PROCJENA UGROŽENOSTI

STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I OKOLIŠA OD KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA

ZA PODRUČJE GRADA MAKARSKE

Makarska, studenoga 2010.

Povjerenstvo MA 1

SADRŽAJ: UVOD ……………………………………………………………………………… 3

1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ ……………….. 3

1.1. PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE

1.1.1. Poplave …………………………………………………………………... 3 1.1.2. Potresi……………………….. ………………………………………….. 4 1.1.3. Ostali prirodni uzroci………........................................................... 20

1.2. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE 1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim objektima …………………………………………….... 22

1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu ……………………………………………..…………………… 28 1.2.3. Epidemiološke i sanitarne opasnosti……………………………….. 29

2. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU

2.1. Proizvodnja i distribucija električne energije………………………..... 34 2.2. Opskrba vodom…………………………………………………………...... 36 2.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija)………………….... 38 2.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanja, prijevoz, skupljanja i druge radnje s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU ……………………………………………………………. 39 2.5. Javno zdravstvo………………………………………………………….... 39 2.6. Energetika ( prirodni plin, nafta)……………………………………….. 41 2.7. Telekomunikacije………………………………………………………..... 42

2.8. Promet ………………………………………………………………....... 43 2.9. Financijske usluge……………………………………………………..… 45 2.10. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti………………… 45

Povjerenstvo MA 2

3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 3.1. Postojeći kapaciteti i snage redovnih službi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti…………..... 47 3.2. Operativne snage zaštite i spašavanja………………………….………....... 48 3.3. Snage civilne zaštite ………………………………………………………….. 49

3.4. Materijalni resursi koji se mogu angažirati na sprječavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofa i velikih nesreća………..... 49

3.5. Struktura i veličina potrebnih operativnih snaga……………….............. 51 3.6. Drugi personalni i organizacijski resursi te materijalni resursi za zaštitu i spašavanje ………………………………………………................. 53 4. ZAKLJUČNE OCJENE UGROŽENOSTI : 4.1. Poplave i bujice ……………………………………………………………….. 54

4.2. Potresi………………………………………………..…………….................. 54 4.3. Ostali prirodni uzroci (suša, toplinski val, olujno ili

orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuče, snježne oborine te poledice) ………………………………………………………………....... 55 4.4. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane opasnim tvarima u gospodarskim objektima i prometu…..…………...... 55

4.5. Epidemije i sanitarne opasnosti .…………………………………………… 56 5. ZEMLJOVIDI………………………………………………………………………. 56 PRILOZI:

1.POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA GRADA MAKARSKE 2.ZAHTJEVI SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA

Povjerenstvo MA 3

U V O D Procjena ugroženosti Grada Makarske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća (u daljnjem tekstu: Procjena) izrađena je temeljem članka 40. stavak 2. i 3. Zakona o zaštiti i spašavanju („Narodne novine“ br. 38/09) i članka 2. Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja, a prema Programu rada na izradi Procjene za Grad Makarsku (Rješenje Gradonačelnika Grada Makarske od 11.siječnja 2010.). Prijedlog Procjene izradilo je posebno povjerenstvo imenovano od Gradonačelnika Grada Makarske 30. studenoga 2009. Procjenom se uređuju opasnosti i rizici koji mogu ugroziti Grad Makarsku, procjenjuju se potrebe i mogućnosti za sprječavanje, smanjenje i uklanjanje posljedica katastrofa i velikih nesreća. Zbog raznovrsnosti nesreća, s jedne, i njihovih posljedica, s druge strane, analiza ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća mora razmotriti nekoliko povezanih aspekata. Najprije valja imati u vidu koje prirodne, civilizacijske i druge pojave egzistiraju na području Grada Makarske, te stupanj vjerojatnosti da do određenih pojava može doći. Procjenjuje se vjerojatni intenzitet tih pojava, mogući stupanj iznenađenja, odnosno brzina kojom se pojedina pojava pojavljuje i razvija, stupanj ugroženosti ljudi i materijalnih dobara, stupanj ukupne društvene organiziranosti i pripremljenosti za prevenciju, zaštitu i spašavanje, posebno pojedinih nositelja poslova i zadataka u području zaštite i spašavanja. Nadalje, treba voditi računa o broju stanovništva koje u određenom vremenskom razdoblju može biti ugroženo, posebice za vrijeme turističke sezone (lipanj – rujan), broj učenika osnovnih i srednjih škola i dječjih vrtića. Procjena ugroženosti temelj je za izradu planova zaštite i spašavanja, uz djelovanje svih struktura, operativnih snaga zaštite i spašavanja i svih resursa u zaštiti od katastrofa i velikih nesreća. 1.VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ 1.1.PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE

1.1.1.Poplave i bujice

Grad Makarske (u daljnjem tekstu: Grad) smješten je između morske obale i planine Biokovo. Na tom prostoru ne postoje veći vodotoci te postoji neznatna opasnost u slučaju većih padavina i u dužem vremenskom razdoblju kada je moguće aktiviranje brdskih potoka (vododerina) koji su izgradnjom infrastrukture već duže vremena zatrpani. Moglo bi doći do zatrpavanja odlivnih kanala i do plavljenja jednog dijela prizemnih prostorija u starom dijelu Grada i to ulicama Kalalarga, Primorskoj ulici te manji broj zgrada na Marineti. U podrumskim prostorijama i prizemlju ovih zgrada nalaze se poslovni prostori (trgovine, skladišta, agencije i ugostiteljski objekti-kafići), pa se ne očekuje opasnost po stanovništvo već manje materijalne štete.

Povjerenstvo MA 4

Na području Grada u posljednjih deset godina registrirane su 102 manje bujice koje su uglavnom nanijele manje štete na prizemnim prostorijama. Najugroženije je naselje Zelenka, gdje nije riješen sistem oborinskih voda. Stoga češće dolazi do nanosa zemljanog materijala u dvorišta privatnih kuća i plavljenja dijela ceste, što u manjoj mjeri otežava prometovanje. Otklanjanje posljedica u do sada najtežim slučajevima trajalo je između 3 – 5 sati. Nije bilo veće materijalne štete niti posljedica po stanovništvo. Srednja godišnja količina oborina iznosi oko 1.100 mm. Najveća količina je u razdoblju od studenoga do veljače, a najmanja u lipnju i srpnju. Mjesečne vrijednosti vlažnosti pokazuju manja godišnja odstupanja (do 17%), a prosječne godišnje vrijednosti variraju između 50 i 60 %. Mjere zaštite ispašavanja u dokumentima prostornog planiranja Prilikom planiranja i određivanja budućih građevinskih zona valja utvrditi moguću opasnost od bujica, a problem oborinskih voda u naselju Zelenka što prije rješiti. Utvrditi gdje su kritične točke mogućih bujica i iz kojih pravaca prijeti opasnost te iznaći mogučnosti preusmjeravanja u cilju spriječavanja poplave i nanosa materijala. 1.1.2. Potresi Potresi se u klasifikaciji prirodnih katastrofa s obzirom na ljudske i materijalne gubitke nalaze pri samom vrhu. U razdoblju 1988.-1995. godine prosječna šteta od elementarnih nepogoda u Hrvatskoj iznosila je 245 milijuna dolara godišnje, od čega na potrese otpada oko 14 %. Valja naglasiti da u tom periodu nije bilo katastrofalnih potresa. Tablica 1. Intenzitet potresa (MSK) za razdoblje od 1879. do 2003.

Red. broj Grad °N °E Učestalost potresa intenziteta (°MSK) V VI VII

1. Makarska 43.295 17.026 24 5 5 Izvor:Seizmološka služba Republike Hrvatske Zona IX. stupnja MSK ljestvice zahvaća područje planine Biokovo, područje Makarska-Imotski-Sinj u ukupnoj površini od oko 4000 km2. U navedenom razdoblju ukupno je bilo pet potresa: Metković (1879.), Trogir (1896.), Sinjsko polje (1898.), Imotsko polje (1942.) i Biokovo (1962.).

Povjerenstvo MA 5

Na slijedećim slikama prikazane su Seizmološke karte ovog područja za povratni period od 50, 100, 200 i 500 godina:

Slika broj 1: Seizmološka karta područja za povratni period od 50 godina Izvor: Državni geofizički zavod, PMF Zagreb Grad Makarska se nalazi u području VII. stupnja MSK ljestvice

za povratni period od 50 godina.

Povjerenstvo MA 6

Slika broj 2: Seizmološka karta za povratni period od 100 godina Izvor: Državni geofizički zavod, PMF Zagreb Grad Makarska se nalazi u području VIII. stupnja MSK ljestvice

za povratni period od 100 godina.

Povjerenstvo MA 7

Slika broj 3: Seizmološka karta za povratni period od 200 godina Izvor: Državni geofizički zavod, PMF Zagreb Grad Makarska se nalazi u području VIII. stupnja MSK ljestvice

za povratni period od 200 godina.

Povjerenstvo MA 8

Slika broj 4: Seizmološka karta za povratni period od 500 godina Izvor: Državni geofizički zavod, PMF Zagreb Grad Makarska se nalazi u području IX stupnja MSK ljestvice

za povratni period od 500 godina.

Povjerenstvo MA 9

Slika 4b. Karta očekivanih maksimalnih intenziteta potresa prema MSK-64 za povratni period od 500 godina.

Sukladno iznijetim podacima koji sadrže očekujući maksimalni intenzitet potresa za povratni period od 50, 100, 200 i 500 godina, područje Grada može se smatrati posebno ugroženim od potresa.

Povjerenstvo MA 10

LJESTVICA MAKROSEIZMIČKOG INTENZITETA MSK-78 ( s dopunama i izmjenama iz 1980.) a)Klasifikacija ljestvice Tipovi građevina (građene bez neophodnih antiseizmičkih mjera): Tip A – zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine, kuće od nepečene opeke, kuće od nabijene gline; takvih zgrada na području Grada ima oko 12%. Tip B – zgrade od pečene opeke, građevine od krupnih blokova, građevine od tesanog prirodnog kamena te građevine s drvenom konstrukcijom; takvih zgrada na području Grada ima oko 13%. Tip C – zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelne zgrade, dobro građene drvene zgrade; takvih zgrada na području Grada ima oko 75 %. Kvantitativne karakteristike Pojedini, malo, rijetki - 10 % Mnogi - 20 – 50 % Većina - 60 % Klasifikacija oštećenja 1. stupanj: lagana oštećenja – sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke. 2. stupanj: umjerena oštećenja – male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnoga crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanje dijelova dimnjaka. 3. stupanj: teška oštećenja – široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. 4. stupanj: razorna oštećenja – otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. 5. stupanj: potpuno rušenje – potpuno rušenje građevina b) Stupnjevi intenziteta potresa Ustrojstvo ljestvice: - ljudi i njihova okolina, -građevine, -priroda. Da bi se odredila jačina potresa, odnosno prepoznali učinci koje potresi mogu proizvesti koristi se MSK ljestvica od 12 stupnjeva. Navedeni stupnjevi jačine potresa opisuju ponašanje ljudi, te štetu na objektima, infrastrukturi i okolišu. MSK ljestvica prikazana je u tablici 2.

Povjerenstvo MA 11

Tablica 2. MSK ljestvica određivanja jačine potresa Iº NEZAMJETLJIV POTRES

• pomjeranje tla ljudi ne mogu osjetiti • potres se može registrirati samo instrumentima

IIº VRLO LAGAN POTRES

• promjene tla osjećaju samo pojedinci koji se odmaraju u svojim domovima

IIIº LAGAN POTRES

• potres osjećaju u kućama pojedine osobe, a izvan zgrade jedino pod povoljnim okolnostima

• vibracije su slične onima koje izaziva prolazak lakog kamiona • pažljivi promatrači zapažaju lagana njihanja zakačenih predmeta,

nešto veća njihanja su na višim katovima IVº UMJEREN POTRES

• osobe u kućama zapažaju potres, a izvan objekta samo pojedine osobe

• ljudi se bude iz sna, ali bez osjećaja straha • vibracije su slične prolasku većeg kamiona • klapanje prozora, vrata, stolova • škripa podova i zidova • lagano njihanje predmeta obješenih o zid • površina tekućine u otvorenim posudama je lagano poremećena • namještaj se trese • potres osjećaju osobe u parkiranim vozilima

Vº PRILIČNO JAK POTRES

potres ovog stupnja osjete svi ljudi bilo da se nalaze vani ili u kućama

• ljudi se bude iz sna • pojedinci istrčavaju iz kuća • životinje su uznemirene • zgrade vibriraju • otkačeni predmeti se osjetno nišu • slike na zidovima udaraju o zidove, ili se miču s mjesta • nezaključana vrata i prozori se širom otvaraju i lupaju • prskanje tekućine iz dobro napunjenih otvorenih posuda

a

Povjerenstvo MA 12

• osjećaj vibracija sličan padu teškog predmeta u zgradi moguća lakša oštećenja na zgradama tipa A izdašnost izvora vode se ponekad mijenja

VIº JAK POTRES

potres ovog stupnja osjete svi ljudi bilo da se nalaze napolju ili u kućama

• ljudi uplašeno bježe iz grada • pojedinci gube ravnotežu • domaće životinje bježe iz štala • ponegdje se ruši posuđe i staklo ili knjige padaju s polica • moguće je pomicanje teškog namještaja • moguća zvonjava malih zvona na zvoncima

u pojedinim slučajevima oštećenja 1. stupnja na zgradama tipa B • 1. stupanj oštećenja na mnogim zgradama tipa A • poneke zgrade tipa A imaju oštećenja 2. stupnja

u rijetkim slučajevima moguća je pojava pukotina do 1 cm u vlažnom tlu

• ponekad pojava klizanja zemljišta u brdima • zapažaju se promjene u izdašnosti izvora vode • zapažaju se promjene razine vode u bunarima

VIIº VRLO JAK POTRES

najveći broj ljudi je uplašen i bježi iz grada • mnoge osobe se teško održavaju na nogama • vibracije osjećaju osobe u motornim vozilima koja su u pokretu • zvonjava velikih zvona na zvoncima

oštećenja 1. stupnja na mnogo zgrada tipa C • oštećenja 2. stupnja na mnogo zgrada tipa B • 1. stupanj oštećenja na mnogim zgradama tipa A • najveći broj zgrada tipa A imaju oštećenja 3. stupnja • moguća su oštećenja 4. stupnja na zgradama tipa A • u posebnim slučajevima klize strmi bokovi na prometnicama • spojevi na cjevovodima se oštećuju • na kamenim građevinama pojavljuju se pukotine u zidovima

na vodnim površinama stvaraju se valovi • voda je zamućena, na površinu vode izbija mulj • mijenja se razina vode u bunarima • mijenja se izdašnost izvora vode • ponegdje se obnavljaju presušeni izvori vode • ponegdje presušuju aktivni izvori vode • u rijetkim slučajevima otkidaju se dijelovi pješčanih ili šljunčanih

dijelova napisa

b c

a

b

c

b

a

c

Povjerenstvo MA 13

VIIIº RAZORAN POTRES

nastaje strah i panika • osobe koje upravljaju motornim vozilima su uznemirene • lome se grane drveća • pomicanje težeg namještaja i djelomično prevrtanje • viseće svjetiljke (lusteri) su djelomično oštećeni

najveći broj zgrada tipa C ima oštećenja 2. stupnja • na zgradama tipa C moguća su oštećenja 3. stupnja • na zgradama tipa C oštećenja 4. stupnja • na mnogim zgradama tipa B oštećenja 3. stupnja • najveći broj zgrada tipa A ima oštećenja 4. stupnja • dolazi do lomova na cjevovodima, osobito na spojevima • prevrtanje nadgrobnih ploča i spomenika • rušenje kamenih zidova

mala klizanja tla na udolinama i strmih nasipa na cestama • pojava pukotina na tlu širine od nekoliko centimetara • zamućivanje vode u jezerima • nastaju novi vodeni rezervoari • presušeni bunari se pune vodom • presušuju aktivni bunari vode • u mnogim slučajevima dolazi do promjene izdašnosti izvora vode, te

do promjena razine voda IXº PUSTOŠEN POTRES

opća panika • velike štete namještaja u zgradama

najveći broj zgrada tipa C imaju oštećenja 3. stupnja • na zgradama tipa B oštećenja 4. stupnja • poneke zgrade tipa B trpe oštećenja 5. stupnja • na mnogim zgradama tipa A oštećenja 5. stupnja • stupovi i spomenici se ruše • velike štete na rezervoarima • podzemni cjevovodi se djelomično lome • u izvjesnim slučajevima dolazi do savijanja željezničkih tračnica i

oštećenja na cestama na ravnim zemljištima podzemna voda izbija na površinu i razlijeva se, s vodom ili bez nje izbija mulj i pijesak

• na zemljištu se pojavljuju pukotine širine do 10 cm, a na strminama i riječnim obalama i više od toga

