Professional HoReCa Rujan/Listopad 2015

1PROFESSIONAL r u j a n / l i s t o p a d 2 0 1 5w w w. f a c e b o o k . c o m / w w w. p r o f e s s i o n a l . h r

PROFESSIONALHoReCa

issn: 1847-8336 I godina 4 I broj 17 I rujan/listopad 2015. besplatni primjerak

www.professional.hr

UVOZNA OVISNOST TURIZMA JE SVEGA 8%

TEAMBUILDING NIJE ZABAVA VEĆ OZBILJNA IZGRADNJA KOLEKTIVA

rubrika

TEAMBUILDING Teambuilding u funkciji korporativnog razvoja

zeml ja partner

IRSKATurizam, poljoprivreda i ICT najveće šanse razvoja zajedničke suradnje

reportaža

Kina ubrzano postaje najveća svjetska ekonomija

I N T E R V J U

Darko Lorencin

2 PROFESSIONALr u j a n / l i s t o p a d 2 0 1 5 w w w. f a c e b o o k . c o m / w w w. p r o f e s s i o n a l . h r

HPROFESSIONAL_OGLAS_120x170mm.indd 1 20/09/15 22:19


GOVORNIK DR. JOSE MANUEL TORRESMJESTO MALA DVORANA VATROSLAV LISINSKIDATUM 03.11.2015.VRIJEME 10:00 H

PRIJAVE NA KONFERENCIJU TRAJU DO 31.10.2015.JAVITE SE NA VRIJEME I NE PROPUSTITE KONFERENCIJU GODINE

WWW.PLANYOURSUCCESS.HR

WWW.INFINITI.HR

UBRZAJMO HRVATSKU‘’Hrvatska je kao uspavana ljepotica, zadnji je trenutak da se probudi, ili će spavati još sto godina.

Živimo u vremenu promjena i ne pobjeđuju najpametniji, nego najbrži. Ono što je izazov za kompani-je, kao i za države je pretvoriti neizbježnu promjenu u progres, jer promjena je neminovna. Međutim,

ako nije planirana i promišljena, najčešće je na lošije’’,

Dr. Jose Manuel Torres

P O S L O V N A K O N F E R E N C I J A

PROFESSIONAL_OGLAS_120x170mm.indd 1 20/09/15 22:19


• Idealni za korištenje u higijenski osjetljivim okruženjima

• Idealni za potrebe čestog pranja ruku

• Bez dodanih parfema i boja

• Smanjena mogućnost alergijskih reakcija

Izbjegavanje kontaminacija u kuhinji je od izuzetne važnosti u održavanju higijenske sigurnosti okruženja.Nudimo proizvode koji omogućavaju osiguranje maksimalne higijene

Ušteda upotrebe papira i do 37%Naši Tork Reflex držači i punjenja perforiranih listića pojedinačnih papira omogućavaju kontrolu korištenja te utječu na smanjenje potrošnje odnosno uštedu papira. Dodiruje se samo jedan potrebni papirni listić te se time izbjegava moguća kontaminacija.

S1 Tork sistemi tekućeg sapuna

S4 Tork sistemi tekućeg sapuna

Izbor pravih proizvoda za osiguranje od kontaminacija u kuhinji

SCA Hygiene Products Kft.AfH Professional Hygiene EuropeH-1021 BudapestBudakeszi út 51.

Tel.: +36 1 392 2100Fax: +36 1 392 2160www.sca-tork.com

Chef es Pincer profession 205x275_20151014 CRO.indd 1 2015.09.16. 10:25


h o r e c a / u v o d n i k

PROFESSIONAL HoReCaIMPRESSUM NAKLADNIK: Infiniti promedia d.o.o., Gruška 2, 10000 Zagreb / [email protected] / www.professional.hr / OIB: 69777850392 • GLAVNI UREDNIK: Gorden Knezović, [email protected] • DIREKTORICA PRODAJE I MARKETINGA: Alica Holik, [email protected] • PRODUKCIJA IZDANJA: Promo & produkcija j.d.o.o. • UPRAVA: Katarina Jukić, Željko Jukić, [email protected], [email protected] • IZVRŠNA DIREKTORICA: Emilija Magdić, emilija.magdić@professional.hr • IT i TEHNIČKA PODRŠKA: Vedran Bery, [email protected] • TISAK: Printera Grupa d.o.o., Dr. Franje Tuđmana 14a, 10431 Sveta Nedjelja • DISTRIBUCIJA: Weber Escal • ISSN: 1847-8336

PROFESSIONAL magazin je besplatno mjesečno izdanje, distribuirano ciljnim skupinama koje određuje nakladnik, a spadaju u FMCG i HoReCa poslovni sektor. Ni jedan dio magazina ne smije se kopirati, imitirati, stavljati na elektroničke medije ili na bilo koji drugi način koristiti bez suglasnosti i dopuštenja nakladnika. Sva prava su pridržana za tekstove, fotografije i oblikovanja objavljena u magazinu.

Ove smo godine imali najbolju turističku sezonu po svim po-kazateljima od osamostaljenja Hrvatske. Najvažni pokazatelj je svakako turistički prihod

koji je ove godine nadmašio i očekivanja najvećih optimista, naime premašio je 9 milijardi eura. Ako se, pri tome, u obzir uzme podatak da je uvozna ovisnost hrvatskog tur-izma svega 8 posto jasno je da daleko najveći udio prihoda završava na domaćem terenu. Na ovogodišnji turistički rast vrlo malo ili nimalo utjecala je i nesigurnost na drugim mediteranskim turističkim destinacijama zbog koje su neki turisti izjegavali putovanje u takve turističke destinacije. Najveća zasluga višegodišnjem kontinuiranom rastu hrvatskog turizma pripada domaćim turističkim rad-nicima i unaprjeđenju turističke ponude. No, mora se znati da hrvatski turistički potencijal

ni izbliza nije iskorišten. Ostaje još mnogo prostora i za unaprjeđenje turističke usluge, kako u podizanju njene kvalitete u špici turis-tičke sezone tako i u produženju sezone te u širenju turističkih usluga iz našeg priobalja i s otoka i u druge dijelove zemlje, što će idućih godina značajno povećavati turistički prihod. Trendovi u turizmu ukazuju kako se sve više turističkih tvrtki opredjeljuje za kvalitet-niju uslugu koja može biti konkurentna na svjetskoj razini. Pred turističkim je djelatnici-ma još mnogo posla u unaprjeđenju turis-tičke usluge i dostizanja najviših svjetskih standarda kako bi smo privukli najzahtjevnije goste i time značajnije povećavali prihode. Kvalitetniju turističku uslugu ali i sustavnije uklapanje drugih gospodarskih djelatnosti, poput prehrambene i poljoprivredne proiz-vodnje, u turističku ponudu zahtjeva mnogo više suradnje i koordinacije na najvišoj razini

od one kakvu sada imamo. No, svakako je jedna od najslabijih karika u našem tur-izmu ugostiteljska ponuda. Premda imamo ogromne potencijale u kvalitetnoj i zdravoj hrani, najbolji primjer su vrhunska maslinova ulja, vina i sirevi, koji se sve više afirmiraju i na svjetskoj sceni, te premda se snažno razvija gastronomska scena, unaprjeđuje kulinarska ponuda i dalje HoReCa segment pati od sistemskih boljki. Naime, HoRaCe segment je kod nas i dalje usitnjen, posebno u domeni barova i restorana. Kod nas još uvijek nema velikih domaćih franšiza kao u nekim drugim zemljama, pogotovo u turistički razvijenijim zemljama. Rijetki su lanci restorana ili barova s definiranim asortimanima i sa sigurnošću poslovanja. Kod nas još prevladavaju samos-talni objekti. Velik broj ih propada, otvara se dosta novih, tako da na tom područje vlada poprilična poslovna nesigurnost.

TURIZAM JE RAZVOJNA ŠANSAurednik Gorden Knezović

tema broja

Teambuilding nije zabava nego ozbiljna izgradnja kolektiva


h o r e c a / h r va t s k a

u posljednjih godinu dana Hrvatska je dobila desetak malih ‘craft’ pivovara - nezavisnih, inovativnih pivovara - u kojima se maksimalna briga posvećuje kvaliteti proizvoda, a nakon njihova brzog uspjeha, planira se i otvaranje novih. ‘Craft’ scena pokrenuta je u svega godinu dana, kažu vlasnici tri male pivovare – Nove runde, Varionice i Zmajske piv-ovare – koje su postavile temelje hrvatskog ‘crafta’. Radi se o malim, zanatskim, nezavisnim, inovativnim pivovarama, s malo zaposlenih, gdje se maksimalna briga posvećuje kvaliteti. Njihove se proizvodne količine ne mogu uspoređivati s količinama velikih pivovara; oni godišnje proizvedu količina kao velika pivovara u nekoliko dana. S druge strane, ovdašnje ‘craft’ pivovare imaju sve više sljedbenika, koji se ne ustručavaju platiti višu cijenu za kvalitetan proizvod. Hrvatska u trendu ‘crafta’ Miroslav Šuvak suvlasnik je ‘craft’ pivovare Nova runda, a za sebe voli reći da je ‘craft beer ambasador’. Ističe kako su prvo craft pivo izbacili u lipnju 2014. Navodi kako u Hrvatskoj danas radi desetak malih pivovara, no i da se situaci-ja mijenja gotovo iz dana u dan. Nova runda godišnje proizvede 100.000 litara piva, ima tri zaposlena, a od sljedeće godine planira zaposliti još dvoje ljudi. Pivo drže samo u bačvama jer, kako ističe Šuvak, američki ‘alovi’ najbolji su iz bačve. Proizvod prodaju na dvadesetak mjesta, a u nekim zagrebačkim kafići-ma čaša njihova piva stoji oko 17,5 kuna. No, Šuvak ističe kako oni kao proizvođači ne mogu utjecati na kreiranje krajnje cijene. “Hrvatska je u trendu ‘craft’ piva. Osim desetak ‘craft’ pivovara koje sada posluju, čujem da se uskoro planira otvoriti nekoliko novih. No, ne bojimo se konkurencije, to su naši kolege, ima jako puno prostora za sve nas”, navodi Šuvak. Na pitanje što je potaknulo toliki interes hrvatskih građana za ‘craft’ pivom Šuvak kaže - edukacija. “Mi smo se temeljito posvetili tom proizvodu. Radimo jako mnogo na edukaciji stanovništva o ‘craft’ pivu, održavamo radionice, imamo pivske srijede, mnogi od nas pokrenuli su blogove i web stranice posvećene najkvalitetnijem pivu. Nadalje, održa-vamo konferencije, držimo predavanja po cijeloj državi”, kazao je. Šuvak nije oduševljen dosadašnjom pomoći države u podizanju na noge malih pivovara. “U veljači 2014. Ministarstvo poduzetništva i obrta odbilo je naš projekt kao neperspektivan. Nismo mogli dobiti novac niti od Poduzetničkog impulsa, nedostajalo nam je sedam bodova. Nadam se da bi nam u budućnosti država mogla nekako pomoći, krenulo je s trošarinom, nadam se da će biti još nekog pomaka”, ističe Šuvak. Budući da nije bilo po-moći od države, Nova runda pokrenuta je privatnom ušteđevinom dva suvlasnika, pozajmicom od pri-jatelja, a 7.500 dolara namaknuto je ‘crowfundingom’. Sada rastu iz dana u dan, polako vraćaju dugove, a od srpnja pivo izvoze i u Crnu Goru.

