PROCJENA RIZIKA - opcina-velika.hr akti/2019/2018.03.25... · Procjena rizika obuhvaća metodologiju kojom se utvrđuju priroda i stupanj rizika, prilikom čega se analiziraju potencijalne

REPUBLIKA HRVATSKA

PROCJENA RIZIKA

OD VELIKIH NESREĆA

ZA PODRUČJE OPĆINE VELIKA

VELIKA, prosinac 2018.

OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća

Stranica 2 od 116

SADRŽAJ

1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA ................................................................................. 5

1.1. Geografski pokazatelji ......................................................................................................... 5

1.2. Društveno – politički pokazatelji ......................................................................................... 9

1.3. Ekonomsko – gospodarski pokazatelji .............................................................................. 14

1.4. Prirodno – kulturni pokazatelji .......................................................................................... 24

Park prirode "Papuk" ................................................................................................................ 24

1.5. Povijesni pokazatelji .......................................................................................................... 26

1.6. Pokazatelji operativne sposobnosti .................................................................................. 27

2. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI I RIZIKA ....................................................................................... 28

2.1. Popis identificiranih prijetnji i rizika .................................................................................. 28

2.2. Odabir prioritetnih prijetnji koje će se analizirati u procjeni rizika .................................. 28

2.3. Karte prijetnji..................................................................................................................... 32

3. KRITERIJI ZA PROCJENU UTJECAJA PRIJETNJI NA KATEGORIJE DRUŠTVENIH VRIJEDNOSTI .... 33

3.1. Život i zdravlje ljudi ........................................................................................................... 33

3.2. Gospodarstvo .................................................................................................................... 33

3.3. Društvena stabilnost i politika ........................................................................................... 34

4. VJEROJATNOST ......................................................................................................................... 36

5. SCENARIJI ZA JEDNOSTAVNE RIZIKE .................................................................................... 37

5.1. POPLAVE ................................................................................................................................ 37

5.1.1. NAZIV SCENARIJA ........................................................................................................... 37

5.1.2. UTJECAJ NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU ..................................................................... 37

5.1.3. KONTEKST ....................................................................................................................... 38

5.1.4. UZROK ............................................................................................................................ 41

5.1.5. OPIS DOGAĐAJA I POSLJEDICE ....................................................................................... 42

5.1.6. VJEROJATNOST ............................................................................................................... 44

5.1.7. MATRICE RIZIKA ............................................................................................................. 45

5.2. EPIDEMIJE I PANDEMIJE ........................................................................................................ 46

5.2.1. NAZIV SCENARIJA ........................................................................................................... 46

5.2.3. KONTEKST ....................................................................................................................... 49

5.2.4. UZROK ............................................................................................................................ 49

5.2.5. OPIS DOGAđAJA I POSLJEDICE ....................................................................................... 50

5.1.6. VJEROJATNOST ............................................................................................................... 53

5.1.7. MATRICE RIZIKA ............................................................................................................. 54

5.3. EKSTREMNE VREMENSKE POJAVE ........................................................................................ 55

5.3.1. NAZIV SCENARIJA ........................................................................................................... 55


Stranica 3 od 116


5.3.3. KONTEKST ....................................................................................................................... 60

5.3.4. UZROK ............................................................................................................................ 60


5.3.6. VJEROJATNOST ............................................................................................................... 63

5.3.7. MATRICE RIZIKA ............................................................................................................. 63

5.4. INDUSTRIJSKE NESREĆE S OPASNIM TVARIMA ..................................................................... 64

5.4.1. NAZIV SCENARIJA ........................................................................................................... 64


5.4.3. KONTEKST ....................................................................................................................... 65

5.4.4. UZROK ............................................................................................................................ 65


5.4.6. VJEROJATNOST ............................................................................................................... 71

5.4.7. MATRICE RIZIKA ............................................................................................................. 72

5.5. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE I DRUGE NESREĆE U PROMETU .................................................... 73

5.5.1. NAZIV SCENARIJA ........................................................................................................... 73


5.5.3. KONTEKST ....................................................................................................................... 74

5.5.4. UZROK ............................................................................................................................ 74


5.5.6. VJEROJATNOST ............................................................................................................... 77

5.5.7. MATRICE RIZIKA ............................................................................................................. 78

5.6. BOLESTI BILJA ........................................................................................................................ 79

5.6.1. NAZIV SCENARIJA ........................................................................................................... 79


5.6.3. KONTEKST ....................................................................................................................... 80

5.6.4. UZROK ............................................................................................................................ 81


5.6.6. VJEROJATNOST ............................................................................................................... 85

5.6.7. MATRICE RIZIKA ............................................................................................................. 86

5.7. POTRES .................................................................................................................................. 87


5.1.6. VJEROJATNOST ............................................................................................................... 95

5.1.7. MATRICE RIZIKA ............................................................................................................. 96

5.8. PODACI, IZVORI I METODE IZRAČUNA .............................................................................. 97

6. MATRICE RIZIKA S USPOREđENIM RIZICIMA ........................................................................... 98

7. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE ...................................................................................... 101

8. VREDNOVANJE RIZIKA ............................................................................................................ 113

9. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................. 115


Stranica 4 od 116

UVOD

Procjena rizika obuhvaća metodologiju kojom se utvrđuju priroda i stupanj rizika, prilikom čega

se analiziraju potencijalne prijetnje i procjenjuje postojeće stanje ranjivosti koji zajedno mogu

ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, biljni i životinjski svijet. Rizik obuhvaća

kombinaciju vjerojatnosti nekog događaja i njegovih negativnih posljedica.

Procjena rizika je cjelokupni proces koji obuhvaća:

• Identifikaciju rizika kao proces pronalaženja, prepoznavanja i opisivanja prijetnji.

• Analizu rizika kao pregled tehničkih karakteristika mogućih prijetnji po lokaciji,

intenzitetu, učestalost i vjerojatnost; analizu izloženosti i ranjivosti, te procjenu

učinkovitosti prevladavajućih i alternativnih kapaciteta za suočavanja u pogledu

vjerojatnih rizičnih scenarija.

• Vrednovanje (evaluacija) rizika je postupak usporedbe rezultata analize rizika s

kriterijima prihvatljivosti rizika.

Procjena rizika od velikih nesreća je izrađena temeljem:

Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 82/15),

Pravilnika o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje

Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 65/16),

Kriterija za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za

potrebe izrade procjene rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područni

(regionalnih) samouprava,

Smjernica za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Požeško-

slavonske županije, Klasa: 810-03/17-01/1, Urbroj: 2177/1-06-06/1-17-1, od 04.02.2017.

godine.

Načelnik Općine Velika kao nositelj izrade procjene rizika od velikih nesreća, osnovao je Radnu

skupinu za izradu procjene rizika, a tijekom rada na Procjeni angažirao ovlaštenika za prvu grupu

stručnih poslova u području planiranja civilne zaštite, ovlaštene stručnjake iz Kontrol biro d.o.o.,

u svojstvu konzultanta.

Potreba izrade Procjene rizika od velikih nesreća na području Općine Velika temelji se na

društvenim, ekonomskim te praktičnim razlozima, koji uključuju:

- standardiziranje procjenjivanja rizika na svim razinama i od strane svih sektora,

- prikupljanje svih bitnih podataka u jednom referentnom dokumentu,

- unaprjeđenje shvaćanja rizika za potrebe praktičnog korištenja u postupcima planiranja,

osiguranja, investiranja te ostalim srodnim aktivnostima,

- pojednostavnjenje procesa u svrhu lakšeg nadzora i razumijevanja izlaznih rezultata.

Procjenom će se utvrditi i spremnost sustava civilne zaštite da odgovori na moguće prijetnje

velikom nesrećom i da se odredi način preventivnog djelovanja, te reagiranja kako bi se sigurnost

lokalnog stanovništva podigla na višu razinu.


Stranica 5 od 116

1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA

1.1. Geografski pokazatelji

1.1.1. Geografski položaj

Velika je smještena na južnim obroncima Papuka u Požeškoj kotlini, 12 km sjeverno od Požege.

Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 270 m. Velika je općina u Hrvatskoj, u Požeško-slavonskoj

županiji. Velika je smještena na južnim obroncima Papuka u Požeškoj kotlini, 12 km sjeverno od

Požege. Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 270 m. Općina Velika formirana je nakon

provedenih višestranačkih izbora za predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave,

16.04.1993. godine.

Kao dio Požeško-slavonske županije, kojoj pripada prema teritorijalnom ustroju lokalne

samouprave, općina Velika je jedna od deset općina Županije, smještena u njenom sjevernom

dijelu. Općina Velika na sjeveru općine graniči s Virovitičko-podravskom županijom, odnosno

općinama Voćin i Čaćinci. Na zapadu i jugozapadu općina Velika graniči s područjem općine

Brestovac, na jugu graniči s područjem Grada Požega, dok je istočna granica prema općini

Kaptol.

Područje općine Velika pripada središnjem dijelu prostora Istočne Hrvatske, odnosno dijelu

prirodno-geografske cjeline Požeške kotline. Općina Velika smještena je na sjevernom dijelu

kotline, koja se postepeno uzdiže prema južnim obroncima Papuka.

1.1.2. Broj stanovnika

Prema najnovijem popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Velika ima 5.607 stanovnika.

Općina Velika je sedma po veličini od deset jedinica lokalnih samouprava Požeškoslavonske

županije s površinom od 154,20 km², što iznosi 8,53% ukupne površine Županije. Površina

Općine iznosi 154,20 km².

1.1.3. Gustoća naseljenosti

Gustoću naseljenosti na području Općina Velika je 36,36 stanovnika / km2


Stranica 6 od 116

1.1.4. Razmještaj stanovništva

Općina Velika sastoji se od 24 naselja: Antunovac, Biškupci, Bratuljevci, Doljanci, Draga, Gornji

Vrhovci, Kantrovci, Klisa, Lučinci, Markovac, Milanovac, Milivojevci, Nježić, Oljasi, Ozdakovci,

Poljanska, Potočani, Radovanci, Smoljanovci, Stražeman, Toranj, Trenkovo,Trnovac i Velika.

NASELJA OPĆINE VELIKA BROJ STANOVNIKA

Antunovac 158

Biškupci 354

Bratuljevci 25

Doljanci 84

Draga 275

Gornji Vrhovci 10

Kantrovci 34

Klisa -

Lučinci 53

Markovac 1

Milanovac 45

Milivojevci 17

Nježić 1

Oljasi 63

Ozdakovci 5

Poljanska 96

Potočani 182

Radovanci 483

Smoljanovci 3

Stražeman 231

Toranj 173

Trenkovo 799

Trnovac 398

Velika 2.117

UKUPNO 5.607


Stranica 7 od 116

1.1.5. Spolno – dobna raspodjela stanovništva

Broj i udio stanovnika prema dobnim skupinama i prema spolu:

DOB SVEGA muški spol

ženski spol

0-4 332 176 156

5-9 306 159 147

10-14 433 216 217

15-19 427 230 197

20-24 373 197 176

25-29 391 205 186

30-34 311 160 151

35-39 340 170 170

40-44 358 194 164

45-49 390 191 199

50-54 372 199 173

55-59 360 171 189

60-64 295 138 157

65-69 232 101 131

70-74 246 96 150

75-79 229 89 140

80-84 135 42 93

85-89 63 14 49

90-94 11 1 10

95 i više 3 1 2

UKUPNO 5.607 2.750 2.857


Stranica 8 od 116

1.1.6. Stanovnici kojima je potrebna pomoć pri obavljanju svakodnevnih zadataka

Pregled stanovništva s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti kojima je potrebna

pomoć druge osobe i koji već koriste pomoć druge osobe, (prema starosti i spolu, popis 2011).

DOB UKUPNO TREBA POMOĆ KORISTI POMOĆ

Svega M Ž Svega M Ž Svega M Ž

0-4 6 4 2 4 3 1 4 3 1

5-9 3 1 2 2 1 1 2 1 1

10-14 15 10 5 5 4 1 5 4 1

15-19 16 10 6 3 3 - 3 3 -

20-24 9 7 2 - - - - - -

25-29 14 10 4 2 1 1 2 1 1

30-34 16 11 5 3 3 - 3 3 -

35-39 48 33 15 14 8 6 13 8 5

40-44 53 36 17 10 4 6 8 4 4

45-49 60 31 29 4 1 3 3 1 2

50-54 109 59 50 14 10 4 14 10 4

55-59 129 65 64 25 14 11 22 12 10

60-64 119 62 57 29 15 14 27 15 12

65-69 95 39 56 33 12 21 27 10 17

70-74 115 39 76 59 19 40 52 17 35

75-79 142 52 90 89 28 61 84 26 58

80-84 94 27 67 66 14 52 63 14 49

85 i vi 59 11 48 53 10 43 52 9 43

UKUPNO 1.102 507 595 415 150 265 384 141 243


Stranica 9 od 116

1.1.7. Prometna povezanost

Prometna povezanost susjednim JLP(R)S i velikim urbanim i županijskim središtima

Susjedne JLP(R)S i velika urbana i

županijska središta

vrsta prometne povezanosti

cestovna željeznička zračna riječna pomorska

Grad Požega da da - - -

Brestovac da - - - -

Kaptol da - - - -

Voćin da - - - -

Ćaćinci da - - - -

Općina Velika na sjeveru općine graniči s Virovitičko-podravskom županijom, odnosno općinama

Voćin i Čaćinci. Na zapadu i jugozapadu općina Velika graniči s područjem općine Brestovac, na

jugu graniči s područjem Grada Požega, dok je istočna granica prema općini Kaptol.

1.2. Društveno – politički pokazatelji

1.2.1. Sjedišta upravnih tijela JLP(R)S

Naziv upravnog tijela JLP(R)S Sjedište

Općina Velika

Zvonimirova 1a

HR-34330 Velika

Općinsko vijeće

Načelnik općine

Jedinstveni upravni odjel

1.2.2. Zdravstvene ustanove

Na području Općine Velika djeluju sljedeće zdravstvene ustanove (prema vrsti i kapacitetima):

RB Naziv zdravstvene ustanove Vrsta Kapacitet – broj

postelja

1 Dom zdravlja Požega,

ambulanta Velika opće prakse -

2 Dom zdravlja Požega,

ambulanta Velika opće prakse -

3 Stomatološka ambulanta stomatološka -

4 Ljekarna ljekarna -


Stranica 10 od 116

1.2.3. Odgojno – obrazovne ustanove

RB Naziv odgojno – obrazovne ustanove Broj učenika Smještajni kapacitet

Kapacitet pripremanja

prehrane

1 Osnovna škola Ivan Goran

Kovačić Velika 246 400 65 obroka

2 Područna škola Biškupci 58 60 -

3 Područni odjel Radovanci 19 30 -

4 Područni odjel Toranj 15 20 -

5 Osnovna škola "Vladimir Nazor", Trenkovo

140 250 -

6 Područna škola Mihaljevci 23 30 -

Osnovna škola Ivan Goran Kovačić u Velikoj, matična je škola s jednom područnom školom u

Biškupcima i dva područna odjela – u Radovancima i Tornju. Školskom području prema mreži

osnovnih škola, pripadaju sljedeća naselja: Velika, Radovanci, Draga, Potočani, Biškupci,

Stražeman, Doljanci, Poljanska, Toranj, Oljasi, Krivaj, Kunovci, Marindvor, Bankovci i Štitnjak.


Stranica 11 od 116

1.2.4. Broj domaćinstava

Ukupan broj domaćinstava koja su potencijalno izložena prijetnjama na području Općine Velika

procijenjen je za svaki pojedini scenarij posebno zbog velikih specifičnosti svake od obrađenih

prijetnji, a broj izloženih domaćinstava je povezan s razmještajem stanovništva po naseljenim

mjestima, što je prikazano u sljedećoj tablici.

BROJ DOMAĆINSTAVA KOJA SU POTENCIJALNO IZLOŽENA PRIJETNJAMA

RB Prijetnja Izloženo osoba

ili domaćinstva

Moguće posljedice i razmještaj izloženih

potencijalnim prijetnjama na području Općine

1 poplava oko 220

domaćinstava

posljedice bi moglo imati oko 10 domaćinstava, u

naseljima Biškupci, Trenkovo,Trnovac i Velika i dio

naselja Radovanci, u najgorem slučaju evakuiranih

bi bilo 50 osoba te zbrinutih oko 50 osoba

2 epidemije i

pandemije

sva

domaćinstva

izložena sva domaćinstava i sve osobe na cijelom

području, zahvaćeno bi moglo biti oko 1600 osoba

dok bi oko 40 ljudi zatražilo liječničku pomoć, oko

10 bi završilo u bolnici a 2 osobe bi umrle

3

ekstremne

vremenske

pojave

sva

domaćinstva

izložena sva domaćinstava i sve osobe na cijelom

području, a posljedice bi moglo imati oko 20 ljudi

od čega 10 ozljeđenih i 10 evakuiranih

4 industrijske

nesreće oko 80 osoba

u slučaju nesreće u najgorem slučaju stradalo bi

oko 20 osoba (5 ozljeđenih i 15 oboljelih) a moguć

je i smrtni ishod za 2 osobe neposredno u središtu

eksplozije, a oko 60 osoba u okruženju bi se

privremeno evakuiralo

5

Tehničko-

tehnološke i

druge nesreće u

prometu

oko 30 osoba

u slučaju nesreće u najgorem slučaju bilo bi oko 10

ozljeđenih a moguć je i smrtni ishod za 2 osobe

neposredno u središtu nesreće, dok bi se oko 20

osoba evakuiralo

6 bolesti bilja - ugoženi su nasadi vinove loze, kao i druge biljke

(ratarske i voćarske kulture)

7 potres sva

domaćinstva

izložena sva domaćinstva na cijelom području, a

posljedice bi mogle biti: 5 poginulih, 29 teže

ozljeđenih, 59 lakše ozljeđenih, 1060 evakuiranih i

od toga 424 zbrinutih


Stranica 12 od 116

1.2.5. Broj članova obitelji po domaćinstvu

Broj kućanstava prema broju članova kućanstva

Broj članova kućanstva

Broj kućanstava Broj osoba

Pro

sje

čno

čla

nova

po k

uća

nstv

u

1 304 304

2 403 806

3 231 693

4 271 1.084

5 229 1.145

6 113 678

7 59 413

8 19 152

9 10 90

10 6 60

11 i više 4 51

UKUPNO 1.649 5.476 3,32

Broj kućanstava po naseljima Općine Velika

NASELJA OPĆINE VELIKA BROJ STANOVNIKA BROJ

KUĆANSTAVA

Antunovac 158 46

Biškupci 354 104

Bratuljevci 25 7

Doljanci 84 25

Draga 275 81

Gornji Vrhovci 10 3

Kantrovci 34 10

Klisa 0

Lučinci 53 16

Markovac 1 0

Milanovac 45 13

Milivojevci 17 5

Nježić 1 0

Oljasi 63 19

Ozdakovci 5 1

Poljanska 96 28

Potočani 182 54

Radovanci 483 142

Smoljanovci 3 1

Stražeman 231 68


Stranica 13 od 116

Toranj 173 51

Trenkovo 799 235

Trnovac 398 117

Velika 2.117 623

UKUPNO 5.607 1649

1.2.6. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina - stanova

Stanovi prema načinu korištenja, popis 2011.

Stanovi za stalno

stanovanje

nastanjeni 1620

privremeno nenastanjeni 344

napušteni 67

ukupno 2031

Stanovi koji se koriste povremeno

za odmor i rekreaciju 112

u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi 2

ukupno 114

Stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost

iznajmljivanje turistima -

ostale djelatnosti -

ukupno -

UKUPNO STANOVA 2145


Stranica 14 od 116

Stanovi prema godini gradnje, popis 2011. (preračunato)

GODINE GRADNJE BROJ STANOVA

prije 1919. 164

1919. – 1945. 124

1946. – 1960. 203

1961. – 1970. 421

1971. – 1980. 474

1981. – 1990. 361

1991. – 2000. 189

2001. – 2005. 103

2006. i kasnije 107

UKUPNO STANOVA 2145

1.3. Ekonomsko – gospodarski pokazatelji

1.3.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja

Zaposleni starosti i spolu, podaci za Općinu Velika, popis 2011.

DOB SVEGA MUŠKI ŽENSKI

15-19 16 9 7

20-24 123 77 46

25-29 225 141 84

30-34 183 112 71

35-39 200 114 86

40-44 187 118 69

45-49 218 123 95

50-54 176 108 68

55-59 88 66 22

60-64 30 23 7

65 i više 5 5 -

UKUPNO 1.451 896 555


Stranica 15 od 116

1.3.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada

Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život i spolu, popis 2011.

IZVORI SREDSTAVA ZA ŽIVOT SVEGA SPOL

m ž

Prihodi od stalnog rada 1.317 807 510

Prihodi od povremenog rada 139 93 46

Prihodi od poljoprivrede 156 119 37

Starosna mirovina 487 242 245

Ostale mirovine 806 346 460

Prihodi od imovine 12 8 4

Socijalne naknade 300 131 169

Ostali prihodi 112 49 63

Povremena potpora drugih 33 19 14

Bez prihoda 2.357 1.012 1.345

Nepoznato 1 - 1

Ukupno 5.607 2.750 2.857

1.3.3. Proračun JLP(R)S

Iznos proračuna za 2019. godinu

JLS Godina Proračun (kuna)

OPĆINA VELIKA 2019 15.206.000,00

Za potrebe ove procjene uzima se proračun u iznosu 15.000.000,00 kuna radi preglednijeg

izračuna.

1.3.4. Gospodarske grane

Općina Velika raspolaže brojnim i značajnim prirodnim potencijalima koji su, uglavnom, i značajni

gospodarski potencijali. Takvu raznolikost prirodnih potencijala zahvaljuje i svom položaju na

južnim obroncima Papuka u Požeškoj kotlini, gdje se, osim južnih dijelova gorja, izdvajaju

osunčana prigorja i strma podgorja, odnosno uska prigorska zona poznata kao Velički kraj,

značajna u prirodnim i gospodarskom smislu, gdje su se i razvila naselja.

Općina Velika raspolaže sa 43,3% poljoprivrednog zemljišta, što je nešto manje od županijskog

prosjeka (49,3%), a koje se s obzirom na nadmorske visine područja i pedološke osobine tla

koriste u poljodjelske svrhe, vinogradarstvo-vinarstvo, stočarstvo.


Stranica 16 od 116

Šume i šumsko zemljište zauzimaju 51,2% ukupnog prostora općine, te su šume značajan

prirodni, ali i gospodarski potencijal za razvoj šumarstva i obrade drva, dok su značajne površine

šume unutar obuhvata parka prirode ''Papuk''.

Općina Velika poznata je po bogatstvu i raznolikosti mineralnih sirovina, na kojima se razvijala

gospodarska aktivnost, te koje imaju dugu tradiciju. Mineralne sirovine koje se gospodarski

eksploatiraju su tehnički kamen, kvarcit, tuf i tufiti i geotermalna voda. U tom smislu je i nositelj

razvoja do sada bila eksploatacija kamena, tehničkog kamena, ali je značajna i eksploatacija

tufova i tufita za potrebe proizvodnje cementa, kao i mogućnosti za eksploataciju arhitektonsko-

građevinskog kamena.

Općina raspolaže i značajnim prirodnim potencijalom termalnih izvora, magnezijsko

hidrokarbonatnog sastava i temperature 28,6°C (hipoterma), na temelju kojih se zasnivao i

dosadašnji turistički razvoj i turistička tradicija Velike kao rekreacijsko-kupališnog središta.

Svi navedeni prirodni, kao i gospodarski potencijali su valorizirani, te predstavljaju povoljne

gospodarske potencijale.

