PROCJENA POTREBA NA POLJU PODRŠKE SVJEDOKA / ŽRTAVA …
43
PROCJENA POTREBA NA POLJU PODRŠKE SVJEDOKA / ŽRTAVA U BiH “Procjena stanja i potreba kantonalnih / okružnih tužilaštava i sudova na polju podrške i zaštite svjedoka / žrtava u predmetima ratnih zločina u BiH” Razvojni program Ujedinjenih nacija UNDP
PROCJENA POTREBA NA POLJU PODRŠKE SVJEDOKA / ŽRTAVA …
PROCJENA POTREBA NA POLJU PODRŠKE SVJEDOKA / RTAVA U BiH
“Procjena stanja i potreba kantonalnih / okrunih tuilaštava i
sudova na polju podrške i zaštite svjedoka / rtava u predmetima
ratnih zloina u BiH”
Razvojni program Ujedinjenih nacija UNDP
Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP
BiH)
Recenzenti
Elma Prci Bili voditeljica SPWCC projekta
Amra Jašarevi zamjenica direktora Sekretarijata VSTV-a
Tim autora
Lucia Dighiero magistrica klinike psihologije
Lejla Hadimeši magistrica prava i ljudskih parava
Alma Taso - Deljkovi magistrica klinike psihologije
Tira 500
Izvještaj ”Procjena stanja i potreba kantonalnih / okrunih
tuilaštava i sudova na polju podrške i zaštite svjedoka / rtava u
predmetima ratnih zloina u BiH” realiziran je u okviru projekta:
Izgradnja kapaciteta kantonalnih i okrunih tuilaštava i sudova u
BiH za procesuiranje ratnih zloina, 2008. – 2011.
(skraeni naziv: Podrška procesuiranju sluajeva ratnih zloina u BiH
- SPWCC)
Mišljenja izraena u Izvještaju su mišljenja autora i kao takva ne
odraavaju zvanine stavove Razvojnog programa Ujedinjenih nacija
(UNDP)
Sadraj
Uvodne napomene 11
Informativni saetak 15
1.Šta je podrška svjedocima i kako je nastala? 21 1.1. Šta je
zaštita a šta podrška svjedocima? 23
2. Iskustva na planu podrške i zaštite svjedoka u sudskom procesu
25 2.1 Sluba za svjedoke / rtve - Meunarodni krivini sud za bivšu
Jugoslaviju 27 2.2. Jedinica za pomo svjedocima i Odjel za
sudjelovanje i reparaciju za rtve - Meunarodni krivini sud 29 2.3.
Odjeljenje za podršku svjedocima - Sud Bosne i Hercegovine 31 2.4.
Odjel za podršku rtvama i svjedocima u kaznenim postupcima i
postupcima za kaznena djela ratnih zloina pri Ministarstvu pravosua
Republike Hrvatske 33 2.5. Sluba pomoi ošteenima i svedocima – Vee
za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu, Srbija 35
3. Izvještaji i preporuke domaih i meunarodnih aktera u vezi s
pitanjima podrške i zaštite svjedoka / rtava u BiH 37 3.1.
Preporuke Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina u
BiH iz oblasti podrške i zaštite svjedoka / rtava 39 3.2.
Zakonodavni okvir BiH u oblasti podrške i zaštite svjedoka 40 3.3.
UNDP - Izvještaj o kapacitetima sudova i tuilaštava u BiH za
istragu, krivino gonjenje i procesuiranje ratnih zloina 41 3.4.
Aktivnosti OSCE-a 42 3.5. Mišljenje Evropske komisije 43 3.6.
Izazovi i prepreke u oblasti podrške i zaštite svjedoka / rtava
44
4. Procjene stanja u kantonalnim / okrunim tuilaštvima i sudovima u
BiH u pogledu procesuiranja predmeta ratnih zloina i podrške /
zaštite svjedoka 47 4.1. Tuilaštva 49 4.1.1. Kapaciteti tuilaštava
za provoenje istrage i podizanje optunica te mogunost pruanja
psihološke podrške tokom istrage 49
4.1.1.1. Problem identifikovanja svjedoka i uspostavljanja saradnje
sa svjedocima 50 4.1.1.2. Psihološka podrška svjedocima / rtvama 52
4.1.1.2.1. Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih
svjedoka i Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina 52
4.1.1.2.2. Saradnja tuilaca i svjedoka 53 4.1.1.2.3. Odnos izmeu
tuilaštava i NVO-a 55 4.2. Sudovi 56 4.2.1. Kapaciteti sudova za
procesuiranje predmeta ratnih zloina i mogunost pruanja psihološke
podrške nakon podizanja optunice 56 4.2.1.1. Mogunost primjene
Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka i
ostali kapaciteti sudova 57 4.2.1.1.1. Tehniki kapaciteti 57
4.2.1.1.2. Odnos izmeu sudova i centara za socijalni rad 58
4.2.1.2. Psihofizika podrška svjedocima 59 4.2.1.3. Odnos izmeu
sudova i organizacija civilnog društva 59
5. Preporuke 61 5.1. Ope preporuke 63 5.1.1. Zaštita svjedoka na
kantonalnom i okrunom nivou 63 5.1.2. Podrška svjedocima na
kantonalnom i okrunom nivou 64 5.1.3. Posebne preporuke i kljuni
akteri 64 5.2. Specifine preporuke 65 5.2.1. U pravcu pruanja
psihološke podrške potrebno je da tuilaštva 65 5.2.2. Preporuke za
tuilaštva i sudove 65 5.2.3. Preporuke za centre za socijalni rad
65 5.2.4. Preporuke za entitetske i kantonalne vlade i jedinice
lokalne samouprave 66 5.2.5. Preporuke za policijske uprave 66
5.2.6. Preporuke za entitetski i kantonalni nivo vlasti 66 5.2.7.
Preporuke za organizacije civilnog društva 66 5.3. Minimalni
kapaciteti potrebni za efikasnu podršku i zaštitu svjedoka / rtava
tokom sudskog procesa na kantonalnom i okrunom nivou 66
Bibliografija 69
Prilozi 71
Prilog 1 Upitnici za istraivanje – Upitnici za tuioce i sudije 73
Prilog 2 Tuilaštva i sudovi u Brko Distriktu, Republici Srpskoj i
Federaciji Bosne i Hercegovine od kojih su prikupljeni podaci 77
Prilog 3 Overview of Caseload Relating to War Crimes 80
Predgovor
Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina u BiH
razmotrila je najprimjerenije naine kako da kantonalni i okruni
sudovi i tuilaštva raspodijele teret broja neriješenih predmeta
rat- nih zloina, te istovremeno omogue pravian tretman rtvama,
svjedocima i optuenom u tim postupcima. S obzirom da u Bosni i
Hercegovini (BiH) do sada postoji jedan Odjel za podršku svjedo-
cima, i to pri Sudu BiH, osnovan u maju 2005. godine, potrebno je
razmotriti naine podrške i zaštite svjedoka u ostalim sudovima u
BiH kako svjedoenje u procesu ne bi prouzrokovalo dodatnu pat- nju
ili traumu za svjedoke. Na taj nain bi se osiguralo efikasnije
funkcionisanje sudova u BiH, koji bi bili spremni pruiti adekvatnu
i ujednaenu zaštitu i podršku svjedocima tokom sudskih postupaka
(bilo da su oni svjedoci tuilaštva ili odbrane).
Naalost, trenutno rijetko postoje uslovi da se omogui podrška i/
ili zaštita svjedocima pred sudovima u bosanskohercegovakim en-
titetima, prvenstveno zbog nedostatka iskusnog kadra. To što sud-
stvo nije u mogunosti zajamiti isti tretman pred svim sudovima u
BiH, tanije osobama iji predmeti budu prosljeivani kantonal- nim
ili okrunim sudovima u odnosu na one koji se procesuiraju u
Meunarodnom krivinom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) ili Sudu BiH
predstavlja ozbiljnu prepreku vladavini prava. To naroito dolazi do
izraaja imajui u vidu obavezu da se svjedocima osigura jednak
tretman pred svim sudovima u BiH.
Putem implementacije projekta Podrška procesuiranju sluajeva ratnih
zloina u BiH UNDP je uspostavio partnerski odnos sa Visokim sudskim
i tuilakim vijeem (VSTV) kako bi se zajedniki angaovali na izradi
izvještaja Procjena stanja i potreba u oblasti podrške i zaštite
svjedoka/rtava u BiH, te uz kontinuiranu podršku vlade Španije dali
potporu kantonalnim i okrunim tuilaštvima, sudovima i ostalim
relevantnim dravnim ustanovama da postave temelj za stvaranje
adekvatnog mehanizma za podršku i zaštitu
rtava/svjedoka. Stoga izvještaj nudi detaljan uvid u trenutnu
situaciju uzimajui u obzir dosadašnje aktivnosti tuilaštava, sudova
i nevladinih organizacija na ovome polju.
Oslanjajui se na rezultate ove procjene, preporuke izaene u
Izvještaju imaju cilj podizanje svijesti o ovim pitanjima, davanje
informiranih odgovora na pitanja iz oblasti podrške svjedocima i
da- vanje polazne osnove za uspostavljanje funkcionalnog mehanizma
podrške i zaštite rtava/svjedoka u BiH. Ovakav mehanizam podrške i
zaštite rtava/svjedoka osigurao bi da isti model podrške i zaštite
bude omoguen na itavoj teritoriji BiH, a takoer bi pomogao dravi da
osigura implementaciju zakona iz ove obasti u skladu sa evropskim
standardima zaštite ljudskih prava.
________________________ Milorad Novkovi
Predgovor
07
Skraenice
MKSJ (ICTY) Meunarodni krivini sud za bivšu Jugoslaviju
MKSR Meunarodni krivini sud za Ruandu
NVO Nevladina organizacija
OSCE Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi
PTSP Posttraumatski stresni poremeaj
SIPA Dravna agencija za istrage i zaštitu
Sluba Sluba za podršku svjedocima / rtvama MKSJ-a
SPWCC Projekat: Podrška procesuiranju sluajeva ratnih zloina u BiH
(Support to Processing War Crimes Cases in BiH)
Strategija Dravna strategija za rad na predmetima ratnih
zloina
Sud BiH Sud Bosne i Hercegovine
UNDP Razvojni program Ujedinjenih naroda
VSTV Visoko sudsko i tuilako vijee
Zakon o zaštiti Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih
svjedoka
ZKP Zakon o krivinom postupku
Skraenice
09
Uvodne napomene
Budui da sektor pravosua Bosne i Hercegovine sada istrauje i sudi u
predmetima ratnih zloina u cijeloj zemlji na okrunom / kantonalnom
nivou, pitanje pruanja jednakog nivoa podrške i zaštite svjedoka /
rtava, gdje god da su pozvani da svjedoe u BiH, postalo je u
proteklim godinama pitanje ije se rješavanje namee kao
neodlono.
Dravne vlasti BiH preduzele su u posljednjem tromjeseju 2008.
godine prvi znaajan korak u izradi Dravne strategije za rad na
predmetima ratnih zloina u BiH. Jedno od podruja kojem je
poklonjena naroita panja prilikom izrade strategije bila je i
oblast podrške i zaštite svjedoka. Strategija sadri odreene
preporuke, koje se veinom odnose na kantonalne i okrune sudove i
tuilaštva u Federaciji BiH (FBiH) i Republici Srpskoj (RS), koji
rade na sluajevima ratnih zloina, gdje podrška svjedocima / rtvama
u ovim procesima u velikoj mjeri izostaje. Meutim, podrška
svjedocima / rtvama u velikoj mjeri izostaje i danas na kantonalnim
i okrunim sudovima i tuilaštvima u BiH. Imajui u vidu da e upravo
ovi sudovi i tuilaštva dobiti sve veu ulogu u procesuiranju
predmeta ratnih zloina, pitanje podrške i zaštite svjedoka / rtava
na tim nivoima postaje sve aktuelnije.
S obzirom da postoji velika potreba da se kantonalni i okruni
sudovi i tuilaštva što prije osposobe za efikasno procesuiranje
ratnih zloina, Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP
BiH), u saradnji sa domaim vlastima i partnerima, osigurao je
provedbu projekta pod nazivom Podrška procesuiranju sluajeva ratnih
zloina u BiH (SPWCC). Jedna od komponenata tog projekta jest i
inicijalna podrška upostavljanju mehanizama za podršku svjedocima /
rtvama
u BiH. U smislu provedbe te komponente Projekta, UNDP BiH je, u
saradnji sa VSTV, poeo rad na izradi izvještaja Procjena potreba na
polju podrške rtava / svjedoka u BiH, koji e sadravati strateške
preporuke za ovu oblast u BiH.