Podjela na četiri tvrtke i prodaja Liburnia Riviere

Male, nezavisne pivovare ostvaruju veliki uspjeh

veliki dioničari SN Holdinga, dva “klana” okupljena oko Darka Ostoje i Ksenije Juhn Bojađijev postigli su, doznajemo, dogovor o podjeli tvrtke koju će, ukratko, raščetvoriti. Prema tom planu tvrtka se dijeli na četiri nove tvrtke, s tim da se SN Holding gasi. Nova su društva nemaštovitih imena - SN Alfa, SN Beta, SN Delta i SN Gama, no daleko maštovitiji dio je svakako podjela imovine, završni čin nakon početnog izdvajanja tvrtki Pectinatus i Lux ulagan-ja iz SN Holdinga (početkom veljače ove godine prva je pripala Ostojinu “klanu”, a druga interesnoj sferi njegove partnerice) u kojem se i sad drže formule o suvlasničkom omjeru 62:38 s prevagom Ostoje. Operacija prestanka SN Holdinga “mitozom” kojom nastaju četiri tvrtke i “splitanjem” te dionice na četiri nove, objavljena je na web stranicama tvrtke, uz prethodnu dokapitalizaciju tako da sve imaju isti temeljni kapital kao i SN Holding. Skupština je zakazana za kraj listopada, a kako su slijedom dogovora među velikim dioničarima realni izgledi da će biti posljednja pod kapom SN Holdinga, otvara se niz pitanja. Što podjela znači za velike, a što za male dioničare te je li to korak bliže prodaji Liburnija Riviera Hotela (LRH)? Što se tiče tvrtke LRH Cavtat, dvojbe nema - nju preuzima Ostojin “klan”. Izvor blizak SN Holdingu potvrdio nam je da s podjelom kreće velik razlaz dosadašnjih partnera, no ključan razlog je priprema

terena za prodaju LRH. Prije same Skupštine SN Holdinga trebao bi biti poznat financijs-ki savjetnik kojeg će izabrati (javni poziv je raspisan) za konzultacije u vezi s proda-jom. Ni oko modela prodaje nema dvojbi. Kupac koji je zainteresiran tražit će se za SN Holdingov paket koji u LRH iznosi 61,85%. Iako ci-jena još nije definirana, jasno je da ih zanima kupac koji je spreman platiti razumnu ci-jenu. No još nema službenog stava koliko je to, osim što se okvirno spominje oko 5000 kuna po dionici. Atraktivan paket stari partneri prodavat će zajedno, iako bi, dođe li do realizacije, utržak trebao ići na nova SN-ova društva, pa će se znati kome i koliko sukladno udjelu. A udjeli koje će četiri nove tvrtke imati u odnosu na dionice LRH raspoređeni su ovako: SN-Al-fa dobiva oko 50,1 posto, SN-Beta 30,7, SN-Delta 13,6, a SN-Gama oko 5,5 posto. SN Gama dobiva i 100 posto njihovih dionica u cavtatskoj tvrtki. Za taj raspored treba naglasiti da se tiče postotka dionica koje posjeduje SN Holding, a to je 61,85% dionica opatijske tvrtke i

61,85% cavtatske. Tako bi se u društvima SN-Alfa i SN-Be-ta nalazilo zapravo nešto više od 50 posto dionica LRH, što je većinski paket društva kojim se ono kontrolira. Inače, omjer dionica u njima također iznosi 62:38 što je već poznata formula po kojoj su se već dijelila društva i imovina u dosadašnjim pod-jelama. Zahvaljujući podjeli tvrtke u skladu s tim, a dije-lom i međusobnoj razmjeni dionica, navodno bi Ostojina strana preuzela društ-va SN-Alfu i SN-Gamu, a su-protna SN-Betu i SN-Deltu. Taj model već je proveden na Pectinatusu i Lux ulaganjima, pa bi Ostojina grupa imala 70 posto SN Game, a ona druga 70 posto SN Delte. Nakon što su dioničari LRH, ali bez većinskog SN Holdinga, na nedavnoj izvanrednoj skupš-tini odobrili razdvajanje LRH na liburnijski i cavtatski dio, i to na stalno traženje Opatije, suvlasnici SN Holdinga to su sad iskoristili za vlasničko preslagivanje. Ostoja tako može zadržati cavtatski hotelski biznis i s novcem kojeg dobije od prodaje LRH nastaviti razvijati poslovanje te tvrtke, kaže naš sugovo-rnik. S druge strane, bivši partneri mogu biti zadovoljni jer su u prvoj podjeli dobili projekte i hotele na Hvaru te se mogu posvetiti tom biznisu. Mali dioničari SN Holdinga (s oko 30% udjela), pak, nominalno i matematički ostaju na istome, niti gube - niti dobivaju, ali će umjesto jedne dionice imati četiri, što u zbroju teoretski znači da vrijede malo više, a u stvarno-sti tek ostaje za vidjeti.


h o r e c a / r e g i j a i s v i j e t

u trećem po veličini gospodarstvu euorzone rastu pokazatelji poslovnog i ekonomskog povjeranja te povjerenja potrošača, što sve upućuje na gospo-darski zamah nakon dugogodišnje recesije. Pokazatelj povjerenja potrošača u Italiji porastao je s 109,3 u kolovozu na 112,7 u rujnu (3bb iznad očekivanja), što je najviša razina ovog indeksa od kolovoza 2002. godine. Indeks poslovnog povjerenja je također porastao iznad očekivanja s 102,7 u kolovozu na 104,2 u rujnu (1,5bb iznad očekivanja), dosegnuvši najvišu razinu od prosinca 2010.godine. Također, u Italiji je zabilježen i rast pokazatelja ekonomskog povjerenja na 106,2 u rujnu, što je najviša vrijednost indeksa od svibnja 2008.godine. Nakon dugogodišnje recesije, iznadočekivana ostvarenja spomenutih pokazatelja upućuju na pozitivan gospodarski zamah u trećem po veličini gospodarstvu eurozone.

U Italiji napokon naznake oporavka

butelja šampanjca Krug iz 1915. prodana je u petak za 116.375 dolara (103.932 eura) na dražbi u New Yorku, a kupac je usto dobio i dvodnevni boravak u francuskoj pokrajini Champagne za četiri osobe koje će kušati šampanjac na licu mjesta. Rekord u cijeni dosad je držala butelja Veuve-Clicquot iz 1841. koja je 2011. prodana za 30.000 eura. Ta butelja iz 1841. provela je, po procjeni, oko 180 godina pod morem, u potopljenom brodu nedaleko od finske obale. Ime kupca koji je u pe-tak kupio šampanjac Krug nije objavljeno. Osim butelje prodane na dražbi Krug ima još tri butelje iz 1915.

Butelja šampanjca plaćena više od 103.000 eura

Berba grožđa, koju su obilježile vrućine i suša početkom kolovoza, donijela je Prosecco vinarima povećanje od 31 posto u proizvodnji, izvijestio je predsjednik Konzorcija proizvođača prošeka Stefano Zanette. Prosecco vinarije u sjevernoj talijanskoj pokrajini Treviso očekuju porast proizvodnje u odnosu na 381 milijuna boca koliko je prodano u 2014. u ukupnoj vrijednosti od dvije milijarde eura. Dakle, Prosecco je nadjačao francuski šampanjac, kojeg je prodano u 2014. godini 307 milijuna boca. Ove godine, proizvodnja Proseccoa trebala bi premašiti razinu od 485 milijuna boca. Izvoz raste 20 posto godišnje, ug-lavnom zbog snažnog rasta potražnje u SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Predsjednik Veneta Luca Zaia, bivši ministar poljoprivrede i enolog, govori o “žetvi stoljeća” za Prosecco, a kvaliteta je ove godine “izvrs-na”. “Prosecco je glavni proizvod Italije, po kojem je poznata u cijelom svijetu. Za potrošače, proizvodnja u 2015. je garancija izuzetne kvalitete”, kaže Zaia. Top područje za proizvodnju prošeka nalazi se u brdovitom trokutu između Vittorio Veneta, Conegliana i Vadobbiadena u pokrajini Treviso. Ovdje radi 3.200 vinarija i 170 punionica koje proizvode 72 milijuna boca i stvaraju promet od 470 milijuna eura godišnje.

Rekordna godina za talijanski Prosecco Posljedice

jednogodišnjih uzajamnih sankcija EU i Rusije

više od godinu dana nakon uvođenja ekonomskih sankcija EU protiv Rusije, direktni ekonomski učinci politike uzajamnih blokada nisu jasno mjerljivi. Jedina izvjesnost je da zabrana iz-voza, koja uključuje, između ostalog, naoružanje i opremu za sektor nafte i plina, ne predstavlja najveći prob-lem – ni za EU, ni za Rusiju, piše bečki Standard. Udio robe pogođene embargom u ukupnom volumenu trgov-anja je relativno nizak. Veću težinu nose novčane kazne za pet najvećih ruskih banaka, sve u većinskom državnom vlasništvu, koje su odsječene od jeftinih europskih i američkih kredita. To inhi-bira investicijsku aktivnost, koja djeluje na Rusiju kao krizno pojačalo. Već više od dvije godine, ekonomija

je u recesiji, rublja i cijene nafte padaju. Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje da će se ove godine ruska ekonomija smanjiti za 3,4 posto. Prema Johnu Pollaku, voditelj Odjela političkih nauka na Institutu za napredne studije (IHS), kaže da je Rusija ukupno teže pogođena recipročnim mjerama nego zemlje EU. Učinkovite su kazne, uglav-nom, u LNG tehnologiji, gdje Rusija ovisi o zapad-nom know-how. “Svi druge tehnološki proizvodi koji su podložni zabrani izvoza, zamjenjivi su”, kaže Pollak. Za Europu opterećenje je to što je ovisna o ruskom plinu u srednjoročnom periodu. Između ostalog, zato je uspjeh sankcija od početka upitan. Austrijska ekonomi-ja, međutim, trpi direktne

posljedice. Austrijski izvoz u Rusiju pao je u prvom tromjesečju 2015. u odnosu na prošlu godinu za oko 37 posto. Prosječan pad u EU bio je 34 posto. Najviše su pogođeni trgovina, poslovne usluge, građevinarstvo, inžen-jering i turizam. Ruskih gosta bilo je manje za 30 posto. Prema Dietmaru Fellneru, austrijskom predsjedniku u Moskvi, vrijednost ugovora austrijskih tvrtki koje posluju u Rusiji smanjila se za 30 posto. Prema WIFO studiji ruska recesija, s jedne strane, te sankcija i protumjere s druge, mogle bi koštati zeml-je EU plus Švicarsku ukupno 2,7 milijuna radnih mjesta dugoročno. Samo u Austriji upitno je 40.000 radnih mjes-ta. To bi bio najgori mogući scenarij, naglašava ekonomist Wifo-a Oliver Fritz.


