ProŁitajte: I za hulu kad je ustvrdio da je Bog. U · PDF fileMolite za va„e voðe da vlada- ... pjesmarica cijelom narodu. ... da svoju medicinsku naobrazbu prenese u srce Afrike

203

svoju obranu Isus je citirao tekst iz Psalma 82,6u kojem Bog narodnim voama kaæe: “Vi stebogovi.” Bio je to majstorski potez kojim je po-bio svoje neprijatelje i oslobodio se optuæbe. Aliu ovoj igri rijeËi postoji i vaæna misao. Nemojteje propustiti.

Bog stavlja voe u poloæaj sliËan svojem kadim daje vlast i dopuπta da ih narod poπtuje. Nokoriste li oni tu vlast onako kako je Bog koristi?Postupaju li pravedno i milosrdno? Brinu li seza siromahe kao πto se Bog brine?

Voe u Isusovo vrijeme nisu ispunjavali svojeod Boga dane odgovornosti — bili su nepraved-ni i nemarni prema siromasima. Nasuprot tome,Isus je uËinio mnogo toga kao πto bi uËinio Bog.“Za koje me od tih djela kamenujete?” podrug-nuo im se (Ivan 10,32). Prema osamdeset dru-gom psalmu Isus je imao pravo nazvati se Bo-gom, a oni se nisu imali pravo nazivati voama.

Ovim se niπta ne oduzima od prave Isusoveboæanske naravi, ali nas navodi na razmiπljanjeo naravi vodstva. Molite za vaπe voe da vlada-ju onako kako bi Bog vladao. A razmislite i osebi: jeste li pravedni i milosrdni prema onimana koje utjeËete?

Podari mi, Boæe, neumornu skrbDa pred Tobom æivim svagda;Pripremi me, Boæe, slugu svog,Da toËan raËun mogu dati.

Charles Wesley

ZanimljivoNeka se æenapoklonila predfrancuskim kraljemFranjom I. moleÊiga za pravdu. Onjoj je odgovorio:“Pravdu tidugujem. Ako zaiπta moliπ, moli zamilost.”

Vrijedizapaziti“Vladari morajurazumjeti da nisupostavljeni nadπtapovima ikamenjem, nadsvinjama i psima,veÊ nad Boæjomzajednicom. Zatomoraju znati dadjeluju protivsamog Boga kadnepravednopostupaju.”Martin Luther

ProËitajte: Psalam 82.

1. srpnja Vodstvo nalik na Boæje

sus je u stalnoj borbi s vjerskim voamasvojeg vremena bio zamalo kamenovanza hulu kad je ustvrdio da je Bog. UI

204

æila i zaprijetila da Êe izbrisati mali narod Juduako se ne poduzmu drastiËne mjere. Tako je,zapravo, mislio kralj Ahaz.

Ali prorok Izaija bio je bolje informiran. Go-spodin je rekao Izaiji: “Pazi, smiri se.” (Izaija7,4) Od ove prijetnje neÊe niπta biti. “Ne zoviteurotom sve πto ovaj narod urotom zove... Jahvenad Vojskama... jedino se njega bojte, strah odnjega nek vas proæme.” (Izaija 8,12.13)

Na nesreÊu, Ahaz nije htio sluπati. Umjestoda se skruπeno obrati Gospodinu, obratio se moÊ-noj Asiriji da ga izbavi od neprijatelja. Asirija jedovela svoju okrutnu ratnu maπineriju u topodruËje i porazila Judine neprijatelje, ali se on-da okrenula i protiv Jude (pogledajte i Psalam83,9). Jeruzalem je bio poπteen samo zahva-ljujuÊi Boæjoj milosrdnoj intervenciji kao odgo-vor na vjeru Ahazova poboænog sina Ezekije.

Mnogi krπÊani danas imaju osjeÊaj da su sesvi urotili protiv njih, da postoji opÊi napad naBoæji narod. Bojimo se vlasti, medija i kultureopÊenito — a osamdeset treÊi psalam moæe ras-piriti te strahove. Nemojte zaboraviti Izaijine ri-jeËi: “Jahve nad Vojskama... jedino se njega boj-te, strah od njega nek vas proæme.”

Jedino se Njega bojte, vi sveti,NiËeg drugog nek vas nije strah.Kad uæivate u sluæbi Njemu,On se brine za potrebe vaπe.

