Projekt O Antuna Branka imia u k. god. 2010./11.Dubrava u Domovinskom ratu

Misao vodilja: Narod koji ne poznaje svoju prolost nema budunosti.

Projekt je zapoeo prije nekoliko godina suradnjom s braniteljima iz Dubrave, ali ove godine eljeli smo posebno obiljeiti 20 godina od nastanka hrvatske drave. elei saznati istinu o Domovinskom ratu i stvaranju hrvatske drave, uenici Povijesne grupe nae kole odluili su napraviti projekt. Istraivali su o doprinosu stanovnika Dubrave i Trnovice obrani domovine. U tome su nam pomogli branitelji iz Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata iz Dubrave, roditelji i djelatnici kole. Ostali razredi su kroz likovne, literarne i dramske radionice takoer sudjelovali u projektu.

Uenici 1. razreda s uiteljicama Tatjanom Farac, Brankom Marki i Lidijom Petrovi izradili su slikovni rjenik o kulturnim dobrima i prirodnim ljepotama Hrvatske i nazvali ga Hrvatska od A do , uenici 3.a i 3.b razreda s uiteljicama Danijelom Sever Koren i teficom Pozai napravili su projekt Zagreb u Domovinskom ratu. Uiteljica Tatjana Farac s uenicima 5.d razreda u k. god. 2009./2010. izradila je slikovnicu Pustolovine jednog slova koja je digitalizirana i posveena obiljeavanju Svjetskog dana materinjeg jezika. Uenici 6.d razreda s vjerouiteljicom Danijelom Grgurev (voditeljica projekta) istraivali su o crkvama u Hrvatskoj koje su stradale u ratu i napravili plakat Ranjena crkva u Hrvatskoj, a 4.a i 4.e razred s uiteljicama Ksenijom Bari i Dubravkom ubri (voditeljica projekta) dramatizirali su Boinu bajku Nade Ivelji.

Projektu se prikljuila Likovna grupa nae kole s uiteljicom Jasnom Petri Mio izradom likovnih radova posveenih Vukovaru, te radionicom povodom Svjetskog dana materinjeg jezika. Literarne sastave uenici 8. razreda pisali su na satovima hrvatskog jezika s uiteljicom Ljiljanom Buklija Durbi. Povodom Dana djece uiteljica geografije Sanja Neki s uenicima 6. razreda razgovarala je o pravima djece i potaknula ih na pisanje literarnih sastava na tu temu. Uitelj povijesti i geografije Damir Obad sudjelovao je u izradi lente vremena Od stoljea sedmog, te izradio kviz o Domovinskom ratu. Prezentacije o Vukovaru i Od stoljea sedmog za Dan meunarodnog priznanja Republike Hrvatske izradila je uiteljica informatike Veronika Skrivanek.

Uitelji Darko Keber, Sreko Ptiek i Zdenko Kordi, te domar Ante antak dragovoljci su Domovinskog rata i svoja su sjeanja podijelili s uenicima. Roditelji i ostali lanovi obitelji prenijeli su djeci, te su tako sudjelovali u projektu zajedno s uiteljima kole i braniteljima. Uenici Povijesne grupe prisustvovali su susretima s braniteljima 145. brigade na kojima su sluali o njihovom sudjelovanju u stvaranju i obrani hrvatske drave. Takoer su prisustvovali sveanim akademijama, obiljeavali obljetnice povezane s Domovinskim ratom i stvaranjem hrvatske drave. Istraivali su o ugroavanju djejih prava u ratu, kao i o pravima ena. Obiljeene su godinjice vezane za hrvatsku kulturnu batinu i hrvatski jezik. Povijesnu grupu u kojoj je sudjelovalo 28 uenika, vodile su knjiniarka Tatjana Horvat (voditeljica i koordinatorica projekta) i uiteljica Rua Bili (vodila Povijesnu grupu).