h o r e c a / v i j e s t i i z s v i j e t a


u sheraton Hotel ovo su ljeto ušli su prvi gosti. Otvorenjem drugog hotela pod brendom Sheraton u Hrvatskoj završio je dvogodišnji investicijski ciklus od 80 milijuna eura Hotela Dubrovačka rivijera, tvrtke u većinskom vlasništvu HUP-a Zagreb. Realizacijom jedne od najvećih investicija u hrvatskom turizmu, u HUP-u Zagreb, kompaniji u većinskom vlasništvu Anđelka Leke, tvrde da su zaposlili oko 200 novih radnika i preuzeli lidersku poziciju na dubrovačkom području s oko 750 smještajnih jedinica i najmodernijim sadržajima. Ambiciozno i dugo iščekivano ulaganje na dubrovačkom području uključuje tri hotela, vile, apartmane i Hotel ima 239 moderno uređenih soba i 11 apartmana, a kao hotel kategoriziran s pet zvjezdica.

Najbolji Sheraton na Mediteranu

d- resort šibenik obogatio je ovoga ljeta turističku ponudu Šibenika, te oživio grad kao središte brojnih događanja. Sobe resorta osmišljene su kako bi osigurale vrhunski užitak gostima, dok su 3 vile s privatnim vrtovima, bazenima i parkirnim mjestima namijenjene onim gostima koji žele više privatnosti. Resort nudi posjetiteljima i dva ‘á la carte’ restorana s internacionalnim i mediteranskim specijalitetima te iz-borom nekih od najboljih hrvatskih i svjetskih vina te 4 bara. Otvaranjem ekskluzivnog D-Resorta Šibenik, Doğuş grupa na hrvatsko tržište dovela i svoje bren-dove D-Gym i D-Spa. Kids club, IN-Formal boutique

Otvoren luksuzni D-Resort Šibenik

na karti bogate zagrebačke gastronomske ponude, od 23. rujna nalazi se i Rodizio do Brasil. Rodizio je brazilski tip steakhouse restorana u kojem se plaća fiksna cijena za obrok, a potom se brazilski specijalite-ti jedu dok ne kažete – dosta! “Hrana se priprema na brazilskom žaru churrasco, a poslužuju na mačevima posebno obučenih konobara (pasadoresa). Tri su os-nova specijaliteta: klasični rodizio obuhvaća najmanje deset vrsta mesa, morski je namijenjen ljubiteljima morske hrane, a vege osobama koje preferiraju povrće. Uz to, svaki gost može odabrati bogat izbor priloga – a sve u neogračenim količinima,” rekao je glavni kuhar, Brazilac Marcelo Antonio Donazzoloi. Cijena obuhvaća i slasne deserte, kao što je primjerice ananas sa žara, te piće po želji. U restoranu se može isprobati bezalkoholno brazilsko piće Gurana, alko-holno pivo Brahma, rakija od šećerne trske Cachaca ili koktel Caipirinha. U ponudi je i bogat izbor vina.

Zagreb dobio brazilski restoran Lido Beach Opatija

U SAMOM SRCU kraljice jadranskog mora, na 5.000 kvadratnih metara, proteže se Lido Beach Resort, plaža vrhunskog standarda i ponude koji zadovoljava i one najzahtjevnije goste. Reklo bi se – konačno je bilo i vrijeme da Opatija dobije takvu plažu te da je to samo početak trenda na našem Jadranu. Naime, za očeki-vati je da za goste koji traže najbolju uslugu ima i takve ponude na našem Jadranu. Njih kronično nedostaje.Lido Beach Resort nalazi se uz jedinstveni boutique hotel Bevada u vlasništvu Zorana Maržića, poduzetni-ka koji je davno shvatio kako Opatiji ali i cijeloj našoj turističkoj ponudi nedostaje najkvalitetnijih sadržaja. Kod uređenja plaže Maržić se opredjelio, kao i kod hotela, za najkvalitetnije materijale. Ležaljke su najmoderni-jeg dizajna, izrađene od najkvalitetnijih materijala. Ulaz na plažu je slobodan, moguće je iznajmiti ležaljke i suncobrane s mogućnošću prilagodbe i transformacije u separee. Posjetiteljima su u ponudi raznovrsne masaže te ponuda pića i restorana.

Lido Summer TalesZa posjetitelje plaže organi-ziraju se raznovrsni vrhunski sadržaji poput Lido summer tales 2015 koncept koji obuhvaća i spaja raznovrsne priče i ritmove iz cijelog svijeta i pretače ih u niz zabavnih večeri - od odličnog jazza, soula, funka, brazilskog loungea, orijentalnih ritmova, večeri VINYL-a, do nešto „žešćih“ zvukova elektronske glazbe - svaka priča putovanje je na kojem vas čekaju brojna iznenađenja i puno dobre zabave. U raznovrsnom i vrhunskom gastronomskom dijelu ponude, među ostalim je i grill pizzeria koja nudi nutritivan predah od uživanja na plaži, razgledavanja grada ili noćnog provoda. Posjetitelji mogu naručiti mesnespeci-jalitete Počastite s potpisom chefa Andreja Barbieria, ili provjeriti raskošnu ponudu pizza, pečenih u krušnoj peći, spravljenih s ljubavlju po talijanskoj recepturi od svježih, domaćih sastojaka i mozzarelle di buffala. Lido Beach Bar u ponudi ima svježe cijeđene, potpuno organske sokve, ponudu vrhunskih kava a u snack baru ponudu voćnih salata, domaćih sladoleda, raz-

novrsih sendviča do ukusnih pizza. U večernjim i noćnim satima u ponudi je više od 100 koktela koktel majstora hotela Bevanda kao i vrhunski izbor domaćih i internacionalnih vina, šampanjaca i žestokih alkoholnih pića.

Moer Vip Pool Za one željne intimnije atmosfere, Lido nudi mo-gućnost rezervacije Moer Vip Pool zone, fizički ograđena od ostatka Lido Beach Bara, svojevrsna Vip zona, koja se sastoji se od Moet bazena i 50 ležaljki, a nudi najeksk-luzivniju enogastronomsku ponudu koja će zadovoljiti i najizbirljivija nepca. Oni koji se odluče za Moer Vip Pool zonu mogu uživati i u glaz-benoj selekciji resident DJ-a i prepustite osoblju hotela koje će im poslužiti pića i jela po izboru s menija Lido Beach Bara i restorana Bevanda. Moet Vip Pool nudi i mo-gućnost organizacije privat-nih evenata. Posebne ponude Lido Beash Resorta su točna, pouzdana i profesionalna usluga transfera luksuznim vozilima u svako vrijeme po želji gostiju, te najam plovila kao što su prvoklasni gliseri.

h o r e c a / h r va t s k a


h o r e c a / t e m a b r o j a - t e a m b u i l d i n g

Pojam teambuilding po svojoj definiciji odnosi se na širok raspon aktivnosti, obično unutar tvrtke tj. njezinih zaposlenika, prije svega kako bi se poboljšao timski rad,

odnosno zajedništvo. Teambuilding se koristi da bi se: poboljšala komunikacija u timu, radno mjesto učinilo što ugodnijim, bolje motiviralo tim, zaposlenici bolje upoznali, te poboljšala timska produktivnost itd. Team-building u široj definicije je skup edukativno rekreativnih aktivnosti čija je svrha stvaranje tima u kojeg se možete pouzdati. Koncepcija programa podrazumijeva snalaženje u novom okruženju, daleko od radnog mjesta i sig-urnosti civilizacije. Drugim riječima to je niz zabavnih, strateških igara koje tim djelatnika mora riješiti. Moraju se snalaziti u novoj situ-aciji, zajedno pronalaze i ostvaruju rješenja. Naravno timova ima više, pa se oni među-sobno natječu za što bolje rezultate. Nagla popularnost i raširenost teambuildinga zadnjih je godina posebno izražena u poslovnom okruženju i vjerojatno je iniciran od nekih po-

jedinačnih menadžerskih iskustava uspješnih menadžera u, uobičajeno, nemilosrdnom svijetu biznisa. No, elementi teambuildinga nisu novijeg doba i nisu isključivo vezani za poslone ljude jer ih nalazimo, primjerice, u simuliranju borbenih situacija u vojnoj obuci, posebice u specijalnim jedinicama, elemente teambuildinga nalazimo i u sportskim treninzi-ma, posebice kod vrhunskih sportskih timova u pripremama za natjecanja... Nerijetko, team building, bez dobre organizacije i osmišl-jenosti, ne daje ni izbliza one rezultate koje bi trebao. Stručnjaci često postavljaju pitanje služe li brojni i sve popularniji teambuildinzi zapravo izgradnji tima? Ravnatelj Instituta za kvalitetu i razvoj ljudskih resursa, psiholog Bo-ris Blažinić, smatra kako se pravi teambuilding kojem je krajnji cilj uspostava tima, odnosno osnaživanje grupne kohezije može provoditi jedino i isključivo prema unaprijed postavljen-im pravilima. Prvi je formiranje grupe, drugi je isticanje različitosti među individualcima u grupi, nakon čega slijedi normiranje pravila ponašanja i prihvaćanje razlika, te na koncu

izgradnja tima koji zajednički rješava prob-leme. “Programi koji nude turističke agencije su dobri ako je krajnji cilj poslodavca zabava za djelatnike ili njihovo bolje upoznavanje. Ako tim i inače loše funkcionira, a različitost karak-tera predstavlja nepremostivi zadatak, ovakvi programi mogu na koncu samo štetiti, jer će produbiti loše međuljudske odnose među zaposlenicima te pojačati neučinkovitost”, zaključuje Blažinić. Slijedi li poslodavac upute psihologa i unaprijed izgrađeni tim pošalje na osnaživanje, dobrobiti za njega i njegove posloprimce bit će višestruke, a to se najbolje osjeti na dodanoj vrijednosti koju takve tvrtke zahvaljujući vrijednim, sposobnim i timski nastrojenim djelatnicima ostvaruju. Team-building bio je do prije desetak godina u našim krajevima potpuna nepoznanica. Jedna od ključnih odrednica teambuildinga odnosi se na proces uspostavljanja i razvoja većeg osjećaja za suradnju među kolegama, ali i međusob-nog povjerenja. U sadašnjim gospodarskim trendovima radni se kolektiv nerijetko smatra važnijim od privatnog života.