Prema podacima Registra poslovnih subjekata Republike Hrvatske na području Općine Velika

registrirano je ukupno 79 tvrtki (obuhvaćene sve tvrtke), od kojih je 57 aktivnih, što čini 72,2% od

ukupnog broja tvrtki, a 28 poslovnih subjekata (tvrtki) je podnijelo financijsko izvješće za 2012.

godinu, što iznosi 35,4% od ukupnog broja svih tvrtki.

U navedenih 28 tvrtki koje su podnijele financijsko izvješće, prema evidenciji u Registru poslovnih

subjekata bilo je ukupno 193 zaposlenih. Među tvrtkama s većim brojem zaposlenih su: ''Velički

kamen'' d.o.o. u Velikoj, sa 63 zaposlenih; ''Titan'' d.o.o. iz Trenkova sa 26 zaposlenih, na

poslovima sanitarne sanacije okoliša (razminiranje), ''Aureus Sara'' d.o.o. iz Velike, sa 12

zaposlenih; ''Kamen-Ingrad'' d.d. u stečaju iz Velike, sa 15 zaposlenih, te ''Galić'' d.o.o.; ''Ljekarne

Filipović'' i ''Hep-noc'' iz Velike, a svaki sa po 11 zaposlenih, te ''Credo'' d.o.o. iz Velike, sa 10

zaposlenih. Od navedenog broja tvrtki (28), u 7 tvrtki nema iskazanih podataka o zaposlenima ili

nemaju zaposlenih. Ostale tvrtke među navedenom skupinom imaju manji broj zaposlenih (od 1-

6 zaposlenih).

Prema podacima Općine Velika, na području pojedinih naselja u Općini nalazi se još i 36 tvrtki,

najčešće obrta, usluga i servisa, od kojih se 21 nalazi u općinskom središtu, u Velikoj.

Prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine, od ukupno 4.536 stanovnika Općine starijih

od 15 godina, 1.451 je bilo zaposlenih, što čini 32%, dok je 2.585 ekonomski neaktivnih, što čini

57% navedene populacije.

Zaposleni prema zanimanju, popis 2011.

Zanimanje Broj

zaposlenih

Zakonodavci, dužnosnici i direktori 31

Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci 116


Stranica 17 od 116

Tehničari i stručni suradnici 177

Administrativni službenici 101

Uslužna i trgovačka zanimanja 261

Poljoprivrednici, šumari, ribari i lovci 80

Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 226

Rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači 239

Jednostavna zanimanja 179

Vojna zanimanja 30

Nepoznato 11

Ukupno 1.451

1.3.5. Velike gospodarske tvrtke

Malim poduzetnikom smatra se tvrtka čija je aktiva do 32,5 milijuna kuna godišnje, prihod ne veći

od 65 milijuna, a broj zaposlenih do 50. Kad prijeđe dva od ta tri parametra, poduzetnik ulazi u

kategoriju srednjih, čija je gornja granica aktiva do 130 milijuna kuna, prihod do 260 milijuna kuna

i broj zaposlenih do 250. Svi koji prijeđu tu granicu barem u dva kriterija smatraju se velikima.

Po navedenim kriterijima na području Općine Velika nisu registrirane velike gospodarske.

1.3.6. Objekti kritične infrastrukture

Nacionalne kritične infrastrukture su sustavi, mreže i objekti od nacionalne važnosti čiji prekid djelovanja ili prekid isporuke roba ili usluga može imati ozbiljne posljedice na nacionalnu sigurnost, zdravlje i živote ljudi, imovinu i okoliš, sigurnost i ekonomsku stabilnost i neprekidno funkcioniranje vlasti.

1. Energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport energenata i energije, sustavi za distribuciju),

Opskrba električnom energijom

U sustavu opskrbe električnom energijom razlikujemo prijenosni i distribucijski sustav.

U prijenosnom elektrenergetskom sustavu su vodovi nazivnog napona 110 kV, 220 kV i 400 kV.

Na području Općine nalazi se dio trase DV 400 kV TS Žerjavinec-TS Ernestinovo. Ovaj

dalekovod je presjeka faznih vodiča Al/Če 2x490/65 mm², prijenosne moći 1100 MVA, ukupne

duljine voda 230,8 km, od čega je 15,1 km na području Općine Velika.

U sustavu elektrodistribicije su objekti i vodovi nazivnog napona 35 kV, 10(20) kV te 0,4 kV. Sva

naselja iz sastava Općine su elektrificirana. Na području Općine su vodovi sljedećeg napona i

tipova:


Stranica 18 od 116

Elektrodistribucijski vodovi napona i tipova

Red.

broj

Naziv napona

(kV) Tip mreže

Duljina

(m)

% od

Ukupno

1. NN 0,4 kV Zračna mreža 91.450 50,28

2. NN 0,4 kV Kabelska mreža 11.831 6,50

3. 10(20) kV Zračna mreža 51.700 28,43

4. 10(20) kV Kabelska mreža 22.100 12,15

5. 35 kV Nadzemni vodovi 4.800 2,64

Ukupno: 181.881 100,00

Izvor podataka: HEP-ODS

Opskrba plinom

Na području Općine Velika nema vodova i objekata iz sustava cijevnog transporta plina, a u

distribucijskom dijelu, položeno je 12,1 km plinovoda. Distribucijski sustav je srednjetlačni

(P=1-3 bar) i obuhvaća prema vrsti vodova:

• PE-HD d= 63 mm, 8.035 m (66%)

• PE-HD d= 90 mm, 3.010 m (25%)

• PE-HD d= 110 mm, 495 m ( 4%)

• PH-HD d= 160 mm, 602 m ( 5%)

Opskrba plinom - Udio i duljina plinovoda prema vrsti

Vrsta plinovoda Duljina

(km)

Udio

(%)

magistralni 0 0

distribucijski 12,1 100,0

Ukupno: 12,1 100,0

Izvor podataka: Plinacro-nema vodova HEP-plin

Opskrba naftom i naftnim derivatima

Na području Općine Velika nema naftovoda, a opskrbu naftom i naftnim derivatima provode

sljedeće benzinske postaje:

RB lokacija -

mjesto adresa pravna osoba

benzin

die

se

l

UN

P

lož u

lje

1 VELIKA Dr. Franje Tuđmana 7,

Velika INA d.d. da da da da


Stranica 19 od 116

2. Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga),

U odgovoru na upit HAKOM je naveo da se na području Općine Velika nalazi sedam (7) baznih

postaja. Navedene postaje nalaze se na 6 različite lokacije uzevši u obzir da bazne postaje

različitih operatera mogu biti na istom antenskom stupu ili postojećem objektu. Po tipu instalacije

navedenih šest lokacija možemo podijeliti na :

- antenski stupovi u vlasništvu operatora javnih komunikacijskih mreža pokretnih

komunikacija ( VIPnet, Tele2 ili HT)- 3

- antenski stupovi ostalih infrastrukturnih operatora- 1

- antenski prihvati na postojećim objektima- 2

3. Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima)

Cestovni promet

Prostor Općine Velika smješten je uz sjevernu granicu Požeško-slavonske županije , i sa

sjeverne i južne strane okružen je slavonskim gorjem ( Papuk). Upravo takav prostorno prometni

položaj Općine utjecao je na ograničenja u razvitku prometnog sustava. Prometna prohodnost

prostora osigurana je mrežom županijskih i lokalnih cesta, koja naselja u Općini povezuju

međusobno, kao i sa širim okruženjem. Prostor Općine je sa širim okruženjem povezan s dva

prometna koridora cestovnog prometa. Jedan koridor ide spojem doline i gorskog masiva u

smjeru istok-zapad i predstavljaju ga trase županijskih cesta Ž4101, Ž4100 i Ž4113, a drugi je

okomit na njega i u funkciji je povezivanja prostora Općine s podravskim prometnim koridorom i

predstavlja ga trasa županijske ceste Ž4253.

Na području Općine nema trasa državnih cesta, a postojećom mrežom javnih cesta prostor

Općine povezan je s trasama državnih cesta izvan granica Općine, i to : trasom državne ceste

D2 na prostoru sjeverno (prijelaz preko Papuka), trasom državne ceste D69 na prostoru

zapadno, trasom državne ceste D38 na prostoru južno i trasom državne ceste D51 na prostoru

zapadno od područja Općine Velika. Mrežu javnih cesta na području Općine čine trase

županijskih cesta Ž4100, Ž4101, Ž4102, Ž4113, Ž4114, Ž4254, i trase lokalnih cesta L 41020,

L 41021, L 41022, L41023, L41024, L41025, L41026, L41027 i L41077. Ostale ceste na

području općine u kategoriji su nerazvrstanih cesta. Mrežu nerazvrstanih cesta na području

općine čine ceste u građevinskim područjima te poljski i šumski putovi, a koje nisu svrstane u

neku od javnih cesta. Trase županijskih i lokalnih cesta na području Općine su sljedeće:

Trase županijskih i lokalnih cesta

POPIS ŽUPANIJSKIH CESTA

Broj ceste Opis ceste Suvremeni

kolnik (km)

Ostali kolnik (km)

Ukupno

(km)

Ž 4100 D 69-G. Vrhovci-A.G. Grada Požege 4,23 10,90 15,13

Ž 4101 Biškupci (Ž 4100)-Kaptol-Vetovo-Kutjevo ( Ž 4030) 6,00 0,00 6,00

Ž 4102 TL Nevoljaš-Velika ( Ž 4253 ) 2,40 1,40 3,80


Stranica 20 od 116

Ž 4113 Pasikovci ( D38 )-Milivojevci-Ž 4100 5,80 0,00 5,80

Ž 4114 Trnovac-Ž 4253 1,70 0,00 1,70

Ž 4254 Ćeralije ( D69 )-Drenovac-A.G. Grada Požege 9,31 7,60 16,91

POPIS LOKALNIH CESTA

L 41020 Ž 4100-Doljanci 0,70 0,00 0,70

L 41021 Stražeman-Biškupci (Ž4101) 1,00 0,00 1,00

L 41022 Lučinci (Ž4113)-Skenderovci-D38 2,00 0,00 2,00

L 41023 Ž 4113-Milanovac-A.G. Grada Požege 1,95 2,15 4,10

L 41024 Potočani-Ž 4101 0,80 0,00 0,80

L 41025 Radovanci-Ž 4101 0,60 0,00 0,60

L 41026 Antunovac-L 41027 2,30 0,00 23,0

L 41027 Trenkovo (D49)-A.G. Grada Požege 1,40 1,90 3,30

L 41077 Ž 4253-Gospodarska zona Velika-Ž 4101 4,50 0,00 4,50

Ukupna duljina javnih cesta na području Općine je 68,64 km, od toga je 49,34 km duljina

županijskih cesta, a 19,30 km duljina lokalnih cesta. Dio javnih cesta na području Općine nema

modernizirani kolnik i to oko 40 % trasa županijskih cesta i oko 21 % trasa lokalnih cesta.

Udio županijskih cesta je 72 %, a udio lokalnih cesta 28% u mreži javnih cesta na području

Općine Velika. Cestovna gustoća javnih cesta na području jedinice lokalne samouprave je za

županijske ceste 0,320, a za lokalne ceste 0,281.

Željeznički promet

Do naselja Velike položena je trasa željezničke pruge od značaja za lokalni promet L207

(Pleternica-Požega-Velika). Od službenih mjesta na željezničkoj pruzi Na prostoru Općine nalazi

se završni kolodvor Velika i stajalište Trenkovo. Željeznička pruga je osposobljena za osovinsko

opterećenje od 16 t, s najvećom dopuštenom brzinom od 60 km/h.

Zračni promet i terminali (putnički i teretni)

Na području Općine ne odvija se zračni promet

4. Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)

Zdravstvene ustanove Na području Općine Velika prikazane su u poglavlju 1.2.2., a

proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima na području Općine nije organizirana


Stranica 21 od 116

5. Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine)

Vodoopskrba

Vodoopskrbni sustav općine Velika dio je vodoopskrbnog sustava Požeštine, koji se bazira na

tri gradska crpilišta (bušeni zdenci) na području grada Požega i tri otvorena zahvata na gorskim

izvorištima.

Javni vodoopskrbni sustav obuhvaća naselja uz glavne magistralne pravce Velika-Trenkovo

Požega, te Kaptol-Velika-Biškupci-Toranj-Lučinci-Sloboština i obuhvaća naselja Velika,

Trenkovo, Trnovac, Toranj, Stražeman, Radovanci, Potočani, Oljasi, Nježići, Milivojevci,

Milanovac, Markovac, Lučinci, Draga, Doljanci, Bratuljevci i Biškupci.

Naselja osobito pogođena ratnim razaranjima, a s izvedenom vodoopskrbnom mrežom (koja

nije bila dio šireg sustava) su Gornji Vrhovci, Kantrovci, Ozdakovci, Poljanska i Smoljanovci.

Trenutni izgled ovih sustava je takav da se za ova naselja smatra da nemaju izgrađen javni

vodoopskrbni sustav. Na području Općine su prisutni cjevovodi vodoopskrbnog sustava

magistralnog i distribucijskog tipa. Magistralnim priključkom mjesne mreže iz sastava općine

Velika priključene su na sustav grupnog vodovoda te međusobno.

Duljina javne vodoopskrbne mreže u općini iznosi 51.800 m. Potrošnja pitke vode u općini Velika

iznosi 116 l/stanovniku/dan.

Odvodnja otpadnih voda

Na području Općine javni sustav za odvodnju postoji samo u naselju Velika, a u svim ostalim

naseljima se individualno rješava pitanje odvodnje otpadnih i sanitarnih voda. Sanitarne vode

se iz domaćinstava upuštaju u septičke ili sabirne jame propusnog tipa te bez pročišćavanja

upuštaju u teren. Kada se zapuni teren oko takvih jama i one postanu nepropusne ili vrlo slabo

propusne, nastaju problemi za vlasnike objekata i prepumpavanje sadržaja jama u obližnje

kanale, grabe ili vodotoke.

Oborinske vode se prihvaćaju cestovnim i melioracijskim kanalima te vodotocima.


Stranica 22 od 116

6. Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)

Pregled pravnih osoba koje se bave proizvodnjom, opskrbom, pripremom, kontrolom sigurnosti

hrane ili čuvaju robne zalihe.

RB Pravna osoba

pro

izvo

dn

ja

opskrb

a

pripre

ma

ko

ntr

ola

robn

e z

alih

e

nap

om

ena

1 Konzum, Velika +

2 Mery Market, Velika +

3 Mery Market, Biškupci +

4 Mlin i prekare trgovina, Velika +

5 Osnovna škola Velika +

6 Osnovna škola Trenkovo +

7 Dom za starije i nemoćne, Velika +

8 Ugostitteljstvo Stari grad, Velika +

9 Ugostiteljstvo Grbavac, Velika +

10 Udruga Veličanka, Velika +

11 Trgovina Lux, Trenkovo +

7. Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)

U Općini Velika su dostupne sljedeće financijske usluge:

Rb Djelatnost Naziv pravne osobe

1 bankarstvo -

2 bankomati HPB

Zagrebačka banka

3 burze -

4 investicije -

5 sustavi osiguranja -

6 sustavi plaćanja Hrvatska pošta, poslovnica Velika


Stranica 23 od 116

8. Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i

nuklearni materijali)

Tablica 1.5. Pregled opasnih radnih tvari kod pravnih osoba na području Općine Velika

Pravna/privatna osoba Lokacija Vrsta opasne

tvari

INA d.d. Benzinska postaja u Velikoj

Dr. Franje Tuđmana 7 Velika

benzin diesel loživo ulje, UNP – ukapljeni naftni plin

Dom za starije i nemoćne osobe Velika

Luke Ibrašimovića 7 UNP – ukapljeni naftni plin

SRC Velika Zvonimirova loživo ulje

9. Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska

pomoć)

Rb Djelatnost Naziv javne službe

1 osiguranje javnog reda i mira Policijska uprava Požeško-slavonska Područje PP Požega

2 zaštita i spašavanje – civilna zaštita

Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured Požega

3 hitna medicinska pomoć Zavod za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije tim Požega


Stranica 24 od 116

1.4. Prirodno – kulturni pokazatelji

1.4.1. Zaštićena područja

Na području Općine Velika nalaze se sljedeća područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti

prirode (''Narodne novine'', br. 80/13):

ZAŠTIĆENA PODRUČJA

R.br. Kategorija zaštite Naziv područja Godina proglašenja

1. Park prirode Papuk 1999.

2. Spomenik parkovne arhitekture-park Trenkovo-park oko dvorca 1964.

Ukupno:

2 područja; 5557,62 ha

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH

R.br.

Područja važna za divlje svojte i

stanišne tipove

Naziv područja Oznaka

1.* Trenkovo-rijeka Veličanka HR2000803

2. Papuk HR2000580

3. Livade na južnim padinama

Papuka HR2001117

4. Turjak-Mališčak-Pliš-Lapjak

na Papuku HR2000624

5. Vrh Papuka HR2000625

6. Međunarodno važna područja za ptice Papuk HR1000040

Ukupno: 6 područja; 6861,47 ha**

* točkasti lokalitet ** površina je dobivena izuzimanjem zona preklapanja Područja važnih za divlje svojte i stanišne tipove i

međunarodno važnih područja za ptice

POTENCIJALNA NATURA 2000 PODRUČJA

R.br. Naziv područja Oznaka

1.* Predložena Područja od značaja za

Zajednicu (pSCI) Papuk HR2000580

2. Potoci oko Papuka HR2001329

3. Područja posebne zaštite (SPA) Papuk HR1000040

Ukupno: 3 područja; 7238,14 ha*

* površina je dobivena izuzimanjem zona preklapanja predloženih Područja od značaja za Zajednicu i

Područja posebne zaštite

Park prirode "Papuk"

Park prirode "Papuk" (proglašen Zakonom o proglašenju Parka prirode ''Papuk'', NN, 45/99.),

unutar granica općine Velika zauzima oko trećinu ukupne površine Općine. To je brdskogorski

prostor južnog dijela Papuka, čiji je najviši vrh 954 m.n.v. (krajobrazna cjelovitost: brdsko-gorski

prostor južnih obronaka Papuka). Orografski je vrlo razvijen prostor gorja, koje se obronačno

razvija u brojna brda i visove (preko 600 m.n.v., te do 791 m.n.v. visa Lipovac), s grebenima i


Stranica 25 od 116

uvalama i brojnim izvorima, a koji strmo zatvaraju uske zavojite doline kroz koji se provlače

potoci Dubočanka, Veličanka, Radovanka, Stražemanka. Geološki je sastav različit. Uz

eruptivne i metamorfne stijene tu se nalazi i vapnenac koji na pojedinim lokalitetima (potok

Radovanka) pokazuje prepoznatljive krške odlike poniranja vode, jame i spilje. Uz Topličku goru

su i dva izvora termalne vode koji se slijevaju u otvorene bazene uz naselje Veliku. Cijeli prostor

pokriven je šumama (rjeđe manjim livadama). Nakon područja kitnjakovih šuma, u

submontanom pojasu područje je gorske bukove šume (Lamio orvalaeFagetum Ht. 38). Viši

gorski (altimontani) pojas koji obuhvaća najviše dijelove Papuka, područje je bukovo-jelovih

šuma (Abieti-Fagetum pannonicum Ht. Pp). Uvjetovano posebnim prilikama staništa,

zastupljeno je niz zajednica azonalnog značaja. Unutar ovoga prostora nalaze se i zaštićene i

ugrožene biljne vrste (tisa, širokolisna veprina žućkasti vimenjak, bijeli vimenjak, zlatan,

božikovina, ozimica, kavkaski divokozjak, lovorasti likovac, crveni likovac, crvena naglavica,

dugolisna naglavica), a također i srednjoeuropska fauna od kojih su brojne zaštićene vrste, te

lovne divljači (divlja svinja, jelen, srna i dr.).

Spomenik parkovne arhitekture - Park u Trenkovu Unutar naselja Trenkovo nalazi se

Zakonom zaštićena parkovna površina Park u Trenkovu. Konzervatorski zavod u Zagrebu pod

br. 01-194/6-1962. od 11.05.1962. godine stavio je Park i dvorac pod zaštitu, a suglasnost na

taj akt dala je (bivša) općine Slavonska Požega pod br. 06-11728/1-1963. od 03.10.1965.

godine. Park ima kulturno-povijesnu i estetsku vrijednost. Dvorac je sagrađen u 18. stoljeću.

Mikocsy (1779.) ne spominje park, nego samo otmjeni dvorac, dok Kempf (1910.) navodi da je

u Mitrovici kod Požege "sijelu veličke gospoštije" stajao "već u 18. vijeku vlastelinski dvorac s

okolnim perivojem". Park površinom ima 5,2 ha. Podignut je u pejzažnom stilu, a izmjenu

kompozicijskih grupa stabala i livadskih površina upotpunjuje odvojak potoka Veličanka, koji se

nekada ulijevao u jezero-ribnjak koji čini vrijednu estetsku komponentu Parka.

1.4.2. Kulturno – povijesna baština

Sukladno podacima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog

odjela u Požegi, na području općine Velika nalaze se sljeća zaštićena kulturna dobra:

Zaštićena nepokretna, kulturna dobra na području Općine Velika

Grad/Općina/ naselje Naziv kulturnog dobra/adresa Br.reg/klasifikacija

Velika Srednjovjekovni grad Z-419 Javno

Velika Crkva sv. Augustina Z-420 Sakralno

Velika Spomen kosturnica poginulih boraca Z-2777 memorijalno

Trenkovo Spomenik parkovne arhitekture - park sa

dvorcem baruna Trenka parkovna arhitektura

Zaštićena i preventivno zaštićena arheološka nalazišta i lokaliteti

1. Velika Arheološko nalazište Pliš Z-5754

2. Radovanci Arheološka zona Štivanica-Zastranica P-4323

3. Velika Arheološka zona-Svetenica P-4195

4. Velika Arheološka zona-Barakovica P-4196

5. Velika Arheološka zona Kamenjača-Kruzi-Lučica-Matislavci

P-4186


Stranica 26 od 116

1.5. Povijesni pokazatelji

1.5.1. Prijašnji događaji i štete uslijed prijašnjih događaja

Neželjeni događaji na području Općine Velika koji su imali karakteristike velike nesreće i za

koje je proglašena elementarna nepogoda, su bili:

Općina Velika - Proglašene elementarne nepogode u zadnjih 10 godina

mjesec i godina uzrok zahvaćeno područje

zahvaćen broj

osoba ili

domaćinstava

iznos ukupne

štete - KN

Kolovoz 2018 Tuča Područje cijele Općine

28 1.557.874,36

Kolovoz 2018 Olujni i orkanski vjetar

Područje cijele Općine

21 4.948.100,43

Travanj 2017 Mraz Područje cijele Općine

84 6.019.821,09

Srpanj 2016 Poplava Područje cijele Općine

62 5.143.431,28


117 3.628.921,77

Kolovoz 2015 Suša Područje cijele Općine

283 15.712,358,08

Rujan 2014 Poplava Područje cijele Općine

12 4.785.840,61

Svibanj 2014 Poplava Područje cijele Općine

103 8.071.832.09

Lipanj 2013 Tuča Područje cijele Općine

66 4.200.795,16

Kolovoz 2012 Suša Područje cijele Općine

206 3.617.178,28


135 6.639.986,29

Rujan 2011 Suša Područje cijele Općine

190 5.431.106,72

Lipanj 2010 Poplava Područje cijele Općine

51 3.163.180,08


59 4.413.165,07


43 2.357.206,03

Svibanj 2009 Tuča Područje cijele Općine

174 1.417.676,48


Stranica 27 od 116

1.5.3. Uvedene mjere nakon događaja koji su uzrokovali štetu

Nakon nakon događaja koji su uzrokovali štetu (poplava, suša, tuča, mraz) uvedene su sljedeće

mjere prilagodbe i ublažavanja posljedica budućih srodnih događaja:

• Podignuta je svijest zajednice o mogućim ugrozama a koje se prije nisu procjenjivale kao realno moguće

• Ojačana je spremnost operativnih snaga CZ provođenjem vježbi snaga vatrali i pučanstva te spremnosti na angažiranje (posebno glede poplava),

• Organizacijski su pojačane veze učesnika u organizaciji obrane od poplava (Hrvatskih voda-Općine-komunalni nadzor-operativne snage i dr.).