UNDP BiH angairao je etvorolani tim za procjenu, koji se sastojao
od istraivaa i strunjaka u ovoj oblasti. Oni su izvršili procjenu
kapaciteta i potreba na kantonalnom / okrunom nivou i nivou Brko
Distrikta za sektor pravosua BiH, a u vezi s podrškom i zaštitom
koja se prua svjedocima / rtvama u predmetima ratnih zloina. Svrha
ove procjene je da se u konkretnim crtama analiziraju potrebni
mehanizmi za podršku svjedocima i predloe kratkorone i dugorone
preporuke za kantonalne i okrune sudove i tuilaštva.
Od 21. oktobra 2009. do 12. novembra 2009. godine, tim za procjenu
posjetio je tuioce i sudije 15 tuilaštava i sudova u Brko
Distriktu, FBiH i RS1. Posjete su bile usmjerene na utvrivanje
potreba i sposobnosti ovih institucija da prue podršku i zaštitu
svjedocima / rtvama prije i nakon podizanja optunice te nakon
suenja, kao i potrebe i sposobnosti tuilaštava da pruaju podršku i
zaštitu tokom istrane faze. Metodologija prikupljanja podataka
zasnivala se na direknom kontaktu. U toku razgovora sa tuiocima i
sudijama korišten je set uniformnih pitanja.2 Velika panja posveena
je procjeni kapaciteta sudskih prostorija u smislu trenutno
raspoloivog prostora i opreme za provedbu Zakona o zaštiti svjedoka
pod prijetnjom i ugroenih svjedoka. Tim za procjenu obavio je tokom
istraivanja ukupno 35 razgovora.
1 Vidi Prilog 2 - Tuilaštva i sudovi u Brko Distriktu, Republici
Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine od kojih su prikupljeni
podaci. 2 Vidi prilog 1 – Upitnik za tuioce i Upitnik za
sudije
Uvodne napomene
11
Pored odranih intervjua, nalazi i zakljuci ovog izvještaja
zasnovani su na razmatranju razliitih prijedloga u pogledu pruanja
podrške svjedocima koje su dale domae i meunarodne institucije
prisutne u BiH.
Na osnovi rezultata ove procjene, UNDP BiH namjerava pomoi
relevantnim dravnim institucijama i partnerima u stvaranju osnove
za uspješno funkcioniranje mehanizama podrške svjedocima / rtvama
koji zadovoljavaju evropske standarde u pogledu zaštite ljudskih
prava i osiguravaju provedbu Zakona o zaštiti svjedoka pod
prijetnjom i ugroenih svjedoka te provedbu odredbi Dravne
strategije za rad na predmetima ratnih zloina (Strategije).
Šta je zaštita svjedoka a šta podrška svjedocima?
Zaštita svjedoka3
Visoki predstavnik je nametnuo, a Parlamentarna skupština BiH
potom, u istovjetnom tekstu, usvojila Zakon o zaštiti svjedoka pod
prijetnjom i ugroenih svjedoka4. Na entitetskim nivoima takoe su
usvojeni zakoni5 koji predviaju primjenu mjera iji je cilj da u
konanici dovedu da toga da svjedok bude saslušan bez bojazni za
vlastitu sigurnost i sigurnost svoje porodice kao i da se pri tome
ne povrijede prava osoba protiv kojih se vodi krivini
postupak.
Ovi zakoni propisuju proceduralne i fizike mjere zaštite za
svjedoke pod prijetnjom i ugroene svjedoke u krivinim postupcima
pred sudovima u BiH.
Sud na zahtjev jedne od strana u postupku moe, uz saglasnost
svjedoka, odrediti primjenu jedne ili više mjera istodobno kako bi
sudija i sudsko vijee bili u prilici kontrolirati nain ispitivanja
svjedoka, posebno s ciljem zaštite svjedoka od uznemiravanja i
zbunjivanja. Djelotvornom zaštitom svjedoka moe se minimizirati
dodatna trauma i strah, koji su povezani sa sudjelovanjem u sudskom
procesu.
3 Korišteno predavanje Minke Kreho, sutkinje Suda BiH: „Praksa Suda
BiH u primjeni zaštitnih mjera prema svjedocima“, predstavljeno na
UNDP-ovu Seminaru za sudije: Procjena dokaza u postupcima ratnih
zloina, 7.- 8. maja 2009. godine 4 Zakon o zaštiti svjedoka pod
prijetnjom i ugroenih svjedoka, BiH - preišeni, nezvanini tekst,
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine 3/03, 21/03, 61/04, 55/05 5
Zakon o zaštiti svjedoka u krivinom postupku, RS; Slubeni glasnik
RS br. 48/10 Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih
svjedoka, FBiH
Ukoliko postoji bojazan da e se ugroziti sigurnost ili privatnost
svjedoka ili njegove porodice, sud ima na raspolaganju sljedee
mjere zaštite:
1. Zaštita od izlaganja javnosti • Mjere kojima se osigurava
neotkrivanje identiteta svjedoka i dodjela pseudonima (svjedoenje
iza paravana ili upotreba elektronskih ureaja za promjenu glasa ili
lika kako bi identitet ostao prikriven)
2. Zaštita od ponovne traumatizacije zbog prisustva optuenog •
Mjere koje omoguuju da svjedok svjedoi iz druge prostorije i bude
ispitan posredstvom tehnikih ureaja za prijenos slike i zvuka takoe
s ciljem prikrivanja identiteta ali na nain na koji stranke i
branitelj mogu postavljati pitanja, a da ne budu prisutni u istoj
prostoriji.
3. Zaštita od otkrivanja identiteta optuenom • Mjera kojom se
obezbjeuje da neki ili svi lini podaci svjedoka ostanu povjerljivi
nakon podizanja optunice u odreenom vremenskom periodu.
Zakon o programu zaštite svjedoka6 osigurava fiziku zaštitu
svjedoka koji se suoavaju sa prijetnjom opasnom po ivot, zdravlje
ili slobodu. Odjel za zaštitu svjedoka u okviru SIPA sve odluke
donosi samostalno nakon paljivog razmatranja okolnosti. Prilikom
odluivanja o izboru mjera naroito se uzima u obzir teina krivinog
djela i stepen rizika, prava optuenog te efekat preduzetih mjera.
Ovaj zakon usvojen je i primjenjuje se samo na dravnom nivou.
Podrška svjedocima7
Znaajan je utjecaj psihologije sudnice kao i poznavanja profila
svjedoka prije nego svjedoenje zapone na sam tok suenja i
efikasnost procesa. Poznavanje profila svjedoka podrazumijeva
angaman odjela / ureda za podršku svjedocima na nivou Suda BiH.
Podrazumijeva se da se ovakvo odjeljenje stara o svjedocima nakon
potvrivanja optunice - psihiki ih priprema prije, ako je potrebno u
toku i u svakom sluaju nakon svjedoenja, kao i da im prui
sveobuhvatnu popratnu organizacionu pomo. Spomenute aktivnosti dio
su u praksi dokazane podrške svjedocima / rtvama i radu sudskoga
vijea, koje u tom sluaju ve pred samo suenje ima potrebne
informacije o svjedoku i njegovom psihikom stanju te bolje moe
planirati i usmjeriti proces.
6 Zakon o programu zaštite svjedoka u BiH, Slubeni glasnik BiH br.
29/04
http://www.sudbih.gov.ba/files/docs/zakoni/ba/zakon_o_programu_zastite_svjedoka_29_04
-_bos.pdf
7 Korišteno predavanje Minke Kreho, sutkinje Suda BiH: Praksa Suda
BiH u primjeni zaštitinih mjera prema svjedocima, predstavljeno na
seminaru za sudije UNDP-a BiH: Procjena dokaza u postupcima ratnih
zloina, 7. – 8. maja 2009. godine
Uvodne napomene
12
Dakle, svjedoci, i to posebno svjedoci u krivinim predmetima ratnog
zloina, uglavnom su rtve koje su preivjele razne ratne golgote,
progone, logore, silovanja, odnosno razna fizika i psihika
maltretiranja. Takve osobe su nerijetko pod dugotrajnim lijenikim
tretmanima i jasno je da im je u situaciji kada se moraju ponovo
suoiti sa svim onim što su preivjele i susresti se „oi u oi“ sa
izvršiocima zlodjela potrebna struna pomo kako bi podnijele takav
pritisak. Nadalje, poznato je da onaj kome se nešto runo desilo
nevoljno o tome pria. Dodatna trauma i strah koji su povezani sa
sudjelovanjem u takvim postupcima mogu se adekvatnom podrškom u
procesu suenja minimizirati i, u odreenoj mjeri, riješiti i pitanja
koja se odnose na nevoljnost svjedoka da svjedoe kao i njihov zamor
zbog ueša u sudskom procesu.
Informativni saetak
U skladu sa odredbama Dravne strategije za rad na predmetima ratnih
zloina, vano je da Visoko sudsko i tuilako vijee (VSTV), zajedno sa
nadlenim ministarstvima, kao i sa pravosudnim institucijama utvrdi
koje su potrebe kantonalnih i okrunih sudova i tuilaštava, kao i da
napravi finansijsku procjenu kako bi se obezbijedilo da se svi
prioritetni sluajevi završe za 7 godina, a svi sluajevi ratnih
zloina za 15 godina.
Kantonalni / okruni sudovi i tuilaštva u BiH suoavaju se sa
nedostatkom kapaciteta za efikasno procesuiranje predmeta ratnih
zloina, naroito u smislu pruanja psihološke podrške svjedocima /
rtvama. To pogotovo dolazi do izraaja u oblasti podrške svjedocima,
jer uglavnom ne postoje mehanizmi na nivou kantonalnih i okrunih
sudova i tuilaštava u BiH na temelju kojih bi se ispunile sve
odredbe Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih
svjedoka i preporuke Dravne strategije za rad na predmetima ratnih
zloina, a koji ine okvir za oblast podrške svjedocima. Te probleme
analizirali su takoer i Evropska komisija i OSCE. Naime, Komisija u
svom izvještaju iz 2009. godine spominje neodostatak mehanizama za
zaštitu i podršku svjedoka u BiH zbog nedovoljne kadrovske
popunjenosti kao jedne od znaajnih prepreka u napretku reforme
pravosua, dok, sa druge strane, OSCE putem preporuka koje se odnose
na mehanizme podrške svjedocima, prvenstveno obrauje osnivanje
struktura za zaštitu svjedoka / rtava pri sudovima, u fazi istrage
u tuilaštvima.
U BiH u samo nekoliko kantonalnih i okrunih tuilaštava i sudova
postoje odjeli za ratne zloine. To su okruna tuilaštva u Doboju i
Banjoj Luci, Osnovno tuilaštvo Brko Distrikta i Kantonalno
tuilaštvo Tuzlanskog kantona, tj. okruni sudovi u Banjoj Luci i
Istonom Sarajevu i Osnovni sud Brko Distrikta. Sve ostale sudije i
tuioci kantonalnih i okrunih sudova i tuilaštava angairani su na
svim onim sluajevima koji spadaju u nadlenost ovih pravosudnih
institucija. ak se dešava da po potrebi i one sudije i tuioci koji
su rasporeeni da se bave iskljuivo predmetima ratnih zloina bivaju
angairani u nekim drugim sluajevima. Razlog tome je što trenutno
pred svim sudovima u BiH nema mnogo predmeta ratnih zloina, a Sud
BiH još uvijek nije izvršio ocjenu osjetljivosti predmeta - u
skladu sa Dravnom strategijom za rad na predmetima ratnih zloina,
tako da se još uvijek ne zna koliko e koje kantonalno i okruno
tuilaštvo, a nakon toga sud, zaprimiti sluajeva. Iz tog razloga
tuioci i sudije moraju biti fokusirani na druge predmete. Takoer, u
nekim se situacijama dešava da se ak tuioci nekih kantonalnih
tuilaštava šalju na ispomo opinskim tuilaštvima, a da se u nekim
kantonalnim sudovima uope ne vrši procesuiranje ratnih zloina zato
što se ne moe sastaviti sudsko vijee. U svim ovim sudovima i
tuilaštvima nema dovoljnog broja strunih saradnika koji bi direktno
radili na predmetima ratnih zloina.