TEAMBUILDING NIJE ZABAVA

NEGO OZBILJNA IZGRADNJA KOLEKTIVA

TEAMBUILDING SE NE SMIJE POISTOVJEĆIVATI S TIMSKOM REKREACIJOM KOJA SE PO SVOJOJ PRIRODI DJELOVANJA SASTOJI OD OSMIŠLJENIH AKTIVNOSTI ZA TIMOVE KOJE SU STROGO SPORTSKO - REKREATIVNOG KARAKTERA,

A NA KRAJU ZAVRŠE OBIČNOM ZABAVOM

piše Professional



Kako bi se pojedinac prilagodio novim pri-oritetima, ali i drugim kolegama, te ponajprije poslodavcu, osmišljen je model koji potiče kolektiv na veću međusobnu suradnju protka-nu povjerenjem kakvog ponekad ne gajimo ni prema najboljim prijateljima. Jer, kako inače objasniti motiv da vlastiti život ugrozite nekim ekstremnim sportom ili drugom aktivnošću, pritom znajući da je jedini spas od sigurne smr-ti vaš radni kolega? Jedan od primjera klasičnog adrenalinskog teambuildinga je i šumski adrenalinski park. Riječ je o poligonu koji se sastoji od više elemenata, nalik na alpinističke vježbe. Sudionici tako prelaze preko svoje-vrsnih sajli koje su rastegnute između drveća u šumi na visini od jednog do šest metara. Osigurani potrebnom sigurnosnom opremom (pojas i kaciga), te prikopčani dvostrukim vezom za sigurnosnu sajlu koja se nalazi iznad svih vježbi, prelaze udaljenost između drveća na jednom konopcu. “Cilj vježbi je svladavanje

straha, vježba ravnoteže, motorike i koncen-tracije, povećanje samopouzdanja pojedinca, razvoj i povećanje izdržljivosti i fizičke kondici-je, povećanje duha grupe i motiviranosti, razvoj sposobnosti vođe, ali i vrhunski adrenalin. Zaposlenici tvrtki na taj način uče se prihvaća-ti rizik, proširivati svoje granice, svladavati strah od rizika te prihvaćati i nuditi pomoć kolegama. U ponudi teambuildinga postoje ekstremni primjeri poput, na primjer, traženja tragova u šumi, na snijegu, dok ih vrebaju divlje životinje, pa je zato, adrenalin zajamčen. Pri tome timovi moraju napraviti strategiju kako svladati i riješiti što više zadataka koje sami izabiru i nalaze pomoću kompasa, zemljovi-da i pisanih uputa. Zadatci su podijeljeni u različite forme koje se tiču inteligencije, znanja, pamćenja, zabave, kreativnih i umjetničkih rješenja do onih fizičkih u kojima se svladavaju različite prirodne prepreke uz pomoć kajaka, raftova, bicikla, alpinističke užadi ili hodajući.

Teambuilding programi odlikuju se atraktivnim destinacijama, raznolikim prirodnim okružjem i nesvakidašnjim situacijama gdje polaznici ra-spoređeni u timove samostalno strateški planiraju i izvršavaju zadatke. Kroz kontekst izazova, iznenađenja, zabave, postavljenih zadataka i rješavanja različitih prob-lema programi vjerodostojno simuliraju pravila, zakonitosti i odnose utakmice na slobodnom tržištu te se temelje isključivo na iskustvenom učenju. Cilj takvih programa je stvoriti zdravu atmosferu međuljudskih odnosa unutar kompanije koja se u svakodnevnici odražava na profesionalnom, poslovnom i privatnom planu.

Pravila teambuildinga

plitvička jezeraslunjkopački rittrakošćanvelebitseoska gospodarstva u slavoniji i baranjirobinzonski teambuilding na Brijunimadivlji teambuilding na bjelolasici divlji teambuilding na risnjakudivlji teambuilding na sljemenubajkoviti teambuilding u dvorcu bežanecrafting na cetinijedrenje po jadranuizazovi u gorskom kotaru ili na kalniku

Najpoznatije destinacije teambuildinga u Hrvatskoj

JEDRENJE I TEAMBUILDING

Svrha tvrtke ili korporacije jest stvaranje novih vrijednosti na dobrobit sviju, korištenjem planiranih ljudskih i materijal-nih resursa. Da bi svoju svrhu ili cilj tvrtka ostvarila treba imati potrebne resurse. Ljud-ske resurse čine management i zaposlenici. Teambuilding na jedrenju jedan je od vrlo učinkovitih načina kako me-nagement i zaposlenike zajed-no ili odvojeno, u okruženju koje je potpuno različito od prostora i uvjeta tvrtke,

dovesti u situacije koje potiču i razvijaju timski rad, snalaženje i reakcije na ekstremne ili do sada nepoznate situacije, rješa-vanje konfliktnih okolnosti i odnosa. Jedrenje u teambuild-ing-u znači odrediti clj – smjer plovidbe, postaviti organizaci-ju – zadužiti članove posade za pojedine uloge, planirati budžet za ostvarenje cilja – koristiti učinkovito opremu jedrilice, voditi organizaciju/projekt u realizaciji planiranih ciljeva na određenom tržištu

– voditi jedrilicu u smjeru koji dozvoljava optimalan balans uvjeta na moru (smjera i jačine vjetra i valova) i korištenja i podešavanja jedara i ostale opreme kako bi jedrilica došla do svojeg odredišta. Koncept može uključiti i više dana boravka na jedrilici, a tada je važna i priprema obroka, što uključuje planiranje, strategiju i realizaciju cjelokupnog pro-grama. U određenom trenutku teambuildinga na jedrilici dolazi se do spoznaje da se cilj – odredište može dostići u stalnom balansiranju između smjera kojim jedrilica može ići ili kojim ga vodi kormilar ob-zirom na uvjete koje stvaraju vjetar i valovi te kako je jedrilje podešeno i koliko ga spremno posada jedrilice u suglasju s kormilarom podešava. Iskustvo dolaska na odredište tima ljudi u teambuilding-u na jedrilici ravno je realizaciji zacrtanih ciljeva poslovanja ili projekta tvrtke u kojoj rade.

piše Igor Burić, sea master class



0

5

25

75

95

100

OGLAS Rizvancity 2015

29. rujna 2015. 10:28:41


h o r e c a / p r o m o t i v n i č l a n a k

PUSTOLOVNI I ADRENALINSKI TEAM-

BUILDING NA VELEBITU PO ČEMU SMO POSEBNI: MOŽEMO VAM PONUDITI JEDINSTVENU KOMBINACIJU PROGRAMA NA MORU I PLANINI.

NAŠA LOKACIJA NAM TO OMOGUĆUJE!!!

Turistička agencija Adria Velebit-ica sa sjedištem u Brušanima nadomak Gospića (Park prirode Velebit), osmislila je za Vas atrak-tivne adrenalinske i pustolovne

programe koje možete doživjeti na prekrasnim predjelima Velebita i Like te u našem Pustolov-no-izletničkom centru Rizvan City. Pustolov-no-izletnički centar Rizvan City smješten je u Lici, srcu Hrvatske, nedaleko grada Gospića, u malom tipično ličkom selu Rizvanuša koje se nalazi u Parku prirode Velebit. Staro obiteljsko seosko gospodarstvo pretvorili smo u pus-tolovno-izletnički centar gdje grupama nudimo

mnoštvo jedinstvnih atraktivnih pustolovnih aktivnosti. Teambuilding centar “Rizvan City” je prvi i jedini centar u Hrvatskoj specijaliziran za prihvat tvrtke na team building programe na otvorenom, i pruža jedinstvenu priliku da se članovi vašeg tima uključe u zabavna i izazovna iskustva koja će promovirati timski rad i poboljšati komunikaciju. U sklopu našeg centra možete noćiti u novoobnovljenoj ličkoj kući izgrađenoj tradicijskim materijalima, kamenom i drvetom ili u našem novom kampu. Kampirati se može s kamperima, u šatorima ili možete iznajmiti drveni bungalov. Našu ponu-du temeljimo na teambuilding i poticajnim

programima za tvrtke. Kvalitetom i inovativnim programima, ali i prekrasnom prirodom koja nas okružuje privukli smo i ugostili mnoge Hr-vatske i strane tvrtke. Posjetite nas i doživite ne-zaboravne pustolovinu - paintball, streličarstvo, streljaštvo, speleoavantura, adrenalinski park, zip line, stijena za penjanje, divovska ljuljačka, quad safari, jeep safari po Velebitu, ljudski stolni nogomet, kayak safari na rijeci Lici i os-tale aktivnosti i to sve na području netaknutog Velebita i Like će Vas i Vaše prijatelje oduševiti. Želja nam je da nas posjetite a mi Vam jamčimo da ćete se dobro provesti, doživjeti nešto novo što će Vam dugo ostati u sjećanju.

▶ imamo ljude koji se brinu o svemu

▶ nudimo odličnu uslugu, najveću vrijednost za novac

▶ nama je sigurnost na prvom, drugom i trećem mjestu

▶ nudimo fleksibilan i prijateljski pristup

▶ imamo konkurentne cijene, bez skrivenih doplata

▶ do sada nam je više od 400 klijenata ukazalo povjerenje

odaberite našu agenciju jer:▶ prvi je i jedini Teambuilding centar u Hrvatskoj

▶ nudimo jedini toliko aktivnosti na jednom mjestu

▶ atraktivna lokacija centra

▶ aktivnosti + hrana + prezentacijska dvorana + smještaj na jednom mjestu

odaberite pustolovno-izletnički centar rizvan city jer:

vaš tim će se zabaviti, uživati u dinamičnim korporativnim teambuilding aktivnostima i na kraju vam zahvaliti na fantastičnom iskustvu sa eventa koji se pamti.