Akademije i obljetnice

Sveanim akademijama zajedno s uenicima prisustvovale suravnateljica Verica imii i pedagoginja Stanka Pupi, takoer voditeljice projekta. Posjet 7. razreda Vukovaru, kao i njihovo sudjelovanje na Sveanoj akademiji udruge Zavjet organizirao je uitelj hrvatskog jezika Ante Kujundi. U osmiljavanju sadraja za integrirani dan u Vukovaru zaslune su i uiteljica hrvatskog jezika Ljiljana Buklija Durbi, biologije Vlasta Bendelja, geografije Ana Jakupek i engleskog jezika Anelka Puli Caki. Za Smotru projekata iz Nacionalnog odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo uenike Povijesne grupe pripremale su uiteljice i strune savjetnice Branka Bili i Snjeana Kegel.

Dani domovinskog ponosa u Dvorani Vatroslava Lisinskog 24. rujna 2010.

KadetiVojnog uilita "Petar Zrinski u sveanom mimohodu na pozornicu su donijeli barjake hrvatskih ratnihpostrojbi, a takoer su istaknuti barjaci zagrebakih branitelja Vukovara.

Dan 145. brigade Sveana smotra pripadnika brigade odrana je 6. listopada 2010. ispred spomenika poginulim braniteljima u Aveniji Dubrava, a takoer i ispred kria na groblju Miroevac.

Sveana akademija 145. brigade Iste veeri uenici nae kole prisustvovali su Sveanoj akademiji i obiljeavanju 19. godinjice osnutka 145. brigade.Uenice 7. e razreda O A. B. imia.

Najava projekta u listopadu 2010. Sudionici i svi zainteresirani upoznati su s nainom kako e se provoditi projekt.

Dan kravate(18.10.) Nauili smo da je odjevni predmetpoznat u cijelom svijetu potekao iz Hrvatske. Koristi seu sveanim prigodama, kao poklon, a takoer i kao modni dodatak. Nau kolsku kravatu napravili su uenici 4. a i 4. e razreda.

Za Hrvatsku kao Tigar Uenici sedmih razreda prisustvovali su Sveanoj akademiji 1. gardijske brigade Tigrovi u Rakitju 5. studenog 2010. radi obiljeavanja 20-te obljetnice njezina osnutka.

Mali i veliki Tigrovi.Za Hrvatsku kao Tigar, odluna je i naa pedagoginja Stanka.

Vukovar

Dan sjeanja na Vukovar (18. 11.)Uenici 7. razreda bili su u Vukovaru i u koloni s vie oddvadeset tisualjudi odali poast rtvama koje su pale za obranu domovine.

Integrirani dan u Vukovaru

Vukovar, grad heroj i grad heroja, barokni je grad na Dunavu iji su stanovnici mnogo pretrpjeli uDomovinskom ratu. Putujui prema Vukovaru uenici su itali prie Sinie Glavaevia.

Unitene kue i nakon 20 godina svjedoe o ratnim razaranjima.

U vukovarskoj bolnici uenici su pogledali film kao potresno svjedoanstvo iz rata.Hodnici bolnice u kojima su u vrijeme rata bili smjeteni ranjenici nikoga nisu ostavili ravnodunim.

Uenice iz Povijesne grupe s uiteljicom povijestiObnovljena crkva sv. Filipa i Jakova

Posjet Spomen domu Ovara Kri se ondje izdizao kao najvei junak i pobjednik Domovinskog rata.Spomenik na Ovari

Integrirani dan u Vukovaru uenicima je ostala u nezaboravnom sjeanju. Dojmovi su bili vrlo snani te su tako nastali likovni i literarni radovi u kojima su izrazili svoje suosjeanje sa rtvama zloina u Domovinskom ratu. Po povratku iz Vukovara napravili su plakate i slikovnice o Vukovaru, o vegetaciji istone Hrvatske, ukrasili kolu likovnim radovima zajedno s uiteljicom Jasnom Petri Mio i zapisali dojmove iz Vukovara zajedno s uiteljicom Ljiljanom Buklija Durbi. Napravljena je i prezentacija za web kole.