Nahum Tate

ZanimljivoBenedikt, redovnikiz sedmog stoljeÊakoji je osnovaobenediktinski red,proveo jeposljednje daneæivota paraliziranpa je traæio da muËitaju Psalme.Posljednje πto jeËuo bio je Psalam83.

2. srpnja Teorije o uroti

ProËitajte: Psalam 83,2-9.

ko itko zna o kakvoj vrsti nevolja go-vori Psalam 83, onda je to bio kraljAhaz. Dva su se sjeverna naroda udru-A

205

A πto je uËinio vojskovoa Gideon? Smanjio jesvoju vojsku s trideset na deset tisuÊa ljudi. Aonda ju je smanjio joπ viπe, na samo tri stotine.

Njegovi su vojnici sigurno morali pomisliti:Gideon nije pri sebi.

»injenica je da je Gospodin uzeo stvar u svojeruke. Nije æelio da se itko hvali svojom snagompa je svoj narod izbavio na svoj naËin.

Gideon je svakom Ëovjeku dao rog i glinenivrË s bakljom. Kad je pala noÊ, izraelski vojniciokruæili su midjanski tabor i onda iznenada za-trubili u rogove i razbili vrËeve. Midjanci su seprestraπili, napali jedni druge i poËeli bjeæati.Tako su ratnici ove goleme midjanske sile biliporaæeni (Suci 7,1-22).

Posljednji dio Psalma 83 podsjeÊa na ovajporaz Midjanaca. Kao πto i treba, Gideon se nespominje. To nije bila njegova, veÊ Boæja bitka.

Kad se osjeÊate okruæeni neprijateljima i broj-Ëano slabiji, obratite se Gospodinu za pomoÊ.On vas moæe spasiti — premda vi Njegov planmoæda ne razumijete. Pavao je rekao: “Naπe bor-beno oruæje nije tjelesno. Naprotiv, ono je boæan-ski jako.” (1. KorinÊanima 10,4)

PojaπnjenjeU trinaestom retkuneprijatelj æeli otetipaπnjake. Ovdje serabi ista rijeË kaoza “poljanezelene” u dvadesettreÊem psalmu.

3. srpnja Rogovi, baklje i glineni vrËevi


lan se Ëinio potpuno bezumnim. Mid-janci su okupili golemu vojsku koja jebrojem daleko nadmaπivala izraelsku.P

Za Spasitelja ustajte na trube poziv glasanJer borba je pred vama i Njegov slavni dan.Vi πto sad sluæite Mu vjerno, a neprijatelj je brojan,Nek hrabrost raste vaπa, oduprite se snaæno.

George Duffield

206

zajednice (psalmi 44, 74, 79,80, 83 i 137), a nekolikodrugih im je sliËno. Napisani uvrijeme krize, ovi psalmipozivaju Boga da pomognesvojem narodu.

Navodimo nekoliko stihovaiz psalama tuæbalica zajednice:u Psalam 44,26Jer duπa nam se u prah

raspala,trbuh nam se uza zemlju

prilijepio.u Psalam 74,9Ne vidimo znakova svojih,

proroka viπe nema,i nitko meu nama ne zna

dokle...u Psalam 79,9Pomozi nam, Boæe, pomoÊi

naπa,zbog slave imena svojega,oslobodi nas i otpusti nam

grijehezbog imena svoga!u Psalam 80,20Jahve, Boæe nad Vojskama,

obnovi nas,razvedri lice svoje i spasi

nas!u Psalam 90,16Neka se na slugama tvojim

pokaæe djelo tvoje

i tvoja slava na djecinjihovoj!

Katkad mislimo da Psalmiiskazuju osobnu poboænost kaou stihu “Jahve je pastir moj”.(Psalam 23,1) Meutim,Psalmi su bili namijenjeni kaopjesmarica cijelom narodu.Povremeno bi koji poboænikralj, kao Joπija i Ezekija, ilivoa, kao Ezra i Nehemija,sazvali narod na nekoliko danaposta, pokajanja i traæenjaBoga pa su za takve prilikebili napisani psalmi tuæbaliceza zajednicu.