Jasno nam je da u Hrvatskoj postoji više agencija koje organiziraju teambuilding programe.Izaberite našu agenciju



Kako bi se razvoj tvrtke postavio na „zdrave noge“, svakako je nužno utemeljiti koncept, odnos-

no strategiju poslovanja koja će zadovoljiti uvjete za rast kompanije. Osim vizije, misije, poslovne kulture i ostalih vrijednosti koje treba uključiti u cjelinu, presudnu važnost u tvrtkama, naravno čine ljudi. Od visokog managmenta koji je odgov-aran upravo za strategiju i rezultate, pa sve do sviju ostalih uključenih u proces stvaranja rezultata koji se temelje na strategiji, a realiziraju se putem određenih zadataka. Samo okupljanje ljudi u tvrtkama nije jednako formiranju tima. Mnoge tvrtke, npr. zapošljavaju individulace koji su izvrsni u obavljanju zadataka, no međuljudski odnosi često su im izazov koji naravno ima utjecaj i na rezultate tvrtke. Uspješna komunik-acija dovodi do uspješne realizacije strategije, što je uzrok i zadovoljstva u cjelokupnom timu. Cilj je okupiti izvrsne individulace, no treba imati na umu različite osobnosti, a po-trebne su i mnoge vještine kako bi skupina individualaca djelovala kao tim u harmoniji. Postoje različite metode i procesi koji uključuju raz-voj individualaca u timu, s uključen-im rješavanjem izazova koji mogu nastati zbog različitih karaktera unutar tima. Jedan od takvih procesa je svakako i team building, uvriježen u našoj regiji više od desetljeća, kada su „veće“ korporacije započele organizirati (najčešće) sportska događanja. Cilj je bio poboljšanje međuljudskih odnosa i povezivanje u društvenoj interakciji. Danas, team building podrazumijeva proces koji korporativnom timu omogućuje postizanje određenih ciljeva, koji

se unaprijed dogovaraju s iskusnim trenerom/business coach-om u suradnji s managmentom tvrtke. Putem različitih aktivnosti, članovi tima razvijaju međusobno povjeren-je, bolje razumijevanje i prihvaćanje različitosti, općeniti razvoj na osobnoj te poslovnoj razini. Dakle, teambuilding se može temeljiti na povezivanju individualaca u smislu društvene interakcije, no svakako se preporuča korištenje procesa koji uključuju rješavanje izazova unutar tima, uključujući i konflikte. Konflikti mogu biti različiti, no jasno je da utječu na konačan rezultat poslovanja. Timski duh i suradnja na dobrobit sviju unutar korporacije, najznačajnija je snaga koju tvrtka koristi za kreiranje vizije. Sudionici teambuilding-a dobivaju priliku analizirati sebe i ostale članove tima, putem različitih vrsta intervencija od strane voditelja procesa, usmjerenih

na jačanje međuljudskih odnosa, stvaranje povjerenja, pojašnja-vanje uloga unutar tima i rješa-vanje određenih izazova. Osnova aktivnosti teambuildinga-a dodijela je zadataka članovima tima s ciljem rješavanja istih putem zajedničke suradnje, a koriste se određeni resursi prema unaprijed dogovoren-om konceptu. Mnogi procesi imaju za cilj prepoznavanje i rješavanje izazova između članova tima koji ut-ječu na funkcionalnost tima, a ostale komponente se odnose na postavl-janje ciljeva, izgradnju učinkovitih radnih odnosa i pojašnjenje uloga unutar tima. Procesi se temelje na potrebama i zahtjevima korporacije, dakle ovise o statusu tvrtke, radnom okruženju, cilju, broju zaposlenika i dr. Provode se u okruženju izvan radnog mjesta, uglavnom u prirodi. Popularno okruženje za team-building je odlazak na jedrenje te

bavljenje nautičkim aktivnostima. U razvijenim zemljama, jedrenje zauzi-ma visoku poziciju za rješavanje iza-zova korporativnog tima i stvaranje timskog duha. Zadaci s kojima se timovi suočavaju na jedrenju izvrsna su zamjena i poveznica sa svakod-nevnim situacijama unutar radnog okruženja. Također su popularni programi koji se provode u šumskim adrenalinskim parkovima, kajak na rječnim brzacima, kulinarski team building. Svakako treba naglasiti kako „turistički teambuilding programi“ temeljeni isključivo na društvenoj interakciji, mogu biti i štetni za tvrtke, jer se neučinkovitost i problemi (ako postoje) mogu pojačati. Postoje različiti programi, a manageri u suradnji sa stručnjacima odabiru najefikasnije procese koji izgrađuju kvalitetan tim s ciljem suradnje na dobrobit sviju ukl-jučenih u poslovno (su)djelovanje.

DANAŠNJE PRILIKE, ODNOSNO OKOLNOSTI U KOJIMA SE TVRTKE RAZVIJAJU, TRAŽE STALNO PRILAGOĐAVANJE NOVITETIMA I IZAZOVIMA TRŽIŠTA. KREATIVNOST, BRZO I KVALITETNO RJEŠAVANJE IZAZOVA TE ODREĐENE VJEŠTINE NUŽNE SU ZA RAZVOJ I FUNKCIONALNOST ORGANIZACIJA. RAZVIJAJU SE INOVACIJE I VJEŠTINE S CILJEM RAZVOJA NOVIH USLUGA I PROIZVODA, KAKO BI ZADOVOLJILI POTREBE KRAJNJEG KUPCA.

TEAMBUILDING U FUNKCIJI KORPORTIVNOG RAZVOJApiše Ivana Tišljar


h o r e c a / u g o s t i t e l j s t v o

VRAĆENA DRUŠTVENA

VAŽNOST NEKADAŠNJOJ GRADSKOJ KAVANI

KAVANA, BISTRO I LOUNGE BAR S ATRAKTIVNIM PROGRAMOM UJEDNO I TURISTIČKA ATRAKCIJA GLAVNOG ZAGREBAČKOG TRGA

piše Gorden Knezović

Novi koncept i programski sadržaj kavane Johann Franck temelji se upravo na revitalizaciji izvornog identiteta i statusa Gradske kavane kao okosnice društ-

venog života grada 30-ih godina prošlog stoljeća kada je bila popularno okupljalište kulturnih, umjetničkih i političkih krugova toga doba. Sudeći prema posjećenosti i gostima koji dolaze te raznovrsnim događanjima u kavani sveukupna društvena važnost kavane približava se onom dugu koji je svojedobno izvorno imala.

Kavana Johann Franck zamišljena je i kao mjesto u kojem će istinski ljubitelji kave moći saznati zanimljivosti o kavi kao i putu kave „od zrna do šalice“, a za vrhunski espresso brinut će se Franckovi profesionalni baristi. Posebna je i po tome što gosti mogu uživati i u mljevenoj kavi pripremljenoj kao kod kuće i to na više različitih načina pripreme - na klasičan način u džezvi, french pressu, kafetijeri i filter aparatu. Gostima je na raspolaganju i Johann Franck Store koji, uz raznovrsnu ponudu Franck kava, nudi i zaniml-

jive artikle vezane uz kavu i pripremu kave. „Projekt Johann Franck logičan je nastavak ove priče koji se naslanja na bogatu povijest grada Zagreba te kulturu i značaj zagrebačkih kavana u čijem je središtu upravo tradicija i običaj ispi-janja kave koji kod nas predstavlja dio kulturnog nasljeđa. Na ovoj ideji zasnivamo naš program u Johannu Francku koji je zamišljen kao mjesto u ko-jem će se moći popiti vrhunski pripremljen espresso s potpisom naših profesionalnih barista. Veliko nam je zadovoljstvo što, kao zagrebačka kompani-ja s dugom poviješću, na ovaj način sudjelujemo u revitalizaciji ove kultne zagrebačke lokacije“, rekao je Ivan Artuković, član Uprave Francka.

Johann Franck posjetiteljima nudi ponudu kavane, slastičarnice, bistroa i lounge bara. Slastičarnica zauzima dio u prizemlju, kavana je u prizemlju i na prvom katu, dok je na zadnjem katu bistro s kuhinjom polu-otvorenoga tipa s izborom tradicionalnih zagrebačkih specijalite-ta pripremljenih na novi način pod palicom majstora kuhara Mate Jankovića, koji surađuje s OPG-ima Zagrebačke županije, s fokusom na

organske namirnice. Zabavni i kulturni sadržaj uključuje „live“ koncertne nastupe, izložbe, promocije knjiga i festivala, projekcije klasičnih filmova te cabaret program koji je publika svoje-vremeno pratila upravo u kavanama.

„Za nas u Francku, riječ je o dobro postavljenoj priči o našem brendu i povijesti kompanije, koju smo željeli dosljedno predstaviti kroz suptilne vizualne elemente i poseban ugođaj u prostoru, našu ponudu i visoku razinu usluge“, rekla nam je PR menadžerica Francka Ivana Tavra dodavši kako su u projekt krenuli od ideje da svojim po-trošačima na taj način pruže jedinstveni osjećaj i potpuni doživljaj Franckovog brenda i svega onoga što Franck predstavlja kao kompanija.

„U skladu s trendovima, ovo će biti interaktivna platforma u kojoj ćemo moći pričati priču o kavi te predstaviti novitete i zanimljivosti iz bogatog svijeta kava kroz ponudu rijetkih ‘speciality’ kava iz različitih ‘origina’ odnosno zemalja uzgoja koje na jesen predstavljamo pod krovnim brendom Franck“, rekla je Tavra.


Nakon što je ministar turizma Republike Hrvatske Darko Lorencin objavio turističke rezultate prema kojima je ovogodišnja turistička sezona

najbolja u povijesti razgovarali smo s njim o najbitnijim pokazeteljima uspjeha turističke sezone, razlozima uspjeha te o planovima za slijedeću turističku sezonu.

Gospodine ministre kakvi su posl-jednji statistički turistički podaci za ovu godinu koje imate te kakva su očekivanja do kraja godine? › Ovo je izvrsna turistička godina, u kojoj smo u prvih osam mjeseci zabilježili porast dolazaka od 7,9 posto te porast noćenja od 6,5 posto. Također je vrlo značajno da su domaći turisti u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani porasli za 9,1 posto u dolascima i 8,2 posto u noćenjima, što je znak oporavka Hrvatske i u gospodarskom smislu. S obzirom da je ovo prema broju noćenja rekordna godina, svakako očekujemo i najveće pokazatelje u potrošnji, odnosno prihodima. Očekujemo prihode od stranih turista od preko 9 milijar-di eura, te više od 1,4 milijarde prihoda od domaće potrošnje.

Što je sve doprinjelo takvim rezu-ltatima, odnosno koliko utjecaja na rezultate imaju vanjski faktori poput nesigurnosti u dijelu Sre-dozemlja, a koliko su rezultati plod naše strategije u turizmu i pripreme sezone? › Što se tiče glavne turističke sezone, odnosno

ljetnih mjeseci smatramo kako u većoj mjeri stanje na konkurentskim tržištima nije imalo veći utjecaj, što uostalom potvrđuju i poka-zatelji Grčke koja i dalje raste u turističkom prometu.Što se tiče faktora nestabilnosti u Turskoj, Egiptu i Tunisu, oni mogu utjecati na rezultat posezone, no moramo ponovno istak-nuti kako turisti i dalje mogu birati između

nas i ostalih konkurenata na Mediteranu u kojima je sigurnosna situacija stabilna. Stoga rezultate dosadašnjeg dijela turističke godine svakako možemo pripisati dobroj pripremi u suradnji javnog i privatnog sektora, program Hrvatska 365 čiji su rezultati itekako vidljivi u rezultatima predsezone te povećanja

investicija u hotelski smještaj i sadržaje, čime automatski stvaramo nove kapacitete i nove motive dolaska u destinaciju.

