PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA - Vižinada Opcina Vizinada I.DIO.pdf · infrastrukture, analizu stanja u obrazovanju, u zdravstvu i socijalnog skrbi, u civilnom društvu i zaštiti, u kulturi

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA

OPĆINE VIŽINADA – VISINADA

2015. – 2020.

ANALIZA POSTOJEĆE SITUACIJE

Vižinada, studeni 2015.

I. DIO

ANALIZA POSTOJEĆE SITUACIJE

EUROKONZALTING

Izrada Programa ukupnog razvoja:

TVRTKA: Centar za ulaganja EURO KONZALTING d.o.o.

Adresa: Mletačka 6, 52100 Pula

Telefon: 052 544 825

AUTORI: Dr. sc. Ernes Oliva Davor Škrtić, dipl. oec. Ivan Puh, univ.spec.oec. Boris Žakula, mag.oec. Emil Šetić, mag.oec.

Telefon/GSM: 098 992 2002

RAZINA DETALJNOSTI STUDIJE: B

NAZNAKE O ODGOVORNOSTI: Polazni podaci u analizi područja općine Vižinada temelje se na statističkim podacima nadležnih institucija. Planirane aktivnosti razvoja temelje se na dosadašnjim iskustvima na području općine, metodologiji najbolje prakse razvoja jedinica lokalne samouprave na nacionalnom i europskom području te potrebama lokalne zajednice. Značajan dio aktivnosti rezultat je izvornih ideja i iskustva djelatnika tvrtke. Vizija i temeljne smjernice razvoja Programa postavljeni su od strane vodećih ljudi Općine Vižinada.

NAZNAKE O POSLOVNOJ TAJNI: Podaci predočeni u Programu ukupnog razvoja javne su naravi. Isti su namijenjeni osobama zaduženim za realizaciju razvojnih ciljeva i pojedinih projektnih aktivnosti te građanima na uvid kao polazna osnova za stvaranje novih razvojnih ideja i projekata. Metodologija izrade Programa ukupnog razvoja dio je izvorne metodologije tvrtke i zaštićena je autorskim pravima i pravima tvrtke.

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................... 1 1.1. Što je Program ukupnog razvoja (PUR)? ...................................................... 1

1.2. Struktura PUR-a ............................................................................................ 1

1.3. PUR kao razvojni dokument .......................................................................... 2

1.4. Financiranje i implementacija aktivnosti ........................................................ 3

2. STRATEŠKI RAZVOJ ISTARSKE ŽUPANIJE ................................................... 4 3. ANALIZA POSTOJEĆE SITUACIJE NA PODRUČJU OPĆINE VIŽINADA ....... 8

3.1. Obilježja općine Vižinada .............................................................................. 9

3.1.1. Povijest općine Vižinada .......................................................................... 11

3.2. Geografski položaj Istarske županije i općine Vižinada ............................... 23

3.3. Klima, prirodni resursi i okoliš ...................................................................... 25

3.3.1. Klimatske značajke................................................................................... 25

3.3.2. Šume i vegetacija ..................................................................................... 26

3.3.3. Životinjski svijet ........................................................................................ 27

3.3.4. Poljoprivredne površine ............................................................................ 28

3.3.5. Vodne površine ........................................................................................ 30

3.3.6. Prirodne vrijednosti i znamenitosti ............................................................ 31

3.3.7. Kulturna baština ....................................................................................... 32

3.4. Stanovništvo općine Vižinada ...................................................................... 51

3.4.1. Naseljena mjesta na području općine Vižinada ........................................ 57

3.4.2. Kretanje stanovništva ............................................................................... 59

3.4.3. Struktura nezaposlenih ............................................................................. 61

3.5. Prometna i ostala povezanost ..................................................................... 68

3.5.1. Cestovni promet ....................................................................................... 68

3.5.2. Zračni promet ........................................................................................... 69

3.5.3. Ostale vrste infrastrukturne povezanosti na području općine ................... 70

3.6. Gospodarstvo .............................................................................................. 72

3.6.1. Opći okviri ................................................................................................ 74

3.6.2. Poslovne zone na području općine .......................................................... 81

3.6.3. Obrtništvo ................................................................................................. 81

3.6.4. Prerađivačka industrija ............................................................................. 83

3.6.5. Trgovina ................................................................................................... 84

3.6.6. Građevinarstvo ......................................................................................... 84

3.6.7. Turizam .................................................................................................... 85

3.6.8. Poljoprivreda ............................................................................................ 91

3.6.9. Infrastruktura................................................................................................ 97

3.6.9. Elektroenergetika ..................................................................................... 97

3.6.10. Plinoopskrba ......................................................................................... 98

3.6.11. Vodoopskrba ......................................................................................... 98

3.6.12. Odvodnja............................................................................................... 99

3.6.13. Groblja .................................................................................................. 99

3.7. Obrazovanje .............................................................................................. 100

3.7.1. Predškolski odgoj ................................................................................... 101

3.7.2. Osnovnoškolsko obrazovanje ................................................................ 101

3.7.3. Srednjoškolsko obrazovanje .................................................................. 103

3.7.4. Visokoškolsko obrazovanje .................................................................... 104

3.8. Zdravstvo i socijalna skrb .......................................................................... 105

3.9. Civilno društvo i zaštita .............................................................................. 107

3.10. Gospodarenje otpadom ............................................................................. 109

3.11. Kultura i manifestacije ............................................................................... 110

3.12. Sport .......................................................................................................... 113

4. ANALIZA PRORAČUNA OPĆINE VIŽINADA................................................. 114 5. ANALIZA TRENDOVA .................................................................................... 119

5.1. Trendovi na europskoj razini ..................................................................... 119

5.1.1. Financijska kriza i utjecaj na europsko gospodarstvo............................. 119

5.1.2. Opći gospodarski trendovi ...................................................................... 119

5.1.3. Trendovi na tržištu rada EU .................................................................... 120

5.1.4. Potražnja za visokoobrazovanima .......................................................... 121

5.1.5. Ugrožen socijalni sustav ......................................................................... 121

5.1.6. Novi odnos snaga .................................................................................. 122

5.2. Trendovi na nacionalnoj razini ................................................................... 122

5.2.1. Opći trendovi .......................................................................................... 122

5.2.2. Infrastrukturni projekti na nacionalnoj razini ........................................... 124

5.2.3. Projekti i poticajne mjere u gospodarstvu na nacionalnoj razini ............. 126

5.3. Trendovi na području Istarske županije ..................................................... 127

5.3.1. Gospodarski trendovi ............................................................................. 127

5.3.2. Trendovi u gradnji infrastrukture i prometne veze .................................. 128

5.4. Trendovi na lokalnoj razini ......................................................................... 129

5.4.1. Gospodarski trendovi i izgradnja infrastrukture ...................................... 129

6. EU FONDOVI I MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA ........................................... 130 6.1. Mogućnosti financiranja za subjekte javnog sektora.................................. 130

6.1.1. Mjera 7 i mogućnosti financiranja projekata JLS .................................... 130

6.1.2. Ministarstvo turizma: Fond za razvoj turizma ......................................... 134

6.2. Mogućnosti financiranja za gospodarske subjekte .................................... 136

6.2.1. Mjera 4 – Ulaganja u fizičku imovinu ...................................................... 136

6.2.2. Mjera 6 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja ................ 141

6.2.3. Vinska omotnica i poticanje vinogradarstva ........................................... 145

6.2.4. Ministarstvo turizma: Konkurentnost turističkog gospodarstva ............... 146

6.3. Mogućnosti financiranja za LAG-ove ......................................................... 147

6.3.1. Mjera 19 – Leader (CLLD) ...................................................................... 147

6.4. Natječaji za subjekte javnog sektora i gospodarske subjekte .................... 149

6.4.1. Poduzetnički impuls................................................................................ 149

6.4.2. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ................................... 151

7. SWOT ANALIZA OPĆINE VIŽINADA ............................................................. 153 8. MISIJA I VIZIJA OPĆINE VIŽINADA .............................................................. 159

8.1. Misija ......................................................................................................... 159

8.2. Vizija .......................................................................................................... 159

9. POPIS IZVORA................................................................................................ 160 10. POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA ........................................................ 162

1

1. UVOD

1.1. Što je Program ukupnog razvoja (PUR)?

Program ukupnog razvoja (PUR) izrađuje se za potrebe općina i gradova. To je

temeljni strateški dokument razvoja lokalne zajednice. Izrađuje se u svrhu planiranja,

organizacije, provedbe i kontrole ukupnog razvitka općina ili grada. Služi kao

svojevrstan vodič jedinici lokane samouprave u procesu razvoja lokalne zajednice.

Program daje analizu trenutnog stanja, definira misiju i viziju razvoja te strateške

smjernice razvoja lokalne zajednice. Potencijalnim investitorima daje uvid u strategiju

zajednice u koju žele ulagati.

Program ukupnog razvoja lokalne zajednice mora biti usklađen sa strateškim

razvojnim dokumentima višeg reda. S obzirom na nepostojanje jedinstvene državne

strategije, definiraju se krovne državne strategije koje predstavljaju polaznu osnovu

za stvaranje strategija na nižim razinama upravljanja. Prema tome, županije izrađuju

Županijske razvojne strategije, LAG-ovi izrađuju lokalne razvojne strategije dok

općine i gradovi izrađuju Programe ukupnog razvoja koji se svojim strateškim

smjernicama razvoja moraju uklopiti u razvojne strategije donesene na višoj razini

upravljanja.

Program ukupnog razvoja općine Vižinada daje realno stanje mogućnosti i potreba

svih subjekata u društvu. Prikazuje u kojem smjeru razvoj općine treba ići i na koji

način ga je moguće ostvariti. To je dokument koji služi Općini za planiranje aktivnosti,

odnosno određivanje projekata razvoja lokalne zajednice.

1.2. Struktura PUR-a

Struktura PUR-a općine Vižinada podijeljena je u dva dijela, od kojih je svaki dio

podijeljen u poglavlja i potpoglavlja.

Prvi dio odnosi se na analizu postojećeg stanja. Podijeljen je u osam poglavlja. U

prvom poglavlju iznesena su uvodna razmatranja. Nadalje, vrši se analiza postojeće

situacije na području općine Vižinada koja obuhvaća analizu općih obilježja općine,

2

analizu geografskog položaja, analizu klime, prirodnih resursa i okoliša, analizu

stanovništva, analizu prometne i ostale povezanosti, analizu gospodarstva, analizu

infrastrukture, analizu stanja u obrazovanju, u zdravstvu i socijalnog skrbi, u civilnom

društvu i zaštiti, u kulturi i kulturnoj baštini i u sportu. Analizira se proračun Općine

Vižinada, analiziraju se trendovi na međunarodnoj, regionalnoj i lokalnoj razini,

razmatraju se mogućnosti financiranja projekata putem EU fondova, izrađuje SWOT

analiza općine Vižinada te se definira misija i vizija Općine Vižinada. Na kraju

dokumenta navodi se popis izvora korištenih dokumenata i izvori podataka korištenih

prilikom izrade PUR-a, popis tablica, popis grafikona i popis slika.

Drugi dio odnosi se na strategiju razvoja. Podijeljen je u šest poglavlja. U prvom

poglavlju iznesena su uvodna razmatranja. Nadalje, definiraju se strateški ciljevi i

razrađuje se strategija razvoja općine Vižinada. Strateški ciljevi se razgraničavaju,

opisuju te se opisuju prioriteti i mjere u okviru svakog strateškog cilja. Na kraju se

prikazuje dinamika realizacije aktivnosti.

1.3. PUR kao razvojni dokument

Kako je prije navedeno Program ukupnog razvoja temeljni je strateški razvojni

dokument lokalne zajednice kojeg donosi jedinica lokalne samouprave. Kao takav

mora biti u skladu sa strateškim razvojnim dokumentima na regionalnoj i nacionalnoj

razini. Budući da je planiranje jedna od temeljnih pretpostavki kvalitetnog razvoja,

PUR sadrži smjernice razvoja svih segmenata, gospodarskog, društvenog i

ekološkog.

Smjernice razvoja dugoročnog su karaktera što znači da su usmjerena na dugoročna

rješenja razvoja općine, a ne na kratkoročna i privremena rješenja problema i

budućih potreba. Isto tako, smjernice poštuju načela održivog razvoja. Razvoj mora

biti utemeljen na društvenim razvojnim načelima, uz poštivanje sve strožih ekoloških

zahtjeva, u skladu s legislativom Europske unije. Iz tog je razloga važno da smjernice

razvoja ne zanemaruju ekološke aspekte i održivo upravljanje resursima u svim

segmentima razvoja.

3

1.4. Financiranje i implementacija aktivnosti

Realizacija predloženih projekata u okviru postavljenih prioriteta i strateških ciljeva

predstavljaju značajan financijski trošak, odnosno značajno financijsko opterećenje

proračuna jedinica lokalne samouprave. Iz tog je razloga potrebno pronaći

alternativne izvore financiranja strateških razvojnih projekata. Nakon ulaska

Republike Hrvatske u Europsku uniju, jedinice lokalne samouprave imaju na

raspolaganju značajna sredstva iz strukturnih fondova Europske unije, a posebice u

okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj te Fonda za turizam i Fonda

za zaštitu okoliša. Osim mogućnosti povlačenja bespovratnih sredstava iz EU

fondova, postoje i povoljniji oblici kreditiranja investicija putem Hrvatske banke za

obnovu i razvoj (HBOR).

Osim jedinica lokalne samouprave, mogućnosti financiranja projekata iz europskih

strukturnih i investicijskih fondova te iz nacionalnih izvora imaju i vlasnici trgovačkih

društava, vlasnici obrta, fizičke osobe te neprofitne organizacije te ostali subjekti

javnog sektora.

Da bi se Program ukupnog razvoja mogao početi primjenjivati, mora biti usvojen od

strane Općinskog vijeća Općine Vižinada. Time se realizacija programa povezuje s

planiranjem proračuna. Mjere, odnosno projekti navedeni u PUR-u imaju određenu

dinamiku realizacije te se sukladno toj dinamici predviđaju sredstva u proračunu,

potrebna za realizaciju projekata. Proračun mora biti povezan s godišnjim planom

realizacije projekata.

4

2. STRATEŠKI RAZVOJ ISTARSKE ŽUPANIJE

Prvi dokument strateškog razvoja Istarske županije donesen je 2006. godine.

Regionalni operativni program Istarske županije (ROP) prvi je strateški dokument koji

je na sustavan i dinamičan način artikulirao razvoj za naredno razdoblje od pet

godina, od 2006. – 2010. godine. U ROP-u su doneseni strateški ciljevi razvoja

Istarske županije za petogodišnje razdoblje.

Strateški razvojni ciljevi prema ROP-u bili su:

1. Strateški cilj 1: Konkurentno gospodarstvo

2. Strateški cilj 2: Razvoj ljudskih resursa i visok društveni standard

3. Strateški cilj 3: Uravnotežen i održiv razvoj

4. Strateški cilj 4: Prepoznatljivost istarskog identiteta

Posljednje smjernice strateškog razvoja Istarske županije donesene su u Županijskoj

razvojnoj strategiji 2011. – 2013. godine. Županijska razvojna strategija (ŽRS)

temeljni je planski dokument za održivi društveno-gospodarski razvoj svake županije.

Županijska razvojna strategija nadovezuje se na prethodni ROP te se nisu bitno

promijenile strateške razvojne smjernice Istarske županije.

Program ukupnog razvoja općine Vižinada usklađen je sa strateškim ciljevima iz

Županijske razvojne strategije Istarske županije. ŽRS utječe na mjere ukupnog

razvoja općine Vižinada i obrnuto. ŽRS utječe na razvoj općine Vižinada dajući

smjernice za smjer razvoja, odnosno za strateške ciljeve, prioritete, mjere i aktivnosti.

Navedene smjernice sažete su u viziji i strateškim ciljevima razvoja Istarske županije.

Vizija Istarske županije prema ŽRS:

Istarska županija je moderna, otvorena i gospodarski konkurentna regija,

prepoznatljive kulturne i prirodne baštine, visoke kvalitete života u okvirima

uravnoteženog i održivog razvoja.

5

Strateški ciljevi Istarske županije za razdoblje 2011. – 2013. godine proizašli su iz

vizije razvoja te su definirani kao:

1. Strateški cilj 1: Konkurentno gospodarstvo

2. Strateški cilj 2: Razvoj ljudskih resursa

3. Strateški cilj 3: Zaštita prirodnih resursa i upravljanje prostorom

4. Strateški cilj 4: Visoka kvaliteta života

5. Strateški cilj 5: Prepoznatljivost istarskog identiteta

Županijska razvojna strategija Istarske županije definirala je pet strateških ciljeva koji

obuhvaćaju od 24 prioriteta i 100 mjera strateškog razvoja Istarske županije.

Strateški cilj 1: Konkurentno gospodarstvo

Konkurentno gospodarstvo prvi je i jedan od najvažnijih strateških ciljeva Istarske

županije. Istarska se županija, uzimajući u obzir svoje snage i mogućnosti,

opredjeljuje za multisektorski razvoj s glavnim naglaskom na čiste industrije, turizam i

poljoprivredu autohtonih dobara.

Postizanje konkurentnosti gospodarstva Istarske županije podrazumijeva:

1. poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje preduvjeta za

ulaganje u gospodarstvo

2. primjena i razvoj suvremenih tehnologija, inovacija i znanja – posebno

informacijskih i komunikacijskih

3. restrukturiranje i repozicioniranje turističkog gospodarstva na način koji će ga

učiniti globalno prepoznatljivim i produžiti sezonu na veći dio godine

4. organiziranje poljoprivrede i ribarstva u sektor koji proizvodi

visokokvalitetne/autohtone/prepoznatljive/brendirane proizvode

5. dosljedan odabir „čistih“ novih industrija i integracija brige za okoliš u postojeće

industrije – sve s ciljem nadilaženja mogućeg konflikta s opredjeljenjem za turizam i

proizvodnju „zdrave“ hrane.

6

Strateški cilj 2: Razvoj ljudskih resursa

Ulaganje u razvoj ljudskih resursa put je prema konkurentnosti, posebice

konkurentnosti zasnovane na znanju, visokoj tehnologiji i inovacijama. Ulaganje u

razvoj ljudskih resursa podrazumijeva ponajprije ulaganje u obrazovanje, odnosno

ulaganje:

1. u osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje

2. u stalno osvješćivanje važnosti cjeloživotnog učenja

3. u osiguranje preduvjeta za cjeloživotno učenje

4. u kontinuiranu prilagodbu obrazovnih programa potrebama postojećeg i planiranog

gospodarstva.

Strateški cilj 3: Zaštita prirodnih resursa i upravljanje prostorom

Ekološki razvoj sve je manje pitanje izbora, a sve više kratkoročnija nužnost jer su

granice nakon kojih su posljedice nepopravljive ili vrlo teško popravljive sve bliže i

sve ih se brže i lakše doseže. Pitanje zaštite prirodnih resursa i upravljanja prostorom

podrazumijeva ponajprije prostorno uravnoteživanje i smanjivanje postojećih

razvojnih pritisaka i trendova njihovim strožim usmjeravanjem i ograničavanjem u

obalnom području, a poticanjem i osmišljavanjem u prostoru unutrašnjosti poluotoka.

Osim toga, očuvanje okoliša u uvjetima suvremenog standarda i načina življenja i

potrošnje zahtijeva osiguranje kvalitetne infrastrukture – prvenstveno sustava

gospodarenja otpadom te sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Strateški cilj 4: Visoka kvaliteta života

Visoka kvaliteta života bit će zajamčena ukoliko se zajednica kao cjelina svjesno

opredijeli za visok stupanj zdravstvene i socijalne zaštite. Nadalje, ostvarivanju

navedenog cilja pridonijet će obogaćivanje te povećanje kulturne ponude. Učinkovito

upravljanje regionalnim razvojem zahtjeva visoku razinu participacije, a to je moguće

samo u uvjetima razvijenog civilnog društva. Razvijeno civilno društvo te aktivno

uključivanje građana u područja društvenog djelovanja doprinijet će postizanju cilja

visoke kvalitete života.

7

Strateški cilj 5: Prepoznatljivost istarskog identiteta

U vrijeme globalizacije i ubrzanog razvoja, identitet sve više postaje vrlo važan

razvojni resurs. Istarski identitet i trenutačno nije dovoljno prepoznatljiv, a

uključivanje „prepoznatljivosti identiteta“ među strateške razvojne ciljeve

podrazumijeva njegovo dodatno osvješćivanje i razvoj, prvenstveno putem

istraživanja, očuvanja i održivog korištenja biološke/krajobrazne i kulturne baštine u

funkciji razvoja te poticanja multikulturalizma, povijesnog temelja željenog jedinstva

tradicije i otvorenosti.

Njegovanje istarskog identiteta i njegove prepoznatljivosti podrazumijeva i poticanje

kulturnih i obrazovnih aktivnosti raznolikih segmenata kulturnog života, te poticanje

unutar županijske, međuregionalne i međunarodne kulturne i obrazovne suradnje,

kao i suradnje s više kulturnih skupina ali i regija pri provedbi multikulturalnih

projekata, u skladu sa županijskim razvojnim prioritetima.

8

3. ANALIZA POSTOJEĆE SITUACIJE NA PODRUČJU OPĆINE VIŽINADA

U ovom se poglavlju pristupa analizi postojeće situacije na području općine Vižinada.

Analiza obuhvaća kratak opis obilježja općine Vižinada, opis geografskog položaja,

analizu prirodnih resursa i okoliša, analizu stanovništva, analizu prometne i ostale

povezanosti, analizu gospodarstva, analizu infrastrukture, analizu obrazovanja,

analizu zdravstva i socijalne skrbi te analizu civilnog društva, kulture i kulturne

baštine i sporta.

Slika 1. Satelitska snimka općine Vižinada

Izvor: Google karte.

9

Slika 2. Naselje Vižinada

Izvor: Službene stranice Općine Vižinada.

3.1. Obilježja općine Vižinada

U nastavku se opisuju obilježja, naselja i povijest općine Vižinada.

Slika br. 3 prikazuje službeni grb općine Vižinada. Grb Općine Vižinada-Visinada je

trokutasti – srcoliki srebrno-bijeli štit, raščetvoren crvenim križem proširenih krajeva,

u prvom, drugom i četvrtom polju je smeđi visak a treće polje je prazno.

10

Slika 3. Grb Općine Vižinada


Općina Vižinada smještena je na području zapadne Istre na uzvisini na rubu doline

rijeke Mirne. Smještena je na 257 metara nadmorske visine. Graniči s općinom

Grožnjan na sjeveru, općinama Motovun i Karojba na istoku, općinom Višnjan na

jugu te općinom Kaštelir-Labinci na zapadu.

Na području općine Vižinada prema popisu stanovništva iz 2011. godine živjelo je

1.158 stanovnika, od toga 582 muškaraca i 576 žena.

Općinu Vižinada uz najveće naselje Vižinada-Visinada, koje je ujedno i

administrativno središte općine, čine naselja Bajkini, Baldaši, Brig, Bukori, Crklada,

Ćuki, Danci, Ferenci, Filipi, Grubici, Jadruhi, Lašići, Markovići, Maštelići, Mekiši kod

Vižinade, Narduči, Ohnići, Piškovica, Staniši, Trombal, Velići, , Vranići kod Vižinade,

Vranje selo, Vrbani, Vrh Lašići i Žudetići.

Općina Vižinada je mirna ruralna sredina s bogatom poviješću i kulturnim naslijeđem

te brojnim drugim vrijednostima koju ju čini ugodnim mjestom za kvalitetan život i rad.

Područje općine otvoreno je velikim dijelom prema rijeci Mirni te zbog toga ima veliki

utjecaj morske klime. Pejzaž je prošaran većim brojem brežuljaka, uzvisina i plodnih

terasa.

Područje općine Vižinade poznato je po agroturizmu i po vrlo kvalitetnim vinima

lokalnih proizvođača. Općina Vižinada koja je tradicionalno ruralna sredina, no zbog

blizine Grada Poreča i Novigrada od svega 20 kilometara ima i elemente

rezidencijalnog prigradskog naselja. Općina Vižinada se prostire na 36,10 km2.

11

Slika broj 4 prikazuje službenu zastavu Općine Vižinada.

Slika 4. Zastava Općine Vižinada


Zastava Općine Vižinada-Visinada je jednobojna, žute boje. U sredini zastave, na

sjecištu dijagonala nalazi se grb Općine, obostrano obrubljen zlatno-žutom trakom.

3.1.1. Povijest općine Vižinada

Prema zapisima današnja Vižinada je stara oko tisuću godina. Pravi uspon doživljava

nakon što su je naselili stanovnici nekadašnjeg Ružara. Ružar je bio naseljen još u

pretpovijesno doba. Život u Ružaru je nastavio bujati i za vrijeme starog Rima jer je

ovim krajem prolazila važna rimska prometnica imena Via Flavia. Pretpostavlja se da

je mjesto bilo naseljeno do početka 15. stoljeća kada se njegovi stanovnici sele u

današnju Vižinadu.

Područje Vižinade zbog svojega je prometnoga položaja bilo naseljeno u prapovijesti

(gradine u okolici) i antici (rim. doba) te ranom sr. vijeku. Najpoznatiji su arheol.

lokaliteti Ružar (Vižinal ili Stara Vižinada), sv. Toma, Medulin i Bošket, a antički

natpisi potječu iz sela Žudetića i Maštelića. Na Božjem polju, današnjem groblju, u

11.stoljeću je sagrađena drevna crkva Sv. Marije. 1119. godine ovdje su osnovali

samostan templari a time je Božje polje postalo centar templara u Istri. Nakon što je

francuski kralj Filip Lijepi, zbog njihova novca, na petak 13.listopada 1307. godine,

12

organizirao masovni lov na templare, točnije 1312. godine, red templara nestaje.

Njihovo mjesto u samostanu tada preuzimaju ivanovci - malteški vitezovi a nakon njih

ga 1526. godine preuzimaju franjevci trećeg reda. Nad crkvenim vratima nalazi se

glava Atile – Biča Božjeg koji je je po nekim legendama skončao svoj život baš u

ovom kraju.1 Prvi se put u pisanim izvorima Vižinada spominje 1177. kao posjed

porečkih biskupa, a leno je različitih obitelji u XII–XV.st. Početkom XVI.st. Vižinada je

došla pod vlast Venecije, a postala je feud obitelji Grimani. Kao i šire okolno područje

i cijela Istra, u ratovima i bolestima izgubila je velik dio stanovništva, pa su je

mletačke vlasti u XVI–XVII.st. naseljavale izbjeglicama pred Osmanlijama iz

Dalmacije i drugih krajeva. Imala je luku na Mirni u Baštiji (na mjestu današnje

crkvice iz XIV.st., koja je obnovljena 2000). U Vižinadi je u zid negdašnjega fontika

ugrađena natpisna ploča iz XVI.st. s cjenikom prijevoza pojedinih proizvoda kojima

se trgovalo u luci. Župna crkva sv. Jeronima u neoklasicističkom slogu izgrađena je

1837. godine na mjestu prijašnje iz XVI.st. Oko trga ispred župne crkve bile su sve

najvažnije javne i privatne zgrade: fontik, cisterna iz 1782 (arhitekt S. Battistella), loža

iz 1930-ih, palače obitelji Grimani i Facchinetti. Na rubovima su naselja romaničke

dvoapsidne crkve sv. Ivana Krstitelja i sv. Barnabe, od kojih je druga nakon 1350-ih i

u duhu Giottovih učenika oslikana freskama s motivima Kristova života. Porijeklom iz

Vižinade je i čuvena balerina Carlotta Grisi rođena u ovom malom mjestu

1819.godine. Razvoju Vižinade je pogodovala uskotračna pruga, poznata

Parenzana, koja je prolazila kroz nju od 1902. do 1935.godine.2

1 Izvor: Istrapedia – regionalna internetska enciklopedija, www.istrapedia.hr 2 Izvor: Histrica – www.histrica.com

13

Slika 5. Satelitska snimka naselja Bajkini


Slika prikazuje naselje Bajkini koje se nalazi u sklopu Općine Vižinada. Naselje broji

prema popisu stanovništva iz 2011. godine 38 stanovnika, od čega 20 muškaraca i

18 žena.

Slika 6. Satelitska snimka naselja Baldaši


14

Slika prikazuje naselje Baldaši koje se nalazi u sklopu Općine Vižinada. Naselje broji


16 žena.

Slika 7. Satelitska snimka naselja Brig


Slika prikazuje naselje Brig koje se nalazi u sklopu Općine. Naselje broji prema

popisu stanovništva iz 2011. godine 115 stanovnika, 63 muškaraca i 52 žene.

Slika 8. Satelitska snimka naselja Bukori


15

Slika prikazuje naselje Bukori koje se nalazi u sklopu Općine Vižinada. Naselje broji

prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20 stanovnika, od čega 9 muškaraca i 11

žena.

Slika 9. Satelitska snimka naselja Crklada


Slika prikazuje naselje Crklada koje se nalazi u sklopu Općine Vižinada. Naselje broji


55 žena.

Slika 10. Satelitska snimka naselja Ferenci


16

Slika prikazuje naselje Ferenci koje se nalazi u sklopu Općine Vižinada. Naselje broji


36 žena.

Slika 11. Satelitska snimka naselja Filipi


Slika prikazuje naselje Filipi koje se nalazi u sklopu Općine Vižinada. Naselje broji


13 žena.

Slika 12. Satelitska snimka naselja Grubići


17

Slika prikazuje naselje Grubići koje se nalazi u sklopu Općine Vižinada. Naselje broji


16 žena.

Slika 13. Satelitska snimka naselja Jadruhi


Slika prikazuje naselje Jadruhi koje se nalazi u sklopu Općine Vižinada. Naselje broji


28 žena.

18

Slika 14. Satelitska snimka naselja Lašići


Slika prikazuje naselje Lašići koje se nalazi u sklopu Općine Vižinada. Naselje broji


20 žena.

Slika 15. Naselje Markovići


19

Slika prikazuje naselje Markovići koje se nalazi u sklopu Općine Vižinada. Naselje

broji prema popisu stanovništva iz 2011. godine 48 stanovnika, od čega 23

muškaraca i 25 žena.

Slika 16. Satelitska snimka naselja Mekiši


Slika prikazuje naselje Mekiši koje se nalazi u sklopu Općine. Naselje broji prema

popisu stanovništva iz 2011. godine 39 stanovnika, od čega 22 muškaraca i 17 žena.

Slika 17. Naselje Ohnići


20

Slika prikazuje naselje Ohnići koje se nalazi u sklopu Općine Vižinada. Naselje broji


19 žena.

Slika 18. Satelitska snimka naselja Velići


Slika prikazuje naselje Velići koje se nalazi u sklopu Općine Vižinada. Naselje broji


24 žene.

21

Slika 19. Satelitska snimka naselja Vižinada


Slika prikazuje naselje Vižinada koje se nalazi u sklopu Općine Vižinada. Naselje


muškaraca 142 žene, te je ujedno i najveće naselje u općini .

Slika 20. Satelitska snimka naselja Vranje Selo


22

Slika prikazuje naselje Vranje Selo koje se nalazi u sklopu Općine Vižinada. Naselje


muškaraca i 24 žene.

Slika 21. Satelitska snimka naselja Vrh Lašići


Slika prikazuje naselje Vrh Lašići koje se nalazi u sklopu Općine Vižinada. Naselje


muškaraca i 17 žena.

Satelitskim snimkama obuhvaćen je cijeli prostor općine Vižinada. Prikazan je

položaj skoro svih naselja u općini.

23

3.2. Geografski položaj Istarske županije i općine Vižinada

Općina Vižinada nalazi se u Istarskoj županiji. Istarska županija zauzima 2.820 od

3.160 četvornih kilometara što čini 89,25% ukupne površine Istarskog poluotoka te

4,98 posto od ukupne površine Republike Hrvatske. Dio teritorija Istarskog poluotoka

pripada Republici Italiji te dio Sloveniji (slovensko priobalje s Koparskim zaljevom i

dijelom Piranskog zaljeva do ušća rijeke Dragonje).

Slika 22. Geografski položaj Istarske županije

Izvor: Službene internet stranice Istarske županije, 2015.

Istarski se poluotok, prema geološkoj i geomorfološkoj strukturi, dijeli na tri različita

područja. Područja su naziva Bijela, Siva i Crvena Istra. Brdoviti sjeverni i

sjeveroistočni rub poluotoka, zbog svog oskudnog biljnog pokrova i ogoljelih kraških

površina poznat je kao Bijela Istra. Jugozapadno od Bijele Istre pruža se prostor koji

je morfološki znatno bogatiji. To su niža pobrđa fliša, koji se sastoji od nepropusnih

lapora, gline i pješčenjaka, pa odatle i naziv Siva Istra. Vapnenačku zaravan uz

morsku obalu, pokrivenu zemljom crvenicom, nazivamo Crvenom Istrom3.

Općina Vižinada nalazi se u zapadnom dijelu Istarskog poluotoka, nedaleko od grada

Poreča, te je u prošlosti bila sastavni dio bivše općine Poreč. Udaljenost od grada

Poreča iznosi približno desetak kilometara. Naseljem prolazi državna cesta D-21

Pula-Trst, te se Općina Vižinada nalazi na približno pola udaljenosti između Pule i

Trsta. Stanovništvo gravitira prema gradu Poreču. Kao jedinica lokalne samouprave

obuhvaća površinu od 36,10 četvornih kilometara što čini oko 1,28% površine

Istarske županije.

3 Službene internet stranice Istarske županije, 2015.

24

Slika 23. Položaj općine Vižinada

Izvor: Službene internet stranice Istarske županije: Osnovni podaci o gradovima i općinama, 2015.

Slika 24. Administrativni ustroj Općine Vižinada

Izvor: Službene internet stranice Istarske županije

OPĆINA VIŽINADA

25

Općina Vižinada graniči na sjeveru sa općinom Grožnjan, općinama Motovun i

Karojbom na istoku, općinom Višnjan na jugu te općinom Kaštelir-Labinci na zapadu.

Proteže se na 36,10 četvornih kilometara što čini oko 1,28% površine Istarske

županije te 0,063% teritorija Republike Hrvatske. Naselje Vižinada je administrativno

središte općine Vižinada.

3.3. Klima, prirodni resursi i okoliš

Područje općine Vižinada jednim dijelom se nalazi na području tzv. «Bijele Istre»,

drugim dijelom na području «Crvene Istre». Predio «Bijele Istre» prostire se prema

rijeci Mirni dok je područje «Crvene Istre» prema gradu Poreču.

Veći dio općine tvore dolomiti i vapnenci (donja kreda), a tek u manjem, sjevernom

dijelu površine općine, pojavljuju se rudistni vapnenci (gornja kreda). Od prirodnih

resursa najznačajnije su šume, mineralne sirovine, poljoprivredne površine, more,

vodne površine, geografsko prometni položaj, kulturne i prirodne znamenitosti

3.3.1. Klimatske značajke

Istarski poluotok obilježava sredozemna klima. Značajke klime duž obale postupno

se mijenjaju prema unutrašnjosti i prelazi u kontinentalnu zbog hladnog zraka koji

struji s planina i zbog relativne blizine Alpa. Glavna su obilježja sredozemne klime

topla i suha ljeta, s prosječnim brojem od blizu 2.400 sunčanih sati godišnje. Zime su

blage i ugodne, a snijeg je rijetka pojava.

Klimatološki gledano, unutrašnjost Istre, na kojoj se nalazi područje općine Vižinada,

obilježava kombinacija submediteranske i pretplaninsko-kontinentalne klime. S jedne

strane jak je klimatski utjecaj kopna i nedalekih Alpa, a s druge strane osjeća se i

utjecaj mora. Kao i na cijelom Istarskom poluotoku prevladava makroklimatski tip

"Cfsax". Obilježja klime su topla i suha ljeta, blage i ugodne zime, velik broj sunčanih

dana (do 2.800 sati na godinu), relativno male godišnje temperaturne varijacije zraka.

Tako je najniža prosječna temperature u ožujku 10ºC, a najviša u kolovozu, oko 25ºC

Područje općine Vižinada karakterizira utjecaj mediteranske klime odnosno mora.

Zime su blage što je posljedica utjecaja mora koji prodire u unutrašnjost. Količina

26

oborina raste od zapada prema plinini Učka. Jaki pljuskovi mogući su u svibnju, lipnju

i listopadu. Tijekom godine prosječno padne između 800 i 900 mm padalina/m2.

Tuča je moguća u lipnju i srpnju. Snijeg je rijetka pojava i zadržava se po nekoliko

dana godišnje. Bura, sjevernjak (tramontana) i istočnjak (levant) su prevladavajući

vjetrovi koji donose naglo opadanje temperature, a zrak pročišćuju i suše. Znatnija

odstupanja od uobičajene klime izražena su u u kotlinama.

