Projektant: Darko Stresec, dipl.ing.arh. POPIS MAPA

INVESTITOR: Javna ustanova Nacionalni park „Risnjak“

51317 Crni Lug, Bijela vodica 48 GRAĐEVINA: VOLONTERSKI CENTAR - Rekonstrukcija i prenamjena postojeće

građevine proizvodnog pogona za montažu igračaka u Volonterski centark.č. 96, k.o. Crni Lug, 51317 Crni Lug

ZOP: 218/14TD: 218/14

ARHIKON d.o.o. Zagreb, listopad 2014. list 2

POPIS MAPA GLAVNOG PROJEKTA

mapa I ARHITEKTONSKI PROJEKT ARHIKON d.o.o., Selska cesta 90 C, 10 000 Zagreb, OIB 41081073369

T.D. 218/14 Projektant: Darko Stresec, dipl.ing.arh.

mapa II GRAĐEVINSKI PROJEKT FIZIKE ZGRADEPROJEKT RACIONALNE UPORABE ENERGIJE I TOPLINSKE ZAŠTITE ZGRADEELABORAT ZAŠTITE OD BUKE I VIBRACIJAARHIKON d.o.o., Selska cesta 90c, Zagreb, OIB 41081073369T.D. 218/14-1Projektant: Darko Stresec, dipl.ing.arh.

mapa III GRAĐEVINSKI PROJEKT - PROJEKT KONSTRUKCIJE RADIONICA STATIKE d.o.o., Horvaćanska cesta 77, Zagreb, OIB 21520453993 T.D. 085/2014

Projektant: Branko Galić, dipl.ing.građ.

mapa IV PROJEKT INSTALACIJA VODOVODA I ODVODNJE TT-inženjering d.o.o., K.Š. Đalskog 4, 49210 Zabok, OIB 46823703043

T.D. 98/14-VK Projektant: Goran Tomek, dipl.ing.stroj.

mapa V PROJEKT ELEKTROINSTALACIJA NNS-el-ing d.o.o., Sokolgradska 22, 10 000 Zagreb, OIB 60045826451T.D. 1271/14Projektant: Milan Čalogović, dipl.ing.el.

mapa VI PROJEKT INSTALACIJA GRIJANJA I VENTILACIJEKGH d.o.o., Kalinovica 3, 10000 Zagreb, OIB 28165191147T.D. 28 /14 Projektant: Tomislav Barač, dipl.ing.stroj.

POPIS ELABORATAELABORAT ZAŠTITE NA RADUFLAMIT d.o.o., Jurja Dijanića 24a, 10430 Samobor, OIB 84050612509T.D. 341014Projektant: Željko Mužević, univ.spec.aedif., Martina Gajdek, dipl.ing.arh. A 3320




ZOP: 218/14TD: 218/14


SADRŽAJ

I. OPĆI DIO

I.1. Registracija poduzeća – rješenje o upisu u sudski registarI.2. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekataI.3. Rješenje o imenovanju glavnog projektantaI.4. Rješenje o imenovanju projektanta arhitektonskog projektaI.5. Izjava o usklađenostiI.6. Primijenjeni propisi

II. PRETHODNE SUGLASNOSTI, OPĆI UVJETI

III. TEHNIČKI DIO

1. TEKSTUALNI DIO – tehnički opis

1.1. UVOD

1.2. POSTOJEĆE STANJE1.2.1 Izvod iz prostorne dokumentacije1.2.2 Postojeće stanje građevine, zelenila, prometne i komunalne infrastrukture

1.3. URBANISTIČKO-TEHNIČKI UVJETI GRADNJE1.3.1 Lokacija - zona obuhvata 1.3.2 Oblik i veličina građevne čestice1.3.3 Namjena građevine1.3.4 Veličina i površina građevine1.3.5 Smještaj građevine na parceli1.3.6 Arhitektonsko oblikovanje i dispozicija prostora1.3.7 Konstrukcija1.3.8 Uređenje građevne čestice1.3.9 Priključenje na prometnu infrastrukturu1.3.10 Priključenje na komunalnu infrastrukturu1.3.11 Zaštita od požara1.3.12 Zaštita na radu1.3.13 Odlaganje otpada1.3.14 Projektirani vijek uporabe i uvjeti za održavanje projektiranog dijela građevine

1.4 DOKAZI O ISPUNJAVANJU TEMELJNIH I DRUGIH ZAHTJEVA1.5 PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJE KVALITETE1.6 ISKAZ PROCIJENJENIH TROŠKOVA GRAĐENJA1.7 POSEBNI TEHNIČKI UVJETI GRAĐENJA I GOSPODARENJA OTPADOM1.8 NAPOMENA




ZOP: 218/14TD: 218/14


2. GRAFIČKI PRIKAZI

2.1. Arhitektonski snimak postojećeg stanja

2.1.1. Situacija mj 1:500 list 12.1.2. Tlocrt suterena mj 1:100 list 22.1.3. Tlocrt prizemlja mj 1:100 list 32.1.4. Tlocrt potkrovlja mj 1:100 list 42.1.5. Nacrt krova mj 1:100 list 52.1.6. Presjek A-A mj 1:100 list 62.1.7. Presjek B-B mj 1:100 list 72.1.8. Sjeveroistočno pročelje mj 1:100 list 82.1.9. Jugozapadno pročelje mj 1:100 list 92.1.10. Sjeverozapadno pročelje mj 1:100 list 102.1.11. Jugoistočno pročelje mj 1:100 list 11

2.2. Novoprojektirano stanje

2.2.1. Situacija mj 1:500 list 12.2.2. Tlocrt temelja mj 1:100 list 22.2.3. Tlocrt suterena mj 1:100 list 32.2.4. Tlocrt prizemlja mj 1:100 list 42.2.5. Tlocrt potkrovlja mj 1:100 list 52.2.6. Tlocrt krovišta mj 1:100 list 62.2.7. Nacrt krova mj 1:100 list 72.2.8. Presjeci A-A, B-B mj 1:100 list 82.2.9. Sjeveroistočno pročelje mj 1:100 list 92.2.10. Jugozapadno pročelje mj 1:100 list 102.2.11. Sjeverozapadno pročelje mj 1:100 list 112.2.12. Jugoistočno pročelje mj 1:100 list 12




ZOP: 218/14TD: 218/14


I. OPĆI DIO




ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14


RJEŠENJE

imenovanje glavnog projektanta




ZOP: 218/14TD: 218/14


Temeljem članka 51. “Zakona o gradnji” (NN 153/13), izdaje se

RJEŠENJE

kojim se DARKO STRESEC, dipl.ing.arh, ovlašteni arhitekt, imenuje projektantom arhitektonskog projekta za:

FAZA: GLAVNI PROJEKT

Z.O.P. 218/14

BR. PROJEKTA 218/14

INVESTITOR Javna ustanova Nacionalni park „RISNJAK“51317 Crni Lug, Bijela vodica 48

GRAĐEVINA VOLONTERSKI CENTARRekonstrukcija i prenamjena postojeće građevine proizvodnog pogona za montažu igračaka u Volonterski centark.č. 96, k.o. Crni Lug

Imenovani arhitekt ima rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera:klasa: UP/I-350-07/91-01/1129, Ur.broj: 314-01-99-1, od 20. listopada 1999. godine.

Ovo rješenje izdaje se imenovanom ovlaštenom arhitektu u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, Zakonom o hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u građevinarstvu te Statutom poduzeća i rasporedom izvršilaca na poslove i radne zadatke.

DIREKTOR:

Darko Stresec, dipl.ing.arh.

U Zagrebu, 08.09. 2014.




ZOP: 218/14TD: 218/14


Temeljem “Pravilnika o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog projekta, odnosno idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa” i članka 52 “Zakona o gradnji” (NN 153/13) izdaje se:

IZJAVA O USKLAĐENOSTI

FAZA: GLAVNI PROJEKT

Z.O.P. 218/14

BR. PROJEKTA 218/14

INVESTITOR Javna ustanova Nacionalni park „RISNJAK“51317 Crni Lug, Crni lug, Grad Delnice

GRAĐEVINA VOLONTERSKI CENTARRekonstrukcija i prenamjena postojeće građevine proizvodnog pogona za montažu igračaka u Volonterski centar

GL. PROJEKTANT DARKO STRESEC, dipl. ing. arh.

Sve mape ovog projekta su cjelovite i međusobno usklađene te su usklađene sa Zakonom o gradnji, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju Zakona o gradnji, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.

Direktor:DARKO STRESEC, dipl.ing.arh.

Glavni projektant:DARKO STRESEC, dipl.ing.arh.

U Zagrebu, 20.10. 2014.