• u tlu se u velikom broju pojavljuju i male pukotine • blokovi stijena se ruše • aktiviraju se mnoga klizišta • stvaraju se veliki valovi na vodi • nastaju novi vodeni rezervoari • presušeni bunari se obnavljaju • presušuju aktivni bunari vode

a

c

b

a

c

b

Povjerenstvo MA 14

c)Posljedice

Zbog oštećenja stambenih građevina, određen broj njih postat će neupotrebljiv za stanovanje (potreba za alternativnim smještajem). Vodocrpilište Vrutak će biti oštećeno, voda zamućena, može doći do prekidanja pojedinih cjevovoda. Kao sekundarne posljedice potresa valja očekivati požare stambenih i gospodarskih građevina te ispuštanje opasnih tvari u zrak, vodu i zemlju. Može doći do prekida opskrbe električnom energijom. Može doći do oštećenja telekomunikacijskih objekata i prekida telefonskih veza. Objekti od posebnog značaja (prostorije Grada, škole, trgovine, kulturni i vjerski objekti itd.), mogu biti oštećeni, što će bitno otežati normalno funkcioniranje zajednice. Doći će do oštećenja prometnica i urušavanja objekata na njih, te će biti otežano spašavanje stanovništva i pristup spasilačkim i ostalim ekipama koje će djelovati na uklanjanju posljedica potresa. U slučaju potresa jačeg intenziteta (VIII stupanja MSK) i eventualnoga urušavanja cestovnog nadvožnjaka kod Vatrogasnog doma te nadvožnjaka na Jadranskoj cesti, bit će otežano funkcioniranje i odvijanje prometa. U tom slučaju promet će se usmjeravati mogućim pravcima, a na otvorenim prostorima organizirat će se parkirališta i promet u centru Grada dopustit će se isključivo vozilima s posebnom dozvolom. U slučaju rušenja mosta kod Svetišta Vepric koristit (obilaznica) će se stari put koji omogućava prometovanje u pravcu Splita. d) Specifična ugroženost pojedinih dijelova područja Od ugroženih područja Grada možemo navesti sljedeća stambena naselja: - Istok/Dugiš, gdje se nalazi 57 zgrada od 4 - 5 etaža, 3 zgrade od 6 – 8 etaža i 132 pr. kuća, s oko 4.100 stanovnika; - Gorinka, gdje se nalazi 5 zgrada od 4 - 5 etaža, 9 zgrada od 6 – 8 etaža i 64 pr.kuće,s oko 1.800 stanovnika; - Dumina ledina,gdje se nalaze 2 zgrade od 6 - 8 etaža i 34 pr.kuće s oko 1.200 stanovnika; - Zelenka, gdje se nalaze 3 zgrade od 5 etaža i 510 pr.kuća, s oko 4.300 stanovnika; - Ratac, gdje se nalazi 5 zgrada od 5 etaža, 1 zgrada od 8 etaža i 135 pr. kuća, s oko 1.900 stanovnika; - Stambeno naselje unutar ulica A.Starčevića i K.P. Krešimira IV. (Plaža 1), gdje se nalazi 6 zgrada od 4 - 5 etaža, 2 zgrade od 6 - 8 etaža te 47 pr.kuća, s oko 1.200stanovnika; - Sinokoša, gdje se nalazi 5 zgrada do 5 etaža i 30 pr. kuća, s oko 900 stanovnika; - Bili Brig, gdje se nalaze 2 zgrade od 5 etaža, 1 zgrada od 8 etaža i 52 pr. kuće, s oko 700 stanovnika; - Vrpolje, gdje se nalaze 1 zgrada od 6 etaža i 153 pr.kuće, s oko 1.400 stanovnika; - Plaža 2. gdje se nalaze 92 privatne kuće te hoteli „Meteor“, „Park“ i „Dalmacija“, s oko 940 stanovnika; - Veliko Brdo gdje se nalazi 190 privatnih kuća do 3 kata, s oko 492 stanovnika; - Stara jezgra Grada, gdje se nalazi 115 zgrada, s oko 2.000 stanovnika. Pregled građevina po tipu gradnje s brojem stanovnika po gradskim naseljima prikazan je u tablici 3.

Povjerenstvo MA 15

Tablica 3: Pregled građevina po tipu građenja s brojem stanvnika po gradskim naseljima:

Naselje Broj stanovnika

Broj građevina

Razvrstavanje po tipu građenja TIP-A TIP-B TIP-C

zgr. st. % zgr. st. % zgr. st. % Istok 4.100 192 - - 0 86 1950 45 106 2150 55

Gorinka 1.800 78 2 150 2 34 670 44 42 98 54 D.Ledina 1.200 36 1 15 3 3 285 8 32 900 89 Zelenka 4.300 513 - - - 25 420 5 487 3880 95 Ratac 1.900 141 4 65 3 17 695 12 120 1140 85

Plaža I 1.200 55 2 30 4 2 150 4 51 1020 92 Sinokoša 900 35 21 300 60 2 160 6 12 440 34 Bili Brig 700 55 2 15 4 3 160 6 50 525 90 Vrpolje 1.400 154 17 150 11 3 110 2 134 1140 87 Plaža II 940 92 2 18 2 6 56 7 84 866 91 Centar 2.000 115 100 1360 87 8 340 7 7 300 6

Vel.Brdo 492 190 57 80 30 13 65 7 120 347 63 Ukupno 20.932 1.656 208 2183 13 202 5061 12 1246 13688 75

Na području Grada nalazi se ukupno 102 stambenih zgrada visine preko 4 kata od kojih: 83 visine 4 - 5 etaža i 19 zgrada visine od 5 - 8 etaža . Privatnih kuća do 3 etaže visine, uključujući i Veliko Brdo, ima preko 1550. Od ukupnog broja građevine su po tipu građenja:208 građevina Tip-A ili 13%, 202 građevine Tip-B ili 12% te 1246 građevina Tipa-C ili 75%. Hoteli „Meteor“, „Park“, „Dalmacija“, „Riviera“, „Biokovka“ i drugi manjeg kapaciteta novije su građe i spadaju u Tip-C građenja.

Izvor podataka: „Analiza potresnog scenarija Grada, 2010. g.“ ,Odjel za gospodarenje prostorom Grada Makarske

Prisutnost učenika u školama u slučaju potresa imat će za posljedicu dodatni broj stradalih i povrijeđenih, a moguć je i nastanak panike među učenicima. Uža gradska jezgra, gdje su većinom stariji objekti, također je područje gdje se mogu očekivati veća urušavanja. Uzimajući u obzir navedenu činjenicu organizatori većih okupljanja, manifestacija i drugih događanja u užoj gradskoj jezgri dužni su osigurati prolaznost ulica vozilima hitne pomoći te vatrogasnim i ostalim subjektima u sustavu zaštite i spašavanja. c) Moguće posljedice katastrofe na stambenom fondu i po stanovništvo Kako se Grad nalazi u zoni seizmički aktivnog područja, u budućnosti može se očekivati pojavu potresa jačine do IX. stupnja MSK ljestvice. Razorni potres je iznenadna elementarna nepogoda koja izaziva goleme poremećaje uobičajenih životnih tijekova. Da bi se takvi poremećaji umnogome spriječili i vremenski sveli u prihvatljive granice, potrebno je imati planove mjera i aktivnosti koje se tom prigodom poduzimaju. Stoga je procjena temelj u planiranju djelovanja u slučaju velike elementarne nepogode i izrade dugoročne strategije smanjenja rizika od potresa na području Grada.

Povjerenstvo MA 16

Iskustva iz dosadašnjih katastrofa od potresa pokazuju da stanje u potresom ugroženom području isključivo ovisi o vlastitim snagama i organizaciji u prva 24 sata nakon događaja. U tom vremenu treba spasiti većinu preživjelih, zatrpanih i ranjenih žrtava, jer idućih dana vjerojatnost njihova preživljavanja drastično opada. Procjenom je analizirano područje Grada (zajedno sa zaseocima podno Biokova), broj zgrada i njihova potresna otpornost, vrijeme izgradnje pojedinih zona, gustoća naseljenosti, koeficijent oštetljivosti za zgrade i koeficijenti povredljivosti za osobe. Procjena štete na stambenom fondu od potresa izradit će se uz sljedeće pretpostavke:

1. potres jačine VIII stupnjeva MSK ljestvice s epicentrom u okolici pogodio je Grad, 2. akceleracija je jdnaka na cijelom gradskom području, 3. trajanje potresa je do 15 sekundi, 4. Grad ima 20.932 stanovnika (stanje 31.12.2009.godine), 5. U trenutku potresa u Gradu se nalazi 20.000 osoba (kao da se potres dogodio noću).

Područje Grada podijeljeno je u deset stambenih cjelina koje se međusobno razlikuju prema vremenu građenja pretežnog broja objekata u njima, broju etaža zgrada, konstruktivnom sustavu u kojem je zgrada izrađena i prema gustoći naseljenosti. U odnosu na vrijeme izgradnje pojedine skupine zgrada donosi se grubi zaključak o njihovoj seizmičkoj otpornosti. Tako su zidane zgrade do 1920. godine imale stropne konstrukcije isključivo od drvenih greda (veći dio zgrada u staroj gradskoj jezgri i stare seoske zgrade). Armiranobetonski stropovi postupno su primjenjivani u razdoblju od 1920. do 1940. godine. Od 1945. do 1964.godine prevladavaju armiranobetonski monolitni stropovi polumontažnih tipova ili izvedeni na licu mjesta. Nakon 1964. godine zgrade se sustavno grade horizontalnim i vertikalnim serklažima. Obiteljske kuće ne prelaze u prosjeku tri etaže. Zgrade kolektivnog stanovanja u Gradu su do najviše 8 etaža i to su zgrade s armiranobetonskim nosivim sustavom. Prema odredbama seizmičkih propisa iz 1964. i 1981. godine zgrade izgrađene nakon toga smatramo suvremenim u smislu tadašnjih znanstvenih spoznaja. Stambene zgrade svrstavaju se u pet svojstvenih konstruktivnih sustava:

- (A) zidane zgrade - (B) zidane zgrade s armiranobetonskim serklažima - (C) armirano betonske skeletne zgrade - (D) zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova - (E) armiranobetonske skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima

Povjerenstvo MA 17

Sljedećom tablicom predstavlja se matrica oštećenosti navedenih kontruktivnih sustava za potres VIII. stupnja (prema Whitmanu 1975.). Oštećenja su svrsana u šest kategorija koje su označene brojevima 1 – 6. Svakom stupnju oštećenja i svakom konstruktivnom sustavu odgovara jedan elemenat matrice – postotak oštećenja ukupnog broja zgrada. Tablica 4: Matrica oštetljivosti za potres VIII. stupnja za pet konstruktivnih sustava građenja i građevinska šteta: Redni broj

Stupanj oštećenja

Postotak oštećenja za konstruktivni sustav u odnosu na ukupan broj zgrada / broj stanovnika

Građevisnka šteta % (**)

A B C D E

1. nikakvo-nema 8/170 50/2510 15/800 5/320 15/298 0 2. neznatno 10/220 25/1270 25/1270 70/4510 20/370 6 3. umjereno 30/650 15/770 38/2030 25/1610 50/940 20 4. jako 45/980 10/510 15/800 - 15/280 40 5. totalno 4/90 - 5/260 - - 62 6. rušenje 3/70 - 2/110 - - 100

Izvor: Civilna zaštita 1992.godine (Institut građevinarstva – Dražen Aničić) *A – zidane zgrade *B – zidane zgrade s armirano betonskim serklažama *C – armiranobetonske skeletne zgrade *D – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova *E – skeletne zgrade s armiranobetosnkim nosivim zidovima ** Za pojedine konstruktivne sustave građevinska šteta može imati različite vrijednosti za isti stupanj oštećenja. Sve predškolske i školske ustanove u Gradu smještene su u građevine novije gradnje Tipa-C, D i E. Za vrijeme turističke sezone (od 1.06.-30.09.) kada su kapaciteti hotela popunjeni s preko 90%, u hotelima se može zateći:

- Hotel „Biokovo“ ……… do 120 gostiju, - Hotel „Meteor“ ………. do 500 gostiju, - Hotel „Dalmacija“ ...... do 380 gostiju, - Hotel „Park“ …………. do 140 gostiju, - Hotel „Riviera“ ………. do 520 gostiju, - Hotel „Bonaca“ ……… do 100 gostiju, - Hotel „Biokovka“ …… do 500 gostiju, - Hotel „Makarska“ …… do 30 gostiju.

Povjerenstvo MA 18

- Svi hoteli novije su građe i spadaju u Tip-C građenja. Hoteli „Biokovka“ i „Meteor“ skladištuju određene količine opasnih tvari, što dodatno pojačava ugrozu za osoblje i goste koji se u trenutku ugroze zateknu u hotelima ( poglavlje „ Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće“ posebno se iskazuju opasnosti). Šteta na stambenom fondu izražava se postotkom uništenosti stambenog fonda naspram početnog stanja (preko broja zgrada izraženog postotkom koji obuhvaća ukupan broj zgrada) a izračunava se prema formuli: n m (PU) = ∑ B1 · ( ∑ C ij · G ij ) (1) i = 1 j = 1 gdje je:

- (PU) postotak uništenosti stambenog fonda, - B postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktinog sustava u ukupnom broju

stambenih zgrada određene stambene zone, - C popstotak oštećenja zgrada određenog konstruktivnog sustava prema stupnjevima

oštećenja za određeni intenzitet potresa u odnosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava (prikazana matrica),

- G postotak građevinske štete koji odgovara pojedinom stupnju oštećenja u odnosu prema vrijednoszi objekata istog konstruktivnog sustava (prikazana matrica – Aničić i Radić 1990.),

- i konstruktivni sustav (A,B,C,D,E), - j stupanj oštećenja (1,2,3,4,5,6), - n = 5, - m = 6.

Postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava (B) u pojedinom gradskom naselju određen je na temelju poznavanja Grada. Sustavni podaci ove vrste za sada ne postoje, pa je proračun proveden uz procjenjene veličine. Procjena broja žrtava

U žrtve potresa ubrajamo ranjene i poginule osobe. Procjenjuje se da će na području Grada biti 20-50 duboko zatrpanih, 50-80 srednje

zatrpanih i do 150 plitko zatrpanih osoba. Poginulih osoba bit će do 120, teže ranjenih 200 i lakše ranjenih do 400 osoba. Broj ranjenih izračunava se prema formuli (2) a broj poginulih prema formuli (3):

n m (BR) = A ∙ ∑ B1 · ( ∑ C ij · D ij ) (2) i = 1 j = 1 gdje je:

- BR broj ranjenih osoba, - BP broj poginulih osoba,

Povjerenstvo MA 19

- A ukupan broj osoba koji žive na nekom području, - B,C kao u formuli za izračun šteta na stambenom fondu, - D postotak ranjenih za to oštećenje i u tom konstruktivnom sustavu - E postotak poginulih za to oštećenje i u tom konstruktivnom sustavu - i,j,m,n kao u formuli za izračun šteta na stambenom fondu

n m (BP) = A ∙ ∑ B1 · ( ∑ C ij · E ij ) (3) i = 1 j = 1 Tablica 5: Postotak ranjenih i poginulih osoba za potres VIII stupnja ovisno o stupnju oštećenja zgrade Redni broj

Stupanj oštećenja

Postotak ranjenih Postotak poginulih

D E 1. nikakvo-nema 0 0 2. neznatno 0 0 3. umjereno 1 0 4. jako 2 0,25 5. totalno 10 1 6. rušenje 100 20

Temelj za izračun štete na stambenom fondu i prognoza broja žrtava za Grad:

- 13 % zidane zgrade Tip I - 12 % zidane zgrade Tip II - 29 % zidane zgrade Tip III - 35 % zgrade sa sustavom armirano-betonskih nosivih zidova Tip IV - 11 % skeletne zgrade sa sustavom armiranmobetonskih nosivih zidova Tip V

Tablica 6: Izračun štete na stambenom fondu i broja žrtava:

1.656 objekata Tip I-V

STUPANJ OŠTEĆENJA Nikakvo Neznatno Umjereno Jako Totalno Rušenje

Broj objekata

85 132 389 890 93 67

Broj stanovnika

3.200 3.680 4.100 7.600 800 620

Poginulih % 0 0 0 0,25 1 20 Ranjenih % 0 0 1 2 10 100 UKUPNO: Poginulih Ranjenih

0

0 0 19 8 124

0 0 41 152 80 620

Izvor: Aničić:Civilna zaštita I i II 1992. Str. 135-143

Povjerenstvo MA 20

Zaključak Brojke o veličini uništenog stambenog fonda, broju ranjenih i poginuli u zamišljenom potresu VIII. stupnja u Gradu, prikazane u ovoj procjeni, ne treba uzeti kao apsolutne veličine. Radi se o prognozi načinjenoj uz određene pretpostavke, te zbog toga dobivene podatke valja tumačiti kao „vjerojatni“ red veličina. Stoga mjere civilne zaštite za evakuaciju, zbrinjavanje, medicinsku pomoć, sanaciju terena i građevinske mjere treba unaprijed, prigodom planiranja, podesiti iznesenom broju veličina. d) Od urbanističkih mjera u svrhu efikasne zaštite od potresa, potrebno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području Grada uskladiti sa zakonskim i podzakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. Za područja u kojima se planira izgradnja većih stambenih i poslovnih građevina, potrebno je izvršiti geomehaničko i drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija na predviđene potrese. 1.1.3. Ostali prirodni uzroci

a) Suše Kao meteorološka pojava, suša nastaje uslijed dugotrajnog pomanjkanja oborina i izaziva tzv. hidrološku sušu – pomanjkanje podzemne vode. S obzirom na klimatske promjene koje su nastupile posljednjih godina, a koje karakteriziraju dugi ljetni sušni period, i zbog promjene vodnog režima u budućnosti se mogu očekivati još veće i češće suše, posebno u početnoj fazi rasta kulture. Najveće opasnosti od dugotrajnih suša za Grad Makarsku predstavljao bi prekid u snabdijevanju vodom tijekom ljetnih mjeseci, kada na ovom području boravi veliki broj gostiju. Da bi opasnost od suša sveli na najmanju moguću mjeru, potrebno je pravovremeno i disciplinirano provoditi odredbe Prostornog plana uređenja Grada. Izvor: Meteorološka studija DHMZ, Zagreb 2006.g

b) Olujno i orkansko nevrijeme Prema definiciji olujni vjetar je vjetar jačine više od 8 bofora prema Beaufortovoj ljestvici čija brzina iznosi preko 74 km/h. Učinak je: njiše cijela veća stabla, lomi velike grane i cijela stabla i sprječava svako hodanje protiv vjetra. Pod orkanskim vjetrom smatra se onaj koji prema Beafortovoj ljestvici ima oznaku 12, najveću do sada izmjerenu. Učinak je: ima uništavajuće djelovanje i pustoši cijeli kraj, a odgovara mu brzina od 118 do 133 km/h. U posljednjih 10 godina na području Grada nije bilo olujnog i orkanskog nevremena s katastrofalnim posljedicama, međutim, bilo je olujnog nevremena koje je rezultiralo oštećenjem krovišta na građevinama, rušenjem starijeg drveća, kidanjem električnih vodiča i izazivanjem šteta na poljoprivrednim kulturama, osobito u jesenskom i proljetnom razdoblju.