Za Amerikance 1857. nijebila dobra godina. Financijskislom potresao je novËanasrediπta cijelog svijeta.Industrija je stala. Burza naWall Streetu je teturala. Prob-lem ropstva podijelio je Sjeveri Jug, irski i njemaËkiuseljenici preplavili su træiπterada i zanimanje za vjeru biloje na najniæoj toËki u nekolikoposljednjih desetljeÊa. A ondaje jedan laik, JeremiahLanphier, poËeo podnevnimolitveni sastanak u NewYorku. Isprva se odazvalosamo nekoliko ljudi. Nouskoro se ideja proπirila nadruge gradove. Pastori u

4. srpnja Psalmi narodnog pokajanja

ajmanje je πestpsalama poznatokao tuæbaliceN

207

Pittsburghu i Cincinnatijuproglasili su jedan dan zamolitvu, post i poniznost predGospodinom. A onda je doπlodo narodnog buenja. UsljedeÊe dvije godine izmeupetsto tisuÊa i milijun ljudiobratilo se Kristu.

Kako se molite za svojuzemlju? Traæite li od Boga dapriskoËi u pomoÊ kao πto supsalmisti molili? Pozivate liljude na pokajanje kao πto jeto Ëinio Jeremiah Lanphier uAmerici 1857.? Amerika jebila veoma blagoslovljena, ali

je daleko odlutala. Molite li seza svoju zemlju da se vratiBogu?

Ü Ü Ü

Premda grijesi naπi, naπa srcaslaba

Za osvetom dugo i preglasnovape,

Milost Tvoja beskrajna je nadaJer Isus krvlju svojom Ëisti

sve.Boæe naroda u svijetu ovom,Ustani da spasiπ nas.

Kongregacijska zbirka

Psalmi narodnog pokajanja

208

je i nad vrapcima.Upozorio je uËenike da mogu oËekivati pro-

gonstvo zato πto slijede Njega, ali rekao im jeda se ne boje onih koji mogu ubiti tijelo a nemogu nauditi duπi (Matej 10,28-31). A onda jedodao utjeπnu tvrdnju: Nijedan vrabac ne padana zemlju bez OËeva dopuπtenja, a On se skrbiza svoj narod daleko viπe nego za vrapce.

Dva su se vrapca u Izraelu prodavala za je-dan novËiÊ. Kamo god pogledali, vidjeli bisteova naizgled bezvrijedna stvorenja. No Bog osvima njima vodi raËuna.

Isus nije rekao da vrapci neÊe nikad pasti, anije ni rekao da Njegovi sljedbenici nikad neÊedoæivjeti nevolju. Ali Bog kaæe da bdije nadsvima i brine se za nas. Katkad izbavlja svojnarod iz teπkoÊa u kojima se nae, a katkaddopuπta da netko strada i Ëak pogine — ali nikadga ne ispuπta iz vida. On vjeËno ostaje predBogom.

Psalam 84 pokazuje nam kako se narod radujepred Bogom u svetiπtu gdje se i ptice mirnognijezde. Kakvom nam god dolinom valja pro-Êi, kod Boga moæemo naÊi gnijezdo poËinka.

Sretne su ptice πto pjevaju i leteOko oltara sveviπnjeg Boga.Joπ sretnije su duπe πto poËinak nauNa grudima nebeskog Oca.

Henry F. Lyte

Drugi tekstoviU osmom retkuduhovni je rasttijesno povezan sgledanjem ipoznavanjem Boga.Pogledajte 2.KorinÊanima 3,18gdje se iznosisliËna misao.

Vrijedizapaziti“Bol, tuga irazoËaranje moæese promijeniti —kroz kiπu semoæemo uspeti doduge. NaπehodoËaπÊe trebabiti stalan trijumf uokolnostima i nadnjima.”W. GrahamScrooggie

5. srpnja Gnijezdo za ptice


etvrti redak ovog psalma govori o vrap-cima koji nalaze zaklon kod Boga u hra-mu. Isus je govorio o tome da Bog bdi-»

209

ljaË poreza Matej, nadobudni politiËar Augustini Martin Luther, koji je odluËio biti sveÊenik ane pravnik. Kad je Toma Akvinski, ugledni dok-tor filozofije, odluËio postati redovnik, svoju jeodluku objasnio citirajuÊi Psalam 84,11: “Volimbiti na pragu Doma Boga svoga nego boraviti uπatorima greπnika.”