3.3.2. Šume i vegetacija

Područje katastarske općine Vižinada pripada submediteranskoj zoni. Najraširenije

biljne zajednice na tom prostoru su listopadne mješovite šume hrasa medunca i

bijelog graba. Dominantna je vrsta toga tipa vegetacije hrast medunac (Quercus

pubescens) ili, kako ga pučanstvo zove – dub. Uz njega javlja se još nekoliko

drvenastih vrsta, kao što su bijeli grab (Carpinus orientalis), crni jasen (Fraxinus

ornus), hrast cer (Quercus cerris), drijen (Cornus mas), brekulja (Sorbus torminalis),

šestilo (Acer monspessulanum), rašeljka (Prunus mahaleb) i dr. Od grmlja i

zeljastoga bilja javljaju se jesenja šašika (Sesleria autumnalis), istarski spreš

(Helleborus multifidus f. istriacus), otrovna biljka, medenika (Melittis melissophyllum),

ljekovita biljka, resulja (Mercurialis ovata), trtor ili pavitina (Clematis flammula, C.

vitalba), obična šparoga (Asparagus acutifolius), veprina (Ruscus aculeatus), biljka

koje se mladi izdanci spremaju i jedu kao šparoga, a pogodni su i za kiseljenje, bljušt

(Tamus communis), jestiva, ljekovita i otrovna biljka, i dr.

Uski priobalni pojas do Poreča pripada šumi hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis).

Na području općine Vižinada javljaju se i šume hrasta lužnjaka (Quercus robur L.),

poljskog jasena (Fraxinus angustifolia L.) i brijesta (Ulmus minor L.) – longoza. U tom

području zastupljene su

čuvene Motovunske šume hrasta lužnjaka, koje se smatraju izuzetnom prirodnom

rijetkošću. Tu dominiraju hrast lužnjak (Quercus rubor), poljski jasen (Fraxinus

angustifolia), primorski brijest (Ulmus minor), te su jače su zastupljene drvenaste

penjačice: loza (Vitis vinifera ssp. Sylvestris), pavit (Clematis sp.) bršljan (Hedera

helix) i hmelj (Humulus lupinus), dok u sloju prizemnog rašća dominiraju higrofilne

vrste.

27

U šumama na području općine Vižinada rastu i tartufi, odnosno Istarski bijeli tartuf

(Tuber magnatum) najskuplji je među tartufima iz roda Tuber, jednoga od četiri roda

(Tuber, Terfazija, Balsamia i Choiromimycetes) porodice Tuberaceae, razred

Ascomycetes. Tartufi su gljive koje rastu pod zemljom (5-20 cm, ali i dublje), u

simbiozi

mikorizi s korijenjem drveća. Najčešće s korijenjem hrasta lužnjaka, ali i jasena,

topole, a crni tartuf i s bukvom, grabom. Sazrijevaju od rujna do prosinca.

Površina koju pokrivaju šume u općini Vižinada iznosi 1.410,6 ha, odnosno 39,1%

površine općine Vižinada, od čega je 589,39 ha državnih šuma ili 16,3%.

Državne šume imaju gospodarsku namjenu te je iskorištavanje drvene mase

sekundarno kao i na cijelom prostoru Istarske županije. Državne šume na području

općine Vižinada spadaju u kategoriju gospodarskih šuma te zauzimaju 589,39 ha. U

razred “gospodarske šume” svrstane su šume u kojima je iskorištavanje drvne mase

sekundarno, kao što je to inače u cijelom prostoru Županije i inače na kršu.

Šume u privatnom vlasništvu koriste se za podmirivanje potreba za ogrijevom te

manjim dijelom u druge svrhe.

U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode zaštićena je Motovunska šuma kao posebni

rezervat šumske vegetacije.

Državnim šumama i šumskim zemljištem upravlja društvo Hrvatske šume d.o.o.

Zagreb, UŠP Buzet. Cilj upravljanja šumskim površinama je osiguranje postojanosti

ekosustava, održavanje i poboljšanje funkcija šuma te održavanje biološke

raznolikosti, produktivnosti, sposobnosti obnavljanja te vitalnosti šuma.

3.3.3. Životinjski svijet

Zajedno sa biljnim zajednicama rasprostranjenim na području općine Vižinada, razvio

se i životinjski svijet. Treba naglasiti da se i u ovom dijelu, kao i na mnogim drugim

mjestima osjeća utjecaj blizine čovjeka pa su mnoge životinjske vrste nestale ili su

potisnute iz svojih prirodnih staništa. U šumama na području općine Vižinada obitava

divljač poput divljih svinja, srna, fazana - gnjetlova, zečeva i razih vrsta ptica.

28

Ostale vrste divljači koje obitavaju u šumama na području općine Vižinada su

jazavac, kuna, bjelica, lasica mala, puh veliki, lisica, tvor, trčka, skvržulja, prepelica

pućpurka, šljuka bena, golub grivnjaš, golub pećinar, patka gluhara, vrana siva, šojka

kreštalica, te ostale životinjske vrste.

Na području općine Vižinada nalazi se otvoreno lovište kojim upravlja lovačka udruga

„fazan Divlja svinja se lovi tijekom cijele godine, srnjak od svibnja do rujna, srna od

listopada do siječnja, a sitna divljač (fazan, zec, šljuka, prepelica) od listopada do

veljače. Lovostaj traje od veljače do svibnja.

3.3.4. Poljoprivredne površine

Površina poljoprivrednog površina na području općine Vižinada iznosi 2011,4 hektara

što iznosi 55,7% ukupne površine općine Vižinada. Od ovih poljodjelskih površina na

intenzivno obrađene oranice u dolini rijeke Mirne otpada 27,0 ha ili 0,7 %

poljodjelskih površina Općine.

Geomorfološki i pedološki gledano, Općina Vižinada nalazi se na području „Crvene

Istre“, Karakteristično tlo za ovo područje je crvenica (terra rossa). Tla pod ovim

nazivom pojavljuju se na čvrstim vapnencima i dolomitima uglavnom iz krede, jure i

kvartara. Crvenica je glinasto zemljište i čini tešku zemlju. Plodnost je različita, što

zavisi od supstrata na kome se razvijaju ista tla. Crvenica sadrži u prvom redu

aluminijev i željezni hidroksid, koji zajedno sa SiO2 sačinjavaju „glinu“ – što je sve

posljedica raznih kemijskih i koloidno – kemijskih procesa. Nedostatak vapna u

crvenici karakterističan je za sva zemljišta koja su nastala iz vapnenca. Analiza

pokazuje da su ista tla siromašna kalijem i dušikom. Obilje željeza uz nedostatak

humusa daje crvenici na ovom području izrazito crvenu boju. Recentna crvenica u

pravilu je duboka 60 – 80 cm. Sadrži 30 – 70 % gline.

Ukupne poljoprivredne površine dijele se na osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno

obradivo tlo i ostalo obradivo tlo.

Najkvalitetnijeg tla na području općine Vižinada, odnosno tla koje pripada grupi

osobito vrijednih obradivih tala P1 kategorije korištenja zemljišta ima najviše. Tu su

svrstana rigolana tla vinograda (vitisoli) i oranice. Ta tla bi trebalo sačuvati isključivo

29

za primarnu biljnu proizvodnju odnosno za poljodjelstvo, te ih stoga treba zaštititi od

bilo koje prenamijene.

U drugu grupu ili grupu vrijednih obradivih tala P2 kategorije korištenja zemljišta. Tu

su svrstane obradive površine pod voćjacima u maslinicima. Kako se i ovdje radi o

vrjednijim zemljišnim resursima i ta tla treba svakako zaštititi od prenamijene.

Treću kategoriju čine tla koja pripadaju skupini ostalih obradivih tala P3 kategorije

korištenja zemljišta, odnosno pašnjaci i livade.

Tablica 1. Površine poljoprivrednih tala u općini Vižinada

POLJOPRIVREDNO TLO POVRŠINA

(ha) UDIO

Osobito vrijedno obradivo tlo (oranice, vinogradi) 1.538 81,54%

Vrijedno obradivo tlo (maslinici i voćnjaci) 175 9,28%

Ostalo obradivo tlo (pašnjaci i livade) 173 9,18%

UKUPNO 1.886

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Vižinada

Na vrlo vrijedno obradivo tlo (oranice, vinogradi) otpada oko 1.538 ha ili 81,54%, dok

vrijedne poljoprivredne površine (maslinici i voćnjaci) zauzimaju 175 ha ili 9,28%.

Ostale površine poput pašnjaka i livada zauzimaju 173 ha ili 9,18%. Iz priložene

tablice je vidljivo kako u strukturi poljoprivrednih površina Vižinade dominiraju oranice

i vinogradi pa se može zaključiti da je ovo područje vrlo bogato osobito vrijednim

obradivim tlom.

Područja osobito vrijednih obradivih površina namijenjena su isključivo obavljanju

poljoprivrednih djelatnosti. Na istom se ne mogu graditi građevine osim potrebnih

prometnih građevina i građevina infrastrukture. Ostala vrijedna i obradiva tla

namijenjena su obavljanju poljoprivrednih djelatnosti, s mogućnošću izgradnje farmi,

vinogradarsko-vinarskih i voćarskih pogona i sličnih građevina, postavljanja

staklenika i plastenika, kao i pratećih uređaja, naprava i slično, a sve u funkciji

obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Poljoprivredne površine pokrivene su u prvom redu vinogradima i maslinicima te

manjim dijelom povrtnim kulturama.

30

Tablica 2. Površina zemljišta i broj parcela prema vrsti uporabe u općini Vižinada

VRSTA UPORABE POVRŠINA (ha)

Oranica 158,43

Plastenik 0,07

Livada 16,2

Krški pašnjak 49,02

Vinograd 187,91

Iskrčeni vinograd 24,86

Maslinik 44,87

Voćne vrste 1,83

Mješani trajni nasadi 1,89

Ostalo zemljište 2,41

UKUPNO 487,49

Izvor: APPRRR, ARKOD na dan 28.04.2015.

Najveće korištene poljoprivredne površine u općini Vižinada obuhvaćaju vinograde s

ukupno 187,91 hektara, zatim slijede oranice s 158,43 hektara. Treće mjesto

zauzimaju krški pašnjaci s 49,02 hektara. Sljede maslinici sa površinom od 44,87

hektara, zatim iskrčeni vinogradi sa 24,86 hektara te livade s 16,2 hektara. U ostale

poljoprivredne površine spadaju površine pod voćnim vrstama, mješani trajni nasadi ,

plastenici i ostala zemljišta.

3.3.5. Vodne površine

Cijelo područje Poreštine tipično je kraško područje u kojemu najvećim dijelom vlada

nestašica vode. Izuzetak je jedan od najvažnijih vodotoka u Istri, rijeka Mirna. Mirna s

pritocima čini porječje od 536 km2 toku zauzima dio površine krajnjeg sjevernog

dijela Općine, tako da dio katastastarske općine Donja Mirna pripada Općini. Na

karbonatnim stijenama koje dominiraju u Poreštini poniru velike količine vode u

dublje djelove podzemlja. One se ponovno javljaju ili u obliku stalnih izvora ili

povremenih vrela, slatke ili slane vode, pojavljuju se i u moru kao vrulje. Mehanizam

gibanja vode kroz topive stijene nemoguće je odrediti, jer postoje bezbrojne

kombinacije, što je potpuno u skladu s prirodom krša i njegovim svojstvenostima.

U dijelu orijentiranom prema rijeci Mirni u Općini Vižinada nalazi se i jedno od

najvećih izvorišta Istre, izvor Gradole. Istim se koristi veliki dio sjeverozapadne Istre

od grada Rovinja do grada Umaga te je sastavni dio vodoopskrbnog sustava

31

«Istarskog vodovoda». Radovi na izvoru su započeli 1967. godine te su prve količine

vode isporučene potrošačima u Novigradu i Poreču u srpnju 1969. godine Prve

pročišćene količine pitke vode isporučene su 1973. godine u kapacitetu 500 litara u

sekundi. Tijekom ljetnih mjeseci izvor Gradole snabdijeva vodoopskrbni sustav sa

1.000 litara u sekundi.

3.3.6. Prirodne vrijednosti i znamenitosti

Posebno vrijednim resursima, kojih u općini Vižinada ima u umjerenoj mjeri, smatraju

se:

Zaštićena područja prirode;

Spomenici graditeljske baštine;

Prirodne šume, nezagađena tla, te rezerve pitke vode.

Prostornim planom kao osobito vrijedni predjeli prirodnog krajobraza štite se dolina

potoka Krvar te šumoviti obronci prema rijeci Mirni. Kao kultivirani krajobrazi zaštićeni

su agrarni krajolik na području općine, terasaste kulture kanjona rijeke Mirne te

dolina rijeke Mirne.

Brdo Svetog Tome (San Tomà)

Brdo Svetog Tome nalazi se sjeverno od Vižinade i s njega se pruža pogled prema

Motovunu i dolini Mirne s okolnim gradićima. Isto brdo prepoznatljivost je općine

Vižinada te se na njemu nalazila crkvica posvećena navedenom svecu. U bliskoj

budućnosti planirana je zaštita brda i okolnog područja i iskorištavanje istog u

turističke svrhe kao šetnice ili parka prirode.

32

Slika 25. Brdo Sv. Tome

Izvor: izletipoistri.com

3.3.7. Kulturna baština

Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04,

87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13) uređuju se vrste kulturnih dobara,

uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih

dobara, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i

očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijih poslova, rad i djelokrug

Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara,

kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara4.

Kulturna dobra u smislu ovog Zakona jesu5:

pokretne i nepokretne stvari od umjetničkog, povijesnoga,

paleontološkoga, arheološkoga, antropološkoga i znanstvenog značenja

arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji

svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu

i antropološku vrijednost

4 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, 2014. 5 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, 2014.

33

nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti

kao i dokumentacija i bibliografska baština i

zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i

dokumentacija u njima.

Vlasnici i nositelji prava na kulturnom dobru te drugi imatelji kulturnoga dobra

odgovorni su za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara prema odredbama ovog Zakona.

Za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, za određivanje mjera zaštite i nadzor nad

njihovim provođenjem, u sklopu svoga djelokruga skrbe i odgovorna su tijela državne

uprave, tijela lokalne samouprave i uprave i tijela lokalne samouprave u području

kulture, prostornog planiranja i uređenja prostora, zaštite okoliša, graditeljstva,

stambenog i komunalnog gospodarstva, turizma, financija, unutarnjih poslova i

pravosuđa sukladno zakonu i drugim propisima. Svi su građani dužni skrbiti o zaštiti i

očuvanju kulturnih dobara, te prijaviti nadležnom tijelu dobro za koje se

podrazumijeva da ima svojstvo kulturnoga dobra.

Prema članku 5. istoga zakona svrha je zaštite kulturnih dobara:

zaštita i očuvanje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju, te

prenošenje kulturnih dobara budućim naraštajima

stvaranje povoljnijih uvjeta za opstanak kulturnih dobara i poduzimanje mjera

potrebnih za njihovo redovito održavanje

sprječavanje svake radnje kojom bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti

svojstva, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra i time ugroziti njegova

vrijednost

sprječavanje protupravnog postupanja i protupravnog prometa kulturnim

dobrima te nadzor nad izvozom, iznošenjem, uvozom i unošenjem kulturnih

dobara

uspostavljanje uvjeta da kulturna dobra prema svojoj namjeni i značenju služe

potrebama pojedinca i općem interesu.

34

Prema člancima 7., 8. i 9. istoga zakona kulturna dobra mogu se podijeliti u tri

skupine i to:

1. Nepokretna kulturna dobra

Nepokretno kulturno dobro može biti:

- grad, selo, naselje ili njegov dio

- građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem

- elementi povijesne opreme naselja

- područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima

i osobama

- arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna

nalazišta i zone

- područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima

- krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture,

koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru

- vrtovi, perivoji i parkovi

- tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti.

2. Pokretna kulturna dobra

Pokretno kulturno dobro može biti:

- zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim

ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te državnim i upravnim

tijelima uključujući i kod fizičkih osoba

- crkveni inventar i predmeti

- arhivska građa, zapisi, dokumenti, pisma i rukopisi

- filmovi

- arheološki nalazi

- antologijska djela likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna

- etnografski predmeti

- stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, poštanske marke i

druge tiskovine

35

- dokumentacija o kulturnim dobrima

- kazališni rekviziti, skice, kostimi i sl.

- uporabni predmeti (namještaj, odjeća, oružje i sl.), prometna i

prijevozna sredstva i uređaji, predmeti koji su značajna svjedočanstva

razvitka znanosti i tehnologije te

– druge pokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga,

arheološkoga, antropološkoga i znanstvenog značaja.

3. Nematerijalna kulturna dobra

Nematerijalno kulturno dobro mogu biti razni oblici i pojave duhovnog

stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a osobito:

- jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta,

- folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda,

običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote,

- tradicijska umijeća i obrti.

Očuvanje nematerijalnih kulturnih dobara provodi se izradbom i čuvanjem zapisa o

njima, kao i poticanjem njihova prenošenja i njegovanja u izvornim i drugim

sredinama.

4. Zaštita dobara od lokalnog značenja

Dobro za koje prema odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nije

utvrđeno da je pod zaštitom kao kulturno dobro, predstavničko tijelo županije, grada

ili općine može proglasiti zaštićenim, ako se nalazi na njihovu području. Vlastitom se

odlukom može odrediti dobro koje se proglašava zaštićenim.

36

Tablica 3. Pregled najznačajnijih kulturnih dobara s područja općine Vižinada sa uvjetima zaštite – Povijesna naselja i dijelovi naselja

Ident. br. Kulturno

dobro/vrsta, tip Status zaštite

Kategorija zaštite

1.1.1. Povijesna jezgra naselja Vižinada

PR 2

1.2.1. Povijesna jezgra naselja Bajkini

ZPP 3

1.2.2. Povijesna jezgra naselja Baldaši

ZPP 3

1.2.3. Povijesna jezgra naselja Brdo

ZPP 3

1.2.4. Povijesna jezgra naselja Brig

ZPP 3

1.2.5. Povijesna jezgra naselja Čuki

ZPP 3

1.2.6. Povijesna jezgra naselja Danc

ZPP 3

1.2.7. Povijesna jezgra naselja Ikaši

ZPP 3

1.2.8. Povijesna jezgra naselja Narduči

ZPP 3

1.2.9. Povijesna jezgra naselja Ohnići

ZPP 3

1.2.10. Povijesna jezgra naselja Staniši

ZPP 3

1.2.11. Povijesna jezgra naselja Šurani

ZPP 3

1.2.12. Povijesna jezgra naselja Vranje selo

ZPP 3

1.2.13. Povijesna jezgra naselja Žudetići

ZPP 3

Izvor: Prostorni plan Općine Vižinada

37

Tablica 4. Pregled najznačajnijih kulturnih dobara s područja općine Vižinada sa uvjetima zaštite – Sakralne građevine

Ident. br. Kulturno


Kategorija zaštite

2.1.1. Crkva sv.Marije Snježne, Božje Polje

R 153

2.1.2.. Župna crkva sv. Jeronima, Vižinada

PR 2

2.1.3. Crkva sv. Barnabe, Vižinada

PR 2

2.1.4. Crkva sv.Ane, Medigova stancija

ZPP 3

2.1.5. Crkva sv.Roka, Vižinada

PR 2

2.1.6. Crkva sv.Lovre, Ferenci

PR 2

2.1.7. Crkva sv.Ivana Krstitelja, Vižinada

PR 2

2.1.8. Crkva sv.Vital, Brig ZPP 3

2.1.9. Crkva sv. Vital, Brig, groblje

PR 2

2.1.10. Crkva BDMarije, Jadruhi

ZPP 3

2.1.11. Kapelica poklonac, Ferenci

ZPP 3

2.1.12. Kapelica poklonac uz cestu Bukori

ZPP 3

2.1.13. Kapelica- poklonac Vizinada

ZPP 3


Tablica 5. Pregled najznačajnijih kulturnih dobara s područja općine Vižinada sa uvjetima zaštite – Povijesne građevine

Ident. br. Kulturno


Kategorija zaštite

2.2.1. Stambeno gospodarski sklop Piškovica

ZPP 3

2.2.2.. Stancija Ferenac ZPP 3

2.2.3. Stambene građevine, Fabrika

ZPP 3

2.2.4. Cestarska kuća, Vižinada

ZPP 3

2.2.5. Stancija Klis ZPP 3

2.2.6. Stambeno gospodarski sklop Freškići

ZPP 3

2.3.1. Stara škola, Filipi ZPP 3

2.3.3. Stara škola, Bajkini ZPP 3

2.1.9. Zgrada željezničke stanice, Vižinada

ZPP 3

38

2.4.1. Klaonica, Vižinada ZPP 3


Tablica 6. Pregled najznačajnijih kulturnih dobara s područja općine Vižinada sa uvjetima zaštite – Spomenici, obilježja i mjesta vezana uz povijesne događaje

Ident. br. Kulturno


Kategorija zaštite

4.1.1. Spomenik palim u 2. svjetskom ratu, kipar N.Krivić

ZPP 3

4.2.1.. Groblje Sveti Vital PR 2

4.2.2. Groblje, Božje Polje PR 2


Tablica 7. Pregled najznačajnijih kulturnih dobara s područja općine Vižinada sa uvjetima zaštite – Arheološki lokaliteti i zone

Ident. br. Kulturno


Kategorija zaštite

5.1.1. Brdo Gradina, dolina Mirne

E 2

5.1.2. Lokalitet Gradole ZPP 3

5.1.3. Ferenci, brdo Gradina, kaštel Montelino

E 2

5.1.4. Ferenci, Polačina, ostaci crkve i grobova

E 2

5.1.5. Brdo Ružar, ostaci crkve sv.Marije,

E 2

5.1.6. Stambeno gospodarski sklop Freškići

E 2

5.1.7. Brdo istočno od Vižinade, kaštel Rosario

E 2

5.1.8. Brdo Medulin, ostaci crkve sv. Luke

ZPP 3

5.1.9. Vižinada, brdo sv.Toma

E 2

5.1.10. Vižinada, ostaci kaštela

E 2

5.1.11. Vižinada, urbana arheologija, antika

E 2

5.1.12. Sv. Vital, crkva i njen okoliš

E 2

5.2.1. Božje Polje, Crkva i njezin okoliš

E 2


39

Tablica 8. Pregled najznačajnijih kulturnih dobara s područja općine Vižinada sa uvjetima zaštite – Područja kultiviranog krajobraza i prostornih sklopova

Ident. br. Kulturno dobro/vrsta, tip Status zaštite

Kategorija zaštite

6.1.1. Kultivirani krajobraz - Cijela Općina

PR 2

6.2.1.. Sveti Vital, crkva i njezin okoliš ZPP 3

6.2.2. Božje Polje, crkva i njezin okoliš

ZPP 3

6.3.1.

Zaštićena vizura s lijeve strane ceste L-5041 na Sv. Anu i širi okoliš duž ceste u pravcu Poreča

ZPP 3

6.3.2.

Zaštićena vizura s desne strane ceste L-5041 na Božje Polje i širi okoliš u pravcu Poreča

ZPP 3

6.3.3. Područje oko crkve i groblja Sv. Vital Prema Sabadinu

ZPP 3

6.3.4. Pogled na padine prema dolini Mirne i potoku Krvar

ZPP 3


Crkve

Crkve na području općine Vižinada nisu samo spomenici arhitekture, nego se u njima

čuvaju i brojni ciklusi i dijelovi ciklusa zidnih slika.

Crkva Blažene Djevice Marije na Božjem Polju

Slika 26. Crkva Blažene Djevice Marije na Božjem Polju

40

Izvor: Hrvatsko kulturno vijeće

Crkva Sv. Marije na Božjem Polju sagrađena je u 15. st. na mjestu ranijeg sakralnog

objekta i samostana koji je najprije pripadao benediktincima, zatim templarima,

ivanovcima i franjevcima trećerecima. Još u 10. stoljeću, crkva sv. Marije spominje se

kao župna sa svojim kapelama. Uokolo crkve, nalazilo se jedno od starih naselja na

području općine Vižinada, ali se ono nije sačuvalo. Barem od srednjeg vijeka, crkva

je bila važno hodočasničko mjesto na stjecištu starih putova između Pule i Trsta,

odnosno Poreča i unutrašnjosti. Do samostana su vodili hodočasničke ceste, među

kojima je veoma važna i drevna bila ona što je prelazila Mirnu kod Baštije (Sv. Marija

od Baštije) i nastavljala do Sv. Marije (na Božjem Polju). Na sjevernom zidu crkve

nalazi se dio rimskog natpisa, a ponad pročelja čuvena glava Atile uz koju se vezuje

bogata lokalna usmena predaja. S južne strane crkve sačuvan je središnji dio

dvorišta samostana koji po sredini ima datirano grlo cisterne. Zgrade samostana nisu

se sačuvale. Vrata južnog zida crkve, koja su Sv. Mariju povezivala s klauzurom

najbogatije su ukrašena kamenom plastikom. Poput talemona i konzola koje

pridržavaju rebrasti svod svetišta, skulpture na pročelju, vrata su izradile radionice

tipične za istarsku unutrašnjost od sredine 15. st., crkve sv. Nikole u Pazinu i

tamošnjeg Kaštela, Sv. Marije kod Ćepića (Oprtalj) i mnogobrojnih drugih objekata.

Svetište je do današnjih dana važan hodočasnički centar posebno u prigodi Velike

Gospe (sveta Marije Velike) na dan Uznesenja Blažene Djevice Marije koji se slavi

15. kolovoza.

Iz crkve potječu najstarije istarske orgulje iz vremena trećeredaca koji su bili

glagoljaši poput svoje subraće u Novigradu i Kopru. Franjevac iz Kopra, u koji je

došao iz Zadra, bio je također Zorzi Ventura (Juraj Brajković), slikar mnogobrojnih

41

istarskih pala, među kojima jedne za Božje Polje. Glagoljaška tradicija ovoga mjesta

proteže se do 19. stoljeća. Različita vrela i rukopisi povezani uz samostan čuvaju se

u mnogim arhivima, među kojima i u Arhivu HAZU.

Freske spadaju u generaciju slikara nakon Vincenta iz Kastva. Imaju stilske sličnosti

s nastavkom rada kastavske radionice koja je djelovala nakon sedamdesetih godina

15. st., a prepoznaje se u sličnosti ruku suradnika Ivana iz Kastva (Sv. Marija u

Oprtlju, Hrastovlje), kao i radionici tzv. Šarenog majstora, čija množina radova u Istri i

posebno izvan nje upućuje na izvjesnost da se radi o većem broju slikara. Nakon

osam godina restauratorskih radova, freske s prikazom Evanđelista, Apostola,

Geneze i scena Staroga zavjeta, predstavljane su javnosti 2009. godine. Drveno

raspelo s korpusom Krista na oltaru južnog zida pokazuje stilske sličnosti s domaćim

slikarskim i kiparskim djelima. Pored njega otkrivena je u zazidanoj niši scena Svetog

Trojstva među apostolima Petrom i Pavlom koja po stilskim karakteristikama

odgovara opusu iz svetišta. Ovi, nešto manji likovi, nastavljaju tradiciju sličnih

ikonografskih tema od kojih je prva romanička iz crkve sv. Petra i Pavla u Trvižu, a

susrećemo ju također u Draguću i drugim istarskim crkvama. Likovi u svetištu Svete

Marije spadaju među najveće u istarskom fresko slikarstvu.

Slika 27. Freske u Crkvi Blažene Djevice Marije na Božjem Polju

Izvor: Hrvatsko kulturno vijeće

42

Crkva sv. Ivana Krstitelja

Crkva je smještena uz glavnu prometnicu iznad starogradske jezgre Vižinade.

Sagrađena je u 13. stoljeću kao jedna od desetak dvoapsidalnih crkava u Istri.

Najveći dio izgradnje odvijao se krajem 16. stoljeća. U crkvi se povremeno

organiziraju izložbe.

Slika 28. Crkva sv. Ivana Krstitelja

Izvor: Istarsko povijesno društvo

Crkva svetog Barnabe

Crkva je sagrađena u 12. ili 13. stoljeću te je druga dvoapsidalna crkva u Vižinadi.

Tijekom 17. ili 18. stoljeća je pregrađena i povišena. Freske su obnovljene nedavno

te je pronađeno tridesetak grafita pisanih glagoljicom i latinicom. Glagoljski grafiti

ove crkve otkrivaju imena i detalje života nekadašnjih stanovnika, prvenstveno

popova glagoljaša i njihovih učenika-žakana. Sačuvani kameni ulomak natpisa govori

da se u Vižinadi glagoljicom pisalo i u 17. stoljeću.

Značajni uspjesi vinara, maslinara i drugih proizvođača s područja Općine Vižinada

bitan su doseg zadnjih desetljeća, ali još od pretpovijesnih vremena, razvoj ovoga

kraja bio je vezan uz vinarstvo i maslinarstvo. Uz ranije spomenike o tome svjedoči

titular Sv. Barnabe, sveca suzaštitnika Vižinade, te sjajne freske i drugi spomenici na

43

području Općine. Kristološki ciklus fresaka iz crkve svetog Barnabe u Vižinadi (titular

se vezuje uz templare) započinju s Rođenjem, a slijede Poklonstvo kaljeva, Pokolj

nevine dječice, te na izlaznom zidu Krist koji kruni Bogorodicu s lijeve strane i desno

od vrata, Sedam smrtnih grijeha (ili Pakao).

Na sjevernom zidu nastavljaju se scene Isusa koji propovijeda u hramu, Posljednja

večera, Raspeće i Uskrsnuće. Ova cjelina zidnih slika jedna je od najznačajnijih u

Istri, a u sklopu 14. stoljeća svakako daleko ispred svih drugih fresaka poluotoka i

šire. Crkva sv. Barnabe najveća je dvoapsidalna crkva u Istri nastala u doba

romanike. Taj je tip spomenika karakterističan za Orijent, posebno Bizant, odnosno

Grčku i Cipar, gdje je sv. Barnaba bio levit, a sv. Pavla uveo je u apostolski zbor.

Pored utjecaja druge generacije slikara nakon Giotta, u freskama iz Vižinade nazire

se početak onoga stila koji će u znatnoj mjeri odrediti majstore i radionice istarskog

fresko slikarstva koje u preko sto sačuvanih primjera govore o posebnoj vrijednosti

najviših vizualnih dosega koje možemo sresti u Istri i susjednim krajevima. Istarske

freske na području Vižinade, zastupljene su u još nekoliko važnih spomenika, među

kojima se ističu zidne slike radionice Ivana Kastva u crkvi Sv. Marije na Božjem

Polju, najvećem marijanskom svetištu unutrašnje Istre gdje se posebno hodočasti na

dan Velike Gospe (15. kolovoza).

Slika 29. Crkva svetog Barnabe

Izvor: Istrapedia.hr

44

Crkva svetog Roka

Crkva svetog Roka nalazi se dva kilometra zapadno od Vižinade, na brežuljku uz

trasu nekadašnje uskotračne pruge Parenzane.

Župna crkva svetog Jeronima i zvonik

Župna crkva svetog Jerolima izgrađena je između 1837. i 1840. godine u

neoklasističkom stilu na mjestu prijašnje iz 16. stoljeća. U njoj se čuva slika s

prikazom Bogorodice Zorzija Venture, izvorno iz crkve na Božjem Polju.

Slika 30. Župna crkva svetog Jeronima

Izvor: wikipedia.org

Toranj ili u lokalnom dijalektu hrv. turan i tal. campanil, priprema se za asanaciju.

Dana 31. ožujka, Općinsko vijeće jednoglasno je donijelo odluku o odabiru najboljeg

ponuditelja u sklopu javne nabave za početak prvog stupnja radova čiji se početak

planira u svibnju 2010. godine. Zvonik je jedan od najstarijih istarskih tornjeva poznat

po vedutama. Kako u sredini 17. st. donosi poznati novigradski biskup Tomasini,

crtež Vižinade nastao po inženjeru Curtivu još 120 godina ranije a kojeg donosi

Prospero Petronio, pokazuje kako je zvonik uz staru crkvu sv. Jeronima postojao

barem od 16. stoljeća. Nova i znatno veća župna crkva sv. Jeronima sagrađena je od

1836. do 1840. godine.

45

Pored zvonika nalazi se lapidarij s pet rimskih natpisa iz razdoblja ranog prisustva

rimskih veterana kojima se nakon Cezarovog vremena dodjeljivala zemlja na

području od Žudetića, preko Trumbala i Maštelića, prema Ružaru, Rakotulama,

Karojbi i Motovunu. Iz tog slikovitog kraja išaranog pješačkim i biciklističkim stazama

potječe poznata ličnost iz prvog stoljeća rimske povijesti. Zvala se Calvia Priscinilla, a

spominju je poznati čuveni povjesničari poput Tacita. Amfore kojima se u čitav

poznati svijet izvozilo glasovite istarske proizvode, prije svega maslinovo ulje, a

potom i vino, nosile su njezin pečat. Kalviju spominju vrela u različitim kontekstima

(magistra libidinum Neronis), vezano s velikim posjedima i utjecajem na carskom

dvoru. Starom antičkom i srednjovjekovnom cestom koja je prolazila od Božjeg Polja

prema moru a postoji još do naših dana, proizvodi Vižinaštine izvozili su se preko

figline (tvornice amfora) Kalvije Priscinile u svijet. Sličnu ulogu za izvoz vina i ulja

ovoga kraja imala je od početka 20. st. uskotračna pruga Parencana po kojoj se od

Trsta prema Beču i drugim značajnim centrima izvozilo tradicionalno znamenite

proizvode Vižinade.

Na pročelju zvonika nalaze se dvije kamene stele koje su bilježile posjet cara Franje

Josipa Vižinadi, ali su oštećene u doba pred Drugi svjetski rat. Vižinadski zvonik

nekada je imao piramidalni završetak, a sadašnji je tambur sličan baroknim oblicima

krovišta tornjeva u Brseču, Mošćenicama i Tinjanu. S tornja se pruža nezaboravan

pogled na Vižinaštinu, a čuven je po scenama jednog od najboljih hollywoodskih

ratnih filmova 70-ih: „Zlata za odvažne“ (Kelly's Heroes) čiji je redatelj Bryan G.

Huton, a nezaboravne su uloge ostvarili Clint Eastwood, Telly Savalas, Don Rickles,

te posebno tada mladi Donald Sutherland, s učešćem brojne ekipe suradnika. Skice

koje su tada na primjeru središnjeg trga nastale u Vižinadi, korištene su za

mnogobrojne američke i druge filmske produkcije, posebno u projektima koje rabi

Cinecitta' u Rimu. Snimanje Zlata za odvažne u najvećoj se mjeri odvijalo na

području Vižinade i Vižinaštine tijekom 1969. i nadolazeće godine. Bila je to prva

hollywoodska koprodukcija u jednoj socijalističkoj zemlji. Na slikovitom području

Vižinade snimani su mnogobrojni američki i europski filmovi.

Kapelica u Jadruhima

Kapelica u Jadruhima izgrađena je 1908. godine od strane Pavla Simonovića.

Zanimljiva je jer je «čuvaju» dva lika žandara.

46

Crkva sv. Ane

Gotička kapela koja je izgrađena u 19. stoljeću. Dao ju je izgraditi Giovanni

Facchinetti 1882. godine u spomen na suprugu Annu de Wagatey, o čemu govori

natpis na njezinom pročelju. Nalazi se kod mjesta Crklada.

Crkva sv. Lovre

Gotička crkva izgrađena na ranokršćanskom lokalitetu, nalazi se u selu Ferenci.

Spomenici kulture

U povijesnom središtu Vižinade čuva se niz kulturnih i etnografskih spomenika. Na

središnjem mjesnom trgu sačuvan je kameni reljef Venecijanskog lava iz 15. stoljeća.

Ispod reljefa je kamena tabla ugrađena 1726. godine u fasadu nekadašnjeg fontika

(skladišta) palače koja svjedoči o bogatoj gospodarskoj aktivnosti. U Vižinadi se

plaćao ukrcaj i iskrcaj različite trgovačke robe u lučici Baštiji na rijeci Mirni. Ispred

fontika na trgu je 1772. godine izgrađena mjesna cisterna s dva bunara. Ista je

izrađena prema projektu poznatog rovinjskog arhitekta Simonea Battistelle. Cisterna

je nedavno potpuno obnovljena.

Slika 31. Natpis sa cijenom prijevoza proizvoda i mletačka obilježja

Izvor: Hrvatsko povijesno društvo

http://www.vizinada.hr/sites/default/files/venecijanski_lav.jpg

http://www.vizinada.hr/sites/default/files/venecijanski_lav.jpg

47

Fontik

Stari Fontik (Kuća „Lav“) u Vižinadi najstarija je javna građevina svjetovne namjene

očuvana na području Općine. Sagrađena je u 15. stoljeću, prije no što je Vižinada

pripala Vencijanskoj Republici početkom 16. st. Sastoji se od rustičnih kamenih

blokova u prizemlju s dva portala (istočna i južna strana), te prozorom izlogom s

istočne strane. Prozor ima luk od kamenih blokova s istaknutom ogivalnim dijelom,

što upućuje na dataciju u 15. st., ili čak krajem 14. st., kada je u crkvi sv. Barnabe

oslikan jedan od najznačajnijih ciklusa istarskih fresaka. S lijeve strane južnog portala

prizemlja, postavljen je tarifarnik kojim se 1726. godine zabilježilo i reguliralo plaćanje

nameta za trgovinu i plovidbu rijekom Mirnom. U Baštiji, luci na rijeci Mirni, nalazio se

državni službenik Venecijanske republike čija je dužnost bila da omogući, sprovede i

nadgleda plovidbu. Od Baštije, sačuvana je još crkva Majke Božje, temeljito

obnovljena pred desetak godina.