Kakvi će prema Vašim informacijama biti financijski rezultati turističke sezone, koliki će biti priljev novca od stranih turista? › Očekujemo preko 9 milijardi eura od deviza te oko 1,4 milijarde domaće potrošnje, što je otprilike i prolazno vrijeme za 2015. godinu, koje smo si zadali u Strategiji razvoja turizma do 2020. godine.

U javnosti pa tako i u stručnim krugovima često se raspravlja o financijskom učinku našeg turizma, odnosno koliko od priljeva novca u toj djelatnosti ide domaćim tvrtka-ma, domaćem giospodarstvu i drža-vi, a koliko stranim tvrtkama? › Teško je to izračunati jer ovisi o jako puno faktora. Mi smo prošle godine predstavili Satelitski račun hrvatskog turizma koje je za nas izradio Institut za turizam. Prema tim izračunima, izravna bruto dodana vrijednost turizma u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti je 4 milijarde eura, odnosno ukupno oko 10,5 posto. Dok je izravni bruto domaći proizvod turizma u ukupnom bruto domaćem proiz-vodu 4,6 milijardi eura, odnosno 10,4 posto. Također u turističkoj djelatnosti ukupno je zaposleno 124 tisuće ljudi, odnosno oko 9 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj. U ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti Hrvatske, turizam sudjeluje s 14,3 posto, a pti tomr treba naglasiti da je uvozna ovisnost hrvatskog turizma svega 8 posto. To su podaci kojima sada raspolažemo.

h o r e c a / i n t e r v j u - D a r k o L o r e n c i n , m i n i s t a r t u r i z m a

UVOZNA OVISNOST TURIZMA JE

SVEGA 8% „VRLO JE ZNAČAJNO DA JE DOMAĆIH TURISTA U PRVIH OSAM MJESECI BILO 9,1% VIŠE U DOLASCIMA I 8,2% U

NOĆENJIMA, ŠTO JE ZNAK OPORAVKA HRVATSKE I U GOSPODARSKOM SMISLU“, SMATRA DARKO LORENCIN

piše Gorden Knezović fotografije Professional

IZRAVNA BRUTO DODANA VRIJEDNOST TURIZMA U UKUPNOJ BRUTO DODANOJ VRIJEDNOSTI JE 4 MILIJARDE EURA, ODNOSNO UKUPNO OKO 10,5 POSTO, DOK JE IZRAVNI BRUTO DOMAĆI PROIZVOD TURIZMA U UKUPNOM BRUTO DOMAĆEM PROIZVODU 4,6 MILIJARDI EURA, ODNOSNO 10,4 POSTO

❃




Ima li Ministarstvo turizma planove i strategiju da se u turizmu koristi što više domaćih proizvoda, naime često se govori da je veliki uvoz hrane, pića i ostaloga za potrebe turista koji dođu u Hrvatsku? › Svakako da imamo planove i da to podrža-vamo. Nedavno sam sudjelovao u Poreču na jednom HGK-ovom skupu na tu temu, a i spajanje zelene i plave Hrvatske se stalno provlači kao nešto što moramo povezati, čime povećavamo i broj radnih mjesta. U nekim hotelskim kućama upravo je korištenje domaćih proizvoda strategija, a u prosjeku se u hotelima koristi oko 55 posto domaćih proizvoda. Nositelj tog projekta je Hrvats-ka gospodarska komora, no trebamo se rukovoditi globalnom konkurentnošću i ne smijemo zanemariti Kupujmo hrvatsko, nego trebamo poduprijeti Komoru oko promidžbe hrvatskih proizvoda kako bi oni postali konkurentniji i prepoznatljiviji.

Kako ste zadovoljni projektom produženja turističke sezone? Što još planirate učiniti da bi turizam bio dohodovan i izvan one glavne ljetne turističke sezone? › Jako sam zadovoljan, ove godine u projektu Hrvatska 365, čiji je nositelj Hrvatska turis-tička zajednica, uključeno je 39 destinacija, u odnosu na prošlogodišnje 22 destinacije. Mi se u produljenju sezone rukovodimo Strate-gijom razvoja turizma i Strateškim marketing planom, koji jasno definiraju proizvode koje želimo promovirati na stranim tržištima, a ono što je najvažnije, osim nautike i sunca i mora, sve su to proizvodi koji se mogu razvijati i u morskim i u kontinentalnim des-tinacijama. Naši su programi potpora stoga usmjereni upravo na produljenje turističke sezone putem razvoja raznih novih sadrža-ja, kao što su to tematski parkovi i centri za posjetitelje, te novi inovativni proizvodi poput plovećih hotela i ostali slični projekti. Također, podržavanjem manifestacija i izvan glavne turističke sezone, stvaramo motive dolazaka u destinaciju. Odličan primjer za to je projekt Tour of Croatia, biciklistička utrka koja se ove godine po prvi puta održala u Hrvatskoj u predsezoni, a sama po sebi je motiv dolaska u destinaciju, ali ima i multip-likativne promotivne efekte, jer se prenosila na vodećim svjetskim sportskim tv kanalima. To su projekti koji zaslužuju i financijsku i institucionalnu podršku.

Kako ste zadovoljni proširenjem tur-ističke ponude na kontinentalni dio Hrvatske? Kakve imate planove za tu turističku ponudu? › Stalno naglašavam da je turizam puno teže razvijati na kontinentu, nego na moru,

jer je Hrvatska ipak percipirana kao zemlja za ljetni odmor. Ono što sada radimo jest priprema nove kampanje “Croatia, full of life”, čime gradimo novi imidž Hrvatske kao „zemlje pune života“, a ne više „Mediterana kakav je nekad bio“. Svjetsku kampanju nedavno smo započeli u Londonu. Upravo promocija Hrvatske kao zemlje pune života možemo promovirati da je ona – puna gastro užitaka, puna avanture, puna romantike, puna prekrasnih otoka, puna kulture i sličnih stvari koje privlače posjetitelje. Osim izmjene percepcije brenda Hrvatska, što je dugotrajan proces, ulažemo i u razvoj turizma na kontinetu, pri čemu smo prošle godine izdvojili oko 26 milijuna i 800 kuna potpore za razvoja turizma na kontinentu, a ove godine oko 11,5 milijuna kuna, s time da nismo još objavili rezultate najizdašnijeg programa Fond za razvoj turizma, kojim se financira turistička infrastruktura. Svaka-ko da i hrvatski kontinent ima jako velik potencijal u razvoju kontinentalnog turizma te ćemo zajedno sa sustavom turističkih za-jednica, koje bi trebale izrasti u destinacijske menadžment organizacije, još kvalitetnije upravljati razvojem turizma na kontinentu.


U NEKIM HOTELSKIM KUĆAMA UPRAVO JE KORIŠTENJE DOMAĆIH PROIZVODA STRATEGIJA, A U PROSJEKU SE U HOTELIMA KORISTI OKO 55 POSTO DOMAĆIH PROIZVODA. NOSITELJ TOG PROJEKTA JE HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA, NO TREBAMO SE RUKOVODITI GLOBALNOM KONKURENTNOŠĆU I NE SMIJEMO ZANEMARITI KUPUJMO HRVATSKO, NEGO TREBAMO PODUPRIJETI KOMORU OKO PROMIDŽBE HRVATSKIH PROIZVODA KAKO BI ONI POSTALI KONKURENTNIJI I PREPOZNATLJIVIJI.

❃



KINA UBRZANO POSTAJE NAJVEĆA

SVJETSKAEKONOMIJA

PODZEMNI VLAKOVI U KINI U SEKUNDU SU TOČNI, UDOBNI I ČIŠĆI NEGO U ZAPADNIM ZEMLJAMA, ZRAKOPLOVI U UNUTRAŠNJEM ZRAČNOM PROMETU UDOBNIJI SU OD EUROPSKIH.

piše Davor Tokić, direktor Tridea d.o.o.

h o r e c a / r e p o r t a ž a - k i n a

rijeka li, plovidba na bambusovim splavovima turistička je atrakcija


Koja je prva asocijacija kada se spomene Kina? Gospodarstvo u strelovitom rastu,

najmnogoljudnija zemlja na svijetu, trgovina na veliko, jeftina roba, kineski restorani sa specijalitetima iz pokrajine Sichuan, jedna od najstarijih civilizacija svijeta? U doba naprednih tehnologija i komunikacijskih alata, kada su sve informacije dostupne i ‘na dlanu’, čemu Google, Wikipedia i drugi digitalni izvori informacija uvelike pomažu, potrebno je imati samo volje i vremena kako bi se približilo dalekim destinacijama. No, različiti tekstovi, slike, videozapisi ne mogu naravno ni izbliza dočarati zemlju, ljude, kulturu, gastronomiju kao što to čini bogatstvo doživljaja osobnog posjeta. I, evo, konačno letim prema Šangaju. Let je dug, tim više što ga zbog uzbuđenja

nisam u stanju prekratiti snom. U glavi mi se vrte razni filmovi. Što me tamo očekuje, kako ću se snaći u tom, nama Europljanima, potpuno drugačijem i egzotičnom svijetu? Što me sve može iznenaditi u zemlji koja je tek nedavno krenula putem napretka i za koju sam uvjeren da je još daleko od Zapada? U Šangaj idem supruzi koja je već godinu dana na post doktorskom usavršavanju na ECNU (East China Normal University). U planu nam je veliko proputovanje Kinom. Sutra ujutro letimo za Peking, glavni grad i administrativno središte zemlje.