Povjerenstvo MA 21

Posljedice jakog nevremena, a zbog rušenja dalekovoda na području općine Baška Voda, u posljednjih 10 godina dva je puta došlo do prekida snabdijevanja električnom energijom čitavog područja Makarske riviere u trajanju od 2 dana. Jaki pljuskovi mogu rezultirati plavljenjem podrumskih prostorija, a i otežati odvijanje cestovnog prometa gdje može doći do prekida prometa u trajanju od nekoliko sati. Dolazi do rušenja starih stabala, pa se preporuča kod dolaska oluje da se stanovništvo obavijesti da ne izlazi iz svojih domova. Zaštita od olujnih i orkanskih vjetrova koji nisu posljedica nevremena kao kompleksne atmosferske pojave ( na području Makarske najčešće su to bura i jugo ) moguće je ostvariti provođenjem preventivnih mjera već pri gradunji zgrada za stanovanje i drugih građevinskih objekata, posebice tamo gdje se očekuju olujni i jači vjetrovi. Izvor: Meteorološka studija DHMZ, Zagreb 2006.g.

c) Pijavice Pijavica je pojava koja nastaje u vrlo nestabilnoj atmosferi i riječ je o atmosferskom vrtlogu neobične snage, koji se u obliku lijevka pruža između olujnog oblaka i tla. Pijavica brzo nastaje i brzo iščezava. Najveća žestina razaranja očituje se najčešće u području duljine 2-3 km i širine do 100 metara. U posljednjih 10 godina na području grada nije bilo pijavica, ali u potpunosti ne možemo isključiti i njihovu pojavu. Izvor: Meteorološka studija DHMZ, Zagreb 2006.g.

d) Klizišta Klizišta su odronjavanje kamenih masa koja nastaju na vrlo strmim kosinama. Pojave su vezane za padine izrađene od kamenih masa ili koheretnih materijala. Uzroci nastanka mogu biti različiti, a među kojima su značajniji: promjena oblika padina, povećanje ispucalosti, promjene fizičko-mehaničkih svojstava stijena, oscilacije podzemnih voda, temperaturne promjene, utjecaj vegetacije, neotektonski pokreti i dr. Odronjavanje se odvija naglo, kratkotrajno, a odlikuje se velikom brzinom odronjena materijala. Na području Grada nema većih opasnosti od klizišta.

e) Snježne oborine Snježne oborine na području Grada uglavnom zahvaćaju prostor planine Biokovo (iznad 600 m nadmorske visine), a rijetko i mjesta u podnožju (Veliko Brdo, Makar i Kotišina). Prema statističkim pokazateljima, u zadnjih 10 godina nisu pale količine snježnih oborina koje su remetile svakodnevno funkcioniranje vitalnih aktivnosti, a ni zatvaranje prometa. Izvor: Meteorološka studija DHMZ, Zagreb 2006.g.

Povjerenstvo MA 22

f) Poledice Učestalost padalina koje su izazvale poledicu, a koja se nije mogla promptno riješiti je do 2 dana u godini, i to samo kada pada kiša na pothlađeno tlo, pa se zaledi, ili kada pada kiša koja se odmah ledi na tlu te se unatoč neprekidnoj intervenciji, radi poštivanja prioriteta, ne može spriječiti zaleđenost određenih putnih pravaca. Najugroženiji su lokalni pravci prema Splitu (predio Dubaca). Najkritičniji mjeseci u godini su siječanj i veljača. Posljedica poledica mogu biti pojedinačne prometne nesreće. Izvor: Meteorološka studija DHMZ, Zagreb 2006.g.

g) Tuče Tuča je elementarna nepogoda koja može prouzročiti štete na poljoprivrednim kulturama, vozilima i građevinama. Područje Grada Makarske ne nalazi se u rizičnom području što se tiče tuče. Tuča se unatrag zadnjih 10 godina pojavila u manjem opsegu i ne predstavlja veću opasnost. Izvor: Meteorološka studija DHMZ, Zagreb 2006. 1. 2 TEHNIČKO – TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE 1.2.1.Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim Objektima Analiza opasnosti uključuje postupke određivanja osjetljivosti zemljopisnog područja na ispuštanje opasnih tvari, utvrđivanja mogućih izvoda ispuštanja opasnih tvari iz nepokretnih objekata koje proizvode, obrađuju ili na neki drugi način koriste skladište ili odlažu tvari koje se općenito smatraju opasnim. Postupkom grube analize utvrđeni su izvori rizika gospodarskih i drugih objekata. Na području Makarske u svakodnevnom poslovanju 7 gospodarskih i drugih objekata koristi različite opasne tvari te će u slučaju nesreće biti ugrožen manji broj stanovnika grada. Od registriranih subjekata samo je „Vodovod“ izradio Plan intervencije u okolišu. U nastavku, na prikazanim kartama, iznijete su zone ugroženosti za neke od poduzeća koje se nalaze u Gradu i okružene su stambenim naseljima. Tablica 7. Pregled gospodarskih subjekata s opasnim tvarima

INA - benzinska pumpa Dugiš b.b. - 3 zaposlena u smjeni VRSTA TVARI VRSTA SPREMNIKA KOLIČINE

eurodizel podzemni 15 m³ dizel podzemni 50 m³

MB 98 podzemni 15 m³

Povjerenstvo MA 23

BMB 95 podzemni 30 m³ UNP boce 10 kg i 7,5 kg/kavez 70 kom

INA - benzinska pumpa Ratac b.b.- 3 zaposlena u smjeni

VRSTA TVARI VRSTA SPREMNIKA KOLIČINE eurodizel podzemni 30 m³

dizel podzemni 50 m³ MB 98 podzemni 30 m³

BMB 95 podzemni 30 m³ UNP boce 10 kg i 7,5 kg/kavez 70 kom

INA - nautička pumpa Obala Kralja Tomislava .b.b.- 1 zapos. u smjeni

VRSTA TVARI VRSTA SPREMNIKA KOLIČINE eurodizel podzemni 20 m³

dizel podzemni 15 m³ plavi dizel podzemni 15 m³ BMB 95 podzemni 20 m³

Hotel Meteor, Kralja Petra Krešimira IV. b.b.- 55 zaposlenih - 500 gostiju

UNP nadzemni spremnik 4,5 m³ tekući klor posude 4x50 l

lož ulje posude 5 x 2 m³ Hotel Dalmacija, Kralja Petra Krešimira IV. b.b.- 62 zaposlena - 380 gostiju

UNP nadzemni spremnik 4,5 m³

lož ulje posude 2 x 30 m³

Hotel Rivijera, paviljoni, Put Cvitačke b.b.- 50 zaposlenih - 520 gostiju

UNP nadzemni spremnik 4,5 m³ Hotel Biokovka, Put Cvitačke b.b.- 187 zaposlenih - 500 gostiju

UNP boce 2 x 8 x 35 = 560 kg ekstra lako lož ulje podzemni spremnici 2 x 80 = 160 m³

klor (tekući) posude 7 x 50 = 350 l

Konzum, Vrgorska b.b. - 60-90 zaposlenih

amonijak spremnik 10,5 t

Povjerenstvo MA 24

OŠ Petra Perice, Zelenka b.b. - 67 zaposlenih

lož ulje nadzemni spremnik 7 m³

OŠ Stjepana Ivičevića, Ante Starčevića 14. - 85 zaposlenih

lož ulje nadzemni spremnik 40 m³

Srednja škola, Zrinsko-frankopanska b.b.-113 zaposlenih

lož ulje nadzemni spremnik 50 m³

Tvornica bezalkoholnih pića Novak -15 zaposlenih

UNP nadzemni spremnik 2 x 5 m³

Dom zdravlja Makarska, Stjepana Ivičevića 2. - 65 zaposlenih

UNP boce 35 kg 2 x 10 kom

lož ulje spremnici 40 m³

Promet d.o.o. Makarska, Dugiš – 25 zaposlenih u garaži

dizel podzemni spremnici 2 x 20 m³

Izvor: Podaci iz Procjene ugroženosti od požara za Grad Makarsku, Makarska 2005.g.

Povjerenstvo MA 25

Karta 1: prikaz opasnosti od naftnih i drugih derivata (Podaci iz Plana intervencija u zaštiti okoliša Splitsko-dalmatinske županije, Split 2005.g.)

Povjerenstvo MA 26

Karta 2. Prikaz opasnosti od klora (Podaci iz Plana intervencija u zaštiti okoliša Splitsko-dalmatinske županije,Split 2005.g.) Prema gornjoj tablici vidljivo je da neki gospodarski subjekti na području Grada u svakodnevnom poslovanju koristi različite opasne tvari, te će u slučaju nesreće biti ugrožen određen broj stanovnika te gostiju ako do nesreće dođe u hotelskim objektima. U prikazanim kartama iznijete su zone ugroženosti kod subjekata koji se nalaze u samom gradu i okružene stambenim zgradama.

Povjerenstvo MA 27

S obzirom na vrste i količine opasnih tvari i lokacije subjekata moguće su sljedeće posljedice:

a) Biokovka – specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, koja ima u smjeni cca 110 zaposlenika i do 500 gostiju-bolesnika.

Na lokaciji Specijalne bolnice nalaze se slijedeće opasne tvari:

-16 boca ukapljenog naftnog plina po 35 kg u posebno izgrađenom objektu, -dva podzemna spremnika ekstra lakog loživog ulja po 68 t, -7 boca klora po 50 kg u posebno izgrađenom objektu izvan hotela, od kojih je jedna spojena na sustav kloriranja.

Bolnica je smještena na zapadnom dijelu grada, između obale i Jadranske magistrale. Na području oko bolnice (do 350 metara udaljenosti) i u samoj bolnici može se naći do 200 (tijekom lipnja i srpnja i do 300) osoba. U slučaju istjecanja klora iz jedne posude u ukupnoj količini od 50 kg i zakazivanja sustava za apsorbiju klora, nastao bi otrovni oblak klora s mogućim posljedicama po živote i zdravlje ljudi na udaljenosti do 300 metara. Smrtni slučajevi mogu se očekivati na udaljenosti do 40 metara od stanice za kloriranje, i to 10 – 15 osoba. Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša SD županije, Split 2005.g.

b) Vodovod, d.o.o., Makarska – crpilišteVrutak ( Mlinice) U objektu se nalaze dvije boce od po 50 litara klora koje služe za kloriranje crpilišta (tjedno se prevoze iz skladišta u Zadvarju). Izvorište Vrutak nalazi se u zaseoku Mlinice iznad Jadranske magistrale. Na udaljenosti do 300 metara može se naći do 50 ( u sezoni i do 80 ) osoba. U slučaju istjecanja klora iz jedne boce nastao bi otrovni oblak klora s mogućim posljedicama po živote ljudi na udaljenosti od 300 metara. Smrtni slučajevi mogu se očekivati na udaljenosti do 40 metara, i to 3 – 5 osoba. Izvor: Plan intervencije u zaštiti okoliša SD županije, Split 2005.g.

c) Benzinske postaje (INA-1, INA-2, INA-Obala) Najgori mogući slučaj za benzinske postaje predstavlja istjecanje benzina iz podzemnog spremnika ili autocisterne na površini, gdje može doći do zapaljenja ili eksplozije. Takva pretpostavka je nemoguća u slučaju podzemnih spremnika, ali je moguća u slučaju izlijevanja benzina iz autocisterne prilikom punjenja podzemnog spremnika. Istakanje naftnih derivata odvija se pod nadzorom djelatnika benzinske postaje i vozača. Pretpostavka je da će prilikom pretakanja benzina iz autocisterne (kapaciteta 30m3) u spremnik, doći do istjecanja goriva zbog odspajanja istakačkog crijeva. Prosječni protok benzina prilikom istakanja autocisterne u spremnike benzinske postaje iznosi 450 l/min, što znači da u roku od 10 minuta može isteći oko 3.375 kg benzina. Vrijeme od 10 minuta je dovoljno da radnik benzinske postaje zaustavi daljnje istjecanje. Navedena količina benzina stvorila bi lokvu površine 450 m2, odnosno radijusa od oko 12 m.

Povjerenstvo MA 28

U slučaju prisutnosti izvora zapaljenja može doći do eksplozije oblaka para, koji može izazvati eksploziju spremnika autocisterne s preostalom količinom benzina. Naime, uslijed izloženosti spremnika autocisterne visokim temperaturama može doći do naglog povećanja tlaka te, na kraju, do puknuća odnosno raspada spremnika autocisterne. U tom trenutku nastaje eksplozija i požar benzina u vrlo kratkom vremenskom razmaku. Posljedica te pojave je vatrena kugla u obliku gljive koja se naglo digne u vis i kratko traje. Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša SD županije, Split 2005.g. Posljedice U najgorim slučajevima posljedice eksplozije autocisterne mogu se očekivati na udaljenosti i do 310 metara. Benzinska postaja „INA-1“ – Ratac: Na udaljenosti od 300 metara nalaze se privatne kuće i hotel „Riviera“. Može se očekivati 5 – 10 smrtno stradalih osoba i do 50 povrijeđenih. Hotel „Riviera“ paviljonsko je naselje i najbliži paviljon nalazi se na udaljenosti od 150 metara, te se u sezoni može očekivati i do 20 teže povrijeđenih osoba. Benzinska postaja „INA-2“ – Dugiš: Na udaljenosti do 300 metara nalaze se 4 privatne zgrade, trgovine „Konzum“, „Eracomerc“ i proizvodni stolarski pogon. Može se očekivati do 5 smrtno stradalih i do 20 teže povrijeđenih osoba. Benzinska postaja „Obala“: Benzinska postaja nalazi se na obali (u luci) i na udaljenosti do 300 metara moguće je očekivati 5 - 10 poginulih i do 30 teže povrijeđenih osoba. Benzinska pumpa „Promet“: Pumpa se nalazi u krugu poduzeća na predjelu Dugiš, između ulaza u Grad i šume „Osejava“. Pumpa ima podzemne spremnike na dizel-gorivo, te predstavljaju manju opasnost po okoliš. Na udaljenosti do 300 metara od pumpnih stanica ne nalaze se zdravstveni objekti, škole ni vrtići. Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša SD županije, Split 2005.g. 1.2.2.Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u cestovnom prometu Državne, županijske i lokalne ceste Odlukom o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari javnim cestama („Narodne novine“ br. 15/10.) opasne tvari ne smiju se kretati prometnicom D-8 (Jadranska magistrala) osim u slučajevima opskrbe gospodarskih subjekata, benzinskih postaja i stanovništva na području Grada. U slučaju prometnog udesa, uzroke opasnosti od izvanrednih događaja moguće je procijeniti iskustveno na temelju dosadašnjih nesreća i uzroka:

- neispravno tovarenje, - nepažnja, nemar ili nebriga pri radu ili nepravilno rukovanje, - nedostatak kontrole procesa, - oštećenje spremnika od mehaničkih udaraca,

Povjerenstvo MA 29

- kvarovi na uređajima za pretakanje ili grube pogreške prilikom istakanja i punjenja - požari na objektima - drugi izvanredni događaji (potresi, diverzije).

Procjenjuje se da bi posljedice za stanovništvo i materijalna dobra uz ceste bile sljedeće: ugroženo bi bilo oko 5-10 kuća, djelomično porušeno samo nekoliko kuća, a u opasnosti bi se moglo naći 30 – 50 osoba. Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša SD županije,Split 2005.g. 1.2.3. Epidemiološke i sanitarne opasnosti Mogućnost pojave epidemija (ljudi) ili epizotija (životinja): Sumirajući iskustva zdravstvenih službi kod nastanka različitih katastrofalnih situacija i opće epidemiološke karakteristike pojedinih zaraznih bolesti, moguće je sa izvjesnom sigurnošću predvidjeti koja će se epidemiološka problematika javiti kod civilnog pučanstva u slučaju pojave takvih stanja. Kako su glavne okolnosti i posljedice koje bi eventualna katastrofa mogla prouzročiti okvirno predvidive i kako je njihov utjecaj na pojavu i širenje zaraznih bolesti pretežno poznat, mogu se i moraju prihvatiti katastrofalne situacije i mjere koje bi ih mogle spriječiti ili barem ublažiti. S epidemiološkog stajališta negativne posljedice takvih situacija koje se mogu očekivati su sljedeće : a) masovne migracije i masovna okupljanja pučanstva, b) improviziran i često skučen privremeni smještaj ljudi, c) oskudna opskrba pitkom vodom, d) oskudna i kvalitetno manjkava prehrana, e) improvizirana dispozicija ljudskih i ostalih otpadnih tvari, f) nedostatna osobna higijena. Posljedice takvih zbivanja očitovat će se u prvom redu na smrtnosti pučanstva u vezi sa sljedećim zaraznim bolestima:

a) crijevne zarazne bolesti - hepatitis - A - enterocolitisi različite etiologije b) bolesti manjkave osobne higijene - scabies - pedicullosis c) bolesti respiratornog sustava - streptokokna angina - influenca - tubercullosis d) bolesti prirodnih žarišta - rabies e) bolesti masovnog traumatizma - tetanus

Povjerenstvo MA 30

f) ostale zarazne bolesti - trichinellosis Kako je za očekivati da će smrtnost od određenih zaraznih bolesti u eventualno mogućim katastrofama biti izravno uvjetovana sadašnjom epidemiološkom situacijom, to je njeno detaljno poznavanje osnova za poduzimanje adekvatnih i pravovremenih preventivnih mjera u mogućim katastrofama. Pojavnost i kretanje zaraznih bolesti na području Grada u razdoblju od 2000. do 2008. godine. Pučanstvo Grada bolovalo je u proteklom razdoblju od ukupno 10 različitih zaraznih bolesti, sa 3 smrtna ishoda zbog zarazne bolesti, a registrirano je 9 epidemija s ukupno 800 oboljelih. Pojava zaraznih bolesti i epidemija nije striktno vezana za određeno teritorijalno područje, nego se one podjednako pojavljuju na svim lokalitetima (izuzetak su neke prirodno žarišne zoonoze koje su u nešto većoj učestalosti prisutne na određenim lokalitetima). Zarazne bolesti od epidemiološkog značaja koje se pojavljuju na području Grada prikazane su u sljedećem opisu njihove učestalosti i trenda kretanja u proteklom razdoblju.