Na katu vanjskih zidova nalaze se otvori (bifora, 15. st.), među kojima se ističu

istočna vrata sada uzidana u prozor. Nekada su to bila ulazna vrata u prvi kat.

Vratima se prilazilo kamenim balkonom kojeg su pridržavale dvije kamene konzole

slične onima s balkona na kući Maraston. Ti su podaci poznati po crtežu cisterne i

fontika koji je početkom 19. st. (možda 1806. godine), nastali iz ruke čuvenog

arhitekte Pietra Nobile, istaknutog projektanta kasnog klasicizma u Beču. Crteže iz

Vižinade i drugih istarskih spomenika koristio je za projektiranje mnogih građevina i

spomenika diljem Europe. Do balkona, pristupalo se kamenim stubištem. Ovaj je

renesansni krak stepenica imao također kamenu balustradu, a nalazio se točno

nasuprot baroknog stubišta na sjevernoj strani pročelja iste ulice. Izvorno je to bio

jedan od najznačajnijih usporednih primjera baroknih i renesansnih stubišta s

balustradama u Istri. Na južnoj strani pročelja nalazi se renesansni lav sv. Marka.

Spada u najpoznatije kiparske radove ovoga tipa spomenika. Uspoređuje se s nekim

primjerima iz Kopra, kamenim lavovima Motovuna i nekih drugih lokaliteta u Istri i

diljem teritorija Serenissime. Po sjećenju starijih Vižinadeža, tijekom kraja

Austrougarske vlasti, još su unutar prvoga kata bile sačuvane fresko dekoracije.

Južno do Fontika oslanjala se preko puta cisterne kuće De Fachinettijevih koji su po

kamenom lavu – a da bi se razlikovali od drugih mnogobrojnih obitelji tog prezimena,

nazivani nadimkom De Leon. Kuća je demontirana u vrijeme snimanja filma „Zlato za

odvažne“ (Kelly's Heroes). U padu zgrade bio je oštećen sjeverozapadni stup

48

cisterne, čiji se dio djelomice vratio na izvorno mjesto u rekonstrukciji pred nekoliko

godina. Barokna kuća De Lion imala je renesansne balaustre na balkonu, koji

moguće potječu s balustrade Fontika. Sjeverno od Fontika nastavljaju se kuće

izgrađene po različitim pripadnicima obitelji De Fachinetti. Prva je podignuta u 17. st.

(Kuća Teležar), a drugu – sjeverniju, podigao je Marin De Fachinetti početkom 18.

stoljeća (Kuća Vižintin).

Od 16. do 18. stoljeća, Vižinada je bila mjesto brzog rasta o kojemu svjedoči

izgradnja na glavnom trgu. Svojevrsna garancija i sigurnost života onoga vremena u

Vižinadi svakako proizlazi iz samog Fontika kao skladišta za žito i druge lokalne

proizvode koji su se u teškim vremenima i sušama mogli uz vodu iz cisterne dijeliti

potrebitim građanima.

Slika 32. Fontik

Izvor: Putovnica.net

Kuća Maraston

Kuća Maraston nastala je u razdoblju 16. – 17. stoljeća na sjevernoj strani trga, gdje

je krajem 18. st. podignuta cisterna. Do danas predstavlja najvišu građevinu za

stanovanje na području Općine s četiri etaže i gotovo 14 metara visine. Zgrada je

nastala u doba Venecije, a za Austrougarske uprave korištena je u prizemlju i prvom

49

katu za javne namjene. U prizemlju se nalazila pošta, a na katu lokal, odnosno

između dva svjetska rata – dopolavoro. Obitelj Maraston je vodila lokal s velikim

problemima tijekom dvadesetih godina 20. st. kada su fašisti više puta pokušali

eliminirati neke od članova obitelji i čak zapaliti zgradu. Uz Josipa Tuntara (Giovanni

Tuntar, 1882. – 1940.), gospodin Maraston je jedan od vižinadskih socijalista koji su

u razdoblju fašizma bili prisiljeni napustiti rodni kraj. Tijekom Austrijske uprave,

Vižinadom su upravljali socijalisti, a među njima se isticao načelnik Općine Vižinada

Agostino Ritossa, čija je biblioteka (gabinetto socialista), liječnička umješnost i

nadasve humanost, bila čuvena na Vižinaštini, Poreštini, Istri i šire.. Vižinada je još

od 19. st. bila jedina istarska općina sa socijalističkom upravom.

Kuća Maraston sagrađena je sjeverno od sadašnje cisterne. Još čuva dvoja ulazna

vrata i pripadajuće prozore izloge u prizemlju. Na katu se nalazi kameni balkon koji

prati čitavu dužinu pročelja. Ima masivne kamene konzole i parapete također

izvedene u domaćem kamenu. Metalnu ogradu izveli su vižinadski kovači prije

Drugog svjetskog rata. Reprezentativan izgled i veličina ovog kamenog balkona

zanimljiv je u tipologiji sličnih istarskih građevina iako je sasvim izvjesno složen od

elemenata koji su pripadali ranijim građevinama, odnosno po uzoru na arhitektonsku

kamenu plastiku nastalu prije ugradnje balkona. Konzole na kruništu krova, te način

izvedbe donjeg dijela strehe s tavelicama, karakterističan je za istarsko povijesno

graditeljstvo. Neke su od kamenih konzola zamijenjene u jugoistočnom dijelu krovišta

sličnim drvenim nosačima. Taj je dio zgrade oštećen od požara koji je uništio banku

sagrađenu za snimanje filma „Zlato za odvažne“ (Kelly's heroes). Druga banka

izvedena za potrebe snimanja bila je pokretna scenografija demontirana 1970.

godine. U prostor prvog kata zgrade ulazi se stubama na sjevernoj strani, a na više

etaže nutarnjim drvenim stubama. Programom obnove i sanacije kuće Maraston, te

Prostornim planom uređenja povijesne jezgre Vižinade planira se uređenje kuće i

okoliša u koji također spada ulica i općinska parcela na sjevernoj strani ulice gdje se

nekada nalazila zgrada s kamenim bunarom u dvorištu i kamenom plastikom sličnom

susjednim kućama u ulici.

Uskotračna pruga Parenzana

Parenzana ili kraće TPC (Trieste-Parenzo-Canfanaro) bila je uskotračna pruga

dugačka 123,1 kilometra koja je povezivala 33 istarska mjesta od Trsta do Poreča

50

tako da bi u današnje vrijeme prolazila teritorijem triju država; Italije - 13 km,

Slovenije - 32 km i Hrvatske - 78 km.

Pruga je puštena u promet 1. travnja 1902. godine, kada je, usprkos brojnim

problemima i odgodama prvi vlak sa željezničke postaje u Bujama krenuo prema

Trstu, a u prosincu iste godine i prema Poreču, na sreću i radost mještana iz

unutrašnjosti, koji su nestrpljivo čekali realizaciju tog dugo obećavanog projekta. Iako

su je njezini graditelji nazvali Parenzaner Bahn ili Porečka pruga, slavensko ju je

stanovništvo prisno zvalo Istrijankom, Istrankom, Poreškom ili Porečankom, a

talijansko Parenzanom. No bez obzira kako je zvali, pruga je značila život mjestima

kroz koja je prolazila: na svom 123 km dugom putu, spori je vlakić svakodnevno

puhao i škripao kroz brdovite, reljefno razigrane predjele istarskog krša, prevozeći,

uz putnike, sol iz solana Pirana i Sečovlja, maslinovo ulje Bujštine i Motovunštine,

voće, povrće, istarski kamen, vapno, drvo, brašno i vino.

Najatraktivniji dio na nekadašnjoj trasi pruge je dio koji se od Oprtlja i Završja spušta

pa potom diže prema Motovunu, te od Motovuna preko Baldaša stiže do Vižinade.

Isti dio Istre sada je dostupan kao pješačka i biciklistička staza. Na predjelu

Parenzane koji prolazi područjem općine Vižinada nalazi se druga najviša točka koju

je nekadašnja Parenzana dosezala, na 273 metra nadmorske visine, uz očuvan

kameni vijadukt pod naseljem Sveti Vidal.

Slika 33. Parenzana

51

Izvor: istrapedia.hr

Željeznica je ukinuta 1935. i samo je u te 33 godine prometovanja ostavila neizbrisiv

pečat na cijeli kraj. Pruga je bila nerentabilna, stvarala je gubitke, pa su je talijanske

vlasti ukinule, demontirale i zamijenile autobusima. Jedna od legendi o Parenzani

kaže da su Talijani demontirali prugu i pokušali je brodom prevesti u Abesiniju, ali je

oluja potopila brod tako da su tračnice zauvijek ostale na dnu Mediterana.

O Parenzani su ostale priče, legende i fotografije. Velikim dijelom do danas su ostale

stanice uz prugu, premda nisu obilježene. Općina Vižinada uspomenu na Parenzanu

oživljava otvaranjem staze kojom je nekada prolazila pruga te organiziranjem

biciklističke utrke koja nosi isto ime.

3.4. Stanovništvo općine Vižinada

U Istarskoj županiji živi 208.055 stanovnika6, od kojih je 101.162 muškaraca i

106.893 žena. Prema istom izvoru općina Vižinada imala je 1.158 stanovnika, od

kojih 582 muškarca i 576 žena. U općini Vižinada živi 0,55% stanovništva od

ukupnog stanovništva Istarske županije.

Prema Popisu stanovništva iz 2001. godine u općini Vižinada živjelo je 1.137

stanovnika. U općini Vižinada u 2011. godini, u odnosu na 2001. godinu, broj

stanovnika povećao se za 21 stanovnika, odnosno za 1,82%, što ukazuje na spore,

ali pozitivne demografske trendove u Vižinadi. Koeficijent kretanja stanovništva u

razdoblju od 2001. do 2010. godine u općini Vižinada iznosi 103,27.

6 Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva kućanstava i stanova 2011., Zagreb, 2013. 7 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije: Vrijednost indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na lokalnoj razini 2013., http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405 .

http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405

52

Grafikon 1. Struktura stanovništva prema starosti i spolu

Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. godine, 2013.

Gustoća naseljenosti općine Vižinada je 2001. godine iznosila 31,5 st/km2, dok je

2011. godine iznosila 32,07 st/km2, što u desetogodišnjem razdoblju od 2001. –

2011. predstavlja povećanje za 0,57 st/km2 – prema ovim podacima Vižinada spada

među srednje/slabo naselje jedinice lokalne samouprave u Istarskoj županiji.

Promatrajući razdoblje od 1948. do 2001. godine zabilježen je značajni pad ukupnog

broja stanovnika (sa 2.768 na 1.137 stanovnika) na području općine.

Prosječna starost stanovnika u Vižinadi iznosi 41,8 godina, indeks starenja je 115,1,

dok koeficijent starosti stanovništva iznosi 22,4.

Najviše stanovnika u općini Vižinada živjelo je 1931. godine kada su na istom

području živjele 3.753 osobe. U 2011. godini u općini Vižinada živjelo je 1.158

stanovnika.

-60 -40 -20 0 20 40 60 80

0-4

5-9

9-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

Muškarci Žene

53

Najveća naselja u općini su Vižinada, Crklada, Brig, Ferenci, Vranje Selo i Bajkini.

Od svih naselja jedino naselje Vižinada ima sve osnovne funkcije odnosno poštu,

ambulantu, školu, dječiji vrtić, dom kulture i trgovine. Naselja se mogu podijeliti na

naselja u blizini naselja Vižinade i glavnih prometnica te na ostala naselja.

Prema projekcijama za 2020. godinu predviđa se polagani rast ukupnog broja

stanovnika.

Najveći broj kućanstava ima četiri člana. Značajno je veći broj kućanstava sa jednim

do tri člana u odnosu na broj kućanstava s pet ili više članova. Isto govori o

nedostatku proširene reprodukcije odnosno smanjenju broja stanovnika.

Obzirom na dob, u stanovništvu prevladava dobna skupina od 40 do 49 godina

starosti. Druga po zastupljenosti je dobna skupina od 30 do 39 godina starosti.

Tablica 9. Kontingenti stanovništva u općini Vižinada

Spol 0 – 6 0 - 14 0 - 17 0 - 19

Radno sposobno

stanovništvo (15 - 64)

60 i više

65 i više

Muškarci 44 99 114 126 407 107 76

Žene 36 74 91 99 387 152 115

UKUPNO 80 173 205 225 794 259 191


Prema prikazanim podacima vidljivo je da se najveći broj stanovnika nalazi u

kontingentu radno sposobnog stanovništva, kako za muškarce, tako i za žene. Iz

priložene tablice vidljivo je da najviše stanovnika, njih 22,36%, pripada dobnoj skupini

od 60 i više godina starosti, dok najmanje stanovnika, njih 14,93%, pripada najmlađoj

dobnoj skupini, od 0 do 14 godina starosti. Iz dobivenih podataka se može zaključiti

kako u strukturi stanovništva

U nastavku se podaci iz tablice prikazuju grafički.

54

Grafikon 2. Kontingenti stanovništva u općini Vižinada

Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. godine

U nastavku se prikazuje broj stanovnika prema stečenom obrazovanju. Tablica 10. Stanovništvo općine Vižinada prema stečenom obrazovanju

OPĆINA VIŽINADA

Spol M Ž UK.

Bez škole 1 7 8

1-3/4-7 razreda osnovne škole 66 101 167

Osnovna škola 106 121 227

Srednja škola 269 216 485

Stručni studij 26 28 54

Sveučilišni studij 15 29 44

Doktorat znanosti - - -

Nepoznato - - -

UKUPNO 483 502 985


Iz tablice je vidljivo da je 0,81% stanovništva bez završenog bilo kakvog stupnja

obrazovanja. Osnovnu školu završilo je ukupno 23,04% osoba, srednju školu 49,23%

osoba, više ili visoko obrazovanje završilo je 9,94% stanovnika.

Iz dobivenih podataka se može zaključiti da u obrazovnoj strukturi stanovnika

Vižinade dominiraju oni sa završenom srednjom i osnovnom školom, dok je prisutno

samo 9,94% visokoobrazovanog stanovništva. U strukturi stečenog obrazovanja

18%

66%

16%

0 - 19 Radno sposobno stanovništvo (15 - 64) 65 i više

55

vidljivo je kako je veći broj žena završio srednju školu, dok je više muškaraca završilo

visoki ili viši stupanj obrazovanja.

Grafikon 3. Stanovništvo općine Vižinada prema stečenom obrazovanju


Iz grafikona je vidljivo kako je najveći udio stanovništva, njih 49,24% završio srednju

školu. Zatim slijedi stanovništvo sa završenom osnovnom školom, njih 23,05%.

16,95% stanovništva završio je niže razrede osnovne škole. Stručni studij završilo je

5,48% stanovništva, a 4,47% stanovnika završilo je sveučilišni studij. U strukturi

stečenog obrazovanja vidljivo je kako je samo 0,81% stanovnika općine Vižinada bez

završene osnovne škole, dok uopće nema stanovnika sa završenim doktoratom

znanosti.

U sljedećoj tablici prikazuje se stanovništvo općine Vižinada prema izvorima

financiranja.

0,81%

16,95%

23,05%

49,24%

5,48% 4,47%

Bez škole 1-3/4-7 razreda osnovne škole Osnovna škola

Srednja škola Stručni studij Sveučilišni studij

56

Tablica 11. Izvori financiranja stanovništva općine Vižinada

VRSTA PRIHODA MUŠKARCI ŽENE UKUPNO

Prihodi od stalnog rada 249 163 412

Prihodi od povremenog rada 22 38 60

Prihodi od poljoprivrede 35 10 45

Starosna mirovina 84 61 145

Ostale mirovine 30 89 119

Prihodi od imovine 1 1 2

Socijalne naknade 16 24 40

Ostali prihodi 2 3 5

Povremena potpora drugih 7 1 8

Bez prihoda 151 200 351

UKUPNO 582 576 1.158

Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. godine,2013.

Iz tablice je vidljivo da najveći broj stanovnika, njih 412 ili 35,57% ostvaruje prihode

od stalnog rada. Njih 351 ili 30,31% je bez prihoda, dok je 145 osobe ili 12,52% u

starosnoj mirovini. 119 osoba ili 10,27 % ostvaruje prihode od ostalih mirovina. Njih

60 ili 5,18% ostvaruje prihode od povremenog rada. 45 osoba ili 3,88% ostvaruje

prihode od poljoprivrede. Podaci se u nastavku prikazuju grafički.

Grafikon 4. Izvori financiranja stanovništva općine Vižinada


34,71%

5,05%

3,79%

12,22%

10,03%

0,17%3,37%

0,42%

0,67%

29,57%

Prihodi od stalnog rada Prihodi od povremenog radaPrihodi od poljoprivrede Starosna mirovinaOstale mirovine Prihodi od imovine

57

Iz grafikona je vidljivo da je osnovni izvor prihoda za najveći broj stanovnika prihod

od stalnog rada, a slijedi stanovništvo koje ne ostvaruje prihode. Značajan udio

stanovništva ostvaruje prihode iz starosne te ostalih mirovina. Prihode od

poljoprivrede ostvaruje neznatan udio stanovnika u općini Vižinada.

3.4.1. Naseljena mjesta na području općine Vižinada

Općinu Vižinada uz najveće naselje Vižinadu čine naselja Bajkini, Baldaši, Brig,

Bukori, Crklada, Ćuki, Danci, Ferenci, Filipi, Grubici, Jadruhi, Lašići, Markovići,

Maštelići, Mekiši kod Vižinade, Narduči, Ohnići, Piškovica, Staniši, Trombal, Velići,

Vižinada, Vranići kod Vižinade, Vranje selo, Vrbani, Vrh Lašići i Žudetići.

Tablica 12. Broj stanovnika u naseljima općine Vižinada

NASELJE BR.

STANOVNIKA

Bajkini 38

Baldaši 28

Brig 115

Bukori 20

Crklada 114

Ćuki 9

Danci 13

Ferenci 69

Filipi 32

Grubići 34

Jadruhi 51

Lašići 36

Markovići 48

Mekiši kod Vižinade 39

Narduči 19

Ohnići 37

Staniši 22

Velići 38

Vižinada 279

Vranje Selo 55

Vrbani 12

Vrh Lašići 38

Žudetići 12

UKUPNO 1.158


58

Iz tablice je vidljivo da distribucija stanovništva po naseljima nije ravnomjerno

raspoređena. Najviše stanovnika na području općine Vižinada živi u sljedećim

naseljima: u Vižinadi živi 24,09% stanovnika, u Brigu njih 9,93%, u Crkladi 9,84%, u

Ferencima 5,95%, Vranja Selo 4,74% i Jadruhi 4,40%. Ostalo stanovništvo je

neravnomjerno raspoređeno po ostalim naseljima. Većina, odnosno četvrtina

stanovništva općine Vižinada živi u naselju Vižinada.

U nastavku se podaci iz tablice prikazuju grafički.

Grafikon 5. Stanovništvo u općini Vižinada


U nastavku se prikazuje broj stanovnika prema naseljima i dobnim skupinama.

0

50

100

150

200

250

300

59

Tablica 13. Broj stanovnika prema najvećim naseljima u Vižinadi i dobnim skupinama

DOBNA SKUPINA

Vižinada Brig Crklada Ferenci Vranja Selo

UKUPNO

0-4 9 6 11 - 4 30

5-9 14 9 6 1 1 31

10-14 10 9 4 5 1 29

15-19 10 7 5 3 1 26

20-24 19 6 9 3 2 39

25-29 13 4 12 5 4 38

30-34 28 4 11 4 5 52

35-39 20 7 6 1 3 37

40-44 22 14 3 6 1 46

45-49 22 6 11 6 4 49

50-54 23 11 11 5 8 58

55-59 29 9 8 6 2 54

60-64 17 5 6 8 4 40

65-69 10 1 1 5 3 20

70-74 11 6 4 4 5 30

75-79 12 2 3 4 3 24

80-84 8 5 2 1 1 17

85-89 1 4 - 1 1 7

90-94 1 - 1 1 2 5

95 i više - - - - - -

UKUPNO 279 115 114 69 55 632


Iz tablice je vidljivo da najveći udio u ukupnom stanovništvu imaju osobe zrele

životne dobi od 30 – 64 godine starosti. Zanimljiv je podatak da čak 46,83%

stanovništva u prikazanim naseljima čine osobe od 30 do 60 godina – ovaj podatak

ukazuje na dominaciju stanovništva srednje životne dobi u općini Vižinada.

Mladi do 19 godina starosti čine 18,35% stanovništva dok osobe iznad 65 godina

starosti imaju udio od 16,29% u ukupnom stanovništvu.

3.4.2. Kretanje stanovništva

U nastavku se uspoređuje broj stanovnika u navedenim naseljima prema Popisima

stanovništva od 1948. - 2011. godine.

60

Tablica 5. Kretanje broja stanovnika općine Vižinada u razdoblju od 1948. do 2011.

po najvećim naseljima

Naselje 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Vižinada 749 349 324 234 290 250 276 279

Crklada 146 89 86 72 80 99 106 114

Brig 218 212 188 165 122 116 112 115

Ferenci 196 164 171 155 124 99 89 69

Vranje Selo 170 136 121 95 87 77 54 55

OPĆINA VIŽINADA

2.768 1.961 1.760 1.350 1.268 1.150 1.137

1.158

Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011., 2013.

Iz priložene tablice je vidljivo kako je na području općine Vižinada 1948. godine

živjelo 2.768 stanovnika, dok je 2011. Živjelo 1.158 stanovnika. U promatranom

razdoblju broj stanovnika se smanjio za 1.610, odnosno za 58,16%. Najviše

stanovnika u promatranom razdoblju je živjelo u samom naselju Vižinada. Kretanje

broja stanovnika u promatranom razdoblju zbog smanjenja ukazuje na negativne

demografske trendove na području općine Vižinada.

U nastavku se grafički prikazuje kretanje broja stanovnika po naseljima u općini

Vižinada.

61

Grafikon 6. Kretanje broja stanovnika po naseljima u općini Vižinada

Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011., 2013.

U budućnosti se predviđa se daljnja stagnacija broja stanovnika i zaustavljaje trenda

opadanja broja stanovnika u općini Vižinada, dijelom zbog razvoja turizma i

gospodarstva, a dijelom zbog povećanja kvalitete života u općini.

3.4.3. Struktura nezaposlenih

Uobičajena mjera nezaposlenosti je stopa registirane nezaposlenosti, koja dovodi u

odnos ukupan broj nezaposlenih sa kontigentom radne snage ili radno aktivnog

stanovništva. Za analizu nezaposlenosti uzeti su podaci za petogodišnje razdoblje,

od 2010. godine do 2015. godine, s time da se podaci za 2015. godinu odnose na

razdoblje do 30.4.2015. godine.

0

100

200

300

400

500

600

700

800

1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Vižinada Crklada Brig Ferenci Vranje Selo

62

Prosječna razina registrirane nezaposlenosti u općini Vižinada kreće se između

3,27% i 3,52% promatrano na godišnjoj razini, što je niže od prosjeka Istarske

županije i Republike Hrvatske.

U nastavku se tablično prikazuju nezaposlene osobe u općini Vižinada dobi. Podaci

se prikazuju za posljednje petogodišnje razdoblje, od 2010. do 2015. godine.

Tablica 14. Struktura nezaposlenosti prema dobi u općini Vižinada

Dob

2010 2011 2012 2013 2014 2015*

15-19 1 0 1 1 1 1

20-24 3 3 4 4 3 4

25-29 2 3 3 3 5 6

30-34 3 5 5 3 2 4

35-39 1 1 1 4 4 2

40-44 2 2 2 2 3 1

45-49 6 4 3 1 1 1

50-54 7 6 4 4 3 2

55-59 3 3 5 5 4 6

60 i više 0 1 0 0 1 1

Ukupno 28 26 26 27 27 28

*podaci za 2015. godinu odnose se na razdoblje 1.1.2015. do 30.4.2015.

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, 2015.

Gledano prema dobi, najveći je broj nezaposlenih osoba u dobi od 25 do 29 godina,

te u dobi od 55 do 59 godina. Prema podacima iz promatranog razdoblja vidljivo je

kako se ukupan broj nezaposlenih osoba u petogodišnjem razdoblju nije znatno

mijenjao.

63

U grafikonu se prikazuju udjeli nezaposlenosti prema dobi u 2015. godini.

Grafikon 7. Udjeli nezaposlenosti prema dobi u Općini Vižinada u 2015. godini


Iz grafikona je vidljivo kako je nezaposlenost najviša među populacijom od 25 do 29

godina, odnosno njih 22,73%, zatim slijedi populacija od 55 do 59 godina sa 20,91%.

Populacija od 30 do 34 godine ima udio od 14,55%, te populacija od 20 do 24 godine

ima udio 15,45% u registriranoj nezaposlenosti.

Tablica 15. Struktura nezaposlenih prema spolu

Spol

2010 2011 2012 2013 2014 2015*

Muškarci 14 11 14 13 10 11

Žene 14 14 12 14 17 17

Ukupno 28 26 26 27 27 28



U promatranom razdoblju promijenila se struktura nezaposlenih prema spolu. Udio

nezaposlenih muškaraca se smanjio sa 50% na 38,2% a udio nezaposlenih osoba

2,73%

15,45%

22,73%

14,55%

6,36%

1,82%

3,64%

8,18%

20,91%

3,64%

15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više

64

ženskog spola se povećao u periodu od 2010. godine do 2015. godine sa 50% na

61,8%.

Grafikon 8. Struktura nezaposlenih prema spolu u 2015. godini


Iz grafikona je vidljivo kako je udio nezaposlenih ženskih osoba u 2015. godini veći

za 23,63% od udjela nezaposlenih muških osoba u općini Vižinada. 61,82%

nezaposlenih čine žene, dok je 38,18% nezaposlnih muškaraca.

Tablica 16. Nezaposleni prema stupnju obrazovanja u općini Vižinada

Razina obrazovanja

2010 2011 2012 2013 2014 2015*

Bez škole (nezavršena osnovna škola) 2 2 2 3 5 5

Osnovna škola 12 10 9 7 5 4

Srednja škola 12 13 13 15 14 17

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 1 0 0 1 1 1

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 1 1 2 2 2 2

Ukupno 28 26 26 27 27 28



S obzirom na dominantan udio srednje škole u strukturi obrazovanosti stanovništva,

dominantan udio iste kategorije u strukturi nezaposlenosti potpuno je očekivan. Udio

nezaposlenih sa završenom srednjom školom se povećao sa 44,1% na 60,9% u

razdoblju od 2010. godine do 2015. godine. Udio stanovnika sa završenim višim ili

38,18%

61,82%

Muškarci Žene

65

visokim stupnjem obrazovanja se također povećao sa 7,1% na 10,9% u

promatranom razdoblju. Broj nezaposlenih osoba sa završenom osnovnom školom

se u promatranom razdoblju smanjio sa udjela od 43,2% na 12,7%. Razlog tomu leži

i u pozitivnoj držanoj politici poticanja sednjoškolskog i visokog obrazovanja, te

povećanja opće razine obrazovanja stanovništva u Istarskoj županiji i Republici

Hrvatskoj.

Grafikon 9. Nezaposleni prema stupnju obrazovanja u općini Vižinada u 2015. godini

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, statistika 2015.

Najveći broj registriranih nezaposlenih osba ima završenu srednju školu, njih 60,91%

jer i najveći udio u ukupnom stanovništvu općine Vižinada imaju osobe sa završenom

srednjom školom. Zatim slijede osobe bez završene škole, sa udjelom od 17,27% u

ukupnom broju registriranih nezaposlenih, te osobe sa završenom osnovnom školom

sa 12,73%.

Prema zanimanjima, najviše je registriranih nezaposlenih u 2015. godini u uslužnim i

trgovačkim zanimanjima, te jednostavnim zanimanjima.

U nastavku se prikazuju podaci o nezaposlenim osobama po djelatnostima u općini

Vižinada u razdoblju od 2010. do 2015. godine.

17,27%

12,73%

60,91%

3,64% 5,45%

(0) Bez škole i nezavršena osnovna škola (1) Završena osnovna škola

(2) Srednja škola (3) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

(4) Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

66

Tablica 17. Struktura nezaposlenih prema zanimanju u općini Vižinada

Zanimanje

2010 2011 2012 2013 2014 2015*

Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje

2 1 2 3 4 3

Tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice

1 0 0 2 2 2

Administrativni službenici/administrativne službenice 2 3 3 3 4 3

Uslužna i trgovačka zanimanja 7 7 6 7 6 9

Poljoprivrednici/poljoprivrednice, šumari/šumarke, ribari/ribarke, lovci/lovkinje

0 0 1 1 0 0

Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 3 3 2 2 2 2

Rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači/industrijske proizvođačice i sastavljači/sastavljačice proizvoda

1 2 1 2 2 2

Jednostavna zanimanja 13 11 11 9 9 8

Ukupno 28 26 26 27 27 28



Iz podataka je vidljiv trend povećanja registrirane nezaposlenosti u djelatnostima

trgovine i usluga sa 24% na 30,9%. Broj nezaposlenih u jednostavnim zanimanjima

se u promatranom razdoblju smanjio sa 45,6% na 30%.

Prilikom analize nezaposlenosti na određenom području, vrlo je važno proučiti dužinu

trajanja nezaposlenosti, odnosno utvrditi radi li se o kratkoročnoj nezaposlenosti

uzrokovanoj sezonskim i cikličkim kretanjima ekonomije, ili se pak radi o dugoročnoj

nezaposlenosti prilikom koje uslijed strukturnih promjena u ekonomiji pada potražnja

za određenim zanimanjima.

Tablica 18. Struktura nezaposlenosti prema trajanju nezaposlenosti

Trajanje nezaposlenosti

2010 2011 2012 2013 2014 2015*

0 - 3 mj. 11 12 16 15 13 20

3 - 6 mj. 7 5 5 7 5 5

6 - 9 mj. 4 3 0 1 3 1

9 - 12 mj. 2 1 1 1 2 0

1 - 2 g. 3 3 2 1 2 1

2 - 3 g. 1 1 1 1 0 0

3 - 5 g. 0 0 1 2 2 0

5 - 8 g. 1 0 0 0 0 1

8 g. i više 0 0 0 0 0 0

Ukupno 28 26 26 27 27 28


67

Iz tablice je vidljivo kako je naveći broj registriranih nezaposlenih osoba bio

nezaposlenen u kratkom periodu do 3 mjeseca, odnosno u perodu do najdulje devet

mjeseci. Dvije osobe su registrirane sa nezaposleslenošću duljom od godine dana,

odnosno jedna od njih sa nezaposlenošću duljom od 5 godina. Iz priloženog se može

zaključiti kako je nezaposlenost uvjetovana cikličkim kretanjima u ekonomiji ili

sezonskim kretanjima te da je udio osoba koje su bile nezaposlene dulje od jedna

godine manji od 10% ukupno nezaposlenih, odnosno 7,3% u 2015. godini.

U nastavku se prikazuju podaci o zaposlenim osobama po djelatnostima u općini

Vižinada u 2011. godini.

Tablica 19. Zaposleni po sektorima u općini Vižinada u 2011. godini

DJELATNOST UKUPNO UDIO

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 49 9,83%

Rudarstvo i vađenje 1 0,20%

Prerađivačka industrija 65 13,05%

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 1 0,20%

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

28 5,62%

Građevinarstvo 29 5,82%

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 77 15,46%

Prijevoz i skladištenje 20 4,01%

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 116 23,29%

Informacije i komunikacije 3 0,60%

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 4 0,80%

Poslovanje nekretninama 2 0,40%

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 9 1,80%

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 20 4,01%

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 35 7,02%

Obrazovanje 21 4,21%

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 3 0,60%

Umjetnost, zabava i rekreacija 6 1,20%

Ostale uslužne djelatnosti 9 1,80%

OPĆINA VIŽINADA 498 100%

Izvor: Državni zavod za statistiku

Na području općine Vižinada je prema podacima popisa stanovništva i državnog

zavoda za statistiku, ukupno bilo zaposleno 498 osoba. Najveći udio zaposlenih je u

djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

68

koji iznosi 23,29% ili 116 osoba. Sljedeća je djelatnost trgovine na veliko i malo sa

15,46% ili 77 osoba. Slijedi prerađivačka industrija sa 13,05% ili 65 osoba. Najmanje

zaposlenih bilo je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i

klimatizacijom te je u toj djelatnosti zaposlena samo 1 osoba iz Vižinade.

3.5. Prometna i ostala povezanost

3.5.1. Cestovni promet

Općina Vižinada prometno je povezana s drugim jedinicama lokalne samouprave

sustavom državnih i županijskih cesta.

S obzirom na kategorizaciju cesta, područjem općine prolaze:

a) državne ceste:

1. državna cesta D-21 koja povezuje Buje, Vižinadu i Badernu

2. manjim dijelom državna cesta D-44 (1,5 km) koja povezuje Buje i Buzet

b) županijska cesta:

1. županijska cesta Ž-5041 koja povezuje Poreč, Kaštelir i Vižinadu i prolazi

općinom u smjeru zapad - istok

c) lokalne ceste:

1. lokalna cesta L-50048 koja povezuje županijsku cestu Ž-5041 i Narduče

2. lokalna cesta L-50049 koja povezuje županijsku cestu Ž-5041 sa Lašićima i

Višnjanom

3. lokalna cesta L-50061 koja povezuje državnu cestu D-21, Ference i Brig te vodi

do granice općine

Općina Vižinada povezana je na autocestu A9 koja je dio Istarskog Ipsilona te

europskog pravca E751.

69

3.5.2. Zračni promet

Na području općine nema niti je planirana gradnja zračnih luka, niti su ispitivane

mogućnosti za lociranje ostalih djelatnosti vezanih za zračni promet. Najbliža

međunarodna zračna luka na području Republike Hrvatske je pulska zračna luka,

udaljena otprilike 65 od općine Vižinada. U gradu Trstu u smjeru grada Monfalcone u

Italiji nalazi se zračna luka Ronchi dei Legionari. Udaljenost iste iznosi približno 90

kilometara, ovisno o odabiru prometnice. Manja sportska zračna luka nalazi se kod

Vrsara. Općina Vižinada zračno je povezana preko Zračne luke Pula kroz koju se

odvija sav zračni promet u Istarskoj županiji. Kroz zračnu luku je u 2013. godini

prošlo 360.556 putnika dok je u 2014. godini prošlo 382.992 putnika.

Planira se daljnje povećanje zračnog prometa u Zračnoj luci Pula. Obzirom na

osobine zračnog putničkog prometa (prevladavajući udio čarter letova), potrebno je

računati sa najvećim dnevnim brojem od približno 10.000 putnika. Poletno-sletna

staza Zračne luke Pula planira se produžiti sa sadašnjih 2.950 metara, što

zadovoljava kriterije za 4 E referentni kod, za daljnjih 700 u smjeru istoka i zapada.

Od pratećih građevina koje se planiraju u sastavu građevinskog područja Zračne luke

Pula prioritetna je izgradnja polivalentnih građevina za proizvodnju, skladištenje te

održavanje sajamskih manifestacija u okvirima buduće slobodne bescarinske zone.

Nadalje, planira se izgradnja nekoliko hala načelnih dimenzija 60x60 metara za

potrebe prihvata roba u planiranom povećanju kargo prometa. U pogledu sigurnosti

zračnog prometa, potrebna je rekonstrukcija i izgradnja preciznih prilaza kategorije

I/II na pravcima 09 i 27.

Plan je kontinuirano povećanje zračnog prometa u Zračnoj luci Pula dok se u

potpunosti ne iskoristi njezin kapacitet. Proteklih nekoliko godina, osim strukture

gostiju, kada se osjetno povećao broj putnika iz Europe (ponajviše iz zemalja UK),

promijenila se i struktura zrakoplovnih kompanija. Nekadašnje charter kompanije,

zamijenile su niskobudžetne kompanije i kompanije koje lete na redovnim linijama.

Iako se u proteklih nekoliko godina promet putnika povećavao, u 2013. godini

zabilježen je blagi pad broja putnika koji je rezultat pada broja putnika iz Rusije i

Ukrajine. Bez obzira na to, u budućem razdoblju od 2015. do 2020. godine planira se

ukupan rast broja putnika i zrakoplova.

70

Osim razvoja zračnog prometa u svim vidovima, strateško opredjeljenje Zračne luke

Pula je da se prostori unutar ograde koriste za izgradnju polivalentnih građevina

namijenjenih za proizvodnju, trgovinu i skladištenje te za održavanje sajamskih

manifestacija u okvirima buduće slobodne bescarinske zone. Nadalje predstoji

značajni razvoj cargo prometa velikim zrakoplovima i uređenje prostora namijenjenih

za servis i održavanje zrakoplova generalne i komercijalne avijacije (prometnog

zrakoplovstva). U skladu sa tim predviđena je izgradnja nekoliko novih hala na

mjestu stare putničke zgrade. Razvoj zračnog prometa nije moguć bez usklađivanja

Zračne luke Pula sa zahtjevima za tehničkom opremljenosti prema međunarodnim

standardima i normativima.

3.5.3. Ostale vrste infrastrukturne povezanosti na području općine

3.5.3.1. Pošta i telekomunikacije

Područje Općine Vižinada pokriveno je pokretnom i nepokretnom

telekomunikacijskom infrastrukturom.