ZOP: 218/14TD: 218/14


PRIMIJENJENI PROPISI

Zakon o gradnji (NN 153/13)Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)Zakon o građevnim proizvodima (NN 76/13)Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08, 49/11, 25/13)Odluka o donošenju I. izmjene i dopune prostornog plana uređenja (SN PGŽ 11/13) Zakon o normizaciji (NN br. 80/13);Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12)Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09);Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07 i 113/08)Zakon o zaštiti od buke (NN br. 30/09);Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10);Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09, 143/12);Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04,178/04, 38/09, 79/09, 49/11)Zakon o općoj sigurnosti proizvoda (NN 30/09, 139/10)Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN 158/03)Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine „kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“ (NN 49/08, 45/09, 63/13) Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99)Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu (Službeni list 42/68, 45/68)Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (NN 6/84, 42/05);Zakon o nadzoru kakvoće (NN 21/95)Pravilnik o načinu obračuna površina i obujma u projektima zgrada (NN 90/10, 111/10, 55/12)Pravilnik o obračunu i naplati vodnog doprinosa (NN 107/14)Pravilnik o kontroli projekata (NN 89/00)Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje ovlaštenja za kontolu projekata (NN 2/00, 89/00)Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08)Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmeta koji dolaze u neposr. dodir s hranom (NN 48/08)Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invalid. i smanj. pokretlj. (NN 78/13)Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, 142/03)Standard NFPA 101/2000HRN U.J1.030 – požarno opterećenjeHRN U.J1.240 – tipovi konstrukcija zgradaHRN UJ.621Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu (Sl. list 21/90)- Tehnički propisi za prozore i vrata (NN 69/06)- Tehnički propisi za zidane konstrukcije (NN 1/07)- Tehnički propisi za betonske konstrukcije ( NN 139/09, 14/10, 125/10 i 136/12 )- Tehnički propis za drvene konstrukcije ( NN 121/07, 58/09, 125/10, 136/12)- Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08,

89/09, 79/1, 90/13

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/379606.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_04_49_1106.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_02_25_407.html







ZOP: 218/14TD: 218/14


II. PRETHODNE SUGLASNOSTI, OPĆI UVJETI




ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14





ZOP: 218/14TD: 218/14


III. TEHNIČKI DIO




ZOP: 218/14TD: 218/14


1. TEKSTUALNI DIO – tehnički opis

1.1 UVODPredmet ovog glavnog projekta je ishođenje građevinske dozvole za rekonstrukciju i prenamjenu postojeće građevine proizvodnog pogona za montažu igračaka u Volonterski centar u sklopu JU NP Risnjak, smještene na građevnoj čestici k.č.br. 96, k.o. Crni Lug.Građevina volonterskog centra projektirana je primjenom načela održive gradnje kao energetski učinkovita (niskoenergetska) građevina. Navedeno uključuje arhitektonske detalje, toplinske karakteristike vanjskih zidova te sustave instalacija.

1.2 POSTOJEĆE STANJE1.2.1 Izvod iz prostorno-planske dokumentacije Osnova za izradu ovog glavnog projekta su I. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Delnice (Službene novine Primorsko-goranske županije broj 11/13), prema kojima se predmetna građevinska čestica nalazi unutar građevinskog područja naselja, broj kartografskog prikaza 4.4. te Odredbe za provođenje I. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Delnica („Službene novine“ 11/13, članci 5.,7. i 83.) temeljem kojih se u površinama naselja pored stanovanja smještaju sve funkcije sukladne namjeni, rangu i značenju naselja, tj. gdje manja lokalna središta imaju ili se u njima planiraju, osim stambenih i pratećih funkcija i neke javne funkcije.

1.2.2 Postojeće stanje građevine, zelenila, prometne i komunalne infrastruktureNa građevnoj čestici na k.č.br. 96, k.o. Crni Lug veličine 324m², nalazi se samostojeća građevina tlocrtnog L-oblika, tlocrtne površine cca 244m², visine suterena, prizemlja i potkrovlja (S+P+Pk), oblikovana višestrešnim krovom. Predmetna katastarska čestica na kojoj se vrši rekonstrukcija i prenamjena ima omogućen neposredan pristup na javnu prometnu površinu na k.č. 2982/1. Glavni pješački ulaz nalazi se na jugozapadnom dijelu čestice i građevine u nivou prizemlja kojem se pristupa preko trijema deniveliranog u odnosu na cestu. Kolni i pješački prilaz omogućen je do platoa na nivou suterena, preko rampe na k.č. 784/1, uz južnu među. Također je moguć kolni i pješački pristup kotlovnici u suterenu preko sjeverozapadne rampe – javnoprometne površine na k.č. 2982/1 i k.č. 803. Predmetna lokacija priključena je na komunalnu infrastrukturu, a novi priključci izvest će se prema posebnim uvjetima distributera.Kako je čestica većim dijelom formirana od postojeće građevine i terase na tlu na nivou suterena, na parceli nema vrijednog zelenila, zemljište je manjim dijelom obraslo travom.




ZOP: 218/14TD: 218/14


1.3 URBANISTIČKO-TEHNIČKI UVJETI GRADNJE

1.3.1 Lokacija – zona obuhvataGrađevna čestica smještena je na k.č. 96, k.o. Crni Lug, a njezine granice definirane su javnoprometnom površinom na k.č. 2982/1, k.o. Crni Lug na dijelu sjeverozapadne i jugozapadnoj strani, zatim pašnjakom na k.č. 803 u vlasništvu RH i Hrvatskih šuma P.O. Zagreb na dijelu sjeverozapada i sjeveroistoka, dok na jugoistoku i sjeveroistoku graniči s k.č. 784/1 privatnih vlasnika. Parcela se nalazi na kosom terenu i nagnuta je od zapada prema sjeveroistoku. Najviša kota terena iznosi 725,24 m n.v. što je kota prometnice na zapadnom dijelu, a najniža uz sjeveroistočnu među 723,18 m. Relativna visinska razlika tako iznosi cca 2,06 m.

1.3.2 Oblik i veličina građevinske česticePredmetna građevna čestica nepravilnog je oblika, površine 324 m², što je vidljivo u grafičkom dijelu glavnog projekta, na situaciji izrađenoj na posebnoj geodetskoj podlozi u mjerilu 1:500.

1.3.3 Namjena građevineNamjena građevine je volonterski centar. Osnovna namjena rekonstruirane i prenamijenjene građevine je smještaj volontera koji rade na projektima Nacionalnog parka Risnjak, a u sklopu objekta formirat će se i jedna stambena jedinica u potkrovlju za potrebe smještaja voditelja Centra.

1.3.4 Veličina i površina građevinePovršina građevne čestice iznosi 324 m².Tlocrtna površina postojeće građevine je 244 m², a nakon uređenja vanjske ovojnice 272 m². Visina građevine je suteren+prizemlje+potkrovlje (S+P+Pk). Visina vijenca od najniže kote zaravnatog terena na sjevernom uglu iznosi 7,50m, dok je maksimalna visina građevine do sljemena 12,16m.Tlocrt građevine nepravilnog je L-oblika, tlocrtnog gabarita nakon rekonstrukcije 18,90 x 18,31m.

ISKAZ POVRŠINA I OBRAČUNSKIH VELIČINAISKAZ GRAĐEVINSKE BRUTO POVRŠINE ZGRADE

Postojeće stanje građevinska bruto površina suterena P = 225,27 m²

građevinska bruto površina prizemlja P = 225,27 m²

građevinska bruto površina potkrovlja (h>2,0m) P = 130,41 m²

Σ ukupna građevinska bruto površina – postojeće stanje P = 580,95 m²




ZOP: 218/14TD: 218/14


Novoprojektirano građevinska bruto površina suterena P = 233,48 m²

građevinska bruto površina prizemlja P = 241,69 m²

građevinska bruto površina potkrovlja (h>2m) P = 181,87 m²

Σ građevinska bruto površina novoprojektirano P = 657,04 m²

A - građevinska bruto površina novoprojektirano P = 657,04 m²B - građevinska bruto površina postojeće P = 580,95m²razlika (A – B) P = 76,09 m²

UKUPNA PLOŠTINA KORISNE POVRŠINE ZGRADE (netto) A =527,88 m²ISKAZ PLOŠTINE KORISNE POVRŠINE ZGRADE(netto površina grijanog dijela zgrade) Ak=506,00 m²

OBUJAM prema HRN ISO 9836:2011A – ukupni obujam novoprojektiranog V = 2289,90 m³B – ukupni obujam postojeće stanje V = 1931,34 m³razlika (A – B) P = 358,56 m³

OBUJAM prema Pravilniku o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (NN 55/12).A – obujam novoprojektirano V = 2195,81 m³B – obujam postojeće stanje V = 1931,34 m³razlika (A – B) V = 264,47 m³

1.3.5 Smještaj građevine na građevnoj česticiPredmetna građevina koja se rekonstruira i prenamjenjuje, svojim je jugozapadnim i sjeverozapadnim pročeljem na međi prema javno-prometnoj površini, jugoistočnim pročeljem naslanja se na susjednu česticu k.č. 784/1, dok je od istočne međe udaljena 2,46m.Točna pozicija građevine na građevnoj čestici prikazana je na situaciji građevine na posebnoj geodetskoj podlozi.