Salmonellosis: Učestalost te bolesti u proteklom periodu uz uobičajnu sezonsku oscilaciju ( više oboljelih u ljetnjim mjesecima ) podjednake je učestalosti. Veći dio oboljelih difuzno je raspoređen i epidemiološki nepovezan. Registrirano je 10 epidemija salmoneloze s ukupno 70 oboljelih. Toxiinfectio alimentaris: S prosječno godišnje 100 oboljelih podjednake je učestalosti i javlja se pretežno sporadično. U promatranom razdoblju nisu registrirane epidemije. Enterocolitis: S prosječno 100 slučajva te bolesti pokazuje spori trend pada, ali zbog još uvijek relativno velikog broja oboljelih predstavlja aktualni javnozdravstveni problem. Pojavljuje se uglavnom sporadično, epidemiološki nepovezano i pretežno je neutvrđene etiologije. U promatranom periodu registrirane su 2 epidemije s 10 oboljelih osoba. Helmintiasis: U promatranom razdoblju, uz manje oscilacije, podjednake je učestalosti, etiologije pretežno ( enterobius vermicularis ), a oboljeli pripadaju djeci loših higijenskih uvjeta života. Pertussis i Parotitis epidemica: Pod utjecajem sustavnog dugogodišnjeg cijepljenja broj oboljelih od hripavca je nizak. Među oboljelima najveći dio čini novorođenčad, koja prema Programu obveznog cijepljenja još niti ne može biti cijepljena, a - kako je poznato - kod hripavca nema zaštite majčinim antitijelima. To je razlog više da procijepljenost djece bude što bolja kako bi se zaštitili i oni najmlađi koji još ne mogu biti cijepljeni. Morbilli i Rubeola: Zahvaljujući provedbi Programa obveznih cijepljenja ospice i rubeola postale su rijetka bolest. Ipak, ne tako davno, 1995. godine registrirane su 4 osobe oboljele od ospica, a radilo o pojedinačnim osoboma koje su privremeno boravile na području Makarske (turisti).

Povjerenstvo MA 31

Varicellae: Kao tipična dječja kapljična zarazna bolest protiv koje se ne cijepi, vodene kozice javljaju se svojim prirodnim tijekom i pokazuju istu učestalost proteklih godina. Oscilacije koje se pojavljuju rezultat su kretanja broja osjetljive dječje populacije na tu bolest. Meningitis epidemica (sepsis): Gnojni meningitis i sepsa uzrokovana s neisseria meningitidis spp. održava se godinama na podjednakoj razini. Influenza: U proteklom periodu pokazuje za tu bolest uobičajne vrijednosti broja oboljelih ovisno o intenzitetu epidemija koje se javljaju svake godine i ovise o : - vrsti serološkog tipa aktualnog virusa influence, - odnosu broja osjetljivih/otpornih osoba na taj soj virusa influence, - specifičnom imunitetu pučanstva - broju cijepljenih protiv gripe. Najveći broj oboljelih zabilježen je godine 2009., kada je oboljelo 450 osoba. Tuberculosis activa: U proteklom razdoblju pokazuje trend pada učestalosti koji je ranije zbog ratnih prilika bio prekinut. Pad učestalosti tuberkuloze rezultat je rada svih zdravstvenih subjekata na provedbi Nacionalnog programa suzbijanja tuberkuloze. Krpeljni meningoencefalitis i Lyme borreliosis: Kao prirodno žarišna zoonoza, ta bolest pokazuje trend pada učestalosti, što je posljedica procijepljenosti "rizične populacije" ( izletnici, planinari, šumski radnici ) i dobre informiranosti pučanstva o toj bolesti. Rijetki oboljeli bolest su akvirirali u proljeće i rano ljeto prilikom boravka u šumovitom području županije. Postoji manja mogućnost pojave ovih bolesti na području Grada i to isključivo prijenosom od strane osoba koje privremeno budu boravile u Makarskoj. Tetanus: U proteklom razdoblju nije registrirano niti jedan slučaj oboljelih. Uvođenjem obveznog cijepljenja protiv tetanusa za sve osobe s navršenih 60 godina života, tetanus bi trebao nestati s popisa zaraznih bolesti. Hepatitis virosa B i nosilaštvo HBV - antigena ( HBsAg ): Pokazuju trend niske učestalosti ( veći broj HBsAg pozitivnih osoba u 2008.g. nastao je zbog boljeg prijavljivanja te bolesti ). Niski trend učestalosti posljedica je procijepljenosti ugrožene populacije ( zdravstveni djelatnici i dr.) kao i uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u Program obveznih cijepljenja školske djece te u slučaju pojave bolesti pravovremeno poduzetih protuepidemijskih mjera. Hepatitis virosa C: Nalazi se na razini niske učestalosti, ali bi mogao postati javnozdravstveni problem.Većina oboljelih pripada skupini povećanog rizika zaraze s uzročnicima koji se prenose krvlju (zdravstveni djelatnici, bolesnici na hemodijalizi, narkomani). Chlamydiasis: Kao spolno prenosiva bolest posve je potisnula klasične spolne bolesti gonoreju i sifilis. Klamidijaza međutim pokazuje uporno visoku učestalost koja bi u budućnosti mogla predstavljati javnozdravstveni problem zbog posljedica koje ta bolest ostavlja po zdravlje pučanstva (sterilitet, pobačaj i dr.) Do sada su abilježeni samo pojedinačni slučajevi oboljelih.

Prognoza rizika od pojavnosti zaraznih bolesti (epidemija, incidenti)

Na temelju prikazanih podataka o kretanju zaraznih bolesti na području Grada, te uvida u stanje kojeg na temelju svakodnevnog rada na nadzoru nad zaraznim bolestima obavlja

Povjerenstvo MA 32

Higijensko-epidemiološka služba ZZJZ Županije-ispostava Makarska, može se epidemiološka situacija zaraznih bolesti ocijeniti povoljnom. Takvo stanje nije posljedica sretnog slučaja nego organiziranog djelovanja cijeloga zdravstvenog sustava i drugih koji u svome području kao dijelu cjelokupnog sustava javnog zdravstva pridonose zdravlju ljudi. Bolesti protiv kojih se cijepi potisnute su na niske brojeve (ospice, rubeola, zaušnjaci,hripavac,tetanus), a neke su i posve eliminirane (difterija, oliomijelitis). Tuberkuloza nakon stagnacije uzrokovane Domovinskim ratom, pokazuje nastavak ranijeg trenda pada učestalosti uz manje oscilacije. Bolesti niskog standarda, kao što su trbušni tifus i bacilna dizenterija, posve su potisnute. Hepatitis A, iako učestaliji, uz povremene oscilacije uobičajene za sve zarazne bolesti, zbog pravovremeno poduzetih protuepidemijskih mjera i poboljšanja sanitarno-higijenskih uvijeta nastavlja trend pada. Ipak, kao što je poznato, kod nas postoje mnogi potencijalno rizični faktori, koji epidemiološku situaciju čine potencijalno nesigurnom i stoga izravno ovisnom o neprekidnom protuepidemijskom i preventivnom radu.

Mogućnost pojave stočnih zaraznih bolesti Veterinarska stanica u Makarskoj, koju je na vrijeme od pet godina ovlastila Uprava za veterinarstvo provoditi propisana preventivna cijepljenja, propisane dijagnostičke i druge pretrage radi zaštite zdravlja životinja i ljudi te mjere za otkrivanje, suzbijanje, sprečavanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti i zoonoza, provodi mjere veterinarske zaštite okoliša radi sprječavanja širenja i suzbijanja zaraznih bolesti životinja (dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija) na području za koje je ovlaštena. Izvor: Podaci za procjenu ugroženosti za Grad Makarsku,za razdoblje 2000-2009.g. ZZJZ ispostava Makarska, 2010.godina. PROCJENA OPASNOSTI POJAVA ZARAZNIH BOLESTI ŽIVOTINJA ČIJE JE SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE OD INTERESA ZA GRAD

A. OSOBITO OPASNE ZARAZNE BOLESTI: 1. afrička svinjska kuga (pestis africana suum), 2. bolest kvrgave kože (lumpy skin disease,) 3. bolest plavog jezika (bluetongue,) 4. goveđa kuga (pestis bovina /rinderpest/,) 5. groznica riftske doline (rift valley fever), 6. klasična svinjska kuga (pestis suum), 7. konjska kuga (pestis equorum), 8. kuga malih preživača (peste des petitis ruminants,) 9. kuga peradi (pestis avium), 10. newcastleska bolest (morbus newcast1e /newcast1e disease/), 11. ovčje boginje i kozje boginje (variola ovina et variola caprina), 12. slinavka i šap (aphthae epizooticae), 13. vezikularna bolest svinja (morbus vesicularis /enterovirus/ suum), 14. vezikularni stomatitis (stomatitis vesicularis), 15. zarazna pleuropneumonija (pleuropneumonia contagiosa bovum), 16. ptičja gripa, 17. svinjska gripa.

Povjerenstvo MA 33

B. DRUGE ZARAZNE BOLESTI:

1. zarazne bolesti raznih vrsta životinja, 2. zarazne bolesti goveda, 3. zarazne bolesti ovaca i koza, 4. zarazne bolesti kopitara, 5. zarazne bolesti svinja, 6. zarazne bolesti peradi i ptica, 7. zarazne bolesti kunića i zečeva, 8. zarazne bolesti pčela, 9. bolesti riba, 10. bolesti školjaka i rakova. Pojava zaraznih bolesti divljači nazočna je već duže na predmetnom području i to: svinjska kuga, trihinela, bjesnoća, metiljavost. Veterinarska stanica u Makarskoj uključena je u provođenje naređenih mjera na otklanjanju i suzbijanju svinjske kuge, kako na vlastitom koncesijskom području tako i kao solidarna ispomoć na ostalom dijelu Splitsko dalmatinske županije. Permanentno sudjeluje na suzbijanju pojave bjesnoće te u izradi planova za što kvalitetnije zbrinjavanje otpada animalnog podrijetla (lešine, proizvodi i nusproizvodi životinjskog podrijetla) kako bi se otklonila potencijalna opasnost od izbijanja zaraznih bolesti. Pojave zaraznih bolesti životinja u svijetu te njihovo kretanje, mogućnosti njihove pojave u našoj zemlji te mjere koje će se poduzimati propisuje i nalaže Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja – Uprava za veterinarstvo. Tako je za 2009. godinu donijet Program pretraživanja virusa influence ptica u peradi. Navedenim Programom određuju se naselja u kojima mora biti pretražena perad u svim ekstenzivnim uzgojima s obzirom na migracijske rute vodenih ptica blizu velikih vodenih površina i način držanja peradi u tim dijelovima. Na području Makarske nadležne će ustanove, u slučaju opasnosti od pojave određenih bolesti, također svakodnevno pratiti stanje i po potrebi poduzimati propisane mjere za izolaciju i suzbijanje bolesti. Mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda Sve biljne kulture, u većoj ili manjoj mjeri, napadaju razni biljni nametnici: bolesti, štetnici i korovi. Biljne bolesti i korovi su nametnici biljnog porijekla. Štetnici su biljni nametnici životinjskog porijekla. Biljne bolesti uzrokuju: gljivice, bakterije, virusi, mikroplazme i neke više biljke, dok štetnici životinjskog porijekla: insekti, brinje, nematode, puževi, glodavci i ptice uzrokuju razna oštećenja na kulturnom bilju. Bolesti biljaka mogu se naći na gotovo svakoj biljnoj vrsti, ali je njihov intenzitet znatno jači na kulturnom bilju, pogotovu ako se uzgaja u monokulturi, gdje se bolesti lakše šire s jedne biljke na drugu. Jačem širenju biljnih bolesti pogoduju i velike površine pod određenom kulturom, na kojima se s primarnih žarišta pod povoljnim uvjetima za razvoj bolesti one brže šire.

Povjerenstvo MA 34

Na području Grada nema većih površina na kojima se uzgajaju biljni poljoprivredni proizvodi. U podnožju Biokova (Veliko Brdo, Makar, Puharići i Kotišina) uzgajaju se manje količine sezonskog povrća i to za obiteljske potrebe. Makarsku tržnicu poljoprivrednim proizvodima uglavnom opskrbljuju poljoprivrednici iz Vrgorca i Omiša. Na području Grada na poljoprivrednim imanjima manjeg kapaciteta uzgajaju se masline i vinova loza. Stoga se mogu očekivati manje opasnosti u slučaju pojave biljnih bolesti. Bolesti koje su prisutne na području Splitsko dalmatinske županije, a čija je pojava moguća i na području Grada su: - gljivice koju uzrokuju pjegavost lišća, - bakterijska palež jezgričavog voća, - fitoplazmoze voćaka, - fitoplazmoze vinove loze, - ambrozija – korov koji osim što stvara probleme u proizvodnji kulturnog bilja zbog svoje otpornosti na kemijsko suzbijanje, veliki je zdravstveni problem stanovništva zbog alergije koju izazivaju peludna zrnca ovog svake godine sve raširenijeg korova na području Grada. Radi sprječavanja mogućnosti zaraze potrebna je sadnja deklariranog i zdravog sadnog materijala, sjetva otpornih sorti i poštivanje plodoreda od tri godine. U dokumentima prostornog plana i građenja Grada, s obzirom na moguće pojavnosti zaraznih bolesti i njihova daljnjeg širenja na ljude i životinje, potrebno je ugraditi zakonske propise koji utvrđuju granice i udaljenosti objekata za uzgoj životinja u odnosu na naselje. Isto tako potrebno je oko objekata ostaviti dovoljno prostora za stvaranje dezinfekcijskih barijera u slučaju potrebe. Izvor: Podaci za procjenu ugroženosti Grada Makarske, ZZJZ, ispostava Makarska, 2010.godine. 2 . POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU 2.1. Proizvodnja i distribucija električne energije

a) Proizvodnja Na području Grada nema objekata za proizvodnju električne energije.

b) Distribucija Objekti HEP-a kojima se električnom energijom opskrbljuju potrošači na području Grada Makarske su:

- Trafostanice:

1. TS 110/35/10 kV Makarska (Veliko Brdo) 2. TS 35/10 kV Makarska 3. TS 35/10 kV Baška Voda

Povjerenstvo MA 35

4. TS35/10 kV Podgora

- Dalekovodi:

1. DV 110 kV Kraljevac - Makarska 2. DV 110 kV Opuzen - Makarska 3. DV 35 kV Kraljev – Baška Voda – Makarska – Podgora 4. DV 10 kV Makarska – Živogošće

Opterećenost transformatora 110/35 kV U TS 110/35 kV Makarska (Veliko Brdo) nalazi se transformator instalirane snage 40 MVA. Opterećenje (krajem 2008.) – 75%. 2.1.2.Procjena moguće štetne posljedice

a) Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda Objekti distribucije električne energije ne nalaze se u blizini mogućih pojava poplava i bujica, te se od njih ne procjenjuju štetne posljedice.

b) Štetne posljedice od potresa U slučaju potresa od 9º i više po MSK objekti (transformatorske stanice, dalekovodi) pretrpjeli bi manja oštećenja. Nakon potresa djelatnici HEP-a postupit će po vlastitom Planu zaštite i spašavanja od potresa. Prekid opskrbe električnom energijom za naselja u Gradu može biti uzrokovan rušenjem navedena dva dalekovoda u slučaju razornog potresa.

c) Štetne posljedice od suša, olujnog i orkanskog nevremena, pijavica, klizišta snježnih oborina, poledica i tuča Suše ne mogu značajnije djelovati u opskrbi električnom energijom Grada. Jačina vjetra na području Grada spada u red jakih pa predstavlja veću opasnost u opskrbi električnom energijom. Na područjima gdje postoji rizik ne grade se elektroenergetski objekti.

d) Štetne posljedice od tehničko tehnoloških katastrofa

- Trafostanice: U slučaju havarije koja za posljedicu ima oštećenje jedne od naprijed navedenih trafostanica, moguće je opskrbiti električnom energijom dio potrošača od posebnog značaja za Grad, a trajanje manipulacija, odnosno vrijeme potrebno za uspostavu opskrbe dijelu potrošača, ovisilo bi o stupnju oštećenja.

Povjerenstvo MA 36

U slučaju istovremene havarije (najgori slučaj) dviju ili više trafostanica, također je moguće opskrbiti električnom energijom dio potrošača od posebnog značaja za Grad, ali je vrijeme potrebno za uspostavu opskrbe dulje, a ovisi i o stupnju oštećenja objekata.