Nepokretna telekomunikacijska mreža izgrađena je do svih zaseoka i naselja na

području općine. Pristupne mreže najvećim dijelom su izgrađene podzemnim

bakrenim vodovima, a do krajnjih korisnika dolaze zračnom linijom.

Telekomunikacijska centrala nalazi se u naselju Vižinada te je kapaciteta 700 parica.

Područje općine pokriveno je sa 240 telefonskih priključaka odnosno 4,8 stanovnika

po priključku.

Mobilna telefonija operatera (T-Mobile, VIP-Net i Tele 2) pokriva područje čitave

općine. Na brežuljku iznad naselja Grubići nalazi se antenski stup operatera VIP-Net.

U naselju Vižinada nalazi se jedan poštanski ured koji zadovoljava potrebe cijele

općine. Obzirom na postojeću mrežu poštanskih ureda, smatra se da jedan poštanski

ured u Općini smješten u naselju Vižinada zadovoljava potreba.

Razvoj telekomunikacija u Istarskoj županiji odnosi se na potpunu digitalizaciju

telekomunikacijske mreže, na decentralizaciju telekomunikacijske mreže, na

približavanje priključnih točaka korisniku na 1.500 metara, na uvođenju i pružanju

71

novih usluga, na izgradnju novih komutacijskih objekata kao udaljenih pretplatničkih

stupnjeva, mjesnih pretplatničkih mreža i baznih postaja mobilne telefonije na što će

uvjetovati i sam razvoj područja. Korisnički vodovi pratit će plansku izgradnju u novih

urbanističkim područjima te će pratiti povećanje potreba za telekomunikacijskim

uslugama u trenutno izgrađenim područjima.

U planu je izgradnja infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu za područje

Grada Poreča-Parenzo i općina Funtana, Kaštelir-Labinci, Sveti Lovreč, Tar-Vabriga,

Višnjan, Vižinada, Vrsar i Tinjan kojom bi se osigurala dostupnost brzom internetu

napodručju cijele općine Vižinada.

3.5.3.2. Internet stranice

Općina Vižinada ima izrađene službene internet stranice koje su dostupne na linku:

http://www.vizinada.hr/. Na službenim stranicama mogu se dobiti opće informacije o

općini Vižinada, o radu Općine Vižinada, o aktivnostima, o novostima te se mogu

preuzeti javni dokumenti Općine Vižinada. Isto tako, kontakt podaci navedeni su na

službenoj stranici.

Turistička zajednica općine Vižinada isto tako ima izrađene službene internet

stranice koje su dostupne na linku: http://www.tz-vizinada.hr/. Na službenim

stranicama TZO Vižinada mogu se pronaći informacije o općini Vižinada vezane uz

turizam i manifestacije. Stranice su dostupne na četiri jezika, hrvatski, talijanski,

engleski i njemački.

http://www.vizinada.hr/

http://www.tz-vizinada.hr/

72

3.6. Gospodarstvo

U sljedećoj tablici prikazuju se i uspoređuju podaci Ministarstva regionalnog razvoja i

fondova Europske unije o vrijednostima indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun

indeksa razvijenosti na županijskoj i lokalnoj razini.

Tablica 20. Usporedba pokazatelja razvijenosti

Prosječni dohodak

per capita

Prosječni izvorni

prihodi per capita

Prosječna stopa nezap.

Kretanje stan.

Udio obraz. stan. u

stan. od 16 do 65 g.

Indeks razvijenosti

Hrvatska 28.759 3.310 16% 99,4 77,70% 100%

Istarska županija

31.997 4.884 7,80% 104,1 80,78% 156,80%

Općina Vižinada

26.167 2.240 3,52% 101,3 69,82% 99,41%

Izvor: Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na lokalnoj razini, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

Prema prikazanim podacima vidljivo je da je Istarska županija značajno razvijenija

regija od nacionalnog prosjeka s višim prosječnim dohotkom per capita i nižom

prosječnom stopom nezaposlenosti od nacionalnog prosjeka.

Općina Vižinada ima indeks razvijenosti 99,41% što znači da je razvijenost općine

otprilike na razini nacionalnog prosjeka. Prosječan dohodak per capita je u odnosu

na nacionalni prosjek niži za 2.592 eura. Prosječni izvorni prihodi per capita su

također niži u odnosu na nacionalni prosjek. Općina Vižinada ima nižu stopu

prosječnu stopu nezaposlenosti, kako od nacionalnog, tako i od županijskog prosjeka

te ona iznosi 3,52%. Općina bilježi blago pozitivno kretanje stanovništva. Općina

Vižinada ima udio od 69,82% obrazovanog stanovništva u stanovništvu od 16 do 65

godina, što je niže od nacionalnog i županijskog prosjeka za gotovo 10%. Indeks

razvijenosti općine Vižinada je za 0,59% manji od nacionalnog prosjeka.

http://www.mrrfeu.hr/UserDocsImages/Regionalni%20razvoj/Vrijednosti%20indeksa%20razvijenosti%20i%20pokazatelja%20za%20izra%C4%8Dun%20indeksa%20razvijenosti%20na%20lokalnoj%20razini%202013..pdf

73

Grafikon 10. Usporedba indeksa općine Vižinada, Hrvatske i Istarske županije

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

U grafikonu su prikazani indeksi podataka Ministarstva regionalnog razvoja i fondova

Europske unije o vrijednostima razvijenosti i pokazatelja na županijskoj i lokalnoj

razini gdje Republika Hrvatska predstavlja bazni indeks (100%). Vidljivo je kako je

indeks prosječnog dohotka per capita u općini Vižinada niži za 10% od indeksa

Hrvatske i 21% niži od indeksa za Istarsku županiju. Indeks prosječnih izvornih

prihoda per capita u općini Vižinada niži je za 33% od indeksa Hrvatske dok je niži za

80% od indeksa Istarske županije. Indeks prosječne stope nezaposlenosti niži je za

88% od indeksa Hrvatske te za 26% od indeksa Istarske županije. Indeks kretanja

stanovništva viši je za 4% od indeksa Hrvatske te za 3% manji od Istarske županije.

Indeks udjela obrazovanog stanovništva u stanovništvu od 16 do 65 godina viši je za

4% od indeksa Hrvatske te je za 14% niži od indeksa Istarske županije. Indeks

razvijenosti za 4% je viši od indeksa Hrvatske te je za 14% niži od indeksa Istarske

županije.

111,26%

147,55%

48,75%

104,73% 103,96%

156,80%

90,99%

67,67%

22,00%

101,91%

89,86%99,41%

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

120,00%

140,00%

160,00%

180,00%

Prosječnidohodak per

capita

Prosječni izvorniprihodi per capita

Prosječna stopanezap.

Kretanje stan. Udio obraz. stan.u stan. od 16 do

65 g.

Indeksrazvijenosti

Istarska županija Općina Vižinada Hrvatska

74

3.6.1. Opći okviri

Dominantne djelatnosti u stvaranju ukupnog prihoda općine su djelatnosti

građevinarstvo, poslovanje nekretninama, trgovina na veliko i malo te poljoprivreda,

šumarstvo i ribarstvo. Prema broju trgovačkih društava u odnosu na djelatnosti u

Vižinadi dominiraju građevinarstvo i poslovanje nekretninama.

Općina Vižinada ne posjeduje organiziranu gospodarsku zonu. Planirana je

gospodarska zona Vižinada, površine 4 hektara koja bi se nalazila zapadno od

naselja Vižinada. U sadašnjem trenutku većinu poslova poduzetnici obavljaju u

vlastitim kućama i dvorištima.

Najznačajniji gospodarski subjekt u općini Vižinada su Beaković Nevija trgovački i

prijevoznički obrt, Šesto Čulo d.o.o., OPG Franc Arman, Studio Sonda d.o.o., Pilat

d.o.o., Domizil d.o.o., Pro-Eko d.o.o..

Grafikon 11. Broj gospodarskih subjekata prema djelatnostima u općini Vižinada

Izvor: Hrvatska gospodarska komora i Državni zavod za statistiku, 2015.

Ukupan broj gospodarskih subjekata bilježi pad od 2009. godine kada ih je bilo

registrirano ukupno 67, na broj od 59 gospodarskih subjekata u 2011. godini. Porast

35 32 29 27 31

3232

30 3334

6764

59 6065

0

10

20

30

40

50

60

70

80

2.009 2.010 2.011 2.012 2.013

OBRTI TVRTKE UKUPNO

75

broja gospodarskih subjekata bilježi se u 2012. i 2013. godini kada je njihov broj

porastao na 65 registrirana gospodarska subjekta.

Nakon pada broja tvrtki sa 32 u 2009. godini na 30 u 2011. godini vidljiv je porast

broja tvrtki na 34 u 2013. godini. Obrti bilježe sličan trend, gdje se bilježi pad broja

obrta sa 35 u 2009. godini na 27 u 2012. godini. Pozitivan trend, odnosno povećanje

broja obrta zabilježeno je u 2013. godini kada je u općini Vižinada registrirano

ukupno 31 obrt.

Grafikon 12. Prihodi gospodarskih subjekata u općini Vižinada


Ukupni prihodi gospodarskih subjekata u općini Vižinada u promatranom razdoblju

bilježe nagli pad sa iznosa od 34.515.506 kuna u 2009. godini na 20.816.218 kuna u

2010. godini. U 2011. godini nastavlja se negativan trend te ukupni prihodi

gospodarskih subjekata iznose 17.809.551 kuna. U 2012. i 2013. godini ukupni

prihodi gospodarski subjekata bilježe rast na iznos od 23.383.831 kunu.

Prihodi tvrtki u promatranom razdoblju bilježe pad sa iznosa od 19.639.279 kuna u

2009. godini na iznos od 4.993.660 kuna u 2011. godini. U 2013. godini tvrtke su

prihodovale 8.306.855 kuna.

Obrti bilježe manji pad prihoda od tvrtki upromatranom razdoblju. U 2009. godini

prohodi obrta su iznosili 14.876.227 kuna, a nakon toga slijedi pad prihoda na iznos

14.876.227 13.844.889 12.815.891 12.437.36315.076.976

19.639.279

6.971.3294.993.660 5.381.447

8.306.855

34.515.506

20.816.218

17.809.551 17.818.810

23.383.831

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

35.000.000

40.000.000

2.009 2.010 2.011 2.012 2.013

OBRTI TVRTKE UKUPNO

76

do iznosa od 12.437.363 kuna u 2012. godini. U 2013. godini obrti bilježe porast

prihoda na iznos od 15.076.976 kuna.

Tablica 8. Broj gospodarskih subjekata po djelatnostima u općini Vižinada

Djelatnost gospodarskog subjekta

2009 2010 2011 2012 2013

(A)Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 7 7 4 4 5

(C)Prerađivačka industrija 10 8 8 8 10

(F)Građevinarstvo 18 18 17 16 16

(G)Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 9 7 7 7 7

(H)Prijevoz i skladištenje 3 4 5 4 4

(I)Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 5 5 5 4 4

(L)Poslovanje nekretninama 8 7 7 9 9

(M)Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 2 3 3 4 5

(N)Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 4 4 3 4 5

(S)Ostale uslužne djelatnosti 1 1 0 0 0

Ukupno 67 64 59 60 65


Najveći broj gospodarskih subjekata u općini Vižinada u promatranom razdoblju

registriran je u djelatnostima F Građevinarstvo, C prerađivačka industrija i L

Poslovanje nekretninama. U svakoj od navedenih djelatnosti u periodu od 2009.

godine do 2013. godine registrirano je preko 10 gospodarskih subjekata. U

djelatnosti građevinarstva je u 2013. godini bilo registrirano 16 subjekata. Sljedeća

najzastupljenija djelatnost je C Prerađivačka industrija u kojoj je registrirano 10

subjekata, a slijedi L Poslovanje nekretninama s ukupno 9 registriranih subjekata. U

djelatnosti G trgovinana veliko i malo tepopravak motornih vozila i motocikala

registrirano je 7 subjekata.

77

Grafikon 13. Struktura gospodarskih subjekata po djelatnostima u 2013. godini


Najveći udio gospodarskih subjekata u općini Vižinada u 2013. godini je bio

registriran u djelatnosti Građevinarstva, njih 24,62%. 15,38% gospodarskih

subjekata bilo je registrirano u djelatnosti Prerađivačke industrije. U djelatnosti

Poslovanja nekretninama bilo je registrirano 13,85% gospodarskih subjekata. Zatim

slijedi djelatnost Trgovine na veliko i malo te popravak mtornih vozila i motocikala sa

10,77% subjekata.

Grafikon 14. Broj zaposlenih u gospodarskim subjektima u općini Vižinada

Djelatnost gospodarskog subjekta

2009 2010 2011 2012 2013

(A)Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 8 19 3 4 4

(C)Prerađivačka industrija 31 19 28 25 25

(F)Građevinarstvo 21 22 17 14 14

(G)Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 13 12 9 8 9

(H)Prijevoz i skladištenje 14 13 13 12 14

(I)Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 9 8 8 7 7

(L)Poslovanje nekretninama 3 3 2 1 2

(M)Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 0 1 1 7 10

(N)Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

11 11 7 8 12

7,69%

15,38%

24,62%

10,77%

6,15%

6,15%

13,85%

7,69%

7,69%

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVOPRERAĐIVAČKA INDUSTRIJAGRAĐEVINARSTVOTRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALAPRIJEVOZ I SKLADIŠTENJEDJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

78

(S)Ostale uslužne djelatnosti 2 2 0 0 0

Ukupno 112 110 88 86 97


Ukupan broj zaposlenih u gospodarskim subjektima u općini Vižinada u 2009. godini

iznosio je 112 osoba. U periodu do 2012. godine bilježi se pad broja zaposlenih na

86 osoba, a 2013. godine broj zaposlenih iznosio je 97 osoba. U 2009. godini najveći

broj zaoslenih bio je u djelatnosti Prerađivačke industrije, njih 31. U 2013. godini broj

zaposlenih u prerađivačkoj industriji iznosio je 25. U sektoru građevinarstva broj

zaposlenih se smanjio sa 21 zaposlena u 2009. godini na 14 zaposlenih u 2013.

godini. U djelatnosti prijevoza i skladištenja broj zaposlenih se nije mijenjao, te je

iznosio 14 osoba. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti bilježe porast broja

zaposlenih u promatranom razdoblju. U djelatnosti Poljoprivrede, šumarstva i

ribarstva bilježi se pad broja zaposlenih na 4 osobe u 2013. godini.

Grafikon 15. Broj zaposlenih u gospodarskim subjektima u općini Vižinada u 2013. godini


4,12%

25,77%

14,43%

9,28%

14,43%

7,22%

2,06%

10,31%

12,37% 0,00%

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVOPRERAĐIVAČKA INDUSTRIJAGRAĐEVINARSTVOTRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALAPRIJEVOZ I SKLADIŠTENJEDJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANEPOSLOVANJE NEKRETNINAMASTRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTIADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI

79

Iz grafikona je vidljivo kako je najveći broj zaposlenih u 2013. godini bio u djelatnosti

prerađivačke industrije, njih 25,77%. Zatim slijede zaposleni u djelatnosti

građevinarstva i prijevoza i skladištenja, njih 14,43%. 12,37% zaposlenih bilo je u

administrativnim i pomoćnim djelatnostima. Zatim slijede zaposleni u djelatnosti

trgovine na veliko i malo te popravak motornih vozila sa 9,28% zaposlenih.

Tablica 21. Prihodi gospodarskih subjekata u općini Vižinada

Djelatnost gospodarskog

subjekta

2009 2010 2011 2012 2013

(A)Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1.428.543 1.459.918 1.163.959 1.016.534 1.655.482

(C)Prerađivačka industrija 4.741.975 2.669.620 4.162.869 3.625.002 4.392.525

(F)Građevinarstvo 2.708.918 2.732.777 2.320.507 1.659.744 1.746.034

(G)Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 4.194.958 3.463.175 3.290.342 3.067.252 2.876.956

(H)Prijevoz i skladištenje 4.207.090 4.386.653 4.727.889 4.784.334 5.851.302

(I)Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 959.827 922.483 843.960 650.799 912.122

(L)Poslovanje nekretninama 13.287.107 1.573.558 398.141 594.763 462.689

(M)Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti - 823.948 357.516 1.796.427 2.612.790

(N)Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 2.923.367 2.708.206 544.368 623.955 2.873.932

(S)Ostale uslužne djelatnosti 63.540 75.880 0 0 0

Ukupno 34.515.506 20.816.218 17.809.551 17.818.810 23.383.831


Analizom prihoda po djelatnostima vidljivo je da u posljednje četiri godine dominiraju

dvije djelatnosti, a to su Prijevoz i skladištenje te Prerađivačka industrija. Prihodi u

djelatnosti Prijevoz i skladištenje u 2013. godini iznosili su 5.851.302 kuna. Prihodi

subjekata u prerađivačkoj industriji iznosili su u 2013. godini 4.392.525. U odnosu na

prethodne godine, u 2013. godini najviše su smanjeni prihodi u djelatnosti trgovine na

veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 4.194.958 na 2.876.956.

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti bilježe porast prihoda u analiziranim

godinama.

80

Grafikon 16. Prihodi gospodarskih subjekata u 2013. godini


Iz grafikona je vidljivo kako su 25,02% prihoda u 2013. godini ostvarili subjekati u

djelatnosti prijevoza i skladištenja. 18,78% prihoda u 2013. godini ostarili su subjekti

u prerađivačkoj industriji. 12,30% prihoda ostvarili su subjekti u djelatnosti trgovine

na malo i veliko te popravci motornih vozila te 12,29% administrativne i pomoćne

uslužne djelatnosti.

7,08%

18,78%

7,47%

12,30%

25,02%

3,90%

1,98%

11,17%

12,29%

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVOPRERAĐIVAČKA INDUSTRIJAGRAĐEVINARSTVOTRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALAPRIJEVOZ I SKLADIŠTENJEDJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANEPOSLOVANJE NEKRETNINAMASTRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTIADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI

81

3.6.1. Poslovne zone na području općine

Na području općine Vižinada prostornim planom određena je gospodarska zona

općine. Planirana je izgradnja poslovne zone Vižinada koja bi se nalazila zapadno od

naselja Vižinada. Planirana veličina gospodarske zone iznosi okvirno 4 hektara. Zona

još uvijek nije komunalno opremljena.

3.6.2. Obrtništvo

Prema podacima Obrtničke komore Istarske županije, u općini Vižinada je u 2014.

godini bilo ukupno registrirano 37 obrta.

Tablica 22. Broj obrta po djelatnostima u 2014. godini

ŠIFRA DJELATNOST BROJ OBRTA UDIO

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 2 5,4%

C Prerađivačka industrija 9 24,4%

F Građevinarstvo 5 13,5%

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

2 5,4%

H Prijevoz i skladištenje 5 13,5%

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

5 13,5%

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1 2,7%

S Ostale uslužne djelatnosti 8 21,6%

UKUPNO 37 100,0%

Izvor: Obrtnička komora Istarske županije,2015 .

Prema podacima iz tablice vidljivo je kako je najviše obrta registrirano u sektoru

prerađivačke industrije, ostalim uslužnim djelatnostima, u djelatnostima

građevinarstva, prijevoza i skladištenja te u sektoru pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane. Po dva su obrta registrirana u sektorima poljoprivrede, šumarstva i

ribarstva te u trgovini na malo. Samo je jedan obrt registriran u sektoru financijske

djelatnosti i djelatnosti osiguranja. U ostalim djelatnostima nije registriran niti jedan

obrt.

Na području općine Vižinada najveći je broj obrta registriran u djelatnosti C

Djelatnosti prerađivačke industrije, njih 9. Slijede djelatnosti S Ostale uslužne

djelatnosti te F građevinarstvo, H prijevoz i skladištenje te konačno I djelatnosti

pružanja smještaja.

82

Grafikon 17. Struktura obrta po djelatnostima u 2014. godini

Izvor: Obrtnička komora Istarske županije,2015 .

Najveći udio obrta u općini Vižinada registrirano je u djelatnosti c, a udio iznosi

24,40%. Slijede obrti u djelatnosti S sa 21,60% te obrti u djelatnostima F, H i I sa

udjelima od 13,5%. Najmanje je zastupljeno obrta u djelatnosti K, te njihov udio

iznosi 2,7%.

U nastavku se prikazuje ukupan promet obrta po djelatnostima u općini Vižinada.

Tablica 23. Zaposlenost po obrtima po djelatnostima u općini Vižinada u 2013.godini

DJELATNOST Zaposlenost

A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 3

C - Prerađivačka industrija 15

F - Građevinarstvo 9

G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 6

H - Prijevoz i skladištenje 14

I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 7

N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 9

UKUPNO 63

Izvor: Državni zavod za statistiku, 2015.

Iz tablice je vidljivo kako je u općini Vižinada ukupno 83 zaposlena u obrtima. Najviše

je zaposlenih u obrtima koji se bave prerađivačkom industrijom, prijevozom i

skladištenjem te građevinarstvom. Najmanje je zaposlenih u obrtima koji se bave

5,40%

24,40%

13,50%

5,40%13,50%

13,50%

2,70%

21,60%

A

C

F

G

H

I

K

S

83

poslovanjem nekretninama te u ostalim uslužnim djelatnostima. U Vižinadi je

zaposlenost po obrtima dosta visoka.

Tablica 24. Ukupan promet po obrtima u Vižinadi u 2013. godini

DJELATNOST Promet

A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1.486.384

C - Prerađivačka industrija 2.463.410

F - Građevinarstvo 743.585,9

G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 2.675.913

H - Prijevoz i skladištenje 5.851.302

I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 896.109,3

N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 960.272,5

UKUPNO 15.076.976

Izvor: Državni zavod za statistiku, 2015.

Analizom prometa po djelatnostima obrta u općini Vižinada vidljivo je kako se najviše

prihoda po obrtima ostvarilo u djelatnostima prijevoza i skladištenja te u trgovini na

veliko i malo. Slijede prerađivačka industrija i građevinarstvo. Najmanje prometa po

obrtima u Vižinadi ostvareno je u ostalim uslužnim djelatnostima te u djelatnosti

poslovanja nekretninama.

3.6.3. Prerađivačka industrija

Prerađivačka industrija ima značajnu ulogu u stvaranju prihoda općine Vižinada te je

po ukupnim prihodima na drugom mjestu a po broju zaposlenih na prvom mjestu. U

sektoru prerađivačke industrije na području općine Vižinada u 2013. godini bilo je

registrirano deset subjekata, od toga dvije tvrtke i osam obrta. Ukupan prihod u ovoj

djelatnosti u općini Vižinada je u 2013. godini iznosio 4.392.525 kuna. Broj

zaposlenih u subjektima u ovom sektoru iznosio je 2013. godini 25 osoba.

Na području općine Vižinada potrebna su ulaganja u poduzetničku infrastrukturu i

razvoj poslovnih zona kojima bi se privukli novi domaći i strani investitori te bi se

doprinijelo investicijama, zapošljavanja i razvoju ovog područja. To se posebice

odnosi na preradu lokalno proizvedenih poljoprivrednih proizvoda. Razvojem

prerađivačke industrije započeo bi proces oživljavanja lokalnog tržišta.

84

Izgradnja i opremanje poslovne zone doprinijelo bi razvoju proizvodnih djelatnosti.

Obzirom na trenutnu razvijenost prerađivačke industrije, broj zaposlenih te recesiju

na tržištu mala je vjerojatnost brze izgradnje zone i razvoja industrije. Veći pomaci u

prerađivačkoj industriji mogu se očekivati u srednjoročnom razdoblju dužem od pet

godina.

3.6.4. Trgovina

U sektoru trgovine na veliko i malo; popravak motornih vozila registrirano je 7

gospodarskih subjekata, od toga 5 malih tvrtki i 2 obrta. Ukupani prihod tvrtki i obrta u

istom sektoru u 2013. godini iznosio je 2.876.956 kuna što čini ukupno

Broj zaposlenih u tvrtkama u ovom sektoru u 2013. godini bio je 3 osobe dok je u

obrtima bilo zaposleno 6 osoba što je ukupno iznosilo 9 zaposlenih osoba u ovom

sektoru u općini Vižinada.

3.6.5. Građevinarstvo

U sektoru građevinarstva registrirano je 9 malih tvrtki i 7 obrta što čini ukupno 16

gospodarskih subjekata. Ukupan prihod tvrtki u 2013. godini iznosio je 1.002.448

kuna dok je ukupan prihod obrta u istom sektoru iznosio 743.585 kuna što ukupno

čini 1.746.034 kuna u 2013. godini u općini Vižinada.

Broj stalno zaposlenih u u ovom sektoru u 2013. godini iznosio je 14 osoba. Od

2009. godine prihodi gospodarskih subjekata u sektoru građevinarstva su u padu.

Podaci ukazuju na značajnu razvijenost sektora građevinarstva u općini Vižinada.

Građevinarstvo je usko povezano s razvojem turizma zbog ulaganja u izgradnju

novih smještajnih objekata, posebice kuća za odmor, te rekonstrukciju i obnovu

starijih kuća.

U budućem srednjoročnom razdoblju očekuje se porast prihoda u sektoru

građevinarstva, posebice zbog ulaganja u izgradnju novih turističkih kapaciteta što je

potpomognuto bespovratnim sredstvima Europske unije u okviru programa ruralnog

razvoja Republike Hrvatske.

85

3.6.6. Turizam

U sektoru turizma, točnije u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja

hrane, u 2013. godini je bilo registrirano 4 gospodarska subjekta u općini Vižinada.

Njihov ukupan prihod u 2013. godini iznosio je 912.122 kune te je bilo zaposleno 7

osoba. Što se tiče sektora turizma, postoji i određen broj građana koji pružaju usluge

smještaja, no podaci o prihodima i njihovom broju nisu statistički obrađeni. Sa

sigurnošću se može reći da su prihodi u djelatnosti iznajmljivanja smještaja viši od

iskazanog iznosa kada se u obzir uzmu i privatni iznajmljivači (dio kuća za odmor, dio

apartmana te soba u domaćinstvu).

Podatke o turističkoj djelatnosti (broj dolazaka i noćenja turista, smještajni objekti,

postelje) prikuplja i obrađuje TZO Vižinada koja obuhvaća cijeli teritorij općine

Vižinada. TZO Vižinada svoje sjedište ima na adresi Vižinada 18a, 52 447 Vižinada.

Osnovni zadaci TZ su: poticanje, unapređivanje i promicanje izvornih vrijednosti

(običaji, etnološko blago, kulturno i povijesno nasljeđe) turističkog područja općine

Vižinada. Stvaranje uvjeta za gospodarsko korištenje istih, poticanje aktivnosti

pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost za što kvalitetnije

pružanje usluga prehrane.

Poticanje, koordinacija i organiziranje kulturnih, umjetničkih, gospodarskih, sportskih

priredaba koje pridonose obogaćivanju turističke ponude općine. Poticanje zaštite,

održavanja i obnove kulturno-povijesnih spomenika i drugih materijalnih dobara

zanimljivih turizmu i njihovo uključivanje u turističku ponudu, izrada programa i

planova promocije sukladno koncepciji i smjernicama promidžbe turizma Republike

Hrvatske i Istarske županije.

Tablica 24. Smještajne jedinice u općini Vižinada

Vrsta objekta BROJ

IZNAJMLJIVAČA

UKUPAN BROJ SMJEŠTAJNIH

JEDINICA

UKUPAN BROJ KREVETA

(OSNOVNIH)

Soba 3 10 14

Apartman 23 44 113

Studio apartman 4 4 9

Kuća za odmor 28 122 243

UKUPNO 58 180 379

Izvor: Statistika TZO Vižinada, 2015.

86

Prema podacima TZO Vižinada, na području općine Vižinada nalazi se ukupno 180

smještajnih jedinica, sa ukupno 379 stalnih ležajeva. U strukturi smještajnih jedinica,

najveći broj, odnosno njih 122 otpada na kuće za odmor sa 243 ležajeva. Na

području općine postoji 44 apartmana sa 113 ležajeva. Na području općine Vižinada

registrirano je i 10 soba za najam te 4 studio apartmana.

Grafikon 18. Struktura smještajnih jedinica prema broju ležajeva u općini Vižinada

Izvor: Statistika TZO Vižinada, 2015.

Iz grafikona je vidljivo da su u strukturi smještajnih jedinica najzastupljenije kuće za

odmor, sa udjelom od 64%. Slijede apartmani sa udjelom od 30%, sobe sa udjelom

od 4% i studio apartmani sa udjelom od 2% od ukupnog broja ležajeva.

Očekuje se daljnje povećanje broja kuća za odmor te povećanja njihovog udjela u

ukupnim smještajnim kapacitetima u srednjoročnom razdoblju. Razlog tomu je

mogućnost korištenja bespovratnih sredstava Europske unije za izgradnju i

opremanje smještajnih objekata u svrhu turizma.

4%

2%

30%

64%

Soba u domaćinstvu Studio apartman u domaćinstvu

Apartman u domaćinstvu Kuća za odmor u domaćinstvu

87

Tablica 25. Broj smještajnih jedinica po naseljima

NASELJE APARTMAN STUDIO

APARTMAN KUĆA ZA ODMOR

SOBE

Vižinada 13 1 21

Lašići 3 10

Jadruhi 2 2 14

Crklada 4

Ritošin Brig 2 9

Baldaši 4 1 18 4

Vranje Selo 1 4

Staniši 6

Žudetići 7

Bajkini 8 14 6

Bukori 3

Filipi 2

Mekiši 3

Danci 5

Ferenci 4 4

Bošket 4

Fabrika 1

UKUPNO 44 4 122 10

Izvor: TZO Vižinada, 2015.

Prema podacima iz tablice vidljivo je da naselje Vižinada prednjači po broju

smještajnih jedinica u općini Vižinada s 35 smještajnih jedinica ili 19,45% ukupnih

smještajnih jedinica u općini. Drugo po redu je naselje Bajkini sa 28 smještajnih

jedinica, ili 15,6% a treće naselje Baldaši sa 27 smještajnih jedinica ili 15%. Slijede

Jadruhi sa 18 smještajnih jedinica ili 10% od ukupnog broja smještajnih jedinica.

Najmanje smještajnih jedinica ima naselje Fabrika, koje ima samo jednu smještajnu

jedinicu, odnosno Filipi, koji imaju 2 smještajne jedinice. U ukupnom broju

smještajnih jedinica Vižinade dominiraju apartmani i kuće za odmor, dok je najmanje

zastupljeno studio apartmana.

Općinu Vižinada posljednjih godina karakterizira ubrzan razvoj turizma te značajno

povećanje broja smještajnih jedinica. S obzirom na bogatstvo i raznolikost prirodne i

kulturne baštine te mogućnosti razvoja, općina Vižinada ima značajan potencijal u

razvoju različitih oblika selektivnih oblika turizma, točnije:

ruralnog turizma

88

cikloturizma

lovnog turizma

gastronomskog turizma i agro turizma

avanturističkog turizma

U nastavku se prikazuju podaci o broju dolazaka i broju ostvarenih noćenja domaćih i

stranih turista u općini Vižinada.

Tablica 26. Dolasci turista u općinu Vižinada

TURISTI 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Domaći turisti 54 35 60 67 76

Inozemni turisti 920 988 1516 1908 2302

UKUPNO 974 1023 1576 1975 2378

Izvor: Turistička zajednica Općine Vižinada, 2015.

Prema prikazanim podacima vidljivo je kontinuirano povećanje broja dolazaka turista

u općinu Vižinada. Tako se na kraku promatranog razdoblja broj dolazaka turista u

općinu Vižinada povećao za 1.404 turista, odnosno za 244%. U 2012. godini ukupan

broj dolazaka turista u Vižinadu povećao se za 35,09% u odnosu na 2011. godinu, a

trend povećanja dolazaka turista se nastavio i u 2013. godini, kada je broj turista

povećan za 20,21%. U 2014. godini broj dolazaka turista se povećao za 16,55%U

strukturi dolazaka turista u Vižinadi dominiraju inozemni turisti, čiji je udio 2014.

godine u ukupnim dolascima 96,80%.

Tablica 27. Dolasci i noćenja turista u općini Vižinada

Godina DOLASCI NOĆENJA

2010 974 10.335

2011 1.023 11.617

2012 1.576 17.022

2013 1.975 20.758

2014 2.378 22.427

UKUPNO 7.926 82.159

Izvor: Turistička zajednica Općine Vižinada

89

Prema prikazanim podacima vidljivo je kontinuirano povećanje broja ostvarenih

noćenja i dolazaka turista u općinu Vižinada. U 2014. broj noćenja turista se u

Vižinadi povećao za 12.092 ili za 217% u odnosu na 2010. godinu. Najveće

povećanje broja noćenja u općini Vižinada ostvareno je u 2012. godini, kada se broj

noćenja turista povećao za 5.405, odnosno za 31,76% u odnosu na 2011. godinu.

Tablica 28. Dolasci i noćenja turista u Vižinadu po tipovima smještaja u 2014. godini

Kategorija Dolasci Noćenja Udio

Apartman 67 540 2,41%

Kuća i stan za odmor 552 6.859 30,58%

Privatni iznajmljivač (soba, app) 1.667 14.232 63,46%

Nekategorizirani objekt 92 796 3,55%

Ukupno domaći 76 730 3,26%

Ukupno strani 2.302 21.697 96,74%

SVEUKUPNO 2.378 22.427 100,00%


Iz tablice je vidljivo kako u dolascima i noćenjima turista u Vižinadi dominiraju

inozemni turisti te njihov udio u ukupnom broju dolazaka i noćenja iznosi 96,74%.

Turisti su u 2014. godini najviše noćili kod privatnih iznajmljivača i u kućama za

odmor te je najviše dolazaka turista ostvareno upravo u ovim tipovima smještaja.

Najmanje dolazaka i noćenja turista u 2014. godini ostvareno je u apartmanima. U

strukturi tipova smještaja najviše turista je došlo i noćilo kod privatnih iznajmljivača

soba i apartmana u Vižinadi.

90

Grafikon 19. Noćenja prema tipu smještaja u 2014. godini


Iz grafikona je vidljivo kako je najveći broj noćenja ostvaren u privatnom smještaju,

odnosno apartmaima i sobama, 63,46%. Slijede kuće i stanovi za odmor sa 30,58%.

Tablica 28. Dolasci i noćenja po zemljama porijekla u općini Vižinada od 2010. – 2014.

Dolasci i noćenja

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja

Hrvatska 59 829 35 1091 60 1960 67 1859 76 730

Australija 17 114 3 37 20 156 12 109 10 52

Austrija 83 516 75 503 191 1326 145 1187 176 1178

Belgija 36 249 52 494 84 725 114 1131 116 1220

BIH 3 62 3 14 9 170 46 557 17 282

Kanada

3 45 7 37 7 49 4 11

Švicarska 20 132 6 44 10 70 9 91 24 196

Češka

5 39 8 54 11 66 15 86

Njemačka 379 4154 391 4755 573 6268 829 8951 1101 11298

Danska 1 50 2 13 13 91 47 413 38 266

Španjolska

7 42 1 7

5 11

Estonija

3 18 Finska 1 12 9 54

30 210

Francuska 37 226 32 303 33 209 30 208 45 394

UK 111 1229 139 1418 174 1508 176 1591 221 2008

Mađarska

9 63 17 114 7 40 9 63

Irska

3 21 5 35 Italija 112 1062 92 973 89 1069 105 1163 129 1394

2,41%

30,58%

63,46%

3,55%

Apartman Kuća i stan za odmor

Privatni iznajmljivač (soba, app) Nekategorizirani objekt

91

Litva 13 91 13 91

10 71

Luxemburg 1 5

14 196 4 28

Nizozemska 33 335 50 337 120 971 43 499 88 739

Poljska 6 30 9 66 27 275 29 308 74 562

Rumunjska 1 60 1 7 19 130 12 80 14 98

Rusija 23 456 27 542 34 840 58 561 7 97

Srbija 7 239 10 130 17 225 21 321 6 128

Slovačka 5 44 4 20 6 34 37 259 39 280

Slovenija 5 373 3 270 27 418 78 672 25 449

Švedska 9 45

12 84 34 238

SAD 30 113 15 109 19 167 36 154 35 211

Ostale zemlje

1 3

26 127

UKUPNO 992 10426 1002 11502 1563 16859 1945 20549 2378 22427

Izvor: TZO Vižinada, 2015.

Najviše turista u općinu vižinada dolazi iz europsikih zemalja. Iz tablice je vidljivo da

ukupan broj dolazaka turista u Vižinadu kontinuirano raste. Najveći udio u broju

dolazaka turista u općinu Vižinada imaju Nijemci koji sa 48,45% čine gotovo polovicu

dolazaka turista u općinu Vižinada. Nakon Nijemaca slijede turisti iz Ujedinjenog

Kraljevstva s 9,72%, zatim Austrijanci sa 7,74%, Talijani s 5,67%, Belgijanci s 5,10%

te Nizozemci s 3,76%. Prema prikazanim podacima može se zaključiti da su Nijemci

značajno turističko tržište za općinu Vižinada.

Gosti koji posjećuju općinu Vižinada većinom su srednje i srednje više kupovne moći.

Evidentno jačanje turističke djelatnosti i povećanje atraktivnosti općine Vižinada u

budućem razdoblju zahtijevat će značajna ulaganja u razvoj turizma.