• Ažurirani dokumenti civilne zaštite (procjene, planovi, analize stanja, smjernice razvoja)

1.6. Pokazatelji operativne sposobnosti

1.6.1. Popis operativnih snaga

Na području Općine Velika mjere i aktivnosti civilne zaštite provode sljedeće operativne snage

sustava civilne zaštite:

Operativne snage sustava CZ

RB Naziv Naziv ili broj članova, pripadnika,

a Stožer civilne zaštite 10 članova

b Operativne snage

vatrogastva

JVP Požega

DVD Velika

c Operativne snage

hrvatskog crvenog križa GDCK Požega

d Operativne snage HGSS HGSS Stanica Požega

e Udruge građana

Lovačko društvo ''Lapjak'', Velika

Društvo za uzgoj, zaštitu i lov divljači ''Papuk'', Biškupci

Planinarsko društvo ''Mališćak'', Velika

Športsko-ribolovno društvo ''Veličanka'', Velika

f Postrojbe i povjerenici

civilne zaštite

Postrojba opće namjene: 29 obveznika

Povjerenici civilne zaštite: 23 povjerenika + 23

zamjenika po mjesnim odborima

4 teklića

g Koordinatori na lokaciji imenuju se sukladno nastaloj situaciji

h Pravne osobe u sustavu

civilne zaštite

Komunalac Požega d.o.o., Vukovarska 8, Požega

Tekija d.o.o., Vodovodna 1, Požega

Dječji vrtić Velika, V. Nazora 1/g, Velika

Velički kamen d.o.o., Industrijska 9, Velika

Dom za starije i nemoćne osobe Velika, L. Ibrišimovića 9, Velika


Stranica 28 od 116

2. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI I RIZIKA

2.1. Popis identificiranih prijetnji i rizika

Identificirane prijetnje na području Općine Velika su u skladu s identificiranim i obrađenim

prijetnjama i rizicima iz Smjernica Požeško-slavonske županije, pokazateljima iz izvješća o

elementarnim nepogodama za prethodno razdoblje, Procjene ugroženosti stanovništva,

materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od velikih nesreća i katastrofa Općine Velika iz 2011.

godine.

2.2. Odabir prioritetnih prijetnji koje će se analizirati u procjeni rizika

Identifikacija prijetnji i odabir rizika je izrađen na temelju podataka iz Smjernica za izradu

Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Požeško-slavonske Županije, Klasa:

810-01/17-01/1, Urbroj: 2158/1-01-02-17-2, od 8. ožujka 2017. godine.

Odlukom o izradi Procjene rizika za Općinu Velika obrađuju se sljedeće prijetnje:

poplava

epidemije i pandemije

ekstremne vremenske pojave

industrijske nesreće

tehničko-tehnološke i druge nesreće u prometu

bolesti bilja

potres

S obzirom na pokazatelje iz Procjene ugroženosti, dosadašnje štete iz evidencije o elementarnim

nepogodama, te druge iskustvene spoznaje stručnih službi Općine, utvrđeno je da uz navedenu

prijetnju ekstremne temperature treba obraditi i sljedeće prijetnje: suša, olujno nevrijeme, tuča,

snježne oborine, poledica, magla i mraz, a objedinjenu prijetnje obraditi kao ekstremne

vremenske pojave


Stranica 29 od 116

REGISTAR POZNATIH PRIJETNJI I RIZIKA za opčinu Velika

Redni broj rizika 1

Grupa rizika Poplave

Rizik Izlijevanje kopnenih vodnih tijela

Kratak opis scenarija

Uništena komunalna infrastruklura, zatim stambeni i javni

objekti, mogućnost ljudskih žrtava, velik broj evakuiranih

na dulje razdoblje

Utjecaj na društvene

vrijednosti

Život i zdravlje ljudi

Gospodarstvo

Društvena politika i stabilnost

Preventivne mjere Izgradnja nasipa na rjekama i izgradnja akumulacija

Kamenska i Šumetlica

Mjere odgovora

Operativne snage opremljene i osposobljene za

spašavanje iz vode. Kapaciteti za prihvat i zbrinjavanje

većeg broja evakuiranih osoba. Kapaciteti za dostavu

pitke vode (spremnici za vodu).

Redni broj rizika 2

Grupa rizika Epidemije i pandemije

Rizik Epidemije i pandemije


Velik broj zaraženih osoba u kratkom vremenskom

periodu. Mogućnost smrtnih slučajeva kod ljudi. Otežano

funkcioniranje zdravstvenog sustava. Veliki gubici u

gospodarstvu.


vrijednosti


Gospodarstvo


Preventivne mjere

Pridržavanje propisa. Preventivno cijepljenje kod ljudi.

Dosljedna kontrola zdravstvene ispravnosti namirnica za

ljudsku upotrebu. Racionalna upotreba antibiotika.

Mjere odgovora

Interventno cijepljenje ugroZenih kategoria Brza i

udinkovita izolacija oboljelih. Neskodljivo uniltavanje

neispravnih namimica.


Stranica 30 od 116

Redni broj rizika 3

Grupa rizika Ekstremne vremenske pojave

Rizik Ekstremne temperature, suša, olujno nevrijeme, tuča,

snježne oborine, poledica, magla i mraz


ekstremne temperature, suša, olujno nevrijeme, tuča,

snježne oborine, poledica, magla i mraz uzrokuju štete u

poljoprivredi i voćarstvu, te ugrožavaju stanovništvo


vrijednosti


Gospodarstvo


Preventivne mjere Pridrzavanje uputa od strane Hrvatskog zavoda za javno

zdravstvo. Praćenje prognoza vremena.

Mjere odgovora

Zbrinjavanje osoba s zdravstvenim tegobama. Pojačan

rad zdravstvenih ustanova. Skraćivanje radnog vremena

ili tjedna.

Redni broj rizika 4

Grupa rizika Industrijske nesreće

Rizik Tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima


Unisten dio komunalne infrastrukture mogućnost ljudskih

žrtava. Veći broj stanovnika evakuiran na kraće ili dulje

razdoblje. Štete u gospodarstvu. Ošteienje stambenih

objekata te građevina javnog značaja.


vrijednosti


Gospodarstvo

Preventivne mjere

Pridržavanje propisa koji reguliraju manipuliranje opasnim

tvarima te zaštite na radu. Upotreba suvremenih sredstava

za nadzor i zaštitom nad postrojenjem. Izrađene procjene

rizika te planski dokumenti.

Mjere odgovora

Osposobljenost vlasnika postrojenja za brzu reakciju.

Pravovremeno obavještavanje odogađaju putem ŽC 112.

Osposobljene operativne snage za brzu i učinkovitu

intervenciju i sanaciju u slučaju akcidenta s opasnim

tvarima. Brza i učinkovita evakuacija


Stranica 31 od 116

Redni broj rizika 5

Grupa rizika Tehničko-tehnološke nesreće u cestovnom prometu

Rizik Tehničko-tehnološke i druge nesreće u prometu


Ugrožavanje života ljudi i okoliša. Djelomično ili potpuno

uništenje infrastrukture. Velika materijalna šteta. Veći broj

stanovnika evakuiran na kraće ili dulje vrijeme. Oštećenje

ili uništenje stambenih objekata, te građevina javnog

značaja


vrijednosti


Gospodarstvo


Preventivne mjere Dosljedna primjena propisa koji reguliraju prijevoz

opasnih tvari te standarde zaštite.

Mjere odgovora

osposobljene operativne snage za brzu i učinkovitu

intervenciju u slučaju nesreće s opasnim tvarima.

Evakuacija i zbrinjavanje ugroženog stanovništva.

Sanacija okoliša.

Redni broj rizika 6

Grupa rizika Bolesti bilja

Rizik Štetni organizmi bilja


Zlatna žutica vinove loze je najopasnija bolest vinove

loze koja se brzo širi i ubrzo poprima razmjere epidemije,

a uzrokuje velike stete u gubitku grožđa i trajnom gubitku

zaraženih trsova


vrijednosti


Gospodarstvo


Preventivne mjere Nadgledanje nasada vinograda i čim se uoči bolest

spriječiti širenje uništavanjem zaraženih trsova

Mjere odgovora Suradnja s nadlžnim institucijama Ministarstva

poljoprivrede i Savjetodavne službe.


Stranica 32 od 116

Redni broj rizika 7

Grupa rizika Potres

Rizik Potres

Kratak opis scenarija U slučaju potresa većeg intenziteta za očekivati je da

će doči do znatnijeg oštećenja na starijim objektima


vrijednosti


Gospodarstvo


Preventivne mjere

Prilikom gradnje objekata veću pozomost staviti na

kvalitetnu gradnju. Educirati stanovništvo o

potencijalnim radnjama u slučaju potresa

Mjere odgovora

osposobljene operativne snage za brzu i uainkovitu

intervenciju u slučaju potresa, evakuacija i zbrinjavanje

osoba, životinja i pokretne imovine

2.3. Karte prijetnji

Na kartama je potrebno prikazati sve obrađene prijetnje odnosno njihovu lokaciju, dosege,

rasprostranjenost te ostale relevantne podatke koje se odnose na rizike za koje je potrebno

imati kartografski prikaz poput poplava ili tehničko-tehnoloških prijetnji, dok je za rizike poput

epidemija i pandemija nepotrebno izrađivati kartografski prikaz prijetnji, ali se iskazuju u

kartama rizika.

Karte prijetnji su razrađene za svaku prijetnju koje obuhvaćaju neki prostor u jedinici lokalne

samouprave i oslanjaju se na podatke izračuna kategorije posljedica iz poglavlja 5 ove Procjene.

Ako je obuhvaćen prostor cijele jedinici lokalne samouprave ili čak šire ne treba ugrozu prikazati

kartama prijetnji, već tekstualno opisati kategoriju prijetnje.


Stranica 33 od 116

3. KRITERIJI ZA PROCJENU UTJECAJA PRIJETNJI NA KATEGORIJE

DRUŠTVENIH VRIJEDNOSTI

Kriteriji za procjenjivanje štetnih utjecaja prijetnji na kategorije društvenih vrijednosti,

gospodarstvo i stabilnost i politiku, zajednički su za sve rizike i propisani su u postotnim

vrijednostima udjela u proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Oznakom X će se odrediti kategorije posljedica za život i zdravlje za vjerojatni scenarij s najgorim

mogućim posljedicama

3.1. Život i zdravlje ljudi

Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi, za koje se procjenjuje kako

mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem

(poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni) u odnosu na ukupan broj

stanovnika Općine Velika.

Tablica za ocjenjivanje kategorije posljedica za život i zdravlje ljudi:


Kategorija Posljedice Kriterij % osoba

JLP(R)S Kriterij za Općinu

Velika - osoba

1 Neznatne * <0,001 1

2 Malene 0,001 – 0,0046 1

3 Umjerene 0,0047 – 0,011 1

4 Značajne 0,012 – 0,035 2

5 Katastrofalne 0,036 ili više 3 ili više

*Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice

prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika JLP(R)S.

Podaci se uzimaju iz Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša

od velikih nesreća i katastrofa Općine Velika, te dostupnih ostalih podataka iz izvješća

operativnih snaga, odnosno iz stručne procjene mogućih posljedica.

3.2. Gospodarstvo

Odnosi se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u odnosu

na proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Prilog III.). Navedena

materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji Društvena

stabilnost i politika.

Iz raspoloživih podataka o ukupnoj šteti koje bi prouzročila velika nesreća (navesti podatak) ili je

realno može prouzročiti, procjenjuje se kategorija posljedica na gospodarstvo, a procijenjene

štete treba usporediti s proračunom jedinice lokalne samouprave.


Stranica 34 od 116

Tablica za ocjenjivanje kategorije posljedica za gospodarstvo:

Gospodarstvo

Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %

proračuna JLP(R)S

Kriterij za Općinu Velika -

kuna

1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000

5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000

3.3. Društvena stabilnost i politika

Postoje tri kriterija za procjenu kategorije društvene stabilnosti i politike i to:

• Oštećivanje kritične infrastrukture,

• Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja,

• Poremećaj koji izaziva prestanak rada kritične infrastrukture odnosno građevina od javnog društvenog značaja.

Tablica za ocjenjivanje kategorije posljedica za oštećivanje kritične infrastrukture:

Društvena stabilnost i politika

Oštećena kritična infrastruktura


proračuna JLP(R)S


kuna

1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000


Tablica za ocjenjivanje kategorije posljedica zbog šteta na građevinama od javno društvenog

značaja:


Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja


proračuna JLP(R)S


kuna

1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000


Osim financijskih efekata oštećenja kritične infrastrukture, odnosno oštećenja objekata od javnog

društvenog značaja veliku nesreću mogu izazvati i prestanak rada kritične infrastrukture u dužem

periodu, odnosno nemogućnost obavljanja javnih djelatnosti u oštećenim objektima.

Tablica za ocjenjivanje kategorije posljedica zbog prestanaka rada kritične infrastrukture i

institucija od javnog društvenog značaja za period duži od 10 dana:


Stranica 35 od 116


Prestanak rada kritične infrastrukture ili građevina od javnog društvenog značaja na

rok dulji od 10 dana

Kategorija Posljedice Kriterij - pogođen broj građana Ocjena

1 Neznatne < 5

2 Malene 50-150

3 Umjerene 150-500

4 Značajne 500-2500

5 Katastrofalne >2500

Ukupno se uzima kumulativna ocjena za sve kriterije koju donosi tijelo zaduženo za izradu

procjene rizika od velikih nesreća. Zbirna ocjena ne može biti manja od najmanje niti veća od

najveće ocjenjene kategorije. Ocjenjivanje se provodi korištenjem srednje vrijednosti kategorija

zaokružene na prvi najbliži cijeli broj ili korištenjem sljedeće tablice

Tablica zbirne ocjene posljedica po društvenu stabilnost i politiku:


Zbirna ocjena kategorije posljedice velike nesreće

Kateg. Oštećena kritična

infrastruktura

Štete/gubici na

građevinama od javno

društvenog značaja

Prestanak rada kritične infrastrukture

ili građevina od javnog društvenog značaja na rok dulji

od 10 dana

Zbirna ocjena

za kategoriju

društvene

stabilnosti i

politiku

1

2

3

4

5


Stranica 36 od 116

4. VJEROJATNOST

Državna uprava za zaštitu i spašavanje pripremila je kategorije za određivanje

vjerojatnosti/frekvencije pojave posljedica prema kojima se određuje vjerojatnost rizika. Za sve

rizike na području Požeško-slavonske županije koriste iste vrijednosti vjerojatnosti/frekvencije,

prikazane u pet kategorija prema sljedećoj tablici:

Tablica Kriteriji za određivanje vjerojatnosti/frekvencije događaja

Kategorija Vjerojatnost/frekvencija

Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija

1 Iznimno mala <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe

2 Mala 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina

3 Umjerena 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina

4 Velika 51 – 98% 1 događaj u 1 do 2 godine

5 Iznimno velika >98% 1 događaj godišnje ili češće

Kod odabira kategorije u scenarijima prijetnji dodana je iza kriterija prazna kolona za ocjenjivanje

kategorije, pa je u odgovarajuće polje kriterija potrebno upisati oznaku X kojom se precizira

kategorija vjerojatnosti pojave razmatranih posljedica.


Stranica 37 od 116

5. SCENARIJI ZA JEDNOSTAVNE RIZIKE

5.1. POPLAVE

5.1.1. NAZIV SCENARIJA

Naziv scenarija

Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodnih tijela

Grupa rizika

Poplave

Rizik

Poplava rijeke

Radna skupina

Glavni izvršitelj :

Radna skupina općine Velika određena Odlukom općinskog načelnika

Ostale institucije i osobe uključene u izvršenje

Hrvatske vode d.o.o.

Značajke poplava i zaštite od poplava

Poplave su prirodni fenomeni čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se poduzimanjem različitih

preventivnih građevinskih i ne građevinskih mjera rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na

prihvatljivu razinu. One su među opasnijim elementarnim nepogodama i na mnogim mjestima

mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranje kulturnih dobara i

ekološke štete.

5.1.2. UTJECAJ NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU

Negativni utjecaji poplava na kritičnu infrastrukturu se mogu promatrati kroz niz aspekata kao

na primjer:

• velika brzina kretanja poplavnog vala (bujice, pucanje nasipa i sl), • dugotrajna pokrivenost većih područja vodom koja može biti i zagađena uslijed nekog • incidenta i • indirektne štete na područjima koja nisu poplavljena uslijed prekida/poremećaja u • prometu, telekomunikacijama, opskrbi električnom energijom, opskrbi vodom i sl.

Stoga se može smatrati da poplave imaju negativan utjecaj na sve navedene grupe kritične

infrastrukture.

Utjecaj Sektor

X Energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje,

transport energenata i energije, sustavi za distribuciju),

X Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos

podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizaulnih medijskih usluga)

X Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim

putevima)

X Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)


Stranica 38 od 116

X Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne

građevine)

X Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)

Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)

Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i


X Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska

pomoć)

X Nacionalni spomenici i vrijednosti

5.1.3. KONTEKST

Područje ugrožavanja

Područje Općine Velika, prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama-ustrojstvu

vodnoga gospodarstva, pripada SEKTORU.3. – područje malog sliva "ORLJAVA-LONDŽA"

Slivno područje rijeka Orljave i Londže identično je s područjem Požeštine u kojem su tri gradska

(Požega , Pleternica i Kutjevo) i pet općinskih središta (Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika).

U 203 naselja i 21.450 domaćinstava živi 99.334 stanovnika (podaci iz 2011. godine).

Ovo slivno područje (Požeština) okruženo je gorskim vijencem Psunja, Papuka, Krndije, Dilj

Gore i Požeške Gore. Najniža kota sliva je u rijeci Orljavi kod Br. Drenovca (102 mnJm) a najviši

vrh je na Psunju( 989 m.n.J.m.)

Rijeka Orljava je glavni odvodni recipijent svih voda Požeštine, od kojih je najvažnija rijeka

Londža, te brojni potoci kao Brzaja, Orljavica, Veličanka, Kaptolka, Vetovka, Vrbova,

Kutjevačka Rika i Krajna, a prima i mnoštvo bujica od kojih 37 većih, koje se uključuju u III. i V.

kategoriju razornosti. Odlukom o popisu voda I. reda (NN 97/2007.) rijeke Orljava i Londža,

retencija Londža i bujica Veličanka uključene su u vode I. reda. Svi ostali vodotoci su uključeni

u vode II. reda.

Ukupno slivno područje rijeke Orljave iznosi 1616 km 2 na ušću u rijeku Savu, a 745 km 2 na

ušću rijeke Londže(kod Pleternice), dok sama rijeka Londža ima slivnu površinu 486 km 2 .

Dužina osnovne hidrografske mreže – vodotoci I. reda iznosi oko 136 km, vodotoci II. reda 984

km, a detaljni kanali melioracijske odvodnje III. i IV. reda iznosi oko 241 km, što ukupno iznosi

1361 km.

Na branjenom području broj 3 ukupno je izgrađeno 69,622 km zaštitnih nasipa na kojima

se provode mjere zaštite obrane od poplava. Srednja godišnja količina oborina u slivu je oko


Stranica 39 od 116

Dionica br. D.3.14.

potok Veličanka, l.o.; Požega – Velika, pkm 0+000 - 17+390 (17,390 km)

Lijevi nasip Veličanke, ukupno 3,868 km nasipa

Područje ugroženo poplavom: Požega, Novi Mihaljevci, Mihaljevci, Trenkovo, Velika

Dionica D.3.14. se odnosi na vodotok I. reda – bujicu Veličanka, od ušća u r. Orljavu u Požegi

(rkm 47+409), pkm 0+000 do iznad kamenoloma Velika upkm 17+390, (ukupna dužina vodotoka

je 21,833 km). Dionica D.3.14. se odnosi na lijevu obalu, a D.3.15. na desnu obalu p. Veličanka.

U donjem toku, kroz grad Požega, potok Veličanka je uređen, s obostranim nasipima (l.n. 1,715

km, a d.n. 1,721 km). Na ovoj dionici su i 5 vodnih stepenica, ali je cijela dionica pod utjecajem

uspora r. Orljave, te nema zadovoljavajući stupanj zaštite od velikih voda.

Stoga je polje uzvodno regulacije u Požegi (uzvodno pkm 1+760) predviđeno za prirodnu

retenciju p. Veličanka na ulazu u Požegu, a „Vojna cesta“ koja se u istom profilu križa sa

vodotokom i nasip izgrađen sjevernom stranom ceste, čine drugu liniju obrane Požege od

poplava p. Veličanka. Za aktiviranje druge linije obrane od poplava (punjenje prirodne

retencije) potrebno je na mostu u pkm 1+760 izgraditi zečji nasip od vreća punjenih pijeskom (4

reda vreća). Uzvodno „Vojne ceste“ korito p. Veličanka je uređeno u smislu izgradnje nekoliko

(5 kom) vodnih stepenica, te mlinske brane u pkm 3+240 i nema nasipa.

Uzvodno mlinske brane, korito Veličanke je uređeno i ima samo desnoobalni nasip (1,848 km),

dok je lijeva obala kojom se pruža cesta Požega – Mihaljevci – Velika na nešto višem terenu.

Ova cesta do sada nije plavljena, ali je njena sigurnost manja od 50 god. velike vode.

Uzvodno ustave u Mihaljevcima (pkm 5+092) korito nije uređivano, s izuzetkom nekoliko

oštrijih krivina koje su osiguravane kamenom obaloutvrdom. Kroz Trenkovo korito Veličanke

nije uređivano, a uzvodno pkm 10+200 (gaz na poljskom putu) je i nešto pliče te se

poplavne vode razlijevaju na okolne poljoprivredne površine.

U zoni općinskog središta Velika, p. Veličanka je uređivana od pkm 11+400 do uzvodno

kamenoloma „Velika“ u pkm 17+390. Međutim, kroz samu Veliku (između pkm 13+800 i

15+150) korito nije uređivano u cjelini, nego parcijalno - uglavnom gabionske obaloutvrde na

kritičnim lokacijama. U zoni kamenoloma „Velika“ (od pkm 16+927 do 16+969) izvršeno je

zasvođenje korita pravokutnim profilom (5,0*3,0 m).

U bližoj prošlosti ova bujica je izazvala velike štete naročito prehrambenoj industriji

"Zvečevo" i stambenim objektima u Požegi, Velikoj i Trenkovu, pa su poslije katastrofalne

poplave 1972. godine izvedeni gotovi svi navedeni radovi. Sada je stanje vezano za zaštitu od

poplava znatno poboljšano , ali izgrađeni objekti svojim dimenzijama u odnosu na hidrološke

značajke sliva, ne daju dovoljnu sigurnost, pa se mora preventivno poduzimati odgovarajuće

radnje. Kada dođe do intenzivnih padalina mora se pravovremeno i stručno organizirati obrana

od bujične poplave. Ovaj vodotok ima izrazito bujične značajke, a u slivu prima i nekoliko većih

pritoka i to s desne strane potok Glogovac i Stražemanku s nekoliko pritoka, a s lijeve strane ima

pritoke Kiseli potok, Škrbičanku (lat. kanal Velčanke), Inošinac i Dubočanku (vode II. reda).

Na neuređenim dionicama, a posebno od pkm 11+200 pa nizvodno prema Požegi, korito

Veličanke je malog kapaciteta za prihvat srednjih i velikih voda. Stoga je u profilu uzvodno


Stranica 40 od 116

Trenkova predviđeno prevođenje dijela voda Veličanke na istok, prema p. Kaptolka, na kojemu

je predviđena i koncepcijska akumulacija / retencija „Kaptolka“ uzvodno Eminovaca.