U svim kantonalnim i okrunim sudovima i tuilaštvima postoji potreba
za poveanjem broj sudija i tuilaca, kao i njihovih strunih
saradnika. Meutim, za to trenutno ne postoje sredstva - zbog
smanjivanja budeta, ali takoe i zbog ve preduzetih
rekonstrukcijskih poslova na zgradama tuilaštava i sudova. Sa druge
strane, postoji uvjerenje nekih intervjuiranih sudija i tuilaca da
je postojei broj sudija i tuilaca dovoljan
Informativni saetak
za trenutne potrebe pravosudnih institucija, Meutim, nakon
znaajnijeg priliva predmeta, naroito predmeta ratnih zloina,
postojat e potreba za angaovanjem veeg broja strunjaka.
Na kraju, sve sudije i tuioci suoavaju se i sa neodgovarajuim
tehnikim uvjetima za rad, nedostatkom ureda i slino.
Naroito je znaajno istai nedovoljne kapacitete tuilaštava koja su,
nakon usvajanja novog Zakona o krivinom postupku 2003. godine,
zaduena i za provoenje kompletne istrage, kao u zemljama
anglosaksonskog prava. Predmeti ratnih zloina vrlo su kompleksni i
tuioci se susreu sa razliitim problemima tokom istrage, kao što je,
izmeu ostalih, nedostupnost svjedoka i poinilaca. Naroito je teško
uspostaviti saradnju sa svjedocima: tuioci nemaju adrese svjedoka,
jer su mnogi svjedoci još uvijek interno raseljeni u BiH ili su u
izbjeglištvu u treim zemljama; svjedoci su nezadovoljni
funkcioniranjem tuilaštava i sudova; veliki problem s kojim se
susreu tuilaštva jesu i nedovoljna sredstva za nadoknadu osnovnih
troškova svjedoka, kao što su putni troškovi, ishrana, smještaj i
drugi. Na kraju, u strukturi tuilaštava nisu predvieni odjeli za
pruanje psihološke podrške traumatiziranim osobama tokom istrage,
tako da je i to još jedna od oteavajuih okolnosti rada tuilaštava
tokom istrage, ali i nakon podizanja optunice. Tokom istrage tuioci
ulau veliki napor da dobiju povjerenje svjedoka, trude se da
nastupaju kao psiholozi, ali nisu uvijek u mogunosti da na
adekvatan nain psihološki pripreme svjedoka za svjedoenje i susret
sa poiniocem, zbog ega se esto dešava da svjedoci u sudnici u
potpunosti promijene izjave koje su dali tokom istranog postupka.
Pored toga, kantonalna i okruna tuilaštva nemaju uvijek dobru
saradnju sa Dravnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), jer
SIPA
nije uvijek raspoloiva. Naime, SIPA je nadlena za istraivanje
ratnih zloina za potrebe Tuilaštva i Suda BiH, kao i za fiziku
zaštitu svjedoka koji e svjedoiti pred Sudom BiH i uz odobrenje
Suda BiH, SIPA uspostavlja saradnju sa kantonalnim i okrunim
sudovima i tuilaštvima. Sa druge strane, saradnja sa entitetskim i
kantonalnim policijskim slubama je dobra, ali je problem u tome što
ove policijske jedinice nemaju sve potrebne kapacitete koje ima
SIPA (poput odjela za istraivanje ratnih zloina i slube za zaštitu
svjedoka).
Na kraju, u tuilaštvima je uspostavljen sistem evaluacije, tj.
kvota ili broja optunica na godišnjem nivou, po tuiocu. U situaciji
kada su tuioci suoeni sa svim spomenutim problemima, kada moraju
biti prisutni i na ekshumacijama ili ispunjavati neke druge naloge
Tuilaštva BiH, oni se uglavnom opredjeljuju da rade na sluajevima
na osnovi kojih e biti pozitivno evaluirani.
1. Pruanje psihološke podrške svjedocima / rtvama pred kantonalnim
/ okrunim sudovima i tuilaštvima i tehniki kapaciteti pravosudnih
institucija
Kao što je istaknuto, Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i
ugroenih svjedoka i Dravna strategija za rad na predmetima ratnih
zloina daju okvir sistema psihofizike zaštite svjedoka u BiH.8
Zakonom su predviene brojne strune i tehnike mjere kako bi se
uspostavio taj sistem zaštite i, izmeu ostalog, ovlašteni su centri
za socijalni rad da pruaju podršku traumatiziranim svjedocima tokom
istrage, tj. nakon podizanja optunice. Sa druge strane, Strategija
se naslanja na ovaj zakon, prepoznaje probleme i predlae naine
njihovog rješavanja: podizanje kapaciteta tuilaštava, sudova i
centara za socijalni rad u pravcu pruanja psihološke podrške
svjedocima / rtvama, ukljuivanje organizacija civilnog društva u
oblast zaštite i tako dalje.9
Odjel za pruanje psihološke podrške u BiH postoji samo u Sudu BiH,
dok ga u kantonalnim i okrunim sudovima i u Osnovnom sudu Brko
Distrikta nema. Inae, ovaj odjel nije ni predvien da bude u
strukturi tuilaštava. Takoer, okruni i kantonalni sudovi i
tuilaštva nemaju saradnju sa psiholozima iz centara za socijalni
rad i centara za mentalno zdravlje.
8 Neke sudije i tuioci smatraju da je Zakon o zaštiti svjedoka pod
prijetnjom i ugroenih svjedoka nedovoljno jasan i da se mora
doraditi, te da generalno ne postoje kapaciteti da se sve njegove
odredbe u potpunosti realiziraju.
9 Više o Zakonu o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih
svjedoka i Dravnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zloina u
nastavku teksta.
Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka predvia
ukljuivanje centara za socijalni rad u sistem zaštite, i to tokom
istrage, kada je tuilaštvo obavezno da informira centre o
angaovanosti traumatiziranog svjedoka, i nakon podizanja optunice,
kada je sud u obavezi da informiše centre o angaovanosti
traumatiziranog svjedoka.10 Meutim, ni sudovi ni tuilaštva nisu
informirali centre za socijalni rad o njihovoj zakonskoj obavezi.
Prvenstveni razlog je taj što, kako tvrde, na primjer tuioci,
nikada svjedoci nisu rekli da imaju psihološke probleme, osim u
rijetkim sluajevima, mada tuioci vjeruju da veliki broj
intervjuiranih osoba od kojih su uzete izjave tokom istrage boluju
od ratne traume. Takoer, sudovi, sa druge strane, nisu dobijali
obavijesti od tuilaštava da odreeni svjedok pati od traume. Na
kraju, postoji uvjerenje da centri za socijalni rad
nemaju kapacitete da se bave problemom ratne traume. Ipak, sudovi i
tuilaštva istakli su da imaju dobru saradnju sa centrima u nekim
drugim predmetima, kao što je oblast maloljetnike delikvencije i
opšti kriminalitet. S tim u vezi, sudije i tuioci istakli su da oni
mogu na tim osnovama uspostaviti saradnju sa centrima za socijalni
rad, ali kada se za to ukae konkretna prilika. Meutim, kako je
naglašeno, svakako je vano da zaposleni psiholozi i socijalni
radnici u centru prou kroz obuku u oblasti ratne traume ili se,
kada se za to ukae mogunost, zaposle osobe koje ve imaju iskustva
sa traumatiziranim osobama od ratne traume. Ipak i sudije i tuioci
svjesni su svih limitirajuih faktora, kao što je nedostatak
sredstava u opinskim budetima iz kojih se finansiraju centri za
socijalni rad.
10 Više informacija u nastavku teksta.
Informativni saetak
16
U svakom sluaju, kako smatraju tuioci, vrlo je vano da u strukturi
tuilaštava budu odjeli za psihološku podršku svjedocima, jer
njihovo iskustvo govori da je mnogo interjvuiranih osoba tokom
istrage patilo od ratne traume. Iz tog razloga i sami tuioci
svjedocima prilaze vrlo paljivo, kako bi uspostavili saradnju i
ohrabrili ih da prvo daju izjavu, a nakon toga i svjedoe. Meutim,
kao što je istaknuto, dešava se da tokom svjedoenja u sudnici
svjedok promijeni iskaz koji je dao u istrazi. Kako tvrde tuioci,
jedan od glavnih razloga za to je da su sami svjedoci nedovoljno
psihološki pripremljeni za sudski postupak. Ono što je takoe vano
napomenuti, istaknuta je nedovoljno koordinirana saradnja izmeu
tuilaštava i sudova u vezi sa pitanjem pruanja psihološke podrške
svjedocima. Meutim, gotovo jedini nain koji kantonalni i okruni
sudovi mogu primijeniti u pravcu spreavanja retraumatizacije
svjedoka jest da svjedok bude ispitan u posebnoj prostoriji i da se
nakon toga u sudnici proita njegova izjava.
Da bi prevazišlo sve spomenute probleme, Kantonalno tuilaštvo
Tuzlanskog kantona angaovalo je strunu nevladinu organizaciju sa
velikim iskustvom radi suoavanja sa ratnom traumom, Vive ene, a
koja za raun tuilaštva prua psihološku podršku traumatiziranim
svjedocima s kojima tuilaštvo sarauje. Ova saradnja je
uspostavljena decembra 2008. godine, kada je usvojena Dravna
strategija za rad na predmetima ratnih zloina, a koja preporuuje
ukljuivanje organizacije civilnog društva u sistem psihološke
podrške svjedocima.
1.1. Tehniki kapaciteti sudova
Sudovi u BiH imaju velikih problema sa tehnikim kapacitetima i
samim tim nisu u mogunosti da u potpunosti ispune sve odredbe
Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka, kao i
preporuke Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina.
Glavni razlog tome je nedostatak finansijskih sredstava. Meutim,
neki sudovi su u skladu sa zakonom usvojili Poslovnik o radu, kojim
se osigurava odgovarajue korištenje mjera zaštite svjedoka
predvienih Zakonom o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih
svjedoka.
Osim skoro renoviranog Kantonalnog suda u Sarajevu i Okrunog suda u
Doboju, nijedan sud nema video-opremu za svjedoenje putem
video-linka. U sudnicama kantonalnih i okrunih sudova uglavnom se
nalazi samo audio- oprema. Sudovi imaju mali broj sudnica, ali to
je broj koji zadovoljava potrebe broja predmeta koji se trenutno
vode pred kantonalnim i okrunim sudovima. Meutim, u sluaju veeg
priliva predmeta, taj broj sudnica e biti nedovoljan. U svakom je
sudu uglavnom po jedna vea sudnica, koja je uz to i najbolje
tehniki opremljena i u njoj se vode predmeti ratnih zloina.
Neki su sudovi ve zapoeli sa rekonstrukcijom zgrada. Meutim, veliki
je problem nepostojanje posebnih soba za svjedoke, kao ni posebnih
ulaza za svjedoke, sudije, optuenog, tuioce i publiku. esto se
dešava da svjedok i optueni ekaju poetak sudske sesije u istom
hodniku. U nekim sudovima postoji mogunost da se pomone prostorije
preurede u prostorije za svjedoka. Meutim, u nekim sudnicama,
zbog
arhitektonskih rješenja, ta mogunost je iskljuena. U svakom sluaju,
rješavanje ovog problema ostaje vrlo aktuelno za jedan budui
period.
2. Odnos izmeu tuilaštava i sudova i organizacija civilnog
društva
Intervjuirani tuioci i sudije imaju podijeljena mišljenja o
uspostavljanju partnerskog odnosa izmeu pravosudnih institucija i
organizacija civilnog društva. To je naroito izraeno u sluaju
tuilaštava. Glavna prepreka je u tome što se pretpostavlja da su
neke od tih organizacija politiki / etniki pristrasne, da zavise od
svojih programa i da postoji sumnja u njihovu strunost. U svakom
sluaju, istaknuto je da pravosudne institucije mogu imati velike
koristi od tih organizacija, prvenstveno u prezentiranju injenica o
zloinima, o rtvama, o svjedocima i o moguim poiniocima. Neke
organizacije civilnog društva imaju kapacitete da mogu pruati
psihološku podršku svjedocima / rtvama, neke od njih prate suenja
za ratne zloine i daju izvještaje kako bi suenja mogla biti
efikasnija, ili organizuju strune seminare, koji su korisni i za
sudije i za tuioce. I sudije i tuioci su istaknuli da organizacije
civilnog društva mogu puno doprinijeti procesuiranju ratnih zloina
tako što e korisnike svojih programa educirati o procedurama i o
ulogama svih aktera sudskog postupka, jer se vjeruje da se esto
nepovjerenje javnosti prema pravosudnim institucijama javlja upravo
zbog nedovoljne informisanosti javnosti o funkcioniranju ovih
tijela. Ipak, vrlo je vano, kako tvrde intervjuirani sudije i
tuioci, napraviti odabir organizacija s kojima e saraivati sudovi i
tuilaštva. To je naroito vano u oblasti pruanja psihološke
podrške.