3.6.7. Poljoprivreda

Poljoprivreda ovog područja uglavnom se odnosi na uzgoj maslina i vinove loze. Ista

djelatnost predstavlja značajan izvor prihoda za stanovništvo i najzastupljenije je

dopunsko zanimanje građana.

Vižinada je najpoznatija po vrijednim i uspješnim vinogradarima. Na području općine

uzgaja se i kvalitetno voće i povrće, na samoj granici između „crvene“ i „bijele“ Istre.

U posljednje vrijeme poljoprivrednici obnavljaju tradiciju maslinarstva. Cijenjeni su

pršut, med i lavanda s područja općine Vižinada zbog povoljnih mikroklimatskih

uvjeta.

92

U sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u 2013. godini u općini Vižinada bilo je

registrirano pet gospodarskih subjekata, od toga dvije male tvrtke i 3 obrta. Ukupni

registrirani prihodi subjekata su iznosili 1.655.482 kuna. Prema podacima Agencije

za plaćanja u poljoprivredi, na području općine u 2015. godini je registrirano ukupno

102 aktivna poljoprivredna gospodarstva, od kojih je 95 obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava (OPG-a), šest obrta i jedno trgovačko društvo.

Tablica 29. Tipologija poljoprivrednih gospodarstava u općini Vižinada

NASELJE OBITELJSKO

GOSPODARSTVO OBRT

TRGOVAČKO DRUŠTVO

UKUPNO

Bajkini 5 2 1 8

Baldaši 2 2

Brig 12 12

Bukori 1 1

Crklada 13 13

Danci 3 3

Ferenci 9 9

Filipi 1 1

Grubići 5 5

Jadruhi 3 3

Lašići 5 1 6

Markovići 3 3

Mekiši kod Vižinade 4 4

Nardući 4 1 5

Ohnići 4 4

Staniši 1 1 2

Velići 2 2

Vižinada 11 1 12

Vranje Selo 3 3

Vrbani 2 2

Vrh Lašići 2 2

UKUPNO 95 6 1 102


Potrebno je napomenuti da su prihodi koji su iskazani u ovoj djelatnosti veći od

iskazanih budući da podaci HGK i DZS ne obuhvaćaju prihode obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstava (OPG-a). U općini Vižinada u 2015. godini bilo je

registrirano ukupno 102 poljoprivredna gospodarstva, od toga 93,13% ili njih 95 čine

obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

93

Tablica 30. Ukupne površine ARKOD parcela dodijeljene poljoprivrednim gospodarstvima s obzirom da vrstu uporabe

Vrsta uporabe Ukupna površina

(ha)

Oranica 158.43

Plastenik 0.07

Livada 16.02

Krški pašnjak 49.02

Vinograd 187.91

Iskrčeni vinograd 24.86

Maslinik 44.87

Voćne vrste 1.83

Mješani trajni nasadi 1.89

Ostalo zemljište 1.41

Ukupno 487.32


Prema podacima iz tablice vidljivo je da ukupne poljoprivredne površine u općini

Vižinada koje obrađuju poljoprivredna gospodarstva iznose 487,32 hektara. Najviše

je vinograda 187,91 hektar i oranica 158,43 hektara.

Tablica 31. Površina zemljišta i broj parcela prema vrsti uporabe

Vrsta uporabe Broj PG Broj

parcela Površina

(ha) Broj stabala/trsova

Vinograd 117 326 188,44 773.671

Maslinik 76 151 44,14 14.053

Voćnjak 12 13 1,83 1.001

Ukupno 205 490 234,4 788.725


Iz podataka je vidljivo kako je u općini Vižinada 325 parcela, odnosno 188,44 hektara

pod nasadima vinove loze sa ukupno 773.671 trsova . Masline se uzgajaju na

površini od 44,14 hektara, odnosno 151 parcelu te je ukupno zasađeno 14.053

stabala maslina.

94

Vinarstvo

Općina Vižinada je područje koje je jedno od najvinarskijih krajeva Hrvatske. Vinari

Vižinade su 2008., kao jedni od najboljih vinara u Hrvatskoj, osvojili ukupno 54

medalje za svoja vina. Vinari Vižinade uzgajaju istarsku malvaziju, chardinnay, teran,

cabernat sauvignon i muškat.

Tablica 32. Registrirani vinari u općini Vižinada

VINARI ADRESA

Vina Pilato Vrh Lašići 16

Vina Ferenac Ferenci 8

Franc Arman Narduči 5

OPG Bruno Ferenac Ferenci 42

VVT Marijan Arman Narduči 3

PTO Sošić “Sosich Wines” Lašići 2a

Poljoprivredni obrt “O. Rossi” Bajkini 16a

OPG Josip Rossi Bajkini 10a

OPG Geržinić Ohnići 9

Vina Deklić Ferenci 47

Izvor: Općina Vižinada, 2015.

Vinari koji proizvode vina najviše kvalitete osvajaju nagrade i medalje na

natjecanjima. Pet vinara posjeduje markicu IQ (Istrian Quality), Franc Arman, Marijan

Arman, Eliđo Pilato, Marino Rossi i Marko Geržinić.

Prema podacima agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na

području općine Vižinada proizvedeno je u 2014. godini 6372,9 hektolitara vina.

Maslinarstvo

Posljednjih godina uzgoj maslina kontinuirano raste na području cijele Istarske

županije pa tako i općine Vižinada. U Vižinadi gotovo svaka obitelj za svoje potrebe

uzgaja masline, da bi iz njih mogla proizvesti maslinovo ulje. Nekolicina obitelji koji se

bave poljoprivredom uspjela je zasaditi značajan broj stabala maslina.

Tablica 15. Registrirani maslinari Vižinade

MASLINAR ADRESA

Franko Vranić Bajkini 23

Robert Fatorić Vižinada 6c

OPG Bonaiuto Marina Vranje Selo 5a

OPG Rino Fatorić Grubici 10

OPG Oklen Vrbani 3

95

OPG Josip Rossi Bajkini 10a

OPG Geržinić Ohnići 9

Poljoprivredni obrt “O. Rossi” Bajkini 16a

Izvor: internet stranice Općine Vižinada, 2015.

Iz tablice je vidljivo kako svi registrirani maslinari u Vižinadi imaju nasade sa više od

300 stabala maslina. Na području Vižinade registrirano je 8 maslinara koji tržištu

nude visokokvalitetno ekstra djevičansko maslinovo ulje. Isti maslinari su uvršteni u

cestu maslinovog ulja Turističke zajednice Istarske županije.

Proizvodnja pršuta

Proizvodnja pršuta odnosno sušenje istog iznimno je pogodno na području općine

Vižinada poglavito u predjelu koji je otvoren prema rijeci Mirni zbog mješanja morske

i kontinentalna klime. Poznati talijanski proizvođač pršuta San Daniele ispitivao je

vremenske uvjete i područje te postoji mogućnost izgradnje pršutarne na obroncima

prema rijeci Mirni.

Trenutno postoje tri pršutarne na području općine i to u vlasništvu obitelji Fatorić,

Šimonović i Mekiš. Isti proizvode pršute i ostale proizvode od svinjskog mesa

najvećim dijelom na tradicionalan način.

Zaključna razmatranja

Osnovne djelatnosti na području općine Vižinada su poljoprivreda, prerađivačka

industrija te prijevoz i skladištenje. Turizam je također značajna grana koja iz godine

bilježi rast. Djelatnost poljoprivrede na području općine ima dugogodišnju tradiciju i

najvećim dijelom ima karakteristike dopunske djelatnosti. Velika većina radno

sposobnog stanovništva zaposlena je u djelatnosti turizma u gradu Poreču i

susjednim općinama. Više od 80% stanovništva ima dnevne migracije iz područja

općine.

Od većih nasada ističu se nasadi vinove loze u vlasništvu nekoliko obiteljskih

gospodarstava te Lagune Poreč. Isti nasadi koriste se za proizvodnju kvalitetnog vina

za vlastite potrebe te za tržište.

96

Općina je najvećim dijelom prepoznata upravo po kvalitetnom vinu. Aktualne su

aktivnosti turističke zajednice u promociji vina lokalnih proizvođača. Vina se

promoviraju kroz oglasne ploče uz glavne ceste na ulazima u općinu.

Razvoj uzgoja vinove loze i proizvodnje vina jedna je od postojećih smjernica razvoja

gospodarstva općine. Sa ciljem daljnjeg širenja površina pod vinovom lozom

potrebno je ponuditi lokalnim gospodarstvenicima poljoprivredne površine u

vlasništvu Općine i države u dugoročni zakup ili na prodaju. Postojeća rascjepkanost

poljoprivrednog zemljišta može se djelomično riješiti lokalnom burzom za zamjenu

zemljišta. Uvjeti zakupa ili prodaje trebali bi biti povoljni.

Organiziranje lokalne kreditne linije kojom bi se dodatno subvencionirali kreditni uvjeti

HBOR-a u financiranju potrebne opreme i nove tehnologije, doprinijelo bi povećanju

kvalitete i produktivnosti lokalnih vina. Postoji mogućnosti korištenja europsih

fondova za podizanje novih nasada kroz program „Vinske omotnice“ te uređenje

vinskih podruma i podizanje nasada kroz program Mjere 1kako bi se povećali

proizvodni kapaciteti.

Postoji rast interesa za sadnjom maslina koji je aktualan u posljednjih pet do deset

godina. Klimatske i pedološke karakteristike općine omogućuju podizanje značajne

površine novih nasada.

Od ostalih poljoprivrednih djelatnosti prisutni su povrćarstvo i voćarstvo. Aktualan je

uzgoj krumpira, kupusa, kelja, mahuna i graha kao povrća. Od voća se uzgajaju

jabuke, šljive, trešnje, višnje i marelice.

Djelatnost seoskog turizma u kontinuiranom je usponu. Potrebno je poticati

povećanje broja seoskih gospodarstava koji iznajmljuju smještajne kapacitete i

prodaju vlastite poljoprivredne proizvode svojim gostima. Prednosti uređenja vlastitih

gospodarstava za turističke svrhe su prodaja vlastitih proizvoda iz poljoprivredne

djelatnosti (sigurno tržište) te dodatan prihod od usluga smještaja.

Najznačajniji poticaj otvaranju novih seoskih i agroturizama je održavanje edukacija o

načinu financiranja potrebnih ulaganja, uspostavljanju suradnje s prikladnim

turističkim agencijama, potrebnim sadržajima i uslugama za goste.

Edukacije bi trebale biti od vitalne važnosti i za lokalne poljoprivrednike. Na istima bi

se poljoprivrednicima ponudili podaci o mogućim novim kulturama i načinu njihova

uzgoja te profitabilnosti projekata.

97

Održavanje sastanaka na kojima bi se upoznavali otkupljivači pojedinih kultura i

lokalni poljoprivrednici doprinijelo bi rastu poljoprivrednih aktivnosti na području

općine. Cilj općine je razviti desetak lokalnih poljoprivrednika koji bi svojom

proizvodnjom kao osnovnom djelatnosti bili značajni na razini županije.

Tradicija obrtništva na prostoru općine postoji dugo vremena. Razvoj obrtništva na

području općine u sadašnjem trenutku velikim je dijelom usporen. Istome doprinosi

postojeća kriza u lokalnom i svjetskom gospodarstvu. Industrijska proizvodnja na

području općine u većem obimu ne postoji. Mala je vjerojatnost dolaska većih

domaćih ili inozemnih investitora.

Izgradnja gospodarske zone doprinijeti će razvoju obrtništva, industrije i

građevinarstva. Izgradnja i dovršetak opremanja iste mogu se očekivati u

srednjoročnom razdoblju od pet godina.

3.6.9. Infrastruktura

3.6.8. Elektroenergetika

Energetski sustav na području općine Vižinada čine objekti za distribuciju električne

energije, odnosno nadzemni i podzemni vodovi naponske razine 10(20) kV i 0,4 kV

te pripadne distribucijske transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV. Navedeni objekti

dio su distribucijske mreže Hrvatske. Na području Općine Vižinada ne postoji

izgrađena mreža nazivnog napona 35 i 110 kV.

Područje općine Vižinada napaja se električnom energijom iz transformatorske

stanice TS 10(20)/0,4kV.

Mreža je naseljima razvedena zrakom pretežito kabelima EHP48A 3x(1x150mm2).

Za potrebe izvorišta «Gradole» instalirana je trafostanica TS 35/6 kV. Ista je

pripojena vlastitim 35kV zračnim vodom na dalekovod Buje-Karojba koji prolazi

sjeverno od općine Vižinada.

Osim navedenih transformatorskih stanica na području općine koristi se još sedam

transformatorskih stanica TS 10/04 kV te jedna TS 10/04 kV tipa «tornjić».

98

3.6.9. Plinoopskrba

Trenutno se na području općine Vižinada koristi plinski energent, odnosno ukapljeni

naftni plin (UNP). Budući da se u plinofikacija Istre vrši ubrzanim tempom, Općina

Vižinada obvezna je ulagati u razvoj, odnosno izgradnju niskotlačne plinske mreže iz

pehd cijevi te u izgradnju srednjetlačnog lokalnog plinovoda kao priprema za opskrbu

prirodnim plinom. Izgradnjom plinske mreže očekuje se povećanje potrošnje

prirodnog plina.

Na području općine Vižinada ne postoji izgrađena plinovodna mreža. Izgradnja iste

nije planirana u bliskoj budućnosti. Dolinom rijeke Mirne planirana je trasa

magistralnog plinovoda za potrebe županije.

Nakon plinofikacije područja općine procjenjuje se da će na plinsku mrežu biti

spojeno okvirno 70% ukupnih domaćinstava. Plinofikacija će osim domaćinstava

obuhvatiti građevinska područja proizvodne namjene, građevinska područja

ugostiteljsko turističke namjene, područja javne i društvene namjene te područja

sportsko-rekreativne namjene. Predviđa se potrošnja prirodnog plina od okvirno 250

do 350 m3/h, s tlakom četiri bara u srednjetlačnom plinovodu.

3.6.10. Vodoopskrba

Područjem općina Vižinada prolaze magistralni cjevovodi koji su županijskog

značaja:

a) Izvorište Gradole - uređaj za pročišćavanje i vodosprema «Brdo». Cjevovod profila

900 mm izlazi iz vodospreme «Brdo» i ulazi u općinu Kaštelir-Labinci, dalje nastavlja

prema gradu Poreču i Puli profilom 700mm.

b) Iz pravca Buzeta preko općine Vižinada u općinu Višnjan ulazi cjevovod profila

450 mm. U prostoru općine nastavlja profilom 400 mm te sa istom dimenzijom

cjevovod ulazi u općinu Višnjan. Cjevovod dalje prolazi kroz općinu Višnjan na jug. Iz

ovoga cjevovoda snabdijevaju se središnje i sjeverno smještena naselja općine.

c) Iz pravca Buzeta snabdijevaju se u vlastitom sustavu naselja smještena južno i

jugoistočno, uz cestu D-21 i naselja u okolici naselja Brig. Cjevovod ulazi u općinu

Vižinada u blizini naselja Brig profilom 150 mm.

99

Sva naselja na području općine spojena su na vodovodnu mrežu.

Na području općine nalaze se sljedeći uređaji za vodoopskrbu:

a) Vodocrpilište «Gradole» posjeduje uređaj za pročišćavanje vode i dvije

vodospreme od 2.500 m3.

b) Središnji dio sustava za opskrbu vodom sadrži dvije prekidne komore «Žudetići» i

«Nadruči» kapaciteta 2,70 m3.

c) Vodosprema Sv. Vital kapaciteta 150 m3.

3.6.11. Odvodnja

Područje općine Vižinada nema registriranih cjevovoda za odvodnju površinskih i

oborinskih voda te nema izgrađene kanalizacijske mreže. Potrebno bi bilo izraditi

cjelovitu Studiju odvodnje i provoditi reviziju iste svakih pet godina.

Na području naselja Vižinada započeti su radovi na izgradnji kanalizacijske mreže.

Pojedini dijelovi kanalizacije su izgrađeni. Kanalizacijska mreža predviđena je i u

drugim većim naseljima općine, Crkladi, Ferencima i Brigu.

U tijeku su pripreme za izgradnju bilološkog pročišćivača voda. Postoji mogućnost

financiranja ulaganja u isti iz bespovratnih sredstava programa IPARD.

U Istarskoj županiji veliki dio područja je građen od vodopropusnih karbonatnih

stijena zbog kojih postoji povećana mogućnost zagađenja podzemnih voda. U svrhu

zaštite izvora vode potrebno je ograničiti izgradnju u vodozaštitnim zonama, riješiti

odvodnju sanitarnih otpadnih voda. Izgradnja kanalizacijske mreže, mreže za

odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda je prioritet na području općine

Vižinada.

3.6.12. Groblja

Ukupna površina groblja na području općine iznosi okvirno 0,8 ha. Zaštićena su

groblja Božje polje na kojem je grobljanska crkva Blažene Djevice Marije iz 12.

stoljeća i Sv. Vital koje je prošireno za 18 novih grobnih mjesta. Za održavanje

100

groblja Božje polje je 2014. u proračunu općine Vižinada izdvojeno 100.000 kuna, a

za održavanje groblja Sv. Vital 20.000 kuna.

3.7. Obrazovanje

Na području općine Vižinada postoje dječji vrtić i osnovna škola. Isti predstavljaju

područne jedinice obrazovnog sustava grada Poreča. Osnovna škola i vrtić nalaze se

u središtu povijesne jezgre naselja Vižinade. Suvremena školska zgrada s prostorima

za vrtić izgrađena je 2002. godine. Tijekom 2006. godine izgrađena je športska

dvorana s vanjskim igralištem. Ne postoji niti jedna ustanova visokoškolskog

obrazovanja, kao ni ustanova za obrazovanje odraslih.

Prema Županijskoj razvojnoj strategiji Istarske županije u sustavu obrazovanja

postoje određeni razvojni problemi i potrebe za koje je potrebno pronaći adekvatna

rješenja.

Ključni razvojni problemi u sustavu obrazovanja u Istarskoj županiji su sljedeći8:

nedostatak predškolskih ustanova

nedostatak odgojitelja i stručnih suradnika

nedostatak nastavnog osoblja i stručnih suradnika

nedovoljna povezanost školskog sustava s potrebama gospodarstva

nedostatni kadrovski potencijali postojećih visokoškolskih institucija

nedovoljan broj znanstveno-istraživačkog osoblja u znanstvenim institucijama

odljev znanstveno-istraživačkog osoblja iz županije

nedovoljna usklađenost s Državnim pedagoškim standardima

Ključne razvojne potrebe u sustavu obrazovanja u Istarskoj županiji su sljedeće9:

nove predškolske ustanove

dodatna edukacija odgojitelja i stručnih suradnika

dodatna edukacija nastavnika i stručnih suradnika

osmišljavanje i implementacija novih nastavnih programa prema potrebama

gospodarstva i budućeg razvoja županije

8 Županijska razvojna strategija Istarske županije 2011.-2013., str. 81 – 86. 9 Isto kao 15.

101

jačanje informatičke naobrazbe učenika i nastavnika

uvođenje standarda za mjerenje kvalitete nastavnih programa u skladu sa

smjernicama i kriterijima EU

intenzivnije uključivanje Sveučilišta u razvoj regije

sustavno povezivanje znanstvenih institucija i gospodarskih subjekata

poticati izvrsnost znanstvenih istraživanja

usklađenje s Državnim pedagoškim standardima

3.7.1. Predškolski odgoj

Područni vrtić Radost nalazi se u prostorijama Osnovne škole Vižinada. Sastavni je

dio sustava Dječjih vrtića Radost iz Poreča. Isti se sastoje od dva vrtića u Poreču te

područnih vrtića u Vižinadi, Taru i Višnjanu. Dječji vrtić broji 26 mališana koji su

podijeljeni u dvije skupine. Prostor dječjeg vrtića Vižinada ukupne je površine 120

m2, od toga 90m2 pripada sobi dnevnog boravka, 15 m2 garderobi i 15m2 prostoru

sanitarnih uređaja. Dječji vrtić je u prizemlju osnovne škole, ima zaseban ulaz.

Unutarnji prostor vrtića "povezan" je vanjskom terasom. U vrtiću su zaposlene tri

odgojiteljice i pomoćna kuharica. Prostorni i tehnički uvjeti su u skaldu sa DPS RH.

U Proračunu Općine Vižinada za 2014. godinu za predškolski odgoj izdvojeno je

463.505 kuna koji su namijenjeni programu javnih potreba u predškolskom uzrastu.

3.7.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

U Istarskoj županiji djeluje ukupno 48 osnovnih škola sa pripadajuće 62 područne

škole, od kojih je osnivač 25 osnovnih škola Istarska županija, a osnivači 22

područnih škola su Gradovi Labin, Pazin, Pula, Rovinj i Umag te je osnivač jedne

osnovne škole fizička osoba10.

Osnovna škola Jože Šurana Višnjan s područnim školama u Kašteliru i Vižinadi

obavlja svoju djelatnost odgoja i obrazovanja učenika na području općina Višnjan,

Kaštelir - Labinci i Vižinada. Područna Osnovna škola Vižinada sastavni je dio

10 Županijska razvojna strategija Istarske županije 2011.-2013., str. 81.

102

Osnovne škole Jože Šurana Višnjan. Djeca putnici prevoze se u Višnjan i Vižinadu

školskim kombijem i autobusom, zbog velike raspršenosti naselja.

U Proračunu Općine Vižinada za osnovnoškolsko obrazovanje izdvojeno je 107.034

kuna u akademskoj godini 2014./2015.

Područna osnovna škola Vižinada

Nova i suvremena školska zgrada u općini Vižinada sagrađena je 2002. u središtu

povijesne jezgre Vižinade. Škola je sagrađena prema projektu porečkog arhitekta

Eligija Legovića. 2006. je uz školu izgrađena nova sportska dvorana i vanjsko

igralište. Škola je relativno dobro opremljena za rad. U blizini se nalazi zelena

površina. U zgradi se nalazi i prostor za jednu vrtićku grupu, u kojoj se nalazi 30

djece u dvije dobne skupine. Školu pohađa oko 87 učenika u osam razrednih

odjeljenja. U školi je zaposleno 4 učitelja razredne nastave i 15 učitelja predmetne

nastave, dvije spremačice i kuharica. Za učenike je organiziran i produženi boravak.

Učenicima su na rapolaganju također i pedagog i knjižničar. Za 60 učenika organizira

je svakodnevni prijvoz do škole zbog velike raspršenosti naselja.

Slika 5. Školska zgrada u općini Vižinada

Izvor: internet stranice Općine Vižinada, 2015.

103

Trenutno, u školskoj godini 2014./2015., nastavu pohađa 87 polaznika od prvog do 8

razreda.

Tablica 33. Struktura polaznika škole po razredima

RAZRED Broj učenika Muško Žensko

1. 13 4 9

2. 7 4 3

3. 11 9 2

4. 8 5 3

5. 12 6 6

6. 13 8 5

7. 8 5 3

8. 15 10 5

UKUPNO 87 51 36

Izvor: Područna škola Vižinada, 2015.

Područnu školu Vižinada ukupno pohađa 87 učenika, od toga 51 dječak i 36

djevojčica. Najveći broj djece, njih 15 pohađa 8. razred. U prvi razred u akademskoj

godini 2014./2015. upisano je 13 djece.

Nastava je organizirana u jutarnjoj smjeni te postoji mogućnost cjelodnevnog

boravka. Radno vrijeme škole je od 7 do 15 sati.

Sljedeće godine očekuje se 12 novih učenika koji upisuju prvi razred. U školi postoji

potreba za nabavom računala za produženi boravak, potreba za nabavom

televizora, za nabavom namještaja za produženi boravak, za uređenje WC-a za

učitelje i djelatnike te potreba za uređenje svlačionice za spremačicu.

3.7.3. Srednjoškolsko obrazovanje

U Istarskoj županiji djeluje ukupno 25 srednjoškolskih ustanova, od kojih je osnivač

21 srednje škole i jednog učeničkog doma Istarska županija, a osnivači triju srednjih

škola su ostali. Od srednjoškolskih ustanova, 12 se nalazi na području grada Pule,

jedna na području grada Labina, tri na području grada Rovinja, jedna na području

grada Buzeta, dvije na području grada Pazina, dvije na području grada Poreča, tri na

104

području grada Buja te jedna na području općine Višnjana. Težnja je organizirati

nastavu u jednoj, jutarnjoj smjeni11.

U općini Vižinada nema srednjoškolskih ustanova. Po završetku osnovne škole

učenici nastavljaju srednjoškolsko obrazovanje uglavnom u gradu Poreču te nešto

manji broj njih u Puli. Isto tako, na području općine Vižinada nema niti institucija

namijenjenih obrazovanju odraslih, niti ostalih obrazovnih institucija poput glazbene

škole, informatičke škole, škole za učenje stranih jezika i slično te se takvo

obrazovanje vrši u obližnjem gradu Poreču.

3.7.4. Visokoškolsko obrazovanje

Visokoškolsko obrazovanje odvija se putem Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te

Politehnike Pula, Visoke tehničko-poslovne škole12. U Gradu Poreču postoji

visokoškolsko obrazovaje u sklopu Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč za

poljoprivredu i vinarstvo. Na području općine Vižinada nema ustanova

visokoškolskog obrazovanja. Srednjoškolci i studenti s prebivalištem u općini

Vižinada opredjeljuju se za studiranje u drugim gradovima na području cijele

Republike Hrvatske (Pula, Rijeka, Zagreb, Dubrovnik).

S ciljem poticanja visokog školstva općina Vižinada dodjeljuje stipendije, a kriteriji za

njihovo dobivanje su sljedeći:

hrvatsko državljanstvo

postignut uspjeh u srednjoškolskom obrazovanju

sudjelovanje na natjecanjima, objavljeni radovi i dobivene nagrade

kriterij za umjetnička i sportska društva

materijalni status.

Budući da se stipendija isplaćuje kroz devet mjeseci u jednoj akademskoj godini,

Općina Vižinada je iz Proračuna je izdvojila ukupno 70.000 kuna za poticanje

visokoškolskog obrazovanja u akademskoj godini 2014./2015.

11 Županijska razvojna strategija Istarske županije 2011.-2013., str. 82. 12 Županijska razvojna strategija Istarske županije 2011.-2013., str. 83.

105

Tablica 34. Iznosi mjesečne stipendije Općine Vižinada za akademsku godinu 2014./2015.

BROJ KANDIDATA IZNOS MJESEČNE

STIPENDIJE

UKUPNO MJESEČNE STIPENDIJE

14 500 7.000

14

63.000

Izvor: Općina Vižinada

3.8. Zdravstvo i socijalna skrb

Istarska županija ima relativno kvalitetnu i dobro organiziranu zdravstvenu zaštitu. U

Istarskoj županiji postoji šest županijskih, 28 privatnih zdravstvenih ustanova te 439

privatnih ordinacija. Na svakih 1.000 stanovnika unutar mreže javnozdravstvene

službe postoji 1,03 liječnika na razini primarne zdravstvene zaštite, 0,1 liječnika na

razini zavoda za javno zdravstvo te 2,69 bolničkih postelja13. Za područje Istarske

županije zadužen je HZZO u Pazinu a za područje općine Vižinada zadužena je

HZZO ispostava Poreč.

U općini Vižinada postoji ambulantna služba, ordinacija opće medicine dr. Korlević

Radmila. Ambulanta osigurava pružanje zdravstvene zaštite i za stanovnike susjedne

općine. U ambulanti su zaposleni doktor medicine (VSS) i medicinska sestra (SSS).

Ambulanta je adekvatno opremljena u skladu s propisanim instrumentarijem

Ministarstva zdravstva, ali postoji potreba za većom sestrinskom sobom ili odvojenim

previjalištem s obzirom na sve veći priliv pacijenata.

Na području općine Vižinada ne postoji ustanova hitne medicinske pomoći već je za

hitne slučajeve zadužena Hitna medicinska pomoć u Poreču u skolpu doma zdralja

Poreč.

Županijski zavod za javno zdravstvo djeluje cjelovito na području Istarske županije te

prati i sprečava pojave zaraznih bolesti i epidemija. U odjelu za dezinfekciju,

dezinsekciju i deratizaciju su se provodile ugovorene preventivne akcije deratizacije i

dezinsekcije.

13 Županijska razvojna strategija Istarske županije 2011.-2013., str. 86.

106

Na području Istarske županije redovito se prati kakvoća zraka, površinskih i

podzemnih voda, voda za piće i mora. Na osnovu jednogodišnjeg monitoringa daje

se kategorizacija zraka. Zdravstvena ispravnost vode za piće prati se putem

Programa Istarske županije i Grada, te uz poseban program nadzora Sanitarne

inspekcije. Na osnovu ispitanih pokazatelja opskrba stanovništva zdravstveno

ispravnom vodom za piće bila je uredna.

Veterinarska stanica obavlja zakonom predviđene aktivnosti u smislu utvrđivanja

bolesti,slanja materijala i lešina na analize,poduzimanje naređenih mjera u slučaju

dijagnosticiranja zaraze.

Općina Vižinada nalazi se u sustavu Centra za socijalnu skrb Poreč. Svi stanovnici

gravitirajućih općina među kojima je i općina Vižinada, mogu koristiti usluge centra za

socijalnu skrb Poreč. Centar za socijalnu skrb osigurava savjetovanje, pomaganje u

prevladavanju posebnih teškoća, novčane pomoći, osobne invalidnine,

osposobljavanja za samostalni život i rad za područje grada Poreča i općine Funtana,

Kaštelir – Labinci, Višnjan, Vižinada, Vrsar, Sv. Lovreč, Tar-Vabriga na kojem

ukupno živi cca 30 000 stanovnika.

Broj korisnika Centra za socijalnu skrb u Istarskoj županiji iznosi otprilike 1.200

korisnika. Državnu pomoć u obliku invalidnine ostvarivalo je 616 osoba, a za 780

osoba odobren je smještaj u domu socijalne skrbi za djecu i odrasle. Lokalnu

socijalnu pomoć za podmirenje troškova stanovanja ostvarivala je 1.391 osoba, a

regionalnu pomoć za ogrjev 787 osoba na razini cijele županije.

Tablica 35. Broj korisnika centra za socijalnu skrb sa područja općine Vižinada

Godina Pomoć za

uzdržavanje Doplatak za

pomoć i njegu Osobna

invalidnina

2011. 6 14 3

2012. 5 16 4

2013. 4 11 5

2014. 4 12 4

2015. 2 11 3

Izvor: Centar za socijalnu skrb Poreč – Parenzo, 20.4.2015.

Iz tablice je vidljivo smanjenje broja korisnika sa područja općine Vižinada. U 2015.

godini broj korisnika centra za socijalnu skrb iznosio je 16 osoba, od toga dvije osobe

107

primale su pomoć za uzdržavanje, 11 osoba primalo je doplatak za pomoć i njegu, te

3 osobe koje su primale osbnu invalidninu.

Osim sedam domova za starije i nemoćne osobe, u mreži domova socijalne skrbi

sveukupno djeluje još devet domova raznih osnivača i vrste. Dio djelatnosti obavljaju

Obiteljski centar Istarske županije te Sigurna kuća Istre.

Na području općine Vižinada ne postoji dom za starije i nemoćne. Najbliži domovi za

starije nalaze se u gradu Poreču i Novigradu. Dom za starije i nemočne Poreč je

najbliži, te nudi smještaj u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama te

apartmanima, te pruža usluge skrbi o pokretnim, polupokretnim i nepokretnim

osobama. U domu se isto tako pružaju usluge pripreme i usluživanja hrane. Dom

može primiti 83 korisnika, 42 u stacionarnom i 41 u stambenom dijelu. Sve su sobe

opremljene najsuvremenijim krevetima na električni pogon s daljinskim upravljanjem.

Cijeli je objekt pokriven klimatiziranim sustavom. Kako bi se olakšao život starijim

osobama, pozornost je posvećena svakom detalju. Sve sobe i sve kupaonice

pokrivene su alarmnim sustavom koji je korisniku na dohvat ruke, a koji alarmira

osoblje. Instalirano je suvremeno dizalo koje pri kretanju i zaustavljanju ne izaziva

trzaje. Također su sve sobe opremljene telefonskim aparatima kao i priključcima za

TV aparat.

3.9. Civilno društvo i zaštita

Na području općine djeluje Gradsko društvo Crvenog križa Poreč. Crveni križ je

humanitarna, neprofitna udruga koja radi na poboljšanju kvalitete života, posebno

najranjivijih osoba i/ili skupina ljudi. Djelatnici su isključivo volonteri koji organiziraju i

sudjeluju u raznim projektima pomaganja stanovnicima, a financira se članarinama i

proračunskim sredstvima Općine Vižinada i grada Poreča .

Centar za zaštitu od požara Poreč nadležan je za prevenciju i zaštitu od požara te za

gašenje požara na području općine Vižinada. CZP Poreč financira se iz sredstava

Općina osnivača, odnosno 1,44% iz proračuna Općine Vižinada. Na cijelom području

Poreštine vatrogasna zaštita organizirana je na način da je nositelj svih aktivnosti

Javna vatrogasna postrojba Centar za zaštitu od požara Poreč dok su Dobrovoljna

vatrogasna društva po Javnoj postrojbi kod većih vatrogasnih intervencija.

108

Dobrovoljna vatrogasna društva sudjeluju u radu na svom području djelovanja,

surađuju sa jedinicama lokalne samouprave oko organizacije raznih manifestacija i

osiguravaju održavanje istih, dok na zahtjev Javne vatrogasne postrojbe sudjeluju

kao ispomoć kod gašenja većih požara i ostalih većih tehničkih intervencija.

U centru zaštite od požara Poreč zaposlena je 31 osoba, od toga 28 profesionalnih

vatrogasaca. U sljedećoj tablici prikazana je vatrogasna tehnika.

Tablica 36. Vatrogasna tehnika CZP Poreč

Marka i tip Godina

proizvodnje Namjena

TAM 130 T 11 1991 Autocisterna

TAM 130 T 11 1987 Navalno vozilo

TAM 190 T 15 1988 Autocisterna

TAM 190 T 15 B 1987 Autoplatforma

RENAULT Trafik 1991 Tehničko-malo

TAM 110 T 7 1989 Za požare šuma

RENULT Master 2006 Prijevoz putnika

UAZ 31512 1988 Za požare šuma

Hyundai Santa Fe 2006 Zapovjedno

MAZDA 2500 BD 2002 Kombinirano v.

MAZDA 2500 BD 2003 Kombinirano v.

UNIMOG 1998 Za požare šuma

IVECO 2006 Autocisterna

IVECO 2006. Veliko navalno

MAN 2006. Malo navalno

Izvor: JVP Centar za zaštitu od požara Poreč, 2015.

Tablica 37. Intervencije CZP Poreč u općini Vižinada

VRSTA INTERVENCIJE u godini 07 08 09 10 11 12 13

gašenje požara na otvorenim prostorima

šume 1 6

šikara,makija,nisko raslinje,trava 1 2 4 1 2 6 2

poljoprivredne površine 1

ostalo 1

u k u p n o 1 3 4 1 2 12 5

izgorijela površina cca ha

gašenje požara na građevinama

stambene građevine 1 1 2 2

poljoprivredni objekti

javne građevine

građevine u poduzećima, industriji

ostale građevine

u k u p n o 0 1 0 1 0 2 2

gašenje požara na prometnim

sredstvima

cestovna vozila

plovila

ostalo

u k u p n o

109

u k u p n o n a p o ž a r e 1 4 4 2 2 14 7

tehničke intervencije-spašavanje ljudi i

imovine u nesrećama i elem. nepogodama

na objektima-građevinama 2

na otvorenom prostoru 1

u prometu 1 1

u zaštiti okoliša-akcidenti

ostalo 2

u k u p n o 0 0 0 3 3 1 0

lažne dojave

požara 2 2 3 2

tehničkih intervencija

u k u p n o 2 2 3 2

ostale intervencije u k u p n o 1 2 1 1 0

s v e u k u p n o 3 5 4 9 7 19 9

Izvor: JVP Centar za zaštitu od požara Poreč, 2015.

Iz podataka je vidljivo kako je najviše intervencija na prostoru općine Vižinada bilo u

2012. godini kada je bilo registrirano 19 intervencija. U ostalim godinama broj

intervencija nije prelazio 10.

U svrhu održavanja postojećeg standarda zaštite i podizanja na višu razinu

konstantno je potrebno osiguravati financijska sredstva kako bi se izvršila nabavka

novih vatrogasnih vozila (navalno vatrogasno vozilo, vozila za gašenje požara

otvorenog prostora, vozila za tehničke intervencije, autoljestva, itd.) sa pripadajućom

opremom, izvršiti nabavku i poboljšati radio vezu postavljenjem dodatnih repetitora i

kupnjom radio stanica.Za zaštitu dišnih organa nabaviti dodatne komplete izolacionih

aparata sa rezervnim bocama. Potrebno je izvršiti nabavku zaštitne opreme kako

skupne tako i osobne (radne odore, intervencijske čizme, intervencijska zaštitna

odijela,itd).

Na području općine Vižinada djeluje i Dobrovoljno vatrogasno društvo Vižinada koje

po potrebi zajedo sa Javnom vatrogasnom postrojbom Poreč intervenirana području

općine. Osnovano je 1999. godine sa ciljem bolje vatrogasne zaštite u općini

Vižinada.