“Na pragu Doma” stajao je hramski Ëuvar.Za svakoga na viπem poloæaju ovo bi mjestoizgledalo veliki korak naniæe. No psalmist gasmatra vrijednim. Sluæenje u Boæjem domu bo-lje je od bilo koje druge sluæbe jer Êe se Bogpobrinuti za ispunjenje naπih najveÊih potreba.

Upravo to je nagnalo Franju Asiπkog da na-pusti zvanje trgovca, uspjeπnog trkaËa Erica Lid-della da postane misionar, a Davida Livingstoneada svoju medicinsku naobrazbu prenese u srceAfrike. Oni su stajali na pragu, svi oni, sluæeÊiBogu tako πto su ljude dovodili pred Njega. Po-mislite na sve te ljude koji su stupili pred BogazahvaljujuÊi pomoÊi takvih slugu!

Nije svatko pozvan u crkvenu sluæbu s punimradnim vremenom, ali mi trebamo raditi ono zaπto nas je Bog pozvao. Bez obzira na svoje æi-votno zvanje, naite naËina da budete jedan odBoæjih Ëuvara na pragu Doma. VeliËanstven jeto posao, a korist je neizmjerna.

Sluæiti u ovo vrijemeZa πto sam pozvan k Njemu;Da snagom cijelom vrπim©to Bog mi reËe da Ëinim. Charles Wesley

Drugi tekstoviPogledajte kako jeu Novom zavjetuopisan rad Ëuvarapraga u Mateju28,19.20.

Vrijedizapaziti“Ovi su pjesnici[psalmisti]poznavali mnogomanje razloga odnas da vole Boga.Nisu znali da im jeBog ponudiovjeËnu radost; joπmanje da Êe Onumrijeti kako bi imje osigurao. Paipak su izraæavaliËeænju za Njim, zaNjegovomprisutnoπÊu... Oniæele æivjeti svedane æivota uHramu... Samo setamo moguopustiti, kao pticau gnijezdu (Psalam84,4). Jedan dan ‘udvorima’ Boæjimbolji je od cijelogæivota provedenogna drugimmjestima.”C. S. Lewis

6. srpnja »uvari u Boæjem domu


ovijest je prepuna krπÊana koji su seodrekli unosne karijere da bi svoj æivotposvetili sluæbi Bogu; takvi su bili skup-P

210

uzeo vlast. Doπavπi na Ëelo vojske, uzeo jevlast parlamentu i kralju Ëime je otpoËelorazdoblje razmjernog mira. Cromwell je biopuritanac koji je davao prednost osobnoj vjeriispred Crkve kao ustanove. Takoer je volioPsalme; Ëesto je u javnosti citirao iz njih ipozivao druge da ih Ëitaju.

Svoje drugo parlamentarno zasjedanje 1656.otvorio je Ëitanjem Psalma 85. Zatim je izniosvoje vienje Engleske u kojoj Êe Bog bitiproslavljen. Nakon poπasti graanskog rata,narod je æeljno oËekivao da Bog “odbaci” svo-ju srdæbu i vrati blagostanje.

Moramo biti vrlo oprezni da Boæja obeÊa-nja Izraelu ne primijenimo na neku od suvre-menih zemalja. Engleska je uæivala mir podCromwellovom vladavinom, ali u buduÊnostiju je Ëekao rat. Engleska nije bila Boæji po-sebni predstavnik na zemlji kao πto to nisu niSAD danas. Ali u Boæjim obeÊanjima Izraelunalazimo neke opÊe istine: Kad god se Boæjinarod — u bilo kojoj zemlji — ponizi, pokajei pokloni Bogu kako je opisano u 2. Ljetopisa7,14., njegov se æivot mijenja i taj se utjecajËesto πiri na okolne narode.

Mnogi su silni ljudi izgubljeni©to se nisu usudili stati;A mogli su s Bogom biti, Danielu pridruæeni.Budi kao Daniel, stoj i kad si sam.Budi Ëvrstih namjera, objavi ih drugima.

Philip P. Bliss

Drugi tekstoviKad se ljudi pokajuza grijehe, Boæja jesrdæa kratkotrajna.Pogledajte iPsalam 30,6.