Vuedolska golubicaLinearna perspektiva

Slikovnice

Slikovnice

Plakati

Stripovi

Dojmovi iz Vukovara

Krenuli smo pogledati kratki film. Prikazivao je autentine snimke iz Vukovara za vrijeme okupacije. Posvuda ranjeni, kr i razaranje, ene i djeca koja plau. Tuga. Kada je film zavrio svi su utjeli, a kada smo se malo sabrali krenuli smo razgledati bolnicu. Ranjenici su bili zbrinuti u stvarno malim prostorima u podrumu. Nisu imali to za jesti, piti, nisu imali lijekova koje bi uzimali, nisu imali osnovnih uvjeta za ivot. Zamiljam kako im je bilo. Nisu znali hoe li preivjeti ili umrijeti. Nisu znali to se dogaa vani, ali uli su kako granate padaju. Uasno. Tuno

Bolnica, iako obnovljena, izgledala je pomalo jezivo. Posvuda su bile lutke koje su predstavljale pacijente. Lutke, iako nepomine i gluhe, zadavale su mi takav strah i napetost da sam odande htjela to prije izii iako me zanimalo koju nam poruku alju Malo smo se uspjeli odmoriti pokraj kria na Dunavu. Vidjeli smo ue rijeke Vuke u Dunav, a kri se ondje izdizao kao najvei junak i pobjednik Domovinskog rata.

Obiljeili smo Dan djece(20.11.) Na satu geografije s profesoricom Sanjom Nekiuenici su razgovarali o djejim pravima, a zatim su napisali kako zamiljaju svoja prava. Klara je napisala pjesmu.

Mama mi kae da stiam muziku,tata mi kae da uim matematiku.Brat mi ne da mira,i stalno moje stvari dira.Po cijeli dan sluam u kui:Klara, ui! Klara, ui!A ja sam jo dijete,i ne znam zato mi prijete.Imam i ja svoja prava:da legnem kad mi se spava,da pjesme sluam i piem,da slobodno diem.Kad e veliki shvatiti,da i mi djeca moemo patiti?Bilo zbog ljubavi tune,bilo zbog ocjene rune.Svega mi je puna glava!Hou i ja svoja prava!Klara Ferenak, 6.bDjeja prava

Blagdan Svih svetih Posjet groblju Miroevac uoi blagdana Svih svetih i paljenje svijea poginulim pripadnicima 145. brigade i svim naim poginulim braniteljima.

Dan Meunarodnog priznanja Republike Hrvatske (15. 1.) Izradom lente vremena nazvanom Od stoljea sedmog obiljeena je 19-ta obljetnica meunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

Lenta vremena

Radionice

Karitativna grupa Uenici 6. d razreda sa svojom vjerouiteljicom Danijelom Grgurev ukljuili su se u kolski projekt Dubrava u Domovinskom ratu. 6. listopada 2010. prisustvovali su misi zadunici za poginule branitelje 145. brigade.

Sudjelovali su u projektu Ranjena crkva u Hrvatskoj gdje su nauili o tome kako je u Domovinskom ratu bila ugroena hrvatska kulturna batina i o obnovi unitenih crkava nakon rata.

Napravili su plakat o hrvatskim crkvama, a takoer su izraivali boine ukrase za humanitarnu akciju za Hrvatski centar za razminiranje.I teta spremaica eli sudjelovati

Boina bajka Tekst Nade Ivelji o sruenoj crkvici u ratu dramatizirali su uenici 4. a i 4. e razreda s uiteljicama Dubravkom ubri i Ksenijom Bari. Vrijedne uiteljice danima su pripremale uenike za priredbu na Dan sjeanja na Vukovar.

Podjela uloga Izrada rekvizita Svakodnevno vjebanje

U Boinoj noi crkvica je opet puna ljudi i svi slave roenje Spasitelja, Isusa Krista.