Grad koji, prema službenim podacima, ima više od 20 milijuna stanovnika. Nakon Pekinga putujemo sjeverozapadno, oko 500 km u unutrašnjost, u mnogo manji Datong. Pokazalo se da je taj grad ustvari ogromno gradilište,

u kojem već sada živi više od 4 milijuna ljudi, a vjeruje se da će, u idućih nekoliko godina dosegnuti i brojku od 10 milijuna. Sljedeća planirana postaja je Xi’an, smješten u samom centru Kine. Xi’an je prva prijestolnica ujedinjene Kine, početak puta svile, grad izuzetno važan u kineskoj prošlosti, ali i sadašnjosti. Zatim putujemo na jug, u Guilin. Plovit ćemo rijekom Li na brodovima od bambusa i vidjeti jedan od najspektakularnijih kineskih krajolika ovjekovječen i na pozadini novčanice od 20 juana. Nakon svega slijedi povratak u Šangaj, a dan kasnije i moj povratak

u Hrvatsku. U manje od 2 tjedna proputovati ćemo otprilike 6.000 km. Kako bi bili što pokretniji, na put krećemo s vrlo malo stvari, nosimo samo najneophodnije. Važno je da su putovnice, novčanici i mobiteli na broju… ako nešto zatreba, kupiti ćemo.

meko prizemljenjeVeć po dolasku u šangajsku zračnu luku Pudong, u prvom stvarnom doticaju s Kinom, razbija se slika koju sam imao o toj velikoj zemlji. Sve je modernije, veće nego što sam zamišljao i sve iznenađujuće dobro funkcionira. Iznenađuju me automati s vrelom vodom, na koje nailazim na svakom koraku, a na kojima Kinezi pripremaju instant juhe ili čaj. Kasnije to prepoznajem kao dio svakodnevnice, koji se pomalo naslanja na tradiciju. Instant juha ustvari je ‘mian tiao’, tradicionalno

kinesko jelo s rezancima, a ispijanje čaja uobičajeno je poput pijenja vode na zapadu. To je samo jedan od mnogih primjera kako Kinezi uspješno uklapaju svoju tradiciju u ubrzani stil suvremenog života koji im dolazi sa Zapada. Isprva nisam razumio zašto usred ljeta i pri izuzetno visokim temperaturama konzumiraju vrelu tekućinu, zašto se ne rashlade ledenim čajem ili hladnom vodom, no ubrzo sam i sam shvatio prednosti tog kineskog običaja. Unošenjem tople tekućine ustvari potiču svoj organizam na hlađenje. Dobio sam dojam da su njihov pristup zdravlju i briga

o psihičkom i fizičkom stanju organizma općenito bolji od našeg zapadnog. Dokaz je činjenica da pretilih ljudi gotovo i nema, a brojni parkovi u Kini ujedno su i mjesta za meditiranje, vježbanje, rekreaciju... Ali idemo redom. Čim sam izašao iz aerodromske zgrade, našao sam mjenjačnicu i dokopao se juana. Nema puno preračunavanja jer je juan otprilike iste vrijednosti kao kuna, tek je nešto slabiji. Zanimljivo je da se Mao Ce Tung nalazi na svakoj novčanici, a najveća je ona od 100 juana. Kažu da je razlog tome sprječavanje korupcije i krivotvorenja novca, ali zbog promjena u unutrašnjoj trgovini, ulaska proizvoda sa zapada i rasta cijena vjerojatno će se tiskati i veći apoeni. Ili možda neće, zbog prelaska na kartično poslovanje i on-line transakcije? Mene u tom trenutku više zanima kako da

dođem do Puxia, zapadnog dijela Šangaja gdje mi stanuje supruga. Taksi, metro ili čuveni Maglev? Ne razmišljam previše.

uskakanje u sf filmMaglev, vlak koji pomoću magnetske indukcije lebdi nad tračnicama, prilika je koju ne želim propustiti. Nisam ulovio doba dana kada vozi maksimalnom brzinom (431 km/h) tako da je moja, dosad najbrža, vožnja nekim kopnenim prijevoznim sredstvom bila ograničena na „samo“ 301 km/h. Zbog nedostatka kontakta s


CENTAR ŠANGAJA IZAZOV JE ARHITEKTIMA IZ CIJELOGA SVIJETA. SVE ŠTO ZAMISLE, U ŠANGAJU MOGU I REALIZIRATI. SVAKO MALO POSTAVLJAJU SE NOVI REKORDI; NAJVIŠI NEBODER KINE, ALI I TOG DIJELA AZIJE, NOVO JE ČUDO MODERNE ARHITEKTURE

❃

šangaj yungang grottoes


podlogom imao sam osjećaj da vlak stoji... dok nije izašao iz tunela. Odjednom sam shvatio da jurimo i nekako mekano se naginjemo u zavojima kao da sam prebačen u neki SF film, ma fantastičan doživljaj. U vlaku vidim i nekoliko stranaca… još nas, dakle, ima. Nakon Magleva, dalje nastavljam metroom. Ugodno me iznenađuje, čak štoviše zadivljuje, činjenica da je podzemna izuzetno čista, vlakovi su u sekundu točni, vlada savršen red. U metrou nisam vidio strance. Sada sam jedini „drugačiji“. Suputnici su gotovo bez iznimke zagledani u ekrane mobitela i tableta, iznenađen sam što prevladavaju Apple uređaji. Uviđam, opet s iznenađenjem, i da je većina ljudi u markiranoj odjeći, skupo odjeveni od glave do pete. Etiketa je, kod Kineza, uvijek na istaknutom mjestu.

Pogled mi se zaustavio na jednom od ekrana. Ništa ne razumijem, sve je na kineskom. Pitam se gdje su Facebook, Twitter, Google, LinkedIn, Youtube? Nema im pristupa. Prvo sam mislio da se radi o cenzuri, ipak tu još uvijek vlada komunistički režim i sustav gdje se sve kontrolira pa i pristup ljudi informacijama. No nije baš tako, pojasnili su mi. Oni imaju svoje verzije Facebooka, Googlea, Youtubea… svega što im treba. Pa ima ih 1,3 milijarde, zašto bi se prilagođavali zapadnjačkim rješenjima i jačali tuđe ekonomije ako mogu jačati i

razvijati svoju? Potpuno praktično i logično objašnjenje, ali što je s povredom autorskih prava? Ispada da se u Kini ne opterećuju previše autorskim pravima. Pretpostavljam da Zuckerberg i ekipa mogu podići tužbe, ali tako

moćnom tržištu i ekonomiji nitko se razuman neće zamjerati bez krajnje ozbiljnog razloga.

ne gradi se ništa ispod 40 katovaPrema službenim informacijama Šangaj je 2014. godine imao 24.256.800 stanovnika. Vjerujem da je brojka od 30 milijuna puno bliža stvarnosti. To je sedam puta više nego što je stanovništva u Hrvatskoj. Kinezi broj stanovnika doživljavaju sasvim drugačije od nas, milijun ljudi više-manje, to kod njih zaista ne radi neku bitnu razliku. Zvuči gotovo nevjerojatno da je samo u razdoblju od 2000.

do 2010. stanovništvo Šangaja naraslo za više od 7 milijuna. I opet, to su samo službeni podaci, stvarna brojka je barem za milijun stanovnika veća. Grad je i dalje ogromno gradilište, za naše pojmove nezamislivih razmjera. Gradi se svugdje, od periferije do najužeg centra grada. Centar Šangaja izazov je arhitektima iz cijeloga svijeta. Sve što zamisle, u Šangaju mogu i realizirati. Svako malo postavljaju se novi rekordi; najviši neboder Kine, ali i tog dijela Azije, novo je čudo moderne arhitekture. Na periferiji paralelno niču kompletna naselja. Čitav horizont je u kranovima. Izdaleka je očito da to nisu male zgrade, no tek izbliza uviđate da nijedna od njih nije niža od 40 katova. Gledam i u čudu brojim. Jedna zgrada 40, druga 50 … treća 60 katova. Ogromno, velebno, ali meni izgleda prilično nehumano. Košnica. No opet, svi

ti ljudi moraju negdje živjeti. S druge strane, u Šangaju ima i puno parkova, šetnica i pješačkih zona. U podnožju nebodera zelenilo, ugodno je, mirno, čak spokojno. I mladi i stariji hodaju, trče, vježbaju, meditiraju gdje god se osvrneš. Ugodnu tišinu svako malo prekidaju zvuci kineskih melodija. Gotovo u svakome parku nađe se nekoliko starih majstora, sjednu na klupicu i zasviraju. Čarobno.

kontrast visokih i niskih cijenaMislim da na svijetu ne postoji grad u kojem su razlike niskih i visokih cijena izražene kao u

Šangaju. Primjerice, prosječne cigarete možete kupiti već za 3-4 juana, ali kutija ekskluzivnih cigareta, s kojima ćete se pojaviti u društvu ili na poslovnom sastanku, može vas koštati i stotinjak juana. Uostalom, poslovnjaci u Kini tako iskazuju svoj status. Činjenica je da ćete ponekad, uglavnom na turističkim lokacijama u centru grada, svotu od 100 juana izdvojiti i za točeno pivo. Isto ćete pivo, samo nekoliko ulica dalje, platiti tek skromnih 10 juana. Hrana u restoranima vjerojatno cjenovno najviše varira. U malim lokalnim restoranima/kantinama možete pojesti pristojan obrok i za petnaestak juana, na ulici i za manje, ali gastronomska ponuda Šangaja obiluje i astronomski skupim restoranima u kojima se za prosječnu hrvatsku plaću ne možete niti najesti. Najam stana u određenim dijelovima Šangaja

skuplji je nego u New Yorku ili Londonu, dok istovremeno, u istom gradu, možete u zoni metroa unajmiti stan jeftinije nego u Zagrebu. Sve u svemu, nema novaca koji se u Šangaju ne mogu potrošiti, a opet, i s malo novaca možete sasvim pristojno živjeti.

druženje nezamislivo bez hrane Na ulicama kineskih gradova, gotovo na svakom koraku, nalaze se mali restorani, kantine, zalogajnice… Vrlo se razlikuju od zapadnjačkih ugostiteljskih objekta. U Kini su izuzetno rijetka mjesta gdje možete samo popiti piće.