- Dalekovodi: U slučaju djelomične havarije dalekovoda 35 kV, raznim manipulacijama može se postići opskrba el. energijom pojedinih potrošača koji su od interesa za Grad. Ista mogućnost postoji i za slučaj djelomične havarije istovremeno dalekovoda 35 kV i dalekovoda 10 kV. Najnepovoljnija situacija: istovremena havarija („pad“) oba DV 110 kV i DV 35 kV, kada može doći do privremenog zastoja u opskrbi električnom energijom korisnika na području Grada. Svi hoteli i Dom zdravlja imaju vlastito napajanje (agregate) a veće posljedice imale bi trgovine i kučanstvo. Izvor: Podaci za procjenu ugroženosti za Grad Makarsku, HEP, ispostava Makarska, 2010.godine. 2.2. Opskrba vodom Vodoopskrbni sustav Grada temelji se na opskrbi vodom iz regionalnog vodovoda Makarskog primorja Zadvarje-Zaostrog. Magistralni cjevovod je promjera cijevi 450 mm i položen paralelno s pravcem pružanja obale. Naselje Veliko Brdo priključeno je na vodoopskrbni sustav regionalnog vodovoda Makarskoj primorja, preko crpne stanice Veliko Brdo koja crpi vodu u istoimenu vodospremu. Donja visinska zona Grada vodom za snabdijevanje iz vodospreme Puharići iznosi 1000 m3 i Kotišina 2 x 1000 m3. U zaseoku Mlinice nalazi se izvorište Vrutak (minimalne izdašnosti 5 l/s.) koji je i od županijskog značaja kao crpilište vode za piće. Crpilišta su povezana regionalnim vodovodom Makarskog primorja i čine jedinstveni sustav. Vodosprema Vrutak ( 2 x 250 m3 ) nalazi se kod samog izvorišta na 145m n.v. U objektu se nalazi 2 x 50 kg klora za dezinfekciju vode, koji služi za kloriranje lokalnog izvorišta tijekom zime i kad je povećana količina vode na izvorištu. Preko crpne stanice Vrutak voda se prebacuje u vodospremu Makar. Tablica: 8. Popis vodovodnih objekata na području Grada

VODOSPREMA KAPACITET Veliko Brdo 100 m³

Batinići 2000 m³

Mlinice 500 m³

Kotišina 2000 m³

Povjerenstvo MA 37

Izvor:Podaci iz Procjene poduzeća „Vodovod“, 2010.g. Sustav cjevovoda sastoji se od cijevi profila 80 do 200 mm. 2.2.1.Procjena moguće posljedice

a) Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda Opasnost od poplava i bujičnih voda ne postoji jer se vodoopskrbni objekti ne nalaze u zoni plavljenja i bujičnih voda.

b) Štetne posljedice od potresa Ukoliko bi došlo do razornog i jačeg potresa vjerojatno bi došlo do pucanja cjevovoda i vodosprema što bi uzrokovalo privremen prekid opskrbom vodom u svim naseljima na području Grada. Prekidom opskrbe vodom tijekom ljetnih mjeseci posebno će biti ugroženi objekti u kojima će se naći preko 2.000 gostiju.

c) Štetne posljedice od suša, olujnog i orkanskog nevremena, pijavica, klizišta, snježnih oborina, poledica i tuča Posljedice od suše mogu uzrokovati smanjenje kapaciteta u vodocrpilištima, pritisak vode u sustavu će pasti te naselja Veliko Brdo, Makar, Puharići i Kotišina mogu ostati povremeno bez vode. Većih posljedica od ostalih opasnosti za grad Makarsku nema.

d) Štetne posljedice od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvane nesrećama u

gospodarskim objektima i prometu U skladištu Zadvarje nalazi se veća količina klora koja se radi kloriranja crpilišta prevozi pravcem Zadvarje - Makarska. Godišnje se prosječno preveze oko 300 kg klora. Pored toga u objektu „Vrutak“ privremeno se nalaze uskladištene manje količine klora (spremnik 2 x 50kg ) koje služe za kloriranje crpilišta. U slučaju havarije i isticanja klora moguće su posljedice na stanovništvo koje se zatekne u blizini. Što se tiče zgrada, moglo bi se reći da će u kući udaljenoj 100 m uz vjetar nakon 4 minute od početka incidenta koncentracije klora iznositi više od 10 ppm, a nakon 10 minuta dosegnut će koncentracije od 50 ppm. Međutim, vanjske koncentracije će početi padati nakon toga i prestat će rast koncentracije klora u kući. U zgradi udaljenoj 200m od mjesta nesreće koncentracije klora neće porasti iznad 15 ppm. Vanjska koncentracija klora na tom mjestu će biti viša od 90 ppm između druge i dvanaeste minute, dakle kroz vrijeme od 10 minuta. Rezultati simulacije mogućih posljedica od izvanrednog događaja provedene za slučaj postupnog ispuštanja i brzog razaranja spremnika klora od 50 kg ukazuju na zaključak da očekivani kvar na spremniku ne može izazvati nikakve posljedice na udaljenostima većim od 100 metara od skladišta, odnosno prijevoznog sredstva u prometu. Iz navedenih razloga za slučaj havarije na spremniku klora, operativnim planovima planirati obavještavanje i po potrebi hitnu evakuaciju mjesnog stanovništva. Izvor: Podaci iz procjene poduzeća „Vodovod“ Makarska, 2010.g.

Povjerenstvo MA 38

2.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija) Na području Grada nema subjekata za proizvodnju hrane. Na području Grada distribuciju i prodaju hrane i pića obavljaju slijedeći trgovački lanci:

- Konzum, - Studenac, - Kerum, - Apfel (Gastro grupa), - Tomy

te druge manje trgovačke kuće koje opskrbljuju stanovništvo prodajom u prodavaonicama i ugostiteljske obrte ambulantnom dostavom. Izvor: Podaci za procjenu ugroženosti Grada Makarske, Odjel za gospodarenje Prostorom Grada, 2010.g. 2.3.1.Procjena moguće posljedice

a) Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda mogu biti neznatne.

b) Štetne posljedice od potresa U slučaju jačeg potresa doći će do oštećenja i urušavanja dijela objekata te će stradati određeni broj zaposlenih. Prehrambene proizvode, koji će još biti za upotrebu, trebat će premjestiti u neoštećena ili privremena skladišta. Angažirat će se Crveni križ i Caritas.

c) Štetne posljedice od suša, olujnog i orkanskog nevremena, pijavica, klizišta snježnih oborina, poledica i tuča U uvjetima dugotrajnijih snježnih oborina te poledica, kada može doći do privremenog prekida prometa (najugroženiji predio Dubci - pravac Split), može se očekivati kraći zastoj u dnevnoj opskrbi i distribuciji prehrambenih proizvoda.

d) Štetne posljedice od tehničko tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane u gospodarskim objektima i prometu. Gospodarski subjekti koriste manje količine opasnih tvari koje u određenim okolnostima mogu predstavljati potencijalnu opasnost ako dođe do nesreće. Nesreće u prometu ne predstavljaju opasnost u opskrbi i distribuciji hrane.

Povjerenstvo MA 39

2.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanja, prijevoza, skupljanja i drugih radnji s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU Popis gospodarskih subjekata koji na području grada koriste u svom proizvodnom procesu opasne tvari ili ih prevoze i skladište navedeni su u poglavlju koje obrađuje tehničko- tehnološke katastrofe. Zbog opskrbe benzinskih postaja na području grada, kao i ostalih korisnika naftnih derivata, promet i kretanje prijevoznika naftnih derivata gradskim prometnicama je neznatan. 2.4.1. Procjena moguće posljedice a) Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda

Nema opsanosti od poplava i bujičnih voda. b) Štetne posljedice od potresa

Za Grad se navodi da je zona maksimalnog seizmičkog intenziteta 90 stupnja po MSK skali. Spremišta opasnih tvari koja su pod zemljom neće pretrpjeti znatnija oštećenja, no spremnici koji su nad zemljom mogu imati oštećenja koja će biti potencijalna opasnost. Također su moguće i nesreće u prijevozu opasnih tvari prometnicama koje će biti oštećene. 2.5. Javno zdravstvo Poslove javnog zdravstva na području Grada provodi Zavod za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske županije, ispostava u Makarskoj. HE – djelatnost (epidemiologija) kontinuirano prati i analizira epidemiološku situaciju Splitsko dalmatinske županije i provodi opće i posebne mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti i drugih stanja, sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti od zaraznih bolesti s pripadajućim pravilnicima (NN 79/07). U razdoblju od 2000. do 2008. godine, prema evidenciji ZZJZ, na području grada registrirane su sljedeće zarazne bolesti i epidemije: - Salmonellosis – Toxiinfectio alimentaris – Enterocolitis – Dysenteria bacillaris – Hepatitis virosa A – Helmintiasis – Pertussis i Parotitis – Morbilli i Rubeola – Varicelle – Meningitis epidemica – Influenza – Tuberculosis activa – Krpeljni meningoencefalitis i Lyme borreliosis – Leptospirosis – Tetanud – Hepatitis virosa B i nosilaštvo HBV antigena – Hepatitis virosa C – Chlamydiasis. Temeljem kontinuiranoga svakodnevnog rada na nadzoru nad zaraznim bolestima Higijensko-epidemiološka služba ZZJZ ocjenjuje stanje zaraznih bolesti na području grada povoljnom. Bolesti protiv kojih se cijepi potisnute su na niske brojeve (ospice, rubeola, zaušnjaci, hripavac, tetanus), a neke su posve eliminirane (difterija,poliomijelitis).

Povjerenstvo MA 40

Tuberkuloza pokazuje nastavak ranijeg trenda pada učestalosti uz manje oscilacije. Bolesti niskog standarda, kao što su trbušni tifus i bacilna dizenterija, posve su potisnute. Hepatitis A, iako učestaliji, ali uz povremene oscilacije uobičajene za sve zarazne bolesti zbog pravovremeno poduzetih protuepidemijskih mjera i poboljšanja sanitarno-higijenskih uvjeta, nastavlja trend pada. I nadalje postoje mnogi potencijalno rizični faktori koji epidemiološku situaciju čine potencijalno nesigurnom i zato izravno ovisnom o neprekidnom protuepidemijskom i preventivnom radu. Izvor: Podaci za procjenu ugroženosti Grada Makarske, ZZJZ ispostava Makarska, 2010.g. 2.5.1.Zdravstveni objekti Dom zdravlja raspolaže sa 6 sanitetskih vozila za prijevoz oboljelih. Hitna pomoć nalazi se u makarskom Domu zdravlja, u svom sastavu ima 4 tima hitne medicinske pomoći. U Gradu postoje sljedeće ljekarne: u sklopu Doma zdravlja, na Kačićevu trgu, u Ulici S. Radića i Zagrebačkoj ulici. Izvor:Podaci za procjenu ugroženosti Grada Makarske, ZZJZ ispostava Makarska, 2010.g. 2.5.2. Procjena moguće posljedice

a) Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda Nema štetnih posljedica od poplava i bujičnih voda na djelovanje zdravstvene službe.

b) Štetne posljedice od potresa U slučaju potresa jačine do 90 po MSK može doći do oštećenja na zdravstvenim objektima, naročito na objektima koji su starijega godišta izgradnje. Kod potresa jačeg intenziteta doći će do oštećenja i urušavanja objekata te će stradati zdravstveni djelatnici i pacijenti smješteni u objektima. Moguće je očekivati da će biti duboko zatrpanih, plitko zatrpanih, smrtno stradalih, teže ozlijeđenih i lakše ozlijeđenih osoba, kada će doći do otežanog djelovanja zdravstvene službe. Dom zdravlja novije je gradnje i spada u Tip-C građenja te se procjenjuju manja oštečenja, a Gradska ljekarna koja se nalazi u Starom dijelu Grada pretrpila bi znatna oštečenja.Ljekarne u Zagrebačkoj i ul. S.Radića takođe se nalaze u građevini Tip-C građenja.

Povjerenstvo MA 41

Lakše oštećene objekte bit će potrebno što hitnije sanirati i osposobiti za daljnje funkcioniranje, a iz objekata koji će biti jače oštećeni iznijeti ispravnu opremu i pronaći lokaciju za daljnje funkcioniranje. Da i u najtežoj ugrozi po zdravstvene službe ne dođe do prekida pružanja usluga stanovništvu i turistima obavljene su sve potrebne pripreme i osigurani uvjeti za njihovo djelovanje u najtežim uvjetima.

c) Štetne posljedice od suša, olujnog i orkanskog nevremena, pijavica, klizišta

snježnih oborina, poledica i tuča Jako nevrijeme praćeno tučom može u manjoj mjeri nanijeti štete na objektima ali ne može utjecati na redovno funkcioniranje zdravstvene djelatnosti.

d) Štetne posljedice od tehničko tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane u gospodarskim objektima i prometu. Zdravstveni objekti ne nalaze se u neposrednoj blizini gospodarskih objekata koje mogu izazvati katastrofe i veće nesreće. 2.6. Energetika ( prirodni plin, nafta) a) Nafta i derivati Na području Grada nalaze se tri benzinske postaje za prodaju goriva, od kojih dvije za vozila i jedna za plovila. Poduzeće Promet ima vlastitu benzinsku stanicu za snabdijevanje gorivom svoga voznog parka. b) Plin Na području Grada nema nalazišta prirodnog plina i nafte. Opskrba domaćinstva i vozila plinom vrši se u punionici Bast (općina Baška Voda), a na pumpnim stanicama INA vrši se prodaja plina domaćinstvu.

2.6.1. Procjena moguće opasnosti

a) Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda Nema opasnosti od poplava i bujičnih voda.

b) Štetne posljedice od potresa U slučaju potresa i zarušavanja spremnika na benzinskim postajama, kada može doći i do eksplozije, mogu se očekivati posljedice po stanovništvo koje se nađu u blizini tih objekata. Najugroženije područje je u blizini benzinske postaje na obali gdje se može naći veći broj stanovnika i gostiju tijekom turističe sezone.

c) Štetne posljedice od suša, olujnog i orkanskog nevremena, pijavica, klizišta, snježnih oborina, poledica i tuča

Nema opasnosti i štetnih posljedica od navedenih ugroza.

Povjerenstvo MA 42

d) Štetne posljedice od tehničko tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane u gospodarskim objektima

Opasnosti i štetne posljedice prikazane su u odjeljku 1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskih objektima. 2.7. Telekomunikacije Područje Grada dobro je pokriveno telefonskom mrežom, stacionarnom i mobilnom telefonijom. Mobilne telekomunikacije pokrivaju cijeli prostor Grada i novi sustav bežične telefonije povećava komunikacije i izvan fiksne mreže. Telefonska mreža je kombinirana kao podzemna i nadzemna, a tvore je bakreni vodiči i optički kabeli. Objekti od posebnog značaja su Upravna zgrada pošte (za koju je izrađen poseban plan zaštite) zgrada Gradskog centra „Osejava“, Policijska postaja Makarska i Vatrogasni dom u Makarskoj. Poseban značaj ima TV odašiljač Sv. Jure na Biokovu koji spada u objekte od državnoga interesa. Izvor: Podaci za procjenu ugroženosti Grada Makarske, GCOM Makarska 2010.g. 2.7.1. Procjena moguće posljedice

a) Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda Ne očekuju se štetne posljedice od poplava i bujičnih voda.

b) Štetne posljedice od potresa Uslijed potresa moguća su oštećenja na telekomunikacijskoj infrastrukturi. Ovisno o jačini potresa moguća su oštećenja na poštanskim objektima što će uvjetovati daljnje funkcioniranje poštanskog prometa. Moguće je stradanje poštanskih djelatnika u objektima i vozilima.

c) Štetne posljedice od suša, olujnog i orkanskog nevremena, pijavica, klizišta sniježnih oborina, poledica i tuče Jače olujno nevrijeme, pijavice i veće oborine snijega mogu u manjoj mjeri oštetiti telekomunikacijske objekte što neće bitnije utjecati na funkcioniranje telefonske mreže. Olujno nevrijeme, tuča, visoki snijeg i poledica mogu oštetiti poštanske objekte i vozila čime će usporiti odvijanje poštanskog prometa.

Povjerenstvo MA 43

d) Štetne posljedice od tehničko tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane u gospodarskim objektima i prometu. Telekomunikacijski objekti i infrastruktura nisu ugroženi nesrećama na gospodarskim objektima i prometu. Pošto se poštanski objekti ne nalaze u blizini gospodarskih objekata ne prijeti im izravna opasnost osim u slučajevima širenja opasnih para i plinova nastalih kod tehnoloških nesreća pri čemu bi mogli stradati zaposlenici poštanskih ureda. 2.8. Promet Položaj Grada naglašava njegov geoprometni značaj i povijesni razvoj. Povezan je putnim pravcima Split-Dubrovnik državnom cestom D-8 i pravcem Makarska-Vrgorac županijskom cestom D512. Grad je s trajektnom linijom Makarska-Sumartin povezan s otokom Bračem. Značajniji cestovni mostovi su: most na D-8 u Vepricu, nadvožnjak u Gradu kod Vatrogasnog doma i nadvožnjak na D-8 (put za Makar). Tablica 9: Pregled prometnica na području Grada

VRSTA CESTE

BROJ

CESTE/ULICA

PUTNI PRAVAC

DULJINA

Državna D 8 JTC Split - Dubrovnik 7,7 km Državna D 411 (D 8) Makarska - trajektna luka 2,0 km

Županijska ŽC 6196 D8 - Veliko Brdo 2,1 km Županijska ŽC 6197 Trajektna luka - D8 3,4 km

Lokalne i nerazvrstane V. Brdo Crkva - Žlib 1,10 km Lokalne i nerazvrstane V. Brdo Put u Matiće 0,47 km Lokalne i nerazvrstane V. Brdo Put u Nemčiće 0,55 km Lokalne i nerazvrstane V. Brdo Od crkve do groblja 0,34 km Lokalne i nerazvrstane V. Brdo Put u Gojake 0,35 km Lokalne i nerazvrstane V. Brdo Put u Prodane 0,44 km Lokalne i nerazvrstane V. Brdo V. Brdo - Pekara 0,27 km Lokalne i nerazvrstane Splitska ulica 0,15 km Lokalne i nerazvrstane Slavonska ulica 0,15 km Lokalne i nerazvrstane Baranjska ulica 0,42 km Lokalne i nerazvrstane Ul. put Kulica 0,13 km Lokalne i nerazvrstane Ul. sv. Floriana 0,26 km Lokalne i nerazvrstane Zagrebačka ulica 0,78 km Lokalne i nerazvrstane Hvarska ulica 0,15 km Lokalne i nerazvrstane Ul. Put Požara 0,14 km

Povjerenstvo MA 44

Lokalne i nerazvrstane Lička ulica 0,11 km Lokalne i nerazvrstane Ul. makarskih

iseljenika 0,11 km

Lokalne i nerazvrstane Imotska ulica 0,14 km Lokalne i nerazvrstane Ul. Rozeto degli

abruzzi 0,32 km

Lokalne i nerazvrstane Ul. Ivana Gorana Kovačića

0,46 km

Lokalne i nerazvrstane Maslinarska ulica 0,33 km Lokalne i nerazvrstane Vinogradarska ul. 0,11 km Lokalne i nerazvrstane Cvijetna ulica 0,10 km Lokalne i nerazvrstane Ul. Alberta Fortisa 0,09 km Lokalne i nerazvrstane Ul. Petra K. IV. 0,65 km Lokalne i nerazvrstane Ul. Put Cvitačke 0,57 km Lokalne i nerazvrstane Istarska ulica 0,95 km Lokalne i nerazvrstane Ul. herceg Stjepana 0,11 km Lokalne i nerazvrstane Ul. Pod trećim

mostom 0,76 km

Lokalne i nerazvrstane Ul. Dmine Papalića 0,15 km Izvor:Procjena ugroženosti SD županije, Split 2005.g. 2.8.1. Procjena moguće posljedice

a) Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda Ne očekuju se štetne posljedice od poplava. Od bujičnih i oborinskih voda može se očekivati manji zastoj u prometu nerazvrstanim cestama u predjelu Zelenke, što je potrebno riješiti izgradnjom sistema oborinskih voda na tom prostoru.

b) Štetne posljedice od potresa Predviđena maksimalna snaga potresa može imati značajnije štetne posljedice na promet, odnosno putne pravce. Moguća su oštećenja na državnoj cesti D-8 kao i županijskoj i lokalnim cestama. Doći će do otežanog odvijanja prometa prometnicama unutar gradske jezgre a zbog urušavanja stambenih objekata. Očekivati je i zarušavanje nadvožnjaka kod Vatrogasnog doma i mosta u Vepricu.

c) Štetne posljedice od suša, olujnog i orkanskog nevremena, pijavica, klizišta, snježnih oborina, poledica i tuče Štetne posljedice od ostalih prirodnih uzroka su vrlo male jer nema registriranih klizišta, snježne oborine i poledice nisu dugotrajne, olujni vjetrovi eventualno mogu srušiti drveće uz ceste ali ne u većem opsegu.