ZOP: 218/14TD: 218/14


1.3.6 Arhitektonsko oblikovanje i dispozicija prostora Arhitektonsko oblikovanje građevine prikazano je u grafičkim prikazima glavnog arhitektonskog projekta koji je sastavni dio ove tehničke dokumentacije. Vanjski gabariti postojeće građevine, tj. njenog zatvorenog dijela zadržavaju se te se ovim rješenjem unaprjeđuje ovojnica građevine u smislu uštede energije i povećanja energetske učinkovitosti.Projektnim je programom zadana organizacija prostora za smještaj volontera u NP Risnjak na nivou hostela sa spavaonicama i popratnim sadržajima, ali bez usluge pripreme i izdavanja obroka te jedna stambena jedinica u potkrovlju za voditelja Centra. Usluge prehrane organizirat će se unutar ugostiteljskog kompleksa NP Risnjak.Predloženim konceptom glavni ulaz u građevinu i zajednički dnevni sadržaji smješteni su u etaži suterena, ranije korištenog kao skladišni prostor. Ulaz s lobbyjem sadrži prostor prijema volontera i vezan je na glavnu dvoranu za rad. Uz ulazni prostor smješten je i sanitarni čvor za zajedničke prostorije s predprostorom te spremište, a povezan je i s dvokrakim stubištem – postojećom vertikalnom komunikacijom unutar građevine. Ovdje je osigurana i kružna veza prema zajedničkom prostoru za druženje u sklopu kojeg se nalazi i čajna kuhinja. Na sjeveroistočnom krilu smještena je kotlovnica na bio-masu koja iz razloga zaštite od požara nije mogla biti vezana na unutarnji prostor suterena i do koje se pristupa direktno iz vanjskog prostora na sjeverozapadu.Ovakva dispozicija prostora i organizacija ulaza omogućila je kvalitetno korištenje prizemlja kao izolirane mirnije zone spavaonica. Prijašnje radionice sada postaju skupne spavaonice, ženska i muška, kapaciteta 14 ležaja svaka (kreveti na kat), dovoljne kvadrature prema normativu 4m² po ležaju. Ovdje je na vanjskom gabaritu učinjena intervencija, zatvaraju se postojeća vrata na jugozapadnom pročelju te radi bolje prirodne osvijetljenosti i provjetravanja otvaraju dodatni prozori na jugoistočnom pročelju. Uz spavaonice se formiraju sanitarni čvorovi, ženski i muški, svaki opremljen s dva wc-a u zasebnim kabinama, dva tuša, tri umivaonika i pisoar u muškim sanitarijama. Na sjeveroistočnom krilu, denivelirano u odnosu na ostatak etaže nalazi se još jedna soba sa četiri ležaja i izdvojenim prostorom tuša te wc-om s umivaonikom.U sjeverozapadnom dijelu potkrovlja smješten je stan voditelja Centra, projektiran kao dvosobni. Iz ulaznog dijela moguć je pristup kupaonici te zajedničkom prostoru dnevnog boravka, blagovaonice i kuhinje, a preko kojeg se dolazi do spavaće sobe. U ostatku glavnog krila potkrovlja formiraju se još četiri sobe za volontere – dvije dvokrevetne, trokrevetna i četverokrevetna s dva sanitarna čvora opremljenja po jednim tušem, wc-om u izdvojenoj kabini i dva umivaonika u ženskim sanitarijama, tj. umivaonik i pisoar u muškim.Posebna pozornost posvećena je oblikovanju pročelja i poboljšanju toplinskih karakteristika ovojnice glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite. Plašt glavnog krila izvodi se kao ventilirana fasada završne obloge u vlakno-cementnim pločama (eternit) velikog formata različitih dimenzija, otpornosti na ekstremne klimatske uvjete, sa strukturom fuga i spojnih zakovica koje oplemenjuju poteze pročelja, s dominantnim okvirima koji naglašavaju otvore prozora. Manje sjeveroistočno krilo završne je obrade u gruboj žbuci apliciranoj na sloj termoizolacije („Etics“ sustav), dok sve skupa počiva na rustikalnoj žbukanoj bazi na nivou suterena, uvučenoj u odnosu na ovojnicu viših etaža. Zadržava se oblik višestrešnog krovišta završne limene obloge uz malu korekciju nagiba na 40º i dodatak krovnih kućica koje će




ZOP: 218/14TD: 218/14


omogućiti prirodno osvjetljenje i provjetravanje svih prostora potkrovlja. Krovne su plohe opremljene snjegobranima kako bi se spriječilo padanje snijega na javnu prometnu površinu. Postojeća ulazna terasa na jugozapadu razgradit će se radi dotrajalosti i nemogućnosti rješavanja kvalitetne hidro- i termičke zaštite i izvesti nova armirano-betonska konstrukcija trakastih temelja, stupova, ploča i kosih ploča koje nose stubišne krakove, dilatirana od osnovnog korpusa građevine. Terasa zadržava svoju funkciju kao evakuacijski izlaz iz etaže prizemlja, uz povećanje dimenzije na propisanih 125cm svijetle širine, a na svom južnom dijelu dobit će proširenje – odmorište za korisnike Centra oblikovano kao konzolna konstrukcija s klupama izvedena od čeličnih profila i drvenih obloga, tj. laminatnih drvenih ploča u sklopu ograde platoa i stubišta.

1.3.7 Konstrukcija Konstrukciju postojeće građevine čini nosivi sistem uzdužnih i poprečnih zidova od kamena i opeke. Stropna konstrukcija suterena je armirano-betonski sitnorebričasti strop (razmak rebara 60cm, visina 28+12cm), a stropna konstrukcija prizemlja drvena (drveni grednik visine 25cm). Krovište je drveno višestrešno (visulja), nagiba krovnih ploha 36-40º. Građevina se rekonstruirala u više navrata, a zadnja je rekonstrukcija iz 1986. (Ev.br. 1837, Jadranprojekt, Rijeka) godine, kada se izvodi armirano-betonsko dvokrako stubište, probijaju novi otvori, izvodi vertikalna hidroizolacija zidova suterena i drenaža te termoizolira krovište.U smislu osiguravanja temeljnih zahtjeva za građevinu, mehaničke stabilnosti i protupožarne sigurnosti, a i bolje iskoristivosti korisne površine potkrovlja, ovim novim je rješenjem predložena razgradnja krovišta i drvene međukatne konstrukcije nad prizemljem te izvedba monolitne armirano-betonske ploče debljine 16cm s nadozidom u blok opeci debljine 25cm i sistemom horizontalnih i vertikalnih serklaža kako bi se mogli povećati rasponi krovne konstrukcije i dobiti slobodni prostor potkrovlja. Novo krovište se sastoji od višeg uzdužnog dijela nad glavnim korpusom građevine i nižeg dijela koji je okomito postavljen i izvodi se kao čelična potkonstrukcija s drvenim rogovima. Viši dio krovišta sastavljen je iz tri čelična okvira od čeličnih profila HEA 240. Na sredini jednog okvira projektiran je stup od čeličnog profila QRO 100x4. Okviri su u uzdužnom smijeru povezani čeličnim nosačima HEA 240 i HEA 280. Niži dio krovišta sastoji se od jednog okvira i grade koja povezuje okvir sa zabatom (čelični HEA 180). Između čeličnih okvira postavljaju se drveni rogovi dim. 12/18cm na višem krovu i 10/14cm na nižem i oslanjaju na nazidnicu i čeličnu podrožnicu. Horizontalna stabilnost krovišta osigurana je horizontalnim spregovima u ravnini najvišeg dijela čeličnih okvira te po jednim spregom u kosoj ravnini krovišta. Zbog zahtjeva za proširenjem terase na nivou prizemlja, a u cilju kvalitetne izvedbe, razgrađuje se postojeća konstrukcija terase i vanjskih stubišnih krakova te izvodi nova a-b ploča debljine 18cm, dilatirana od osnovne građevine, koja se oslanja na a-b stupove položene na trakaste temelje.Zbog povećanja otvora i novih prodora u prizemlju izvode se armirano-betonski okviri – horizontalni i vertikalni serklaži.




ZOP: 218/14TD: 218/14


1.3.8 Uvjeti za uređenje građevne česticePostojeća površina prirodnog terena bit će ozelenjena travnatim površinama, tj. hortikulturno uređena. Ne predviđa se izvedba ograda.

1.3.9 Priključenje na prometnu infrastrukturu a/ Priključenje na javno prometnu površinuPriključenje građevne čestice na javno-prometnu površinu na k.č. 2982/1 omogućeno je kolnim i pješačkim pristupom na jugoistočnom dijelu te sjeverozapadnom preko postojećih pristupnih rampi.

b/ Promet u mirovanju Kako se radi o definiranim postojećim površinama i građevini, na samoj čestici nije moguće osigurati promet u mirovanju pa će isti biti riješen u sklopu ostalih objekata unutar Nacionalnog parka Risnjak.

1.3.10 Priključenje na komunalnu infrastrukturuPredmetna građevina priključit će se na komunalne instalacije prema posebnim uvjetima građenja, prethodnim suglasnostima i mišljenjima zatraženim od nadležnih javnih poduzeća.

