PROGRAM RAZVOJA MALOG GOSPODARSTVA 2001

PROGRAM RAZVOJA MALOG GOSPODARSTVA 2001. 2004.

1. UVOD

Program razvoja malog gospodarstva je osmiljen unutar projekta Hrvatska za 21.stoljee kao dio strategije razvitka gospodarstva. Temeljni cilj se sastoji u stvaranju povoljnog okruenja za rast, razvoj i uspjenost poslovanja ve postojeih ekonomskih subjekata te za nastanak novih, jer prema definiciji nijedna drava nije poduzetna: individualni poduzetnik glavni je inovator i najvanija karika gospodarskog razvoja. Stabilno i sigurno okruenje opisano je kao ono u kojem poduzetnik moe jednostavno planirati, komunicirati i ostvarivati svoje interese ali mu se ne moe jamiti uspjeh, jer ipak rizik snosi on sam. Konkretnu e pomo drava pruiti u svladavanju poetnih tekoa, olakanjem pristupa kapitalu, znanju, informacijama i opim uslugama vodei se Preporukama i Odlukama Europske komisije.2. DEFINICIJSKO ODREENJE MALOG GOSPODARSTVAMalo gospodarstvo obuhvaa obrte, zadruge te mala i srednja trgovaka drutva. U vrijeme izrade strategije razvrstavanje gospodarskih subjekata bilo je utvreno Zakonom o raunovodstvu no takva definicija nije bila sukladna definiciji EU. Stoga je bilo predvieno donoenje zakona kojim bi se otklonio navedeni nedostatak.Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva doneen je 13. oujka 2002.god. (NN 29/02). Malo gospodarstvo u smislu ovoga Zakona ine subjekti koji:

1) zapoljavaju prosjeno godinje manje od 250 radnika2) u poslovanju su neovisni (subjekt malog gospodarstva nije u vlasnitvu drugih fizikih ili pravnih osoba koje ne udovoljavaju kriterijima za malo gospodarstvo, u dijelu veem od 25%)

3) ostvaruju ukupni godinji promet do 60 milijuna kuna,

ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u vrijednosti do 30 milijuna kuna.

Prema veliini razlikuju se mikro (do 10 zaposlenih), mali (do 50) i srednji subjekti (do 250) malog gospodarstva.3. STRATEKE ODREDNICE I SREDNJORONI CILJEVI RAZVOJA MALOG GOSPODARSTVAOkvirno se utvruju sljedei ciljevi:1. Poveanje udjela malog gospodarstva u odnosu na ukupno gospodarstvo

2. Promjena strukture djelatnosti malog gospodarstva s poveanjem udjela proizvodnih,

turistikih i poljoprivrednih djelatnosti te usluga u ukupnom drutvenom proizvodu

3. Poveanje financijske stabilnosti i strukture jeftinijih izvora financiranja, te poveanje

trine vrijednosti subjekata malog gospodarstva

4. Poveanje tehnolokog razvoja i djelatnosti koje ne zagauju okoli, konkurentnosti i

otvaranja novog trita za subjekte malog gospodarstva

5. Poveanje broja poslovnih subjekata i novozaposlenih radnika u svim oblicima malog gospodarstva6. Organiziranje institucija za malo gospodarstvo i stvaranje poduzetnike infrastrukture(poduzetniki centri, poduzetniki inkubatori, poduzetnike zone i dr.)