Informativni saetak
1. Šta je podrška svjedocima i kako je nastala?
1. Šta je podrška svjedocima i kako je nastala?
Iskustva s posttraumatskim stresnim poremeajem (PTSP), prepoznatim
po prvi put nakon vijetnamskog rata,11 jasno su ukazala na potrebu
da se prua psihološka pomo rtvama i traumatiziranim svjedocima.
Psihološki poremeaji mogu se razviti nakon traumatinog dogaaja koji
ugroava psihološku sigurnost i stvara osjeanja bespomonosti, kako
za one koji su osobno doivjeli traumatian dogaaj tako i kod onih
koji su bili svjedoci takvog dogaaja. PTSP je odgovor normalnih
ljudi na abnormalne situacije i ne pojavljuje se uvijek neposredno
u satima ili danima nakon traumatinog dogaaja, premda je to naješe
sluaj. Kod nekih ljudi do pojave prvih simptoma PTSP-a mogu proi
sedmice, mjeseci ili ak godine. Naješi simptomi PTSP-a jesu
izbjegavanje aktivnosti, mjesta, misli ili osjeanja koja podsjeaju
na traumu, te nemogunost prisjeanja na znaajne aspekate trauma.
Pored toga, osobe koje pate od PTSP-a mogu doivjeti i poteškoe pri
koncentriranju, bijes i razdraljivost, osjeaje krivnje, stida ili
samooptuivanja, kao i osjeaje nepovjerenja ili iznevjerenosti.
Takoer se mogu oekivati fizike reakcije poput glavobolja, stomanih
problema ili bolova u grudima.
Vano je naglasiti da se reakcije mogu javiti i kod ljudi koji nisu
bili direktno izloeni nasilju, ve su bili svjedoci nasilja, kao i
kod ljudi koji su zabrinuti za valstitu sigurnost ili sigurnost
drugih, njima znaajnih osoba.
Kao što je ve reeno, reakcije se ne moraju javiti odmah nakon
traumatskog iskustva, ve mogu biti, na neki nain, “potaknute
razliitim okidaima“.
11 Nacionalni centar za PTSP (National Center for Posttraumatic
Stress Disorder (PTSD))
To umnogome ovisi o osobinama pojedinca, dimenzijama traumatskog
iskustva, te o karakteru njegovog socijalnog okruenja. Te aspekte
vano je poznavati upravo u sluajevima kada je pojedinac u situaciji
da ponovno prolazi kroz svoja traumatska iskustva. Zbog toga, za
svjedoenje moemo rei da je jedan vid “retraumatizacije” budui da
svjedok ponovno prolazi kroz ono što je doivio, uo i / ili
vidio.
Pošto je uloga svjedoka pred sudom od neprocjenjivog znaaja, vrlo
je bitno imati dobro koncipiran sistem podrške svjedocima. Samim
tim daje se znaajan doprinos pravinim suenjima. Iskustva su
pokazala da je i sam ulazak u sudnicu vrlo stresan za svaku osobu.
Za svjedoke u predmetima ratnih zloina moemo rei da je to i znaajno
tee, s obzirom da su u situaciji da govore o svojim traumatskim
iskustvima. Uviajui ovaj problem i nastojei da se uznemirenost i
mogua nelagoda prouzrokovana svjedoenjem u sloenim krivinim
postupcima smanje na minimum, pojedini sudovi u regiji oformili su
odjeljenja za podršku svjedocima, koja upravo imaju misiju podrške
i pomoi svjedocima, i to pogotovo svjedocima u predmetima ratnih
zloina (rtve, preivjeli, ošteeni, lanovi porodice nestalih osoba),
koji spadaju u grupu rizinih osoba sa mogunošu ekspresije razliitih
psihofizikih reakcija u toku svjedoenja.
Budui da je svjedocima na naki nain data aktivna uloga u sudskom
procesu, vano je poštivati njihova prava. Odjeljenja za podršku
svjedocima brinu se da se svjedoci prije dolaska na svjedoenje
upoznaju sa svojim pravima, te da se ta prava poštuju.
Šta je podrška svjedocima i kako je nastala?
23
Neka od najvanijih prava svjedoka / rtava su:
a. Pravo na informaciju (o postupku i o onome što e se dešavati u
sudnici, o moguim mjerama zaštite, o vrsti i tipu slube kojoj se
mogu obratiti za pomo i sl.)
b. Pravo na psihološku i emocionalnu podršku
c. Pravo na zaštitu sigurnosti
d. Pravo na zaštitu privatnosti
e. Pravo na besplatnu pravnu pomo
f. Pravo na naknadu štete.
S druge strane, istraivanja su pokazala da je u suštini svjedocima
najvanije da na sudu imaju:
a. osobu od povjerenja ili ‘poznato prijateljsko lice’,
b. mirno mjesto, izvan javnosti, gdje se mogu pripremiti za
svjedoenje, te boraviti za vrijeme pauza,
c. osnovne informacije o sudskom procesu,
d. dostojanstven tretman u sudnici tijekom svjedoenja, kao i prije
njega (naprimjer izbjei neprimjereno dugo ekanje ili odgaanje
svjedoenja),
e. strunog pratioca / pratilju u sudnicu ukoliko to osjetljivo
psihiko stanje zahtijeva,
f. osobu s kojom e razgovarati o svojim oekivanjima od svjedoenja,
kao i intrapsihikim procesima prije, za vrijeme i nakon
svjedoenja,
g. odgovarajuu ‘zaštitu’ od kontakta sa optuenim i njegovom
porodicom (poseban ulaz, odvojena soba za ekanje i slino),
h. zaštitu privatnosti (zaštitu od izloenosti medijima,
fotografiranju i mogunost posebnog naina svjedoenja radi zaštite
identiteta).
Upravo zato što postoje odjeljenja za podršku svjedocima, svjedoci
su u mogunosti postii svoja prava.
2. Iskustva na planu podrške i zaštite svjedoka u sudskom
procesu
Šta je podrška svjedocima i kako je nastala?
24
2. Iskustva na planu podrške i zaštite svjedoka u sudskom
procesu
2.1. Sluba za svjedoke / rtve - Meunarodni krivini sud za bivšu
Jugoslaviju (MKSJ)
Meunarodni krivini sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) bio je prvi sud
za ratne zloine koji je priznao potrebu za posebnom slubom za
svjedoke / rtve budui da je svjedoenje svjedoka najznaajnije i
istovremeno najraširenije sredstvo u upotrebi kod dokazivanja u
predmetima ratnih zloina.
Osnovana 1994. godine, Sluba MKSJ-a za podršku svjedocima / rtvama
(Sluba) uvela je neke od najinovativnijih mehanizama za podršku i
zaštitu svjedoka u meunarodnom pravu. Sluba je osnovana kako bi se
rtvama odnosno svjedocima pruila savjetodavna pomo, kako
psihološkog tako i pravnog karaktera, te kako bi im preporuivala
zaštitne mjere u sluaju potrebe.12
Sluba za svjedoke / rtve je neutralno tijelo u sklopu Sekreterijata
MKSJ-a, koje se brine o pojavljivanju svih svjedoka pred sudom, bez
obzira na to da li ih je pozvalo sudsko vijee, tuilastvo ili
odbrana.
Zadatak Slube je da obezbijedi takve uslove da svi svjedoci mogu
svjedoiti u okolnostima pune sigurnosti i da iskustvo svjedoenja ne
bude uzrok daljnje patnje, stradanja ili traume za svjedoke. Suba
funkcioniše uz najviši stepen moralnog
12 Izvještaj o radu MKSJ-a iz 1994.
http://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/
annual_report_2004_en.pdf
integriteta, nepristrasnosti i povjerljivosti i brine se za to da
svi svjedoci budu upoznati sa svojim pravima i da imaju ravnopravan
pristup uslugama ove slube.13
Sluba se suoava sa svakodnevnim izazovom omoguavanja pojavljivanja
svjedoka pred MSKJ, bez obzira da li ih pozivaju sudska vijea,
tuilac ili odbrana. U okviru Slube postoje tri jedinice: Operativna
jedinica, Jedinica za zaštitu i Jedinica za podršku.
1. Operativna jedinica odgovorna je za organiziranje prijevoza,
smještaja i putovanja, te za ispunjavanje obaveza u pogledu
pribavljanja viza i administrativnih poslova u vezi sa
svjedokom.
2. Jedinica za zaštitu koordinira ispunjenje bezbjednosnih uslova i
odgovorna je za realizacije mjera sigurnosti i zaštite za svjedoke
/ rtve.
3. Jedinica za podršku odgovorna je za pruanje savjeta socijalne i
psihološke prirode, te emocionalne i praktine neposredne podrške
tokom 24 sata svjedocima / rtvama koji se pojavljuju pred
MKSJ.
Ova Sluba ustanovila je, dakle, intenzivni program podrške, koji
obuhvata fazu prije, u toku i nakon odravanja suenja,
13 Infromativna brošura za svjedoke Meunaronog suda, Sluba za rtve
i svjedoke, Sekretarijat MKSJ 2007.
http://www.icty.org/x/image/ABOUTimagery/registry/witnesses/witnesses_booklet_bcs.pdf
Iskustva na planu podrške i zaštite svjedoka u sudskom
procesu
27
a koji je usredsreen prvenstveno na to da se odgovori na
individualne potrebe svjedoka. Cilj ove Slube jest da djeluje kao
integriran sistem kako bi se osiguralo da svjedoci mogu svjedoiti u
sigurnom i spokojnom okruenju. U januaru 2001. godine Sluba za
svjedoke / rtve MKSJ-ea osnovala je Podrunu kancelariju u Sarajevu,
putem koje se premošuje udaljenost izmeu MKSJ i njegovih svjedoka.
Ova kancelarija omoguava rtvama / svjedocima iz svih krajeva bivše
Jugoslavije lakši pristup i širu pomo Slube u pitanjima zaštite i
podrške, kako prije tako i nakon njihovog svjedoenja pred MKSJ.
Podruna kancelarija u Sarajevu glavni je odgovorni akter u sklopu
Slube koji utvruje resurse u regiji, uspostavlja i odrava mreu,
uzajamno razmjenjuje informacije i unapreuje saradnju. Kad god se
ukae potreba za svjedokom, Podruna kancelarija vrši procjenu i
odluuje o tome koje je korake dalje potrebno preduzeti.
U pogledu mjera zaštite svjedoka, veina svjedoka koji svjedoe na
MKSJ svjedoi na otvorenoj sjednici. Meutim, tuilaštvo i odbrana
mogu, ako misle da je potrebno zaštiti svjedoka ili njegovu
privatnost, zahtijevati od suda primjenu zaštitnih mjera. Te
mjere14 su predviene Pravilnikom o postupku i dokazima MKSJ i
omoguuju:
a. brisanje imena i podataka pomou kojih se moe utvrditi identitet
svjedoka iz javnih spisa suda,
b. svjedoenje putem ureaja za izoblienje slike ili glasa svjedoka
tokom postupka koji se prenosi putem televizije,
14 Pravilo 75 i Pravilo 79 Pravilnika o postupku i dokazima
(verzija 24. juli 2009.)
http://www.icty.org/x/file/Legal%20Library/Rules_procedure_evidence/
IT032_rev43_bcs.pdf
c. dodjeljivanje pseudonima svjedoku,
e. svjedoenje s druge lokacije putem video- konferencijskog
linka.
Tim mjerama se opasnost u kojoj se svjedok moe nai zbog svjedoenja
nastoji svesti na najmanju moguu mjeru. Premda sve prisutne strane
u sudnici znaju identitet svjedoka, zakon i nalozi sudija ih
obavezuju da poštuju mjere zaštite i, shodno tome, štite identitet
svjedoka. U sluaju da strana u postupku objelodani identitet ili
bilo koju drugu informaciju pomou koje se moe utvrditi identitet
svjedoka, ta strana moe biti proglašena krivom za nepoštivanje Suda
i moe joj se izrei novana kazna ili kazna zatvora u trajanju od
najviše sedam godina, ili oboje.15
Sluba za rtve / svjedoke radi u smjenama 24 sata na dan i na taj
nain su njene usluge dostupne svjedocima kojima je potrebna
psihosocijalna pomo za vrijeme i poslije njihovog svjedoenja. Uz
pomo Podrune kancelarije MKSJ-a u Sarajevu uspostavljena je mrea
zdravstvenih radnika i nevladinih organizacija na cijelom podruju
bivše Jugoslavije, koja moe pruiti podršku svjedocima nakon što se
oni vrate kuama.