Vodovod i odvodnjaGrađevina je spojena na instalaciju mjesnog vodovoda i ima izvedeni vodovodni priključak.Prema podacima dobivenim od područnog distributera vode, postojeća građevina priključena je na postojeći javni vodoopskrbni cjevovod koji se nalazi u ulici zapadno od predmetne parcele (PVC d140mm), spojnim vodom od PEHD cijevi d25x1,8 mm (NO20), PN10. Za isti se predviđa rekonstrukcija, iz razloga što trenutno stanje ne zadovoljava novo tražene uvjete. Rekonstrukcijom postojećeg jednostrukog priključka vode predviđa se ugradnja cjevovoda većih dimenzija (PEHD d63 (NO50) koji će zadovoljavati novo nastale uvjete rada. Posebnim uvjetima građenja uvjetuje se izmiještanje postojećeg vodomjera iz građevine u novo vodomjerno okno smješteno pod terasom prizemlja uz jugozapadno pročelje.Priprema tople vode vršit će pomoću akumulacijskih spremnika koji se nalaze u kotlovnici i oni su dio projekta strojarskih instalacija. Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mreže sa zdravstveno ispravnom vodom za piće.Osim vodovoda, za potrebe predmetne građevine izvest će se i unutarnja hidrantska mreža, a sve prema odredbama Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06). Za potrebe protupožarne zaštite vanjskom hidrantskom mrežom koristit će se hidrant izveden na javnoj vodoopskrbnoj mreži. Za potrebe odvodnje otpadnih oborinskih i fekalnih voda iz predmetne građevine projektiran je razdjelni sustav odvodnje na način da se čiste oborinske vode s krovova upuštaju u teren u upojne bunare, a sanitarne fekalne vode upuštaju u vodonepropusnu sabirnu jamu. Postojeći sustav kanalizacije spojen je na javnu septičku jamu istočno od građevine. Zbog nedovoljnog kapaciteta postojeće sabirne jame, otpadno-sanitarne potrošne vode vodotjesnom kanalizacijom sprovode se u novu vodonepropusnu sabirnu jamu veličine 40,6m³, unutarnje




ZOP: 218/14TD: 218/14


dimenzije 6,50x2,60m, dubine 3,8m, s izvođenjem priključka za budući spoj na sustav javne odvodnje.

Grijanje, ventilacija

Energenti koji su na raspolaganju za korištenje u sustavu grijanja i ventilacije su bio-masa (peleti) i električna energija. Za potrebe grijanje prostora u građevini i zagrijavanje potrošne tople vode predviđeno je kotlovsko postrojenje na bio-masu (pelete) i solarna energija putem solarnih kolektora. Za dodatno grijanje PTV-a izvan sezone grijanja u danima kad nema dovoljno insolacije, koristit će se električna energija. Kotlovnica je smještena u suterenu na mjestu postojeće ložionice i drvarnice. U sklopu kotlovskog postrojenja je i pripadajuća dodatna oprema kotla, pelet plamenik, spremnik peleta s automatskom dopremom peleta pužom i akumulacijski spremnik ogrjevne tople vode od 740 l s izolacijom spremnika.Grijaća tijela za prijenos toplinske energije su čelični pločasti radijatori, a u kupaonicama cijevni kupaonski radijatori (kupaonski registri). Svaki radijator bit će opremljen termostatskim ventilom za regulaciju učina.Prostorije u građevini ventiliraju se prirodnim putem, a u prostorima u kojima nije moguća prirodna predviđena je odsisna prisilna ventilacija. Za ventilaciju sanitarija koje nemaju prozore prema vanjskom prostoru, koristi se električna energija. Za odsis zraka iz sanitarija predviđeni su plastični kupaonski ventilatori namijenjeni za ugradnju u spušteni strop. Sanitarije koje imaju prozor prema vanjskom prostoru ventilirat će se prirodnim putem otvaranjem prozora.Grijanje potrošne tople vode solarnom energijom osigurano je preko četiri vertikalna i šest horizontalnih pločastih solarnih kolektora smještenih na jugozapadnom dijelu višestrešnog kosog krova. Kolektori su povezani u 5 kolektorskih polja s po dva kolektora u jednom polju. Upravljanje radom solarnog sustava vršit će se automatski putem automatike solarnog grijanja. Pumpe, ekspanzijske posude i automatika solarnog sustava smještene su u kotlovnici u suterenu građevine.

Elektroinstalacije

Projekt elektroinstalacija sadrži rješenja instalacija jake i slabe struje, uzemljenja, izjednačenja potencijala te sustava zaštite od munje te se obrađuju NN priključak, glavni razvod i razdjelnici, elektroinstalacijski materijal i oprema, rasvjeta, instalacija elektroničke komunikacije, antenski sustav, sustav za odimljavanje stubišta te sustav zaštite od munje, izjednačenja potencijala i uzemljenja.

A) Jaka strujaNapajanje građevine električnom energijom osigurano je preko postojećeg priključka s trafostanice do kućnog priključno-mjernog ormara na pročelju. Od priključno-mjerne garniture napajanje se dalje vodi do glavnog razvodnog ormara, smještenog u prostoru stubišta u suterenu. S glavnog razvodnog ormara će se napajati svi podrazdjelnici i svi potrošači u suterenu. S etažnih se napajaju svi potrošači pojedine etaže. Instalacija rasvjete i priključaka riješena je s obzirom na namjenu svake pojedine prostorije te dispoziciju namještaja i opreme.




ZOP: 218/14TD: 218/14


Instalacija elektromotornog pogona koja obuhvaća pripadne elektroinstalacije za potrebe grijanja, ventilacije, ogrjevne opreme, projektirana je prema tehnološkim podlogama iz projekata strojarskih instalacija.

B) Slaba strujaZa telefonsku i računalnu lokalnu mrežu predviđena je instalacija elektroničke komunikacije s komunikacijskim središtem na pogodnom mjestu od kojeg se izvodi instalacija UTP Cat.6 kabelima do RJ45 priključnica i povezuje na postojeću javnu infrastrukturu elektroničke komunikacije. Za prijem signala zemaljskih i satelitskih TV programa, predviđena je instalacija zajedničkog antenskog sustava s dovoljnim brojem antenskih priključnica, u skladu s organizacijom prostora. Predviđen je automatski sustav za odimljavanje stubišta s centralnim uređajem, pogonom za otvaranje prozora, tipkalima za prozračivanje i alarm te senzorom kiše.

C) Sustav zaštite od munje, izjednačenje potencijala i uzemljenjeZa zaštitu građevine od atmosferskog elektriciteta projektirana je instalacija sustava zaštite od munje povezana na temeljni uzemljivač. U svrhu provođenja zaštitnih mjera izjednačenja potencijala unutar građevine treba izvršiti povezivanje svih metalnih masa u jednu galvansku cjelinu povezanu na temeljni uzemljivač.

1.3.11 Zaštita od požara Sve mjere zaštite od požara projektirane su sukladno važećim hrvatskim propisima i normama koje reguliraju ovu problematiku, a posebice prema odredbama Pravilnika o vatrogasnim aparatima (NN 101/11, 74/13), Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, 142/03), Pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99) i Tehničkom propisu za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN 87/08, 33/10).Temeljem posebnih uvjeta građenja dobivenih od nadležnog Inspektorata unutarnjih poslova pri PU primorsko-goranskoj i odredbama Zakona o zaštiti od požara, predmetna građevina nije svrstana u zahtjevne građevine pa stoga nema obveze izrade elaborata zaštite od požara kao podloge za projektiranje mjera zaštite od požara u glavnom projektu.

1.3.12 Zaštita na raduMjere zaštite na radu obrađene su zasebno u Elaboratu zaštite na radu, izrađenom od strane tvrtke FLAMIT d.o.o., T.D. 341014, projektant Željko Mužević, univ.spec.aedif. Temeljem izloženih tehničkih rješenja, osigurava se primjena propisa zaštite na radu kojima građevina mora udovoljavati kada bude u upotrebi, a time i sigurnost radnika i korisnika.Predmetna samostojeća građevina koja se rekonstruira i prenamjenjuje u volonterski centar veličine je 18,90x18,31m i sastoji se od suterena, prizemlja i potkrovlja. Osnovna namjena građevine je smještaj volontera koji rade na projektima Nacionalnog parka Risnjak, a u sklopu građevine formirat će se i jedna stambena jedinica u potkrovlju za potrebe smještaja voditelja Centra.