7. Izobrazba za poduzetnitvo i osposobljavanje poduzetnika kroz dopunsko

obrazovanje

8. Povezivanje subjekata unutar malog gospodarstva, kao i s velikim gospodarskim

subjektima, radi zajednikog i uspjenijeg nastupa na domaem i stranom tritu

9. Uspostava regionalne suradnje unutar Hrvatske i sa susjednim zemljama, radi

razmjene iskustava i ostvarivanja regionalnih komparativnih prednosti za

poduzetnitvo

Obrtnitvo

Posebno se tei poveanju broja obrta i broja zaposlenih u njima. eli se razvijati obrte temeljem suradnje s velikim gospodarskim sustavima (posebno u brodogradnji putem kooperativa e se upoljavati s takvom proizvodnjom povezani obrtniki kapaciteti; panja e biti usmjerena i na drvopreraivaku proizvodnju); zatim djelatnosti koje se temelje na koritenju novih tehnologija i ukljuivanju strunih osoba zaposlenih u visokokolskim ustanovama; razvoj obrtnika proizvoaa zdrave hrane; razvoj turistikih i ugostiteljskih kapaciteta temeljenih na malim smjetajnim objektima; potom unaprijeivanje poslovanja stalnim obrazovanjem; povezivanje s partnerima u inozemstvu te poticanje nastupanja na inozemnim tritima; efikasnije poslovanje koritenjem savjetodavnih usluga (radno pravo, investicije, financije, marketing, itd.); uspostava efikasnog sustava obrazovanja (tzv. dvojnog sustava obrazovanja). U ovim projekcijama jako je bitno uvaavati komparativne prednosti pojedinih regija u Hrvatskoj.Implementacijom ovog programa se oekuje da e se do kraja 2004. godine broj obrta poveati za oko 3.200 (ukupno e ih poslovati 95.000), a broj novozaposlenih za 43 tisue (ukupno se oekuje oko 163.500 radnika). Zadrugarstvo

Ciljevi su revitalizacija zadrunog poduzetnitva te poveanje broja zadruga i zadrugara naroito na podruju otoka i priobalja te u brdsko-planinaskim podrujima, s posebnim naglaskom na ekoloku proizvodnju zdrave hrane to e pridonijeti koritenju sada zaputenih resursa te pridonijeti naseljevanju tih krajeva. Zatim organiziranje zadrunog poduzetnitva kroz objedinavanje obiteljskih gospodarstava u podrujima intezivne poljoprivrede zadruge kao poduzetniki centri razvoja poljoprivredne proizvodnje. Zadaci su jo poticanje stambene izgradnje (za poznatog kupca); bolje koritenje kapaciteta tedno-kreditnih zadruga te njihovo umreavanje; povezivanje zadruga i zadrunih institucija i organiziranje prodaje njihovih proizvoda te edukacija zadrugara u upravljakom i tehnolokom smislu.Broj zadruga bi trebao narasti na 1.050 (porast za 263, odnosno prosjena godinja stopa bi trebala biti 8,3%), dok bi broj zaposlenih trebao porasti za 19,3% (za oko 2100). Broj zadrugara bi trebao porasti s 13.063 (2000.god.) na 21.298 (2004.god). Ovdje nisu ukljuene tedno-kreditne zadruge.Mala i srednja trgovaka drutva

Ciljevi su zadravanje njihova broja na sadanjoj razini (zamijeen je trend njihova opadanja); poveanje broja zaposlenih te poticanje samozapoljavanja kroz porezne olakice za novozaposlene, samanjenje cijene kotanja radne snage i potpore za svako novo zapoljavanje; promjena strukture najzastupljenijih djelatnosti poticanjem proizvodnih djelatnosti te poticanje primjene suvremenih tehnologija; poticanje osnivanja ovakvih drutava u manje razvijenim dijelovima Hrvatske; poboljanje konkurentnosti te poveanje izvoza podizanjem nivoa tehnoloke opremljenosti i uvoenjem sustava kvalitete i posebnih kreditnih poticaja; edukacija u podruju voenja, upravljanja, financijskog poslovanja i marketinga; financijsko osnaivanje putem razliitih izvora povoljnog financiranja (uspostava ulagakih fondova, prihvaanje partnerstva, itd.).Ovim mjerama bi se broj zaposlenih u malim i srednjim trgovakim drutvima mogao poveati na 477.000 (za 5,0%), dok bi broj trgovakih drutava bio 56.900 (prema 55.998 2000.godine).