3.10. Gospodarenje otpadom

Na području Općine Vižinada otpad skuplja komunalno poduzeće Usluga Poreč

d.o.o. i odlaže ga na odlagalištu otpada "Košambra". Sakupljanje i odvoz otpada

određeno je programima skupljanja i odvoza otpada. Na odlagalište „Košambra“

organizirano se skuplja i odlaže komunalni i neopasni proizvodni otpad. Miješani

komunalni i neopasni proizvodni otpad se na mjestu nastanka skuplja i iznosi u

namjenskim posudama (kontejnerima) različitih volumena, većinom u posudama

110

volumena 240l (oko 140 kom). Općina Vižinada nema donesen plan gospodarenja

otpadom.

3.11. Kultura i manifestacije

U općini Vižinada kao manjem središtu ne postoji javna knjižnica ni drugi kulturni

sadržaji bilo kazališno-scenski, likovni ili filmski. Iznimku čine ljetni programi.

Tablica 38. Popis manifestacija u općini Vižinada

MANIFESTACIJA VRIJEME

ODRŽAVANJA

Verši na šterni travanj/svibanj

Slatka Istra kolovoz

Izložba vina i maslinovog ulja

kolovoz

Pučka fešta Svete Marije Vele

kolovoz

Rekreativni maraton Parenzana

rujan

MTB Parenzana rujan


Verši na šterni

Verši na šterni je festival čakavskog pjesništva, a osnovan je 1993. godine. Održava

se svake godine krajem proljeća na starogradskom trgu uz Battistelinu šternu.

Općina Vižinada surađuje s Pučkim otvorenim učilištem Poreč pri organizaciji ove

manifestacije. Autori čakavske poezije pišu na poziv upravo za ovu manifestaciju te

se njihova djela čitaju na gradskom trgu. Zbog velikog odaziva pjesnika posebna

komisija radi odabir djela koja će se čitati i ući u zbirku poezije. Ista se tiska prije

svake manifestacije.

Slatka Istra

Na starogradskom trgu uz Battistelinu šternu uoči blagdana Vele Gospe zamirišu

istarske slastice iz kuhinja najboljih majstorica i majstora iz hrvatskog, slovenskog i

talijanskog dijela Istre, a po izboru komisije koja strogo pazi da se ne odstupa od

111

izvornosti, ni nauštrb vizualnog dojma ni ukusa. Ocjenjuju se najbolje fritule, kroštule,

cukerančići, paštine, pandešpanji, pince, bucolaji i povetice, te posebno izbor

domaćih kolača pod nazivom „istarske užance“. Premda nagradu mogu dobiti samo

uspjeli kolači ispečeni po starim receptima, dobrodošle su i inovacije kao što su

paštini s lavandom. Na svaku Slatku Istru odazove se tridesetak pretendenata na

nagrade, koji ponude dvjestotinjak inačica osam izvornih vrsta kolača.

Izložba vina i maslinovog ulja

Izložba vina i maslinovog ulja održava se u kolovozu. Prva izložba održana je 2008.

godine u organizaciji Agro-Vižinade, Turističke zajednice općine Vižinada i Općine

Vižinada. Izložba nema ocjenjivački karakter, nego je cilj pokazati bogatstvo vinarske

i proizvodnje maslinovog ulja Vižinade.

Pučka fešta Svete Marije Vele

Blagdan Svete Marije Vele 15. kolovoza već je stoljećima povod hodočašća iz svih

dijelova Istre prema Vižinadi, odnosno crkvi na groblju na Božjem Polju. A blagdan se

slavi i pučkom feštom na starogradskom trgu koja traje dva dana. TZ i Općina

pobrinu se za živu glazbu, ponudu hrane i pića na otvorenom, ples i puno zabave, a

Vižinadci su nadaleko poznati kao društveni i dobri domaćini.

Rekreativni maraton Parenzana

Svake godine krajem rujna ispred Doma u Vižinadi okupi se mnoštvo biciklista svih

uzrasta, kako bi vozili rekreativni maraton. Turistička zajednica i Općina organiziraju

u povodu blagdana Sv. Jeronima, zaštitnika Vižinade biciklistički rekreativni maraton

dug 43 kilometara. Vozi se iz Vižinade preko Karojbe, Motovuna, Istarskih toplica,

Livada, Ponte Portona, natrag u Vižinadu. Natjecanje je zatvorenog tipa, sve do

posljednje dionice od Ponte Portona do Vižinade, gdje je uspon od približno 6

kilometara. Osim najbržeg bicikliste, posebne zasluge uvijek pripadaju najstarijem i

najmlađem biciklisti ili biciklistici.

112

MTB Parenzana

Međunarodna biciklistička utrka MTB Parenzana vozi se u rujnu, na stazi dugoj 76,6

kilometara u skladu s Pravilnikom Hrvatskog biciklističkog saveza i UCI-a. Rezultati

te ekipne utrke boduju se za Kup Hrvatske, a ova je utrka povezana s Tartufi

Tourom, koji se dijelom vozi i Parenzanom.

Na području općine Vižinada djeluje nekoliko udruga koje djeluju sa ciljem

poboljšanja organizacije života stanovnika, kvalitete života, sa ciljem pomoći lokalnoj

zajednici, sa ciljem kulturnog ostvarenja područja, ostvarenja socijalnih i mnogih

drugih ciljeva.

Zajednica Talijana

Osnovana je 1992. godine i ima 260 članova. Osnovna aktivnost udruge je djelovanje

u smjeru njegovanja i povećanja zastupljenosti talijanskog jezika, njegovanje

talijanske nacionalne kulture kroz razne prigodne manifestacije povodom raznih

blagdana.

Zajednica Talijana Vižinada provodi sljedeće aktivnosti:

a) mali pjevači

b) dramska sekcija

c) limena glazba (okuplja 40 članova)

Limena glazba ima dugu tradiciju međutim krajem 80-tih godina se ugasila. Ponovno

je obnovljena na inicijativu Zajednice Talijana te je postala sastavni dio svake

manifestacije na području općine.

Agro – Vižinada

Udruga je osnovana 1998. godine i okuplja 50 članova. Aktivnosti udruge baziraju se

na razvoju poljoprivrede u obiteljskim domaćinstvima te prezentaciji proizvoda svojih

članova na sajmovima i izložbama. U udruzi se pruža stručna pomoć s ciljem širenja

tržišta i stvaranja posebnog imidža Općine na tržištu. Udruga također surađuje s

obrazovnim i znanstvenim institucijama te organizira izložbe vina i maslinova ulja.

113

Vižinada tako ima uspješne vinogradare te kvalitetno voće i povrće koje se uzgaja u

ovome kraju. Poljoprivrednici Vižinade obnavljaju tradiciju maslinarstva, s posebno su

cijenjeni pršut i med iz ovoga kraja.

Lovačka udruga Fazan

Lovačka udruga Fazan osnovana je 1995. godine, a broji oko 130 članova. Udruga

gospodari lovištem „Blatnica“ površine 5.590 hektara te pridonosi razvoju lovnog

turizma na području općine Vižinada . udruga se zalaže za daljnji razvoj lovnog

turizma.

3.12. Sport

Izgradnjom nove škole u Vižinadi općina je dobila sportsku dvoranu s vanjskim

igralištem 2006. godine. Na području općine djeluju dva sportska kluba NK Vižinada i

BK Vižinada.

Nogometni klub Vižinada

Nogometni klub Vižinada osnovan je 1954. godine te okuplja 51 člana. Nogometno

igralište smješteno je u naselju Fabrika. Seniorska ekipa natječe se u 3. županijskoj

ligi sjever, a ekipa broji 18 igrača. U 2. županijskoj ligi natječu se pioniri sa 16 igrača i

juniori sa 17 igrača.

Boćarski klub Vižinada

Boćarski klub Vižinada osnovan je 1968. godine i okuplja 15 članova. Igralište je

smještenu u naselju Vižinada iza Doma kulture. Klub se natječe u 3. županijskoj

skupini Poreč.

Planirane športsko rekreativne zone

Na području općine planirane su dvije športsko-rekreativne zone. Prva zona ŠRC

Vižinada namijenjena je tzv. klasičnim sportovima dok je druga, ŠRC Lašići pretežno

namijenjena rekreaciji.

114

4. ANALIZA PRORAČUNA OPĆINE VIŽINADA

U analizi proračuna Općine Vižinada analiziran je proračun u razdoblju od 2010. do

2014. godine. Proračun Općine Vižinada bilježi značajne oscilacije prihoda u

promatranom razdoblju. U 2010. godini prihodi Općine iznosili su 5.131.891,52 kuna.

U 2011. godini bilježi se pad prihoda na iznos od 4.194.378,26 kuna. Slijedi daljnji

pad prihoda u 2012. godini na 3.297.633,67 kn. U 2013. bilježi se porast prihoda na

4.640.293,44 kuna. U 2014. je ostvareno 6.214.788,61 kuna prihoda Plan za 2015.

godinu je porast prihoda Općine na iznos od 7.370.000 kuna.

Najznačajniji prihodi proračuna su prihodi od poreza. Prihodi od poreza bilježe porast

sa 1.535.088,06 kuna u 2010. godini na iznos od 2.535.562,79 kuna u 2014. godini.

Drugi najznačajniji prihod proračuna jesu prihodi od administrativnih pristojbi i po

posebnim propisima. U 2010. godini prihodi ove stavke iznosili su 521.347,38 kuna.

U 2011. godini slijedi pad prihoda na iznos od 444.764,89 kuna. U daljnjim godinama

bilježi se rast prihoda do iznosa od 716.490,87 kuna. Prihodi od imovine također

bilježe porast u analiziranim godinama. U 2010. godini prihodi od imovine iznosili su

358.372,60 kuna. U 2014. godini prihodi od imovine iznose 563.533,13 kuna.

Najniži udio u ukupnim prihodima čine pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar

opće države te ostali prihodi. Prihodi od prvih iznosili su u 2010. godini 6.650 kuna te

se povečavaju do iznosa od 176.795,24 kuna u 2014. godini.

U razdoblju od 2010. do 2013. godine bilježi se rast ukupnih rashoda u proračunu u

apsolutnom iznosu. Rashodi su se u tom razdoblju kretali u rasponu od 3.894.601,69

kuna i 4.792.570,45 kuna. U 2014. godini bilježi se pad rashoda na 4.274.995,48

kuna U 2014. bilježi se pad rashoda općine za 8,28% u odnosu na godinu ranije.

Tijekom cijelog promatranog razdoblja, od 2010. do 2014. godine najviši udio u

ukupnim rashodima u proračunu Općine Vižinada imali su materijalni rashodi, u

rasponu od 34,78% do 50,06%. Najmanji udio u ukupnim rashodima u promatranom

razdoblju imali su rashodi za naknade građanima i kućanstvima i druge naknade te je

njihov udio u ukupnim rashodima 2014. godine iznosio 3,44%.

115

Udio rashoda za zaposlene u ukupnim rashodima od 2010. do 2014. godine rastao je

po stopi od 4,26% godišnje. U 2014. godini rashodi za zaposlene iznosili su

864.694,10 kuna.

Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države iznosili su 541.799,68 kuna u 2014.

godini. Financijski rashodi rasli su u promatranom perodu sa iznosa od 16.133,61

kuna u 2010. godini na iznos od 438.770,56 kuna u 2014. godini.

116

Tablica 39. Prihodi i rashodi proračuna općine Vižinada

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

PRIHODI 5.131.891,52 4.194.378,26 3.297.633,67 4.640.293,44 6.214.788,61

6.1. Prihodi od poreza 1.535.088,06 1.550.173,03 1.944.100,38 1.651.209,52 2.535.562,79

6.3. Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar

opće države

6.650,00 10.859,49 77.655,72 113.516,96 176.795,24

6.4. Prihodi od imovine 358.372,60 555.601,69 447.532,55 589.033,22 563.533,13

6.5. Prihodi od administrativnih

pristojbi i po posebnim propisima

521.347,38 444.764,89 607.560,56 795.287,69 716.490,87

6.6. Ostali prihodi 215.693,82 94.142,96 3.600,00 36.040,00 236.199,35

7. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

2.494.739,66 1.538.836,20 217.184,46 1.455.206,05 1.986.207,23

Ukupna raspoloživa sredstva

5.131.891,52 4.292.521,62 3.597.633,67 5.040.293,44 6.214.788,61

Ukupni prihodi 5.131.891,52 4.194.378,26 3.297.633,67 4.640.293,44 6.214.788,61

Višak iz prethodnih godina

0,00 33.399,12 0,00 0,00 0,00

8. Primici od financijske imovine i zaduživanja

33.399,12 64.744,24 300.000,00 400.000,00 0,00

RASHODI 3.894.601,69 4.109.105,19 4.792.570,45 4.660.988,23 4.274.995,48

3.1. Rashodi za zaposlene

731.771,30 753.442,20 862.409,32 818.403,13 864.694,10

3.2. Materijalni rashodi 1.949.742,41 1.753.569,26 2.150.364,59 1.835.688,78 1.486.859,99

3.4. Financijski rashodi 16.133,61 19.951,41 19.977,38 346.211,47 438.770,56

3.6. Pomoći dane u inozemstvo i unutar

opće države 436.632,84 502.651,97 590.723,34 534.315,51 541.799,68

3.7. Naknade građanima i

kućanstvima na temelju osiguranja i druge

naknade

228.389,04 219.213,45 221.426,80 190.122,50 147.145,66

3.8. Ostali rashodi 531.932,49 757.294,83 743.910,41 729.318,61 534.276,46

4. Rashodi za nabavu nefinancijske imovne

0 102.982,07 203.758,61 206.928,23 261.449,03

Ukupno utrošena sredstva

3.894.601,69 4.109.105,19 4.792.570,45 4.660.988,23 4.274.995,48

Ukupni rashodi 3.894.601,69 4.109.105,19 4.792.570,45 4.660.988,23 4.274.995,48

5. Izdaci za financijsku imovinu i otplatu

zajmova 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

REKAPITULACIJA 1.237.289,83 183.416,43 -1.194.936,78 379.305,21 1.939.793,13


117

Grafikon 20. Prihodi proračuna općine Vižinada

1.535.088,06 1.550.173,031.944.100,38

1.651.209,52

2.535.562,79

6.650,00 10.859,49

77.655,72

113.516,96

176.795,24

358.372,60555.601,69

447.532,55589.033,22

563.533,13

521.347,38444.764,89

607.560,56 795.287,69

716.490,87

215.693,82 94.142,96

3.600,00 36.040,00

236.199,352.494.739,66

1.538.836,20

217.184,46

1.455.206,05

1.986.207,23

0,00

1.000.000,00

2.000.000,00

3.000.000,00

4.000.000,00

5.000.000,00

6.000.000,00

7.000.000,00

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

7. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine6.6. Ostali prihodi6.5. Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima6.4. Prihodi od imovine6.3. Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države

118

Grafikon 21. Rashodi proračuna općine Vižinada

731.771,30 753.442,20 862.409,32 818.403,13 864.694,10

1.949.742,411.753.569,26

2.150.364,59

1.835.688,781.486.859,99

16.133,61

19.951,41

19.977,38

346.211,47

438.770,56

436.632,84502.651,97

590.723,34 534.315,51

541.799,68

228.389,04219.213,45

221.426,80190.122,50

147.145,66

531.932,49 757.294,83

743.910,41729.318,61

534.276,460

102.982,07

203.758,61206.928,23

261.449,03

0,00

1.000.000,00

2.000.000,00

3.000.000,00

4.000.000,00

5.000.000,00

6.000.000,00

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

4. Rashodi za nabavu nefinancijske imovne

3.8. Ostali rashodi

3.7. Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i drugenaknade3.6. Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države

119

5. ANALIZA TRENDOVA

U ovom se poglavlju analiziraju trendovi na četiri razine. Obuhvaćeni su gospodarski i

tržišni trendovi na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

5.1. Trendovi na europskoj razini

5.1.1. Financijska kriza i utjecaj na europsko gospodarstvo

U 2008. godini Europsku uniju pogodila je financijska kriza koja se prethodno pojavila

u Sjedinjenim američkim državama. Zemlje Europske unije ostvarile su u 2008. i

2009. godini značajan pad BDP-a. Negativni gospodarski trendovi i kretanja

nastavljena su i tijekom 2010. godine izuzevši njemačko gospodarstvo koje je u istom

razdoblju zabilježilo umjeren rast.

Bankrot Islanda ukazao je na moguće poteškoće u funkcioniranju gospodarstva

pojedinih zemalja u Europskoj uniji. U tom razdoblju zamalo je došlo do bankrota

Grčke koji bi značajno ugrozio europski monetarni sustav. Istoj je zemlji dana

financijska pomoć s ciljem stabiliziranja europskog monetarnog sustava i

izbjegavanja daljnjih bankrota Španjolske, Portugala, Italije i Irske. Do 2014. godine

osjetan je oporavak većine europskih zemalja koje su izašle iz gospodarske krize,

osim Italije, Slovenije i Hrvatske koje bilježe nastavak negativnog trenda.

5.1.2. Opći gospodarski trendovi

Opći gospodarski trendovi u Europskoj uniji obilježeni su povećanjem broja članica

Europske unije. Republika Hrvatska je u srpnju 2013. godine postala 28.

punopravnom članicom Europske unije.

Hrvatska trenutno nije članica schengenske zone, ali se formalna aplikacija za

članstvo u schengenskoj zoni očekuje početkom 2015. godine nakon čega slijedi

evaluacija i provjera spremnosti od strane Europske unije. Ulazak u Schengen može

120

se očekivati sredinom 2016. godine kada će se hrvatskim građanima omogućiti

slobodno kretanje unutar schengenske zone.

Hrvatska još ne zadovoljava kriterije za ulazak u eurozonu te će se njen ulazak

odgoditi sve dok ne bude ispunjavala kriterije za ulazak u eurozonu i prihvaćanjem

Eura kao platežnog sredstva. Postoji mogućnost prolaska kroz težu gospodarsku

fazu koju su prošle i druge zemlje, a koja se manifestira smanjenjem kupovne moći

prosječnog građanina te porastom opće razine cijena.

Europska unija jača svoj utjecaj u svjetskim gospodarskim okvirima što

podrazumijeva jačanje osamostaljenja i smanjenje ovisnosti gospodarstva Europske

unije u odnosu na američki utjecaj. Plan je ojačati i postaviti europske tvrtke kao

vodeće svjetske proizvođače i poduzetnike. U svrhu toga potiče se uravnotežen

gospodarski razvoj i rast te primjena novih tehnologija i inovacija. Izniman se značaj

pridaje tehnologiji i ekološkom promišljanju. Trend pokazuje značajna ulaganja u

ekologiju, povišenje ekoloških standarda i smanjenje emisija ugljičnog dioksida te

smanjenje potrošnje energije, posebice u industriji, prometu i kućanstvima.

5.1.3. Trendovi na tržištu rada EU

Demografski trendovi u Europskoj uniji ukazuju na postupno starenje stanovništva te

opadanje nataliteta. Navedeno predstavlja ozbiljnu prijetnju daljnjem gospodarskom

razvoju Europske unije.

Predviđanja Europske statističke agencije (Eurostat) pokazuju značajno povećanje

udjela starog stanovništva. Projekcije su da će se do 2060. godine povećati udio

stanovništva od 65 godina i više na 30% s udjela od 17,1% iz 2008. godine, i

povećanje udjela stanovništva od 80 godina i više sa 4,4% na 12,1% u istom

razdoblju. Iste projekcije pokazuju da će od 2015. godine smrtnost stanovništva

premašiti broj novorođenih što će dovesti do negativnog prirodnog prirasta.

Porast migrantskih kretanja utjecat će kratkotrajno na porast broja stanovnika u

Europskoj uniji. Od 2035. godine niti migracije više neće moći utjecati na negativan

prirodni ciklus te će se populacija početi smanjivati.

121

Prema podacima Eurostata, Europska unija (EU 28) bilježi pad nezaposlenosti nakon

kriznog razdoblja. Trenutna stopa nezaposlenosti iznosi 10%. Međutim, ukazuje se

na značajnu nezaposlenost mladih ljudi od 15 do 25 godina. Procjena je da je

trenutno nezaposleno oko 7,5 milijuna mladih osoba.

5.1.4. Potražnja za visokoobrazovanima

Visoko obrazovanje ima važnu ulogu u društvu, u kreiranju novih znanja i spoznaja, u

transferu znanja studentima i poticanju inovacija.

Europska komisija ukazuje na nepopunjenost radnih mjesta za niže kvalificirane

radnike kao i za visoko kvalificirane radnike i radna mjesta u tehnološkom i

industrijskom sektoru.

Procjenjuje se da će u informacijsko-komunikacijskom sektoru (ICT) koji generira i do

5% ukupnog BDP-a dugoročno nedostajati otprilike 300.000 kvalificiranih stručnjaka.

5.1.5. Ugrožen socijalni sustav

Socijalni sustav u Europi djelomično je ugrožen ekonomskom krizom koja je

zahtijevala značajne štednje te se povećao broj socijalno ugroženih osoba. Izostalo

je zapošljavanje mladih, ulaganje u nove zaposlenike i edukaciju novih zaposlenika.

Podaci kazuju da je stopa nezaposlenosti mladih osoba doseže gotovo 23% dok je

sve izraženiji trend starenja stanovništva. Povećanje udjela mladih među radnom

snagom, odnosno poticanje zapošljavanja mladih iznimno je neophodno za

održavanje stabilnosti socijalnog sustava. Kako je prije navedeno da će do 2060

godine doći do značajnog povećanja udjela starijeg stanovništva u ukupnom

stanovništvo što će ugroziti i destabilizirati europski socijalnu sustav ukoliko ne dođe

do primjene aktivne politike i konkretnih mjera zapošljavanja mladih osoba.

122

5.1.6. Novi odnos snaga

Na gospodarske tokove, političke i gospodarske odluke u Europskoj uniji značajan

utjecaj ima nekoliko najrazvijenijih članica EU. U svih 28 članica Europske unije

trenutno živi 507,16 milijuna stanovnika. Trenutno najveći broj stanovnika u

Europskoj uniji ima Njemačka s 82,02 milijuna stanovnika. Slijede Francuska (65,58

milijuna), Ujedinjeno Kraljevstvo (63,89 milijuna), Italija (59,68 milijuna), Španjolska

(46,72 milijuna).

Do 2060. godine procjenjuje se da bi se redoslijed trebao izmijeniti. Na prvo bi mjesto

trebalo doći Ujedinjeno Kraljevstvo (76,7 milijuna), zatim Francuska (71,8 milijuna)

dok bi Njemačka bila treća s 70,8 milijuna stanovnika. Predviđanja za Poljsku jesu da

bi se njeno stanovništvo trebalo smanjiti s trenutnih 38,5 milijuna na 31 milijun

stanovnika.

Ukoliko se ove projekcije ostvare, značajno će utjecati na raspodjelu moći u

Europskoj uniji.

Ukoliko se počnu ozbiljno shvaćati upozorenja stručnjaka i predviđanja statističkih

agencija, mogla bi sve više jačati potpora ulasku Turske u Europsku uniju, posebice

zbog brojnosti stanovništva koje trenutno iznosi 75,62 milijuna stanovnika. Ukoliko se

projekcije o smanjenju broja novorođenih i o starenju stanovništva ostvare, doći će

do nedostatka radne snage te će se povećati broj umirovljenika u odnosu na

zaposlene osobe.

5.2. Trendovi na nacionalnoj razini

5.2.1. Opći trendovi

Republika Hrvatska je u srpnju 2013. godine postala 28. članicom Europske unije.

Hrvatska se morala prilagoditi i prihvatiti europski zakonodavni okvir te se nacionalno

zakonodavstvo moralo prilagoditi europskim u svim društvenim segmentima.

Provedeno je niz strukturnih reformi, od brodogradnje, preko turizma do fiskalizacije.

Donesene su razne strategije razvoja, poput strategije razvoja turizma, poduzetništva

te ruralnog razvoja. Iako je niz strukturnih reformi proveden, još uvijek je potrebno

123

provesti određene reforme, prema preporuci Europske komisije. Europska komisija

za cilj traži smanjenje proračunskog deficita i smanjenje nezaposlenosti.

Od 2008. godine u Hrvatskoj su se počeli osjećati elementi recesije. Smanjuju se

plaće djelatnika zaposlenih u državnoj upravi te se povećava nelikvidnosti u

gospodarstvu. Rastu kamatne stope na kredite gospodarstvu, otežane su

mogućnosti ishođenja kredita.

Nakon ulaska u Europsku uniju Hrvatskoj su povećana sredstva koje je moguće

povući iz EU fondova. Mogućnosti povlačenja bespovratnih sredstava iz EU fondova

prepoznate su od strane gospodarskih subjekata i građana Hrvatske. Trenutno je u

hrvatskoj najaktualnije korištenje bespovratnih sredstava fondova za razvoj

poljoprivrede, turizma, industrije te u sektoru zaštite okoliša i energetike.

Iako su EU fondovi prepoznati od strane gospodarskih subjekata te se povlači sve

više europskih sredstava i ulaže u razvoj poljoprivrede, razvoj turizma, razvoj

industrije i sektora energetike, hrvatski BDP je u padu već 12. kvartal za redom.

Kao problem ističe se uspavanost privatnog sektora i nedostatak velikih investicija.

Razlog tome je nepovoljna poduzetnička klima koja vlada u Hrvatskoj, nepovjerenje

građana te visok indeks korupcije. Takvoj situaciji pridonijele su česte promjene

poslovnog okruženja (porezi, nameti, zakoni) što doprinosi nesigurnosti, nestabilnosti

i nepredvidljivosti.

U posljednjem su kvartalu zabilježeni pozitivni pomaci koji se odnose na oporavak i

povećanje izvoza te blagi rast industrijske proizvodnje kojeg je generirao privatni

sektor. Privatni sektor je pokretač gospodarstva i ukoliko se takav trend nastavi, već

se sljedeće godine mogu očekivati prvi ozbiljni pokazatelji oporavka hrvatskog

gospodarstva.

124

5.2.2. Infrastrukturni projekti na nacionalnoj razini

Na nacionalnoj razini postoji niz već provedenih manjih, većih i mega infrastrukturnih

projekata. S obzirom na značajna sredstva Europske unije koja će biti dostupna u

razdoblju od 2014. do 2020. godine ubrzano se radi na pripremi zalihe

infrastrukturnih projekata.

Intenzivirana izgradnja autocesta i prometnica. Posljednjih se godina u Hrvatskoj

gradnja autocesta, brzih cesta, državnih, lokalnih i nerazvrstanih cesta znatno

povećala. U planu je daljnji razvoj ovog projekta te će se za prometnice i dalje

izdvajati znatna sredstva. Isto tako, potrebno je napomenuti da se intenziviraju

aktivnosti oko izgradnje Pelješkog mosta koji je jedan od značajnih infrastrukturnih

projekata u okviru izgradnje prometnica u Hrvatskoj.

Razvoj željezničke infrastrukture. Novim ustrojem Hrvatskih željeznica nastojala se

povećati konkurentnost željezničkog prijevoza. Nakon izrađenog Nacionalnog

programa izgradnje i održavanja željezničke infrastrukture donesen je i Strateški plan

Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za razdoblje 2013. – 2015. godine u

kojem je sadržan popis projekata u okviru razvoja željezničke infrastrukture kroz

projekte sufinancirane iz pretpristupnih i strukturnih fondova EU. U istom dokumentu

sadržan je i popis 11 projekata razvoja željezničke infrastrukture za razdoblje 2014. –

2020. godine. Sufinanciranje projekata planirano je kroz strukturne fondove i

Kohezijski fond.

Razvoj morskih i riječnih luka, te plovnih puteva. U infrastrukturu morskih i

riječnih luka država je uložila znatna sredstva posljednjih godina. Ministarstva su

sudjelovala u rekonstrukciji više od 52 luke. Izvršena su ulaganja u infrastrukturu

vodnih putova i luka unutarnjih voda (obnova plovnih puteva, modernizacija i obnova

lučke infrastrukture) te ulaganja u izgradnju i modernizaciju infrastrukture u morskim

lukama otvorenim za javni promet i utvrđivanje granica pomorskog dobra. Dio

projekata se financirao iz pretpristupnih i strukturnih fondova EU. Za razdoblje 2014.-

2020. planira se provođenje novih velikih projekata u okviru razvoja morskih i riječkih

luka te plovnih puteva.

125

Razvoj jadranskih otoka. Modernizacija ruralnih područja na hrvatskim otocima

planira se postići izgradnjom općinske i društvene infrastrukture. Vršit će se daljnja

ulaganja u infrastrukturu i to u vodovodne mreže, kanalizacijske sustave, zdravstvo,

socijalnu skrb i obrazovanje.

Razvoj turizma. Turizam se potiče kroz sufinanciranje projekata iz EU fondova za

razvoj turizma na ruralnim područjima, kroz program jačanja konkurentnosti malog i

srednjeg poduzetništva te kroz razne kreditne linije. Potiče se valorizacija kulturne i

prirodne baštine u turistički nerazvijenim područjima, kao i uključivanje i valorizacija

tradicijskih vrijednosti.

Razvoj poduzetničkih zona. Potiče se otvaranje novih poduzetničkih zona na

području cijele Hrvatske.

Program regionalnog razvoja. Posebna pažnja posvećuje se obnovi komunalne

infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi. Ulaže se u razvoj lokalne

zajednice kroz projekte socijalnog i gospodarskog oporavka.

Plinofikacija, izgradnja terminala i plinovoda. Za razvoj projekta plinofikacije u

Hrvatskoj zadužena je tvrtka Plinacro. Projekt se provodi u nekoliko faza. Isti donekle

ovisi o županijskim planovima te suradnji ministarstava sa tijelima lokalnih vlasti.

Osim toga u planu je izgradnja LNG terminala na Krku i izgradnja novih, dogradnja i

proširenje postojećih plinovoda ukupne dužine 308 kilometara. Na popisu je i novi

Jadransko-jonski plinovod od Albanije do Splita te dogradnja i povećanje kapaciteta

JANAF-a, a realizacija projekta predviđa se u razdoblju 2017. – 2020. godine.

Gradnja elektrana. Hrvatskoj su potrebni novi izvori električne energije. Tendencija

je ulaganje u elektrane koje koriste obnovljive izvore energije. Povećanje udjela

korištenja obnovljivih izvora energije je jedna od europskih strategija u okviru zaštite

okoliša. Osim obnovljivih izvora energije graditi će se hidro i termo elektrane, dok je

gradnja nuklearne elektrane odgođena za buduće razdoblje.

Gospodarenje otpadom. U Hrvatskoj su već dovršeni ili su u posljednjoj fazi

provedbe projekti izgradnje županijskih i regionalnih centara gospodarenja otpadom.

126

Time će se povećati količina otpada koji se obrađuje, smanjit će se broj odlagališta,

posebice divljih odlagališta te će se omogućiti efikasnija reciklaža otpada uz

prethodno odvajanje na mjestu nastanka. Unutar centara postavljena su postrojenja

za mehaničko-biološku obradu otpada s ciljem proizvodnje energetski uporabljivog

materijala - plina i goriva iz otpada koji će u konačnici služiti za proizvodnju električne

energije. Uskoro s radom započinju prva dva centra, a u narednom razdoblju izgradit

će se još 13 centara za gospodarenje otpadom.

Razvoj znanstveno-istraživačke, tehnološke i obrazovne infrastrukture.

Posljednjih se godina intenziviraju aktivnosti razvoja znanstveno-istraživačke,

tehnološke i obrazovne infrastrukture. Prema javnom pozivu za dostavu projektnih

prijedloga za pripremu zalihe infrastrukturnih projekata za Europski fond za regionalni

razvoj 2014. - 2020. završeno je ocjenjivanje projektnih prijava te se na indikativnoj

listi nalaze ukupno 62 projektna prijedloga u području znanstvene infrastrukture,

predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja,

srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te visokog obrazovanja. Nastavit će se

zaprimanje projektnih prijedloga te proširenje postojeće ili kreiranje nove liste

indikativnih projekta za razdoblje 2014.-2020. godine.

5.2.3. Projekti i poticajne mjere u gospodarstvu na nacionalnoj razini

Poticajne mjere u gospodarstvu na nacionalnoj razini u najvećoj se mjeri odnose na

proizvodne gospodarske subjekte. Svake se godine kroz program Poduzetnički

impuls dodjeljuju bespovratna sredstva Ministarstva poduzetništva i obrta za razvojne

projekte, ponajviše u sektoru prerađivačke industrije. Prepoznavši mogućnosti

sufinanciranja investicija, broj korisnika, odnosno broj prijavljenih projekata svake

godine raste, a prosječni dodijeljeni iznosi po korisniku se smanjuju.

Ciljne skupine jesu mladi poduzetnici, žene poduzetnice, poduzetnici početnici,

poduzetnici izvoznici i potencijalni izvoznici te jedinice lokalne samouprave kod

natječaja usmjerenih na razvoj poduzetničkih zona.

Kriteriji za odabir projekata za financiranje, osim karakteristika procesa proizvodnje,

jesu prikazana financijska uspješnost, broj zaposlenih, nova zapošljavanja, izvozna

127

orijentiranost te rast tvrtke. Značajnu ulogu ima i uvođenje ISO standarda te

procedure zaštite okoliša.

Važnu ulogu u razvoju malog i srednjeg poduzetništva ima Hrvatska banka za

obnovu i razvoj (HBOR) preko koje se provode aktivnosti kreditiranja MSP-a. HBOR

kreditira malo i srednje poduzetništvo po povoljnijim uvjetima u odnosu na tržišne

kamatne stope. Kamatne stope HBOR-a u budućem srednjoročnom razdoblju kretat

će se od 4% do 6%.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO)

provodi programe jamstva za male i srednje poduzetnike. Jamstva se dodjeljuju

putem jamstvenih programa EU početnik, Rastimo zajedno te Poljoprivrednici. U

okviru programa EU početnik visina jamstva iznosi 80% glavnice kredita dok kod

programa Rastimo zajedno i Poljoprivrednici visina jamstva iznosi 50% glavnice

kredita. Za investicije u inovacije visina jamstva iznosi 70% glavnice kredita.

Potrebno je spomenuti servis Vlade Republike Hrvatske „HITRO.hr“ koji za cilj ima

ubrzati i olakšati osnivanje novih tvrtki.

5.3. Trendovi na području Istarske županije

5.3.1. Gospodarski trendovi

Gospodarstvo Istarske županije bilo je pogođeno recesijskim kretanjima. Bio je

zatvoren značajan broj trgovačkih društava i obrta. Broj poslovnih subjekata s

blokiranim računima bio je u porastu te su pojedina poznata i velika trgovačka

društva bila u financijskim poteškoćama. Došlo je bilo i do porasta nezaposlenosti,

kao i u drugim dijelovima Republike Hrvatske. U tom razdoblju obujam investicija se

smanjio te su se manjili ukupni prihodi u pojedinim općinama i gradovima. Snažno je

bio pogođen sektor građevinarstva. Cijene nekretnina bilježile su pad te je ponuda

istih rasla, a istovremeno potražnja u pojedinim segmentima gotovo da je izostala.

Broj stambenih kredita isto tako je bio smanjen. U Istarskoj županiji bruto domaći

proizvod, prema priopćenju Državnog zavoda za statistiku iz 2014. godine za 2011.

godinu, iznosi približno 13.000 eura po glavi stanovnika.

128

Međutim, posljednjih godina istarsko gospodarstvo pokazuje značajan oporavak

čemu je uvelike doprinio porast turističke aktivnosti, odnosno dobre turističke sezone

posljednjih godina gdje su se mjerile rekordne brojke turističkih dolazaka i noćenja.

Stopa nezaposlenosti u Istarskoj županiji, prema posljednjim podacima, smanjena je

na 7%. Značajni poticaji investicijama u turizmu, poljoprivredi, kao i u prerađivačkoj

industriji potaknuti su korištenjem bespovratnih sredstava iz EU fondova. U uzlaznom

su trendu maslinarstvo i vinogradarstvo te je djelomično potaknut i sektor

građevinarstva. U 2012. godini uspješno je izvršena privatizacija brodogradilišta

Uljanik, s rezultatom boljim od predviđenog. U Istri se kontinuirano ulaže u

poboljšanje i obnovu turističkih kapaciteta te se putem bespovratnih sredstva iz EU

fondova ulaže u izgradnju novih turističkih kapaciteta i poboljšanje turističke ponude

kroz razvoj selektivnih oblika turizma. Dovršena je izgradnja prvog profesionalnog

golf igrališta u Istri naziva „Golf Club Adriatic“ te prvog vodenog parka u Istri naziva

„Istralandia“ te se očekuje izgradnja daljnjih golf igrališta u srednjoročnom razdoblju

kao i širenje vodenog parka. Kontinuirano se pripremaju i grade industrijske i

poslovne zone.

5.3.2. Trendovi u gradnji infrastrukture i prometne veze

Dovršena je izgradnja autoceste Istarski Ipsilon kojom je poboljšana cestovna

prometna mreža u Istarskoj županiji. Istarski Ipsilon sada vodi do krajnjeg juga

Istarske županije Dovršetak izgradnje ceste pozitivno utječe na rast turističkih

dolazaka i noćenja.