Vrijedizapaziti“O, Boæe, kad mivjera budeprekrivena prahom,otpuhni ga vjetromsvojeg Duha. Kadmi navikeposluπnosti otvrdnui zahraju, pomaæiih uljem svojegDuha. Obnoviradost moje prveljubavi premaTebi.”Eugene Peterson

7. srpnja Obnova naroda


ngleska je nekoliko desetljeÊa bila iz-loæena iscrpljujuÊem graanskom ra-tu kad je Oliver Cromwell 1653. pre-E

211

obnovu jeruzalemskih zidova i upravo je bilovrijeme za bogosluæje. SveÊenik Ezra donioje svitak Boæjeg zakona i Ëitao ga od ranogjutra do podneva. Po svemu sudeÊi, za mnogeu narodu ove su rijeËi bile nove.

Ezra je hvalio Gospodina, a kad je podigaoruke i poklonio se, narod je povikao “amen”.Zatim su pomoÊni sveÊenici uπli meu narodtumaËeÊi objavu Zakona. Kad je narod shvatiokako je daleko odlutao s Boæjih putova, udarioje u plaË. No Nehemija i Ezra nastojali suohrabriti narod govoreÊi: “Radost Jahvina va-πa je jakost.” Zatim je narod jeo, pio i slavio.(Nehemija 8,1-12)

I osamdeset peti psalam opisuje narod naraskrπÊu. Kao u Ezrino vrijeme, neuspjeh seokrenuo u uspjeh i narod je za to slavio Boga.Kao πtovatelji u Nehemiji 8, postali su svjesnisvojih grijeha, pouzdali se u Boæje praπtanje ioËekivali Boæju naklonost u buduÊnosti. Iz-nad svega “pozorno” su sluπali ono πto je Bogrekao — a to je u svakom narodu uvjet zaduhovno buenje.

Gospodina slavite svi!Slavite Ga na zemljiU skladnom suzvuËju, vi novoroeni.Slavite Ga πto dao vam jeOdozgo slavu svoju.Slavite Ga πto vas je nauËioPjevati u Njegovoj ljubavi.

Henry W. Baker

PojaπnjenjeNe zanemaritesuprotnosti ujedanaestom retku.Ljubav i vjernostne idu uvijek lakozajedno. Takoer nipravda i mir. OËitoBog vrπi nekeozbiljnekombinacije.

Drugi tekstoviOvaj psalamgovori oIzraelovomosloboenju izBabilona. O ovomvelikom dogaajugovori i Hagaj 2,7-9.

8. srpnja Vrijeme veselja u Jeruzalemu


a Izraelce je isteklo vrijeme suæanj-stva i mnogi su se iz Babilona vratiliu domovinu. Nehemija je pokrenuoZ

212

skom izvorniku ima posebno znaËenje.U prijevodu KrπÊanske sadaπnjosti kao Boæje

osobno ime (YHWH) nalazimo oblik “Jahve” zakoji neki misle da je izvoran. Za poboæneÆidove ovo je ime bilo tako sveto da ga senisu usuivali izgovoriti. Kad bi u Ëitanju Sve-tog pisma stigli do njega, nadomjestili bi garijeËju Adonaj, Gospod (u nekim prijevodimaGospodin). Ona na habrejskom znaËi “UËi-telj” ili “Gospodar”.

Ovdje u Psalmu 86 nalazimo dva sluËaja (prvii πesti redak) uporabe Boæjeg osobnog imenaJahve, dok istodobno sedam puta nalazimo imeGospod ili Adonaj. Ovim David ne æeli ponav-ljati Boæje ime, kako to Ëine neki krπÊani usvojim molitvama. David se oËito obraÊa Bogukao πto sluga oslovljava svoga gospodara: “Da,Gospodaru, uËinit Êu kako kaæeπ. Budi mi mi-lostiv, Gospodaru.” David zauzima stav poniz-nosti; ne poziva se na svoju nevinost, veÊ traæiBoæju pomoÊ ili moli da Bog ukloni njegoveneprijatelje (kako to Ëini na drugim mjesti-ma).

UËimo iz Davidove molitve u ovom psalmui doimo pred Boga kao πto sluga izlazi predsvoga gospodara.

Uzmi me, Gospodine, mene uzmiKako, kada i gdje æeliπDok lice Tvoje sveto ne ugledam,Tvoj poËinak, radost i slavu.

Frances R. Havergal

ZanimljivoOvaj je psalammozaik djeliÊa izgotovo dvadesetdrugih psalama. Unjemu nalazimo imisli iz Izlaska,Ponovljenogzakona, Izaije iJeremije.