ZOP: 218/14TD: 218/14


Prostor je organiziran na način da je u suterenu smješten glavni ulaz u građevinu s punktom za prijem korisnika centra, dvorana za rad i edukaciju, spremište radnog materijala te čajna kuhinja s prostorom za druženje, kao i sanitarni čvor te izdvojena kotlovnica na sjeveroistočnom krilu sa zasebnim ulazom. U prizemlju su se formirale dvije velike skupne spavaonice (ženska i muška) s krevetima na kat, predviđene za smještaj po 14 osoba u svakoj, sa sanitarijama smještenim uz hodnik, dok je na sjeveroistočnom krilu manja spavaonica sa četiri ležaja i zasebnim prostorom tuša te wc-a s umivaonikom. Svaki sanitarni sklop uz velike spavaonice opremljen je s dva tuša, dva wc-a i zajedničkim koritom za umivanje s tri izljevna mjesta te s jednim pissoirom u muškom wc-u.U potkrovlju je smješten još jedan sklop spavaćih soba – dvije dvokrevetne, jedna trokrevetna i jedna četverokrevetna u koje se prema potrebi smiješta 5 ženskih i 6 muških osoba. U tom se sklopu nalaze sanitarije – ženske i muške, opremljene s po jednim wc-om i tušem te dva umivaonika u ženskoj i umivaonik i pisoar u muškoj kupaonici. U dijelu potkrovlja smješten je dvosobni stan voditelja volonterskog centra, koji je ujedno i jedina osoba stalno zaposlena u ovoj građevini.Investitor je definirao način korištenja prostora: usluge prehrane organizirat će se unutar ugostiteljskog kompleksa NP Risnjak, tako da unutar građevine nema pripreme i izdavanja obroka. U dijelu suterena smještena je samo čajna kuhinja za korisnike. Isto tako, na poslovima čišćenja i održavanja građevine bit će angažirani djelatnici iz centrale NP Risnjak. ZAPOSJEDNUTOST PROSTORA – SMJEŠTAJNI KAPACITETIETAŽA Ž Mprizemlje 18 14potkrovlje 5 6

23 20

stan potkrovlje 2UKUPNO 45 osoba

1.3.13 Odlaganje otpadaProjektom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada. Komunalni otpad se odvozi sortiran u posude prema uputama i posebnim uvjetima komunalnog poduzeća „Komunalac“ d.o.o., Delnice, Supilova 173, temeljem Gradske odluke o održavanju čistoće, a prema komunalnom redu. Broj i vrstu posuda za odlaganje odredit će nadležno komunalno poduzeće.




ZOP: 218/14TD: 218/14


1.3.14 PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE I NAČIN ODRŽAVANJA GRAĐEVINE Projektirani vijek uporabe za određene dijelove građevine:dio građevine projektirani vijek uporabe /godina

nosiva konstrukcija (ab) >60pročelje 20pokrov 30vanjska stolarija 40limarija 30podne obloge - kamen -parket - keramika 60

50zidne obloge (žbuka) 40instalacije vodovoda i kanalizacije 40elektroinstalacije 40

Vijek uporabe građevine uvjetovan je redovitim održavanjem zajedničkih djelova i uređaja zgrade. Održavanje zgrade prema Uredbi o održavanju zgrada NN 91/96 uključuje:- ličenje i bojanje zidova, stropova, vanjske i unutarnje stolarije, ličenje bravarije i drugih sličnih

elemenata u zgradi, tapetarski radovi- premazivanje zidova i stropova vapnom - premazivanje dimnjaka - zamjenu pokrova - keramičarske i druge radove na završnim oblogama podova i zidova- zamjenu podnih obloga i premazivanje podova - popravak pročelja - zamjenu i popravak stolarije - popravak pokrova - održavanje rasvjete i drugih električnih uređaja (zamjena žarulja, prekidača, utičnica, zvonca,

svjetiljki, internog govornog uređaja i sl.) kao i održavanje vanjske rasvjete koja pripada zgradi

- zamjena i popravak brava i drugih elemenata koji pripadaju zgradi - održavanje nasada, staza, opreme i drugih elemenata na zemljištu koji pripadaju zgradi

(ograde, klupe i sl.), - redoviti servisi na uređajima za grijanje i pripremu tople vode, - redoviti servisi na antenskim uređajima, uređajima za prijam televizijskog programa

uključujući i uređaje za kabelsku i satelitsku TV, - redoviti servisi na instalacijama vodovoda, odvodnje, elektroinstalacija, grijanja i dr. - redoviti servisi ostalih aparata i uređaja u zgradi prema naputku proizvođača, čišćenje

dimnjaka i dimovodnih kanala (dimnjačarske usluge), - čišćenje odvodnih rešetaka, vodovodnih grla i oluka.

Uvjeti za održavanje građevine proizlaze iz garancije na ukupni proizvod i na ugrađene elemente i podsisteme. Uporaba i održavanje građevine mora biti sukladna odredbama čl. 150. i 151. Zakona o gradnji (NN 153/13).




ZOP: 218/14TD: 218/14


Za održavanje građevine odgovorni su njezini vlasnici na način da se tijekom trajanja građevine očuvaju bitni zahtjevi za građevinu tako da se ne naruše njezina svojstva.U slučaju oštećenja građevine zbog kojeg postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, vlasnici građevine dužni su poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu opasnom do otklanjanja takvog oštećenja.Održavanje građevine mora biti takvo da se tijekom trajanja građevine očuva mehanička otpornost, stabilnost i požarna otpornost građevine, tako da predvidiva djelovanja tijekom građenja i uporabe ne prouzroče rušenje građevine ili njezina dijela, deformacije nedopuštena stupnja, oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije, nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala te u skladu s tim primjenjuju se odredbe Priloga J Tehničkog propisa za betonske konstrukcije i posebnih propisa donesenih temeljem Zakona o gradnji.Svi radovi potrebni za uporabu, održavanje i logističku potporu građevine tijekom cijelog njezinog vijeka uporabe propisani su programom kontrole i osiguranja kvalitete za građevinsko-obrtničke i instalaterske radove.Održavanje građevine te poslove praćenja stanja građevine, povremene godišnje preglede građevine, izradu pregleda poslova za održavanje i unapređivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevine, utvrđivanje potrebe za obavljanje popravaka građevine i druge slične stručne poslove, vlasnici građevine, odnosno osoba koja obavlja poslove upravljanja građevinama prema posebnom zakonu mora povjeriti osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje tih poslova posebnim zakonom.Održavanje građevine je reaktivno i preventivno te uključuje i zamjenu istrošenih građevinskih elemenata.

1.4. DOKAZI O ISPUNJAVANJU TEMELJNIH I DRUGIH ZAHTJEVA

Predmetna građevina koja se rekonstruira i prenamjenjuje iz pogona za montažu igračaka u volonterski centar u sklopu NP Risnjak projektirana je na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu te druge zahtjeve, odnosno uvjete propisane Zakonom o gradnji i posebnim propisima.

1.4.1. Higijena, zdravlje i okoliš

Postojeća građevina svojim projektom rekonstrukcije bit će izvedena tako da tijekom svog vijeka trajanja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da tijekom cijelog svog vijeka trajanja nema iznimno velik utjecaj na kvalitetu okoliša ili klimu tijekom građenja, uporabe ili uklanjanja. Obzirom na namjenu građevine – volonterski centar za smještaj volontera u radnim i edukacijskim programima NP Risnjak, na građevnoj čestici isključene su djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama pa tako ne postoji mogućnost istjecanja otrovnog plina, emisije otrovnih tvari ili opasnog zračenja, ispuštanja




ZOP: 218/14TD: 218/14


opasnih tvari u podzemne vode i tlo te pitku vodu. Kroz projekt instalacija vodovoda i odvodnje prikazani su sustavi usklađeni s propisima kako bi se spriječilo pogrešno ispuštanje otpadnih voda, a kroz projekt grijanja i ventilacije emisije dimnih plinova. Mjere zaštite zdravlja i okoliša provode se osiguravanjem čistoće i sprječavanjem zagađenja te planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada, što je već opisano u ovom tehničkom opisu.Planiranom rekonstrukcijom postojeće građevine unaprjeđuju se energetska svojstva zgrade u cilju bolje energetske učinkovitosti. Sanacija postojećih vlažnih zidova suterena izvest će se injektiranjem sanacijske smjese u reške mješovitog kamenog i opekarskog ziđa prema uputama proizvođača sustava, uz izvedbu nove horizontalne hidroizolacije na tlu i vertikalne na vanjskim zidovima. Uz ovo rješenje, kao i uz pravilnu postavu sloja termoizolacije s vanjske strane postojećih zidova i završne ventilirane fasade te kvalitetno riješenim detaljima izbjeći će se toplinski mostovi i prisutnost vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine.

1.4.2. Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe

Predmetna građevina je projektirana tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili oštećenja tijekom uporabe ili funkcioniranja. Sigurnost od nezgoda kao proklizavanje, pad, sudar garantirana je adekvatnom primjenom materijala namijenjenih za uporabu na traženim pozicijama, što će se dokazati potrebnim izjavama o sukladnosti te projektnim rješenjima koji smanjuju rizike.Kako se radi o postojećoj građevini i ograničenoj dispoziciji prostora, nije bilo moguće provesti tehnička rješenja za osiguranje pristupačnosti građevine osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, tako da se u građevini ne predviđa boravak osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti.

1.4.3. Zaštita od buke

Mjere zaštite od buke provode se u skladu s odredbama Pravilnika o najviše dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).Rekonstrukcija predmetne građevine je projektirana tako da buka koju zamjećuju korisnici ili osobe koje se nalaze u blizini ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovu zdravlju i koja im omogućuje spavanje, odmor i rad u zadovoljavajućim uvjetima. Isto tako i buka ugrađene opreme ne smije povećati dopuštene razine buke u vanjskom prostoru temeljem istog Pravilnika.