Od prvog suenja pred MKSJ 1996. do decembra 2009. godine svjedoilo
je 6.379 svjedoka.16
15 http://www.icty.org/sid/158 16 Podatak dobiven od Slube za
svjedoke i rtve MKSJ-a
2.2. Jedinica za pomo svjedocima i Odjel za sudjelovanje i
reparaciju za rtve - Meunarodni krivini sud (MKS)
Nakon što su osnovani tribunali, poput MKSJ-a i Meunarodnog
krivinog suda za Ruandu (MKSR), kako bi se sudilo o zloinima
poinjenim samo u odreenom ogranienom vremenskom razdoblju i tokom
odreenog sukoba, meunarodna zajednica je tokom 1990-ih godina
postigla opi sporazum o potrebi za osnivanjem stalnog krivinog
suda. Nakon izvjesnog vremena17 osnovan je prvi nezavisni stalni
Meunarodni krivini sud (MKS). Taj sud je nezavisna pravosudna
institucija nadlena za vršenje istraga i suenje osobama koje su
navodno odgovorne za najtee zloine od meunarodnog znaaja.
Jedna od velikih inovacija MKS-a18 je uvoenje niza prava koja su
dodijeljena rtvama. Pored pomoi svjedocima, ali i drugima koji su u
opasnosti zbog svjedoenja, koja se prua putem adekvatnih
psiholoških, zaštitnih i sigurnosnih mjera, po prvi put u historiji
rtvama je dana mogunost ne samo da svjedoe nego i da iznesu svoja
mišljenja i zapaanja pred sudom.
17 Internetska stranica MKS-a, dana 17. jula 1998. godine:
meunarodna zajednica je dosegla historijsku prekretnicu kada je 120
drava usvojilo Rimski statut (stupio na snagu 1. jula 2002.
godine), koji je predstavljao pravni temelj za uspostavu stalnog
Meunarodnog krivinog suda (engl. International Criminal Court –
engl. skr. ICC/bhs, skr. MKS). To je prvi, na bazi ugovora,
utemeljen meunarodni krivini sud, osnovan kako bi pomogao da se
prekine neka- njenost za poinioce najteih krivinih djela (zloina)
od znaaja za meunarodnu zajednicu. ICC/MKS je nezavisna meunarodna
organizacija i nije u sastavu sistema Ujedinjenih nacija. Njegovo
sjedište je u Hagu u Holandiji. 18 Jedna od velikih inovacija
Statuta MKS-a i njegovih Pravila i postupaka jest niz prava koja se
dodjeljuju rtvama.
http://www.icc-cpi.int/Menus/ICC/About+the+Court/
2.2.1. Jedinica za pomo rtvama / svjedocima19
Jedinica za pomo rtvama / svjedocima (Jedinica) ima mandat20 za
pruanje zaštite, podrške, sigurnosnih aranmana i drugih vidova
pomoi svjedocima / rtvama što se pojavljuju pred sudom.
Jedinica je neutralni prualac usluga i prua usluge svjedocima
tuilaštva, odbrane i suda. Ova Jedinica ne odreuje svjedoke / rtve
samostalno, nego postupa po preporuci ili na zahtjev. Premda su
usluge zaštite i podrške od posebne vanosti tokom faze suenja,
usluge Jedinice mogu se traiti i pruati u svim fazama postupka,
poevši od faze prije suenja, u istranoj fazi pa sve do faze poslije
suenja.
Zaštita: Cilj zaštite je da se minimizira i upravlja svakim rizikom
s kojim se eventualno suoe svjedoci / rtve koji se pojavljuju pred
sudom. Utvrivanjem i provoenjem zaštitnih mjera u podrujima rada
Suda, kao i putem procesnih zaštitnih mjera koje odreuju sudska
vijea, moe se osigurati daljnja zaštita. Naposljetku, kao mjera
koja predstavlja posljednje pribjeište je Program zaštite.21
Podrška: Na osnovi procjene njihovih individualnih potreba Jedinica
prua usluge podrške i pomoi svjedocima / rtvama koji se pojavljuju
pred sudom s ciljem da se osigura njihovo psihiko blagostanje,
dignitet i privatnost.
19 Internetska stranica MKS-a:
http://www.icc-cpi.int/Menus/ICC/Structure+of+the+Court/Protection/
Victims+and+Witness+Unit.htm 20 lanom 68 (1) Rimskog statuta
predvieno je da e Sud preduzeti odgovarajue mjere kako bi bili
zaštieni sigurnost, psihiko i psihološko blagostanje, dignitet i
privatnost svjedoka / rtava.
http://www.icc-cpi.int/NR/rdonlyres/EA9AEFF7-5752-4F84-BE94-0A655EB30E16/0/
Rome_Statute_English.pdf 21 Sekretar Suda moe zakljuivati
povjerljive sporazume o premještanju i pruanju usluga podrške na
teritoriji neke drave.
Iskustva na planu podrške i zaštite svjedoka u sudskom
procesu
29
Iskustva na planu podrške i zaštite svjedoka u sudskom
procesu
28
Tim za podršku ove Jedinice daje informacije i upute svjedocima /
rtvama koji se pojavljuju pred sudom, kao i osobama koje su u
njihovoj pratnji. Isto tako nudi im pomo tokom putovanja i prua
usluge 24 sata dnevno tokom cijele sedmice. U te usluge se ubrajaju
i pruanje psihosocijalne podrške, krizno interveniranje,
informiranje i ispitivanja prije i nakon svjedoenja, te pristup
zdravstvenoj zaštiti u sluajevima potrebe.
Ove usluge se redovno prate i modificiraju kako bi se zadovoljile
specifine potrebe svjedoka, uzimajui u obzir njihove kulturne,
religijske i društvene potrebe. Posebna panja pridaje se ugroenim
skupinama, kao što su rtve seksualnog nasilja, djeca, starije i
invalidne osobe.
Multidisciplinarni tim za podršku u sklopu Jedinice iskusan je i
obuen u vezi sa pitanjima traume, seksualnog nasilja, sigurnosti i
povjerljivosti. Cilj podrške jest da se promovira ambijent u kojem
iskustvo svjedoenja ne dovodi do daljnje štete, patnje ili
traume.
Operacije: Pored usluga zaštite i podrške, Jedinica prua i druge
oblike pomoi svjedocima / rtvama. U to spadaju logistiki aranmani i
imigracioni postupci kako bi se obezbijedilo blagovremeno i sigurno
pojavljivanje svjedoka na sudu. Jedinica pored toga prua i
operativnu i logistiku podršku slubenicima u sklopu same Jedinice
te koordinira aktivnostima vezanim za rad Suda.
2.2.2. Ured javnog savjetnika za rtve i Odjel za sudjelovanje i
reparaciju za rtave
Kako je ranije spomenuto, postoje drugi uredi i odjeli pri MKS-u,
uspostavljeni s ciljem pomoi svjedocima / rtvama. Znaajan presedan
kojim bi se trebao unaprijediti sistem efikasnog sudjelovanja rtava
u postupcima pred sudom pruanjem pravne podrške i pomoi jesu Ured
javnog savjetnika za rtve22 (Ured) i Odjel za sudjelovanje i
reparacije za rtve (Odjel za sudjelovanje).
Ured predstavlja novi korak u meunarodnom sistemu krivinog pravosua
kojim se nastoji osigurati efikasno sudjelovanje rtava u svim
fazama postupka pred sudom pruanjem pravne podrške i pomoi pravnim
zastupnicima rtava i samim rtvama. Od rtava se trai da upute
pismeni zahtjev Registraru / Sekretarijatu Suda, tanije Odjelu za
sudjelovanje, koji je obavezan podnijeti zahtjev nadlenom sudskom
vijeu koje odluuje o aranmanima za sudjelovanje rtava u postupcima.
Vijee moe odbiti zahtjev ako smatra da osoba nije rtva. Štaviše, po
prvi put jedan meunarodni sud ima ovlasti da naredi jednoj osobi da
isplati reparacije. Ta reparacija moe takoe poprimiti oblik
restitucije, obešteenja ili rehabilitacije. Sud moe narediti da se
reparacija isplati putem Povjerenikog fonda za pomo rtvama23. Sud
moe odobriti individualnu ili kolektivnu reparaciju ako je u
pitanju cijela skupina rtava i / ili jedna zajednica.
Povjereniki fond se zalae za rtve i pomae najugroenijim rtvama
zloina koji su u nadlenosti MKS-a, ime se potvuje
22 Ured je osnovan 19. septembra 2005. godine u skladu s Uredbom
br. 81 Propisa MKS-a.
http://www.icc-cpi.int/NR/rdonlyres/B920AD62-DF49-4010-8907-E0D8CC61EBA4/277527/
Regulations_of_the_Court_170604EN.pdf 23 Fond za pomo rtvama
osnovala je Skupština drava ugovornih strana u septembru 2002.
godine.
stav da se pravda za rtve najteih zloina ne moe postii bez njihovog
punog sudjelovanja u sudskom procesu, niti bez njihove ukljuenosti
u definiranje i realizaciju najprimjerenijih sredstava reparacije i
rehabilitacije. Fond radi za rtve tako što mobilizira ljude,
finansira mogunosti za dobrobit rtava, te izvršava odluke po
sudskom nalogu u vezi sa dodjelom reparacija. Fond zastupa interese
rtava te osigurava da se njihov glas uje u meunarodnoj areni i
komunicira sa preivjelima i njihovim zajednicama u vezi sa
planiranjem efikasnih intervencija na lokalnoj razini, koje e pomoi
da se ponovo izgradi ivot.
2.3. Odjeljenje za podršku svjedocima (OPS) - Sud Bosne i
Hercegovine
Osnivanje specijaliziranog Odjela za ratne zloine u sklopu Suda BiH
i Posebnog odjela za ratne zloine pri Tuilaštvu BiH u januaru 2003.
godine omoguilo je Bosni i Hercegovini da se putem domaeg pravosua
suoi sa kanjavanjem poinitelja zloina iz prošlosti na podruju
BiH.
Jedna od osnovnih funkcija Suda od samog poetka bila je rad
Odjeljenja za podršku svjedocima (OPS), ije je osnivanje pratilo
upošljavanje jednog lana Slube za svjedoke / rtve MKSJ-a.
Model slube za svjedoke / rtve iz MKSJ-a prilagoen je
bosanskohercegovakom kontekstu radi pruanja pomoi svjedocima prije,
tokom i nakon suenja. Psihološke posljedice svjedoenja u BiH bile
su ublaene time što se nije moralo putovati u stranu dravu i time
što je proces svjedoenja
trajao najviše dva dana, ali su bile tee kada se moralo svjedoiti
protiv poinitelja zloina. Prilikom kreiranja pravila i postupaka
ovoga odjela naglasak je stavljen na stupanje u kontakt sa
svjedocima u što je mogue ranijoj fazi, obino prilikom samog
potvrivanja optunice. OPS odreuje po jednog psihologa i asistenta
za svaki predmet. Sa tuiocem se odrava preliminarni sastanak kako
bi se razmotrile potrebe svjedoka i identificirali potencijalno
ugroeni i osjetljivi svjedoci. Isti postupak se organizira i sa
odbranom neposredno pred poetak faze odbrane. Psiholog potom radi
procjenu potreba svakoga svjedoka i uspostavlja neposredan kontakt
sa svjedokom tako što mu daje broj direktnog telefona kako bi
svjedok mogao stupiti u vezu s njim kad god se za to ukae potreba.
Detaljna procjena potreba se potom upuuje tuiocu, uz preporuke za
svjedoke kojima je potrebna posebna panja. Primjerak procjene
takoer se upuuje sudskom vijeu kako bi se lanovi vijea upoznali sa
specifinostima koje se odnose na odreene svjedoke. Naprimjer,
pojedini svjedoci imaju zdravstvene probleme zbog kojih su potrebne
due pauze i krae sesije svjedoenja, ili ne mogu proitati zakletvu
zbog toga što su nepismeni. Pojedini svjedoci bili su maloljetni
tokom oruanog sukoba i njihovo svjedoenje e stvoriti regresiju koju
je potrebno uzeti u obzir. Na koncu, pojedini svjedoci e svoje
iskustvo po prvi put prezentirati baš u sudnici, pa se od njih mogu
oekivati intenzivnije emotivne reakcije.
