
Page 24: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA
Page 25: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

6.1. Müllerov postupak6.1. Müllerov postupak

Page 26: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA
Page 27: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA
Page 28: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

Faktor sigurnosti protiv okomitog pomaka temelja:Faktor sigurnosti protiv okomitog pomaka temelja:

Faktor sigurnosti protiv izvlačenja temelja:Faktor sigurnosti protiv izvlačenja temelja:

Page 29: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

6.2. Dokaz nosivosti prema Eurokod-u 76.2. Dokaz nosivosti prema Eurokod-u 7

Projektno destabilizirajuće djelovanje:Projektno destabilizirajuće djelovanje:

Page 30: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

Projektno stabilizirajuće djelovanje:Projektno stabilizirajuće djelovanje:

Projektni otpor:Projektni otpor:

Page 31: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

Dokaz protiv izvlačenja:Dokaz protiv izvlačenja:

Page 32: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

Stupanj iskorištenja:Stupanj iskorištenja:

Vertikalni pomak/nefaktorizirano:Vertikalni pomak/nefaktorizirano:

Page 33: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA
Page 34: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

Stupanj iskorištenja:Stupanj iskorištenja:

Page 35: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

O kvaliteti geotehničkih istražnih radova uvelike ovisi kvaliteta O kvaliteti geotehničkih istražnih radova uvelike ovisi kvaliteta projektiranja i izgradnje objekata, te njihova opstojnost kroz projektiranja i izgradnje objekata, te njihova opstojnost kroz vrijeme. Izgradnja antenskih stupova nove mobilne telefonije na vrijeme. Izgradnja antenskih stupova nove mobilne telefonije na području Republike Hrvatske velik je i složen projekt. On području Republike Hrvatske velik je i složen projekt. On podrazumjeva izgradnju više od stotinu antenskih stupova na podrazumjeva izgradnju više od stotinu antenskih stupova na području čitave zemlje. Svaki stup predstavlja jedan objekat području čitave zemlje. Svaki stup predstavlja jedan objekat impozantne visine čiju opstojnost je potrebno osigurati pravilnim impozantne visine čiju opstojnost je potrebno osigurati pravilnim temeljenjem. Za dobivanje proračunskih parametra za potrebe temeljenjem. Za dobivanje proračunskih parametra za potrebe dimenzioniranja temelja potrebno je stoga provesti opsežna dimenzioniranja temelja potrebno je stoga provesti opsežna geotehnička istraživanja. geotehnička istraživanja.

Page 36: PROCJENA NOSIVOSTI VLAČNIH TEMELJA

Vidljive su i neke bitne razlike između prikazanih starih i novih Vidljive su i neke bitne razlike između prikazanih starih i novih metoda. U novoj metodi prema Eurokod-u 7 provodi se metoda. U novoj metodi prema Eurokod-u 7 provodi se faktoriranje svih elemenata u proračunu i to vanjskog povoljnog i faktoriranje svih elemenata u proračunu i to vanjskog povoljnog i nepovoljnog djelovanja, parametara tla i otpora i to u kombinaciji nepovoljnog djelovanja, parametara tla i otpora i to u kombinaciji propisanih vrijednosti. Na taj način više ne postoji globalni faktor propisanih vrijednosti. Na taj način više ne postoji globalni faktor sigurnosti, pa se kao mjera optimalnog projektiranja uvodi pojam sigurnosti, pa se kao mjera optimalnog projektiranja uvodi pojam stupnja iskorištenja. stupnja iskorištenja.

Provjerom stupnja iskorištenja možemo vidjeti da li je naša Provjerom stupnja iskorištenja možemo vidjeti da li je naša konstrukcija optimalno dimenzionirana. Cilj nam je približiti se konstrukcija optimalno dimenzionirana. Cilj nam je približiti se jedinici, što je vrijednost koju ne smijemo prijeći. Optimumom se jedinici, što je vrijednost koju ne smijemo prijeći. Optimumom se smatra ako smo unutar 5% od maksimuma. Ako smo daleko od smatra ako smo unutar 5% od maksimuma. Ako smo daleko od maksimuma, onda smanjujemo dimenzije temelja da bi se maksimuma, onda smanjujemo dimenzije temelja da bi se približili optimumu.približili optimumu.