ZOP: 218/14TD: 218/14


1.4.4. Gospodarenje energijom i očuvanje topline

Građevina je sa svojim instalacijama grijanja, ventiliranja i osvjetljenja projektirana kao energetski učinkovita, tako da količina energije koju zahtijevaju ostane na niskoj razini, uzimajući u obzir način korištenja zgrade kao volonterskog centra te klimatske uvjete kontinentalne Hrvatske u planinskom području uz NP Risnjak. Izgradnjom niskoenergetske građevine po principu održive gradnje poboljšava se standard lokalne zajednice i šireg područja koji će imati učinak smanjenja emisije štetnih tvari u atmosferu - CO2, povećanje kvalitete zraka i kvalitete života u regiji, uz doprinos lokalnom gospodarstvu kroz stvaranje dodane vrijednosti. Emisija CO2 smanjena je u odnosu na klasičnu gradnju klasičnim sustavima grijanja i ventilacije na način da se povećanjem toplinske izolacije vanjske ovojnice građevine ostvaruje velika ušteda na energentima potrebnim za grijanje tijekom zimskih i prijelaznih mjeseci te korištenjem uređaja s povećanom energetskom učinkovitošću dodatno smanjuje potrošnja potrebnih energenata. Poboljšanje fizikalnih svojstava građevine u skladu s niskoenergetskim standardom u odnosu na konvencionalnu gradnju prema važećim tehničkim propisima te ugradnja kotlova na biomasu - pelete smanjit će potrošnju energije i emisiju stakleničkih plinova CO2.Vanjska ovojnica građevine unaprijedit će se ugradnjom termoizolacije vanjskih zidova, poda na tlu, krova, zidova i međukatne konstrukcije prema negrijanoj kotlovnici te zamjenom postojeće drvene vanjske stolarije i ugradnjom prozora i vrata gdje se maksimalni koeficijenti prolaska topline definirani kroz građevinski projekt fizike zgrade - projekt racionalne uporabe energije i toplinske zaštite zgrade.Vanjski zidovi glavnog korpusa (južnog kraka) izvest će se kao ventilirana fasada s 20cm kamene vune i završnom oblogom u eternit pločama, zidovi istočnog krila s vanjske su strane obloženi slojem kamene vune 20cm, završne obrade silikatnom žbukom preko mrežice (Etics sustav), a zona sokla u razini suterena kamenom vunom 12cm i mozaik žbukom. Postojeći pod na tlu razgrađuje se i izvodi nova ab ploča te izolira s 10cm termoizolacije, od čega 8cm ekstrudiranog polistirena i 2cm ekspandiranog elastificiranog polistirena za plivajući pod. Krovna konstrukcija izolirana je s 20cm kamene vune, 14cm debljine između rogova i 6cm ispod nosive konstrukcije. Na zidove suterena prema negrijanoj kotlovnici postavljaju se kombi ploče debljine 7,5cm, a u podgled kotlovnice prema grijanom prizemlju dodatnih 6cm kamene vune. Prozori i ostakljene stijene izvode se iz standardnih profila u kombinaciji drvo-aluminij s prekinutim toplinskim mostom i višestrukim termoizolacionim staklima (jedno staklo niske emisije - low-E premaz) ispunjenim plinom argonom Uf=1,80 W/m2K, Ug=1,10 W/m2K, g = 0,58, Uw=1,25 W/m2K. Prozori trebaju ostvariti zvučnu zaštitu od min. R'w = 32 dB. Zaštita od insolacije riješena je Eslinger roletama (kutija za rolete U=0,60 W/m²K).Puna ulazna vrata U=2,00 W/m²K.Za potrebe grijanja i pripreme potrošne tople vode koristit će se kotlovsko postrojenje na bio-masu (pelete) i solarna energija preko solarnih kolektora smještenih na jugozapadnom dijelu kosog krova. Izvan sezone grijanja za dodatno grijanje PTV u danima kad nema dovoljno insolacije, koristit će se električna energija.




ZOP: 218/14TD: 218/14


Kao grijaća tijela za prijenos toplinske energije ugradit će se čelični pločasti radijatori, a za kupaonice cijevni kupaonski radijatori, svi opremljeni termostatskim ventilima. Električna energija koristit će se za ventilaciju sanitarija koje nemaju prozore prema vanjskom prostoru.

1.4.5. Održiva uporaba prirodnih izvora

Materijali definirani projektnim rješenjem osiguravaju trajnost građevine, što se dokazuje izjavama o sukladnosti. Radi se većinom o prirodnim materijalima – opeka, drvo, beton, čelik, aluminij, kamena vuna, gips-karton, eternit na pročelju, koji nisu štetni za okoliš i gdje postoji mogućnost ponovne uporabe i reciklaže materijala.

1.5. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJE KVALITETE

Opće odredbePrema međunarodnim normama serije ISO 9000 i ISO 14001, a u skladu s Hrvatskim normama (HRN) koje obraduju područje osiguravanja kvalitete, pod Programom osiguranja kvalitete podrazumijeva se skup administrativnih, radnih, kontrolnih, upravljačkih i nadzornih postupaka i djelovanja, s ciljem sustavnog upravljanja svim aktivnostima koje su vezane na kvalitetu proizvoda i/ili usluge koju treba isporučiti ili obaviti za naručitelja.

U stvaranju i provođenju Programa osiguranja kvalitete moraju biti uključeni:- investitor- dobavljači proizvoda i/ili usluga (projektant, izvođač radova, isporučitelj opreme, montažer i

dr.)- stručni nadzor nad građenjem / montažom- inspekcijska tijela uprave (tijekom projektiranja, građenja i eksploatacije)

Programom osiguranja kvalitete svakog dobavljača mora se utvrditi dokumentirana organizacijska struktura s jasno definiranim ulogama, odgovornostima, razinama ovlaštenja te linijama unutarnjih i vanjskih komunikacija u području upravljanja i provođenja programa osiguranja kvalitete. Organizacijskom strukturom i raspodjelom zadataka mora se osigurati: da dobavljači budu odgovorni za svoje radove i za ostvarenje tražene kvalitete; da provjeru usklađenosti zahtijevane i ostvarene kvalitete ne mogu provoditi osobe koje

imaju direktnu odgovornost za izvršenje posla.

Program kontrole i osiguranja kvalitete sastoji se u obaveznoj primjeni svih zahtjeva važeće regulative, propisa i normi od važnosti za kvalitetu.Izvođač radova snosi krajnju odgovornost za primjenu i ispunjenje svih normi i zahtjeva navedenih u ovom projektu.Program osiguranja kvalitete ima karakter općih uvjeta koji daju naglasak na zahtjeve kvalitete materijala, proizvoda i radova, a ne propisuje tehnologiju koju će Izvođač primijeniti. Izvođač




ZOP: 218/14TD: 218/14


svakako mora za interne potrebe razraditi tehnologiju pripreme proizvodnje i tijeka izvedbe pojedinih radova.Ovi se uvjeti mogu dopuniti za radove koji se naknadnim rješenjima pojave, a mogu se suglasno izmijeniti, ako se u međuvremenu promijene tehnička rješenja ili dođe do izmjene važećih propisa i normi.

Obveze Investitora osigurati svu potrebnu projektnu dokumentaciju, odobrenja, suglasnosti i dozvole osigurati izvješća o kontroli projekta osigurati stalni stručni nadzor nad građenjem

Obveze Izvođača radova radove izvoditi na način određen: ugovorom, zakonima, propisima i pravilima struke,

tehničkim normativima i projektnom dokumentacijom imenovati voditelja građenja ili voditelja radova organizirati kontrolu i osigurati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih materijala,

poluproizvoda i gotovih proizvoda i opreme provoditi kontrolu kvalitete putem propisanih laboratorijskih ispitivanja, kao i ispitivanjem

izvedenih radova "in situ" pribaviti odgovarajuće ateste za gotove proizvode koji dolaze na gradilište i tu se ugrađuju radove izvoditi po redoslijedu kojim se osigurava kvalitetno izvođenje i o izvršenju pojedinih

faza na vrijeme obavještavati nadzornog inženjera radi utvrđivanja kvalitete ponuditi /odrediti garantni rok za radove i opreme izraditi i/ili osigurati na gradilištu svu dokumentaciju u smislu odredbi Zakona o prostornom

uređenju i gradnji

Obveze NadzoraStručni Nadzor obavlja pravna osoba koja za to ima ovlaštenje u smislu odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji. U tu svrhu imenuje se Nadzorni inžinjer (u daljnjem tekstu: Nadzor) koji je dužan: pratiti obavljaju li se radovi prema projektu i u skladu sa Zakonom o gradnji voditi računa o tome da je kvaliteta radova, ugrađenih proizvoda i opreme u skladu sa

zahtjevima projekta te da je kvaliteta dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima ukoliko se ustanovi da se radovi ne obavljaju prema projektu i u skladu sa zahtjevima iz

ovog Programa, zaustaviti radove i o tome izvijestiti Investitora i Projektanta svakodnevno zapisivati svoja zapažanja u građevinski dnevnik na gradilištu