Napomena: Rukovoditelj, zamjenik i vodočuvar kontinuirano kontroliraju zaštitne objekte, a

naročito slaba mjesta na dionici, izvještavaju rukovoditelja područja i poduzimaju potrebne mjere

za zaštitu objekata.

Dionica br. D.3.15.

potok Veličanka, l.o.; Požega – Velika, pkm 0+000 - 17+390 (17,390 km)

Desni nasip Veličanke, ukupno 4,903 km nasipa

Područje ugroženo poplavom: Požega, Novi Mihaljevci, Mihaljevci, Trenkovo, Velika

Dionica D.3.15. se odnosi na vodotok I. reda – bujicu Veličanka, od ušća u r. Orljavu u Požegi

(rkm 47+409), pkm 0+000 do iznad kamenoloma Velika upkm 17+390, (ukupna dužina vodotoka

je 21,833 km). Dionica D.3.14. se odnosi na lijevu obalu, a D.3.15. na desnu obalu p. Veličanka.

U donjem toku, kroz grad Požega, potok Veličanka je uređen, s obostranim nasipima (l.n. 1,715

km, a d.n. 1,721 km). Na ovoj dionici su i 5 vodnih stepenica, ali je cijela dionica pod utjecajem

uspora r. Orljave, te nema zadovoljavajući stupanj zaštite od velikih voda.

Stoga je polje uzvodno regulacije u Požegi (uzvodno pkm 1+760) predviđeno za prirodnu

retenciju p. Veličanka na ulazu u Požegu, a „Vojna cesta“ koja se u istom profilu križa sa

vodotokom i nasip izgrađen sjevernom stranom ceste, čine drugu liniju obrane Požege od

poplava p. Veličanka. Za aktiviranje druge linije obrane od poplava (punjenje prirodne

retencije) potrebno je na mostu u pkm 1+760 izgraditi zečji nasip od vreća punjenih pijeskom (4

reda vreća). Uzvodno „Vojne ceste“ korito p. Veličanka je uređeno u smislu izgradnje nekoliko

(5 kom) vodnih stepenica, te mlinske brane u pkm 3+240 i nema nasipa.

Uzvodno mlinske brane, korito Veličanke je uređeno i ima samo desnoobalni nasip (1,848

km),dok je lijeva obala kojom se pruža cesta Požega – Mihaljevci – Velika na nešto višem terenu.

Ova cesta do sada nije plavljena, ali je njena sigurnost manja od 50 god. velike vode.

Uzvodno ustave u Mihaljevcima (pkm 5+092) korito nije uređivano, s izuzetkom nekoliko

oštrijih krivina koje su osiguravane kamenom obaloutvrdom. Kroz Trenkovo korito Veličanke

nije uređivano, a uzvodno pkm 10+200 (gaz na poljskom putu) je i nešto pliče te se

poplavne vode razlijevaju na okolne poljoprivredne površine.

U zoni općinskog središta Velika, p. Veličanka je uređivana od pkm 11+400 do uzvodno

kamenoloma „Velika“ u pkm 17+390. Međutim, kroz samu Veliku (između pkm 13+800 i 15+150)

korito nije uređivano u cjelini, nego parcijalno - uglavnom gabionske obaloutvrde na

kritičnim lokacijama. U zoni kamenoloma „Velika“ (od pkm 16+927 do 16+969) izvršeno

je zasvođenje korita pravokutnim profilom (5,0*3,0 m).

U bližoj prošlosti ova bujica je izazvala velike štete naročito prehrambenoj industriji

"Zvečevo" i stambenim objektima u Požegi, Velikoj i Trenkovu, pa su poslije katastrofalne

poplave 1972. godine izvedeni gotovi svi navedeni radovi. Sada je stanje vezano za zaštitu od

poplava znatno poboljšano , ali izgrađeni objekti svojim dimenzijama u odnosu na hidrološke

značajke sliva, ne daju dovoljnu sigurnost, pa se mora preventivno poduzimati odgovarajuće

radnje.


Stranica 41 od 116

Kada dođe do intenzivnih padalina mora se pravovremeno i stručno organizirati obrana od

bujične poplave. Ovaj vodotok ima izrazito bujične značajke, a u slivu prima i nekoliko većih

pritoka i to s desne strane potok Glogovac i Stražemanku s nekoliko pritoka, a s lijeve strane ima

pritoke Kiseli potok, Škrbičanku (lat. kanal Velčanke), Inošinac i Dubočanku (vode II. reda).

Na neuređenim dionicama, a posebno od pkm 11+200 pa nizvodno prema Požegi, korito

Veličanke je malog kapaciteta za prihvat srednjih i velikih voda. Stoga je u profilu uzvodno

Trenkova predviđeno prevođenje dijela voda Veličanke na istok, prema p. Kaptolka, na kojemu

je predviđena i koncepcijska akumulacija / retencija „Kaptolka“ uzvodno Eminovaca.

Napomena: Rukovoditelj, zamjenik i vodočuvar kontinuirano kontroliraju zaštitne objekte, a

naročito slaba mjesta na dionici, izvještavaju rukovoditelja područja i poduzimaju potrebne mjere

za zaštitu objekata.

Stanovništvo, društvo, administracija i upravljanje

Požeško-slavonska županija ima površinu od 1815 km2 i 99.334 stanovnika , a nalazi se

u središnjem području Slavonije u međurječju Save i Drave. Sve vode putem glavnih

vodotoka Orljave, Londže i Pakre utječu u rijeku Savu. U području Županije postoje dva slivna

područja i to “Orljava-Londža” površine 131.894 ha (70%) - SEKTOR D.3. i dio sliva “Ilova-

Pakra” površine 56.662 ha (30%) – SEKTOR D.6.

Obrana od poplava se provodi na gore navedenim vodotocima, koji su djelomično uređeni.

Ovisno o području koje se brani, njegovom značaju te ugroženosti ljudi i imovine, određen je

stupanj zaštite od štetnog djelovanja voda. Tako je područje uz poljoprivredne površine branjeno

na 25 godišnju veliku vodu, područje u manjim naseljima i uz manje vodotoke brani se na 50

godišnju veliku vodu, a veća naselja i infrastrukture (prometnice, električni i plinski vodovi i sl.)

uz veće vodotoke brane se na 100 godišnju veliku vodu.

Definirani kriterij zaštite od štetnog djelovanja voda osiguran je otvaranjem protočnog profila

korita vodotoka, izgradnjom obrambenih nasipa i ostvarenjem inundacijskog područja, kao i

izgradnjom retencija, odnosno akumulacija.

5.1.4. UZROK

Na području Općine vodotoci su bujičnog karaktera, formiraju se na strnim obroncima planina,

koji prelaze u središnji plato blago nagnut prema samoj dolini. Dolazi do čestog izlijevanja vode

pri pojavi maksimalnih kiša. Nakon pojave takvih kiša dolazi relativno brzo do formiranja

poplavnih voda bujičnog karaktera, koji u osnovnom koritu izazivaju potoke veće od kapaciteta,

pa dolazi do izlijevanja. Na većim vodotocima (većinom u naseljima) vršeni su regulacijski radovi,

a u planu je regulirati daljnjih 2 km Veličanke, 3 km Stražemanke, 1 km Bozare i 2 km Glogovca

Ključni okidač nastanka velike nesreće je bujično djelovanje potoka Veličanka (dionice D.3.14.

lijeva obala i D.3.15. desna obala) uzrok su pojave ekstremnih kišnih razdoblja koja su se

praktično nastavljala jedno na drugo, sto dovodi do naglih porasta vodostaja. Prema statističkim

pokazateljima i dosadašnjim iskustvima procjenjuje se da su najkritičniji mjeseci za područje

Općine Velika: svibanj, lipanj, srpanj i rujan.


Stranica 42 od 116

Iz broja proglašenih elementarnih nepogodna zaključuje se da je opasnost od poplave na

području Općine jako velika. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći su najčešće

višednevne obilne padaline, pri čemu dolazi do formiranja velikih vodnih valova na većem broju

vodotoka, te bujično djelovanje potoka Veličanka. Djelovanje bujičnih voda može uzrokovati i

pojavu klizišta.

5.1.5. OPIS DOGAĐAJA I POSLJEDICE

Poplavama je izloženo oko 220 domaćinstava u naseljima Biškupci, Trenkovo,Trnovac i Velika i

dio naselja Radovanci, a posljedice bi moglo imati oko 10 domaćinstava. Voda se na

poplavljenom području ne zadržava više dana što djelomično umanjuje štete na stambenim i

gospodarskim objektima, dok ljudskih žrtava, prema dosadašnjim iskustvima ne bi bilo.

Posljedice poplave u najgorem mogućem slučaju bile bi:

Kategorija društvene vrijednosti Moguće posljedice

Život i zdravlje ljudi (poginuli,

ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani,

zbrinuti i sklonjeni)

poginulih -

ozlijeđenih -

oboljelih -

evakuiranih do 50 osoba

zbrinutih do 50 osoba

sklonjenih -

Štetu u gospodarstvu

štete na stambenim i poslovnim objektima,

oštećenja pokretne i nepokretne imovine,

stradali bi pogonski strojevi i uređaji, mehanizacija,

ugroženost poljoprivrednih površina i nasada OPG-a,

ugrožena stoka i domaće životinje,

Oštećivanje kritične infrastrukture, otežan cestovni promet, pojava klizišta

otežana opskrbi hranom, vodom i energentima,

Štete/gubici na građevinama od

javnog društvenog značaja

kvarovi na instalacijama vode i struje,

poplavljeni podrumski prostori

oštećeni podovi, namještaj, vlaga u zidovima

Prestanaka rada kritične

infrastrukture i institucija od javnog

društvenog značaja za period duži

od 10 dana

ne očekuju se prekidi duži od 10 dana


Stranica 43 od 116

Ocjenjivanje kategorije posljedica za život i zdravlje ljudi


Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S Ocjena

1 Neznatne 1

2 Malene 1

3 Umjerene 1

4 Značajne 2

5 Katastrofalne 3 ili više X

Ocjenjivanje kategorije posljedica za gospodarstvo

Gospodarstvo


proračuna JLP(R)S


kuna Ocjena

1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000

5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000 X

Ocjenjivanje kategorije posljedica za oštećivanje kritične infrastrukture




proračuna JLP(R)S

Kriterij za Općinu

Velika - kuna Ocjena

1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000 X

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000


Ocjenjivanje kategorije posljedica zbog šteta na građevinama od javno društvenog značaja




proračuna JLP(R)S

Kriterij za Općinu


1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000 X

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000



Stranica 44 od 116

Ocjenjivanje kategorije posljedica zbog prestanaka rada kritične infrastrukture i institucija od

javnog društvenog značaja za period duži od 10 dana





1 Neznatne < 5 X

2 Malene 50-150

3 Umjerene 150-500



Zbirna ocjena posljedica po društvenu stabilnost i politiku




infrastruktura

Štete/gubici na

građevinama od

javno društvenog

značaja

Prestanak rada kritične

infrastrukture ili građevina od

javnog društvenog značaja na rok dulji od 10 dana

Zbirna ocjena

za kategoriju

društvene

stabilnosti i

politiku

1 X X X X

2

3

4

5

5.1.6. VJEROJATNOST

Za mogućnost pojave poplave na području Općine Velika s obzirom na dosadašnje raspoložive

pokazatelje može se procijeniti vjerojatnost:

Kategorija Vjerojatnost/frekvencija

OCJENA Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija




4 Velika 51 – 98% 1 događaj u 1 do 2 godine X



Stranica 45 od 116

5.1.7. MATRICE RIZIKA

Na temelju kombinacije dobivenih vrijednosti posljedica za sve tri kategorije (život i zdravlje

ljudi, gospodarstvo i društvena stabilnost i politika) i vjerojatnosti izrađene su matrice rizika za

prijetnju poplava:


PO

SL

JE

DIC

E

5 X

4

3

2

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST

Gospodarstvo

PO

SL

JE

DIC

E

5 X

4

3

2

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST

Kritična infrastruktura

PO

SL

JE

DIC

E

5

4

3

2

1 X

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST

Građevine od javnog društvenog značaja

PO

SL

JE

DIC

E

5

4

3

2

1 X

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST


Stranica 46 od 116

5.2. EPIDEMIJE I PANDEMIJE


Naziv scenarija

EPIDEMIJE I PANDEMIJE

Grupa rizika

Epidemije i pandemije

Rizik

Pojava zaraznih bolesti

Radna skupina




Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije

Značajke epidemije i pandemije

Epidemiju obilježava iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti na određenom

području, a ako se proširi na veće područje nazivamo je pandemijom. Tipične epidemije

uzrokuju upalne bolesti, što se očituje većim brojem hospitalizacija i smrtnih slučajeva. Starije

osobe, kronični bolesnici, dojenčad najskloniji su razvoju komplikacija. Epidemije i pandemije

mogu uzrokovati i razna oštećenja i onečišćenja vodovodnog sustava, što bi moglo zahvatiti veći

dio korisnika, a u tom slučaju predviđa se značajno ugrožavanje zdravlja stanovništva.

Neočekivano veliki broj slučajeva neke bolesti, prvenstveno zarazne, ali i bilo koje druge bolesti,

u skoro isto vrijeme na jednom području, naseljenom mjestu i većem kolektivitetu, nazivamo

epidemijom, a manifestiraju se u dva pojavna oblika:

• epidemije koje nastaju samostalno, bez povezanosti s ikakvim drugim nepogodama;

• epidemije koje nastaju kao posljedica nekih drugih elementarnih nepogoda (potresa,

poplava, lavina, eksplozija)

Epidemije iz prve skupine predstavljaju realnu opasnost za ljude na području Općine Velika, a

njihovo širenje je moguće putem vode, hrane, zrakom i ubodima insekata. Zbog toga je vrlo bitno

pridržavati se pravila i propisa prilikom postupanja sa hranom, sanirati sve ekološke incidente

na vodenim površinama, cijepiti stanovništvo i stoku na česte bolesti.

Pregled vrsta i načina širenja epidemija

Vrs

ta

Način

širenja Bolesti

Karakteristike

bolesti Preventivne mjere

Hid

ričn

e

Vodom

-Trbušni tifus -Bacilarna i amebna dizenterija

-Paratifus

-Kolera

-Virusni hepatitis

Eksplozivni tok bolesti sa velikim brojem oboljelih u kratkom vremenskom razmaku

Sanacija vodnih objekata koji su

imali zagađenu vodu ili zabrana

korištenja iste uz dovoženje

potrebne količine pitke vode,

cijepljenje


Stranica 47 od 116

Alim

enta

rne

Hranom

Sve vrste bolesti kao i kod hidrične epidemije -Botulizam -Trovanje stafilokokima -Salmoneloza

Početak veoma

nagao sa

eksplozivnim tokom

i vrlo velikim brojem

oboljelih koji može

obuhvatiti čak i

preko 50%

zahvaćenog

kolektiva

-Zabrana korištenja svake sumnjive

hrane,

-Osiguranje higijenskog rukovanja

hranom,

-Odgovarajuća toplinska obrada

hrane,

-Pregled osoba koje rade sa hranom na kliconoštvo,

-Sumnjive na kliconoštvo ukloniti iz

prehrambenih pogona,

-Odgovarajući način čuvanja hrane.

Aero

gene

Zrakom

-Gripa,

-Druge respiratorne

bolesti

Bolesti su izloženi

svi, a posebice ljudi

koji se u većoj

skupini nalaze u

zatvorenom

prostoru

Epidemija nije vjerojatna na području element. nepogode ukoliko ista nije bila prisutna već prije nepogode. -Potrebno je izbjegavati veće

skupine ljudi u zatvorenom prostoru,

cijepljenje, kemoprofilaksa.

Tra

nsm

isiv

ne

Insektima

(komarci, uši,

mušice)

-Pjegavi tifus

-Povratne groznica

-Malarija

-Papatači

Ukoliko na

ugroženo područje

dospije uzročnik

narečenih bolesti,

postoje povoljne

mogućnosti za

njihovo širenje i

razvoj epidemije

Uništavanje prenositelja bolesti

(komaraca, mušica, uši),

kemoprofilaksa

Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo

Kako bi se spriječilo širenje zaraznih bolesti potrebno je prije svega preventivno djelovati na

stanovništvo, floru i faunu. Na području Općine postoji ambulanta i ljekarna u naselju Velika koji

mogu djelovati preventivno, a u slučaju pojave epidemiološke i sanitarne opasnosti prometna

povezanost sa susjednim gradom Požega omogućuje brzu pomoć pri saniranju opasnosti.

Epidemiološka situacija na području Općine Velika je zadovoljavajuća zahvaljujući u prvom redu

broju stanovnika koji žive na području Općine. Rizik za narušavanje epidemiološke situacije

predstavljaju područja koja nisu adekvatno opskrbljena vodom iz javnog vodovoda.

Stočne zarazne bolesti

Na području Općine postoji dio seoskih domaćinstava koji se bave uzgojem stoke kod koje može

doći do pojave stočne zarazne bolesti. Ukoliko u kraćem vremenu dođe do oboljenja ili uginuća

većeg broja stoke, sa sličnim ili istim simptomima bolesti, na uskom području može se posumnjati

na pojavu stočne zarazne bolesti. Izvori bolesti se lako prenose putem zraka, vode i hrane te

putem izlučevina životinja te je potrebno preventivno djelovati putem veterinarskih službi kako

ne bi došlo do oboljenja koja uzrokuju značajnu ekonomsku štetu za društvo i državu.

Imajući u vidu da se uzročnici zaraznih bolesti životinja (slinavka, šap, goveđa i svinjska kuga)

mogu nalaziti posvuda u prirodi (zraku, vodi, hrani), kao i u izlučevinama bolesnih životinja

(mokraća, balega, iscjedak iz nosa i usta), opasnosti po zdravlje životinja su izuzetno velike.

Kako zarazne bolesti domaćih životinja svojom pojavom čine velike ekonomske štete za društvo,

potrebno je predvidjeti način, mjesto i vrijeme za neškodljivo uklanjanje uginulih i zaraženih

životinja, odrediti pravne subjekte (veterinarske stanice i veterinarske ambulante) za realizaciju


Stranica 48 od 116

istog, a u pričuvi imati dezinfekciona sredstva. Osobitu pozornost potrebno je posvetiti

dijagnostici i pravovremenom otklanjanju nositelja zaraznih bolesti zajedničkih ljudima i

životinjama (bedrenica, Q-groznica, vrbanac). Također, voditi nadzor nad mesom zaklanih svinja

zbog mogućnosti epidemija (trihineloza).

Deponije otpada

Komunalac Požega d.o.o. obavlja sakupljanje i zbrinjavanje otpada na odlagalište „Vinogradine“ s područja 8 jedinica lokalne samouprave Požeško-slavonske županije i to s područja gradova Požege, Pleternice i Kutjeva te općina Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika. Sakupljanje, odvoz i postupanje sa skupljenim komunalnim otpadom provodi se u skladu s Odlukom o sakupljanju, odvozu i postupanju sa skupljenim komunalnim otpadom koju su donijele sve jedinice lokalne samouprave na čijem se području organizirano odvozi otpad.

Najveći dio otpada čini miješani komunalni otpad koji se sakuplja u domaćinstvima, a manji postotak pripada ostalim vrstama komunalnog otpada i neopasnom proizvodnom otpadu.

Divlja odlagališta otpada su neuređeni prostori, koji nisu predviđeni za odlaganje otpada, a formiraju ih najčešće neuki građani zbog lake dostupnosti i teže kontrole. Na područjima na kojima se nekontrolirano odlaže otpad i na kojima se isti duže zadržava može doći do pojave raznih neželjenih utjecaja, pa i do same ekološke nesreće, ali i pojave zaraznig bolesti. Osnovni neželjeni utjecaji su:

onečišćenje tla,

onečišćenje podzemnih i površinskih voda procjednim vodama,

onečišćenje zraka uzrokovano izbijanjem požara,

neugodni mirisi,

raznošenje laganog materijala vjetrom,

buka. Ovisno o karakteristikama lokacije i sastavu odloženog otpada, te o količini vode koja se procjeđuje kroz odloženi otpad, dolazi do manjeg ili većeg onečišćenja tla i podzemnih i površinskih voda. Plinovi koji se stvaraju prilikom razgradnje organskih tvari na odlagalištu mogu posredno ili neposredno utjecati na okoliš. U najvećoj količini prisutni su metan i ugljični dioksid, dok u manjoj količini sumporovodik i drugi.

Divlja odlagališta otpada predstavljaju iznimno veliku opasnost za okoliš, prvenstveno zbog onečišćenja tla, zraka te voda, kao i mora. Kao mogući izvori zaraza direktno ili indirektno utječu na zdravlje ljudi i ostalih živih organizama, a u ljetnim mjesecima često su i izvor požara. Većina divljih odlagališta otpada sadrži otpad iz domaćinstava, ali i velike količine građevinskog, čak i opasnog otpada. Požari su pojava karakteristična za divlja odlagališta otpada. Oni onečišćuju atmosferu otrovnim produktima nepotpunog izgaranja te izazivaju onečišćenje okoliša u obliku dima i zagađenja zraka, a dodatna opasnost je mogućnost širenja požara na okolno raslinje.


Utjecaj Sektor

Energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje,


Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos

podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)


Stranica 49 od 116

Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim

putevima)



građevine)





Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna

medicinska pomoć)

Nacionalni spomenici i vrijednosti

5.2.3. KONTEKST


Mogućnost pojave epidemije predstavlja realnu opasnost za stanovništvo bilo kojeg područja, pa

tako i za Općinu Velika, iako do sada na području Općine Velika nije zabilježena nepogoda većih

razmjera od epidemiološke i sanitarne opasnosti za život stanovništva.

S epidemiološkog stajališta negativne posljedice mogu se očekivati i zbog: veća okupljanja

stanovništva; improviziran i često skučen privremeni smještaj ljudi, oskudna opskrba pitkom

vodom, oskudna i nekvalitetna prehrana, improvizirana dispozicija ljudskih i ostalih otpadnih tvari

i nedostala osobna higijena, držanja, zbrinjavanja i postupanja sa domaćim životinjama. Isto tako,

neadekvatno odlaganje komunalnog otpada može biti uzročnik raznih zaraza.

5.2.4. UZROK

Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći

Epidemija zarazne bolesti je porast oboljenja od zarazne bolesti neuobičajen po broju slučajeva,

vremenu, mjestu i zahvaćenom stanovništvu, te neuobičajeno povećanje broja oboljenja s

komplikacijama ili smrtnim ishodom, kao i pojava dvaju ili više međusobno povezanih oboljenja

od zarazne bolesti, koja se nikada ili više godina nisu pojavljivala na jednom području te pojava

većeg broja oboljenja čiji je uzročnik nepoznat, a prati ih febrilno stanje. Ključni uzroci pojave

epidemije su:

novi mutirani virus

nedostatak prirodnog imuniteta kod ljudi

ograničavajuće mjere prevencije za širenje bolesti dišnim putem

nedostatak cjepiva


Stranica 50 od 116

Okidač koji uzrokuje veliku nesreću

Zaraženo područje je ono na kojem postoji jedan izvor ili više izvora zaraze i na kojem postoje

uvjeti za širenje zaraze među stanovništvom. Ugroženo područje je područje na koje se može

prenijeti zarazna bolest sa zaraženog područja i na kojem postoje uvjeti za širenje zaraze.

Epidemiju mogu izazvati i razni mutirani virusi koji se prenose na više načina (sa životinje na

čovjeka, a nakon toga virus se počne širiti među ljudima, prijenos dišnim putevima). Prirodni

imunitet kod ljudi ne postoji ako se radi o novoj vrsti virusa.