4. PREDUVJETI OSTVARENJA RAZVOJA MALOG GOSPODARSTVA

Zakonodavni i strateki preduvjeti

Osnove poslovanja malog gospodarstva ureene su s nekoliko zakona: Zakon o obrtu, Zakon o trgovakim drutvima, Zakon o zadrugama. Na poslovanje uveliko utjeu i porezni zakoni, naroito: Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Zakon o lokalnim porezima. Najpoticajniji je ve spomenuti Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva kojim se stvorila pravna osnova za poticajne mjere i kojim su odreeni nositelji programa razvoja. Drugi vaan uvjet je suradnja tijela dravne uprave, podrune i lokalne samouprave, institucija povezanih s malim gospodarstvom te naroito samih poduzetnika.

Uloga drave, dravnih institucija i okruenjaUloga drave je stvaranje okruenja koje pogoduje poslovanju gospodarskih subjekata. Pod tim se podrazumijeva prije svega stvaranje zakonodavnog okvira koji olakava i potie razvoj te doprinosi uklanjanju postojeih prepreka. Osim izrade propisa, potrebno je osigurati njihovu provedbu u najmanje mogue sloenom obliku pojednostavljenje administracije. Ostale dravne institucije, razvojne agencije i fondovi takoer imaju cilj pruanja podrke subjektima malog gospodarstva. Posebno mjesto ima Hrvatska agencija za malo gospodarstvo koja preuzima koordinaciju provedbe programa razvoja malog gospodarstva, kao posebno struno tijelo nadleno za malo gospodarstvo.Uloga jedinica podrune i lokalne samouprave

One se promatraju kao nositelji gospodarskog razvoja svoje sredine. Osmiljavaju i donose vlastite gospodarske programe razvoja, vodei rauna o svim prednostima lokalne sredine i o potrebi regionalnog usklaivanja. Da bi udovoljile svim zahtjevima one se moraju prilagoditi i ojaati, posebno kadrovski, a prorauni jedinica lokalne i podrune samouprave trebaju sadravati planirana sredstva namijenjena razvoju malog gospodarstva.Ostale institucije za razvoj malog gospodarstva

Programi su usmjereni prema poduzetniku, bez ijeg aktivnog uea nema uspjeha mjera. Iz tog razloga neophodno je kroz sve institucije ostvariti i ukljuivanje samih poduzetnika, bilo neposredno ili preko udruenja poduzetnika u njihovim razliitim oblicima. To se odnosi na komore kao obvezne oblike udruivanja, te na udruge i saveze poduzetnika koji se jo uvijek nedovoljno ukljuuju u provedbu konkretnih mjera. Bitnu ulogu takoer imaju financijske institucije kao osiguravatelji kapitala te razliiti oblici infrastrukturne podrke (poduzetniki i tehnoloki centri, poduzetniki inkubatori, zone malog gospodarstva).

Ostali preduvjetiOsim institucija poboljanju poduzetnike aktivnosti doprinose i druge aktivnosti. Prije svega to je obrazovanje za poduzetnitvo i u poduzetnitvu ime se omoguuje stjecanje dodatnih znanja i vjetina. Takoer treba razviti potrebu meusobnog povezivanja poduzetnika, uspostavom sustava za razmjenu informacija i primjenom suvremenih tehnologija, kao neophodnih uvjeta razvoja. Rezultat je poveana konkurentnost i ansa za uspjeh.5. NOSITELJI PROGRAMSKE AKTIVNOSTINositelji programa su (NN 29/02):1) Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetnitvo (sada Ministarstvo rada, gospodarstva i poduzetnitva) i ostala ministarstva;2) Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG),3) jedinice podrune (regionalne) i lokalne samouprave,

4) Hrvatska gospodarska komora (HGK),

5) Hrvatska obrtnika komora (HOK),

6) Hrvatski zavod za zapoljavanje (HZZ),

7) Dravni zavod za statistiku (DZS),8) Hrvatski savez zadruga (HSZ),

9) udruge malog gospodarstva i poduzetnitva,10) pravne osobe osnovane za poticanje malog gospodarstva