Kada svjedoci dobiju datum svog svjedoenja, psiholog stupa ponovno
u vezu s njima, kako bi potvrdio/la logistiki aranman predvien za
njihovo putovanje do suda i ukazao/la na svaku promjenu koja je
nastupila od posljednjih kontakata. Prilikom dolaska u sud radi
svjedoenja, svjedoke doekuje psiholog/psihologinja i / ili
asistent/asistentica i odvodi ih u
Iskustva na planu podrške i zaštite svjedoka u sudskom
procesu
31
Iskustva na planu podrške i zaštite svjedoka u sudskom
procesu
30
ekaonicu kako bi se pripremili za svjedoenje. Zbog oekivanih
psiholoških reakcija prilikom svjedoenja u predmetima ratnih
zloina, a uz suglasnost sudskih vijea, psihologu OPS-a je
dozvoljeno da prisustvuje u sudnici zajedno sa svjedokom kako bi
mogao/la pravovremeno reagirati. Pojedini svjedoci trae podršku u
sudnici, gdje se osjeaju najosjetljivijim, što je i razumljivo s
obzirom na specifino psihološko stanje u kojem se nalaze neposredno
pred svjedoenje. Uloga psihologa u sudnici je da upozori sudije
ukoliko svjedok pokazuje psihološke reakcije zbog kojih bi bilo
potrebno napraviti pauzu. Nakon završetka svjedoenja svjedok
obavlja razgovor sa osobljem OPS-a, nakon ega napušta sud. Najmanje
15 dana nakon svjedoenja predstavnici OPS-a stupaju u vezu sa
svjedocima kako bi razgovarali o njihovom psihološkom stanju,
moguim psihološkim reakcijama uzrokovanim svjedoenjem, te openito o
tome je li i na koji nain svjedoenje utjecalo na njihov svakodnevni
ivot. Ukoliko svjedoci izraze elju, OPS ih upoznaje sa datumom
izricanja presude, te ukoliko bude potrebno, organizira njihov
dolazak. Budui da izricanje presuda moe izazvati intenzivnije
emotivne reakcije kod svjedoka / rtava i/ili lanova porodica koji
prisustvuju izricanju, osoblje OPS-a uvijek je prisutno kako bi
pruilo hitnu podršku i pomo ako se ukae potreba.
U prosjeku, OPS kontaktira sa svakim svjedokom/ svjedokinjom
najmanje 6 puta (prije i nakon svjedoenja). To podrazumijeva i
stupanje u vezu sa svjedokom na poetku, kako bi se ustanovile
njegove/njene konkretne potrebe te se pruile odreene informacije
vezane za predmet, a zatim se kontaktiraju prije svjedoenja i, na
kraju, naknadno - nakon svjedoenja. Pored toga, svjedoci stupaju u
vezu sa OPS-om telefonom tokom radnog vremena a mogu se javljati i
na
slubene mobilne telefone, koji su aktivni 24 sata dnevno.
Dosadašnje iskustvo OPS-a pokazuje da svjedoci osjeaju znatno
olakšanje kada znaju da nisu sami i da imaju podršku u itavom
procesu. Osoblje OPS-a nikada ne razmatra izjavu kao takvu, nego se
angaira na tome da osobe kroz svjedoenje prou na što je mogue
bezbolniji nain - uz poštivanje zakonom zajamenih prava.
U Bosni i Hercegovini zaštita svjedoka i postupak nareivanja i
provoenja zaštitnih mjera ureeni su u pravnim okvirima. Praksa u
predmetima ratnih zloina je do sada pokazala da Sud BiH uglavnom
izdaje nalog za provoenje zaštitnih mjera tokom postupka
(svjedoenje putem tehnikih sredstava za prijenos slike i zvuka)
koje ne potpadaju pod Program zaštite svjedoka SIPA-e. U tom
svjetlu, sklopljen je 2006. godine sporazum izmeu OPS-a i Jedinice
za zaštitu svjedoka SIPA-e kako bi se angairali kod svjedoka s
mjerama zaštite prema Zakonu o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i
ugroenih svjedoka. Jedinica za zaštitu svjedoka SIPA-e kontaktira
sa zaštienim svjedocima i procjenjuje njihove potrebe u pogledu
fizike zaštite. Uporedo s tim, OPS procjenjuje potrebe za
psihološkom podrškom zaštienih svjedoka, koji su u prvom redu
ugroeni svjedoci.24 Prilikom dolaska na svjedoenje i u pratnji
slubenika za zaštitu SIPA-e, svjedoke srdano doekuju psiholozi
OPS-a. Saradnja izmeu ovih dvaju jedinica bila je od koristi za
mnoge rtve / svjedoke koji su traili da ne budu eksponirani pred
javnošu ili medijima prilikom svjedoenja.
Od 2005. godine i prvog predmeta ratnog zloina u Sudu BiH svjedoilo
je 3.000 osoba. 24 Više informacija u nastavku teksta.
2.3.1. Saradnja Suda BiH sa civilnim društvom i NVO-ima
Angairanost sektora NVO-a u predmetima ratnih zloina bila je
znaajna za Ured registrara i Sud BiH, a Mrea podrške institucija,
grupa i organizacija u okviru bosansko- hercegovakog društva
uspostavljena je 2005. godine. Svrha Mree podrške bila je pruanje
informacija svim graanima o Sudu BiH i Tuilaštvu BiH, kao i to da
bude referentna taka svih pitanja koja se odnose na svjedoenje i na
sudske postupke u predmetima ratnih zloina. Mrea podrške je u svom
sastavu imala 5 NVO-a iz cijele zemlje. Ured registrara finansirao
je ovaj projekt jednu godinu, a projektni prijedlog podnesen je
razliitim donatorima radi dugoronog finansiranja i proširenja Mree.
Nakon jedne godine aktivnosti Mree desile su se neke promjene u
pogledu angairanosti NVO-a: neke NVO nastavile su s radom u oblasti
otvaranja prema društvenoj zajednici, dok su ostale uspostavile
neposredan kontakt sa kantonalnim i okrunim sudovima u svojoj
regiji kako bi blisko saraivale s tuilaštvima.
2.4. Odjel za podršku svjedocima / rtvama u kaznenim postupcima i
postupcima za kaznena djela ratnih zloina pri Ministarstvu pravosua
Republike Hrvatske
Odjel za podršku svjedocima / rtvama u kaznenim postupcima i
postupcima za kaznena djela ratnih zloina (Odjel) osnovan je
uredbom Vlade Rrepublike Hrvatske (RH) 20. svibnja 2005. godine pri
Ministarstvu pravosua, u Upravi za meunarodnu pravnu pomo. Odjel je
zapoeo s radom u
veljai 2006. godine. Od rujna 2008. godine Odjel je u sklopu Uprave
za kazneno pravo.
Nadlenost Odjela je pruanje pravne i fizike zaštite, psihološke
pomoi i pomoi u pronalaenju, pripremanju odlazaka i organizaciji
putovanja za svjedoke i druge sudionike na glavne rasprave i
istrana roišta u kaznenim postupcima za ratne zloine i ostalim teim
kaznenim postupcima koji se vode u i izvan Republike Hrvatske.
Odjel se sastoji od naelnice Odjela / pravnice, više strune
savjetnice / prof. psihologije i administrativne referentice.
Pravnik/ca
• koordinira poslove u vezi sa pruanjem pravne i fizike zaštite,
psihološke pomoi svjedocima / rtvama, te pomoi u pronalaenju
svjedoka i drugih sudionika u postupcima za kaznena djela ratnih
zloina koji se vode pred sudovima u i izvan Republike
Hrvatske;
• upoznaje svjedoka / ošteenika sa pravnim statusom i ulogom,
pravima i obvezama; mjerama zaštite i drugim odredbama ZKP-a i
drugih zakona koje su u funkciji zaštite svjedoka, odgovarajuim
zakonskim odredbama i mogunostima svjedoenja, ovisno o situaciji
svjedoka te pruanja pojašnjenja o svim pitanjima pravne
naravi;
• koordinira suradnju sa domaim i inozemnim tijelima koja su
ukljuena u postupak pruanja podrške svjedocima / rtvama i u
kaznenim postupcima;
Iskustva na planu podrške i zaštite svjedoka u sudskom
procesu
33
Iskustva na planu podrške i zaštite svjedoka u sudskom
procesu
32
izrauje izvješa o stanju i posebnim potrebama svjedoka / rtava,
koja upuuje sudu sa preporukom za primjenu odgovarajuih mjera
zaštite te prosljeuje sudu struna mišljenja psihologa.
Psiholog/inja
• uspostavlja telefonski kontakt sa svjedocima i ošteenicima radi
procjene njihovih potreba i psihofizikog stanja, ohrabrenja i
motiviranja za svjedoenje;
• s obzirom na utvrene potrebe svjedoka / ošteenika upuuje ih
strunim osobama i organizacijama, koje pruaju psihosocijalnu
pomo;
• prema potrebi prua podršku svjedocima direktno na sudu;
• sudjeluje na sastancima koji se organiziraju u svrhu motiviranja
svjedoka / ošteenika za svjedoenja;
• uspostavlja saradnju sa ustanovama u RH i radi na formiranju mree
za pruanje psihosocijalne pomoi i podrške;
• surauje s domaim i inozemnim tijelima koja su ukljuena u postupak
pruanja podrške svjedocima / rtvama i u kaznenim postupcima u
poslovima iz njihove nadlenosti; izrauje struna mišljenja o stanju
i posebnim potrebama svjedoka / rtava s preporukom sudu o nainu
postupanja.
Administrativni/a referent/ica
• obavlja upravno-tehnike poslove za Odjel u svezi s prijemom
stranaka, telefonskih i internetskih poruka te poslovima
prijepisa;
• vodi evidenciju pošte i organizira dostavu i otpremu pošte za
Odjel, obavlja tehnike poslove u vezi s organiziranjem odlazaka
svjedoka / rtava na glavne rasprave / istrana roišta i organizira
njihov smještaj;
• izrauje bazu podataka o svjedocima / rtvama i za kaznena djela
ratnih zloina i drugih kaznenih djela te obavlja i druge poslove po
nalogu naelnika sektora i naelnika Odjela.
Što se tie same procedure u radu, Odjel dobiva direktno od sudova
(domaih i stranih) informacije o zakazanim raspravama i pozvanim
svjedocima, kako za svjedoenje u istrazi i na glavnim raspravama
tako i za svjedoenja zamolbenim putem i putem video konferencijske
veze. Odjel tada šalje svim svjedocima i ošteenicima pismo kojim ih
upoznaje s vrstama pomoi koje Odjel prua, kao i kontakt sa podacima
slubenika te ih ukratko upoznaje s pravnim statusom, odnosno
pravima i obvezama, mjerama zaštite te drugim odredbama ZKP-a i
drugih zakona. Nakon toga kontaktira sa svjedocima telefonskim
putem kako bi se utvrdilo postoje li neke zapreke (zdravstvene,
nedostupnost suda i sl.) za njihovo svjedoenje, ukazalo na vanost
svjedoenja te motivirali za svjedoenje. Prema potrebi svjedocima se
organizira prijevoz, hotelski smještaj ili policijska
pratnja.
Domae svjedoke koji su pozvani svjedoiti u inozemstvo25 u
predmetima ratnih zloina posebno se nastoji motivirati za
svjedoenje na nain da se osim telefonskog kontakta s njima
organiziraju i sastanci. Svjedoke koji su svjedoili u inostranstvu
psiholog telefonskim putem kontaktira i nakon svjedoenja. Sa
svjedocima koji dolaze iz inostranstva26 da svjedoe na hrvatskim
sudovima takoer se kontaktira direktno telefonskim putem, u
saradnji sa djelatnicama Slube za podršku ošteenima / svjedocima
pri Veu za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu. Prema potrebi,
navedenim svjedocima organizira se policijska pratnja i hotelski
smještaj. Po potrebi, upuuje se obavijest sudu o stanju svjedoka s
preporukama. Slina obavijest dostavlja se i slubi za podršku
svjedocima u inostranstvu, uz podatke o dolasku svjedoka i potrebi
koordinacije aktivnosti u vezi sa organizacijom fizike zaštite te
osiguranjem hotelskog smještaja. Dostavlja se obavijest i MUP-u RH
o potrebi osiguranju fizike zaštite. Prema potrebi psiholog Odjela
prua podršku svjedocima u predmetima ratnih zloina koji se vode
pred upanijskim sudom u Zagrebu, Sisku i Karlovcu.27
U periodu od 01. 06. 2006. do 01. 10. 2009. Odjel je ostvario
kontakt sa 1.65828 svjedoka, od ega su 293 domaa svjedoka pozvana
da svjedoe pred stranim sudovima.29
25 U najveem broju sluajeva svjedoci svjedoe pred Veem za ratne
zloine Okrunog suda u Beogradu. 26 To su svjedoci uglavnom iz
Srbije. 27 Od 1. svibnja 2008. godine uspostavljeni su uredi za
podršku svjedocima / rtvama u upanijskim sudovima u Zagrebu,
Osijeku, Zadru i Vukovaru. Uredi u sudovima uspostavljeni su na
temelju zajednikog projekta Ministarstva pravosua i UNDP Hrvatska:
Potpora razvoju sustava podrške svjedocima i rtvama u Hrvatskoj. 28
Ovaj podatak odnosi se samo na svjedoke u predmetima ratnih zloina
nego na sveukupan broj svjedoka. 29 Ministarstvo pravosua,
Republika Hrvatska, Odjel za podršku rtvama i svjedocima u
2.5. Sluba pomoi ošteenima i svedocima – Vee za ratne zloine
Okrunog suda u Beogradu, Srbija
Sluba pomoi i podrške svjedocima i ošteenima Vea za ratne zloine
Okrunog suda u Beogradu (Sluba) formirana je 9. 6. 2006. godine.