U situaciji pojave određene epidemiološke i sanitarne ugroze posljedice po stanovništvo

očitovale bi se u značajnom padu životnog standarda i prekidu uobičajenog načina života, a što

bi se posljedično manifestiralo:

u nehigijenskim uvjetima smještaja,

u nedostatnoj opskrbljenosti pitkom vodom,

u prehrani koja ne zadovoljava ni minimalne potrebe,

u uvjetima koji onemogućavaju provođenje aktivnosti opće higijene,

improvizirana dispozicija ljudskih i ostalih otpadnih tvari,

oboljeli dio stanovništva nije u mogućnosti obavljati redovne poslove na radnom mjestu,

kao ni kod kuće (poljoprivreda),

u pojavnosti bolesti sa mogućim komplikacijama i invaliditetom te sa smrtnim ishodom.

masovnim migracijama i masovnim okupljanjem stanovništva

Nepoduzimanje preventivnih mjera u pogledu zaštite, prvenstveno prehrambenih artikala i vode,

kao i nepravovremeno i nedovoljno efikasno djelovanje na nastalu epidemiološku ili sanitarnu

ugrozu u konačnici rezultira teškim dalekosežnim posljedicama. Dodatni negativni utjecaj na

svijest stanovništva, uz sve ranije naznačeno, izazvao bi eventualno mogući nedostatak

dovoljnog broja medicinskog osoblja i lijekova za sprečavanje i saniranje posljedica zaraze

Virus influence je izrazito zarazan virus koji izaziva epidemijsko obolijevanje tijekom

uobičajene sezone gripe. U slučaju epidemije-pandemije gripe predviđa se značajno veće

obolijevanje stanovništva Općine nego inače, s obzirom na nepostojanje prethodne imunosti

na takav pandemijski soj. Za očekivati je značajno veća stopa bolovanja radno aktivnog

stanovništva, kao i veći stupanj komplikacija i smrtnih ishoda kod skupina stanovništva koje

imaju najlošiji kvalitet života.

Tijekom epidemije-pandemije pratila bi se dinamika obolijevanja i umiranja na tjednoj osnovi,

kao što se i inače prati kretanje sezonske gripe. Tijekom epidemijskog događaja od 9 tjedana

ukupno bi oboljelo više stotina osoba od kojih bi pomoć od strane liječnika primarne

zdravstvene zaštite zatražilo njih 20%. Zbog razvoja komplikacija bolesti 3% oboljelih

zahtijevalo bi bolničko liječenje. Od gripe i njenih komplikacija kroz 9 tjedana mogle bi umrijeti

pojedine osobe. Od gripe i njenih komplikacija umrle bi pojedine osobe s područja Općine

(smrtnost od 0,2%).

Pojavu epidemije koja prijeti katastrofom ili velikom nesrećom pratiti će veliki broj oboljelih

(preko 1.600 oboljelih u slučaju pandemije gripe u Općini), koji jedno vrijeme neće moći

obavljati redovne zadaće, pa je tijekom pojave bolesti, zbog mnogih izostanaka biti upitna i


Stranica 51 od 116

funkcija kritične infrastrukture Općine. Takova zarazna bolest traži u velikom postotku i

liječničku skrb, od kojih će mnogi biti sa teškom kliničkom slikom, što zahtjeva bolničko

zbrinjavanje (preko 40 će ih biti sa teškom kliničkom slikom), komplikacije bi moglo mati oko

10 osoba a moguć je i smrtni ishod za 2 osobe. Zbrinjavanje traži poseban napor medicinskog

kadra i funkcije kritične infrastrukture Općina Velika.

Posljedice epidemije-pandemije u najgorem mogućem slučaju bile bi:





zahvaćeno osoba 1600

zatražilo pomoć liječnika 40

komplikacije – bolničko

liječenje 10

smrtni ishod 2

Štetu u gospodarstvu izostanak radnika s posla

naknade za bolovanje

Oštećivanje kritične infrastrukture ne očekuje se


javnog društvenog značaja ne očekuje se




od 10 dana

ne očekuju se


Stranica 52 od 116




1 Neznatne 1

2 Malene 1

3 Umjerene 1

4 Značajne 2



Gospodarstvo


proračuna JLP(R)S


kuna Ocjena

1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000 X

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000






proračuna JLP(R)S

Kriterij za Općinu


1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000 X

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000






proračuna JLP(R)S

Kriterij za Općinu


1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000 X

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000



Stranica 53 od 116







1 Neznatne < 5 X

2 Malene 50-150

3 Umjerene 150-500







infrastruktura

Štete/gubici na

građevinama od

javno društvenog

značaja




Zbirna ocjena

za kategoriju

društvene

stabilnosti i

politiku

1 X X X X

2

3

4

5

5.1.6. VJEROJATNOST

Za mogućnost pojave epidemija i pandemija na području Općine Velika s obzirom na dosadašnje

raspoložive pokazatelje može se procijeniti vjerojatnost:

Kategorija Vjerojatnost/frekvencija OCJENA



2 Mala 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina X





Stranica 54 od 116




prijetnju epidemije i pandemije:


PO

SL

JE

DIC

E

5 X

4

3

2

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST

Gospodarstvo

PO

SL

JE

DIC

E

5

4

3

2 X

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST


PO

SL

JE

DIC

E

5

4

3

2

1 X

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST


PO

SL

JE

DIC

E

5

4

3

2

1 X

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST


Stranica 55 od 116

5.3. EKSTREMNE VREMENSKE POJAVE


Naziv scenarija

EKSTREMNE VREMENSKE POJAVE

Grupa rizika

Ekstremne vremenske pojave

Rizik

Ekstremne temperature, tuča, olujno i orkansko nevrijeme, poledice, snježne

padaline, mraz, suša

Radna skupina

Glavni izvršitelj:



Značajke ekstremnih vremenskih pojava

Prirodne katastrofe svake godine imaju znatan utjecaj na društveni i ekonomski razvoj svake

zemlje. Vremenski i klimatski ekstremi ne mogu se izbjeći, ali njihova pravovremena i točna

najava može znatno ublažiti nerijetko katastrofalne posljedice na cjelokupno društvo..

Klimatske osobine prostora općine Velika, dio su klimatskih osobina šireg prostora Istočne

Hrvatske, koje karakterizira homogenost klimatskih osobina čemu su doprinijele reljefne osobine.

Cjelokupan prostor Istočne Hrvatske ima obilježja umjereno-kontinentalne klime, koju

karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena.

Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom

Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu

umjerenih širina 2 . Osobine ovakve klime čini srednja mjesečna temperatura zraka viša od 10ºC

tijekom četiri mjeseca godišnje, srednja temperatura najhladnijeg mjeseca u godini se kreće

između -3ºC i +18ºC. Ukupne količine oborina kreću se od 700-900 mm godišnje, dok su vjetrovi

promjenjivog smjera, a prevladavaju slabi vjetrovi.

Međutim, s obzirom na reljefnu raščlanjenost prostora Općine i Županije, na klimatske prilike

kako užeg, tako i šireg prostora, utjecali su reljefni oblici i nadmorske visine, te su uočljive

mikroklimatske razlike između gorskog okvira i zavale. Gore su hladnije i vlažnije u odnosu na

zavalu, što je pogodovalo i razvoju guste mreže tekućica.

Za detaljniju analizu klimatskih osobina prostora općine Velika poslužila su mjerenja

meteoroloških elemenata na području postaje Velika, dok su za temperaturu zraka korišteni

podaci za meteorološku postaju Požega.

Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10,5ºC, u razdoblju od 1954.-1983. godine. U

godišnjem hodu temperature zraka izdvaja se jedan maksimum i jedan minimum. Najtopliji

mjesec je srpanj, s prosječnom temperaturom od 20,5ºC, dok je najhladniji siječanj, s

prosječnom temperaturom od –1,1ºC.


Stranica 56 od 116

Ukupna godišnja količina oborine za Veliku iznosi 768,7 mm. U godišnjem hodu oborine javljaju

se dva para ekstrema. Primarni maksimum oborine javlja se u lipnju (94,7 mm), a sekundarni u

studenom (65,8 mm), dok se primarni minimum oborine javlja u listopadu (53,5 mm), a

sekundarni u veljači (47,9 mm). Ovakav raspored oborina ukazuje na prodor maritimnih

utjecaja duboko u kontinent.

Ekstremne temperature

Toplinski valovi predstavljaju temperaturne ekstreme koji se pojavljuju na nekom području u

određenom vremenu. Na području Općine Velika karakteristike toplinskih valova su temperature

više od 35oC. Tijekom srpnja i kolovoza moguće je de dođe do toplinskih valova na području

Općine Velika. Temperature veće od 35oC s malim postotkom vlažnosti zraka mogu kod

stanovnika izazvati zdravstvene smetnje, a kod osjetljivih ljudi i teže zdravstvene posljedica pa

čak i smrt.

Ako temperatura premašuje postignutu granicu dulje od 4 dana podiže se stupanj rizika na višu

razinu. DHMZ u navedenom razdoblju, stalno prati temperature i u slučaju kada postoji 70%

vjerojatnost da temperatura prijeđe prag (oko 30,0°C), izvještava Ministarstvo zdravlja i Hrvatski

zavod za javno zdravstvo o nastupanju toplinskog vala tj. da je dosegnut prag visokih

temperatura.

Prosječno je 3-5 dana sa ovako izraženim vremenskim i temperaturnim karakteristikama u

najtoplijim ljetnim mjesecima na području Općine Velika koje mogu imati posljedice po

stanovništvo. Učinak visoke temperature bez značajnije izraženosti vlage u zraku (ispod 50 %)

osim kod ljudi izazivaju i „šokove“ kod biljaka čije se manifestiranje očituje kroz smanjenje prinosa

i lošu kvalitetu plodova.

Stupnjevi rizika od toplinskih valova za maksimalnu i minimalnu temperaturu zraka te za bio

meteorološki indeks se izračunavaju za fiziološku ekvivalentnu temperaturu. Kritična temperatura

(heat cut point) je temperatura iznad koje se pojavljuje povećana smrtnost, umjerena opasnost –

smrtnost 5% viša od prosječne, velika opasnost – smrtnost 7,5% viša od prosječne i vrlo velika

(ekstremna) opasnost – smrtnost 10% viša od prosječne.

Posljedice nastale visokim temperaturama naročito bi se manifestirale kod osoba koje i inače

imaju zdravstvenih problema i osoba starije životne dobi (u Općini Velika oko 10 %), ali i ostalih

građana na način da dolazi do psihofizičkih poteškoća, koje se dalje manifestiraju kroz smanjene

mogućnosti obavljanja redovitih poslova, pogoršanje raspoloženja, ali i do pojačane pojave

otežanog disanja, srčanih problema pa i do smrti nastale kao direktna posljedica visokih

temperatura. Posljedice po biljni svijet javljaju se kao „temperaturni šokovi“, a manifestiraju se

sušenjem lista biljke, smanjenjem (do 50%) i lošijom kvalitetom ploda te do ugibanja

jednogodišnjih biljki.

Suša 75B

Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborine može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu,

vodoprivredi te u drugim gospodarskim djelatnostima. Suša je često posljedica nailaska i duljeg

zadržavanja anticiklone nad nekim područjem, kada uslijedi veća potražnja za vodom od


Stranica 57 od 116

opskrbe. Opskrba vodom je definirana meteorološkim uvjetima, a potražnja uključuje eko-

sustave i ljudske aktivnosti.

Suše predstavljaju veliki problem za poljoprivrednu proizvodnju, a naročito su izražene u periodu

vegetacije biljaka ili u fazi formiranja i narastanja plodova. Također kao posljedica dugotrajne

suše može doći i do problema u vodoprivredi jer dolazi do smanjenja količine podzemnih

vodotoka odakle se uglavnom crpi voda za opskrbu stanovništva i gospodarskih objekata.

Posljedice dugotrajne suše mogu biti višestruke. Najblaži oblik jest onaj kada dolazi do smanjenja

uroda (i do 50%) ili lošije kvalitete nastale uslijed nedostatka vode. Kao teži oblik javlja se potpuno

ugibanje jednogodišnjih poljoprivrednih nasada, te teža oštećenja trajnih nasada (sušenje

dijelova stabla) naročito izraženo na ovom području kod različitih voćki. Također u slučaju

dugotrajnih suša tlo i biljke su u povećanoj opasnosti uslijed prodora opasnih tvari u zemljinu

površinu.

Olujno nevrijeme B7

Dosadašnja analiza strujanja za Požeško-slavonsku županiju, gdje spada i Općina Velika,

izrađena je prema vrijednostima jačine i smjera vjetra u tri termina dnevno. Međutim, vjetar nije

diskretna nego kontinuirana veličina, te se može pojaviti jak ili olujna vjetra izvan termina

motrenja. Upravo zbog toga motritelji bilježe vrijeme nastupa i prestanka vjetra jačeg od 6 Bf i 8

Bf tijekom dana. Dan s jakim/olujnim vjetrom je onaj dan u kojem je barem jednom zabilježen

vjetra jačine ≥ 6 Bf odnosno ≥8 Bf. Prema 20-godišnjem razdoblju u Županiji se jak vjetar

prosječno javlja 21 dana u godini, a olujni vjetar 2 dana. Najkritičniji mjeseci u godini kada nastaje

olujno nevrijeme su svibanj, lipanj, kolovoz. Operativne snage bile bi dostatne za otklanjanje

posljedica uzrokovanih ovom ugrozom.

Tuča

Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda, promjera većeg od 5 do 50 mm i većeg.

Tuča pada isključivo iz grmljavinskog oblaka i može biti praćena olujnim i orkanskim

nevremenom, i najčešća je u toplom dijelu godine. Sugradica je isto kruta oborina, sastavljena

od neprozirnih zrna smrznute vode, okruglog oblika, veličine između 2 i 5 mm, a pada s kišnim

pljuskom. Svojim intenzitetom tuča i olujno nevrijeme nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj

imovini, kao i poljoprivredi.

Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice

relativno česta. Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda, promjera većeg od 5

do 50 mm i većeg. Elementi tuče sastavljeni su od prozirnih i neprozirnih slojeva leda. Glavna

karakteristika tuče je nepravilnost u pojavljivanju tako da može proći i nekoliko godina da je na

jednom mjestu nema, a zatim je jedne godine bude na pretek. Kod toga veća je vjerojatnost da

pogodi ista područja pa su neka više ugrožena od pojave tuče.

Najveća opasnost od tuče javlja se u mjescima: svibanj, lipanj, kolovoz. Operativne snage bile

bi dostatne za otklanjanje posljedica uzrokovanih ovom ugrozom.


Stranica 58 od 116

Snježne oborine

Snijeg može predstavljati ozbiljnu poteškoću za normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti kao

što je npr. Cestovni promet ili može predstavljati opterećenje na građevinskoj infrastrukturi

(dalekovodi, zgrade i dr.). Za prvu ocjenu ugroženosti od snijega analizira se učestalost padanja

snijega, maksimalna visina novog snijega i maksimalna visina snježnog pokrivača tijekom godine

po mjesecima.

Najveći rizik od pojave snijega i maksimalnih visina novog snijega i snježnog pokrivača je u

zimskim mjesecima (prosinac, siječanj i veljača), ali se njegovo javljanje ne može se isključiti niti

u studenom, te ožujku i travnju. S obzirom da se padanje snijega očekuje svake godine snježni

pokrivač može prouzročiti neprohodnost cesta, prekid isporuke električne energije, nemogućnost

pružanja zdravstvene pomoći ugroženom stanovništvu te nemogućnost dopreme prehrambeni

proizvoda odsječenom stanovništvu.

Osim kraćih (2-4 sata) prekida prometa na području Općine nije bilo većih poteškoća u odvijanju

prometa. U slučaju kvara na dalekovodu koji napaja trafostanice na području Općine Velika bez

električne energije ostaju stanovnici u vremenu od 2 do 8 sati. Postojeće snage na području

Općine su dostatne za uklanjanje posljedica ove ugroze.

Poledica0B

Pojava zaleđenih kolnika može biti uzrokovana meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i

površinskog leda Pojava zaleđenih kolnika može biti uzrokovana meteorološkim pojavama

ledene kiše, poledice i površinskog leda (zaleđeno i klizavo tlo). To su izvanredne meteorološke

pojave koje u hladno doba godine ugrožavaju promet i ljudsko zdravlje, a u motriteljskoj praksi

republike Hrvatske opažaju se i bilježe. Ledena kiša odnosi se na kišu sačinjenu od prehladnih

kapljica koje se u doticaju s hladnim predmetima i tlom zamrzavaju, te tvore glatku ledenu koru

na zemlji meteorološkog naziva poledica.

Ta poledica kao meteorološka pojava se ne smije zamijeniti s površinskim ledom koji pokriva tlo

te nastaje otapanjem snijega i stvaranjem ledene kore ili smrzavanjem kišnih barica. Opisane

pojave vezane uz zaleđivanje kolnika u daljnjem tekstu će se nazivati zajedničkim imenom

poledica. Na području Općine Velika sva naselja su kratkotrajno ugrožena poledicom. Najvažnije

kod ove ugroze je na vrijeme upozoriti stanovništvo o mjestu pojave poledice. Osim manjih

prometnih nesreća, može doći do otežane opskrbe električnom energijom u vremenu od 2 do 8

sati. Postojeće snage su dostatne za ublažavanje posljedica ove nepogode.

Magla i mraz

Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili

ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku. Magla smanjuje

vodoravnu vidljivost ispod 1 km. Pri temperaturama iznad ledišta magla se zadržava samo uz

visoku relativnu vlagu zraka. Izgled joj je bjeličast, a u blizini industrijskih zona može poprimiti

žućkasto-sivu boju radi primjesa dima i prašine. Prema jačini magla se može podijeliti na:

slabu, s vodoravnom vidljivošću manjom od 1 km,

umjerenu, s vodoravnom vidljivošću manjom od 500 m i

jaku, s vodoravnom vidljivošću manjom od 50 m.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Meteorologija

https://hr.wikipedia.org/wiki/Troposfera

https://hr.wikipedia.org/wiki/Oblaci

https://hr.wikipedia.org/wiki/Zrak

https://hr.wikipedia.org/wiki/Ledi%C5%A1te

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vla%C5%BEnost_zraka


Stranica 59 od 116

Najčešća pojava magle je tijekom zimskih mjeseci i kao takva uz poledicu i snježne padaline

stvara poteškoće u prometu. Najčešće se magla javlja u mjesecima: veljača, listopad, studeni,

prosinac.

Mraz je meteorološka pojava koja nastaje pri tlu u vedrim noćima i pri slabijem vjetru, kad uz

hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led

(depozicija). Najčešće se javlja po dolinama u koje se slijeva hladan zrak s okolnih obronaka.

Iščezava nakon izlaska Sunca, kad se tlo i sloj zraka uz tlo zagriju. Mraz uglavnom pogađa

životinje, biljke, vodu i tlo. Trajan mraz tijekom zime dovodi do zimskog sna prirode. U umjerenom

zemljopisnom pojasu koriste se sljedeće formulacije za opisivanje temperatura:

slab mraz: 0 ° C do -4 ° C

umjereni mraz: -4 ° C do -10 ° C

jaki mraz: -10 ° C do -15 ° C

vrlo jaki mraz: ispod -15 ° C

Od nizinskih predjela u Republici Hrvatskoj, najviše je mraza na zapadu, između 40 i 72 dana

godišnje, na istoku Slavonije javlja se u prosjeku 42 puta godišnje, a u području uz rijeku Savu u

godini je prosječno 61 dan s mrazom. Mraz na ovom području također se javlja najčešće u

mjesecima: ožujak, travanj, listopad, studeni.


Utjecaj Sektor






putevima)



građevine)





X Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna

medicinska pomoć)



Stranica 60 od 116

5.3.3. KONTEKST


Ekstremnim vremenskim pojavama je izloženo cijelo područje Republike Hrvatske. Opasne

vremenske i klimatske pojave postaju velike nesreće kad prekidaju normalno odvijanje života,

uzrokuju žrtve, štetu većeg opsega na imovini, infrastrukturi i okolišu, a posebno štete u

voćarstvu i poljoprivrednim kulturama, i to u mjeri koja prelazi normalnu sposobnost zajednice

da ih sama otkloni ili sanira.

5.3.4. UZROK


Ekstremne vremenske pojave iako teško predvidive, mogu se u sve većem broju slučajeva

prognozirati, pa je moguće preventivnim mjerama znatno umanjiti moguće posljedice. Stoga je

nužno svakodnevno pratiti stanje vremena i najave pojedine ekstremne vremenske pojave kako

bi mogli pravovremeno poduzeti sve moguće preventivne mjere.

Okidač koji uzrokuje veliku nesreću

Ekstremne temperature, suša, tuča, olujno i orkansko nevrijeme, poledice, mraz i snježne

padaline su ekstremne vremenske pojave koje se mogu realno očekivati svake godine i koje pri

tome nanose velike materijalne štete na imovini, poljoprivredi i dovode u opasnost sve sudionike

u prometu te do prometnih nesreća sa raznim posljedicama. Nekada svaki od ovih čimbenika

djeluje zasebno, a u nekim slučajevima, na pojedinim lokacijama, moguća je ugroza od više

ili čak svih navedenim rizika zajedno.


U posljednjih 10 godina na području Općine Velika ekstremne vremenske pojave su bile uzrok

više proglašenih elementarnih nepogoda, iz čega se može zaključiti da je vjerojatnost pojave

ove nepogode velika. Ekstremne vremenske pojave predstavljaju potencijalnu opasnost i veliku

mogućnost nastanka posljedica za materijalna dobra, ali i ljudske živote. Posljedice ekstremnih

vremenskih pojava u najgorem mogućem slučaju bile bi:





poginulih -

ozlijeđenih 10

oboljelih -

evakuiranih 10

zbrinutih -

sklonjenih -


Stranica 61 od 116


štete na gospodarskim i poslovnim objektima ,


ugroženost poljoprivrednih površina i nasada,


Oštećivanje kritične infrastrukture,

otežan cestovni promet ,

otežana opskrba hranom, vodom i energentima,

nemogućnosti obavljanja redovitih djelatnosti u

smislu odlaska na posao




ugrožen sustav odvodnje i kanalizacije




od 10 dana





1 Neznatne 1

2 Malene 1

3 Umjerene 1

4 Značajne 2



Gospodarstvo


proračuna JLP(R)S


kuna Ocjena

1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000






proračuna JLP(R)S

Kriterij za Općinu


1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000 X

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000



Stranica 62 od 116





proračuna JLP(R)S

Kriterij za Općinu


1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000 X

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000








1 Neznatne < 5

2 Malene 50-150 X

3 Umjerene 150-500







infrastruktura

Štete/gubici na

građevinama od

javno društvenog

značaja




Zbirna ocjena

za kategoriju

društvene

stabilnosti i

politiku

1

2 X X X X

3

4

5


Stranica 63 od 116

5.3.6. VJEROJATNOST

Za mogućnost ekstremnih vremenskih pojava na području Općine Velika s obzirom na

dosadašnje raspoložive pokazatelje može se procijeniti vjerojatnost:







5 Iznimno velika >98% 1 događaj godišnje ili češće X




prijetnju ekstremnih vremenskih pojava:


PO

SL

JE

DIC

E

5 X

4

3

2

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST

Gospodarstvo

PO

SL

JE

DIC

E

5 X

4

3

2

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST


PO

SL

JE

DIC

E

5

4

3 X

2

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST


PO

SL

JE

DIC

E

5

4

3 X

2

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST


Stranica 64 od 116

5.4. INDUSTRIJSKE NESREĆE S OPASNIM TVARIMA


Naziv scenarija

INDUSTRIJSKE NESREĆE S OPASNIM TVARIMA

Grupa rizika

Industrijske nesreće

Rizik

Tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima

Radna skupina

Glavni izvršitelj:



Značajke industrijske nesreće s opasnim tvarima

Opasna tvar je kemijska tvar, smjesa ili pripravak, koja je prisutna kao sirovina, proizvod,

nusproizvod, ostatak ili poluproizvod uključujući i tvari za koje se može opravdano pretpostaviti

da će nastati u slučaju nesreće, a koje mogu imati štetne posljedice za zdravlje ljudi, materijalna

dobra i okoliš.