Vlada, ministarstva i dravne institucije

Vlada Republike Hrvatske utvrujui svoju politiku odreuje i smjernice razvoja malog

gospodarstva, te poticajne mjere za ostvarenje tog razvoja. Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetnitvo (odnosno Ministarstvo rada, gospodarstva i poduzetnitva) priprema Program, prati provedbu, analizira i izvjetava o ostvarenim rezultatima, te predlae prilagodbe i mjere Vladi. U sve faze su ukljuena i druga ministarstva koja su nadlena za pojedine djelatnosti. Ostale dravne institucije takoer prate subjekte malog gospodarstva.Jedinice podrune i lokalne samouprave

S obzirom da su nositelji cjelokupnog razvoja na svom podruju nerazdvojivi su dio provedbe poticajnih mjera. Njihov zadatak je analiza prednosti i razvojnih mogunosti svojeg podruja te osmiljavanje programa razvoja i konkretnih poticaja za svoje podruje.

Financijske institucije (banke, financijske agencije, fondovi)

Banke i druge financijske institucije (tedno-kreditne zadruge i dr.) su nositelji cijelog niza mjera koje se odnose na financiranje pod povoljnijim uvjetima. Uz ulogu banaka je usko povezana i uloga garancijskih agencija ije je djelovanje neophodno kako bi gospodarstvo ostvarilo pristup financijskom kapitalu banaka, naime vlastita sredstva subjekata malog gospodarstva esto nedovoljna za dobivanje kredita. Poseban oblik financiranja koji e se tek trebati razvijati su ulagaki fondovi.Ostale institucije (HAMAG, HGK, HOK, i druge)Hrvatska agencija za malo gospodarstvo glavni je nositelj provedbe ovog Programa. Njena je uloga da usklauje provedbu poticajnih mjera, neposredno i provodi ako je za to zaduena, te

prati, analizira i izvjetava o postignutim rezultatima, na temelju ostvarene suradnje sa svim

ostalim tijelima i institucijama koje su ukljuene u poticanje razvoja malog gospodarstva.

Zadaci Agencije su u provedbi financijskih poticajnih mjera, posebno davanja garancija,

davanje strune pomoi, poduzetnitvu i ostalim poticajima u malom gospodarstvu.

U provedbene aktivnosti kao i u njihovo osmiljavanje se trebaju ukljuiti i svi oblici organiziranja poduzetnika, prije svega Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnika komora i Hrvatski savez zadruga, kao i udruge za malo gospodarstvo.Poduzetnici (trgovaka drutva, zadruge, obtnici, obiteljska gospodarstva i dr.)

S obzirom da je ovaj Program namijenjen svim poduzetnicima u malom gospodarstvu bez njihove suradnje zacrtane ciljeve nije mogue ostvariti. Zato se planirane mjere i temelje na

prethodnoj analizi potreba i problema malog gospodarstva. Posebno je vano da se i sami

poduzetnici ukljue, neposredno i preko svojih udruenja i drugih oblika zatite interesa, u

kreiranje i provedbu mjera ovog Programa.6. PROGRAMI POTICAJNIH MJERA 2001. 2004.Poduzetniki centri

Poduzetniki (tehnoloki) centri planirani su kao sredita strune i savjetodavne pomoi

poduzetnicima u upanijama, gradovima i opinama, ovisno o broju i interesu poduzetnika na

odreenom podruju. Zadaci su promovirati poduzetnitvo, davati informacije o mogunostima ulaska u poduzetnitvo, o poticajnim mjerama, davanje savjeta za voenje poslovanja, pomo u pripremi poslovnih planova, organizacija seminara i drugih oblika dopunskog obrazovanja poduzetnika, upuivanje na specijalizirane oblike pomoi i suradnja s lokalnom samoupravom, te preuzimanje dijela strunih poslova lokalne samouprave u razvoju gospodarstva. Aktivnosti koje e se provesti: osnivanje i registracija poduzetnikih centara

edukacija kadrova koji e voditi centar

opremanje i stavljanje centara u funkciju

povezivanje i umreavanje centara te njihovo ukljuivanje u regionalne i meunarodne sustave

analiza potreba i mogunosti za osnivanje centaraPoduzetniki inkubatoriPoduzetniki inkubatori ili tehnoloki parkovi uspostavljaju se u onim sredinama u kojima se

utvrdi ispunjenje potrebnih preduvjeta, a to su postojanje dovoljnog broja poduzetnika

prikladnih za smjetaj u inkubator i podrka lokalne samouprave.