Vrijedizapaziti“Pao si stotineputa i stidiπ seponovo iziÊi predBoga. »ini sesuviπnim oËekivatida Êe te ponovnoprimiti. Ali primitÊe te, jer jespreman oprostiti.”F. B. Meyer

9. srpnja Zazovimo Gospodina


ri Ëitanju Svetog pisma nailazimo narijeË Gospod ili Gospodin. Obratitepozornost na ovu rijeË koja u hebrej-P

213

teljica koja je u Heleni Keller pomogla stvori-ti Ëudo. Helen Keller bila je slijepa i gluhazbog bolesti preboljene u djetinjstvu. Njezinisu roditelji zaposlili Anne Sullivan da je podu-Ëava. Ali kako Êete je uËiti govoriti kad vasne vidi niti Ëuje? Moæete joj u ruku gurnutiispisana slova, ali kako Êete je nauËiti da pred-meti imaju ime koje se moæe izgovoriti? Ikako uopÊe moæete navesti ovo divlje dijeteda sjedi mirno i da uËi?

Uz strpljenje i mnogo teπkog rada.Ganutljiv film »udotvorka prikazuje borbu

izmeu uËiteljice i uËenice — uspostavu disci-pline, stjecanje povjerenja, stalno ponavljanjepokreta — dok napokon ne doe trenutak “eu-reka”. “Waa! Waa!” kaæe Helen dok rukamapljeska po hladnoj vodi. Svojim djetinjim go-vorom ona imenuje ovu pojavu. UËiteljica jekonaËno doprla do nje.

“UËi me, Jahve, svojemu putu”, moli Davidu ovom psalmu. Katkad se Ëini da smo jednakoslijepi i gluhi kao Helen Keller. Zatvaramo oËipred Boæjim djelima i ne æelimo Ëuti NjegovuRijeË. Na sreÊu, imamo velikog uËitelja. Strp-ljivo i uz mnogo truda Bog uspijeva doprijetido nas uËeÊi nas da æivimo u skladu s Njego-vom istinom.

Hvala Bogu za uËitelje; slavimo Ga πto nasstrpljivo uËi.

Drugi tekstoviDruga polovinajedanaestog retkaglasi: “Usmjerisrce moje da seboji imenatvojega!” DrugimrijeËima, Davidmoli Boga dapromijeni situacijukoju Pavaooplakuje uRimljanima 7,15gdje kaæe dastvarno æeli Ëinitiπto je pravo, aliipak ne Ëini.

VrijedizapazitiU poemi AlfredaLorda Tennysona“Rispa” jedan selik poziva naPsalam 86,16:Grijeh? O da, migreπnici smo, znamda je tako,»itaj u Pismu oGospodnjojnaklonosti spramljudi...“Ti si, GospodineBoæe, milosrdan iblag”, ponovi ovo;“Spor na srdæbu —sama ljubav ivjernost.” O da!Jer zakonik jeroen da ubija, aSpasitelj æivi dablagoslivlja.

10. srpnja »udotvorac


ilm »udotvorka nazvan je joπ i “PriËao Helen Keller”, to je ujedno i priËao Anne Sullivan. Sullivan je bila uËi-F

214

riËke Dræave proπirile svoj utjecaj po cijelomesvijetu vojnim akcijama, industrijom i medi-jima. To je pomoglo da je engleski jezik postaosvjetskim jezikom pa na odreen naËin ljudipo cijelome svijetu postaju ameriËki graani,sluæbeno ili nesluæbeno.

To je slika koju nalazimo u Psalmu 87. Psal-mist u buduÊnosti gleda dan kad Êe udaljeninarodi doÊi upoznati Gospodina i postati graaniJeruzalema. Ono πto na poËetku izgleda kao na-cionalistiËka usmjerenost na izraelsku prijestol-nicu, postaje otvoreni poziv, dobrodoπlica upu-Êena svakom tko æeli upoznati Gospodara ovogagrada. Ovo se maπtanje nesumnjivo ostvarilo ukrπÊanstvu. KrπÊani su uvijek tvrdili da πtujuizraelskog Boga; zahvaljujuÊi πirenju evanelja,neznaboπci iz cijelog svijeta danas πtuju æidov-skog drvodjelju i prouËavaju hebrejska Pisma(Stari zavjet). Jeruzalem stoji u srediπtu krπÊan-ske vjere kao mjesto Isusove smrti i uskrsnuÊa.U tom smislu moæemo reÊi: “Svi su izvori mojiu tebi” (7. redak) i oËekujemo da Bog bude snama u “novom Jeruzalemu” (Otkrivenje 21).Pavao kaæe da su krπÊani posvojeni u æidovskuobitelj, pa slobodno kaæemo da su svi vjernicigraani Jeruzalema.