Humanitarna akcija za Hrvatski centar za razminiranje Prikupljeno je sredstava za razminiranje oko 250 m2 minski sumnjivog prostora. U humanitarnoj akciji prikupljanja sredstava za Hrvatski centar za razminiranje sudjelovali su uenici 1., 2., 3., 4. i 8. razreda

Projekt 1. razreda: Slikovni rjenik Hrvatska od A do Svojim malim ali vrijednim ruicama uenici 1.a, b i c razreda napravili su rjenik o prirodnim ljepotama i kulturnim dobrima svoje domovine Hrvatske.

Najprije su s roditeljima traili rijei na slovo od A do sa slikama, a zatim su s uiteljicama napravili rjenik. Pokazalo se da uenje moe biti vrlo zabavno!

1.a razred slova od A do FA kao arena u Puli.A kao alka u Sinju.B kao Baanska ploa.B kao Brijuni, nacionalni park.B kao bjeloglavi sup.B kao Ruer Bokovi, fiziar, astronom, inenjer i filozof. kao igo selo roda. kao akovec, sredite Meimurske upanije kao orluka Vedran.D kao Dinamo.D kao Dubrovnik.D kao Dubrovnik.D kao Duan Damonja, kipar i arhitekt. kao akovaka katedralaE kao Eufrazijeva bazilika.E kao Ero s onoga svijeta, najpopularnija hravtska operaF kao Frankapani, hrvatska plemika obitelj.F kao fritule, hrvatski boini kola.

1.b razred slova od G do NJG kao hrvatsko pismo glagoljica.G kao Ljudevit Gaj, hrvatski preporoditelj.H kao Hum, najmanji grad na svijetu.H kao hrvatska himna.I kao Istra, najvei hrvatski poluotok.I kao Ilok, najistoniji grad u Hrvatskoj.J kao Josip Jelai, hrvatski ban.K kao kravata.K kao kulen, ljuta slavonska kobasica.K kao Krka i Kornati, Nacionalni parkovi.

L kao Ludbreg, hrvatsko svetite i centar svijeta prema staroj legendi.L kao lika kapa.Lj kao Ljubitovica, mjesto festivala posveenog enjaku.M kao Moreka, ples sa Korule.M kao Medvedgrad, stari grad na Medvednici na kojem se nalazi oltar domovine.M kao Motovun, mjesto odravanja filmskog festivala.M kao Marko Maruli, otac hrvatske knjievnosti.N kao Nin, prva hrvatska biskupija.NJ kao njoki.

1.c razred slova od NJ do O kao Osijek.O kao orao tekavac.P kao paka ipka.P kao Nacionalni park Plitvika jezera.R kao Rijeka, najvanija hrvatska luka.R kao Rastoke, vodeniarsko naselje kod Slunja. Zovu ih Malim Plitvicama.S kao rijeka Sava.S kao Split.S kao Ante Starevi, otac domovine.

kao Antun Branko imi, hrvatski pjesnik. kao ibenik, Kreimirov grad.T kao Franjo Tuman, prvi hrvatski predsjednik.T kao Trakoan, najvei hrvatski dvorac.U kao Umag, turistiko mjesto na Jadranu.V kao Vukovar.V kao velebitska degenija, zatiena biljka.Z kao Zagreb. kao irje, otok u ibenskom akvatoriju.

Meunarodni dan materinjeg jezika

Projekt uenika 3.a i 3.b razredaZagreb u Domovinskom ratu

Evo to su o svom projektu napisali uenici 3. a i 3. b razreda:

Uenici 3. a i 3. b razreda sudjelovali su u kolskom projektu Dubrava u Domovinskom ratu. Na projekt zvao se Zagreb u Domovinskom ratu. Za takav naslov i sadraj smo se odluili jer u treem razredu uimo o naem uem zaviaju, Zagrebu, o dogaajima u njegovoj prolosti. Domovinski rat je blia prolost naeg grada koja je utjecala na ivot njegovih stanovnika. Na projektu smo poeli raditi poetkom veljae. Dogovorili smo se da ga provedemo u obliku razgovora ili intervjua. Sastavili smo 7 pitanja za one koji su kroz rat prolazili kao sugraani i 7 pitanja za borce iz grada koji su bili na ratitu. Zadnje, 8. pitanje, smislili smo sami kako bismo kako bismo to vie saznali o osobi koju elimo predstaviti.