Povjerenstvo MA 45

d) Štetne posljedice od tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane nesrećom u gospodarskim objektima i prometu.

Lokacije benzinskih postaja uz prometnice koje vode u grad te moguće nesreće na njima izazvat će prekid u cestovnom prometu. Nesreće na autobusnom kolodvoru otežat će promet kroz grad. Većina gospodarskih objekata ne nalazi se uz glavne prometnice te eventualne nesreće neće ugroziti odvijanje cestovnog prometa. 2.9. Financijske usluge Makarska je financijsko središte Makarskog primorja, sa sjedištem FINE i u njemu sve veće banke imaju svoje poslovnice. U Gradu svoje poslovnice imaju slijedeće banke: Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisen bank, Volks banka, Imex, Hypo Alpe-adria banka, Hrvatska poštanska banka i Erste & Steiermaerkische bank. 2.9.1.Štetne posljedice na funkcioniranje navedenih bankovnih poslovnica može izazvati potres te jače olujno nevrijeme. 2.10. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti

a) Od kulturnih dobara na području Grada najznačajnija su: - Urbanistička cjelina grada (sve građevine unutar granica urbanističke cjeline Grada zaštićene su sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara činjenicom da se nalaze unutar njenih granica), -Gradski muzej Makarska, - Zgrada bivšeg Srednjoškolskog centra, - Palača Ivanišević, -Gradska knjižnica i čitaonica, -Galerija Gojak, - Malomološki muzej u Franjevačkom samostanu, - Spomenik na Kačićevu trgu, - Spomenik dr. F.Tuđmanu, - Zgrada hotela „Porin“, - Crkva na poluotoku sv. Petra, - Franjevački samostan, - Franjevačka crkva, - Crkva sv. Marka, - Crkva sv. Filipa, - Crkva Kraljice mira.

Povjerenstvo MA 46

b) Kulturni objekti koji nisu obuhvaćeni unutar granica urbanističke cjeline grada: - Gradsko groblje Sv.Križa i groblja u V.Brdu i Makru, - Crkva sv. Mihovila u Velikom Brdu, - Crkva sv. Jeronima u Velikom Brdu, - Crkva sv. Martina u Kotišini, - Crkva sv. Andrije u Kotišini, - Crkva sv. Ivana u Makru, - Kaštel u Kotišini. Izvor: Podaci za procjenu ugroženosti Grada Makarske, Odjel za društvene službe Grada, 2010.godine. 2.10.1.Procjena moguće posljedice

a) Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda Ne postoji opasnost od poplava osim u slučaju velikih padavina i nevremena kada može doći do zatrpavanja odvodnih kanala i manjeg plavljenja podrumskih prostorija u starom dijelu grada.

b) Štetne posljedice od potresa U slučaju potresa od 7º ili 8o po MSK doći će do pucanja zidova i urušavanja pojedinih objekata. Znatnija oštećenja pa i rušenja moguća su na objektima koji se nalaze u staroj gradskoj jezgri zbog slabije konstrukcije i načina gradnje. Većih posljedica po stanovništvo moglo bi biti ukoliko se potresi dogode za vrijeme služenja misa ili boravka većeg broja ljudi u objektima. U narednoj tabeli prikazuju se objekti u kojima je mogući smještaj većeg broj osoba Tablica 10. Popis objekata s mogućnosti okupljanja većeg broja osoba

NAZIV OBJEKTA LOKACIJA KAPACITET ŠKOLE I VRTIĆI

OŠ oca Petra Perice Zelenka bb 500 + 60* OŠ Stjepana Ivičevića Ante Starčevića 14 900 + 90*

Srednja škola Zrinsko-frankopanska bb 650 + 50* Dječji vrtić Ciciban Molizanskih Hrvata 2 550

Dječji vrtić Maslačak Slavonska bb, Zelenka 100 Dječji vrtić Pčelica Jadranska 2 80 Dječji vrtić Radost Dr. M. Ujevića 2 110 Dječji vrtić Vrapčić Baškovoške skale 1 110

CRKVE Franjevački samostan Alkarska bb 200

DISCO KLUBOVI Tropicana - Hotel Meteor Kralja Petra Krešimira IV. 150 - 200

Povjerenstvo MA 47

Opera J. Radića bb 500 Izvor: Podaci za procjenu ugroženosti Grada Makarske, Odjel za društvene službe 2010.g.

c) Štetne posljedice od suša, olujnog i orkanskog nevremena, pijavica, klizišta, snježnih oborina, poledica i tuča Najveće štetne posljedice mogu biti one koje proizlaze iz olujnih nevremena i tuča koje su u zadnje vrijeme bile neznatne.

d) Štetne posljedice od tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane u gospodarskim objektima i prometu. U slučaju nesreće na gospodarskim objektima nema izravne opasnosti po kulturne objekte. 3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 3.1. Postojeći kapaciteti i snage redovnih službi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti U Gradu Makarskoj, unutar Odjela za gospodarenje prostorom djeluje Komunalno redarstvo čiji zadaci su usmjereni na kontrolu i preventivno djelovanje u zaštiti javnih i zelenih javnih površina i očuvanje okoliša. Pri Gradu djeluje Pogon za obavljanje komunalnih djelatnosti, koji obavlja poslove održavanja zelenih javnih površina i nerazvrstanih cesta. Za vodoopskrbu i kanalizaciju nadležno je poduzeće Vodovod Makarska. Komunalno poduzeće Makarski komunalac obavlja poslove čišćenja javnih površina i zbrinjavanje otpada, zaštitu okoliša, te vodi poslove ukopa umrlih građana Grada i brine se o održavanju Gradskog groblja Svetog Križa i drugih grobalja. U uvjetima stradavanja većeg broja građana isti će se ukapati na postojećim grobljima (Makarska, Veliko Brdo i Makar), a u slučaju potrebe pronaći će se dodatna lokacija za ukop stradalih. Održavanje i čišćenje državne i županijskih cesta, na području Grada obavlja makarska Ispostava Hrvatskih cesta. Opskrbu energijom obavlja HEP - pogon Makarska. Prijevozom osoba bavi se prijevozno poduzeće Promet Makarska koji ima 47 autobusa koji su u planu za slučaj evakuacije stanovništva. U Gradu nema većih subjekata koji se bave prijevozom roba, a većina trgovina i poduzetnika imaju prijevozna sredstva za vlastite potrebe. Uglavnom se radi o teretnim vozilima manjeg kapaciteta i kombi-vozilima, a samo dva prijevoznika imaju vozila za prijevoz tereta težih od

Povjerenstvo MA 48

10 tona. Preventivna i zdravstvena zaštita obavlja se u Domu zdravlja Makarska. Na području Grada djeluju Hrvatske šume preko svoje ispostave u Makarskoj. Na području Makarske graditeljstvom se bavi Poduzeće Migros, a povremeno građevinske poslove na području Grada obavljaju Građevinsko poduzeće Vrgorac- pogon u Makarskoj i Građevinsko poduzeće Gradina Vrgorac - pogon Makarska. 3.2. Operativne snage zaštite i spašavanja Grada 3.2.1.Stožer Zaštite i spašavanja grada Makarske

ima ukupno 13 članova.

Izrađen je Plan pozivanja Stožera zaštite i spašavanja Grada Makarske. 3.2.2.

Na području Grada Makarske djeluje Dobrovoljno vatrogasno društvo.

DVD Makarska ukupno ima 83 operativna člana, od kojih 12 stalno uposlenih. Ima specijalni tim od 13 spasilaca osposobljenih za spašavanje iz ruševina. Osnovna oprema DVD-a Makarska prikazana je u tablici 10. Tablica 11: Pregled vatrogasnih snaga i vozila i opreme

Vatrogasna postrojba

Operativni članovi

Vatrogasni dom

spremište

Vozila i oprema

DVD MAKARSKA

83 vatrogasca, od toga 12

profesionalnih

+ 1 navalno vozilo 1 navalno šumsko vozilo 2 autocisterne 1 tehničko vozilo 1 auto-platforma 1 auto-ljestva 2 šumska vozila 1 zapovjedno vozilo

Podaci iz Procjene ugroženosti od požara za Grad Makarsku.

Povjerenstvo MA 49

3.3. Snage civilne zaštite Grad Makarska ima imenovano Zapovjedništvo Civilne zaštite. Zapovjedništvo civilne zaštite grada Makarske ima 14 članova. Osnovana je postrojba CZ-a opće namjene (40 pripadnika). Postrojba nije osposobljena za provođenje složenih zadaća zaštite i spašavanja, tako da može provoditi manje složene zadaće kao što su logistički poslovi, organizacija i provođenje evakuacije, zbrinjavanja, sklanjanja i druge manje složene poslove. Proračunom Grada osigurana su novčana sredstva za osposobljavanje ove postrojbe. Kod potresa postrojba će se uključiti u zbrinjavanje i evakuaciju stanovništva, zbrinjavanje povrijeđenih i stradalih te poduzimati sve aktivnosti koje će doprinijeti normalizaciji stanja. Nisu imenovani rajonski povjerenici civilne zaštite. Postojeće snage civilne zaštite nisu osposobljene, opremljene niti smotrirane i zanavljane poljednjih godina pa je potrebno sukladno ovoj Procjeni ugroženosti utvrditi novo ustrojstvo civilne zaštite. Snage civilne zaštite treba popuniti i prilagoditi ustrojstvo sukladno Pravilniku o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi CZ-a i postrojbi za uzbunjivanje (N.N. br.111/07.). Na području Grada postoje 4 skloništa opće namjene. Izrađeni su planovi upotrebe, ali još nisu određeni voditelji ni zamjenici voditelja skloništa. Potrebno je sva skloništa pripremiti i odrediti voditelje i zamjenike. 3.4. Materijalni resursi koji se mogu angažirati na sprječavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofa i velikih nesreća. Na području Grada ima gospodarskih subjekata koji se mogu uključiti u zaštitu i spašavanje stanovništva. Kod šteta nastalih uslijed potresa, u otklanjanju posljedica rušenja stambenih i gospodarskih objekata angažirat će se cjelokupna raspoloživa mehanizacija koja se u tom trenutku zatekne na području Grada, specijalne ekipe za spašavanje iz ruševina DVD-a Makarska i GSS Makarska. U zaštiti stanovništva i otklanjanju posljedica nastalih tehničko-tehnološkim nesrećama uključit će se prije svega postrojba Dobrovoljnog vatrogasnog društva i Hrvatske ceste.

Povjerenstvo MA 50

Tablica 12: Pregled ukupnih snaga koje se mogu angažirati u zaštiti i spašavanju Redni broj

Naziv subjekta Broj osoba

Materijalno-tehnička sredstva

1 „Migros“ Makarska 35 -kamion kiper s kranom, 5t 1 -kamion kiper sa kranom, 10 t 2 -autodozalica, 10 t 1 -utovarivač/bager veći 2 -ustomikser 18t 1 -kompresor 1

2 „Vodovod“ Makarska 90 -kamion 5 t 1 -bager mali 1 -cisterna za čišćenje fekalija 1 -geofon 1

3 „Makarski komunalac“ 82 -kamion s kranom, 18t 1 -kamion, 5t 1 -čistač ulica, mali 1

4. „Šumarija“ Makarska 9 u sez. 30-35

-traktor kombinirani 1

1. HEP - pogon Makarska 52 -autokorpa do visine 12 m 1

2. „Promet“ autopoduzeće Makarska

120 -autobusa 47 (stalno u garaži 7-10)

3. Vlastiti komunalni pogon 37 -pila za beton 1

4. „Elektromakarska“ Makarska 7 -autokorpa do visine 14 m 1

5. GP „Gradina“ Vrgorac 5-10 1-kamion,5t 6. Građ. pod. „Vrgorac“ 10-15 -kamion 5t 1

-uto va riva č ma nji 1

7. Crveni križ 163 9 ekipa

-nosila 16 -vreće za sp a va nje 1 6 -torbica prve pomoći 18

12. GSS Makarska 25 -komplet oprema za spašavanje 1

13. Služba hit.med pomoći 18 9timova

-sanitetska vozila HMP 6

14. Gradski centar „Osejava“ 5 Oprema veze i uzbunjivanja

Povjerenstvo MA 51

Tabela 13: Pregled sportskih udruga s brojem članova Redni broj

Naziv kluba Vrste športa Broj članova

1. HNK Zmaj nogomet 234 2. AK Sveti Marko atletika 73 3. ŠPK Briljatnin ples 40 4. KK Amfora košarka 30 5. OK Makarska odbojka 56 6. PŠRD Arbun ribolov 765 7. BK Hoteli Makarska boćanje 24 8. KBK Mawashi kickboks 40 9. BK HVIDR-a boćanje 24 10. KK Makarska karate 50 11. Tenis klub Makarska tenis 17 12. SAP Ekstrem alpinizam 25 13. Veslački klub Makarska veslanje 66 14. PVK Galeb vaterpolo 178

15. Rukometni klub Osejava rukomet 83 16. MNK Novo vrijeme mali nogomet 32 17. Ženski RK Makarska rukomet 60 18. Ragbi klub Makarska rivijera ragbi 35 19. Kuglački klub Makarska kuglanje 16 20. Šahovski klub Makarska šah 50 21. Biciklistički klub Makarska biciklizam 124 22. HPD Biokovo planinarenje 130 23. Klub jedrenje na dasci jedrenje 40 UKUPNO: 2.192 3.5. Struktura i veličina potrebnih operativnih snaga civilne zaštite Zapovjedništvo CZ, Postrojbe CZ, povjerenike CZ i voditelje skloništa ustrojiti i opremiti pripadajućom skupnom i osobnom opremom temeljem Pravilnika o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi CZ-a i postrojbi za uzbunjivanje (N.N. br.111/07.). Ustrojstvo civilne zaštite na području Grada Makarske prikazano je u tablici 14.

Povjerenstvo MA 52

Tablica 14: Ustrojstvo civilne zaštite na području Grada Makarske

Struktura postrojbe Zapovjed-

ništvo CZ

POV

ZPOV VS ZVS OS PON

Specijalističke postrojbe (SP)

SVEGA

Spašavanje iz ruševina

(SR)

Logistička

(LOG)

- tima - 1

1

- skupina 1 - -

- ekipa 4 -

-

Broj pripad-nika

14 16 16 4 4 - 21 20 40 135

A. Ustrojstvo postrojbe opće namjene Civilne zaštite Grada Makarske:

- Skupina grada MAKARSKE – 21 pripadnik (zapovjednik i 4 ekipe): 1. ekipa – 5 pripadnika, 2. ekipa – 5 pripadnika, 3. ekipa – 5 pripadnika, 4. ekipa - 5 pripadnika.

B. Ustrojstvo specijalističke postrojbe Civilne zaštite za spašavanje iz ruševina Grada Makarske: - tim lake kategorije za spašavanje iz ruševina ( 20 pripadnika i 2 potražna psa), - predlaže se formiranje logističke postrojbe Civilne zaštite (tim od 40 pripadnika) C. Ustrojstvo povjerenika CZ i voditelja skloništa: - 16 povjerenika CZ i 16 zamjenika povjerenika CZ po naseljima, ulicama i blokovima zgrada, - 4 voditelja skloništa i 4 zamjenika voditelja skloništa, U operativnim planovima, snage CZ ustrojiti i opremiti sukladno Pravilniku o ustroju, popuni i opremanju postrojbi CZ i postrojbi za uzbunjivanje („Narodne novine“ br.111/07.). Odrediti rokove ustroja, popune i osposobljavanja.