Dovršen je transportni plinovodni sustav u Istri kojeg sačinjavaju dva magistralna

plinovoda koji po svom obliku tvore slovo „V“. Jedan povezuje sjevernojadranska

nalazišta plina s kontinentalnim visokotlačnim sustavom i svojim koridorom prati

istočnu obalu. Drugi kreće iz Terminala Pula i završava u Umagu (Industrijska zona

Ungarija) i u svom koridoru prati zapadnu obalu. Dovršava se i plinofikacija istarskih

gradova kojima će se svi korisnici spojiti na prirodni plin. Provode se niz manjih

projekata izgradnje kanalizacijskih sustava i pročistača voda.

129

5.4. Trendovi na lokalnoj razini

5.4.1. Gospodarski trendovi i izgradnja infrastrukture

Financijska kriza nije u velikoj mjeri utjecala na gospodarsku aktivnost i zaposlenost

na području općine. Broj nezaposlenih u općini Vižinada stagnira u periodu 2010.

godine do prvog kvartala 2015. godine. U 2014. godini broj nezaposlenih iznosio je

27 osoba.

U analiziranom periodu broj gospodarskih subjekata se nije previše mijenjao. U 2011.

godini primjetan je pad broja gospodarskih subjekata sa 67 na 59 gospodarskih

subjekata, nakon čega se broj gospodarskih subjekata povećao na predhodno sanje

iz 2009. godine. Krajem 2013. godine na području općine bila je registrirano ukupno

65 gospodarskih subjekata.

Gotovo sve gospodarske djelatnosti u općini Vižinada bilježile su ili stagnaciju ili

opadanje prihoda, osim djelatnosti prijevoza i skladištenja gdje se bilježi porast

prihoda. Navedena djelatnost bilježi porast prihoda od 39% u 2013. godini u odnosu

na 2011. godinu. Djelatnost stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti bilježi također

porast prihoda od 317% u 2013. godini u odnosu na 2011. godinu.

Prihodi proračuna Općine Vižinada bilježe porast sa iznosa od 3.297.633,67 kuna u

2012. godini na iznos od 6.214.788,61 kuna u 2014. godini. U istom perodu rashodi

proračuna bilježe bad sa iznosa od 4.792.570,45 kuna na iznos od 4.274.995,48

kuna.

Na području općine započeta je izrada projektne dokumentacije za veći broj

projekata, od kojih se mogu izdvojiti projekti Kulturno turistički centar Vižinada sa

galerijim i muzejskim prostorom, Bike centar Vižinada, Pješačke i bike staze u sklopu

Parenzane, revitalizacija starih voćnih sorti, uređenje vidikovca Sv. Tome ...

Za većinu projekata planirano je sufinanciranje bespovratnim sredstvima Europske

unije kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020. godine, u

okviru Mjere 7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima.

130

6. EU FONDOVI I MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA

Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju otvorio je mogućnost financiranja

različitih vrsta projekata bespovratnim sredstvima iz strukturnih i investicijskih

fondova. Razdoblje na koje se odnosi Program ukupnog razvoja općine Vižinada

karakterizirat će vrlo povoljni uvjeti po kojima se mogu financirati kapitalni i

investicijski projekti locirani u ruralnim krajevima, čime su stvorene jedinstvene

mogućnosti za obnovu i razvoj. Stoga prilikom definiranja strateških ciljeva programa

ukupnog razvoja svakako treba voditi računa o mogućnostima i okolnostima koje će

karakterizirati period provedbe Programa ukupnog razvoja.

Prioriteti općine Vižinada su između ostalog, financiranje projekata civilnog,

gospodarskog i javnog sektora, a sve u skladu s mjerama Programa ruralnog razvoja

Republike Hrvatske 2014.-2020. godine.

6.1. Mogućnosti financiranja za subjekte javnog sektora

6.1.1. Mjera 7 i mogućnosti financiranja projekata JLS14

Mjera 7 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ iz programa ruralnog

razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. obuhvaća tri podmjere

namijenjene jedinicama lokalne samouprave. Važno je naglasiti da intenzitet potpore

iznosi 100% prihvatljivih troškova, te da broj projekata odobrenih pojedinom korisniku

nije ograničen – isti korisnik može podnijeti jedan zahtjev unutar iste podmjere

tijekom jednog natječaja. Isto tako, može podnijeti više zahtjeva u istom vremenu, ali

u različitim podmjerama. Ipak, zahtjev za potporu za sljedeći projekt unutar iste

podmjere može se podnijeti tek nakon izvršene konačne isplate po prethodnom

zahtjevu.

14 Ministarstvo poljoprivrede: Nacrt Pravilnika za Mjeru 7, 2014.

131

6.1.1.1. Podmjera 7.1 (Prostorni planovi, Programi ukupnog razvoja i

strateški planovi razvoja)

Podmjera 7.1 odnosi se na sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u

ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se

odnose na lokalitete Natura 2000. i druga područja visoke prirodne vrijednosti.

Korisnici ove operacije mogu biti Općine i Gradovi do 10.000 stanovnika. Da bi

ulaganje bilo prihvatljivo prilikom Podnošenja Zahtjeva za potporu korisnik treba

priložiti odluku nadležnog tijela JLS o izradi/ažuriranju dokumenta za koji se traži

potpora. Gradsko/Općinsko vijeće JLS prije isplate ukupne potpore mora usvojiti akti

za koji se traži potpora.

Prihvatljiva ulaganja su izrada i ažuriranje Prostornog plana, Programa ukupnog

razvoja (PUR) i strateških planova razvoja pojedinih gospodarskih sektora. Potpora

iznosi od 3.500 do 70.000 eura. Intenzitet potpore iznosi do 100% vrijednosti

prihvatljivih troškova. U slučaju da projekt ostvaruje značajan neto prihod potpora

iznosi do 50% vrijednosti prihvatljivog troška.

6.1.1.2. Podmjera 7.2 (Nerazvrstane ceste, vodoopskrba i odvodnja)

Podmjera 7.2 sastoji se od dvije operacije, operacije 7.2.1. koja podrazumijeva

ulaganje u građenje nerazvrstanih cesta i operacije 7.2.2. koja podrazumijeva

ulaganje u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje

otpadnih voda.

Operacija 7.2.1 odnosi se na ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta, a korisnici

mjere mogu biti JLS. Građenje nerazvrstanih cesta je prihvatljivo u naseljima do

5.000 stanovnika. Ukoliko se više naselja povezuje nerazvrstanom cestom svako

naselje mora biti do 5.000 stanovnika. Potpore se mogu ostvariti za ulaganja u

nerazvrstane ceste koje su naznačene u općem aktu - Odluci o nerazvrstanim

cestama grada ili općine. Korisnik je dužan osigurati funkcioniranje projekta u trajanju

od najmanje pet godina od konačne isplate sredstava.

132

Prihvatljiva ulaganja su građenje nerazvrstanih cesta i opći troškovi koji uključuju

usluge izrade projektno-tehničke dokumentacije, geodetske podloge i

elaborati,troškovi izrade elaborata zaštite okoliša, studijsku dokumentaciju, troškovi

pripreme dokumentacije za natječaj (usluge konzultanata i stručnjaka). Potpora iznosi

od 30.000 eura do 1.000.000 eura. Intenzitet potpore je do 100% vrijednosti

prihvatljivih troškova. U slučaju da projekt ostvaruje značajan neto prihod potpora


Operacija 7.2.2 namijenjena je ulaganjima u građenje javnih sustava za

vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, a korisnici ove operacije

mogu biti jedinice lokalne samouprave i javni isporučitelji vodnih usluga javne

vodoopskrbe i javne odvodnje.

Ulaganja u razvoj sustava javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanje otpadnih

voda su prihvatljiva u naselju do 2.000 stanovnika, ili u više naselja čiji ukupan broj

stanovnika ne prelazi 2.000 stanovnika. Korisnik je dužan osigurati funkcionalnost

vodovodne mreže i/ ili sustav za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda uključujući

njegovo održavanje i upravljanje u trajanju od najmanje pet godina od konačne

isplate sredstava. Javni isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne

odvodnje dužni su uz prijavu na natječaj za ulaganje u vodoopskrbnu i infrastrukturu

odvodnje priložiti izjavu jedinica lokalne samouprave o suglasnosti za provedbu

ulaganja na području jedinice lokalne samouprave.

Prihvatljiva ulaganja su:

građenje javnog sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih

voda

kupnja i ugradnja opreme za održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i

sustava pročišćavanja otpadnih voda uključujući računalni softver do tržišne

vrijednosti

opći troškovi: usluge izrade projektno-tehničke dokumentacije, geodetske

podloge i elaborati, troškovi izrade elaborata zaštite okoliša, studijsku

dokumentaciju, troškovi pripreme dokumentacije za natječaj (usluge

konzultanata i stručnjaka).

133

Potpora iznosi od 30.000 eura do 1.000.000 eura. Intenzitet potpore iznosi do 100%

vrijednosti prihvatljivih troškova. U slučaju da projekt ostvaruje značajan neto prihod

potpora iznosi do 50% vrijednosti prihvatljivog troška.

6.1.1.3. Podmjera 7.4 (Infrastruktura)

Podmjera 7.4 odnosi se na ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih

temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne

aktivnosti te povezanu infrastrukturu. Korisnici unutar ove podmjere su jedinice

lokalne samouprave, trgovačka društva u većinskom vlasništvu JLS, javne ustanove

neprofitnog karaktera u kojima su osnivači JLS, udruge/organizacije civilnog društva i

vjerske zajednice koje se bave humanitarnim i društvenim djelatnostima od posebnog

interesa za lokalno stanovništvo i lokalne akcijske grupe (LAG-ovi).

Ulaganje se može provesti u naseljima do 5.000 stanovnika, te ulaganje mora biti u

skladu s razvojnom i(ili prostorno planskom dokumentacijom JLS. Korisnik mora

održavati i upravljati investicijom najmanje pet godina od isplate sredstava, prilikom

prijave na natječaj korisnik mora priložiti izjavu JLS o suglasnosti za provedbu

ulaganja na području JLS. Prihvatljiva ulaganja:

ulaganja u građenje i/ili opremanje vatrogasnih, društvenih, planinarskih i

lovačkih domova, kulturnih centara

ulaganja u građenje i/ili opremanje dječjih vrtića, igrališta (dječja, sportska),

sportskih terena i pratećih objekata, objekata za sportski ribolov, rekreacijskih

zona i kupališta, biciklističkih staza, tematskih putova

ulaganje u javne površine (javne zelene površine, pješačke staze, pješačke

zone, otvorene odvodne kanale, trgove, parkove, tržnice i javne prometne

površine)

opći troškovi (usluge izrade projektno-tehničke dokumentacije, geodetske

podloge i elaborati, troškovi izrade elaborata zaštite okoliša, studijsku

dokumentaciju, troškovi pripreme dokumentacije za natječaj tj. usluge

konzultanata i stručnjaka)

Potpora iznosi od 30.000 eura do 1.000.000 eura. Intenzitet potpore iznosi od 80%

do 100% vrijednosti prihvatljivih troškova, ovisno o indeksu razvijenosti jedince

134

lokalne samouprave. U slučaju da projekt ostvaruje značajan neto prihod potpora


6.1.2. Ministarstvo turizma: Fond za razvoj turizma15

Program Fond za razvoj turizma namijenjen je subjektima javnog sektora,

gradovima/općinama i županijama, odnosno trgovačkim društvima u njihovom

državnom vlasništvu i turističkim zajednicama te javnim ustanovama nacionalnih

parkova i parkova prirode. Putem ovog programa dva su područja financiranja:

I. Poticanje razvoja javne infrastrukture

II. Očuvanje resursne osnove – turističkih atrakcija.

Područje financiranja I.

Javna infrastruktura u turizmu su objekti javnih subjekata kojima se unaprjeđuje

konkurentnost turističke destinacije razvojem različitih oblika turističke ponude

(kulturni, zdravstveni, poslovni i drugi oblici turizma).

višenamjenski objekti, centri/dvorane za održavanje specijaliziranih

ugostiteljsko turističkih obrazovnih programa, kongresa/konvencija, izložbi,

koncerata i drugih događanja

javna golf igrališta (bez smještajnih objekata)

objekti sportsko-planinskih turističkih odredišta

objekti lokalne infrastrukture: prirodne i uređene plaže (prvenstveno pješčane i

šljunčane te pripadajuće podmorje), turistički informativni centri, centri za

posjetitelje kao dio sadržaja projekta javne turističke infrastrukture i sl.

objekti izletničke infrastrukture kao npr: biciklističke staze, bike parkovi,

planinarske staze, vinske ceste, poučne staze i druge tematske ceste, putovi i

staze

tematski parkovi

neperspektivna imovina u vlasništvu jedinica lokalne, područne/regionalne

samouprave i Republike Hrvatske koja bi se valorizirala kroz turizam

drugi objekti javne infrastrukture u turizmu.

15 Službene internet stranice Ministarstva turizma: Potpore i krediti: Fond za razvoj turizma. Dostupno na: http://www.mint.hr/default.aspx?id=370 , 2014.

http://www.mint.hr/default.aspx?id=370

135

Područje financiranja II.

Turističke atrakcije.

objekti devastirane kulturne i povijesne baštine (dvorci, palače, kurije, utvrde,

kuće tradicijske arhitekture, spomenici industrijske baštine, tradicijske

radionice itd.) koji će se valorizirati kroz turizam kao objekti javne

infrastrukture: muzeji, javni prostori za događanja i sl.

resursi prirodne baštine (nenaseljeni otoci, jezera, vodopadi, kanjoni, špilje,

močvare, zaštićena prirodna područja i dr.) koji se valoriziraju kroz turizam.

Sredstva su namijenjena za:

izradu projektne dokumentacije:

- tehničke projektne dokumentacije (idejni, glavni, izvedbeni projekt,

aktivnosti vezane za rješenje o uvjetima građenja ili lokacijsku i

građevinsku dozvolu)

- programskih i projektnih studija razvoja pojedinih geografskih područja

lokalne i raegionalne razine (npr. master planovi i dr)

- studija za realizaciju pojedinih/konkretnih projekata (studija zaštite

okoliša, predstudija i studija isplativosti ulaganja i dr.)

pripremu ostale natječajne dokumentacije koja nedostaje investicijskom

projektu javne turističke infrastrukture, a neophodna je za kandidiranje

projekata za korištenje sredstava iz Strukturnih fondova Europske unije te za

financiranje dijela nacionalnog sufinanciranja u slučaju pozitivne odluke o

odobrenju sredstava fondova Europske unije

investicije: izgradnja, uređenje i obnova javne infrastrukture.

Projekti koji se realiziraju/odnose na imovini u vlasništvu Republike Hrvatske mogu

se odobravati bez Javnog poziva, a po posebnoj odluci ministra turizma, primjenjujući

iste kriterije određene ovim Programom.

Ministarstvo sufinancira do 80% opravdanih/prihvatljivih troškova provedbe

pojedinačnog programa ili projekta. Minimalni iznos odobrenih sredstava je

100.000,00 kn, a maksimalni iznos po pojedinom korisniku, odnosno

projektu/programu je 2.000.000,00 kn, osim za trgovačka društva. Ukupna vrijednost

136

projekta koji se kandidira za korištenje sredstava iz fondova EU, ne smije biti manja

od 7.500.000,00 kn.

6.2. Mogućnosti financiranja za gospodarske subjekte

6.2.1. Mjera 4 – Ulaganja u fizičku imovinu16

Mjera je namijenjena podizanju opće razine poljoprivredne aktivnosti, povećanju

konkurentnosti, ekonomske održivosti i produktivnosti poljoprivrednih gospodarstava

te vrijednosti poljoprivrednih proizvoda i zaposlenosti. Isto tako, neke od operacija

imaju za cilj smanjiti negativni utjecaj poljoprivrede i prerađivačke industrije na okoliš.

6.2.1.1. Podmjera 4.1 – Potpora za ulaganja u poljoprivredna

gospodarstva

Operacija 4.1.1 odnosi se na restrukturiranje, modernizaciju i povećanje

konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Korisnici ove operacije mogu biti

fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno

Zakonu o poljoprivredi, te proizvođačke grupe i organizacije registrirane sukladno

Zakonu o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Sufinancirati se može proizvodnja proizvoda obuhvaćenih Dodatkom I. ugovora o

EU, a prihvatljivi troškovi mogu biti:

Materijalni troškovi:

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za životinje, uključujući vanjsku i

unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva

ulaganje u građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata za

uzgoj jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala sa

pripadajućom opremom i infrastrukturom u sklopu poljoprivrednog

gospodarstva

16 Službene internet stranice Ministarstva poljoprivrede: Nacrt Pravilnika za Mjeru 4, 2014.

137

ulaganje u građenje i/ili opremanje ostalih gospodarskih objekata, upravnih

prostorija s pripadajućim sadržajima, opremom i infrastrukturom, koji su u

funkciji osnovne djelatnosti

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za marketing primarnih

poljoprivrednih proizvoda

ulaganje u opremu za berbu, sortiranje i pakiranje poljoprivrednih proizvoda,

ulaganje u kupnju nove poljoprivredne mehanizacije, radnih strojeva i opreme

za primarnu proizvodnju i gospodarskih vozila

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za skladištenje, rashlađivanje,

čišćenje, sušenje, klasiranje i pakiranje proizvoda iz primarne poljoprivredne

proizvodnje sa pripadajućom opremom i infrastrukturom

ulaganje u građenje i/ili opremanje građevina za obradu otpadnih voda,

uključujući uređaje za obradu otpadnih voda i opremu za sprječavanje

onečišćenja zraka sa pripadajućom opremom i infrastrukturom

ulaganje u sustave za zaštitu od padalina i štetnih organizama s pripadajućom

opremom i infrastrukturom

ulaganje u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada

ulaganje u izgradnju i/ili obnovu i/ili opremanje sustava (infrastrukture) za

navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu

ulaganje u uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u

svrhu poljoprivredne proizvodnje

ulaganje u kupnju zemljišta i objekata radi realizacije projekta, do 10 %

vrijednosti ukupno prihvatljivih ulaganja uz mogućnost kupnje prije podnošenja

Zahtjeva za potporu, ali ne prije 01. siječnja 2014.godine

ulaganja u prilagodbu novouvedenim standardima.

Nematerijalni troškovi:

kupnja ili razvoj računalnih programa

kupnja prava na patente i licence

autorska prava

robni žigovi i

ostala nematerijalna ulaganja povezana s materijalnim ulaganjem.

138

Prihvatljivi opći troškovi:

usluge arhitekata, inženjera i konzultanata, studije izvedivosti, do 10%

vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta

Iznos potpore iznosi od 5.000 eura do 5.000.000 eura, a intenzitet potpore do 90%

prihvatljivih ulaganja.

Operacija 4.1.2 odnosi se na smanjenje štetnog utjecaja na okoliš. Korisnici unutar

ove operacije su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava sukladno Zakonu o poljoprivredi, te proizvođačke grupe i organizacije

registrirane sukladno Zakonu o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda. Prihvatljivi

troškovi:


ulaganje u građenje skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate uključujući

opremu za rukovanje i korištenje stajskog gnoja i digestata

ulaganje u poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva (strojevi i oprema za

utovar, transport i primjenu gnojiva - mineralnog i organskog gnojiva).

Potpora iznosi od 5.000 eura do 5.000.000 eura, a intenzitet potpore do 90%

prihvatljivih troškova ulaganja.

Operacija 4.1.3 odnosi se na poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, a

korisnici ove operacije mogu biti fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik

poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o poljoprivredi, te proizvođačke

grupe i organizacije registrirane sukladno Zakonu o uređenju tržišta poljoprivrednih

proizvoda. Prihvatljivi troškovi:


ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz

obnovljivih izvora za potrebe vlastitog proizvodnih pogona korisnika s

pripadajućom opremom i infrastrukturom

139

ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za prijem, obradu i skladištenje

sirovina za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s pripadajućom opremom

i infrastrukturom

ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za obradu, preradu, skladištenje,

transport i primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu na poljoprivrednim

površinama s pripadajućom opremom i infrastrukturom.



6.2.1.2. Podmjera 4.2 – Ulaganja u preradu, marketing i razvoj


Operacija 4.2.1 odnosi se na ulaganja u cilju povećanja dodane vrijednosti

poljoprivrednim proizvodima. Korisnici ove operacije su fizičke i pravne osobe koje se

bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda. Prihvatljivi troškovi obuhvaćaju:


ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom s

pripadajućom opremom i unutarnjom i vanjskom infrastrukturom, uključujući

rashladnu opremu za sirovo mlijeko

ulaganje u specijalizirana transportna vozila za prijevoz sirovog mlijeka s

dodatnom opremom

ulaganje u građenje i /ili opremanje klaonica, rasjekaonica, hladnjača,

objekata za preradu (mesa, jaja) s pripadajućom unutarnjom i vanjskom

infrastrukturom

ulaganje u građenje i/ili opremanje centra (sabirališta) za sakupljanje i preradu

otpada i nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi s

pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za preradu voća, povrća, grožđa

(osim za vino), aromatičnog, začinskog i ljekovitog bilja i gljiva s pripadajućom

unutarnjom i vanjskom infrastrukturom uključujući preradu ostataka iz

proizvodnje

140

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za preradu maslina, komine

masline s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za preradu žitarica i uljarica s

pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za preradu meda s pripadajućom

unutarnjom i vanjskom infrastrukturom

ulaganje u građenje i/ili opremanje ostalih gospodarskih objekata, upravnih

prostorija s pripadajućim sadržajima, opremom i infrastrukturom koji su u

funkciji osnovne djelatnosti

ulaganje u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme

(uključujući tehnološku i informatičku opremu) za preradu, pakiranje,

etiketiranje, skladištenje, manipulaciju

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih


troškovi promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda vezani uz ulaganje u

podmjeri 4.2.

ulaganje u građenje objekata te opremu za obradu otpadnih voda u preradi i

trženju, filtriranje zraka i rashladne sustave s pripadajućom unutarnjom i

vanjskom infrastrukturom

ulaganje u laboratorij i laboratorijsku opremu za vlastite potrebe

ulaganje u kupnju zemljišta i objekata radi realizacije projekta do 10%

vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta uz mogućnost kupnje prije

podnošenja Zahtjeva za potporu, ali ne prije 1. siječnja 2014. godine

ulaganja u prilagodbu novouvedenim standardima.

Nematerijalna imovina:

kupnja ili razvoj računalnih programa

kupnja prava na patente i licence

autorska prava

robni žigovi

ostala nematerijalna ulaganja povezana s materijalnim ulaganjem.

141

Opći troškovi:

usluge arhitekata, inženjera i konzultanata, studije izvedivosti, do 10 posto

vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta



Operacija 4.2.2 odnosi se na korištenje obnovljivih izvora energije, a korisnici ove

podmjere su fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom

proizvoda. Prihvatljivi troškovi:


ulaganje u građenje i/ili opremanje postrojenja za proizvodnju energije iz

obnovljivih izvora s pripadajućom opremom i infrastrukturom za vlastite

potrebe korisnika

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za prijem, obradu i skladištenje

sirovina za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za obradu, skladištenje, transport i

primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu na poljoprivrednim

površinama.

Potpora iznosi od 5.000 eura do 1.000.000 eura, a intenzitet potpore iznosi do 70%


6.2.2. Mjera 6 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja17

Mjera 6 služi za više ciljeva i može doprinijeti različitim ruralnim razvojnim

prioritetima. Sastoji se od četiri podmjere: Potpora mladim poljoprivrednicima (6.1.),

Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG-u (6.2.), Potpora

razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava (6.3.) te Ulaganja u razvoj

nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima.

17 Službene internet stranice Ministarstva poljoprivrede: Nacrt Pravilnika za Mjeru 6, 2014.

142

6.2.2.1. Podmjera 6.1 – Potpora mladim poljoprivrednicima

Korisnici ove podmjere mogu biti osobe koje su u trenutku podnošenja prijave starije

od 18 i mlađe od 40 godina, posjeduju odgovarajuće profesionalne vještine i znanja o

poljoprivredi i prvi put pokreću poljoprivredno gospodarstvo kao nositelji

poljoprivrednog gospodarstva, te da su registrirani kao nositelj poljoprivrednog

gospodarstva u razdoblju od maksimalno 15 mjeseci prije dana podnošenja zahtjeva.

Potporu za mladog poljoprivrednika može ostvariti korisnik čije gospodarstvo pripada

razredima ekonomske veličine od 3 do 6 (od 4.000 eura - 50.000 eura ukupne

vrijednosti godišnje proizvodnje). Korisnik je dužan izraditi poslovni plan za razdoblje

do najviše pet godina. Detaljan sadržaj poslovnog plana biti će propisan

provedbenim aktom (Pravilnikom), Provedbu poslovnog plana korisnik treba započeti

u roku od 9 mjeseci od datuma donošenja Odluke o dodjeli potpore. Korisnik mora

imati odgovarajuća stručna znanja i vještine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti.

Ako ne ispunjava zahtjeve u pogledu stručnog znanja i sposobnosti, isto mora

realizirati u roku od 36 mjeseci od dana donošenja Odluke o dodjeli potpore, pod

uvjetom da se te potrebe navedu u poslovni plan. Korisnik ove podmjere ima obvezu

unutar 18 mjeseci od dana osnivanja gospodarstva, svoje gospodarstvo urediti

sukladno definiciji aktivnog poljoprivrednog gospodarstva (farmera) definiranom

člankom 9. Uredbe (EU) o izravnim plaćanjima br. 1307/2013 Europskog Parlamenta

i Vijeća od 17. prosinca 2013. Potpora se odnosi na mikro i mala poljoprivredna

gospodarstva.

Prihvatljive su sve djelatnosti poljoprivredne proizvodnje sukladno Zakonu o

poljoprivredi. Potpora može pokrivati:

kupnju stoke

materijalne imovine, strojeva

kupnju ili najma poljoprivrednog zemljišta i sl.

Nema specifikacije prihvatljivih ulaganja, troškovi ulaganja moraju biti u skladu s

poslovnim planom podnesenim od strane korisnika u kojem će biti prikazan plan na

koji način će investicija osigurat njihov održiv rast i razvoj.

143

Potpora iznosi od 3.500 eura do 70.000 eura, a intenzitet potpore iznosi do 100%

prihvatljivih troškova. Potpora istom korisniku unutar ove podmjere može se dodijeliti

samo jednom.

6.2.2.2. Podmjera 6.2 – Pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti OPG-a

Podmjera 6.2 namijenjena je za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstava, a korisnici ove podmjere mogu biti nositelj ili član

obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Potpora se odobrava temeljem poslovnog

plana čija realizacija treba započeti u roku od 9 mjeseci od datuma donošenja

Odluke o dodjeli potpore.

Prihvatljivi troškovi su:

ulaganja u turizam u ruralnom području

prerada i izravna prodaja

ulaganja u djelatnosti za pružanje usluga vezanih uz poljoprivredu, šumarstvo,

tradiciju

ulaganja u obnovljive izvore energije.

Potpora iznosi od 3.500 eura do 200.000 eura. Intenzitet potpore iznosi do 90%

prihvatljivih troškova ulaganja. Potpora se isplaćuje u najmanje dvije rate u razdoblju

koje ne prelazi pet godina. Isplata zadnje rate uvjetovana je izvršenjem svih

aktivnosti sadržanih u poslovnom planu.

6.2.2.3. Podmjera 6.3 - Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava

Podmjera 6.3 obuhvaća potporu razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava, a

korisnici ove podmjere su mala poljoprivredna gospodarstva koja pripadaju razredima

ekonomske veličine 1 i 2 (do 4.000 eura ukupne vrijednosti proizvodnje).

Prihvatljive su sve djelatnosti poljoprivredne proizvodnje sukladno Zakonu o

poljoprivredi. Prihvatljivi troškovi moraju biti u skladu s poslovnim planom, a to su

aktivnosti koje će osigurati održiv rast i razvoj malih gospodarstava. Potpora se može

koristiti za kupnju zemljišta ili druge imovine kako bi se olakšala provedba poslovnog

plana te su troškovi povezani s podržanim aktivnosti.

144

Potpora iznosi od 3.500 do 15.000 eura, a intenzitet potpore do 100% prihvatljivih

troškova ulaganja.

6.2.2.4. Podmjera 6.4 - Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim

područjima

Podmjera 6.4 namijenjena je ulaganjima u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u

ruralnim područjima, a korisnici ove podmjere su mikro i mali poduzetnici osnovani

kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, trgovačka društva, zadruge ili

fizičke osobe.

Produkt prerade/predmet trženja mora biti proizvod koji nije obuhvaćen Dodatkom I.

ugovora o EU. Korisnik koji traži potporu mora se tom djelatnošću baviti najmanje

godinu dana prije podnošenja Zahtjeva za potporu te predmet ulaganja mora biti

registriran u skladu s nacionalnim zakonodavstvom na kraju ulaganja. Prihvatljivi

troškovi:

Turizam na ruralnom području:

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za pružanje turističkih i/ili

ugostiteljskih usluga

kupnja računalnih programa.

Prerada i trženje proizvoda:

ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za preradu, skladištenje,

pakiranje, trženje prerađenih proizvoda

troškovi promidžbe proizvoda

kupnja računalnih programa

Tradicijski, umjetnički i obrti za izradu suvenira:

ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata u kojima se obavlja djelatnost

obrta, uključujući objekte u kojima se obavlja pakiranje i trženje proizvoda

troškovi promidžbe proizvoda.

145

Pružanje usluga u ruralnim područjima, poljoprivredi i šumarstvu:

ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za pružanje nepoljoprivrednih

usluga u ruralnim područjima kao što su IT centri, radionice za popravak

poljoprivrednih i šumarskih strojeva, dječji vrtići, igraonice za djecu, sportsko-

rekreativni centri za mlade i odrasle, veterinarske usluge, pružanje usluga

opskrbe za ruralno stanovništvo, usluga skrbi za starije i nemoćne osobe.

Opći troškovi:

usluge izrade projektno-tehničke dokumentacije i troškovi pripreme

dokumentacije

Potpora iznosi od 3.500 eura do 200.000 eura, a intenzitet potpore do 70%


6.2.3. Vinska omotnica i poticanje vinogradarstva18

Vinska omotnica je program Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom

razvoju, a sastoji se od ukupno tri mjere. Prva od njih je „Restrukturiranje i

konverzija vinograda“, a prihvatljivi troškovi obuhvaćaju:

Zamjena sorte i premještanje vinograda (rekonstrukcija vinograda, priprema

tla, sadnja i cijepljenje)

Poboljšanje vinogradarskih tehnika (promjena nagiba/razine vinograda,

postrojenja za drenažu, izgradnja terasa i zidova, tehničke instalacije, sustav

navodnjavanja).

Iznos bespovratnih sredstava iznosi od 5.000 do 750.000 eura, a intenzitet potpore je

do 50% ulaganja. Druga mjera odnosi se na investicije u vinarije i marketing vina,

a prihvatljivi troškovi obuhvaćaju:

izgradnja/rekonstrukcija objekata (za skladištenje, preradu i prodaju/marketing

i kontrolu kvalitete vina)

kupnja novih strojeva (za proizvodnju vina, punjenje boca, etiketiranje...)

18 Službene internet stranice Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju: Vinska omotnica, 2014.

146

opći troškovi (naknade arhitektima, inženjerima i konzultantima, studije

izvodljivosti, patenti i licence).

Iznos bespovratnih sredstava iznosi od 5.000 do 3.000.000 eura, a intenzitet potpore

je do 50% ulaganja. Posljednja mjera namijenjena je promidžbi na tržištima trećih

zemalja, a prihvatljivi troškovi obuhvaćaju:

Oglašavanje u medijima trećih zemalja (TV, tisak, internet...)

odnosi s javnošću promidžba i marketing (organizacija informativnih putovanja

u Hrvatsku za novinare i stručnjake u sektoru vina, promidžba imidža Hrvatske

na vinskim manifestacijama i degustacijama za trgovce i potrošače)

izrada promotivnih materijala

sudjelovanje na međunarodnim sajmovima.

Iznos bespovratnih sredstava iznosi od 3.000 do 100.000 eura, a intenzitet potpore je

do 50% ulaganja.

6.2.4. Ministarstvo turizma: Konkurentnost turističkog gospodarstva19

Program „Konkurentnost turističkog gospodarstva“ namijenjena je za trgovačka

društva (j.d.o.o., d.o.o. i obrti), seljačka domaćinstva (OPG), kao i fizičke osobe

(privatni iznajmljivači), a sastoji se od četiri mjere:

Mjera A namijenjena je za povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude,

diversifikacija poslovanja i održivi razvoj, korištenje novih tehnologija, poboljšanje

socijalne uključenosti, a prihvatljivi troškovi obuhvaćaju:

obnovu i uređenje postojećih smještajnih jedinica ili gradnju novih,

podizanje kategorije kroz dodatan sadržaj (bazeni, wellness, rekreacijski

sadržaj)

poboljšanje uvjeta za osobe sa invaliditetom

povećanje energetske učinkovitosti i zaštite okoliša

19 Službene internet stranice Ministarstva turizma: Potpore i natječaji: Konkurentnost turističkog gospodarstva, 2014.

147

Iznos potpore ovisi o vrsti ugostiteljskih objekata:

A1: hoteli, turistička naselja, pansioni (od 50.000 do 500.000 kuna)

A2: kampovi i hosteli (od 50.000 do 300.000 kuna)

A3: seljačka domaćinstva (od 30.000 do 200.000 kuna)

A4: privatni iznajmljivači (do 40.000 kuna).

Mjera B odnosi se na razvoj posebnih oblika turizma, te obuhvaća ruralni i planinski

turizam, cikloturizam, pustolovni i sportsko-rekreativni turizam, zabavne i tematske

parkove, te paket aranžmane novih turističkih proizvoda za tržište posebnih interesa.

Mjera C odnosi se na pripremu projektne dokumentacije za nove investicije u

turizmu, no prijaviti se mogu samo projekti ukupne vrijednosti preko 8.000.000 kuna,

dok najviši iznos potpore iznosi 80.000 kuna.

Mjera D obuhvaća internacionalizaciju i međunarodnu prepoznatljivost, a

namijenjena je jačanju internacionalne i međunarodne prepoznatljivosti, pa prihvatljivi

troškovi obuhvaćaju članarine u prestižnim i renomiranim međunarodnim

asocijacijama. Udio sufinanciranja iznosi do 100% iznosa članarine za prve tri godine

članstva, a maksimalni iznos bespovratnih sredstava iznosi 200.000 kuna.

6.3. Mogućnosti financiranja za LAG-ove20

6.3.1. Mjera 19 – Leader (CLLD)

Mjera 19. – Leader jedna je od mnogobrojnih mjera Programa ruralnog razvoja

Republike Hrvatske 2014. – 2020., a u kontekstu ovog PUR-a najvažnija je podmjera

19.1. Korisnici ove podmjere su LAG-ovi, a uvjeti prihvatljivosti definirani su na

sljedeći način:

LAG mora biti registriran kao udruga sukladno Zakonu o udrugama

LAG mora obuhvaćati ruralno područje s više od 10.000, a manje od 150.000

stanovnika

20 Službene internet stranice Ministarstva poljoprivrede: Nacrt Pravilnika za Mjeru 19 – Leader, 2014.

148

LAG mora obuhvaćati jasno definirano i zemljopisno kontinuirano područje te

stanovnike jednog ili više naselja, unutar najmanje pet jedinica lokalne

samouprave:

– naselja, tj. jedinice lokalne samouprave, moraju biti međusobno izravno

povezani bilo kopnom, morem ili vodom

– naselje u sklopu LAG-a ne smije imati više od 25 000 stanovnika (popis

naselja s više od 25 000 stanovnika nalazi se u Prilogu III ovoga Pravilnika)

– jedno naselje može pripadati isključivo jednom LAG-u

sjedište LAG-a mora se nalaziti unutar područja koje obuhvaća LAG

u upravljačkoj strukturi LAG-a moraju sudjelovati:

– predstavnici gospodarskog (trgovačka društva koja nisu u većinskom

vlasništvu Republike Hrvatske, regionalne/područne i lokalne samouprave,

zadruge, obrtnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva) i civilnog sektora

(građani, udruge, zaklade, fondacije) s najmanje 50 posto zastupljenosti,

– predstavnici izvršnog ili upravnog tijela jedinica lokalne samouprave kojoj

pripadaju naselja LAG-a s najmanje 20 posto zastupljenosti,

– žene s najmanje 30 posto zastupljenosti,

– članovi upravljačke strukture LAG-a moraju imati prebivalište i/ili biti

registrirani i/ili imati podružnicu unutar područja koje obuhvaća LAG.

LAG ne smije imati izrađenu LRS za razdoblje 2014. – 2020. Nadalje, u roku od 6

mjeseci od zaprimanja Odluke o odabiru LAG-a, LAG mora dostaviti na uvid LRS za

razdoblje 2014 – 2020. Obvezni sadržaj LRS i preporuke za izradu LRS propisan je

Pravilnikom za ovu podmjeru. Prihvatljivi troškovi obuhvaćaju:

Izrada lokalne razvojne strategije za sve LAG-ove.

Tekući troškovi za LAG-ove koji nisu ostvarili potporu iz IPARD programa i za

LAG-ove koji su ostvarili potporu iz IPARD programa nakon isteka razdoblja

za koje im je potpora iz IPARD programa dodijeljena.