Najprije smo ukratko predstavili osobu s kojom smo razgovarali i zapisali smo razgovor. Ako smo eljeli, mogli smo zalijepiti i njezinu fotografiju. Izabrali amo razliite osobe za razgovor: roditelje, bake i djedove, njihove prijatelje ili rodbinu. Razgovore smo donijeli u kolu i predstavili ih u naa dva razreda. Najuspjenije smo stavili u mapu i priloili je kolskom projektu. Ostale razgovore izloili smo na razrednom panou. Bilo nam je jako zanimljivo raditi ovaj projekt i razgovarati s odabranom osobom. Osjeali smo se kao pravi mali novinari.

Dijelovi razgovora s roditeljima, bakama, djedovima i ostalom rodbinom uenika 3.a i 3.b razreda Na pitanje o tome kada i koliko su vremena u vrijeme Domovinskog rata bili na ratitu, roditelji su odgovorili da su na ratitu proveli nekoliko dana, nekoliko mjeseci ili nekoliko godina u vremenu od 1990. do 1996. godine. Takoer, ratovali su na podruju cijele Hrvatske.

to se promijenilo u Zagrebu u vrijeme rata?U Zagrebu pamtim promjene u ljudima, a ne promjene u izgledu grada. To tada i nije bilo vano. Ljudi su postali ozbiljni, neki uplaeniji, ali su se meusobno bolje povezivali i bili spremni sve uiniti da jedni drugima pomognu. Mnogi mukarci su se sami javili da ele braniti svoj dom. U naselju Trnovica bilo je puno dragovoljaca. Na alost, neki su i poginuli.to Vas je najvie plailo u ratno vrijeme?Najvie su me plaili snajperisti koji su gaali sluajne prolaznike.U ratno vrijeme najvie me plailo da ne pogine netko iz moje obitelji, bojali smo se sirena, aviona i raketiranja zvoniima.Kojeg oruanog napada na Zagreb se najvie sjeate ?Najvie se sjeam napada na Banske dvore pri pokuaju atentata na predsjednika Republike Hrvatske.

to Vam je ostalo najupeatljivije u sjeanju?Doek Hrvatske vojske u Zagrebu nakon zavretak vojno-redarstvene akcije Oluja.Kada je poginuo moj zapovjednik i kada smo na sahrani sreli njegovu enu koja je bila trudna i s jo jednim djetetom.Imate li nekoga od obitelji i rodbine tko je bio u blizini mjesta okupacije?Dosta je rodbine ivjelo u Vukovaru i oni su najvie pretrpjeli. Tatin ujak poginuo je u svome dvoritu branei svoj dom. Roak je bio u srpskom logoru, a njegova djeca i ena dugo su bili razdvojeni, nisu znali tko se gdje nalazi.Jeste li bili ukljueni u razliite oblike pomoi prognanicima ili braniteljima?U mjesnoj zajednici sam skupljao pomo za prognanike.Radila sam kao medicinska sestra u bolnici po 12 i 48 sati, njegovala sam pacijente i nisam izlazila van.Kakvo je raspoloenje bilo u Vaoj jedinici?Krasila nas je odlunost da branimo Hrvatsku, kao i sloga i elja za stvaranjem nae neovisne domovine Hrvatske. Brinuli smo jedni o drugima kao braa. Imate li nekog od obitelji i rodbine tko je bio u blizini mjesta okupacije? Kako ste to doivjeli?Moji roditelji su bili u blizini Vukovara koji je bio okupiran. Bilo mi je teko, mama i sestra su dole u izbjeglitvo u Zagreb, a otac je ostao na ratitu. Svima nam je bilo teko i strahovali smo za ivot naeg oca.