Uloga poduzetnikih inkubatora je pruanje strune i savjetodavne pomoi poduzetnicima u

poetnom razdoblju za ostvarivanje poduzetnikih pothvata - ukljuivanja u poslovne

tijekove. Prostor za smjetaj inkubatora moe se osigurati i u nekoritenim objektima kojima

raspolae lokalna samouprava ili drava. Provedbene aktivnosti:

ispitivanje poduzetnikog potencijala i prihvaanja ovakvog oblika potpore

osiguranje prostora

dodatna edukacija kadrova za voenje inkubatora

odabir korisnika

osnivanje i registravija inkubatora, te njegovo ureenje, opremanje i stavljanje u funkciju

Zone malog gospodarstva

Organiziranjem i pripremanjem poduzetnikih ili industrijskih zona na adekvatan nain

rjeava se poduzetnicima problem prostora i stvaranje uvjeta za rad, koritenjem zajednike

infrastrukture, te povezivanje poduzetnika smjetenih na istom prostoru.

Obzirom da se radi o dugoronim projektima ije ostvarenje zahtijeva angairanje velikih

financijskih sredstava i dobru pripremu, bitna je urbanistika dokumentacija kako bi se

projekti pripremili za financiranje. Dinamika izgradnje zona ovisi o programima razvitka

gospodarstva lokalne samouprave, te interesima poduzetnika za ulaganje u zonu.Provedbene aktivnosti:

ispitivanje poduzetnikog potencijala

izrada potrebne dokumentacije, potrebne dozvole

ureenje komunalne infrastrukture

povezivanje s poduzetnikim centrima i inkubatorima

kreditiranje poduzetnika

izgradnja poslovnih prostora u zoni

Razvoj novih tehnologija i inovacija

Gospodarstvo je uspjeno samo ako se temelji na primjeni inovacija i stalnom tehnolokom napretku. Potrebno je povezati visoka tehnoloka znanja koncentrirana u sveuilitima i znanstvenim institucijama, te njihov prijenos i primjenu u gospodarskim djelatnostima. Takoer treba osigurati sredstva za uvoenja takve tehnologije, za informatizaciju i automatizaciju te za uvoenje sustava kvalitete i ishoenje certifikata meunarodnih standarda.

Za poticanje inovacija osiguravaju se poetna proraunska sredstva bespovratnih potpora za tehniko-tehnoloku provjeru ideje, te kreditna sredstva za poduzetnike koji primjenjuju inovacije. Postupak se provodi uz sudjelovanje institucija povezanih s inovatorima i inovacijama, zatitom izuma i razvojem tehnologije.Provedbene aktivnosti:

definiranje kriterija

zakljuivanje sporazuma o suradnji i ugovora sa suradnicima

raspisivanje javnog natjeaja

odabir projekta

odobravanje kredita i potpora

Mladi strunjaci u gospodarstvu

Ovom mjerom se eli ukljuiti novosteena znanja i ideje mladih u poduzetnitvo. Studenti na posljednoj godini studija ili maturanti se ukljuuju u poslovanje odabranog malog poduzetnika gdje pripremaju svoj diplomski/maturalni rad, rjeavajui konkretan problem uz pomo mentora profesora i mentora poduzetnika.

Provedbene aktivnosti:

provoenje ankete meu diplomantima i maturantima

provoenje ankete meu poduzetnicima

definiranje uvjeta i poticaja

odabir strunjaka

zakljuivanje ugovora

ukljuivanje diplomanata i maturanata u rad poduzetnika

Obrazovanje za potrebe poduzetnitva u obrtnikim zanimanjima

Obrazovanje za obrtnitvo e se odvijati u okvirima posebno prilagoenih programa praktinog rada i teorijskih sadraja (dvojni sustav obrazovanja).Provedbene aktivnosti: dopune postojeih te donoenje novih programa obrazovanja