NA PERIFERIJAMA KINESKIH GRADOVA PARALELNO NIČU KOMPLETNA NASELJA. ČITAV HORIZONT JE U KRANOVIMA. IZDALEKA JE OČITO DA TO NISU MALE ZGRADE, NO TEK IZBLIZA UVIĐATE DA NIJEDNA OD NJIH NIJE NIŽA OD 40 KATOVA …

❃

kineski zid kineski ‘street food’



Barovi su se pojavili tek nedavno i namijenjeni su pretežito strancima pa se mogu naći samo u određenim dijelovima grada, obično u centru. U Kini se sva društvena događanja i mladih i starih vezuju uz hranu. Gotovo svi Kinezi jedu vani. U skupim restoranima jedu oni koji si to mogu priuštiti, ostali jedu po kantinama i zalogajnicama, a uvijek ostaje i najjeftinija opcija ulica … i opet, sve skladno funkcionira. Ulična hrana mnogo je zastupljenija nego na zapadu i ponuda je raznovrsna. Nevjerojatno je kako se malo električno vozilo, na 3 kotača, u samo nekoliko minuta pretvara u mobilnu kuhinju. Primijetio sam da su Kinezi majstori „ražnjića“.Nema toga što njihovi kuhari ne mogu ispeći na štapiću; sve moguće vrste mesa, povrća, gljiva, tofua... Posebno su me se dojmila prepeličja jaja na ražnjiću. Postoji i ponuda „egzotičnih zalogaja“ Azije. Možete

pojesti škorpiona, golubovo meso, skakavca, razne insekte, morske konjice ili zvjezdače i niz drugih upitnih namirnica... naravno, sve to pripremljeno, začinjeno i servirano probodeno na štapiću. Da ne bi bilo zabune, na ulici se pripremaju i jela puno kompleksnija od ražnjića. Većina kineskih uličnih kuhara na Zapadu nikada ne bi dobili dozvolu za rad, ali u Kini su dio svakodnevnice i tradicionalnog načina života. Naime, štandovi s uličnom hranom nisu tu da bi privlačili i zabavljali strance. Oni su sastavni dio gastronomske ponude namijenjene uglavnom domicilnom

stanovništvu, a to što su i turistička atrakcija ne zamara ih previše. Na kraju krajeva, puno sam „uličnih specijaliteta“ i sam isprobao... i ništa mi se nije dogodilo. Samo sam počeo razmišljati kako mi Zapadnjaci možda ipak imamo

malo uske prehrambene navike i kriterije.

hrana se ne bacaPosebno me se dojmilo kako Kinezi od svake namirnice iskoriste gotovo sve, otpadaka imaju mnogo manje nego mi na Zapadu. Na primjer, meso se ne odvaja od kosti, kokoš ili pile se cijeli isjeckaju na male komadiće koji se bace u wok ili kotao za juhu. Zbog toga je kod Kineza sasvim uobičajeno pljuckati koščice i nejestive ostatke hrane na stol. To me je u početku šokiralo, naravno, izgledalo mi je nepristojno no nakon nekog vremena, na

svoje iznenađenje, počeo sam se navikavati na taj prizor. Uz hranu najčešće pijuckaju vrelu vodu ili čaj iz malih staklenih čaša. Ako se pak žele napiti onda piju crno vino, rižinu rakiju ili pivo … iz istih onih malih staklenih (ponekad i keramičkih) čaša. Kada piju, piju puno i brzo … dok se ne napiju – Gan Bei! (na iskap!)

u kini nisu ni čuli za hrvatskuPočetak našeg proputovanja ujedno je i moj prvi let unutar Kine, na relaciji Šangaj-Peking. Nadam se da su avioni lokalnih kineskih aviokompanija u voznom stanju. Opet sam zaboravio da svoje predrasude zaista mogu zaboraviti. Avion je bolji i od onoga u kojemu sam doletio iz Zagreba (Swissair). Puno mjesta, ugodna sjedala, odlična hrana i odlična usluga. Ukratko, bez problema bih u Kini mogao i na puno duža i češća

putovanja avionom. Stigli smo u Peking i sjedamo na metro. Sve je gotovo identično kao u Šangaju. Podzemna je čista, moderna, sve je organizirano i vlakovi dolaze na vrijeme. Vrlo brzo smo stigli do hotela Novotel smještenog samo jednu metro stanicu od Tian’anmena, glavnog pekinškog i najvećeg svjetskog trga. Hotel bi i po hrvatskim kriterijima zasigurno zaslužio 4 zvjezdice. Malo duže čekamo na recepciji. Kinezi su prilično spori i treba strpljenja, no možeš očekivati pristojnu uslugu kada dođeš na red, što je na kraju i najvažnije. Osim toga su i jako

dobri trgovci. Sobu, koju smo ranije rezervirali, uspješno su nam i „vrlo povoljno“ unaprijedili u veću, s boljim pogledom, doručkom i pristupom VIP salonu. Kako ćemo prije ili kasnije morati platiti „turističku“ pristojbu (tj. kao turisti preplatiti neku uslugu ili proizvod) odlučili smo to napraviti odmah na početku i to svjesno. Soba je vrlo prostrana, čista, sa zaista ogromnim krevetom. TV na zidu ima preko 100 cm i sve moguće ulaze. Kupaonica je također prostrana, moderna i čista. Tu je i poveći radni prostor s foteljom, stolom i pristupom internetu (kabelski i WiFi). Čini se da naše trgovanje na recepciji i nije bilo tako loše. Peking je doista prekrasan grad. Podosta je drugačiji od Šangaja. Znatno je niži i tradicionalniji. Istina, Zapad je i u glavnom gradu Kine prisutan na svakom koraku. Mc Donald’s, KFC i Starbucks su sveprisutni,

no, ipak imam dojam da je sve puno „kineskije“ nego u Šangaju. Ljudi su vrlo prijazni, raspituju se odakle dolazimo i žele razgovarati. Ne znaju što i gdje je Hrvatska, a razgovor na engleskom jeziku uključuje mnogo gestikuliranja. Prilikom kupnje na štandovima, naizmjenično utipkavanje cijene proizvoda u kalkulator pokazuje se kao vrlo učinkovit način cjenkanja. Nekako sam se brzo prilagodio Pekingu pa supruga i ja uživamo u razgledavanju znamenitosti, restoranima i klubovima. Ostatak putovanja očekujem s nestrpljenjem, bez predrasuda.

I UZ MASOVNU GRADNJU KINEZI NE ZABORAVLJAJU NA PARKOVE, ŠETNICE I PJEŠAČKE ZONE. U PODNOŽJU GOLEMIH NEBODERA JE ZELENILO, UGODNO JE, MIRNO, ČAK SPOKOJNO. MLADI I STARIJI HODAJU, TRČE, VJEŽBAJU, MEDITIRAJU GDJE GOD SE OSVRNEŠ.

❃

zabranjeni grad, peking šangaj, suvremena gradnja



U lipnju 2013., nekoliko tjedana prije nego što je Hrvatska postala 28. članica EU, ir-

ski predsjednik Michael D. Higgins posjetio je Hrvatsku te istaknuo kako i nakon što je trgovinska razmjena udvostručena u 2012. godini u odnosu na prethodnu godinu obje zemlje imaju mnogo više toga za ponuditi jedna drugoj u gospodarskoj suradnji.

šanse za suradnju u turizmuHrvatska je poznata po svojim sačuvanim prirodnim ljepotama, ugodnoj mediteranskoj klimi i prelijepoj jadranskoj obali, jedna od najboljih europskih destinacija za ljetni odmor te je turizam važan za Hrvatsku. Irske tehnološke tvrtke imaju svjetsku reputaciju u pružanju inovativnih rješenja u globalnom turizmu te hrvatski turizam od suradnje s njima može imati velike koristi. Nije samo riječ o tvrtkama koje imaju inovativna rješenja u distribuciji, rezerviran-ju bookinga poput Hostelworld.com, Bookassist, OpenJaw Technologies ili Etrawler nego i o drugim tehnološkim tvrtkama koje imaju inovativna rješenja za CRM, mobilne tehnologije poput CTS International, Mobile Travel Technologies, Cubic Telecom i mnogi drugi. Povećan-je turističkih dolazaka uvjetovan je obično i s unaprijeđenjem kvaliteta usluga u ugostiteljstvu. Premda Hrvatska ima izvrsne proizvođače hrane i pića poput Podravke, Kraša, Zvečeva i

drugih, čiji su brendovi dobro poznati diljem Europe, Hrvatska za turizam ipak uvozi značajne količine hrane i pića.

‘smart farming’ projekta ‘green’Irska kao zemlja ima suvremen i razvijen poljoprivredni i prehram-beni sektor. Irska govedina i njeni mliječni proizvodi tvrtki poput Kerry Foods ili Glanbia poznati su u svijetu po kvaliteti, a mogu se naći na policama supermarketa diljem svijeta. Irska svoje proiz-vode iz sektora hrane i pića izvozi u 175 zemalja svijeta. Vrijednost tog izvoza 2012. godine premaši-la je 9 milijardi eura. Održivost prirodne ravnoteže i lanaca opskrbe ključni prioritet irskih proizvođača hrane i pića. Irski nacionalni program održivosti “Origin Green” osmišljen je da bi od Irske učinio svjetskog lidera u održivoj proizvodnji hrane. Irski viski je prvi brend i nacionalni ponos, on je jedan od prvih

europskih destiliranih pića koje potiče iz 12. stoljeća. Hrvatska i Irska imaju šansu ostvariti tjesnu suradnju i u proizvodnji hrane u samoj Hrvatskoj. Irski su poljoprovrednici, naime, uveli koncept tzv. “smart farming”. Taj koncept podrazumjeva, među ostalime, i smanjenje troškova za hranjenje životinja, smanjenje troškova za upotrebu gnjojiva, smanjenje troškova za energete i vodu, bolje upravljanje resursima i, u konačnici, bolje prinose i veće proizvedene količine. Vodeće irske tvrtke u takvoj poljoprivred-noj proizvodnji su DairyMaster, Keenan Systems, Barclay Chemi-cals, JFC Manufacturing, McHale, Easyfix i Inform Nutrition.

suradnja u ict sektoruKada su u pitanju trgovinski odnosi Hrvatske i Irske, pre-ma podacima Irskog državnog zavoda za statistiku (Irish Central Statistical Office) u 2013. godini

Irska je uvezla iz Hrvatske usluga u vrijednosti 37 milijuna eura te ICT usluga i softvera u vrijednosti 44 milijuna eura, što je povaćanje u odnosu na godinu ranije od skoro 27%. To nije nikakvo iznenađenje jer Hrvatska ima iznadprosječnu produktivnost u ICT sektoru u EU. Kako irski ICT sector sudjeluje s 40% u ukupnom irskom izvozu (vrijednom 72 milijarde eura godišnje), te kako je Irska europska baza 10 najvećih svjetskih teh-noloških tvrtki, 9 od 10 najvećih sv-jetskih softverskih tvrtki, 5 najvećih tvrtki za izradu softvera računalne sigurnosti i zaštite onda je jasno kako se hrvatskim ICT tvrtkama kroz suradnju s tvrtkama iz Irske otvara mogućnost upoznavanja s najnovijim tehnološkim trendovi-ma u svijetu. To je važno jer je ICT sektor jedan od ključnih za rast hrvatskog gospodarstva, a tijekom slijedećih godina sve će više rasti potražnja na tom tržištu kako iz javnog tako i iz privatnog sektora.

ENTERPRISE IRELAND JE IRSKA DRŽAVNA AGENCIJA ODGOVORNA ZA RAZVOJ I INTERNACIONALIZACIJU IRSKIH TVRTKI, PRIJE SVEGA MALIH I SREDNJIH TVRTKI, PONAJVIŠE TVRTKI ZA IZRADU SOFTVERA, MEDICINSKIH UREĐAJA, HI-TECH PRIZVODA, TVRTKI IZ SEKTORA POLJOPRIVREDE I TEHNOLOGIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

TURIZAM, POLJOPRIVREDA I ICT NAJVEĆE ŠANSE RAZVOJA ZAJEDNIČKE SURADNJEpiše Ladislav Müller, manager, CSE Enterprise Ireland

h o r e c a / z e m l j a p a r t n e r - i r s k a


PROFESSIONALwww.professional.hr

Documents

Professional HoReCa Rujan/Listopad 2015