Raspored obveznika civilne zaštite

po ustrojstvenim elemenatima civilne zaštite (po naseljima)

Povjerenstvo MA 53

Naselje Ukupno stanovnika

ZCZ POV ZPOV VS ZVS PON SR LOG Ukupno pripadnika

Makarska 20.440 13 14 14 4 4 21 20 40 130 Veliko Brdo 492 1 2 2 - - - - 5 UKUPNO 20.932 14 16 16 4 4 21 20 40 135 3.6. Drugi personalni i organizacijski resursi te materijalni resurni za zastitu i spašavanje U zaštitu i spašavanje, pored navedenih snaga, u slučaju velikih katastrofa uključit će se Gorska služba spašavanja, ekipe Gradske organizacije Crvenog križa, Centar za socijalnu skrb te Karitas. 3.6.1.Gorska služba spašavanja – Stanica Makarska broji 25 članova; od toga 9 spašavatelja, 19 pripravnika i 17 vanjskih suradnika. Pripadnici GSS-a vrhunski su obučeni za spašavanje iz najnepristupačnijih terena i objekata, svoj rad obavljaju dobrovoljno i spremni su na intervenciju 24 sata dnevno, djeluje na području gradova Makarske, Vrgorca i Imotskog. HGSS - stanica Makarska raspolaže s potražnim timovima (letačima spašavateljima, medicinskim timom s liječnikom i licenciranim ITLS spašavateljima, roniocima za tehničko ronjenje do 100 metara dubine), a u službi ukupno imaju tri obučena tima za speleo-ronjenje. Kao dio sustava službe Stanica ima na raspolaganju potražne timove s psima za traganje i spašavanje za živim i mrtvim unesrećenima. HGSS je nositelj traganja i spašavanja na neurbanim područjima, kao i sudionik zaštite i spašavanja u prometnim nesrećama na cestama. Grad je s makarskom stanicom HGSS-a sklopio Sporazum o zajedničkom interesu i dugoročnoj suradnji u provedbi Programa traganja i spašavanja na području Grada Makarske na neodređeno vrijeme. 3.6.2.Gradsko društvo Crvenog križa uključuje se u sve programe za osposobljavanje i usavršavanje stanovništva svih dobnih skupina za potrebe zaštite i spašavanja. U određenom trenutku mogu aktivirati ekipe za pružanje prve pomoći, ekipu za spašavanje iz vode i prevenciju nesreća na vodi, ekipu za službu traženja i ekipu za pripremu izmještajnih centara. Društvo raspolaže i s određenom opremom kao što su sanitetska nosila (16 kom.), vreće za spavanje (16 kom.), torbice prve pomoći (18 kom.),poljskom bolnicom i drugom potrebnom opremom koja se nalazi uskladištena u Županijskom centru i na zahtjev CK Makarska stavlja se na raspolaganje. 3.6.3.Centar za socijalnu skrb, smješten je u trgovačko-poslovnoj zgradi „Sv.Nikola“; kroz svoje redovne aktivnosti brine o najugroženijim kategorijama stanovništva (starim i nemoćnim, osobama bez primanja i smještaja, djeci bez skrbi) te će u slučaju nesreća i nadalje brinuti o navedenim kategorijama stanovništva, a uključit će se i u zbrinjavanje stanovništva koje će stradati u nesreći.

Povjerenstvo MA 54

Osim gore navedenih društava i institucija u aktivnosti zaštite i spašavanja uključit će se i članovi športskih udruga (preko 2.100 članova) koje se financiraju iz proračuna Grada Makarske. 3.6.4.Gradski centar za obavješćivanje Osejava Makarska (GCOM) GCOM je sustav Grada Makarske, odnosno središnje mjesto Stožera zaštite i spašavanja Grada Makarske. Djelovanje i rad GCOM-a određen je Sporazumom o međusobnim pravima i obvezama između Grada Makarske i Državne uprave zaštite i spašavanja, te Pravilnika o organizaciji rada, postupanja i odgovornosti GCOM-a. GCOM svojom telekomunikacijskom i prostornom infrastrukturom osigurava jedinstveno zapovjedno mjesto za sve sudionike sustava zaštite i spašavanja na području Grada Makarske. 3.6.5.Radio „Makarska rivijera“ (RMR) RMR ima 9 zaposlenika i svu potrebnu opremu za rad u terenskim uvjetima (agregat i dr.), te je u najtežim slučajevima u mogućnosti emitirati program na svojim uobičajenim frekvencijama te građanima pružati potrebne informacije. 4. ZAKLJUČNE OCJENE 4.1. Poplave i bujice Na popdručju Grada Makarske ne postoje veći vodotoci te postoji samo neznatna opasnost u slučaju velikih i dugotrajnih padavina kada je moguće aktiviranje brdskih potoka. U tom slučaju može doći do plavljenja manjeg dijela podrumskih i prizemnih prostorija u naselju Zelenka i u Staroj jezgri Grad. Nema opasnosti po stanovništvo i turiste ali može doći do neznatne materijalne štete. 4.2. Potresi Prema privremenoj seizmološkoj karti RH, te dosadašnjih potresa na ovom području, za grad Makarsku opasnost od potresa je znatna, a predviđa se potres najveće jačine od IX stupnjeva MSK. Stoga potres za Grad predstavlja najveću opasnost od svih ostalih ugroza. Sve građevine izgrađene na području Grada u vremenu od 1963. godine građene su tako da se ne očekuju veća oštećenja, osim u staroj jezgri Grada gdje je većina zidanih zgrada tipa I. Veličina uništenog stambenog fonda, broj ranjenih i poginulih u zamišljenom potresu inteziteta VIII. supnja u Gradu izračunate su uz određene pretpostavke, te ih ne treba uzeti kao apsolutne, posebice ako bi se dogodio potres inteziteta IX. stupnja i u tijeku turističke sezone, kad bi iskazane veličine mogle biti i znatno veće.

Povjerenstvo MA 55

Za otklanjanje posljedica mogućih potresa odmah će se angažirati pripadnici DVD-a, GSS-a i postrojbe CZ-a Grada, građevinska mehanizacija poduzeća koja djeluju na ovom području i svi ostali građani - kroz osobnu i uzajamnu zaštitu. Zatražit će se pomoć šire društvene zajednice. 4.3. Ostali prirodni uzroci (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuča, snježne oborine te poledica) Zadnjih godina zbog klimatskih promjena javljaju se nagle promjene vremena, suše te sve jače olujno nevrijeme koje ruši drveće, nosi krovove i nanosi veće štete. Visoke snježne oborine i poledica u zadnjih deset godina nisu izazvale ozbiljnije zastoje u prometu i opskrbi. S obzirom na položaj Grada nije bilo pojave toplinskih valova koji ugrožavaju stanovništvo grada. Navedeni prirodni uzroci ne ugrožavaju u većoj mjeri stanovništvo i materijalna dobra grada Makarske. Građani Makarske,uz pomoć angažiranih snaga CZ-a, pripadnika DVD-a i drugih snaga, moći će vrlo brzo otkloniti sve posljedice izazvane prirodnim uzrocima. 4.4. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane s opasnim tvarima u gospodarskim objektima i prometu Kod svih gospodarskih subjekata koji u svakodnevnom poslovanju koriste opasne tvari moguć je nastanak nesreća izazvan požarom, eksplozijom ili istjecanjem opasnih tvari. Nesreće u poduzećima čiji se poslovni objekti nalaze unutar stambenih zona i okruženi su stambenim objektima mogle bi imati znatne posljedice po stanovništvo. Manju opasnost za stanovništvo predstavljaju nesreće na gospodarskim objektima koji su smješteni na području Grada. Glavnim i drugim prometnicama ne prevozi se veliki broj cisterni s opasnim tvarima. U slučaju prometnih nesreća istih može biti ugroženo stanovništvo ili drugi sudionici u prometu. Opasnost prijeti i od mogućih nesreća u autobusnom prometu i na autobusnom kolodvoru. Posljedice za okoliš bile bi zagađenje tla i vodotoka s manjim posljedicama. Pripadnici DVD-a, GSS i postrojbe CZ-a mogu provesti potrebne zadaće zaštite i spašavanja od opasnosti izazvanih s opasnim tvarima u prometu. U zbrinjavanje i čišćenje prometnica i okoline kontaminirane opasnim tvarima uključit će se Poduzeće za ceste - ispostava Makarska.

Povjerenstvo MA 56

Zatražit će se pomočod Stožera zaštite i spašavanja SD županije za angažiranje državnih interventnih snaga, postrojbi civilne zaštite i drugih resursa zaštite i spašavanja. 4.5. Epidemije i sanitarne opasnosti Zarazne bolesti na području grada u uvjetima prirodnih i civilizacijskih katastrofa:

S epidemiološkog stanovišta negativne posljedice takvih situacija koje se mogu očekivati su slijedeće:

a) masovna okupljanje stanovništva tijekom turističke sezone, b) improviziran i često skučen privremeni smještaj ljudi, c) oskudna opskrba pitkom vodom, d) oskudna i kvalitetna manjkava prehrana, e) improvizirana dispozicija ljudskih i ostalih otpadnih tvari, f) nedostatna osobna higijena.

Mogućnost pojave stočnih zaraznih bolesti Veterinarska služba u Splitsko dalmatinskoj županiji je dobro organizirana. U posljednjih deset godina nije zabilježena pojava zaraznih bolesti životinja koja bi imala teže posljedice te razmjer epidemije. Mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda U posljednjih 10 godina nije zabilježena pojava biljnih bolesti širih razmjera. Pojava bolesti se prati redovito, te se povremeno poduzimaju mjere za zaštitu bilja i biljnih proizvoda na odgovarajući način. U slučaju epidemija i sanitarnih opasnosti te pojave stočnih zaraznih bolesti i biljnih bolesti mjere zaštite i spašavanja provodit će ZZJZ Splitsko dalmatinske županije i Veterinarska stanica Makarska uz pomoć svih građana.

5.ZEMLJOVIDI 1:25000

a) Pregled vodoopskrbe b) Pregled opskrbe naftnim derivatima c) Pregled prometnica d) Pregled energetike e) Pregled telekomunikacija

Povjerenstvo MA 57

Nacrt Procjene ugroženosti izradilo je Povjerenstvo imenovano od Gradonačelnika Grada Makarske, Rješenjem o imenovanju članova povjerenstva za izradu Procjene ugroženosti Grada Makarske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća (klasa:810-01/09-10/11, ur.br:2147/05-06/1-09-03) od 30. studenoga 2009.godine. Nacrt Procjene ugroženosti podastrt je DUZS-područnom uredu u Splitu na uvid i suglasnost sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (“Narodne novine“ br. 174/04) te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju (“Narodne novine“ br. 79/07 i 38/08).

U privitku Rješenje o imenovanju Povjerenstva. Predsjednik Povjerenstva: Ivan Nemčić: ____________________ Članovi povjerenstva: Dražen Glavina: _________________ Lenjin Puharić: _________________ Ivna Ribarević:__________________

Prilog br. 1 POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA GRADA MAKARSKE

Povjerenstvo MA 1

1. Područje odgovornosti Grad Makarska je sjedište i centar Makarskog primorja. Smješten je u podnožju planine Biokovo uz morsku obalu, leži na 43-17-38 sjeverne geografske širine i na 17-1-20 istočne geografske dužine. U sastavu je Splitsko dalmatinske županije. Graniči s općinama BaškomVodom, Zagvozdom i Tučepima. Površina Grada iznosi 37,93 km2. Na današnju organizaciju prostora utjecale su prirodna i društvena sredina. Na staru gradsku jezgru sredozemnog tipa nastavlja se noviji dio s hotelima, sportskim centrom i sportskom dvoranom te drugim objektima. Na razmjerno malom prostoru i razmjerno malom gradskom tkivu izgrađen je veliki broj objekata. Naselja Grad Makarska obuhvaća naselja: Makarsku, Veliko Brdo, Makar, Puhariće i Kotišinu. Osnovne geološke karakteristike Područje Grada se može podijeliti na tri visinske zone: obalnu, primorsku i brežuljkastu flišnu zonu, te biokovskih vapnenačkih klisura. Obalnu zonu čine vapnenačke uvale i poluotoci Sveti Petar i Osejava. Flišna brežuljkasta primorska zona je sinklinalna, sastoji se od fliša u kome se pojavljuju vapnenačke stijene paleogene starosti. Ova se zona proteže do otprilike 600 m apsolutne visine. Na ovom području ima dosta fenomena krša, naročito vrtača i dolaca koji su ispunjeni plodnom zemljom. Obrađivana zemlja je ograđivana većim suhozidom, pa je u obliku terasa. Treću zonu čini krški masiv i klisure Biokova. Meteorološki pokazatelji Područje Makarske ima blagu mediteransku klimu. Temeljna obilježja te klime su relativno blage zime i topla, ali vrlo suha ljeta sa sušnim razdobljima. Temperatura najhladnijeg mjeseca takve klase klima kreće se općenito oko 7 stupnjeva C, a više od četiri mjeseca u godini imaju srednju temperaturu višu od 25 stupnjeva C. Više od 45 dana je s temperaturom od 30 - 35 stupnjeva C. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 17 stupnjeva C. Topli dio godine u kojem je srednja temperatura viša od godišnjega prosjeka traje od sredine travnja do sredine listopada i poklapa se s vegetacijskim razdobljem. Temperaturne prilike su najstabilnije ljeti, dok se u zimskim mjesecima više razlikuju (posebno u veljači). Ukupne godišnje količine oborine u Makarskoj su oko 1100 mm. Najveća količina oborina je od studenog do veljače, a najmanja u lipnju i srpnju. Tijekom zime snježni pokrivač se javlja na predjelu planine Biokovo. U prosjeku se može očekivati 60 ili više dana sa snježnim

Povjerenstvo MA 2

pokrivačem visine 20 cm i više (od prosinca do veljače s maksimumom u prosincu do 20 dana). Prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka variraju između 50 i 67 %. Osnovna karakteristika režima vjetra je dominantnost vjetrova južnog kvadranta (jugo) i sa sjevera (bura), a s nešto manjom učestalošću javljaju se vjetrovi jugozapadnog i zapadnog kvadranta. U toku godine najviše vjetra ima zimi i u proljeće, a ljeto je godišnje doba s velikom učestalošću slabih vjetrova (maestral). Najčešći i najjači vjetrovi su bura i jugo, a posebno intenzivna je bura. Prosječna brzina vjetrova je oko 8,0 – 10,8 m/s, a na mahove (u prosjeku) i do 13,8 m/s. 2. Stanovništvo na području odgovornosti Prema Popisu iz 2001. godine Grad Makarska ima 13.716 stanovnika, a prema najnovijim podacima Policijske uprave Split – Policijske postaje Makarska, Grad na dan 31.12.2009. godine ima 20.932 stanovnika. Dobna struktura stanovnika prikazana je u donjoj tablici: Tablica 1. Dobna struktura stanovništva (po godinama rođenja) za Grad Makarsku Dob (godine)

Ukupno 2009-04 03 - 93 92 - 80 79 - 60 59 - 35 >1934

Br. St 20.932 1.299 2.869 3.675 5.935 5.878 1.276 U donjoj tablici daje se prikaz broja stanovnika po naseljima. Tablica 2. Prikaz broja stanovnika po naseljima za Grad Makarsku

Red.broj Naselje Površina Stanovnici Kućanstva

Gustoća naseljenosti

km2 % broj broj st. / km2

1. Makarska 24,49 64,5 20.440 7.325 835 2. Veliko Brdo 13,44 35,5 492 275 366

UKUPNO 37,93 100 20.932 7.600 552 Stanovništvo je koncentrirano u Gradu Makarskoj (naselje Makarska) uz obalni rub i naselje Veliko Brdo, dok su ostali predjeli prema padinama Biokova (Puharići, Makar i Kotišina) manje naseljeni. Izrazito veća koncentracija osoba je prisutna tijekom turističke sezone po turističkim lokacijama (hotelski i privatni smještaj) i objektima. Prema podacima Turističke zajednice Makarska (razdoblje 2000./2009.) broj gostiju najveći je u razdoblju od mjeseca lipnja do rujna, kada na području Grada boravi prosječno:

- u mjesecu lipnju: 10.670 gostiju, - u mjesecu srpnju: 25.100 gostiju, - u mjesecu kolovozu: 25.900 gostiju, - u mjesecu rujnu: 8.600 gostiju.

Povjerenstvo MA 3

Vrtići Tablica 3. Kapacitet vrtića

Naziv vrtića Ulica i broj Kapacitet „Ciciban“ Molizanskih Hrvata 2 550

„Maslačak“ Slavonska bb 100 „Pčelica“ Jadranska 2 80 „Radost“ Prilaz M. Ujevića 2 110 „Vrapčić“ Baškovoške skale 110 „Zvončica“ Vladimira Nazora 3 80

Škole Tablica 4. Broj učenika u osnovnim školama Osnovna škola Stjepana Ivičevića

Osnovna škola oca Petra Perice

Glazbena škola Makarska

UKUPNO grad Makarska

Akad. godina

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII UKUPNO Razred 08./09. 95 80 108 103 104 92 112 96 790

09./10. 80 96 76 109 104 107 95 125 792

Akad. godina

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII UKUPNO Razred 08./09. 80 71 61 74 72 68 68 69 563

09./10. 60 79 71 61 69 68 67 66 541

Akad. godina

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII UKUPNO Razred 08./09. 29 38 22 28 28 11 - - 156

09./10. 30 27 31 19 23 26 - - 156

Akad. godina

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII UKUPNO Razred 08./09. 204 189 191 205 204 171 180 165 1.509

09./10. 170 202 178 189 196 201 162 191 1.489

Povjerenstvo MA 4

Tablica 5. Broj učenika u srednjim školama (u školskoj godini 2008.2009.) Srednja škola fra A.K.Miošića

Srednja strukovna škola Makarska

Akad. godina

I. razred II. razred III. razred IV. razred UKUPNO Odjela Učenika Odjela Učenika Odjela Učenika Odjela Učenika Odjela Učenika

08./09. 6 104 6 120 7 135 2 55 21 414 09./10. 4 92 6 110 6 112 1 28 17 342

Glazbena škola Makarska

Akad. godina

I. razred II. razred III. razred IV. razred UKUPNO Odjela Učenika Odjela Učenika Odjela Učenika Odjela Učenika Odjela Učenika

08./09. 1 8 1 8 1 1 - - 3 17 09./10. 1 5 1 9 1 7 1 1 4 22

UKUPNO grad Makarska

Akad. godina

I. razred II. razred III. razred IV. razred UKUPNO Odjela Učenika Odjela Učenika Odjela Učenika Odjela Učenika Odjela Učenika

08./09. 13 294 12 258 13 285 7 206 45 1.043 09./10. 10 234 13 300 12 252 7 175 42 961

Studenti Grad Makarska iz svoga Proračuna stipendira 44 studenta. Broj nezaposlenih i umirovljenika Na području Grada Makarske na dan 31.12.2009.godine bilo je 1.455 nezaposlenih i 3.059 umirovljenika.