Drugi tekstoviJoπ jednu prelijepusliku JeruzalemanaÊi Êete u Izaiji60.

VrijedizapazitiO samostanu uClairvauxu opatBernard je rekao:“Slavne stvaripriËaju se o njemujer slavni i ËudesniBog u njemu Ëinivelika Ëuda.”David to isto kaæeza Jeruzalem uPsalmu 87.

11. srpnja Grad u srediπtu svijeta


eki povjesniËari nazivaju dvadesetostoljeÊe “ameriËkim stoljeÊem”. »i-njenica je da su Sjedinjene Ame-N

Kulama i bedemima opasan Ëvrsto stoji on bez premca,Omiljeni predmet pjesama mnogih: sjajni Boæji sveti grad.Sion je mjesto izabrano, slava svih zemalja.Joπ ljepπa, u snazi premoÊna, krπÊanska stoji Crkva.

Nepoznati pjesnik

215

zaprijetila da lau potopi, Jona je znao da je ontome uzrok. Rekao je mornarima da ga bace spalube, i Ëim je pao meu valove, oluja se stiπa-la. Ali oluja je bila samo poËetak jer se pojavilavelika riba koja ga je cijelog progutala.

Tamo u ribljem trbuhu prorok se poËeo mo-liti. Njegova je molitva bila u mnogo Ëemu sliË-na osamdeset osmom psalmu i ne treba joj seËuditi. Nema sumnje da se osjeÊao napuπten izaboravljen, blizu smrti na tom mraËnom mje-stu, prekriven valovima. Molio je Boga za pomoÊi obeÊao Mu da Êe Ga proslaviti.

Gospodin je Ëuo Joninu molitvu i uËinio daga riba izbaci na obalu. Nato je otiπao u Ninivuda stanovnicima objavi Boæju vijest.

Moæda se osjeÊate kao Heman koji je napi-sao ovaj psalam. Nalazite se u teπkom stanju, ane znate zaπto. Ili, moæda, kao Jona toËno znaterazlog pa se zbog toga jadno osjeÊate. Moæe livam Bog oprostiti? HoÊe li vas obnoviti?

Novi zavjet kaæe da je Jona slika Isusa kojije takoer proveo tri dana na mraËnom mjestu(Matej 12,40). Boæja sila podigla je Isusa odmrtvih, a istu silu Bog moæe upotrijebiti i u va-πem æivotu.

PsalamukratkoOvo je najtuænijiod svih psalamatuæbalica. UËitavom psalmukao da nema nitraga nade.

Drugi tekstoviU sedmom retkupsalmist kaæe da jesmjeπtan “u jamuduboku, u tmine, ubezdan”. I Isus jepoπao u grob, a imi smo pozvani daumremo svojemstarom greπnom ja.Meutim, kad toËinimo, mi sepripremamo daustanemo u noviæivot upravo kaoπto je Krist ustaood mrtvih.ProËitajteFilipljanima3,10.11.

12. srpnja Zazivati Boga iz ribljeg trbuha


og je poslao Jonu u asirsku prijestolnicuNinivu, ali je prorok otiπao laom u su-protnom pravcu. Kad je straπna olujaB

KrπÊanska braÊo, kliËite i pjevajte,Smrt je izgubila drevni æalac.Krist, razapet davno, joπ uvijek vjeËno æivi.Grobe, gdje ti je pobjeda? Vidiπ li sjaj na Ëelu Njegovu,Prazan je, gle, kameni leæaj; Krist je ustao od mrtvih!

Thomas O. Chisholm

216

jeti.” (Izaija 38,1)Ezekija je bio duboko nesretan. Okrenuo se

k zidu i povikao Bogu: “Sjeti se da sam predtobom hodio vjerno i poπtena srca...” Nakon togaje briznuo “u gorak plaË” (redci 2 i 3).