Pri radu sa opasnim radnim tvarima u redovnom tehnološkom procesu, uz postupanje po

uputama za siguran način rada i pridržavanje mjera zaštite, te redovitom i propisnom održavanja

uređaja, objekata i radne opreme, ne bi smjelo dolaziti do nastanka velike nesreće, no ipak kod

svakog tehnološkog procesa pri kojem se koriste opasne radne tvari može doći do neželjenih

događanja ili nesreća.


Utjecaj Sektor



X Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos



putevima)



građevine)






Stranica 65 od 116


medicinska pomoć)


5.4.3. KONTEKST


Nastanak industrijske nesreće s opasnim tvarima moguć je ovisno o vrsti, količini i maksimalnoj

koncentraciji opasnih tvari te udaljenosti gospodarskih objekata od naseljenih područja, odnosno

pogona (postrojenja) koji obavljaju profesionalnu djelatnost vezanu uz opasne tvari. Takva

nesreća može prerasti u veliku nesreću i katastrofu, čija posljedica može biti ugrožavanje života

i zdravlja ljudi, okoliša, kao i okolnog gospodarstva i mreža, sustava i objekata kritične

infrastrukture.

5.4.4. UZROK


Uzrokom opasnosti smatra se događaj, poremećaj u procesu ili pak propust djelatnika, a uslijed

kojih se može osloboditi opasna tvar ili tvari koje mogu uzrokovati opasnost te može doći do

povezivanja u uzročno posljedični lanac događaja koji, iako svaki sam za sebe ne predstavlja

dovoljan uzrok ugrožavanja, uslijed pretpostavljenog povezivanja događaja predstavljaju realnu

opasnost.

Tijekom tehnološkog procesa moguće rizične situacije koje uzrokuju povećane opasnosti od

nesreće su:

Ljudski faktor

nepažnja prilikom dopreme i pretakanja opasnih tvari

rukovanje instalacijama i uređajima na tehnički nedopušten

način

uporaba otvorenog plamena ili alata koji iskri, pušenje na

mjestima koja nisu za to predviđena

nošenje odjeće koja stvara statički elektricitet u blizini lako

zapaljivih tvari.

nepoštivanje propisa o rukovanju i održavanju postrojenja

nepridržavanje mjera sigurnosti prilikom remonta postrojenja.

neprikladno pohranjivanje manjih količina zapaljivih tvari.

nepažnja prilikom rukovanja opasnim tvarima.

nepridržavanje sigurnih radnih postupaka pri redovnom radu.

Poremećaji

tehnološkog procesa

neispravnost uređaja i/ili opreme

oštećenje i propuštanje spremnika cijevi i opreme uslijed

korozije, mehaničkog oštećenja materijala i zastarijevanja

neredovito ispitivanje i kontrola sustava zaštite

izlaganje spremnika i opasne tvari izvorima topline

kvarovi većeg opsega na postrojenju

požar u dijelu postrojenja ili pogona


Stranica 66 od 116

Namjerno razaranje

organizirani kriminal

terorizam

sabotaže

psihički nestabilne osobe

Prirodne nepogode

jačeg intenziteta

potres

poplava

suša

olujno i orkansko nevrijeme

snježne oborine

udar groma

Događaj koji uzrokuje veliku nesreću

Tehničko-tehnološke katastrofe većinom nastaju djelovanjem čovjeka, odnosno izaziva ih

neposredno čovjek svojim ponašanjem i propustima u postupcima rukovanja tehnološkim

procesima i općenito tehnikom i njezinim (ne)održavanjem. Uslijed kvara, ljudske pogreške ili

prirodne nepogode dolazi do neželjenih posljedica koje mogu izazvati požar, eksploziju ili

isuštanje opasne tvari u zrak ili tlo.


Za zapaljive tvari, najveća količina u nekom procesu vjerojatno će izazvati najveću udaljenost do

granice opasnosti, ali može biti i varijacija, ovisno o toplini izgaranja i udaljenosti do ograde. I za

otrovne i za zapaljive tvari, udaljenosti kod najgoreg slučaja treba smatrati samo približnima.

Scenariji ispuštanja zapaljivih tvari nešto su složeniji od onih za otrovne tvari, jer se posljedice

ispuštanja i odgovarajuća granica opasnosti mogu razlikovati. U najgorem slučaju, odgovarajuća

posljedica je eksplozija oblaka pare, s granicom opasnosti koja se odnosi na iznos tlačnog vala.

Za scenarije koji uključuju požare, a ne eksplozije, treba uzeti u obzir granice opasnosti koje se

ne odnose na tlačni val nego za toplinsko zračenje. Pravilnikom su određene granice opasnosti

za požare, koje se temelje na razini toplinskog zračenja koja može izazvati opekline drugog

stupnja, pod pretpostavkom izloženosti u trajanju od 60 sekundi, i na donjoj granici zapaljivosti,

koja je najniža koncentracija u zraku na kojoj neka tvar može gorjeti.

Zapaljeni oblaci pare (buktinje) mogu nastati uslijed raspršenja oblaka zapaljive pare, uz

naknadno zapaljenje oblaka. Takav požar se onda od mjesta zapaljenja širi prema mjestu

ispuštanja pa može predstavljati ozbiljnu opasnost od toplinskog zračenja za sve koji se zateknu

u području oblaka pare. Modeli za zapaljene oblake pare mogu se izrađivati s pomoću metoda

procjene udaljenosti do koncentracije jednake donjoj granici zapaljivosti.

Zapaljena lokva, s mogućim učinkom toplinskog zračenja, mogla bi nastati uslijed izlijevanja

zapaljive tekućine. Granica opasnosti za ovu vrstu požara, kako navodi pravilnik, je razina

toplinskog zračenja od 5 kW/m2 u 60-sekundi; 60-sekundna izloženost ovolikoj razini topline

moglo bi uzrokovati opekline drugog stupnja, a razina toplinskog zračenja od 12,5 kW/m2 u 60-

sekundi moglo bi uzrokovati visoku smrtnost.


Stranica 67 od 116

Eksplozija ekspanzijom pare kipuće tekućine (BLEVE), iz koje može nastati buktinja kojom se

oslobađa velika toplina, može nastati ako se posuda koja sadrži zapaljivi materijal rasprsne

uslijed izloženosti vatri. Toplinsko zračenje izazvano buktinjom primarna je opasnost; tu su i

djelići posude i tlačni val izazvan eksplozijom. Da bi došlo do eksplozije oblaka pare, obično je

potrebno ubrzano ispuštanje velike količine tvari, turbulentni uvjeti strujanja (uzrokovani burnim

ispuštanjem ili zakrčenjem u području ispuštanja, ili oboje), kao i drugi čimbenici. Eksplozije

oblaka pare općenito se smatraju malo vjerojatnima. Izgaranje u obliku usporene eksplozije

(deflagracija) oblaka pare, kod čega dolazi do manje brzine plamena nego kod detonacije i učinci

eksplozije izazivaju manju štetu, vjerojatnije je od detonacije.

Benzinske postaje

Najgori mogući slučaj, za benzinske postaje, predstavlja istjecanje benzina iz podzemnog

spremnika i/ili autocisterne na površinu, zapaljenje i/ili eksploziju. Takva pretpostavka je

nemoguća u slučaju podzemnih spremnika, ali je moguća u slučaju izlijevanja benzina iz

autocisterne prilikom punjenja podzemnog spremnika. Istakanje naftnih derivata odvija se pod

nadzorom radnika benzinske postaje i vozača, sukladno izrađenim Priručnicima za poslovanje

benzinskih postaja i Organizacijskoj uputi o provođenju mjera zaštite na radu, ekološke zaštite i

zaštite od požara.

Pretpostavka je da će prilikom pretakanja benzina iz autocisterne (kapaciteta 30 m3) u spremnik,

doći do istjecanja goriva zbog odspajanja istakačkog crijeva. Prosječni protok benzina prilikom

istakanja autocisterne u spremnike benzinske postaje iznosi 450 l/min, što znači da u roku od 10

minuta može isteći oko 3.375 kg benzina. Period od 10 minuta je dovoljan da radnik benzinske

postaje i/ili vozač zaustave daljnje istjecanje. Navedena količina benzina bi stvorila «lokvu»,

površine od oko 450 m2, odnosno radijusa od oko 12 m.

U slučaju prisutnosti izvora zapaljenja, može doći do eksplozije oblaka para, koji može izazvati

eksploziju spremnika autocisterne s preostalom količinom benzina (oko 19 t benzina). Naime,

uslijed izloženosti spremnika autocisterne visokim temperaturama, može doći do naglog

povećanja tlaka te na kraju puknuća odnosno raspada spremnika autocisterne. U tom trenutku

nastaje eksplozija i požar benzina u vrlo kratkom vremenskom razmaku. Posljedica te pojave je

vatrena kugla u obliku gljive, koja se naglo digne u vis i kratko traje. Posljedice eksplozije

autocisterne mogu se očekivati na udaljenosti i do 310 m.

Benzinska postaja INA d.d. - Dr. Franje Tuđmana 7, Velika

Lokacija: Dr. Franje Tuđmana 7, Velika

Ugroženi objekti za

radijus ugroženosti

310 m:

oko 30-tak obiteljskih kuća i gospodarskih zgrada,

ugroženo oko 80 osoba (stanovnici, prolaznici)

ugrožena je i prometna infrastruktura te prilazni pravci

zagađenje okoliša (zraka, tla)


Stranica 68 od 116

Radijus ugroženosti Benzinska postaja INA d.d. u slučaju eksplozije cisterne

pri punjenju spremnika

Napomena: Za izradu tablice koristili su se raspoloživi podaci pravnih osoba - operatera koji

koriste opasne tvari u obavljanju svoje djelatnosti, a za nedostajuće podatke izvršena je

preliminarna iskustvena procjena pri čemu se za slične situacije mogu pretpostaviti i slične

posljedice u slučaju velike nesreće koja bi uključivala opasne radne tvari. U obzir se uzela i

lokacija operatera i okruženje u kojem se nalazi, te se razmatrao najgori mogući slučaj. Za

procjenu broja ugroženih uzele su se u obzir osobe koje bi u slučaju nesreće mogle biti zatečene

na lokaciji postrojenja (zaposlenici, stranke, stanovnici koji žive unutar radijusa ugroze).


U slučaju velike nesreće može doći do posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i

okoliš (tlo, voda, zrak) unutar i izvan područja postrojenja, odnosno lokacije pravne osobe.

Utjecaj i moguće posljedice mogu biti višestruke budući da opasne radne tvari u slučaju

nesreće i katastrofe mogu ugroziti život i zdravlje ljudi, materijalna sredstva i okoliš, sa vrlo

velikim posljedicama. Za potrebe ove procjene uzimaju se u razmatranje najgori mogući

događaji koji nastaju u nesrećama s opasnim tvarima, a prema raspoloživim procjenama koje

su izradili operateri koji u poslovanju koriste opasne radne tvari.


Stranica 69 od 116





poginulih 2

ozlijeđenih 5

oboljelih 15

evakuiranih 60

zbrinutih -

sklonjenih -


štete na gospodarskim i poslovnim objektima ,


ugroženost poljoprivrednih površina i nasada,


otežan cestovni promet ,


prekid opskrbe naftnim derivatima


javnog društvenog značaja kvarovi na instalacijama vode i struje,




od 10 dana

ne očekuje se

Gospodarstvo

U slučaju nesreće s opasnim tvarima procjenjuje se da bi nastale direktne štete (na pokretnoj i

nepokretnoj imovini, na sredstvima za proizvodnju i rad, trošak sanacije, oporavka, asanacije,

troškovi spašavanja, liječenja, gubitak dobiti, gubitak repromaterijala), kao i indirektne štete

(izostanak radnika s posla, gubitak poslova i prestanak poslovanja, gubitak prestiža i renomea,

nedostatak radne snage, pad prihoda, pad proračuna).


U slučaju velike nesreće ili katastrofe s opasnim tvarima a uzimajući u obzir raspoložive

podatke i parametre, očekuju se umjerena oštećenja kritične infrastrukture.

Ustanove/građevine javnog društvenog značaja

U slučaju velike nesreće ili katastrofe s opasnim tvarima a uzimajući u obzir raspoložive

podatke i parametre, očekuju se malene posljedice i oštećenja na ustanovama/građevinama



Stranica 70 od 116




1 Neznatne 1

2 Malene 1

3 Umjerene 1

4 Značajne 2



Gospodarstvo


proračuna JLP(R)S


kuna Ocjena

1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000 X

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000






proračuna JLP(R)S

Kriterij za Općinu


1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000 X

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000






proračuna JLP(R)S

Kriterij za Općinu


1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000 X

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000



Stranica 71 od 116







1 Neznatne < 5 X

2 Malene 50-150

3 Umjerene 150-500







infrastruktura

Štete/gubici na

građevinama od

javno društvenog

značaja




Zbirna ocjena

za kategoriju

društvene

stabilnosti i

politiku

1 X

2 X X X

3

4

5

5.4.6. VJEROJATNOST

Za mogućnost industrijske nesreće s opasnim tvarima na području Općine Velika s obzirom

na dosadašnje raspoložive pokazatelje može se procijeniti vjerojatnost:



1 Iznimno mala <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe X






Stranica 72 od 116




prijetnju industrijske nesreće s opasnim tvarima:


PO

SL

JE

DIC

E

5 X

4

3

2

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST

Gospodarstvo

PO

SL

JE

DIC

E

5

4

3 X

2

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST


PO

SL

JE

DIC

E

5

4

3

2 X

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST


PO

SL

JE

DIC

E

5

4

3

2 X

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST


Stranica 73 od 116

5.5. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE I DRUGE NESREĆE U PROMETU


Naziv scenarija

Tehničko-tehnološke i druge nesreće u prometu

Grupa rizika

Tehničko-tehnološke i druge nesreće u cestovnom prometu

Rizik

Tehničko-tehnološke i druge nesreće u prometu

Radna skupina

Glavni izvršitelj:



Značajke tehničko-tehnološke i druge nesreće u prometu

U cestovnom prometu postoju mogućnost tehničko-tehnološke nesreće uz pojavu požara,

odnosno eksplozije na kamionima koji prevoze opasne i štetne tvari, te iznenadnih zagađenja

okoliša uz prometnice uslijed prometnih nezgoda.

Prilikom cestovnog prijevoza može doći do prevrtanja autocisterne s benzinom i izlijevanja

30.000 litara benzina na prometnicu i okolni teren, pri čemu postoji mogućnost nastanka

buktajućeg požara ispuštene lokve goriva, prijenos požara na druge objekte kao i stradavanje

ljudi, štetne posljedice mogu imati i materijalna dobra i okoliš.

Pri prometu i radu sa opasnim radnim tvarima u redovnom procesu, uz postupanje po uputama

za siguran način rada i pridržavanje mjera zaštite, te redovitom i propisnom održavanja vozila za

transport opasnih tvari, ne dolazi do nastanka velike nesreće, no ipak kod svakog rukovanja i

procesa pri kojem se koriste opasne radne tvari može doći do neželjenih događanja ili nesreća.


Utjecaj Sektor






putevima)

Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)


građevine)



Stranica 74 od 116





medicinska pomoć)


5.5.3. KONTEKST


Nastanak tehničko-tehnološke i druge nesreće u prometu s opasnim tvarima realno je moguć.

Posledice mogu biti značajne ovisno o vrsti, količini i maksimalnoj koncentraciji opasnih tvari koje

se prevoze, udljenosti objekata od mjesta nesre. Takva nesreća može prerasti u veliku nesreću

i katastrofu, čija posljedica može biti ugrožavanje života i zdravlja ljudi, okoliša, kao i okolnog

gospodarstva i mreža, sustava i objekata kritične infrastrukture.

5.5.4. UZROK


Prijevoz naftnih derivata vrši se kamionima cisternama kapaciteta do 30.000 litara. U slučaju

prometne nesreće može doći do izlijevanja, eksplozije i zapaljenja opasnih tvari te direktnog

stradavanja ljudi i imovine. Također, uslijed zapaljenja može doći do nastanka požara koji može

nastati na stambenim i gospodarskim objektima, te do nastanka onečišćenja tla, zraka, vodotoka

uz prometnicu. Razmatrajući najgori mogući slučaj može se pretpostaviti da bi do istog došlo

ukoliko bi se nesreća kamiona cisterne s 30.000 litara benzina dogodila u naselju Velika. U tom

slučaju došlo bi do razlijevanja benzina na prometnicu i okolni teren, stvaranje lokve koja je

lakozapaljiva i nastanka požara. U slučaju prisutnosti izvora zapaljenja, može doći do eksplozije

oblaka para, koji može izazvati eksploziju spremnika autocisterne.


Pretpostavka je da prilikom kretanja prometnicom zbog greške nekog od sudionika u prometu

može doći do prometne nesreće koja bi imala za posljedicu prevrtanje autocisterne i do istjecanja

goriva na mjestu priključka na crijevo za istakanje, gdje je protok goriva prilikom istakanja

autocisterne 450 l/min benzina.


Uslijed izloženosti spremnika autocisterne prevrtanju i udarcima, može doći do naglog povećanja

tlaka unutar autocisterne i puknuća, odnosno raspada spremnika autocisterne. U tom trenutku

nastaje eksplozija i požar u vrlo kratkom vremenskom razmaku. Posljedica te pojave je vatrena

kugla u obliku gljive, koja se naglo digne u vis i kratko traje.

U zoni ugrožavanja od udara od prekomjernog tlaka i od posljedica nastanka vatrene kugle, može

doći do oštećenja stambenih objekata, poslovnih objekta, Osobe koje bi se našle na otvorenom,


Stranica 75 od 116

u blizini nastanka nesreće, pretrpjele bi teško ozlijeđivanje, uz mogućnost smrtno stradalih

osoba.

Saobraćajna nesreća na cesti u naselju Velika, prouzročila bi prevrtanje autocisterne s gorivom

što bi izazvalo izlijevanje goriva, stvaranje zapaljive lokve, zapaljenje, pojavu buktajućeg požara

i moguću eksploziju autocisterne. Obzirom da je takav izuzetno rijedak i nije dosad zabilježen

vjerojatnost se procjenjuje kao mala.


U slučaju velike nesreće može doći do posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i

okoliš (tlo, voda, zrak). Utjecaj i moguće posljedice mogu biti višestruke budući da opasne

radne tvari u slučaju nesreće i katastrofe mogu ugroziti život i zdravlje ljudi, materijalna

sredstva i okoliš, sa velikim posljedicama.





poginulih 2

ozlijeđenih 10

oboljelih -

evakuiranih 20

zbrinutih -

sklonjenih -

Štetu u gospodarstvu štete na gospodarskim i poslovnim objektima ,


Oštećivanje kritične infrastrukture, prekid ili otežan cestovni promet ,




ako je nesreća blizu građevine mogu se pojaviti





od 10 dana


U slučaju tehničko-tehnološke i druge nesreće u prometu s opasnim tvarima procjenjuje se da

bi nastale štete na poslovnim objektima koji bi bili u blizini nesreće, a očekuju se umjerena

oštećenja kritične infrastrukture i manje posljedice i oštećenja na ustanovama/građevinama

javnog društvenog značaja.


Stranica 76 od 116




1 Neznatne 1

2 Malene 1

3 Umjerene 1

4 Značajne 2



Gospodarstvo


proračuna JLP(R)S


kuna Ocjena

1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000 X

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000






proračuna JLP(R)S

Kriterij za Općinu


1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000 X

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000






proračuna JLP(R)S

Kriterij za Općinu


1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000 X

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000



Stranica 77 od 116







1 Neznatne < 5 X

2 Malene 50-150

3 Umjerene 150-500







infrastruktura

Štete/gubici na

građevinama od

javno društvenog

značaja




Zbirna ocjena

za kategoriju

društvene

stabilnosti i

politiku

1 X

2 X X X

3

4

5

5.5.6. VJEROJATNOST

Za mogućnost tehničko-tehnološke nesreće u prometu na području Općine Velika s obzirom na

dosadašnje raspoložive pokazatelje može se procijeniti vjerojatnost:









Stranica 78 od 116




prijetnju tehničko-tehnološke nesreće u prometu:


PO

SL

JE

DIC

E

5

4

3 X

2

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST

Gospodarstvo

PO

SL

JE

DIC

E

5

4

3

2 X

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST


PO

SL

JE

DIC

E

5

4

3

2 X

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST


PO

SL

JE

DIC

E

5

4

3

2 X

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST


Stranica 79 od 116

5.6. BOLESTI BILJA


Naziv scenarija

Bolesti bilja - unos i širenje zlatne žutice vinove loze

Grupa rizika

Bolesti bilja

Rizik

Štetni organizmi bilja

Radna skupina

Glavni izvršitelj:



Značajke bolesti bilja

S obzirom na broj poljoprivrednih površina na području Općine Velika na poljoprivrednim

kulturama moguća je pojava biljnih nametnika (bolesti, štetnici i korovi) na gotovo svim biljnim

kulturama. Razvoj biljnih štetnika naročito je povećan nakon pojave elementarne nepogode

(suša, tuča, oborina). Napad na biljne kulture izrazito je moguć na monokulturama na većem

području kada štetnici prelaze sa jedne biljke na drugu. Posebnu pozornost, kako bi se spriječilo

širenje, potrebno je obratiti prilikom tretiranja štetnika i korova da ne bi došlo do predoziranja u

količini i jačini tretiranog sredstva (kemijskih reagensa – otrova).

Sve biljne vrste, u većoj ili manjoj mjeri, napadaju biljni nametnici (bolesti, štetnici i korovi). Ovi

napadi su mogući na gotovo svakoj biljnoj vrsti, ali bi njihov intenzitet bio znatno jači na kulturnom

bilju, pogotovo ako se uzgaja u monokulturi gdje bi se bolesti i štetnici lakše širili s jedne biljke

na drugu. Jačem širenju biljnih bolesti i štetnika proizvodnjom u monokulturi, doprinosilo bi i to

što se isti zadržavaju na biljnim ostacima i lakše se šire na narednu sjetvu iste kulture.

Pogotovo bi se intenzivnim načinom biljne proizvodnje, uz primjenu većih količina gnojiva,

posebno dušičnih, kao i uzgoj u gustom sklopu, pojačavao napad mnogobrojnih bolesti i brojnih

štetočina kojima bi pogodovao razvoj nježne vegetativne biljne mase. Napad biljnih bolesti

naročito bi se povećavao iza elementarnih nepogoda (tuče, jakih kiša i velikog snijega) poslije

kojih bi nastali ulazni otvori pogodni za prodor bakterija i raznih gljivičnih oboljenja.

Osim naznačenog, a kako bolesti, štetnici i korovi ne poznaju granice između pojedinih površina

pod biljem i prelaze s jedne biljke na drugu, moguća je pojava istih na području Općine i njihovim

širenjem iz drugih Općina, gradova, županija, regija i država. Stoga je potrebno obratiti posebnu

pozornost pri tretiranju štetnika i korova da ne bi došlo do predoziranja, kako u jačini sredstava

(otrova), tako i u količini. U slučaju pojave neke od bolesti prevenciju i praćenje provode nadležne

poljoprivredno sanitarne i inspekcijske službe.