Akad. godina

I. razred II. razred III. razred IV. razred UKUPNO Odjela Učenika Odjela Učenika Odjela Učenika Odjela Učenika Odjela Učenika

08./09. 6 182 5 130 5 149 5 151 21 612 09./10. 5 137 6 181 5 133 5 146 21 597

Povjerenstvo MA 5

3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš a) Kulturna dobra Na području Grada Makarske zaštićena su, ili je u tijeku postupak donošenja novih rješenja o zaštiti, prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. U poglavlju 2.10. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti prikazani su objekti na području Grada Makarske. b) Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine: Na području Grada Makarske pod zaštitom se nalazi: Park prirode Biokovo, park šuma Sv. Petar i park šuma Osejava. c) Vodoopskrbni objekti Sustav vodoopskrbe ,gledano u cjelini, je zadovoljavajući, presjeci magistralnih vodova dopuštaju potrebnu opskrbu vodom (promjer magistralnog cjevovoda je promjera 450 mm i osigurava dovoljan tlak i protok). Naselje Veliko Brdo priključeno je na vodoopskrbni sustav regionalnog vodovoda, a preko crpne stanice Veliko Brdo. U zaseoku Mlinice nalazi se izvorište Vrutak kapaciteta 5 l/s. U izgradnji je cjevovod od mjesta Makar prema Velikom Brdu kojim će se poboljšati sustav vodoopskrbe za Veliko Brdo i po prvi put zaseoka Puharići. d) Zone poljoprivredne proizvodnje Poljoprivredne površine obuhvaćaju cca 5,5% ukupnog teritorija Grada. Vrijedna obradiva tla nalaze se između urbanog gradskog područja i podnožja planine Biokovo. U donjoj tablici prikazan je pregled katastarskih kultura: Tablica 6. Pregled katastarskih kultura Katastarska kultura Površina (ha) Oranice 26,74 Voćnjaci 170,67 Vinogradi 35,74 Pašnjaci 1.817,61 UKUPNO 2.050,76

Povjerenstvo MA 6

e) Broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata U donjoj tablici dan je prikaz nekih značajnijih gospodarskih subjekata na području Grada: Tablica 7.Gospodarski subjekti na području Grada

Značajni gospodarski subjekti

Turizam

i ugostiteljstvo

Hoteli Makarska d.d. Šetalište F. Tuđmana Hotel METEOR Kralja P.Krešimira IV. bb

(110) * Hotel DALMACIJA Kralja P. Krešimira IV. bb

(90)* Hotel paviljon RIVIERA Put Cvitačke bb (70) * Hotel BIOKOVKA Put Cvitačke bb (130/230) * Hotel BIOKOVO Obala Kralja Tomislava bb Hotel BONACA Put Cvitačke bb (12) * Hotel PARK Kralja P. Krešimira IV. bb Hotel MAKARSKA Trakače bb Hotel ELBIH Kralja P. Krešimira IV. br.13

(izvan funkcije Trgovina i usluge KONZUM Vrgorska bb

Trgovina KERUM Put Velikog Brda Metaloprerađivačka

djelatnost MERKUR PET METALPLASTIKA d.o.o.

S. Ivičevića 34 (53) *

Autobusni prijevoz PROMET d.o.o Ante Starčevića 30 f) Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje U Makarskoj postoje 4 skloništa s ukupno 600 sklonišnih mjesta. To su: Tabela 8. Skloništa na području grada

Redni broj Adresa javnog skloništa Broj sklonišnih

mjesta 1. Zelenka – Lička ulica 150 2. Osejava 150 3. Sv.Petar 150 4. Glavica – Molizanskih Hrvata 150

i) Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane) Zbrinjavanje stanovnika koji su ostali bez stanova i kuća moguće je privremeno smjestiti u školama, domovima, sportskim dvoranama, ugostiteljskim objektima te vikendicama u okolici grada. U nedostatku kapaciteta za smještaj povrijeđenih, lakše povrijeđenih i oboljelih mogu se iskoristiti hotelski i turistički smještajni kapaciteti na području grada.

Povjerenstvo MA 7

Tablica 9. Pregled smještajnih kapaciteta

Turistički objekti Smještajni kapaciteti HOTELI 2.262 PRIVATNI SMJEŠTAJ 9.269 Ukupno 11.531

Hoteli Smještajni kapaciteti BIOKOVO, Obala Kralja Tomislava bb 120 METEOR, Kralja P. Krešimira IV. bb 540 DALMACIJA, Kralja P. Krešimira IV. bb 380 PARK, Kralja P. Krešimira IV. bb izvan funkcije 142 RIVIJERA, Put Cvitačke bb 520 BONACA, Put Cvitačke bb 97 BIOKOVKA, Put Cvitačke bb 500 MAKARSKA, Trakače bb 32 ELBIH, Kralja P. Krešimira IV. br. 13, izvan funkcije 150 Osim navedenih kapaciteta za pripremu hrane na području Grada nalazi se i desetak ugostiteljskih objekata koji svakodnevno pripremaju hranu te se isti mogu uključiti u pripremu hrane za stradalo stanovništvo. j) Zdravstveni kapacitet U Gradu se zdravstveno-preventivna i sanitarna zaštita organizira u sklopu Zavoda za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske županije. Dom zdravlja u Makarskoj ima kapacitet 20 postelja. U Domu zdravlja Makarska radi 9 ambulanti s ukupno 20 zaposlenih. Hitna pomoć nalazi se u Domu zdravlja Makarska, u svom sastavu ima 4 tima hitne medicinske pomoći. Ljekarne u gradu rade na sljedećim mjestima: u sklopu Doma zdravlja Makarska, na Trgu Kačića Miošića, Ulici S. Radića i Zagrebačkoj ulici. 4. PROMETNO TEHNOLOŠKA INFRASTRUKTURA Prometni sustav – ceste Položaj Makarske naglašava njezin geoprometni značaj i povijesni razvoj. Grad Makarska, kao sjedište Makarske rivijere, smješten je na raskrižju važnih prometnih putova koji vode iz pravca Splita prema Dubrovniku (Državna cesta D-8), Imotskom i Vrgorcu, te dalje prema unutrašnjosti.

Povjerenstvo MA 8

Luka Makarska

Iz Luke Makarska uspostavljen je stalna trajektna linija Makarska – Sumartin (o.Brač). Tijekom turističke sezone veliki broj turističkih brodova svakodnevno prevozi turiste prema obližnjim otocima i poluotoku Pelješac. Mostovi, vijadukti i tuneli

Na području Grada Makarske postoji samo jedan most na državnoj cesti D-8 (kod svetišta Vepric) i vijadukt u Gradu kod Vatrogasnog doma Makarska.

Povjerenstvo MA 9

Prilog br. 2

ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA ZA GRAD MAKARSKU

Povjerenstvo MA 1

Temeljem Prijedloga procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa za područje grada Makarske, sukladno članku 4. stavak 3. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja (NN 38/08), donosimo Izvadak iz Procjene naslovljen „Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja za Grad Makarsku“ Dolje navedeni Zahtjevi zaštite i spašavanja odnose se na ugroze po stanovništvo i materijalna dobra na području grada Makarske, razrađene su prema mogućim opasnostima i prijetnjama koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće, a to su:

Poplave i bujice

Za područje Grada Makarske nema opasnosti od poplava, ali postoje opasnosti od bujičnih voda i to u vremenskom razdoblju od studenoga do veljače. Nije izgrađen sustav oborinskih voda, te u slučaju većih padalina dolazi do aktiviranja brdskih potoka koji su većim dijelom zatrpani. Najugroženija su područja naselja Zelenka i staroj jezgri Grada Makarske, gdje u slučaju bujica dolazi do nanosa i plavljenja prizemnih prostorija. Pri planiranju i određivanju budućih građevinskih zona utvrditi moguću opasnost od bujica, utvrditi gdje su kritične točke te iznaći mogućnost odvodnje u cilju sprječavanja nanosa i plavljenja. Planirati izgradnju sustava oborinskih voda za sva kritična područja. U područjima gdje nisu regulirani vodotoci (velike bujice) a izgradnja nije suprotna Prostornom planu objekti se moraju graditi od čvrstog materijala na način da se i za najveće vode objekti ostanu nepoplavljeni. Gradnja podrumskih i prizemnih etaža moraju biti projektirano na pojačanu otpornost prema utjecaju bujičnih ugroza i vode pri poplavljanju.

Potresi

U Prostornom planu uređenja Grada Makarske za Grad Makarske navodi se da je zona maksimalnog seizmičkog intenziteta IX. stupnja po MCS skali. Najugroženija su područja gdje su zone stambenih zgrada te će uslijed njihova eventualnog urušavanja biti veliki broj stradalih. Urušavanjem hotela u ljetnim mjesecima kada su puni gostiju i s većim brojem zaposlenih prijeti opasnost od urušavanja te ispuštanja i eksplozija opasnih tvari. Uža gradska jezgra je također područje gdje se mogu očekivati veća urušavanja jer su to većinom stariji objekti.

Povjerenstvo MA 2

Od urbanističkih mjera u svrhu efikasne zaštite od potresa, potrebno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području Grada uskladiti sa zakonskim i podzakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. Za područja u kojima se planira izgradnja većih stambenih i poslovnih građevina, potrebno je izvršiti geomehaničko i drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija na predviđene potrese. Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsti pomoći u skladu s važećim propisima o zaštiti od požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. Građevine društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične građevine koje koristi veći broj različitih korisnika, javne prometne površine, moraju biti građene ili uređene na način da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera.

Suše

Da bi se opasnost od posljedica suše svela na najmanju moguću mjeru, potrebno je pravovremeno i disciplinirano provoditi odredbe Prostornog plana uređenja Grada. Posljedice dugotrajnih suša mogu biti višestruke: - vodocrpilištima se smanjuje kapacitet, pritisak vode u sustavu pada; - zbog smanjenja protoka vodotoka dolazi do pomora organizama koji žive u vodi, a manje količine opasnih tvari koje dođu u vodotok mogu izazvati teže posljedice. U mjerama zaštite od suše i smanjenju eventualnih šteta potrebno je sagledati mogućnost raspoloživih kapaciteta vode u crplištima i mogućnost izgradnje sustava rezervoara koji omogućuju opskrbu pitkom vodom u ljetnom razdoblju.

Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim objektima

U Planu intervencija u zaštiti okoliša Splitsko-dalmatinske županije, te izvršene Prve revizije navedenog Plana temeljito su obrađene opasnosti koje prijete stanovništvu Grada i postupci za njihovo ublažavanje, te je iznijeti popis subjekata i vrste tvari koje koriste u svakodnevnom proizvodnom procesu. Na popisu za Grad Makarsku nalazi se 7 gospodarskih subjekata. Nesreće koje se u tim poduzećima mogu dogoditi zbog raznih razloga, mogu imati katastrofalne posljedice s određenim brojem mrtvih i ranjenih ljudi te uništavanjem materijalnih dobara i zagađivanjem okoliša. U urbanističkom smislu zatečeni položaj navedenih gospodarskih subjekata nije moguće mijenjati osim u okolnostima kada sami subjekti premještaju svoje proizvodne kapacitete te im u tom slučaju dodijeliti lokacije koje nisu u blizini stambenih naselja.

Povjerenstvo MA 3

U zahtjevima zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja kod izgradnje budućih benzinskihi i gospodarskih subjekata koji će koristiti opasne tvari, odrediti lokacije koje će biti izvan naseljenih mjesta. Prijevoz opasnih tvari, u što je moguće većoj mjeri, usmjeriti izvan stambenih naselja osim u dijelu koji se odnosi na dostavu opasnih tvari navedenim subjektima što se ne može trenutno izbjeći. Kretanje i distribuciju opasnih tvari kontinuirano pratiti putem nadležnih institucija i u suradnji s gospodarskim subjektima poduzimati preventivne mjere zaštite.

Zaštita od epidemija

Sumirajući iskustva zdravstvenih službi kod nastanka različitih katastrofalnih situacija i opće epidemiološke karakteristike pojedinih zaraznih bolesti, moguće je s izvjesnom sigurnošću predvidjeti koja će se epidemiološka problematika javiti kod civilnog pučanstva u slučaju pojave takvih stanja. Kako su glavne okolnosti i posljedice koje bi eventualna katastrofa mogla prouzročiti okvirno predvidive i kako je njihov utjecaj na pojavu i širenje zaraznih bolesti pretežno poznat, mogu se i moraju prihvatiti katastrofalne situacije i mjere koje bi ih mogle spriječiti ili barem ublažiti. Na temelju prikazanih podataka o kretanju zaraznih bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a time i na području Grada Makarske, te uvida u stanje, kojeg na temelju svakodnevnog rada na nadzoru nad zaraznim bolestima u Splitsko-dalmatinskoj županiji obavlja Higijensko-epidemiološka služba ZZJZ Splitsko-dalmatinske županije, može se epidemiološka situacija zaraznih bolesti ocijeniti povoljnom. Bolesti protiv kojih se cijepi potisnute su na niske brojeve (ospice, rubeola, zaušnjaci, hripavac, tetanus), a neke su i posve eliminirane (difterija, oliomijelitis). Tuberkuloza nakon stagnacije uzrokovane Domovinskim ratom, pokazuje nastavak ranijeg trenda pada učestalosti uz manje oscilacije. Bolesti niskog standarda, kao što su trbušni tifus i bacilna dizenterija, posve su potisnute. Hepatitis A iako učestaliji, ali uz povremene oscilacije uobičajene za sve zarazne bolesti zbog pravovremeno poduzetih protuepidemijskih mjera i poboljšanja sanitarno-higijenskih uvijeta nastavlja trend pada. Ipak, kao što je poznato, kod nas postoje mnogi potencijalno rizični faktori, koji epidemiološku situacije čine potencijalno nesigurnom i zato izravno ovisnom o neprekidnom protuepidemijskom i preventivnom radu. Među takve nepovoljne faktore ubrajaju se još uvijek na nekim mjestima nezadovoljavajuća sanitarno-higijenska i komunalna infrastruktura i k tome nedavne, ali i trenutne velike migracije ljudi (izbjeglice iz epidemiološki nesigurnih područja), uključujući i veliki tranzit bilo uobičajen (promet, turizam) ili ilegalan,te 2001.godine pojava tzv. “bioterorizma” s porama B. Antracis u svijetu, a krajem 2002.godine pojava"nove bolesti" - SARS-a u Aziji i Kanadi , te početkom 2003. pojava tzv.”ptičje gripe“. Pojave zaraznih bolesti životinja u svijetu te njihovo kretanje, mogućnosti pojave tih bolesti u našoj zemlji, te mjere koje će se poduzimati propisuje i nalaže Ministarstvo

Povjerenstvo MA 4

poljoprivrede,ribarstva i ruralnog razvoja – Uprava za veterinarstvo. Tako je za 2009. godinu donijet Program pretraživanja virusa influence ptica u peradi. Navedenim Programom određuju se naselja u kojima mora biti pretražena perad u svim ekstenzivnim uzgojima s obzirom na migracijske rute vodenih ptica blizu velikih vodenih površina i način držanja peradi u tim dijelovima. Na području grada nadležne će ustanove , u slučaju opasnosti od pojave određenih bolesti, također svakodnevno pratiti stanje i po potrebi poduzimati propisane mjere za izolaciju i suzbijanje bolesti. Veterinarska stanica Makarska uključena je u provođenje naređenih mjera na otklanjanju i suzbijanju svinjske kuge kako na vlastitom koncesijskom području tako i kao solidarna ispomoć na ostalom dijelu Splitsko-dalmatinske županije. Permanentno sudjeluje na suzbijanju pojave bjesnoće te u izradi planova za što kvalitetnije zbrinjavanje otpada animalnog podrijetla (lešine, proizvodi i nusproizvodi životinjskog podrijetla) kako bi se otklonila potencijalna opasnost od izbijanja zaraznih bolesti. Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Grada Makarske:

S obzirom na mogućnost pojave zaraznih bolesti životinja i ptica na području Grada Makarske, a u cilju sprječavanja njihova daljnjeg širenja na ostale životinje i ljude, u prostorne planove treba ugraditi zakonske propise koji utvrđuju granice i udaljenosti farmi za intenzivni uzgoj životinja u odnosu na naselje i u odnosu na druge farme u blizini. Isto tako potrebno je oko objekta farme ostaviti dovoljno prostora za stvaranje dezinfekcijskih barijera u slučaju potrebe. Na području grada nadležne ustanove , u slučaju opasnosti od pojave određenih bolesti, svakodnevno moraju pratiti stanje i po potrebi poduzimati propisane mjere za izolaciju i suzbijanje bolesti.

Sklanjanje

Na području Grada Makarske izgrađena su 4 skloništa osnovne zaštite, gdje se može smjestiti 600 građana. U zahtjevima zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja potrebno je ugraditi da je Grad Makarska, sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju, dužan osigurati uvjete za sklanjanje građana. Provedbu ove mjere može osigurati kroz izgradnju novih skloništa, za što je potrebno kod izgradnje novih stambenih naselja predvidjeti lokaciju, ili osigurati sklanjanje građana prilagodbom i uređenjem postojećih podrumskih prostora u stambenim objektima, poslovnim zgradama i javnim ustanovama te korištenjem javnih podzemnih garaža i podzemnih garaža trgovačkih lanaca.

Povjerenstvo MA 5