Kako ste doekali slobodu Hrvatske?Nakon mnogo stoljea ekanja Hrvati su ispunili svoj vjekovni san i napokon dobili svoju samostalnu dravu.Slobodu Hrvatske doivio sam kao dar s neba.Kako ste doekali kraj Oluje?Sjeam se kako smo za kraj Oluje saznali putem televizije. Svi su bili jako sretni i ponosni. ak smo i mi djeca bili svjesni toga kako se dogodilo neto jako vano.Koja je Vaa poruka dananjoj djeci?Moja je poruka djeci da potuju i uvaju svoju domovinu Hrvatsku, da osjeaju veliku zahvalnost prema svim braniteljima i svima onima koji su doprinijeli slobodi nae zemlje i njenoj samostalnosti. Volite svoju Hrvatsku dravu i borite se svojim uenjem i radom za njen napredak.Moja poruka dananjoj djeci je da prataju i da se vole. Svima elim da rastu u miru i srei jer ivot je prekratak da ga provodimo u mrnji i svai.Moja poruka dananjoj djeci je da vjeruju da je sloboda prekrasan osjeaj, i koliko god im se nekada inilo da su mnoge stvari u ivotu teke i nepravedne, to je sve ipak puno manje zlo od rata i ratnih strahota.

Zagreb u Domovinskom ratu

Istraivanje Povijesna grupa

Radni sastanci i istraivaki rad Povijesne grupe

Ankete za roditelje i uenike nekoliko pitanja i odgovora

Mislite li da ste dovoljno upoznati s istinom o Domovinskom ratu?RODITELJI (85)UENICI (105)

Grad u Republici Hrvatskoj koji je imao najvei broj rtava, te velikim dijelom bio razoren u vrijeme Domovinskog rata bio je:RODITELJI (85)UENICI (105)

Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska proglasila je odcjepljenje od SFRJ.RODITELJI (85)UENICI (105)

Susreti s braniteljima 145. brigade

Dan neovisnosti Uenici su pogledali dokumentarni film o raketiranju Banskih dvora 7.10.1991., uoi osamostaljenja Republike Hrvatske i s braniteljima razgovarali o nastanku hrvatske drave.

Djeca u Domovinskom ratu U Domovinskom ratu u Hrvatskoj ubijeno je 404 djece, najvie u Vukovaru i Slavonskom Brodu. O djeci u Domovinskom ratu uenici Povijesne grupe sluali su na susretu s porunikom Miljenkom Baunom.

Dubrava u Domovinskom ratu Pripadnici 145. brigade, porunik Miljenko Baun, Vjeko imac i Tadija Ivani uenicima su ispriali svoja iskustva iz vremena stvaranja hrvatske drave, o regrutiranju dragovoljaca, nainu prikupljanja oruja, tajnim sastancima radi stvaranja obrane Republike Hrvatske.

ene u Domovinskom ratu Goe u UHDDR-Dubrava bile su predsjednica Udruge ena u Domovinskom ratu, Marija Slikovi i Ljiljana Canjuga, lanica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske.

ene su pozivale JNA i generala Veljka Kadijevia da vojnike pusti kuama pa je tako nastao Bedem ljubavi koji je pokrenula gospoa Slavica Bili. U ratu enama nije bio priznat status braniteljica iako su ratovale ravnopravno s mukarcima. U Domovinskom ratu sudjelovalo je 13 % ena, od ega je 4,5 % bilo vojno aktivno, a ostale su sudjelovale kao lijenice, medicinske sestre, psihologinje, uiteljice itd.

Mama jednog uenika iz Povijesne grupe u vrijeme Domovinskog rata prikljuila se 1. gardijskoj brigadi, Tigrovima. Neka od svojih ratnih iskustava podijelila je s uenicima i pri tome naglasila kako je rat velika nesrea za narod.