Stranica 80 od 116

Unos i širenje zlatne žutice vinove loze

Vinovu lozu, kao i sve kulturne biljke, napadaju i oštećuju brojni štetni organizmi koji uzrokuju

smanjenje uroda i kakvoće grožđa, a time i vina i drugih proizvoda od grožđa, a neki

mogu uništiti pojedine trsove, pa i cijeli vinograd. Zlatna žutica vinove loze – fitoplazma

Flavescence dorée (FD) svakako je najopasnija bolest vinove loze u Europi, ne samo

fitoplazmatska, nego bolest uopće. U vinogradima u kojima se pojavi brzo se širi i ubrzo poprima

razmjere epidemije te pričinjava velike štete u gubitku grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova.

Prvi nalaz zlatne žutice vinove loze u Hrvatskoj potvrđen je 2009., a u Vukovarsko-srijemskoj

županiji 2013. godine. Pojava ove opasne bolesti za koju je svojstveno epidemijsko širenje

vektorom američkim cvrčkom (Scaphoideus titanus Ball, 1932), čija je nazočnost zabilježena

2003. i u vinogradarskoj podregiji Podunavlje, u vinogradima Vukovarsko-srijemske županije

koju karakterizira velik broj hektara posađenih vinogradima, ukazuje na visok fitosanitarni

rizik. Obzirom da karantenski štetni organizam može prouzrokovati ogromne gospodarske

štete, katastrofe izazvane fitoplazmom FD predstavljaju biološku prijetnju, odnosno realan

potencijalni rizik propadanja ove važne kulture za RH. Širenje zlatne žutica vinove loze

može uzrokovati materijalnu štetu velikih razmjera, gubitak izvora prihoda i usluga, socijalne

i ekonomske poremećaje ili ekološku štetu


Utjecaj Sektor





Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim

putevima)

Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)


građevine)


X Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)




medicinska pomoć)

Nacionalni spomenici i vrijednosti

5.6.3. KONTEKST



Stranica 81 od 116

Ukupne poljoprivredne površine na području općine Velika čine ukupno 6.342,5 ha, što čini udio

od 43,3% ukupne površine Općine. U odnosu na udio poljoprivrednih površina na razini upanije,

koji iznosi 49,3%, općina Velika ima nešto manji udio poljoprivrednih površina od prosjeka

Županije.

Obradive površine su zastupljene s ukupno 5.615,7 ha što čine udio od 38,3% ukupnog teritorija

Općine, a što je niži udio od županijskog prosjeka koji iznosi 43,13%. Obradive površine općine

Velika čine udio od 88,5% ukupnih poljoprivrednih površina Općine. U strukturi obradivih

poljoprivrednih površina oranice i vrtovi čine 73,3%, voćnjaci 4,7%, vinogradi 8,7%, a 13,3% je

pod livadama.

5.6.4. UZROK


Simptomi zlatne žutice na oboljelom se trsu pojavljuju najčešće krajem lipnja, a prema jeseni

sve su više izraženi. Pojavljuju se često na čitavom trsu, ali mogu zahvatiti samo dijelove

trsa kao što su pojedinačne mladice na lucnju ili rezniku. Fitoplazmom zaraženi trsovi

pokazuju čitav niz svojstvenih simptoma:

Rubovi lišća počinju se uvijati prema naličju tako da list poprima kopljasti izgled, lisna

plojka požuti kod bijelih, a pocrveni kod crvenih sorata vinove loze, dok dijelovi

lista nekrotiziraju. Lišće je uslijed nagomilavanja šećera krto pa se kod stiskanja rukom

drobi, za razliku od zdravog lista koji se gužva. Zaraženo lišće razvija se ranije, ali otpada

kasnije od nezaraženog.

Patološke promjene vidljive su i na mladicama. Skraćeni su internodiji pa je lišće gušće

raspoređeno. Odrvenjavanje mladica je poremećeno, odnosno mladice potkraj ljeta

ili početkom jeseni ne odrvenjavaju, već ostaju zelene pa se tijekom zime smrzavaju

i propadnu.


Stranica 82 od 116

Cvatnja i oplodnja najčešće su poremećene. Bobe, ili često cijeli grozdovi, smežuraju se

i suše, za razliku od zdravih grozdova, što se odražava na bitno smanjenom urodu

i kakvoći grožđa

Fitoplazma FD živi u sitastim cijevima floema vinove loze te ometa protok produkata fotosinteze

iz lista u korijen trsa. Pojednostavljeno, začepljuje sitaste cijevi floema, uslijed čega dolazi

do nagomilavanja asimilata u lišću, što uzrokuje pojavu već opisanih simptoma. Iako su

opisani simptomi bolesti karakteristični, pouzdana detekcija i relevantna identifikacija FD

moguća je samo molekularnim metodama laboratorijske analize (PCR).


Kako izravnih mjera suzbijanja fitoplazmi nema, mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje FD

propisane Naredbom moraju se dosljedno i sustavno provoditi na području VSŽ, jer u suprotnom

obzirom na ukupne površine vinograda i zastupljenost sorata vinove loze u županiji te obzirom

na infekcijski potencijal i proširenje bolesti i vektora u RH i susjednoj Srbiji, ovaj karantenski štetni

organizam mogao bi uzrokovati propadanje vinograda katastrofalnih razmjera.


Stranica 83 od 116



Eventualni izolirani ekscesi u smislu lokalne pojave simptoma zaraze vinove loze fitoplazmom

FD neće posredno ili neposredno utjecati na život i zdravlje ljudi na području VSŽ. U

potencijalnim žarištima zaraze potrebno je obvezatno provesti mjere eradikacije bolesti

sukladno Naredbi.





poginulih -

ozlijeđenih -

oboljelih -

evakuiranih -

zbrinutih -

sklonjenih -

Štetu u gospodarstvu ugroženost vinove loze

Oštećivanje kritične infrastrukture -


javnog društvenog značaja -




od 10 dana


Gospodarstvo

Očekivana realna simptomatologija i patologija fitoplazme FD i njenog vektora američkog cvrčka

(S. titanus) u vinogradima u smislu pojave pojedinačnih zaraženih čokota fitoplazmom FD

koji će biti uklonjeni i uništeni te nadomješteni zdravim sadnim materijalom neće smanjiti tržišnu

vrijednost vinograda i negativno utjecati na gospodarstvo.

Društvenas stabilnost i politika

Eventualni izolirani slučajevi pojave zaraze vinograda fitoplazmom FD neće imati negativan

učinak na društvenu stabilnost i politiku.


Stranica 84 od 116




1 Neznatne 1 X

2 Malene 1

3 Umjerene 1

4 Značajne 2

5 Katastrofalne 3 ili više


Gospodarstvo


proračuna JLP(R)S


kuna Ocjena

1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000 X

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000






proračuna JLP(R)S

Kriterij za Općinu


1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000 X

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000






proračuna JLP(R)S

Kriterij za Općinu


1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000 X

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000



Stranica 85 od 116







1 Neznatne < 5 X

2 Malene 50-150

3 Umjerene 150-500







infrastruktura

Štete/gubici na

građevinama od

javno društvenog

značaja




Zbirna ocjena

za kategoriju

društvene

stabilnosti i

politiku

1 X X X X

2

3

4

5

5.6.6. VJEROJATNOST

Za mogućnost bolesti bilja na području Općine Velika s obzirom na dosadašnje raspoložive








5 Iznimno velika >98% 1 događaj godišnje ili češće X


Stranica 86 od 116




prijetnju bolesti bilja:


PO

SL

JE

DIC

E

5

4

3

2

1 X

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST

Gospodarstvo

PO

SL

JE

DIC

E

5

4

3

2 X

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST


PO

SL

JE

DIC

E

5

4

3

2

1 X

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST


PO

SL

JE

DIC

E

5

4

3

2

1 X

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST


Stranica 87 od 116

5.7. POTRES


Naziv scenarija

POTRES NA PODRUČJU OPĆINE VELIKA

Grupa rizika

Potres

Rizik

Potres na cijelom području Općine

Radna skupina




Značajke potresa

Potres je kratkotrajna vibracija tla prouzročena poremećajima i pokretima u zemljinoj kori i lito

sferi kod koje dolazi do naglog oslobađanja energije u unutrašnjosti Zemlje. Zbog svoje jačine

potres može prouzročiti katastrofalne posljedice na zemlji, odnosno uništiti sva materijalna dobra

i kompletne civilizacije. Područje Općine Velika predstavlja zonu pojačane seizmičke aktivnosti

koja je posljedica intenzivnih tektonskih pokreta. Potres izaziva razne velike posljedice kod ljudi

te promjene u ponašanju, a također i velike posljedice na zgradama i infrastrukturi što direktno

ovisi o stupnju potres i njegovom trajanju. U tablici su opisane moguće posljedice za seizmičnost

od VI do VIII stupnja po MCS skali.

Stupanj

intenziteta Opis

VI Potres osjeti većina ljudi i unutar zgrade i na otvorenom. Mnogi ljudi u zgradama se

uplaše i bježe na otvoreno. Pojedinci gube ravnotežu. Domaće životinje bježe iz

nastambi. U rijetkim slučajevima može se razbiti posuđe i drugi stakleni predmeti,

knjige padaju. Moguće je pomicanje teškog namještaja, mala zvona mogu zazvoniti.

Oštećenje 1. stupnja na pojedinim zgradama B tipa i na mnogim zgradama A tipa. Na

pojedinim zgradama tipa A oštećenje 2. stupnja. U pojedinim slučajevima u vlažnom

tlu moguće su pukotine širine do 1 cm; u brdskim predjelima pojedini slučaj odrona.

Primjećuju se promijene izdašnosti izvora.

VII Većina ljudi se prestraši i bježi na otvoreno. Mnogi se teško održavaju na nogama.

Trešnju osjete osobe koje se voze u automobilu. Zvone velika zvona. U mnogim

zgrada tipa C oštećenja 1. stupnja; u mnogim zgradama tipa B oštećenja 2. stupnja.

U mnogim zgradama tipa A oštećenja 3. stupnja, u pojedinim četvrtog. U pojedinim

slučajevima odroni cesta na strmim kosinama; mjestimično pukotine u cestama i

kamenim zidovima. Na površini vode stvaraju se valovi, voda se zamuti od izdizanja

mulja. Promjena izdašnosti izvora. U pojedinim slučajevima stvaraju se novi ili nestaju

postojeći izvori vode. Pojedini slučajevi odrona na pješčanim ili šljunčanim obalama

rijeka.


Stranica 88 od 116

VIII.

Opći strah i pojedinačno panika; uznemirenost osjećaja osobe u automobilima u

pokretu. Ponegdje se lome grane i stabla. I teži namještaj se ponekad pomiče. Neke

viseće svjetiljke su oštećene. U mnogim zgradama tipa C oštećenja 2. stupnja, u

pojedinim 3. stupnja. U mnogim zgradama tipa B oštećenja 3. stupnja, u pojedinim 4.

stupnja. U mnogim zgradama tipa A oštećenja 4. stupnja, u pojedinim 5. stupnja.

Spomenici i kipovi se pomiču. Nadgrobni kameni se prevrću. Ruše se kamene ograde.

Mali odroni u udubljenjima i na nasipima cesta sa strmim nagibom; pukotine u tlu

dosežu nekoliko centimetara. Stvaraju se novi bazeni vode. Ponekad se presušni

zdenci pune vodom ili postojeći presušuju. U mnogim slučajevima mijenja se izdašnost

izvora.

Prema dosadašnjim procjenama i seizmološkim kartama područje općine Velika se nalazi u

seizmičkom području VII. stupnja seizmičnosti po ljestvici Mercalli-Cancani-Sieberg.

Sljedeće karte prikazuju stupanj potresa za povratne periode od 100, 200 i 500 godina:

Intenzitet potresa za povratno razdoblje 100 godina


Stranica 89 od 116

Intenzitet potresa za povratno razdoblje 200 godina

Potresi za povratni period od 500 godina


Stranica 90 od 116


Od mogućih posljedica zbog utjecaja na infrastrukturu i strateške objekte urbanog

područja pogođenog potresom posebno treba istaknuti:

• izravna oštećenja prometnica zbog podrhtavanja tla ili njihova neprohodnost zbog sekundarnih posljedica, primjerice odrona ili klizišta, mogu otežati prometnu povezanost i usporiti potrebne radnje neposredno nakon potresa (spašavanje i evakuaciju, raščišćavanje ruševina, pregled oštećenja građevina itd.).

• oštećenje ili rušenje objekata koji predstavljaju kritične točke prometne infrastrukture, posebice mostova, nadvožnjaka, potpornih zidova itd. mogu prekinuti važne prometne tokove.

• oštećenja industrijskih objekata uz izravne troškove zbog oštećenja građevina i opreme mogu zbog odgode spremnosti za rad uključivati dodatne posljedice za zaposleno stanovništvo i gospodarstvo u cjelini, a u pojedinim slučajevima moguće su i dugoročne posljedice zbog potencijalnih opasnosti za okoliš.

• prekidi u telekomunikacijskoj mreži zbog oštećenja stanovništvu i hitnim službama mogu otežati komunikaciju, a oštećenja strujne mreže i komunalne infrastrukture mogu usporiti radove hitnih službi i povećati osjećaj nesigurnosti stanovništva.

• opasnost od oštećenja bolnica i domova zdravlja s odgovarajućom zdravstvenom opremom može dodatno ugroziti najranjivije stanovništvo i otežati mogućnost osiguravanja dovoljnih kapaciteta za zbrinjavanje ozlijeđenih.

• oštećenje javnih objekata društvene namjene poput kazališta, muzeja i sportskih objekata može ugroziti sigurnost velikog broja ljudi i dugoročno utjecati na uobičajen odvijanje društvenih aktivnosti.

• posebice treba obratiti pozornost na oštećenja vrtića, škole i visokoškolskih institucija, a oštećenje vjerskih objekata i kulturno-povijesne baštine može dovesti do nenadoknadivih gubitaka i dodatno demoralizirati stanovništvo.

• u slučaju oštećenja građevina u kojoj se odvijaju poslovi državne uprave postoji opasnost od zastoja u državnoj administraciji i narušavanja političke stabilnosti, a od posebnog je značaja sigurnost i raspoloživost hitnih službi, uključujući vatrogastvo i policiju.

Sažetak u tablici utjecaja na infrastrukturu otkriva da očekivane posljedice potresa mogu

obuhvatiti sva područja društvene i gospodarske djelatnosti stanovništva te značajno utjecati na

državno upravljanje i ljudske živote.

Utjecaj Sektor

X Energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport

energenata i energije, sustavi za distribuciju),

X Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka,

informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)

X Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima)



građevine)


X Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)


Stranica 91 od 116

X Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni

materijali)

X Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska

pomoć)


5.7.3. KONTEKST


Područje je Općine Velika ugroženo od potresa snage VII. stupanj MCS, odnosno EMS-95 skale

(štetan potres) obzirom na petstogodišnje povratno razdoblje. Glede učinka potresa snage

VII. stupanj MCS na kućanstva i stanovništvo najveća bi razaranja podnijela kućanstva od

nepečene cigle i zidana kućanstva bez armirano-betonske deke, dakle kućanstva starije

izvedbe, a gotovo bi zanemarive štete nastale na armiranobetonskim zgradama i zgradama

s armirano betonskom dekom i serklažima, dakle zgrade novije izvedbe.

Na području Općine Velika od 1964. godine izgrađen je, obnovljen i rekonstruiran veliki broj

objekata sukladno propisima za građenje u seizmičkim područjima (cca 65% na području

Države). Veliki broj takvih objekata se nalazi u najvećim naseljima Općine, kao Velika,

Trenkovo, Radovanci, Trnovac i Biškupci. Sukladno Procjeni imamo oko 5% kuća tipa A (kuće

od nepečene cigle), te oko 60% kuća tipa B (zidane kuće od cigle ali bez monte i horizontalnih

ukrućenja) i 35% kuća tipa C (zidane kuće sa armirano-betonskom montom i horizontalnim

armirano-betonskom serklažima).

Funkcioniranje elemenata kritične infrastrukture

Razina sigurnog i udobnog života građana bitno ovisi o elementima kritične infrastrukture pa je

njezino funkcioniranje važno omogućiti i u razdoblju neposredno nakon prirodne katastrofe.

Posebno su značajni energetika, opskrba vodom. Općina Velika je s obzirom na geografski

položaj posebno osjetljiv u pogledu protočnosti prometa, pa je sigurnost objekata na kritičnim

točkama cestovnog prometa od velike važnosti.

Fizički, klimatološki, geografski, demografski, ekonomski i politički uvjeti

Prostor općine Velika pripada širem području prirodno-geografske cjeline Požeške kotline,

kao dijelu Požeško-slavonske županije, odnosno šire geografske regije Istočne Hrvatske. U

fizičko-geografskom smislu Požeško-slavonska županija je dio megaregije panonskog bazena,

odnosno složeni dio makroregije slavonskog gromadnog gorja, karakterističnog gorsko-

zavalskog reljefa 1. Područje Požeške kotline je složene geološke građe i reljefno jako

raščlanjeno. U građi reljefa razlikuju se gorski masivi, prigorja i podgorja, te nizinsko-brežuljkasti

prostor.

U tektonskom pogledu ovo područje leži unutar tektonske jedinice Papuk. Najstarije

strukture su nastale u vrijeme progresivne metamorfoze. U drugoj fazi deformacije stijene

su izoklinalno borane s osi bora pravca pružanja istok-zapad.


Stranica 92 od 116

Najveće deformacije ovog kompleksa nastale su, izgleda, za vrijeme hercinske orogeneze.

Laramijska i alpinska orogenetska faza posebno je izražena na sklopu mezozojskih stijena.

U petoj fazi dolazi do većih izdizanja u odnosu na sedimentacijske prostore Dravske potoline i

Požeške kotline.

Na prostoru Papuka izdvojena je kao posebna tektonska jedinica Velika, s naslagama gornjeg

paleozoika i mezozoika. Najvažnija faza deformacije za ovu tektonsku jedinicu pada u vrijeme

hercinske orogeneze pri formiranju radlovačkog metamorfnog kompleksa.

Od značajnijih rasjeda na ovom području nalazi se Pakračko-Kutjevački rasjed, pravca pružanja

istok-zapad, od uzdužnih te nešto zapadnije od područja Općine rasjed Okučani-Čačinci-

Donji Miholjac, od poprečnih. Ovi rasjedi spadaju u grupu regionalnih rasjeda koji se

protežu i nekoliko stotina kilometara. Markirani su nešto širom zonom rasjeda.

5.7.4. UZROK


Potres je prirodna pojava nepredvidivog karaktera. Potres je prirodna sila čije djelovanje čovjek

svojim znanjem odnosno tehnološkim dostignućima ne može spriječiti. Mogu se samo poduzeti

mjere da se kretanje tla i razorno djelovanje na ljude i ljudsko nasljeđe što je moguće više ublaži.

Okidač koji bi uzrokovao veliku nesreću

Unatoč suvremenim uvjetima i uz naprednu tehnologiju predviđanje potresa koje bi omogućilo

pravovremeno reagiranje i evakuiranje ugroženih građana nije moguće. Razvijene države u

seizmički aktivnim područjima ipak ne odustaju od pokušaja kratkoročnog upozoravanja na

pojavu potresa s namjerom ostvarivanja barem minimalne vremenske prednosti u slučaju

katastrofalnog događaja.


Ocjenjivanje kategorije posljedica

U slučaju potresa VII. stupnja po MSC biti će, sukladno navedenom, 17 kuća sa vrlo ozbiljnim

oštećenjima čija obnova neće biti moguća (kuće od nepečene cigle), a 252 kuće će biti sa

značajnim oštećenjima, čija obnova će biti dugotrajna, a dijelom i neće biti isplativa (50 kuća od

nepečene cigle). Za stanovnike u navedenim objektima (njih 800) trebati će kroz duže razdoblje

osigurati privremeni smještaj, a za neke i trajno osigurati nužan smještaj (oko 100 osoba

smještenih u teže oštećenim kućama od nepečene cigle). Zgrade sa umjerenom štetom (njih

740) mogu se relativno brzo dovesti u funkciju, a zgrade sa lakom i malom štetom (njih oko 320)

su praktički i nakon potresa uporabljive.

Očekivana bi stradavanja ljudi bila bi sukladno Procjeni oko 88 ozlijeenih osoba, od čega oko

teško ozlijeđenih 29, te nekoliko mrtvih. Pored toga treba računati sa oko 1060 osoba koje

se nemaju gdje vratiti jer su im kuće privremeno neuporabljive, a njih 34 treba i trajno zbrinuti

jer su im kuće opasne za uporabu i ne mogu se sanirati, ali i sa oko 50 kuća koje se neće isplatiti

popravljati (stare značajno oštećene kuće izrađene od čerpića).


Stranica 93 od 116

Ako računamo s mogućnošću samostalnog zbrinjavanja oko 40% ovih stanovnika ipak će

organizirano trebati zbrinuti oko 424 stanovnika od kojih ima djece školskog i predškolskog

uzrasta koja trebaju nastaviti svoje školovanje, puno rekonvalescenata – otpuštenih teško

ozlijeđenih osoba nakon medicinskog zbrinjavanja, invalida te starijih osoba koje se teško kreću

i trebaju pojačanu zdravstvenu skrb pa bi imali prioritet kod zbrinjavanja u prizemne čvrste

objekte. Kod toga, sukladno Procjeni treba računati da će duboko zatrpanih biti oko 60

osoba, umjereno zatrpanih oko 60 osoba, a plitko zatrpanih oko 120 osoba, te da će do 5 osoba

smrtno stradati, oko 29 će biti teže, a 59 lakše ozlijeđenih.

S obzirom na intenzitet potresa, gustoću naseljenosti i vrstu gradnje objekata procjenjuje se da

bi posljedice potresa u najgorem mogućem slučaju mogle biti:





poginulih 5

teže ozlijeđenih 29

lakše ozlijeđenih 59

evakuiranih 1060

zbrinutih 424

sklonjenih -


štete na gospodarskim i poslovnim objektima,


stradali bi pogonski strojevi i uređaji, mehanizacija,



otežan cestovni promet,

otežana opskrbi hranom, vodom i energentima,

nemogućnosti obavljanja redovitih djelatnosti u smislu

odlaska na posao



kvarovi na instalacijama vode, plina i struje,

poplavljeni podrumski prostori

ugrožen sustav odvodnje i kanalizacije

oštećeni podovi, namještaj, vlaga u zidovima




od 10 dana

mogući su prekidi duži od 10 dana kod značajnijih

oštećenja vodovoda, električne mreže ili plinovoda


Stranica 94 od 116




1 Neznatne 1

2 Malene 1

3 Umjerene 1

4 Značajne 2



Gospodarstvo


proračuna JLP(R)S


kuna Ocjena

1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000






proračuna JLP(R)S

Kriterij za Općinu


1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000






proračuna JLP(R)S

Kriterij za Općinu


1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000

2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000

3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000

4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000



Stranica 95 od 116







1 Neznatne < 5

2 Malene 50-150

3 Umjerene 150-500

4 Značajne 500-2500 X






infrastruktura

Štete/gubici na

građevinama od

javno društvenog

značaja




Zbirna ocjena

za kategoriju

društvene

stabilnosti i

politiku

1

2

3

4 X

5 X X X

5.1.6. VJEROJATNOST

Za mogućnost pojave potresa na području Općine Velika s obzirom na dosadašnje raspoložive










Stranica 96 od 116




prijetnju potresa:


PO

SL

JE

DIC

E

5 X

4

3

2

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST

Gospodarstvo

PO

SL

JE

DIC

E

5 X

4

3

2

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST


PO

SL

JE

DIC

E

5 X

4

3

2

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST


PO

SL

JE

DIC

E

5 X

4

3

2

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST


Stranica 97 od 116

5.8. PODACI, IZVORI I METODE IZRAČUNA

Procjena posljedica od katastrofa napravljena je prema raspoloživim dokumentima uprava,

zavoda, institucija i službi Republike Hrvatske koje se u svojoj redovitoj djelatnosti bave i civilnom

zaštitom. U izradi scenarija i procjeni posljedica pojedine prijetnje koja može uzrokovati veliku

nesreću koristili su se i svi podaci stručnog službi Općine Velika , kao dosadašnja iskustva, te

raspoloživa stručna literatura.