Porez na dodanu vrijednost kojeg LAG plaća pri nabavi roba i usluga unutar

Podmjere 1 je prihvatljiv izdatak ukoliko nije povrativ u okviru nacionalnog

zakonodavstva o porezu na dodanu vrijednost.

149

Potpora iznosi do 200.000 eura, a intenzitet potpore iznosi do 100% prihvatljivih

troškova ulaganja.

6.4. Natječaji za subjekte javnog sektora i gospodarske subjekte

U ovom su dijelu prikazane informacije o natječajima koji dijelom obuhvaćaju

subjekte javnog sektora, a dijelom gospodarske subjekte kao prihvatljive prijavitelje.

Radi se o natječajima iz nacionalnih izvora, točnije natječaj Ministarstva

poduzetništva i obrta Poduzetnički impuls te skupina natječaja Fonda za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitosti u sektoru energetike i energetske učinkovitosti.

6.4.1. Poduzetnički impuls21

Poduzetnički impuls obuhvaća mjere Ministarstva poduzetništva i obrta kojima se

sufinanciraju projekti mikro, malih i srednjih poduzetnika i obrta te jedinica lokalne

samouprave. Program sadržava tri programska područja:

Područje 1:

Jačanje konkurentnosti prerađivačke industrije

Jačanje konkurentnosti uslužnih djelatnosti

Revitalizacija poslovnih prostora

Inozemni sajmovi

Domaći sajmovi

Majstor svog zanata – naukovanje

Stipendiranje učenika u obrničkim zanimanjima

Cjeloživotno obrazovanje za obrtnike

Područje 2:

Izgradnja proizvodnih kapaciteta i ulaganje u opremu

Ulaganje u proizvodnu tehnologiju

Razvoj poduzetničke infrastrukture

Certifikati i norme

21 Službene internet stranice Ministarstva poduzetništva i obrta: Poduzetnički impuls 2015.

150

Poslovni procesi poduzetnika na potpomognutim područjima

Poduzetništvo u turizmu

Inovacije

Jačanje kapaciteta organizacija za podršku poslovanju

Internacionalizacija poslovanja poduzetnika

Internalizacija poslovanja u suradnji s partnerima

Umrežavanje poduzetnika

Savjetodavne usluge kroz poduzetničke institucije

SEECEL

Promidžba poduzetništva

Područje 3:

Jamstveni programi

Mikrokrediti – prvi korak u podzetništvo

Subvencioniranje kamata poduzetnicima

Subvencija kamata na kredite HBOR-a

Ulaganje u fondove za gospodarsku suradnju

Program poticanja ulaganja u vlasnički kapital inovativnih subjekata malog

gospodarstva

Prijava za Poduzetnički impuls slična je prijavi na natječaje za EU fondove, projekt

mora biti sveobuhvatan te dobro osmišljen i razrađen. U fazi realizacije bitno je

realizirati sve što je navedeno u prijavi, u protivnom postoji mogućnost da sredstva

neće biti isplaćena.

Bespovratna sredstva se dijelom dodjeljuju avansno, dok se ostatak isplaćuje nakon

završetka ulaganja, dok je intenzitet sufinanciranja do 50%, zavisno o veličini

poduzeća i uvjetima svakog pojedinačnog natječaja. Prednost kod dodjele sredstava

imaju projekti koji investiraju u proizvodnju, koji nude novi proizvod ili unaprjeđuju

tehnologiju proizvodnje, izvoz i zapošljavanje, dok se djelatnosti poput kockarnica,

benzinskih pumpi i točionica pića ne sufinanciraju.

151

6.4.2. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost22

U okviru Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljuje se veliki broj

natječaja godišnje u sektorima energetike i zaštite okoliša. Subjekti koji se mogu

prijaviti ovise o vrsti natječaja. Tako se, s obzirom na vrstu natječaja, mogu prijaviti

subjekti javnog sektora, institucije, ustanove, organizacije, poduzetnici i obrtnici te

fizičke osobe.

U sektoru energetike sufinanciraju se:

obrazovne, istraživačke i razvojne studije, projekti i drugi programi u

područjima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

projekti obnovljivih izvora energije

energetski pregledi građevina i energetskog certificiranja zgrada za ustanove,

institucije, organizacije civilnog društva i druge pravne osobe

projekti energetski učinkovite i ekološke javne i vanjske rasvjete

kupnja električnih i hibridnih vozila (kategorije m1 i n1) za trgovačka društva i

obrte

kupnja električnih i hibridnih vozila (kategorije m1 i n1) za trgovačka društva i

obrte za građane

projekti u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora

energije

projekti energetske obnove višestambenih zgrada

projekti energetske učinkovitosti u zgradarstvu

projekti povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća

projekti korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama

izrada projektne dokumentacije

projekti energetskih pregleda i certificiranja.

U sektoru zaštite okoliša sufinanciraju se:

projekti izgradnje reciklažnih dvorišta

komunalna oprema i vozila

projekti poticanja održivog razvoja ruralnog prostora 22 Službene internet stranice Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost: Javni pozivi i natječaji Fonda za projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, 2014.

152

projekti poticanja obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija u području zaštite

okoliša i prirode

projekti u području zaštite okoliša i prirode.

Iznosi sufinanciranja i intenziteti potpore razlikuju se od natječaja do natječaja. Sve

informacije mogu se dobiti na službenim internet stranicama Fonda za zaštitu

okoliša.

153

7. SWOT ANALIZA OPĆINE VIŽINADA

SWOT je akronim, odnosno pojam koji označava skraćenicu na engleskom jeziku za

analizu unutarnjih snaga (strength) i slabosti (weaknesses) te vanjskih prilika

(opportunities) i prijetnji (threats) iz okruženja. Analiza snaga i slabosti te prilika i

prijetnji treba rezultirati SWOT analizom. Rezultat SWOT analize daje uvid u stanje i

olakšava razumijevanje eksternih i internih čimbenika okoline da bi se što preciznije i

realnije odredila buduća strategija razvoja lokalne zajednice.

Tablica 40. SWOT analiza općine Vižinada

SNAGE SLABOSTI GOSPODARSTVO Povoljan geografski položaj

samo središte istarskog poluotoka

kombinacija submediteranske i kontinentalno planinske klime

blizina Poreča, Novigrada i Pazina kao županijskih središta

blizina Pule, Rijeke, Kopra i Trsta kao velikih regionalnih centara

Prirodni resursi

bogatstvo šumskih površina i poljoprivrednog zemljišta

očuvan izvorni okoliš i čisti zrak

susret dviju geomorfoloških cjelina „sive“ i „crvene“ Istre

prirodne ljepote, raznolik i bogat biljni i životinjski svijet

povoljne klimatske prilike

nepostojanje velikih zagađivača okoline Dobra umreženost s osnovnom infrastrukturom

dobra cestovna povezanost na nacionalni i međunarodni sustav prometnica

zračna luka Pula Dugogodišnja gospodarska tradicija

dugogodišnja tradicija poljoprivrednih i proizvodnih obrta

veliki broj malih gospodarskih subjekata

tradicija obrtništva na lokalnom području

Vinarska tradicija Značajni resursi za razvoj turizma

kontinuirano povećanje broja smještajnih kapaciteta

bogatstvo šumskih površina

očuvana i čista priroda

razvijeno lovstvo

s obzirom na dostupne resurse postoji veliki potencijal razvoja selektivnih oblika turizma

neizgrađena građevinska područja

GOSPODARSTVO Niska gospodarska aktivnost

BDP per capita niži od prosjeka Republike Hrvatske i Istarske županije

Indeks razvjenosti niži od prosjeka Republike Hrvatske i Istarske županije

Nedostatak pojedinih infrastrukturnih elemenata

neuređene lokalne ceste koje povezuju naselja

nedostatak poslovnica banaka

nepostojanje kanalizacijske mreže

neadekvatan broj parkirališnih mjesta, posebice u ljetnim mjesecima

nepotpuna prometna signalizacija na lokalnim cestama

nedovoljno razvijena turistička infrastruktura

neuređeni nogostupi

nepostojanje šetnica Nedostatna prometna povezanost naselja u općini

nerazvijena mreža javnog prijevoza

neadekvatna povezanost naselja javnim prijevozom

Nedostatak pretpostavki za ubrzani gospodarski razvoj

nedovoljna razvijenost ruralnog i agroturizma unatoč povoljnim prirodnim i kulturnim resursima

usitnjena poljoprivredna zemljišta

vrlo visok udio poljoprivredne djelatnosti u strukturi gospodarskih subjekata

nedostatak kapaciteta za povlačenje bespovratnih sredstava iz fondova EU

nepostojanje industrijske i tehnološke proizvodnje

nepostojanje srednjih i velikih tvrtki

značajan broj nesaniranih objekata povijesne baštine

ograničena financijska sredstva

154

blizina EU kao velikog turističkog tržišta Poljoprivredna proizvodnja

1.886 hektara obradivih poljoprivrednih površina

kvalitetno obradivo zemljište

veliki broj poljoprivrednih gospodarstava

potencijal razvoja obrtništva u poljoprivrednoj djelatnosti

prepoznatljivost vina sa lokalnog područja

STANOVNIŠTVO Dobra demografska slika, povoljne migracije stanovništva

kontinuirani pad i stagnacija broja stanovnika u općini Vižinada

povoljna spolna struktura

niska gustoća naseljenosti (32,2 st/km2)

prosječna starost stanovnika 41,8 godina

KULTURA Bogata kulturna baština

bogato kulturno nasljeđe općine Vižinada(brojni povijesni, sakralni i arheološki spomenici)

njegovanje dvojezičnosti i očuvanje talijanskog dijalekta

ZAŠTITA OKOLIŠA Očuvanje prirode i zaštita okoliša

nepostojanje velikih zagađivača

nedostatak većih investitora i investicija na lokalnom području

zatvaranje gospodarskih subjekata uslijed recesijskih kretanja

neizgrađene poslovne i poduzetničke zone

Nedostatna iskorištenost postojećih resursa i nedostatak kapaciteta u turizmu

nedovoljni turistički kapaciteti (154 smještajne jedinice i 339 osnovnih ležajeva)

nedovoljno razvijeni selektivni oblici turizma (lovni, biciklistički, agroturizam, i sl.)

slaba iskorištenost poljoprivrednih obradivih površina

Nedostatna informiranost, znanje i financijska podrška pri osnivanju i razvoju malih i srednjih poduzetnika

nepostojanje poduzetničkog inkubatora

nedostatak znanja o mogućnostima financiranja od strane banaka, ministarstava i EU fondova

STANOVNIŠTVO Starenje stanovništva

konstantan i dugoročan negativan trend kretanja stanovništva

Otežani uvjeti zapošljavanja

ograničene mogućnost za zapošljavanje zbog malog broja gospodarskih subjekata

neuravnoteženost ponude i potražnje na tržištu rada

niža razina obrazovanja stanovništva

DRUŠTVENE DJELATNOSTI Nedovoljno razvijene društvene djelatnosti

nepostojanje srednjoškolskih i visokoškolskih ustanova

nepostojanje institucija cjeloživotnog obrazovanja

Nedovoljan broj manifestacija

nedovoljan broj športskih manifestacija

nedovoljan broj kulturnih manifestacija ZDRAVSTVO I CIVILNA ZAŠTITA Zdravstvo i civilna zaštita

nepostojanje turističke ambulante

nedovoljna pokrivenost općine zdravstvenom zaštitom uslijed velike disperzije naselja u prostoru

ZAŠTITA OKOLIŠA Zaštita okoliša

nepostojanje mjera zaštite okoliša

nepostojanje provedbe edukativnih

155

mjera za stanovništvo u okviru zaštite okoliša

nepostojanje ekološke javne rasvjete

nekorištenje alternativnih izvora energije

neizrađen „Plan gospodarenja otpadom“

PRILIKE PRIJETNJE GOSPODARSTVO Razvoj infrastrukture

izgradnja kanalizacijskog sustava

razvoj politike i sustava upravljanja otpadom

prometna infrastruktura (uređenje i održavanje cesta i prometnica)

izgradnja šetnica

iskorištavanje prirodnih bogatstava za rast gospodarskog, poljoprivrednog i turističkog sektora

izrada detaljnih urbanističkih planova Povoljni trendovi u turizmu i razvoj turizma

kontinuirano povećanje broja dolazaka i noćenja turista

potencijal prirodnih i kulturnih vrijednosti za razvoj turističke ponude

sve veća potražnja turista za selektivnim oblicima turizma

potencijal razvoja selektivnih oblika turizma

EU fondovi i nacionalni programi poticanja turizma

Razvoj poljoprivrednih djelatnosti i ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju

1.886 hektara obradivog tla Povezivanje poljoprivrede i ekologije

potencijal za razvoj ekološke poljoprivrede

poticaji za razvoj ekološke poljoprivrede putem EU fondova

povećanje osviještenosti stanovništva o važnosti očuvanja i zaštite okoliša

potencijal izgradnje prepoznatljive vinske tržišne marke (brand)

Unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture

planirani razvoj poslovnih i poduzetničkih zona

otvaranje poduzetničkog inkubatora

dio imovine u vlasništvu Općine moguće iskoristiti u poduzetničke svrhe

Diversifikacija postojećih djelatnosti

potencijal daljnjeg razvoja poljoprivrednih djelatnosti

potencijal razvoja brojnih selektivnih oblika turizma

potencijal podizanja nasada novih poljoprivrednih kultura

Bespovratna sredstva fondova Europske unije, veće investicije u gospodarstvo na lokalnom

GOSPODARSTVO Gospodarska situacija

mogućnost pojave nove ekonomske krize

opasnost od povećanja nezaposlenosti pri pojavi nove ekonomske krize

odražavanje gospodarske krize na financijske mogućnosti države i regionalne samouprave

Efekti svjetske financijske krize

nedovoljan rast gospodarstva država članica Europske unije

nedovoljan gospodarski rast unutar države

smanjenje razine zadovoljstva stanovništva

povećanja opreznost prilikom novih ulaganja

trend smanjenja cijena nekretnina na lokalnom i nacionalnom tržištu

smanjenje mogućnosti zaduživanja fizičkih i pravnih osoba

usporeno opadanje broja nezaposlenih Negativni efekti globalizacije

rastuća konkurentnost zbog ubrzane globalizacije

opasnost od gubitka identiteta lokalne zajednice

proces prelaska svjetske proizvodnje na istočna tržišta

prijetnja od dolaska velikih trgovačkih lanaca na lokalno tržište koji prodaju proizvode iz svojih zemalja

povećana konkurencija za lokalne tipične proizvode

Nepovoljna situacija u odnosu na nacionalnu razinu

administrativna ograničenja na razini države

neorganiziranost javne administracije i državne uprave

nedovoljna razina decentralizacije

nedostatak investicija u manje sredine Nedostatno praćenje razvoja infrastrukture s razvojem gospodarstva, turizma i poljoprivrede

neprilagođenost proizvodnje za tržište EU

neadekvatan kanalizacijski sustav može dovesti do pojave zaraza i zagađenja podzemnih voda

neiskorištavanje sredstava iz strukturnih

156

području

povećanje investicija na području općine putem EU fondova i nacionalnih programa poticanja

iskorištavanje strukturnih i investicijskih fondova za povlačenje bespovratnih sredstava

uključivanje u europske trendove zaštite okoliša i povlačenje bespovratnih sredstava za istu namjenu

ishođenjem bespovratnih sredstava povećati broj radnih mjesta

DRUŠTVENE DJELATNOSTI Ulaganje u ljudske potencijale

korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja u svrhu smanjenja broja nezaposlenih

Razvoj sporta i djelatnosti socijalne skrbi

prostor za izgradnju novog sportsko-rekreacijskih sadržaja

potencijal za otvaranje objekata u funkciji ustanova za starije i nemoćne

potencijal za organizaciju županijskih, regionalnih i međunarodnih natjecanja

osnivanje novih sportskih udruga i poticanje sporta

iskorištavanje prirodnih resursa u svrhu sporta

KULTURA Valorizacija i revitalizacija kulturne baštine i tradicije

veliki broj kulturnih i povijesnih spomenika

stavljanje povijesne i kulturne baštine u turističku funkciju

i investicijskih fondova te nacionalnih izvora

Opće gospodarske karakteristike

ubrzani razvoj gospodarstva mogao bi dovesti do devastacije prirodnih vrijednosti

prijetnja od nekontroliranog razvoja turizma

STANOVNIŠTVO Negativna kretanja stanovništva

nastavak negativnih trendova emigracije

starenje stanovništva

odljev mozgova u veće gradove ili strane zemlje

DRUŠTVENE DJELATNOSTI Društvene djelatnosti

nepoticanje sportskih klubova i udruga KULTURA Prijetnja propadanju povijesnih i kulturnih spomenika i arheoloških nalazišta

vremenski uvjeti prijetnja su očuvanju povijesnih i kulturnih spomenika

nedovoljna ulaganja u zaštitu povijesnih i kulturnih spomenika

nedovoljan marketing povijesnih i kulturnih dobara

opasnost od devastacije znamenitosti zbog ubrzane i neprikladne izgradnje

nepravovremena reakcija na obnovu znamenitosti

nedostatak sredstava za financiranje očuvanja znamenitosti u manjim lokalnim zajednicama

ZDRAVSTVO Zdravstvena zaštita

neadekvatna zdravstvena zaštita može dovesti do lošijeg zdravstvenog stanja stanovništva

OKOLIŠ Pojavljivanje negativnih ekoloških događaja i problemi u zaštiti okoliša

mogućnost pojave većih požara

povećanje količine nezbrinutog otpada

potencijalno smanjenje zelenih površina

Provedenom SWOT analizom kao najveća snaga općine Vižinada utvrđen je očuvani

izvorni okoliš, kao i bogata prirodna te kulturno-povijesna baština. Bogatstvo

navedenih resursa može biti jedan od osnovnih faktora prepoznatljivosti općine.

Izvorni i očuvani okoliš uz plodno tlo te povoljnu klimu prije svega su vrlo povoljni za

157

daljnji razvoj poljoprivrede, kao i proizvodnje i prerade tradicionalnih autohtonih

proizvoda.

Razvoj općine Vižinada trebao bi se temeljiti prvenstveno na povoljnom geografskom

položaju, razvoju turizma, odnosno njegovih selektivnih oblika, poljoprivrednoj tradiciji

i proizvodnji te na prirodnim resursima i karakteristikama, poštujući načela održivog

razvoja.

Povoljan geografski položaj podrazumijeva ponajprije specifičnu mikroklimu. Općina,

kao i naselja u općinama, ima karakteristike mirnih seoskih područja dok se u

relativnoj blizini nalaze gradovi poput Poreča, Novigrada, kao veći i veliki regionalni

centri poput Pule, Rijeke, Kopra i Trsta.

Kao što poljoprivreda može pomoći razvoju turizma u kontekstu povećanja turističke

ponude i prepoznatljivosti općine, tako je i razvoj ruralnog turizma te agroturizma

može potaknuti daljnji razvoj poljoprivrede, kroz olakšani način prodaje

poljoprivrednih proizvoda kupcima više platežne moći.

Velike površine obradivog tla, očuvan okoliš i čist zrak, povoljne klimatske prilike te

nepostojanje velikih zagađivača okoline preduvjet su razvoju poljoprivrede.

Karakteristike klime i tla omogućavaju uzgajanje različitih poljoprivrednih kultura,

posebice u kontekstu ekološke poljoprivrede.

Postoji potencijal izgradnje internacionalne prepoznatljive vinske tržišne marke

(branda) lokalnog vina.

Potencijal daljnjeg razvoja smještajnih kapaciteta ogleda se u izgradnji ruralnih kuća

za odmor, agroturizama te manjih obiteljskih hotela i pansiona. Karakteristike

prostora omogućavaju razvoj raznih selektivnih oblika turizma poput agroturizma,

biciklističkog turizma, sportsko-rekreativnog turizma, adrenalinskog turizma, lovnog

turizma i slično. Turističku ponudu može upotpunjavati i bogato kulturno nasljeđe,

prirodne ljepote te arheološka nalazišta ukoliko se ista valoriziraju i uključe u funkciju

turizma. Osim toga, veliki se potencijal nalazi u organizaciji biciklističkih staza i utrka.

U razvoju turizma ruranih prostora potrebno je naglasak dati na edukaciji i

informiranju stanovništva o povoljnim izvorima financiranja i mogućnosti dobivanja

bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije.

158

Mala poduzeća, obrtništvo i poljoprivredna gospodarstva čine temelj egzistencije

stanovništva i razvoja gospodarstva. Navedeni gospodarski subjekti čine lokalno

gospodarstvo. Isto tako, informiranjem poduzetnika o mogućnostima korištenja

bespovratnih sredstava Europske unije, uz pojedine poticaje općine moguće je

potaknuti značajne investicije koje bi postale pokretač gospodarskih aktivnosti.

Neutraliziranje mnogih nedostataka u kontekstu nedovoljno razvijene infrastrukture

kakva danas karakterizira područje općine također ovisi i o sposobnosti da se

iskoriste jedinstveni uvijeti stopostotnog financiranja investicija iz bespovratnih EU

fondova. Nadalje, pravilnim razvojem ljudskih resursa, poboljšanjem infrastrukture

obrazovnih institucija te stipendiranjem srednjoškolskog i visokog obrazovanja u

dugom se roku mogu otkloniti slabosti vezane uz nešto nižu razinu obrazovanja

stanovnika općine.

Prioriteti općine Vižinada su financiranje projekata civilnog, gospodarskog i javnog

sektora sredstvima iz europskih fondova, a sve u skladu sa mjerama Programa

ruralnog razvoja republike Hrvatske 2014.-2020. godine radi daljnjeg podizanja

standarda stanovnika, povećanja gospodarske aktivnosti i dostizanja stupnja

razvijenosti i visine prihoda Istarske županije i Republike Hrvatske.

159

8. MISIJA I VIZIJA OPĆINE VIŽINADA

8.1. Misija

Definiranje misije i vizije od strateške je važnosti za razvoj općine budući da se

misijom definira njena svrha postojanja, a vizijom se definira željeni razvoj događaja

ili pothvata u budućnosti. Misija je izričaj svrhe postojanja nekog gospodarskog

subjekta. Ona bi trebala biti iskrena, a njen izričaj jasan, nedvosmislen i bezuvjetan.

Sažeto rečeno, ona bi bila određeni nalog ili zadaća koja je od općeg interesa.

Uzevši u obzir analizu situacije općine Vižinada, trendove te osnovnu zadaću

postojanja Općine Vižinada, definirana je sljedeća misija:

Povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva uz kontinuirano poticanje

društvenog i gospodarskog napretka vodeći se smjernicama i načelima

održivog razvoja.

8.2. Vizija

Vizija je širi pojam od misije, ali u svojoj definiciji ona uključuje i misiju. To je poželjna

slika budućnosti, odnosno željeno stanje koje se želi dostići u dugoročnom razdoblju.

Ona je zamisao o dugoročnom željenom razvoju događaja, opći način predviđanja

razvoja događaja ili pothvata. Kroz viziju se daje sažeti prikaz kakva se općina želi u

razdoblju od pet do deset godina. S obzirom na rezultate SWOT analize,

karakteristike općine Vižinada te željeni smjer razvoja u sljedećih pet do deset

godina, definirana je sljedeća vizija:

Vođena načelima održivog razvoja, općina Vižinada je gospodarski razvijena

općina. Sinergija izvorne i svjetski prepoznatljive poljoprivredne proizvodnje i

turizma temelj je održivog gospodarstva općine. Općina Vižinada ima razvijeno

gospodarstvo, modernu infrastrukturu, čistu prirodu, očuvanu kulturnu

baštinu, visoku kvalitetu života te je privlačno mjesto za život i rad.

160

9. POPIS IZVORA

1. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju: www.apprrr.hr ,

2015.

2. ARKOD sustav identifikacije zemljišnih parcela: www.arkod.hr , 2015.

3. Centar za socijalnu skrb Poreč- parenzo, 2015.

4. Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 1991. godine, 1993.

5. Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2001. godine, 2003.

6. Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. godine, Zagreb, 2013.

7. Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva kućanstava i stanova 2011.

godine, Zagreb, 2013.

8. Državni zavod za statistiku: Podaci o obrtima 2009.- 2013., 2015.

9. Enciklopedija Istre: www.istrapedia.hr , 2015.

10. Google karte

11. Hrvatska gospodarska komora: Obrazac za Hrvatsku gospodarsku komoru, 2015.

12. Hrvatske šume: Obrazac za Hrvatske šume, 2015.

13. Histrica, www.histrica.com

14. Hrvatski zavod za zapošljavanje: Statistika on-line. Dostupno na:

http://statistika.hzz.hr/ , 2015.

15. Hrvatsko kulturno vijeće, www.hkv.hr, 2015.

16. Istrapedia – regionalna internetska enciklopedija, www.istrapedia.hr, 2015.

17. Istarsko povijesno društvo, www.ipd-ssi.hr, 2015.

18. Javna vatrogasna postrojba Poreč, 2015.

19. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU: Vrijednost indeksa razvijenosti i

pokazatelji za izračun indeksa razvijenosti na lokalnoj razini 2013. godine.

Dostupno na: http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405 , 2013.

20. Prostorni plan općine Vižinada

21. Službene internet stranice Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju: Vinska omotnica. Dostupno na: http://www.apprrr.hr/vinska-

omotnica-886.aspx , 2014.

22. Službene internet stranice Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost:

Javni pozivi i natječaji Fonda za projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti.

Dostupno na: http://www.fzoeu.hr/hrv/index.asp?s=natjecajifzoeu , 2015.

http://www.apprrr.hr/

http://www.arkod.hr/

http://www.istrapedia.hr/

http://statistika.hzz.hr/

http://www.hkv.hr/

http://www.istrapedia.hr/

http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405

http://www.apprrr.hr/vinska-omotnica-886.aspx

http://www.apprrr.hr/vinska-omotnica-886.aspx

http://www.fzoeu.hr/hrv/index.asp?s=natjecajifzoeu

161

23. Službene internet stranice Istarske županije. Dostupno na: www.istra-istria.hr ,

2015.

24. Službene internet stranice Istarske županije: Osnovni podaci o gradovima i

općinama. Dostupno na: http://www.istra-istria.hr/index.php?id=425 , 2015.

25. Službene internet stranice Istarske županije: Županijska razvojna strategija

Istarske županije 2011. – 2013.. Dostupno na: http://www.istra-

istria.hr/index.php?id=2944 , 2011.

26. Službene internet stranice Ministarstva poduzetništva i obrta: Poduzetnički impuls

2015. Dostupno na: http://www.minpo.hr/default.aspx?id=544 , 2015.

27. Službene internet stranice Ministarstva poljoprivrede: Nacrt Pravilnika za Mjeru 7.

Dostupno na: www.mps.hr , 2014.



29. Službene internet stranice Ministarstva poljoprivrede: Nacrt Pravilnika za Mjeru 19

– Leader. Dostupno na www.mps.hr , 2014.



31. Službene internet stranice Ministarstva turizma: Potpore i krediti: Fond za razvoj

turizma. Dostupno na: http://www.mint.hr/default.aspx?id=370 , 2014.

32. Službene internet stranice Ministarstva turizma: Potpore i natječaji: Konkurentnost

turističkog gospodarstva. Dostupno na: http://www.mint.hr/default.aspx?id=370 ,

2014.

33. Službene stranice Općine Vižinada: www.vizinada.hr , 2015.

34. Službene stranice turističke zajednice općine Vižinada, www.tz-vizinada.hr, 2015.

35. Statistički ured Europske unije: Eurostat. Dostupno na:

http://ec.europa.eu/eurostat , 2015.

36. Turistička zajednica Općine Vižinada, podaci o smještajnim kapacitetima i

ležajevima, 2015.

37. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara: http://www.zakon.hr/z/340/Zakon-o-

za%C5%A1titi-i-o%C4%8Duvanju-kulturnih-dobara , 2014.

http://www.istra-istria.hr/

http://www.istra-istria.hr/index.php?id=425



http://www.minpo.hr/default.aspx?id=544

http://www.mps.hr/

http://www.mps.hr/

http://www.mps.hr/

http://www.mps.hr/



http://www.vizinada.hr/

http://www.tz-vizinada.hr/

http://ec.europa.eu/eurostat

http://www.zakon.hr/z/340/Zakon-o-za%C5%A1titi-i-o%C4%8Duvanju-kulturnih-dobara

http://www.zakon.hr/z/340/Zakon-o-za%C5%A1titi-i-o%C4%8Duvanju-kulturnih-dobara

162

10. POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA

Popis tablica: Tablica 1. Površine poljoprivrednih tala u općini Vižinada ........................................ 29 Tablica 2. Površina zemljišta i broj parcela prema vrsti uporabe u općini Vižinada .. 30 Tablica 3. Pregled najznačajnijih kulturnih dobara s područja općine Vižinada sa uvjetima zaštite – Povijesna naselja i dijelovi naselja ............................................... 36 Tablica 4. Pregled najznačajnijih kulturnih dobara s područja općine Vižinada sa uvjetima zaštite – Sakralne građevine ...................................................................... 37 Tablica 5. Pregled najznačajnijih kulturnih dobara s područja općine Vižinada sa uvjetima zaštite – Povijesne građevine ..................................................................... 37 Tablica 6. Pregled najznačajnijih kulturnih dobara s područja općine Vižinada sa uvjetima zaštite – Spomenici, obilježja i mjesta vezana uz povijesne događaje ....... 38 Tablica 7. Pregled najznačajnijih kulturnih dobara s područja općine Vižinada sa uvjetima zaštite – Arheološki lokaliteti i zone ............................................................ 38 Tablica 8. Pregled najznačajnijih kulturnih dobara s područja općine Vižinada sa uvjetima zaštite – Područja kultiviranog krajobraza i prostornih sklopova ................ 39 Tablica 9. Kontingenti stanovništva u općini Vižinada .............................................. 53 Tablica 10. Stanovništvo općine Vižinada prema stečenom obrazovanju ................ 54 Tablica 11. Izvori financiranja stanovništva općine Vižinada .................................... 56 Tablica 12. Broj stanovnika u naseljima općine Vižinada ......................................... 57 Tablica 13. Broj stanovnika prema najvećim naseljima u Vižinadi i dobnim skupinama ................................................................................................................................. 59 Tablica 14. Struktura nezaposlenosti prema dobi u općini Vižinada ......................... 62 Tablica 15. Struktura nezaposlenih prema spolu ...................................................... 63 Tablica 16. Nezaposleni prema stupnju obrazovanja u općini Vižinada ................... 64 Tablica 17. Struktura nezaposlenih prema zanimanju u općini Vižinada .................. 66 Tablica 18. Struktura nezaposlenosti prema trajanju nezaposlenosti ....................... 66 Tablica 19. Zaposleni po sektorima u općini Vižinada u 2011. godini ....................... 67 Tablica 20. Usporedba pokazatelja razvijenosti ........................................................ 72 Tablica 21. Prihodi gospodarskih subjekata u općini Vižinada ................................. 79 Tablica 22. Broj obrta po djelatnostima u 2014. godini ............................................. 81 Tablica 23. Zaposlenost po obrtima po djelatnostima u općini Vižinada u 2013.godini ................................................................................................................................. 82 Tablica 24. Smještajne jedinice u općini Vižinada .................................................... 85 Tablica 25. Broj smještajnih jedinica po naseljima .................................................... 87 Tablica 26. Dolasci turista u općinu Vižinada ........................................................... 88 Tablica 27. Dolasci i noćenja turista u općini Vižinada ............................................. 88 Tablica 28. Dolasci i noćenja po zemljama u općini Vižinada od 2010. – 2014. ....... 90 Tablica 29. Tipologija poljoprivrednih gospodarstava u općini Vižinada ................... 92 Tablica 30. Ukupne površine ARKOD parcela dodijeljene poljoprivrednim gospodarstvima s obzirom da vrstu uporabe ............................................................ 93 Tablica 31. Površina zemljišta i broj parcela prema vrsti uporabe ............................ 93 Tablica 32. Registrirani vinari u općini Vižinada: ...................................................... 94 Tablica 33. Struktura polaznika škole po razredima ............................................... 103 Tablica 34. Iznosi mjesečne stipendije Općine Vižinada za akademsku godinu 2014./2015. ............................................................................................................. 105 Tablica 35. Broj korisnika centra za socijalnu skrb sa područja općine Vižinada .... 106 Tablica 36. Vatrogasna tehnika CZP Poreč ............................................................ 108 Tablica 37. Intervencije CZP Poreč u općini Vižinada ............................................ 108

163

Tablica 38. Popis manifestacija u općini Vižinada .................................................. 110 Tablica 39. Prihodi i rashodi proračuna općine Vižinada ........................................ 116 Tablica 40. SWOT analiza općine Vižinada ............................................................ 153

Popis grafikona: Grafikon 1. Struktura stanovništva prema starosti i spolu ......................................... 52 Grafikon 2. Kontingenti stanovništva u općini Vižinada ............................................ 54 Grafikon 3. Stanovništvo općine Vižinada prema stečenom obrazovanju ................ 55 Grafikon 4. Izvori financiranja stanovništva općine Vižinada .................................... 56 Grafikon 5. Stanovništvo u općini Vižinada............................................................... 58 Grafikon 6. Kretanje broja stanovnika po naseljima u općini Vižinada ...................... 61 Grafikon 7. Udjeli nezaposlenosti prema dobi u Općini Vižinada u 2015. godini ...... 63 Grafikon 8. Struktura nezaposlenih prema spolu u 2015. godini .............................. 64 Grafikon 9. Nezaposleni prema stupnju obrazovanja u općini Vižinada u 2015. godini ................................................................................................................................. 65 Grafikon 10. Usporedba indeksa općine Vižinada, Hrvatske i Istarske županije ...... 73 Grafikon 11. Broj gospodarskih subjekata prema djelatnostima u općini Vižinada ... 74 Grafikon 12. Prihodi gospodarskih subjekata u općini Vižinada ............................... 75 Grafikon 13. Struktura gospodarskih subjekata po djelatnostima u 2013. godini ...... 77 Grafikon 14. Broj zaposlenih u gospodarskim subjektima u općini Vižinada ............ 77 Grafikon 15. Broj zaposlenih u gospodarskim subjektima u općini Vižinada u 2013. godini ........................................................................................................................ 78 Grafikon 16. Prihodi gospodarskih subjekata u 2013. godini .................................... 80 Grafikon 17. Struktura obrta po djelatnostima u 2014. godini ................................... 82 Grafikon 18. Struktura smještajnih jedinica prema broju ležajeva u općini Vižinada 86 Grafikon 19. Noćenja prema tipu smještaja u 2014. godini....................................... 90 Grafikon 20. Prihodi proračuna općine Vižinada ..................................................... 117 Grafikon 21. Rashodi proračuna općine Vižinada ................................................... 118

Popis slika: Slika 1. Satelitska snimka općine Vižinada ................................................................. 8 Slika 2. Naselje Vižinada ............................................................................................ 9 Slika 3. Grb Općine Vižinada .................................................................................... 10 Slika 4. Zastava Općine Vižinada ............................................................................. 11 Slika 5. Satelitska snimka naselja Bajkini ................................................................. 13 Slika 6. Satelitska snimka naselja Baldaši ................................................................ 13 Slika 7. Satelitska snimka naselja Brig ..................................................................... 14 Slika 8. Satelitska snimka naselja Bukori.................................................................. 14 Slika 9. Satelitska snimka naselja Crklada ............................................................... 15 Slika 10. Satelitska snimka naselja Ferenci .............................................................. 15 Slika 11. Satelitska snimka naselja Filipi .................................................................. 16 Slika 12. Satelitska snimka naselja Grubići .............................................................. 16 Slika 13. Satelitska snimka naselja Jadruhi .............................................................. 17 Slika 14. Satelitska snimka naselja Lašići................................................................. 18 Slika 15. Naselje Markovići ....................................................................................... 18 Slika 16. Satelitska snimka naselja Mekiši................................................................ 19 Slika 17. Naselje Ohnići ............................................................................................ 19 Slika 18. Satelitska snimka naselja Velići ................................................................. 20 Slika 19. Satelitska snimka naselja Vižinada ............................................................ 21

164

Slika 20. Satelitska snimka naselja Vranje Selo ....................................................... 21 Slika 21. Satelitska snimka naselja Vrh Lašići .......................................................... 22 Slika 22. Geografski položaj Istarske županije ......................................................... 23 Slika 23. Položaj općine Vižinada ............................................................................. 24 Slika 24. Administrativni ustroj Općine Vižinada ....................................................... 24 Slika 25. Brdo Sv. Tome ........................................................................................... 32 Slika 26. Crkva Blažene Djevice Marije na Božjem Polju ......................................... 39 Slika 27. Freske u Crkvi Blažene Djevice Marije na Božjem Polju ............................ 41 Slika 28. Crkva sv. Ivana Krstitelja ........................................................................... 42 Slika 29. Crkva svetog Barnabe ............................................................................... 43 Slika 30. Župna crkva svetog Jeronima .................................................................... 44 Slika 31. Natpis sa cijenom prijevoza proizvoda i mletačka obilježja ........................ 46 Slika 32. Fontik ......................................................................................................... 48 Slika 33. Parenzana ................................................................................................. 50

Documents

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA - Vižinada Opcina Vizinada I.DIO.pdf · infrastrukture, analizu stanja u obrazovanju, u zdravstvu i socijalnog skrbi, u civilnom društvu i zaštiti, u kulturi