Sluba je formirana s namjerom da se svjedocima koji dolaze u Sud
radi davanja iskaza prui moralna i logistika pomo i podrška.
Zaposleni u Slubi kontaktiraju sa svakim pozvanim svjedokom radi
informisanja o njihovim eventualnim linim i posebnim potrebama kao
i njihovoj motivaciji za samo svjedoenje. Takoer, svjedoci se
obavijeste o vrstama pomoi koje Sluba moe da prui: organizovanju
putovanja, hotelskog smještaja, davanju potrebnih informacija u
vezi sa sudskim postupkom, svjedoenju pred sudom kao i o tome da e
Sluba voditi brigu o njima za vrijeme njihovog boravka u Sudu.
Svjedoci mogu kontaktirati sa Slubom u bilo kom trenutku.
Predstavnik Slube doekuje svjedoka na ulazu u zgradu Suda, pomae mu
prilikom prolaska redovne procedure ulaska, zajedno sa svjedokom
boravi u posebnim prostorijama namijenjenim svjedocima do poziva
sudskog vijea, pa i u sudnici ukoliko je potrebno. Svjedocima se
daju praktini savjeti u vezi sa svjedoenjem, upoznaju se sa
procedurom svjedoenja, rasporedom sjedenja u sudnici radi lakše
orijentacije, pravilima ponašanja - redoslijedom kojim se
postavljaju pitanja i slino.
kaznenim postupcima i postupcima za kaznena djela ratnih zloina,
Konferencija: Mogui putovi ka pomirenju, novembar 2009. godine,
Beograd
Iskustva na planu podrške i zaštite svjedoka u sudskom
procesu
35
Iskustva na planu podrške i zaštite svjedoka u sudskom
procesu
34
Dosadašnja iskustva Slube pokazuju da se niko nije lako odluio da
svjedoi. Svjedoci su obino zabrinuti u išekivanju prije poetka
svjedoenja. Podsjeati se nekih neprijatnih situacija iz ivota i o
tome priati pred nepoznatima jest izuzetan stres i napor. Sve to
moe dovesti i do retraumatizacije. To je naroito izraeno kod
ošteenih kao svjedoka. Zadatak Slube je da svjedoci potisnu svoje
negativne osjeaje kako bi se mogli skoncentrisati na samo
svjedoenje. Vano je da svi svjedoci mogu svjedoiti sigurno i
bezbjedno te da iskustvo svjedoenja ne rezultira nanošenjem
dodatnog bola ili trauma. Sluba svoje aktivnosti usmjerava na
emocije svjedoka, a ne na injenice o dogaajima o kojima e oni
svjedoiti. Nakon svjedoenja svjedoci imaju priliku da prue povratne
informacije u trenucima kada se kod njih manifestira uzbuenost,
emotivna i fizika. Poslije odmora, Sluba svjedoka prati do izlaza
iz zgrade.
Sluba svjedocima prua emotivnu podršku i ohrabruje ih da svjedoe.
To doprinosi da se za vrijeme svjedoenja svjedoci osjeaju udobnije
i sigurno, rastereenije, a samim tim kvalitetnije svjedoe i na taj
nain doprinesu efikasnosti sudskog sistema. Širok je dijapazon
strahova koji se javljaju kod svjedoka. Kod nekih su ti strahovi
izraeniji, kod nekih slabijeg intenziteta, ali svima je zajedniki
osjeaj tjeskobe (fizike i emotivne) kada se nau u ulozi
svjedoka.
Krajnji cilj je da svjedok završi svjedoenje sa osjeanjem postignua
i završetka. Uloga slubenika za podršku je aktivna u svim fazama,
od prve take kontakta sa svjedokom - prije svjedoenja, tokom
svjedoenja i nakon davanja izjave. Sluba je od formiranja do danas
u radu imala 1.018 svjedoka, a od ukupnog broja svjedoka 351
svjedok nije bio dravljanin Republike Srbije.30
30 Regionalna konferencija “Podrška svjedocima i rtvama” u
organizaciji UNDP Hrvatska, oktobar 2009. Zagreb, izlaganje Slavice
Pekovi, Okruni Sud u Beogradu, Vee za ratne zloine, Sluba za
podršku ošteenima i svedocima
Iskustva na planu podrške i zaštite svjedoka u sudskom
procesu
36
3. Izvještaji i preporuke domaih i meunarodnih aktera u vezi s
pitanjima podrške i zaštite svjedoka / rtava u BiH
3. Izvještaji i preporuke domaih i meunarodnih aktera u vezi s
pitanjima podrške i zaštite svjedoka / rtava u BiH
3.1. Preporuke Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina
u BiH iz oblasti podrške i zaštite svjedoka / rtava
Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina (Strategija)
sadri preporuke za jaanje podrške svjedocima u postupcima koji se
vode pred okrunim i kantonalnim sudovima i tuilaštvima. Jedna od
preporuka jest osnivanje mree ureda za podršku svjedocima / rtvama
u cijeloj dravi. Ova mrea trebala bi se formirati i razvijati uz
koordinaciju s Odjelom za podršku svjedocima Suda BiH, koji bi
trebao posluiti kao model. Takoer, ovakva mrea bi trebala koristiti
resurse i kapacitete lokalnih nevladinih organizacija koje pruaju
psihološku i socijalnu podršku svjedocima / rtvama ili koje ve u
strunom smislu rade s njima. Dalje, utvreno je da e biti osnovani
regionalni uredi za podršku svjedocima / rtvama i da e sudovi
imenovati koordinatore za saradnju s datim regionalnim uredom.
Preporueno je da se poboljšaju i kadrovski kapaciteti centara za
socijalni rad, odnosno centara za mentalno zdravlje s ciljem da se
omogui kako psihološka i socijalna tako i struna pomo.31
Druga preporuka bila je da se u svakom sudu odredi posebna
prostorija za svjedoke u kojoj se moe pruati psihološka pomo i tako
izbjei izlaganje svjedoka javnosti. U pogledu 31 Dravna strategija
za rad na predmetima ratnih zloina u Bosni i Hercegovini, decembar
2008.
http://www.mpr.gov.ba/userfiles/file/Projekti/Drzavna%20strategije%20za%20rad%20
na%20predmetima%20RZ.pdf
osoblja, Dravnom strategijom se preporuuje angairanje psihologa u
Tuilaštvu BiH, kao i kantonalnim / okrunim tuilaštvima i
sudovima.32
Kao što je naglašeno, u Strategiji je istaknuta uloga NVO-a u
procesu pruanja podrške svjedocima / rtvama i polazei od toga da su
tokom godina rada nevladine organizacije razvile programe i metode
u pravcu osnaivanja traumatiziranih osoba, prvenstveno ena rtava
rata, ali i drugih kategorija kojima je podrška potrebna. Jedan
broj korisnika programa NVO-a svjedoio je i pred MKSJ i pred domaim
sudovima. Upravo davanje podrške rtvama generalno i rtvama koje
mogu biti potencijalni svjedoci ili su bili svjedoci doprinijelo je
da se sprijei, tj. umanji potencijalna retraumatizacija tokom
svjedoenja ili zbog susreta sa optuenicima (poiniocima).
Takoer, Strategija se naslanja na postojee zakonodavstvo, kojim je
predviena obaveza centara za socijalni rad da pruaju psihološku
podršku svjedocima. Meutim, te institucije obino nemaju dovoljno
kapaciteta da mogu ispuniti zakonsku obavezu, ili zato što nemaju
uposlenike ili, ukoliko ih imaju, oni nemaju adekvatno znanje i
iskustvo za pruanje psihološke podrške ovoj kategoriji
stanovništva. S tim u vezi, Strategija, kako je istaknuto,
preporuuje podizanje kapaciteta centara za socijalni rad, kao i
kapaciteta sudova za pruanje podrške svjedocima i osmišljavanje i
obezbjeivanje posebnih adekvatnih prostora u sudovima gdje bi im se
ta podrška pruala.33
32 Dravna strategija, 4.2. Podrška rtvama i svjedocima, paragraf 8.
i 9. 33 Vodi kroz tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini, UNDP u
Bosni i Hercegovini 2009.
Izvještaji i preporuke domaih i meunarodnih aktera u vezi s
pitanjima podrške i zaštite svjedoka / rtava u BiH
39
3.2. Zakonodavni okvir BiH u oblasti podrške i zaštite
svjedoka
U BiH oblast zaštite i podrške svjedocima / rtvama ureena je
zakonima na dravnom i na entitetskim nivoima te u raznim
meunarodnim dokumentima. Iako postoji pravni okvir, entitetske
institucije nemaju kapaciteta da implementiraju aktuelne zakone.
Konkretno, kantonalni i okruni sudovi nemaju adekvatne sudnice,
tehnike uslove za svjedoenje zaštienih svjedoka, kao što je
mogunost svjedoenja video- linkom ili distorzija glasa; ne postoje
specijalizirani odjeli koji bi pruali psihološku podršku
svjedocima, niti su uspostavljene specijalne policijske jedinice
koje bi provodile fizike mjere zaštite. Od svih pravosudnih
institucija koje se bave procesuiranjem predmeta ratnih zloina
jedino Sud BiH ima sve potrebne unutrašnje kapacitete. Takoer, u
pravcu pruanja fizike zaštite svjedoka, Sud BiH se koristi
kapacitetima SIPA-e, kao dravne agencije iji je mandat istraivanje
krivinih djela u nadlenosti Suda i Tuilaštva BiH, te pruanje fizike
zaštite putem Odjela za zaštitu svjedoka.To je zapravo jedina
policijska struktura u BiH koja ima specijalizirano odjeljenje za
zaštitu svjedoka i koja je prilagoena poslovima zaštite.
Da bi se riješili ovi problemi u pravcu podizanja tehnikih i
strunih kapaciteta, kao i definiranja uloga svih aktera, te
njihovih odgovornosti, potrebno je poboljšati postojei zakonski
okvir. To se prvenstveno odnosi na Zakon o programu zaštite
svjedoka, ije se izmjene i dopune oekuju u 2009. godini. S tim u
vezi Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina naroito
nalae unapreenje odnosa BiH sa susjednim dravama s ciljem da se
osigura funkcionalan program zaštite. Meutim, pored izmjene
zakonskog okvira,
te podizanja finansijskih, tehnikih i strunih kapaciteta, u
Strategiji su predvieni i neki drugi koraci u pravcu pruanja
psihofizike zaštite svjedocima. Naprimjer, okruni i kantonalni
sudovi koji se bave procesuiranjem predmeta ratnih zloina trebaju
izraditi Poslovnik o radu po ugledu na Sud BiH, a gdje bi takoer
bilo obuhvaeno i podruje primjene zakona o zaštiti svjedoka.
Takoer, sudovi i tuilaštva treba da primjenjuju odredbe o spajanju
postupaka ukoliko za to postoji pravna i injenina osnova, a ime bi
se omoguilo da se jedan svjedok/ inja ne poziva nekoliko puta da
svjedoi o istim okolnostima u više sluajeva, kao što je to do sada
bio sluaj. Na taj nain bi se sprijeila njegova ponovna
traumatizacija, tj. osjeanje fizike ugroenosti zbog svjedoenja.
Takoer, moe se izbjegavati pozivanje svjedoka koji su svjedoili
pred MKSJ korištenjem odredbi zakona o saradnji sa MKSJ ili se mogu
traiti novi svjedoci, koji bi dali izjavu o identinim okolnostima i
druge mjere.