Najznačajniji dokumenti iz kojih su se koristili podaci pri izradi procjene su:

Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Požeško-slavonske

županije, veljača 2017. godine,

Popis stanovništva 2011.godinu, Državni zavod za statistiku,

Provedbeni plan obrane od poplava za branjeno područje B.16, Hrvatske vode, ožujak

2014. godine, Hrvatske vode,

Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016. godina,

Plan zaštite i spašavanja za Općina Velika, 2013. godina,

Aničić: Civilna zaštita I i II (1992),

Karte potresnih područja RH za PP 100,200,500 godina,

Podaci stručnih službi Općine Velika (o stanju u prostoru, infrastrukturi, o proglašenim

elementarnim nepogodama).

Podaci Operativnih snaga Civilne zaštite (DVD Velika, Udruge)

Internet stranica http://Velika.hr/

Podaci pravnih osoba - operatera koji koriste opasne radne tvari

Podaci pravnih osoba u čijoj su nadležnosti elementi infrastrukture (HEP ODS, HAC)

Općenito se može reći da korištena metodologija, dostupnost podataka, nesigurnosti i

vizualizacije ukazuju da je opisana procjena rizika od katastrofa samo procjena, te se u osnovi

može zaključiti da je metodologija zadovoljavajuća.


Stranica 98 od 116

6. MATRICE RIZIKA S USPOREĐENIM RIZICIMA

Za prikazivanje rezultata procjene rizika (kombinacije posljedica i vjerojatnosti) koristi se matrica

rizika. Ocjena složenosti matrice ukupnog rizika je dobivena na osnovi rezultata metode težinskih

koeficijenata. Osim financijskih šteta značajan utjecaj na gospodarstvo i društvenu stabilnost i

politiku (kritična infrastruktura, građevine javnog društvenog značaja i štete po stanovnike

izazvane zbog gubitka usluga i javnih servisa) imaju i posljedice uzrokovane negativnim

posljedicama na stanovništvo. Radi toga je težinskom koeficijentu stanovništva dodijeljena

vrijednost četiri (4), odnosno na gospodarske posljedice i na društvenu stabilnost i politiku jednak

utjecaj imaju koliko financijske štete toliko i ugroženost stanovništva. Matrica rizika sastoji se od

dvije osi, vertikalna - posljedice i horizontalna - vjerojatnosti, svaka s pet vrijednosti što u

konačnici daje matricu od dvadeset i pet polja. Navedenih dvadeset i pet polja dijeli se u četiri

skupine

nizak (označava se zeleno),

umjeren (označava se žuto),

visok (označava se narančasto) i

vrlo visok rizik (označava se crveno).

Matrice se zbog lakšeg pregleda izrađuju za sve tri društvene vrijednosti te matrica za ukupni

rizik. Ukupni rizik izračunava se zbrajanjem rizika društvenih vrijednosti


Stranica 99 od 116

Pregledna tablica posljedica i vjerojatnosti, te grupe rizika za pojedine scenarije:

scenariji

(prijetnje)

Posljedice

Posljedice

UKUPNO

(a+b+c+d)

4

VJERO-

JATNOST Grupa rizika

Živ

ot i zdra

vlje

Gospodars

tvo

Dru

štv

ena

sta

biln

ost

i

polit

ika

a b c P V

poplava 5 5 1 4 4

VRLO

VISOKI

RIZIK

epidemije i

pandemije 5 2 1 3 2

VISOKI

RIZIK

ekstremne

vremenske

pojave

5 5 2 4 5

VRLO

VISOKI

RIZIK

industrijske

nesreće 5 3 2 4 1

UMJEREN

RIZIK

tehničko-

tehnološke

nesreće u

prometu

3 2 2 3 1 UMJEREN

RIZIK

bolesti bilja 1 2 1 2 5 UMJEREN

RIZIK

potres 5 5 5 5 1 UMJEREN

RIZIK


Stranica 100 od 116

Matrice s uspoređenim rizicima

Analizirani rizici prikazani u odvojenim matricama uspoređuju se u zajedničkoj matrici koja se

kasnije koristi tijekom vrednovanja i prioritizacije rizika.

PO

SL

JE

DIC

E

5

4

3

2

1

1 2 3 4 5

VJEROJATNOST

Za usporedbu se koristi identična matrica koja se koristi i za prikazivanje pojedinačnih rizika

potres

poplava

estremne

vremenske

pojave

epidemije i

pandemije Teh-tehn.

Nesreće u

prometu

Industrijske

nesreće

Bolesti

bilja


Stranica 101 od 116

7. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE

7.1. ANALIZA NA PODRUČJU PREVENTIVE

Analiza na području preventive sastoji od slijedećih elemenata:

1. Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja

za sustav civilne zaštite

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju izrađenosti i usvojenosti sektorskih

strategija i planova, procjena te ostalih dokumenta smanjenja rizika od velikih nesreća

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

2. Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju razvijenosti sustava ranog

upozoravanja, razmjene informacija i njihovog korištenja za podizanje spremnosti sustava

civilne zaštite kroz pripreme za provođenje mjera i aktivnosti u svrhu smanjivanja posljedica

neposrednih i nastupajućih prijetnji.

3. Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju stanja svijesti pojedinaca,

pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela u sustavu civilne zaštite o

identificiranim prijetnjama i rizicima i optimalnom postupanju u provođenju obveza iz

njihovih nadležnosti kako bi se umanjile posljedice prijetnji.

4. Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja,

planskog korištenja zemljišta

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju ocjene stanja prostornog planiranja,

izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta kao bitnog

nacionalnog resursa, utjecaja provođenja legalizacije bespravno izgrađenih građevina na

sigurnost zajednica te primjene posebnih građevinskih preventivnih mjera/standarda u

postupcima ugradnje zahtjeva i posebnih uvjeta u projektnu dokumentaciju te u postupcima

izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola.

5. Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju ocjena fiskalne situacije i njezine

perspektive posebno za prenamjenu dijela sredstava koja se koriste za reagiranje za potrebe

financiranja provođenja preventivnih mjera.

6. Baze podataka

Procjena kvalitete doprinosa za podizanje spremnosti sustava civilne zaštite koju daje GIS

civilne zaštite te drugi izvori i baze podataka kao što su službena statistika, dokumenti i

studije, prvenstveno provedena znanstvena istraživanja i druge baze podataka i podloge za

potrebe sustava civilne zaštite.


Stranica 102 od 116

Temeljem analize stanja civilne zaštite na području preventive za Općina Velika ocjenjuje se

stupanj spremnosti:

Opisni dio sustava CZ općine Velika na području preventive

Općina Velika, Županija i Republika Hrvatska imaju usvojene konceptualne i provedbene

dokumente na svim razinama. Općina ima usvojenu Procjenu ugroženosti stanovništva,

materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od velikih nesreća i katastrofa, Plan zaštite i spašavanja

(s Planom civilne zaštite-kao sastavnim dijelom), te uspostavljen sustav civilne zaštite (snage,

sredstva, procedure), koji je sada u fazi usklađivanja prema važećem Zakonu o sustavu CZ (NN

82/15) i provedbenim propisima.

Općina Velika ima uspostavljen sustav ranog upozoravanja putem ŽC112 Požega, ali i

operativnih centara stalno spremnih snaga (MUP, Zavod za hitnu medicinu, DVD-i). Suradnja s

drugim jedinicama lokalne i područne samouprave je dobra, osobito susjednim DVD-ima).

Procjenjuje se da je stanje svijesti stanovnika općine glede ugroza i organiziranja u sustavu

civilne zaštite dobro, ali opterećeno stalnim padom broja stanovnika na području.

Općina ima dobro uređeno stanje u prostornom planiranju odnosno izradi prostornih i

urbanističkih planova a zemljište se planski koristi. U Općini je razmjerno malo (u odnosu na

druge) bespravno izgrađenih objekata.

Fiskalna situacija u općini Velika je stabilna i sukladna periodu razvoja i stanja društva u cjelini.

Nema izraženih problema u osiguranju financijskih potreba za potrebe sustava CZ, osobito u

potrebama za preventivom. Perspektiva osiguranja financijskih sredstava je dobra kao i

spremnost za prenamjenu drugih sredstava za potrebe CZ u slučaju potrebe.

Baze podataka od značaja za sustav CZ su nedostatne u ovom trenutku i neprilagođene

potrebama izrade kvalitetnih scenarija i analiza. To se posebno odnosi na utvrđivanje

vrijednosnih faktora građevina u području Općine, statističkih pokazatelja koji, kada se i

prikupljaju ili prate, nisu rađeni za razinu općina, dostupnosti tih podataka jedinicama lokalne

samouprave i drugo. I dok pojedini operateri (Hrvatske vode) imaju dokumentaciju sustava CZ i

transparentno je predstavljaju i daju javno i Općini (obaveza), drugi je ili nemaju ili je nedostupna.

Uporabljivost zemljopisnio obavijesnog sustava DUZS-a - ZeOS kao baze GIS civilne zaštite za

izradu novih dokumenata CZ koji se traže, tek će se utvrditi pri izradi novog Plana djelovanja CZ.


Stranica 103 od 116

Tablični prikaz spremnosti sustava CZ općine Velika na području preventive

PODRUČJE PREVENTIVE

Vrlo niska

spremnost

Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1

Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite

X

Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

X

Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela

X

Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta

X

Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive

X

Baze podataka X

Područje preventive - ZBIRNO X

Ukupno se za područje općine Velika u području preventive u sustavu CZ procjenjuje

stanje visoke spremnosti.


Stranica 104 od 116

7.2. ANALIZA NA PODRUČJU REAGIRANJA

Analiza na području reagiranja sastoji se od slijedećih elemenata

1. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju spremnosti odgovornih i upravljačkih

kapaciteta sustava civilne zaštite provedena je analizom podataka o razini odgovornosti,

osposobljenosti i uvježbanosti:

- svih čelnih osoba svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za provođenje

zakonom utvrđenih operativnih obveza u fazi reagiranja sustava civilne zaštite na razinama

njihove odgovornosti,

- spremnosti svih stožera civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja te - spremnosti

koordinatora na mjestu izvanrednog događaja.

Odgovornost je mjerljiva uz analiziranje provođenja formalnih obveza propisanih Zakonom o

sustavu civilne zaštite i provedbenih propisa, osobito izrade i usvajanja procjena, planova i drugih

dokumenata na području civilne zaštite, stanja svijesti tih sposobnosti sustava te analize rezultata

njihovog rada/doprinosa u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na njihovim

razinama u stvarnim situacijama.

Osposobljenost se procjenjuje na temelju podataka o polaženju formalnih programa neformalnog

obrazovanja za izvršavanja zakonskih obveza u sustavu civilne zaštite te njihovog stvarnog rada

u realnim situacijama.

Uvježbanost se procjenjuje na temelju podataka o sudjelovanju u organizaciji i provođenju svih

vrsta vježbi civilne zaštite u određenim vremenskim razdobljima.

2. Spremnost operativnih kapaciteta

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju spremnosti operativnih kapaciteta sustava

civilne zaštite za provođenje svih mjera i aktivnosti spašavanja društvenih vrijednosti izloženih

njihovim štetnim utjecajima u velikim nesrećama, zbirni je prikaz stanja spremnosti najvažnijih

operativnih snaga sustava civilne zaštite po predmetu analize i to na svim razinama sustava, od

lokalnih do državne, osobito po stanju:

- Popunjenosti ljudstvom

- Spremnosti zapovjednog osoblja

- Osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja

- Uvježbanosti

- Opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom

- Vremenu mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti

- Samodostatnosti i logističkoj potpori

3. Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih

kapaciteta

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju procjene stanja mobilnosti operativnih

kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta na temelju procjene stanja

transportne potpore i komunikacijskih kapaciteta.

Analiza sustava na području reagiranja izrađuje se za svaki rizik obrađen u procjeni rizika.


Stranica 105 od 116

7.1. ANALIZA SUSTAVA NA PODRUČJU REAGIRANJA

PODRUČJE REAGIRANJA – POPLAVE

Vrlo niska spremnost

Niska spremnost

Visoka spremnost

Vrlo visoka spremnost

4 3 2 1

Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta

Stupanj odgovornosti X

Stupanj osposobljenosti X

Stupanj uvježbanosti X

Spremnost operativnih kapaciteta

Stupanj popunjenosti ljudstvom X

Stupanj spremnosti zapovjednog osoblja X

Stupanj osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja

X


Stupanj opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom

X

Vrijeme mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti

X

Samodostatnost i logistička potpora X

Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta

Transportna potpora X

Komunikacijski kapaciteti X

ZBIRNO ZA – POPLAVE X


Stranica 106 od 116

PODRUČJE REAGIRANJA – EPIDEMIJE I PANDEMIJE


Niska spremnost

Visoka spremnost


4 3 2 1









X



X


X





ZBIRNO ZA EPIDEMIJE I PANDEMIJE

X


Stranica 107 od 116

PODRUČJE REAGIRANJA EKSTREMNE VREMENSKE POJAVE


Niska spremnost

Visoka spremnost


4 3 2 1









X



X


X





ZBIRNO ZA EKSTREMNE VREMENSKE POJAVE

X


Stranica 108 od 116

PODRUČJE REAGIRANJA – INDUSTRIJSKE NESREĆE


Niska spremnost

Visoka spremnost


4 3 2 1









X



X


X





ZBIRNO ZA INDUSTRIJSKE NESREĆE

X


Stranica 109 od 116

PODRUČJE REAGIRANJA – TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE NESREĆE U

PROMETU


Niska spremnost

Visoka spremnost


4 3 2 1









X



X


X





ZBIRNO ZA

TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE NESREĆE U PROMETU

X


Stranica 110 od 116

PODRUČJE REAGIRANJA BOLESTI BILJA


Niska spremnost

Visoka spremnost


4 3 2 1









X



X


X





ZBIRNO ZA BOLESTI BILJA

X


Stranica 111 od 116

PODRUČJE REAGIRANJA – POTRES


Niska spremnost

Visoka spremnost


4 3 2 1









X



X


X





ZBIRNO ZA - POTRES X


Stranica 112 od 116

7.3. ZBIRNA ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE

SUSTAV CIVILNE ZAŠTITE

Vrlo niska

spremnost Niska

spremnost Visoka

spremnost

Vrlo

visoka

spremnost

4 3 2 1

Područje preventive - ZBIRNO X

Područje reagiranja - ZBIRNO X

SUSTAV CIVILNE ZAŠTITE - ZBIRNO X


Stranica 113 od 116

8. VREDNOVANJE RIZIKA

Vrednovanje rizika posljednji je korak u procesu procjene rizika te predstavlja osnovu za odabir

mjera obrade rizika odnosno vodi prema izradi javnih politika za smanjenje rizika od velikih

nesreća. Vrednovanje rizika je proces uspoređivanja rezultata analize rizika s kriterijima i provodi

se uz primjenu ALARP načela (As Low As Reasonably Practicable). Rizici se razvrstavaju u tri

razreda:

Svrha vrednovanja rizika je priprema podloga za odlučivanje o važnosti pojedinih rizika, odnosno

da li će se rizik prihvatiti ili će trebati poduzimati određene mjere kako bi se sukcesivno umanjio.

U procesu odlučivanja o daljnjim aktivnostima po specifičnim rizicima koriste se analize rizika i

scenariji koji su sastavni dio Procjene. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

samostalno odlučuju što je prihvatljivo, a što nije, drugim riječima JLP(R)S su te koje će odlučiti

što su odlučujući faktori pri odabiru prioritetnih rizika.


Stranica 114 od 116

REZULTAT VREDNOVANJA RIZIKA

Scenariji (prijetnje)

Posljedice

UKUPNO

VJERO-

JATNOST Razred rizika

P V

poplava 4 4 NEPRIHVATLJIV

epidemije i

pandemije 3 2 TOLERIRAN

ekstremne

vremenske pojave 4 5 NEPRIHVATLJIV

industrijske nesreće 4 1 TOLERIRAN

tehničko-tehnološke

nesreće u prometu 3 1 TOLERIRAN

bolesti bilja 2 5 TOLERIRAN

potres 5 1 TOLERIRAN

1. Prihvatljivi su svi niski, za koje uz uobičajene nije potrebno planirati poduzimanje

dodatnih mjera.

2. Tolerirane: Tolerirani rizici su svi:

a. Umjereni koji se mogu prihvatiti iz razloga što troškovi smanjenja rizika premašuju

korist/dobit;

b. Visoki koji se mogu prihvatiti iz razloga što je njihovo umanjivanje nepraktično ili

troškovi uvelike premašuju korist/dobit.

3. Neprihvatljive: Neprihvatljivi rizici su svi vrlo visoki koji se ne mogu prihvatiti, izuzev u

iznimnim situacijama.


Stranica 115 od 116

9. ZAKLJUČAK

Prema Smjernicama za izradu Procjene rizika od velikih nesreća zaključkom treba:

Obrazložiti proces izrade Procjene, sastav radne skupine, koje je teškoće skupina imala i

validnost rezultata sukladno tome,

Obrazložiti koje su prijetnje uzete kao prioritetne i navesti razloge tog odabira,

Obrazložiti koji se rizici smatraju neprihvatljivim i koje se radnje moraju obaviti da bi

postali barem tolerantni,

Obrazložiti koji se rizici smatraju tolerantnim i koje aktivnosti kontrole bi trebalo

uspostaviti da ne prerastu u netolerantne, odnosno s kojim bi se dugoročnim mjerama

mogle svesti na prihvatljive,

Navesti koje mjere bi trebalo poduzeti za poboljšanje sustava civilne zaštite u području

preventive i reagiranja sustava na prijetnje velikom nesrećom.

Prijedlog zaključaka izrađuje tijelo zaduženo za izradu procjene rizika od velikih nesreća te

predlaže izvršnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da predloži

predstavničkom tijelu donošenje procjene rizika od velikih nesreća.

Zaključak po Procjeni rizika za općinu Velika

Općina Velika je temeljem Smjernica Požeško-slavonske županije izradila Procjenu rizika od

velikih nesreća na području Općine. U postupku su korišteni svi raspoloživi službeni izvori

podataka, uključujući službenu državnu statistiku, službene baze podataka koje za svoje

potrebe vode središnja tijela državne uprave i tijela vlasti, nadležne institucije kao i podaci

iz službenih dokumenata, kako je to Smjernicama DUZS i sugerirano. U procesu izrade ove

Procjene rizika za Općinu bilo je značajnih teškoća u pribavljanju i korištenju podataka, posebno

onih koji su usmjereni na samo lokalno područje Općine.

Osim Hrvatskih voda čiji su podaci dostupni i metodološki usklađeni, sve ostale baze/izvori vrlo

ograničeno su upotrebljivi, pri čemu se posebno ističe nepostojanje podataka o građevinskim

objektima, vremenu gradnje i primijenjenim propisima o gradnji i drugi, te su podaci tek grubo

procjenjivani. Identifikacija prijetnji i odabir rizika je izrađen na temelju podataka iz Smjernica za

izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Požeško-slavonske Županije,

a kao prioritetne smatraju se, sukladno Kriterijima, prijetnje koje su u državnoj procjeni rizika za

područje Požeško-slavonske županije ocjenjene visokim ili većim rizikom, a to su:

• poplave

• epidemije i pandemije,

• ekstremne vremenske pojave

• industrijske nesreće

• tehničko-tehnološke nesreće u prometu

• bolesti bilja

• potres,

Sukladno procjeni rizika i njegovom vrednovanju neprihvatljivi rizici na području Općine Velika

su: poplave i ekstremne vremenske pojave.

Budući da se ne može utjecati na pojavu velikih padalina i poplave kao i na na pojavu ostalih

ekstremnih vremenskih pojava, aktivnosti se moraju usmjeriti na mjere koje će smanjiti nivo

posljedica i to:


Stranica 116 od 116

U dokumentima prostornog planiranja utvrditi uvjete građenja u zonama plavljenja po posebnim propisima,

Utvrditi potrebe izgradnje i/ili rekonstrukcije zaštitnih vodnih građevina,

Ugraditi moguće putove evakuacije sa ugroženog područja,

Redovitim čišćenjem bujičnih kanala kod naselja i ispod prometnica osigurati protočnost

voda,

Stožer CZ je potrebno obučiti kako bi mogao izvršiti svoju upravljačku zadaću u

poduzimanju mjera zaštite i spašavanja, Postojeći operativne snage CZ adekvatno opremiti i obučiti za planirane zadaće po

pojedinim prijetnjama,

Uputiti stanovništvo Općine o ponašanju u slučaju ugrožavanja te o pružanju

samopomoći i uzajamne pomoći.

Za navedene mjere koje prelaze mogućnosti provedbe od strane Općine, mora se zatražiti pomoć

od viših razina lokalne samouprave i nadležnih pravnih osoba.

Sukladno procjeni rizika i njegovom vrednovanju tolerirani rizik imaju sljedeće prijetnje:

epidemije i pandemije, industrijske nesreće, tehničko-tehnološke nesreće u prometu,

bolesti bilja i potres.

Obzirom na utvrđene prijetnje i postojeće rizike a s ciljem poboljšanje sustava civilne zaštite u

području preventive i reagiranja sustava na prijetnje velikom nesrećom Općina Velika treba

nastaviti poduzimati sve raspoložive propisane mjere kako bi ojačala organizaciju i materijalnu

osnovu Operativnih snaga CZ kao glavnog oslonca u kriznim situacijama.

Zaključak o smjerovima vođenja politika za smanjenje rizika odnosno negativnih

posljedica postojećih prijetnji, načina praćenja rizika i upravljanja rizicima

Procjena rizika od velikih nesreća izrađena je sukladno Smjernicama za izradu procjena rizika

od velikih nesreća za područje Požeško-slavonske županije, pa su svi dobiveni rezultati

usporedivi međusobno za područje cijele Županije. Izlazni podaci i zaključci su jednostavno

prezentirani da ih mogu razumjeti i stanovništvo u području ugrožavanja i izvršno tijelo koje mora

koordinirati mjere odgovora na prijetnju, te predstavničko tijelo koje određuje politike upravljanja

rizicima.

Na osnovu izrađene Procjene moguće je stoga usvajanja novih planskih dokumenata sustava

CZ o prioritetnim rizicima čime se omogućava provođenje preventivnih mjera, mjera samozaštite

ugroženog stanovništva te dobra koordinacija organizirane provedbe mjera za otklanjanje

posljedica od strane izvršnog tijela i same provedbe od strane snaga civilne zaštite, ako dođe do

ugrožavanja.

Na završnom sastanku radne skupine Općine glede izrade Procjene rizika sagledane su i

perspektive razvoja postrojbe CZ i Povjerenika/zamjenika CZ u Općini, te je s bzirom na

zahtjevnost ustrojavanja opremanja i uvježbavanja postrojbe CZ na bazi volontera (odabir,

intervju, opremanje, osposobljavanje, zdravstveni pregledi…) i upitnu upotrebljivost takve

postrojbe, razmotrena mogućnost da se ista dalje ne razvija, već da se zadaće preusmjere (kod

izrade budućeg Plana djelovanja CZ) na ostale raspoložive operativne snage CZ, a da se

povjerenici i njihovi zamjenici ustroje, opreme i osposobe sukladno propisima.

Documents

PROCJENA RIZIKA - opcina-velika.hr akti/2019/2018.03.25... · Procjena rizika obuhvaća metodologiju kojom se utvrđuju priroda i stupanj rizika, prilikom čega se analiziraju potencijalne