nastavak izvedbe kolovanja u srednjim strukovnim kolama

Dodatno obrazovanje iz poduzetnitva u kolama

Svrha je mlade to ranije upoznati s poduzetnitvom, kako bi ih se pripremilo na samostalan ulazak u gospodarstvo i razvile poduzetnike osobine. Obrazovanje se temelji na meunarodno priznatom programu Junior Achievement, a kao probni program se poinje provoditi od kolske godine 2001/2002.Provedbene aktivnosti:

prijevod i prilagodba programa Junior Achievement

odabir osnovnih i srednjih kola za provedbu probnog programa

provedba programa

Dopunsko obrazovanje poduzetnika u malom gospodarstvu

Ovaj oblik je namijenjen onima koji su ukljueni u malo gospodarstvo, a potrebna su im i dodatna znanja i vjetina za uspjenije voenje i upravljanje poslovanjem.Izobrazba e se organizirati u obliku seminara i praktinih radionica osmiljenih na temelju

posebnih izraenih programa za pojedine ciljne skupine polaznika, od poetnika pa do

ostalih grupa poduzetnika i to kroz mreu poduzetnikih centara i ostalih obrazovnih

institucija.

Provedbene aktivnosti: analiza ciljnih skupina i njihovih obrazvnih potreba

kreiranje obrazvnih programa

pozivanje i motiviranje polaznika

osiguranje prostora i predavaa

odravanje seminara i radionica

Izobrazba savjetnika poduzetnitvaProgram izobrazbe savjetnika poduzetnitva namijenjen je osposobljavanju za poslove

savjetovanja, odnosno promoviranja poduzetnitva i to djelatnika u gospodarskim

asocijacijama, (komorama, udrugama, savezima) i jedinicama podrune i lokalne

samouprave koji surauju s poduzetnicima.

Provedbene aktivnosti:

izrada programa izobrazbe

izbor koordinatora i izvoaa izobrazbe izmeu uitelja/trenera

poziv za prijavu i izbor polaznika

osiguranje prostora

izvedba

Lokalni kreditni programi

U jedinicama podrune i lokalne samouprave u suradnji ministarstava, te poslovnih banaka i fondova formiraju se povoljna kreditna sredstva za poduzetnike.Provedbene aktivnosti: dogovaranje najpovoljnijeg modela i uvjeta s kreditorima

utvrivanje kriterija

raspisivanje javnog natjeaja

odabir poduzetnikih projekata

provedba kreditiranja

Kreditna sredstva i poticaji ministarstva

Osim posebnih kreditnih linija provodit e se i drugi oblici kreditiranja: subvencije ili potpore poduzetnitvu. Kreditne linije e se organizirati sukladno potrebama pojedinih ciljnih skupina poduzetnika ili podruja (izvoz, poljoprivreda, turizam, podruja od posebne dravne skrbi, itd.). Provedbene aktivnosti: donoenje pojedinih programa za kreditiranje

utvrivanje kriterija

odabir suradnika

raspisivanje natjeaja

odabir projekata

provedba kreditiranja

Kreditna sredstva HBOR-a

HBOR-ov zadatak je omoguiti razvoj gospodarstva i pojedinih dijelova RH kroz jednostavniji pristup kapitalu. Sukladno tome HBOR e pokrenuti razvoj malog gospodarstva u pravcu podrke izvoznim programima, restruktuiranja gospodarskih subjekata te kreditiranju gospodarstva s podruja od posebne dravne skrbi.

Provedbene aktivnosti:

usklaivanje programa kreditiranja HBOR-a

odabir suradnika

raspisivanje natjeaja

odabir poduzetnikih projekata

provedba kreditiranjaJamstva za malo gospodarstvo

U postupku pribavljanja financijskih sredstava, esto se poduzetnici susreu s preprekom

instrumenata osiguranja povrata kredita. Stoga treba doraditi programe garancija u sklopu

Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, a kao dodatna pogodnost, nastaviti odobravanje

potpora za smanjenje trokova kredita.