ZAHTJEVI KVALITETEProjektna dokumentacijaPrije uvođenja u posao, Investitor je dužan predati Izvođaču svu potrebnu projektnu dokumentaciju. Projektna dokumentacija treba sadržavati verificirana tehnička rješenja u skladu sa statičkim, građevno-fizikalnim, mikroklimatskim i drugim značajkama objekta. Nacrtima i/ili




ZOP: 218/14TD: 218/14


tekstualnim opisom treba prikazati i pojasniti sve bitne detalje. Izvođač je dužan detaljno pregledati i proučiti projektnu dokumentaciju te pravovremeno upozoriti nadzornog inžinjera na eventualne nedostatke, nejasnoće i odstupanja u mjerama, podlogama ili druge manje neusklađenosti u dokumentaciji. Ako Izvođač prije početka ili tijekom građenja ustanovi bitne nedostatke u tehničkim rješenjima ili računskoj točnosti koje bi mogle prouzročiti nefunkcionalnost građevine, slabiju kvalitetu i postojanost ugrađenih elemenata ili druge štete, dužan je o tome pismeno i na vrijeme obavijestiti nadzornog inžinjera i/ili projektanta te zatražiti pojašnjenja odnosno odgovarajuće ispravke i/ili izmjene projekta. U protivnom bit će dužan ovakve štete sanirati o svom trošku.Budući da je troškovnik građevinsko-obrtničkih radova dio izvedbenog projekta, opći uvjeti bit će sastavni dio te dokumentacije, a u kojima su navedeni svi propisi, norme, tehnički uvjeti za izvođenje radova, kvalitete ugrađenog materijala i sva potrebna ispitivanja ugrađenog materijala, izvedene konstrukcije, kao i potrebna atestna dokumentacija koju je izvođač dužan predočiti nakon izvršenih radova. Izvođač nema pravo na svoju ruku vršiti izmjene projektne dokumentacije, odnosno tehničkih rješenja. Eventualne izmjene projekta tijekom građenja (u svrhu poboljšanja, zamjene materijala i načina izvedbe i sl.) mogu se izvršiti isključivo na temelju pismenog dogovora s projektantom i nadzornim inžinjerom.

Kvaliteta radova i materijala Izvođenjem radova na građevini može se započeti tek nakon što je gradilište uređeno prema odredbama Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu (SL 42/68, SL 45/68). O početku radova Izvođač je dužan obavijestiti nadležno tijelo. Za sve radove treba primjenjivati važeće tehničke propise i građevinske norme. Izvedba radova treba biti prema izvedbenom projektu, općim i posebnim tehničkim uvjetima i opisu radova, a u skladu s pravilima struke. Izvođenje radova mora biti tehnološki ispravno, po redoslijedu kojim se osigurava kvaliteta izvedbe. O izvođenju pojedinih faza treba na vrijeme obavijestiti nadzornog inžinjera radi utvrđivanja kvalitete (posebno na "kontrolnim točkama"). Skele, podupore i razupore, zaštitne ograde te rampe za prijevoz materijala po građevini i sl. treba u pravilu izvoditi na osnovi statičkih proračuna i nacrta, a u skladu s propisima. Skele moraju biti na vrijeme postavljene, kako ne bi došlo do zastoja u radu. Tolerancije mjera izvedenih radova određene su prema odluci projektanta i/ili nadzorne službe, a u skladu s tehničkim propisima za grube i završne radove u građevinarstvu i uzancama struke. Sva odstupanja od utvrđenih tolerantnih mjera dužan je Izvođač otkloniti o svom trošku. Za sve materijale koji se budu ugrađivali, Izvođač mora predočiti odgovarajuće potvrde odnosno izjave o sukladnosti. Po svojim fizičkim, kemijskim i mehaničkim osobinama moraju odgovarati hrvatskim normama (HRN), općim propisima i pravilima struke te zahtjevima navedenim u troškovničkom opisu. Ukoliko se zahtijeva upotreba materijala za koje ne postoji HRN (materijali iz uvoza i sl.), potrebno ih je, u skladu sa Zakonom o normizaciji, atestirati kod organizacije koja je registrirana i kvalificirana za ispitivanje takvog materijala. Materijali koji se ugrađuju moraju u pravilu biti novi i neupotrebljavani (osim ako se drugačije ne zahtijeva), odabrani u skladu s određenom namjenom. Gotovi tvornički proizvedeni materijali moraju se primijeniti u svemu prema uputama proizvođača. Uskladištenje materijala treba provesti tako da je osiguran od oštećenja (lomova, vlaženja i dr.), jer se smije ugrađivati




ZOP: 218/14TD: 218/14


samo materijal propisane kvalitete. Ovo se odnosi i na sve gotove prefabrikate, obrtničke proizvode i sl. Izvođač građevinskih radova dužan je obrtnicima i instalaterima dati potrebne skele za radove na visini većoj od 2 metra. Također treba osigurati prostorije za smještaj alata i materijala te ustupiti radnu snagu za pripomoć (bušenje, popravak zida i/ili žbuke i dr.). Ako se radovi obavljaju za vrijeme jake zime, kiše ili ljetnih vrućina, Izvođač treba osigurati konstrukcije od oštećenja. U slučaju da dođe do oštećenja uslijed atmosferskih utjecaja, Izvođač će izvršiti popravke o svom trošku. Izvođač je dužan, bez posebne naplate, osigurati investitoru i projektantima potrebnu pomoć u pomagalima i ljudima pri obilasku gradilišta radi nadzora, uzimanja uzoraka i sl. Nakon dovršetka svih radova Izvođač treba, zajedno s nadzornim inžinjerom, izvršiti pregled i o tomu sastaviti zapisnik o preuzimanju, u kojemu treba navesti: površine ili mjesta na kojima je izvršen pregled vrstu rada, konstrukcije i građevinskog elementa i način izrade/ugradbe te eventualne

posebne zahtjeve za izvedbu dokumentaciju o vrsti i kvaliteti upotrebljenog materijala, kao i podatke o proizvođaču

/isporučitelju nalaz pregleda odnosno popis eventualnih nedostataka i rok njihova otklanjanja

TEHNIČKI UVJETI ZA IZVOĐENJE GRAĐEVINSKIH RADOVA

Pripremni radovi i uređenje gradilištaPrije davanja ponude, Izvođač treba pregledati užu i širu lokaciju građevine te provjeriti mogućnosti i uvjete pristupa gradilištu i prijevoza na deponij, privremenih priključka na instalacije i dr. Također, Izvođač svakako mora (za interne potrebe) razraditi tehnologiju izvedbe pojedinih radova, radi optimalne organizacije građenja, nabave materijala, kalkulacije i sl. Pripremni radovi ne mogu započeti prije nego Investitor odabranog Izvođača ne "uvede u posao", što podrazumijeva minimalno sljedeće obveze: predaju gradilišta odnosno osiguranje prava pristupa na parcelu na kojoj će se izvoditi

ugovoreni radovi, s obilježenim granicama parcele, horizontalnim osovinama (ishodištem) te stalnom visinskom točkom i iskolčenja građevine odnosno određivanja visinskih kota objekta

predaju izvedbene projektne dokumentacije u potrebnom (ugovorenom) broju primjeraka predaju građevinske dozvolePrije početka izvedbe pripremnih radova, Izvođač je dužan dostaviti plan organizacije građenja odnosno shemu uređenja gradilišta, u sklopu kojeg treba: predvidjeti prostorije za urede, boravak radnika, sanitarije/garderobe i dr. ograditi gradilište odgovarajućim elementima, radi zaštite i sigurnosti Ijudi, prometa i

objekata; postaviti natpisnu ploču s potrebnim podacima o investitoru, projektantu i Izvođaču

postaviti potreban broj pomoćnih radionica, uređenih skladišta nadstrešnica za opremu i građevinski materijal

dostaviti i popis radnih strojeva i opreme koja će biti raspoloživa na gradilištu te satnice za rad i upotrebu svakog stroja




ZOP: 218/14TD: 218/14


odrediti i urediti prometne i parkirne površine za osobne automobile, kamione, građevinske strojeve i dr.

osigurati dovod svih potrebnih instalacija do potrošača (vode, elektrike, grijanja i dr.) postaviti funkcionalnu i pouzdanu rasvjetu, radi sigurnog kretanja i/ili izvođenja radova noću uvesti i primjenjivati sve mjere zaštite na radu prema postojećim propisima osigurati stalnu čuvarsku službu za cijelo vrijeme trajanja izgradnje

Izvođač je dužan redovito održavati i čistiti gradilište sa svim prostorijama i cijelokupnim inventarom te odstranjivati svu površinsku vodu u granicama gradilišta odnosno nasipavati ugrožene površine. Sve otpadne materijale (šuta, lomovi, ambalaža i sl.) treba odmah odvesti. Ukoliko se ovo neće izvršavati, investitor ima pravo ove poslove povjeriti drugome, a na teret glavnog ugovaratelja radova. Rušenje i razbijanje ostataka od postojećih objekata na parceli treba izvršiti tako da se potpuno odstrani sav materijal, bilo u terenu ili izvan njega. Izvodač radova dužan je voditi računa o postojećim instalacijama i cjevovodima i sl. kako u terenu, tako i izvan terena jer će sam snositi štete uslijed eventualnog oštećenja istih. Po završetku svih radova, Izvođač je dužan skinuti i odvesti sve nasipe, betonske podloge, temelje strojeva, radnih i pomoćnih prostorija i sl., tj. gradilište kompletno očistiti do zdrave zemlje kako bi se moglo pristupiti hortikulturnom uređenju odnosno zemljište vratiti u prvobitno stanje.