Kada se govori o pravnom okviru, pored pomenutog Zakona o zaštiti
svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka i Zakona o program
zaštite svjedoka, neophodno je provoditi i Zakon o ravnopravnosti
spolova u BiH i inkorporirati preporuke Gender akcionog plana u sve
aktivnosti kako bi se zagarantovala ravnopravnost spolova i
eliminisala svaka situacija koja moe voditi do nanošenja štete
dignitetu osobe i neeljenog fizikog, verbalnog, sugestivnog ili
drugog ponašanja u vezi sa spolom.
3.3. UNDP - Izvještaj o kapacitetima sudova i tuilaštava u BiH za
istragu, krivino gonjenje i procesuiranje ratnih zloina
U 2008. godini UNDP BiH izradio je izvještaj pod naslovom Izvještaj
o kapacitetima sudova i tuilaštava u BiH za istragu, krivino
gonjenje i procesuiranje ratnih zloina.34 Preporuke u oblasti
podrške svjedocima za kantonalne / okrune sudove i tuilaštva Brko
Distrikta su glasile da svi sudovi na koje se ovo odnosi trebaju
prilagoditi zgrade suda i sudnice tako da se osigura provedba
odredbi Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih
svjedoka.
Što se tie minimuma kapaciteta za tuilaštva, preporuke za oblast
podrške i zaštite svjedoka su glasile da je potrebno osigurati
dovoljno resursa za zaštitu i podršku rtvama i svjedocima ratnih
zloina tokom faze istrage, suenja te nakon suenja. To konkretno
znai:
a. da tuilaštva na raspolaganju trebaju imati osoblje (mogu to, ali
ne moraju biti tuioci) koje je obueno tako da moe zadovoljiti
potrebe traumatiziranih svjedoka i koje treba biti u kontaktu sa
slubama koje tim svjedocima mogu pomoi;
b. da tuilac ima na raspolaganju resurse tako da se moe susresti sa
svjedokom i na nekom drugom mjestu osim u uredu tuioca - kada se to
smatra potrebnim;
34 Rješavanje predmeta ratnih zloina u Bosni i Hercegovini:
Izvještaj o kapacitetima sudova i tuilaštava u Bosni i Hercegovini
za istragu, krivino gonjenje i procesuiranje ratnih zloina, UNDP
2008.
c. da tuilac svjedoku moe osigurati zaštitu u svim stadijima
istrage i procesuiranja kao i nakon suenja.
Što se tie minimuma kapaciteta sudova, preporuke za oblast podrške
i zaštite svjedoka glase da bi sudovi na raspolaganju morali imati
dostatno resursa za zaštitu i podršku svjedoka i rtava ratnih
zloina u svim stadijima sudskoga postupka te nakon njegova
okonanja. To konkretno znai:
a. da sud treba imati osoblje koje je obueno u smislu potreba
traumatiziranih svjedoka i koje zna koje slube mogu pomoi tim
svjedocima te ija je konkretna zadaa rad sa svjedocima;
b. da sud treba imati fizike resurse za zaštitu svjedoka u skladu
sa Zakonom o zaštiti svjedoka;
c. da sud svjedoku moe osigurati zaštitu u svim stadijima postupka
kao i nakon suenja;
d. da sud treba imati resurse za podršku traumatiziranim
svjedocima;
e. da sud posjeduje kapacitete potrebne da se, ako to bude
neophodno, mogu osigurati alternativni naini svjedoenja.
Na kraju, istaknuta je potreba da se koriste i unapreuju usluge
odjela za pruanje podrške svjedocima / rtvama pri Sudu BiH kako bi
se koordinirao rad NVO-a i drugih agencija u pruanju ujednaenih
usluga rtvama i svjedocima u BiH.
Izvještaji i preporuke domaih i meunarodnih aktera u vezi s
pitanjima podrške i zaštite svjedoka / rtava u BiH
41
Izvještaji i preporuke domaih i meunarodnih aktera u vezi s
pitanjima podrške i zaštite svjedoka / rtava u BiH
40
3.4. Aktivnosti OSCE-a
Na konferenciji u organizaciji OSCE-a, odranoj u Sarajevu,
prikupljena su odreena mišljenja u vezi sa temom podrške
svjedocima. Uesnici su isticali vanost tretmana svjedoka u
predmetima ratnih zloina:35 „podrška svjedocima esto je percipirana
više kao luksuz nego kao neophodnost, iako se ta percepcija mijenja
boljim upoznavanjem sa sadrajem koji ona obuhvata, kao i pravna
obaveza drave da organizira svoj pravosudni sistem i krivine
postupke kako bi se ograniile povrede prava svjedoka. Uposlenici
sudova sve više shvataju posljedice koje svjedoenje u sudu, pred
optuenim i vijeem sainjenim od nepozntih osoba, ostavlja na
svjedoka.”
Tokom konferencije raspravljano je o pozitivnim iskustvima:
a. Naini podrške svjedocima / rtvama moraju se kreirati u skladu s
nadlenim zakonodavnim sistemom, strukturom suda, finansijskim
mogunostima, geografskim faktorima i koliinom predmeta.
b. U dobro funkcionirajuoj strukturi, podrška svjedocima / rtvama
treba se nuditi još od faze istrage.
c. Sudski pravilnik od pomoi je sudijama koji su ukljueni u mjere
podrške svjedocima (i moguu zaštitu), naroito kada se mjere zaštite
odreuju rijetko.
35 OSCE: “Pruanje podrške procesu tranzicije. Nauene lekcije i
najbolja praksa u prijenosu znanja”, septembar 2009.
d. Tuioci su bili uspješni u izgradnji povjerenja sa potencijalnim
svjedocima odravanjem dobrih odnosa sa NVO-ima za podršku rtvama
koji obnašaju funkciju posrednika dok se bilateralani odnos ne
uspostavi.
OSCE36 je izradio skup preporuka koje se odnose na mehanizme
podrške svjedocima, prvenstveno na osnivanje struktura za zaštitu
svjedoka / rtava pri sudovima i sisteme funkcionalne podrške za
svjedoke / rtve od faze istrage pa nadalje. Preporuka za tuioce
bila je da prilikom pristupanja svjedocima u fazi istrage odravaju
odnose sa NVO-ima koji se bave podrškom rtvama. Tema zaštite
svjedoka nije obraena u izvještaju.
OSCE je u decembru 2009.godine organizirao okrugli sto na temu
Uspostavljanje sistema psihosocijalne podrške za svjedoke / rtve u
sluajevima ratnih zloina u BiH. Uesnici konferencije bili su
predstavnici: uduenja rtava i civilnog društva aktivnih u ovaj
oblasti, centara za socijalni rad, entiteskih i kantonalnih
ministarstava za rad i socijalne politike, dravnog Ministarstva
pravde, te predstavnici pravosua. Na skupu se raspravljalo u ulozi
civilnog društva i podršci koju organizacije civilnog društva
pruaju u ovoj oblasti. Takoer se raspravljalo o kapacitetima
centara za socijalni rad i ulozi koja je dodijeljena centrima
Zakonom o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka - lan
6. U skladu sa odredbama ovog lana centri su obavezni pruati
psihološku podršku svjedocima. Raspravljano je i o potrebi podrške
tuilaštvima u ovoj oblasti. Na kraju je dogovoreno
36 OSCE: “Pruanje podrške procesu tranzicije. Nauene lekcije i
najbolja praksa u prijenosu znanja”, septembar 2009.
da e zakljuci okruglog stola biti finalizirani i upueni svim
uesnicima te lanovima odbora za implementaciju Dravne strategije za
rad na predmetima ratnih loina zajedno sa zapisnikom, koji sadri
diskusiju.
3.5. Mišljenje Evropske komisije
U okviru svojih redovnih izvještavanja Vijeu Evrope i Evropskom
parlamentu o napretku koji su postigle zemlje Zapadnog Balkana,
Evropska komisija u svom Izvještaju iz 2009. godine37 takoer
spominje pitanja podrške svjedocima u dijelu u kojem se govori o
napretku u oblasti reforme pravosua. U spomenutom izvještaju
pozitivno su ocijenjeni efikasnost Odjeljenja za ratne zloine Suda
BiH kao i Posebnog odjeljenja za ratne zloine Tuilaštva BiH i
njihov rad koji se odvija u skladu sa meunarodno priznatim
standardima pravinog suenja. Primijeen je napredak i u podruju
sudskog gonjenja pred kantonalnim i okrunim sudovima. Napredak je
posebno primjetan u Federaciji BiH. U Izvještaju Komisije spominje
se i nedostatak mogunosti za zaštitu i podršku svjedoka u BiH zbog
nedovoljne kadrovske popunjenosti, kao jedne od znaajnih prepreka
efikasnim suenjima za ratne zloine na kantonalnom i okrunom nivou u
BiH.
Pored toga, problem potvrivanja pozicija meunarodnog prisustva
(Registrari Suda i Tuilaštva) u dravnim pravosudnim institucijama
kao i smanjenje budeta Suda BiH za 2009. godinu mogu dovesti u
pitanje efikasno funkcioniranje i OPS-a na dravnom nivou, što moe
direkno utjecati na razvoj i unapreenje tih mehanizama na lokalnom
nivou. 37 Bosna i Hercegovina - Izvještaj o napretku za 2009.
godinu. Izvještaj obuhvata period od 1. oktobra 2008. do sredine
septembra 2009., Evropska komisija, Brisel 2009. godine
Prema Izvještaju, provedbe strategija za reformu sektora pravde i
rada na predmetima ratnih zloina nisu napredovale u skladu sa
dogovorenim vremenskim rasporedom. Materijalni uslovi za
poboljšanje kapaciteta u pravosuu i dalje su veoma ogranieni, te je
svaka inicijativa na ovom polju od strane meunarodnih aktera ili
domaeg vladinog i nevladinog sektora dobrodošla. Iz svega što je
navedeno proizlazi da je nezavisan i apolitian pristup u
mobiliziranju svih postojeih kapaciteta u oba entiteta i
organiziranju jedinstvenog mehanizma na polju podrške i zaštite
svjedoka na podruju cijele zemlje neophodan kako bi se što
efikasnije riješila ova pitanja u budunosti.
Da rezimiramo: Preporuke meunarodnih i domaih aktera u vezi s
podrškom svjedocima / rtvama usmjerene su na dva osnovna aspekta:
angaman NVO-a i drugih agencija tokom postupka, ukljuujui i fazu
istrage, te osnivanje regionalnih ureda za podršku svjedocima u
cijeloj dravi. Odjel za podršku svjedocima pri Sudu BiH predloen je
kao glavni i kljuni akter za obuku i usklaivanje rada NVO-a i
regionalnih ureda.
Prethodno navedenim preporukama utvreni su glavni partneri koji bi
trebali biti ukljueni u podrške svjedocima (NVO-i, druge agencije i
Odjel za podršku svjedocima pri Sudu BiH) na kantonalnom i okrunom
nivou. Meutim, opseg angairanosti utvrenih partnera potrebno je
pojasniti i formulirati na praktian nain.
Jednim od segmenata razgovora koji se odvijao prema pripremljenim
pitanjima za razgovor, a koji je voen u kantonalnim / okrunim
sudovima i tuilaštvima, ispitano
Izvještaji i preporuke domaih i meunarodnih aktera u vezi s
pitanjima podrške i zaštite svjedoka / rtava u BiH
43
Izvještaji i preporuke domaih i meunarodnih aktera u vezi s
pitanjima podrške i zaštite svjedoka / rtava u BiH
42
je pitanje angairanosti NVO-a i drugih agencija tokom postupaka u
predmetima ratnih zloina. Sudijama i tuiocima data je prilika da
razmijene svoja iskustva iz rada sa NVO-ima i daju mišljenja i
preporuke o okviru saradnje.
3.6. Izazovi i prepreke u oblasti podrške i zaštite svjedoka /
rtava
Mehanizmi Odjeljenja za podršku svjedocima danas funkcioniraju na
nivou Suda BiH, ali ne tokom faze istrage. Jedan od razloga za
ostvarivanje podrške svjedocima / rtvama u fazi suenja bio je
eventualni sukob tokom sudskog postupka s dva aspekta: aspekta
suenja definiranog zakonom, i aspekta svjedoka / rtava. Sudski
aspekt i uloga svakog uesnika u procesu definirani su zakonom.
Aspekt svjedoka / rtve odnosi se na ivotna iskustva, emocije i
prisjeanje na dogaanja. Naalost, kada se radi o svjedoenju,
oekivanja dvaju strana su razliita i ta razliita oekivanja mogu
zakomplicirati sudski postupak ako s