Pristup povoljnim kreditima poduzetnicima trebaju omoguiti i lokalni jamstveni fondovi ili

agencije na razini upanije ili ire regije, ija je uloga podrati projekte koji su od interesa za

razvoj regije. Provedbene aktivnosti:

definiranje novih programa za izdavanje jamstava

osnivanje lokalnih jamstvenih fondova

odobravanje jamstava

Ulagaki fondoviKvaliteno financiranje mogue je ostvariti ne samo kreditiranjem nego i ulaganjem u temeljni kapital poduzetnika. Za ovakav oblik financiranja je potrebno pripremiti zakonske pretpostavke za njihovo osnivanje i stvoriti uvjete za privlaenje privatnog poduzetnikog kapitala u fondove. Provedbene aktivnosti:

definiranje najpogodnijeg pravnog oblika za osnivanje ulagakih fondova

osiguranje oetnog kapitala iz dravnog i prorauna jedinica podrune i lokalne samuprave

osnivanje ulagakih fondova

odabir poduzetnikih projekata za ulaganje

privlaenje privatnog kapitala u ulagake fondove

Programi suradnje unutar gospodarstva

Poticanje povezivanja malih poduzetnika meusobno i s velikim gospodarskim sustavima je povoljno za jaanje konkurentskih sposobnosti malih poduzetnika te cjelokupnog gospodarstva. Veliki gospodarski sustavi raspolau zanajnim financijskim sredstvima za ulaganja, a esto proizvodnja nekih proizvoda ili dijelova nije za njih racionalna pa je preputaju malim poduzetnicima, ime se stvaraju proizvodno-usluni lanci. U ostvarivanju takvog povezivanja bitnu ulogu imaju gospodarske i obrtnike komore, zadruge i udruge poduzetnika. Provedbene aktivnosti: izrada baze podataka o malom gospodarstvu

definiranje nositelja povezivanja

posredovanje u povezivanju poduzetnika

7. ZAKLJUAKSvijet sve vie cijeni upravo malo gospodarstvo zbog fleksibilnosti, inicijative i dinaminosti pa se moe govoriti i o novoj industrijskoj revoluciji u kojoj masovna proizvodnja i dosad dominantni model razvoja industrijskih zemalja gube na vanosti. Do kraja 2004. godine u obrtu, malim i srednjim tvrtkama te ostalim oblicima samozapoljavanja (primjerice, u slobodnim profesijama) Vlada je planirala otvoriti 133.000 radnih mjesta. Realizacija tog plana teka je 17,2 milijarde kuna (sredstva se osiguravaju proraunima drave i lokalne uprave, dijelom aktiviranjem neiskoritene dravne imovine, te uz pomo Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj te specijaliziranih meunarodnih fondova).

Dvije godine kasnije Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetnitvo moglo se pohvaliti s izmjenom zakonskog okvira (doneen je Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o obrtu te Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zadrugama) te novi Program za razdoblje do 2006.godine; zatim razvojem poduzetnike infrastrukture: 15 poduzetnikih inkubatora, 141 poduzetnika zona i 31 poslovni centar. Osim toga MOMSP je pokrenuo trend smanjenja kamata na poduzetnike kredite i uspio je pridobiti najvee banke u Hrvatskoj te ih naveo na meusobno konkuriranje u kreditiranju malog gospodarstva. Pokrenuto je vie kreditnih linija (za turizam, izvoz, decentralizaciju i regionalni razvoj, nove tehnologije, komercijalizaciju inovacija) putem kojih su odobrena znaajna sredstva: do kraja sijenja 2002. preko 2500 kredita u iznosu veem od 200 milijuna eura. Na podruju edukacije je Vlada u travnju 2003. usvojila program izobrazbe i strune pomoi za poduzetnitvo. U sklopu promocije otvorila je info-telefon, pokrenula glasilo Malo je veliko te pokrenula medijsku kampanju. Izborima krajem 2003. dolo je do promjene vlasti i do restruktuiranja ministarstava ime je ukinuto zasebno ministarstvo za malo gospodarstvo, odnosno aktivnosti MOMSP su sada u nadlenosti Ministarstva rada, gospodarstva i poduzetnitva. Opravdano je stoga zakljuiti da je budunost ovog programa neto nesigurnija.Nevenka BeroPAGE 9