O stradanjima ena u Domovinskom ratu uenice iz Povijesne grupe napravile su plakat

Oruane snage Republike Hrvatske rodovi vojske 145. brigada pripadala je rodu kopnene vojske i njezini su pripadnici koristili teku artiljeriju (topovi, tenkovi...) i laku artiljeriju (puke, mitraljezi). Borna, Danijela, Gabrijel i Josipa

Oruane snage Republike Hrvatske rodovi vojske Uenici Povijesne grupe, radei na projektu istraili su rodove hrvatske vojske i napravili plakat.

Legendarna 145. brigadaPovjesnica Pripadnici brigade mobiliziraju se 6.10.1991. godine u Osnovnoj koli Mate Lovraka gdje se formira prvo zapovjednitvo sa pristoernim postrojbama. U Osnovnoj koli Ivana Ribara okuplja se prva bojna ove brigade na ijem elu se kao prvi zapovjednik nalazi Branko Horvatiek.

U razdoblju od 13.10.1991. do 15.8.1995. godine brigada ratuje na Banovini, Junom bojitu, Bosanskoj Posavini, Istonom slavonskom bojitu i Zadarskom bojitu, te konano sudjeluje u oslobaanju okupiranih krajeva Hrvatske u vojno-redarstvenoj akciji Oluja. U obrani domovine poginuo je 41 pripadnik brigade. Iako je ustrojena kao R (rezervni) sastav Hrvatske vojske, bila je uvijek borbeno spremna, ravnopravno s profesionalnim brigadama.

145. brigada

Istraivanje o poginulim braniteljima 145. brigade

Posjet Pounju: Ratni put 145. brigade

Dvor na Uni Uenici Povijesne grupe s uiteljicama, braniteljima, te nekoliko mladih iz udruge HOPE posjetili su Dvor na Uni i Hrvatsku Kostajnicu gdje su se odvijale zavrne operacije u vojno-redarstvenoj akciji Oluja.Po izlasku iz autobusa kolona je krenula prema spomeniku palim braniteljima.

Mladen Bonjak, otac uenika Mladena Bonjaka poginuo je u Dvoru u vojno-redarstvenoj akciji Oluja.

Svjedoanstvo jednog od sudionika rata o stradanju Dvora u vrijeme Domovinskog rata.

Zavrne operacije u Dvoru voene su na samim ulicama grada. Utvrda obitelji Zrinski.Spomenik palim braniteljima u Hrvatskoj Kostajnici.

Hrvatska KostajnicaPrekrasna Hrvatska Kostajnica na rijeci Uni.

Uspon na brdo Djed. Ovdje se branila Hrvatska Kostajnica.

Zajednike fotografije za kraj.

Prognanici i izbjeglice u O Antuna Branka imia

Grafikon3

481

92

128

1991./1992.

List1

kolska godinaOstali ueniciPrognanici iz Rebublike HrvatskeIzbjeglice iz Republike Bosne i HercegovineIzbjeglice iz JanjevaIzbjeglice iz RBiH i JanjevaUkupan broj uenika

1991./1992.48192128701

1992./1993.7102125756

1993./1994.64310758736

1994./1995.6401160711

1995./1996.667860735

1996./1997.688646740

List1

0

0

0

1991./1992.

List2

List3

Hrvatski centar za razminiranje u gostima Centar je osnovan 1998. godine sa sjeditem u Sisku. Do danas je u RH od mina stradala 1921 osoba, od ega 501 smrtno. Prostor u RH pod minama obuhvaa oko 820 km, tj. 12 hrvatskih upanija. Sredstva za razminiranje dobivaju se meunarodnom suradnjom, od pravnih osoba i ostalih donatora. Humanitarno razminiranje obuhvaa poslove pretraivanja, razminiranja i unitavanja mina i drugih eksplozivnih sredstava.

Minska situacija u Hrvatskoj 100 hrvatskih opina jo uvijek se nalazi na minski sumnjivom prostoru.

Predavanje o minskoj situaciji u Hrvatskoj odrali su djelatnici HRC-aGospoa Marta Kovai

Pirotehniar Damir aniIsprobavanje opreme minera