Završni (obrtnički) radoviRadove treba obavljati kvalificirano osoblje u skladu s "pravilima struke", a prema propisima i normama, tehničkim specifikacijama i nacrtima.Pri ugradbi tvorničkih materijala, obavezno treba postupati prema uputi proizvođača odnosno isporučitelja.

Izolaterski radoviIzvođač radova dužan je za sve materijale koje će upotrijebiti za izradu izolacije (hidro, termo i zvuk) pribaviti ateste ovlaštene osobe stručne organizacije (atest ne smije biti stariji od 6 mjeseci) i dati na uvid nadzornom inženjeru. Hidroizolacije, toplinske i zvučne izolacije treba izvesti točno prema specifikaciji radova, uputama i preporukama proizvođača i tehničkim uvjetima. Podloge moraju biti čiste, suhe i ravne, bez prašine i nevezanih čestica. Termoizolacijske obloge izvesti kontinuirano, bez reški, da se ne pojave hladni mostovi. Kod hidroizolaterskih radova spojeve pokrova ili obloga od različitih materijala, kao i priključke na druge konstrukcije treba izvesti stručno i pažljivo. Izolacijske trake moraju se za podlogu lijepiti po cijeloj površini s propisanim preklopom (horizontalno 10 cm, vertikalno 15 cm).

Čelične konstrukcijeZa osiguranje kvalitete čelične konstrukcije, a ujedno i stabilnosti građevine, treba propisati i provesti sljedeće aktivnosti:a) Radionička izrada

izrada na temelju ovjerene radioničke dokumentacije korištenje materijala propisane kvalitete potvrđene atestima




ZOP: 218/14TD: 218/14


vođenje tehničkog dnevnika izrade obavezna probna montaža u radionici izvedba zaštite od korozije (temeljni premaz u dva sloja, u sivoj i crvenoj boji) osiguranje svih elemenata za prijevoz bez oštećenja i deformacija

b) Montaža na gradilištu osiguranje prijevoza i skladištenja na gradilištu montaža na gradilištu uz vođenje dnevnika montaže osiguranje kvalificiranih radnika s odgovarajućim atestima kompletiranje sustava zaštite od korozije

Prije montaže na gradilištu potrebno je provjeriti visinske kote armirano-betonske konstrukcije i usporediti ih s kotama iz nacrta te utvrditi postoje li veća odstupanja, što se registrira upisom u građevinski dnevnik. U slučaju spora odlučuje nadzorni inženjer.

Atesti, mjerenja i ispitivanja koja je potrebno priložiti uz zahtjev za tehnički pregled i uporabnu dozvolu:- atesti svih ugrađenih materijala- atesti ugrađenih elemenata gradnje- atesti vezani za zaštitu zdravlja- atesti u odnosu na vatrootpornost- atesti o izvršenom mjerenju akustičkih prolaza- atesti za otpornost na habanje materijala

Atesti, mjerenja i inspekcijski pregled u tijeku eksploatacije građevineNajmanje jednom mjesečno izvršiti preventivni pregled ponašanja ugrađenih materijala, kao i izvedenih konstrukcija i građevinskih elemenata.Najmanje dva puta godišnje izvršiti funkcionalno ispitivanje ugrađenih elemenata građevine ili pojedinih njezinih dijelova.




ZOP: 218/14TD: 218/14


1.6 ISKAZ PROCIJENJENIH TROŠKOVA GRAĐENJA

a) građevinsko-obrtnički radovi 4.100.400,00 kn

b) instalaterski radoviinstalacije vodovoda i odvodnje 450.600,00 knstrojarske instalacije 393.800,00 knelektoinstalacije (jaka, slaba struja, gromobran) 286.000,00 kninstalaterski radovi ukupno: 1.130.400,00 kn

PROCIJENJENI TROŠKOVI GRADNJE SVEUKUPNO: cca 5.230.800,00 kn

1.7 POSEBNI TEHNIČKI UVJETI GRAĐENJA I GOSPODARENJA OTPADOM

1.7.1 POSEBNI TEHNIČKI UVJETI GRAĐENJA

Izvođač radova dužan je rabiti za gradnju i održavanje građevine samo građevne proizvode za koje je dokazana njihova uporabljivost prema Zakonu o gradnji (NN 153/13) te radove izvoditi u skladu s istim zakonom.Izvođač radova je dužan pridržavati se svih važećih propisa, normativa i standarda za izvođenje radova, a posebno je dužan ugrađivati kvalitetne materijale koji su predviđeni pojedinačnim troškovničkim opisima uz svaku stavku, kao i držati se troškovničkih opisa i pravila struke kod izvođenja radova. Ako se ustanovi da kvaliteta ugrađenog materijala i izvršenih radova ne odgovara traženim uvjetima, investitor, odnosno projektant može zahtijevati dodatna ispitivanja osim onih koja su navedena u općim uvjetima. Ako se ustanove nedostaci u kvaliteti radova i ugrađenom materijalu, svi troškovi sanacije padaju na teret izvođača radova.Odlaganje građevinskog materijala i opreme potrebno je izvršiti na gradilištu investitora tako da ne ugrozi javni interes i promet javnom površinom. Nije dozvoljeno deponiranje građevinskog materijala na okolno zemljište ili na javnu prometnu površinu.Tijekom radova na rekonstrukciji građevine, izvedbi hidroizolacija zidova suterena te oblaganjem pročelja, bit će nužno koristiti javnu prometnu površinu te će o tome biti obaviještena nadležna tijela Grada Delnica koja će propisati uvjete korištenja, rok korištenja i obvezu ograđivanja gradilišta kao i postavljanje prometne signalizacije.Nakon dovršetka izgradnje, potrebno je građevinsku česticu urediti i isplanirati na način da se ne poremeti prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i javnih površina. Sva nastala oštećenja na javnim površinama, instalacijama, susjednim građevinama i susjednom zemljištu investitor je dužan u što kraćem roku i o svom trošku sanirati i teren i građevine dovesti u prvobitno stanje.




ZOP: 218/14TD: 218/14


1.7.2 NAČIN SANACIJE GRAĐEVINSKOG OTPADAProgram zbrinjavanja građevnog otpada podrazumijeva primjenu sljedećih mjera u dvije faze, tijekom građenja i po završetku radova:

I. FAZA – građenje sav višak otpadnog materijala u krutom stanju, bilo kao produkt rušenja ili kao produkt

izvođenja radova, ne smije se gomilati na gradilištu već pravovremeno otpremiti na za to predviđeni deponij;

privremene građevine na gradilištu (spremišta alata i opreme, skladišta materijala) locirati prema važećim propisima;

eventualno potrebno skladište za materijal, gorivo, ulje, mazivo, locirati prema važećim propisima i izvesti s nepropusnom podlogom i s isto takvom sabirnom jamom u slučaju izlijevanja;

eventualno pretakanje goriva, ulja, maziva, izvoditi na izvedenoj nepropusnoj podlozi s istom takvom sabirnom jamom u slučaju izlijevanja;

na gradilištu koristiti opremu i strojeve u ispravnom stanju koji ne propuštaju gorivo, mazivo, ulje i materijal koji transportiraju;

II. FAZA – završetak radova sav preostali višak materijala otpremiti s gradilišta; sve montažne dijelove i sav otpadni materijal kao produkt demontaže ili rušenja otpremiti s

gradilišta; eventualno ranije potrebno skladište za elektromaterijal, demontirati te sve montažne

dijelove i sav otpadni materijal kao produkt demontaže otpremiti s gradilišta; svu opremu otpremiti s gradilišta;Gornje mjere potrebno je izvesti prije izdavanja uporabne dozvole.

1.8 NAPOMENA

Iz razloga zahtjevnosti projekta te odgovornog odnosa prema investiciji, a u cilju kvalitetne realizacije, potrebno je obvezno osigurati projektantski nadzor tijekom izvođenja radova do ishođenja uporabne dozvole.

GLAVNI PROJEKTANT DARKO STRESEC, DIPL.ING.ARH




ZOP: 218/14TD: 218/14


2. GRAFIČKI DIO




ZOP: 218/14TD: 218/14


2.1. POSTOJEĆE STANJE




ZOP: 218/14TD: 218/14


2.2. NOVOPROJEKTIRANO

Documents

Projektant: Darko Stresec, dipl.ing.arh. POPIS MAPA