Ezekijina tuga sliËna je tuzi opjevanoj uPsalmu 88. Kao Ezekija, i psalmist je osjeÊaoda mu se pribliæava smrt. No nasuprot Ezekiji,psalmist zavrπava svoje rijeËi s “mrakom”, dokje Ezekija dobio priliku. Nakon kraljeve moli-tve, Bog je poslao drugu vijest: “Dodat Êu tvo-me vijeku petnaest godina.” (Izaija 38,5) Poπtoje ozdravio, Ezekija je napisao pjesmu zahvalei proslavljanja. Na kraju svoje pjesme Ezekijase raduje: “Ti si spasio duπu moju od jame uniπ-tenja, za lea si bacio sve moje grijehe... MiÊemo pjevati uz harfe sve dane svojega æivotapred Hramom Jahvinim.” (redci 17-20)

SliËno Ezekiji, a i psalmistu, i vi se moæetenaÊi u nezavidnoj situaciji. Idite, tugujte s Psal-mom 88, ali ne ostajte u jami. Molite se Bogukoji vas je kadar spasiti i pomoÊi vam da se sEzekijom uzdignete u pjesmi hvale i proslav-ljanja.

Slavit Êu Ga dok mi dah traje,dok mi se glas ne ugasi u smrti.Hvalit Êu Ga svom snagom svojom,Nikad prestat proslavljati neÊu;Dok æivot i misao mi ovdje trajuI u besmrtnost kad vjeËnu prijeu.

Isaac Watts

Drugi tekstoviIsus je znao da jetugovanjeposljedicastradanja.ProËitajte Izaija53,3; Matej 26,38;Marko 14,33.4 iLuka 22,44.

VrijedizapazitiWilliamWordsworth upjesmi “Izlet”citira osamdesetosmi psalam:Tuæna, duboka isporaKadenca, ko upsalama —pogrebna tuæaljka.Sluπali smo, gledaliprema kolibi,No nikog nismovidjeli; umeuvremenuNapetost je trajala,duhovna ko prije;Al sad sam jasnoprepoznaoSljedeÊe rijeËi:“Zar se u grobupropovijeda oTvojoj ljubavi?U smrti o Tvojojvjernosti?”

13. srpnja Smrtna presuda


Z a kralja Ezekiju nije bilo dobro. Jakose razbolio pa mu je prorok Izaija re-kao: “Uredi kuÊu svoju, jer Êeπ umri-

217

rom za tu sveËanost: Asaf, koji je napisao mno-ge psalme, Heman, koji je napisao osamdesetosmi psalam, i Etan, pjesnik danaπnjeg psalma(pogledajte i 1. Ljetopisa 15 i 16).

Etan sasvim drukËije pristupa pisanju psala-ma od svojeg kolege Hemana. U Psalmu 88 He-man iznosi strog pogled na æivot koji je u biti“zbrka i na kraju umireπ” (prema 4. retku).Osamdeset deveti psalam poËinje opjevavanjemBoæjeg milosra. ProÊi Êe tri Ëetvrtine Etanovepjesme prije nego πto zamijetimo da neπto nijeu redu. Poznajete li takve ljude? Oni su nauËilisudbonosnu istinu: Bog je veÊi od naπih proble-ma. Etan je to oËito dobro znao.

“O, izraelsko se kraljevstvo raspada,” kaæeEtan, “ali Bog je dobar. Zauvijek je sazdanaljubav Njegova.” Ime Etan znaËi “stalan, Ëvrstkao stijena” i slobodno moæemo reÊi da gaovakvo njegovo glediπte sigurno vodi u æivotnimolujama. Bez obzira na to πto se dogaa, on vidiveliku Boæju milost i o njoj pjeva.

Dobro je znati da je Etan kasnije svoje imepromijenio u Jedutun, a ono znaËi “Gospodin jestalan.” ZahvaljujuÊi Boæjoj stalnosti, moæemoæivjeti s punim pouzdanjem, bez obzira naprilike.

Drugi tekstoviProËitajte rijeËi πtoih je sam Bogizgovorio omilosru u Izaiji53,3.

Vrijedi zapaziti“Milosre jegraevina koja sestalno nadograuje,sloj za slojem, katza katom, red zaredom. Boæja jevjernost sigurnakao nebo.”F. B. Meyer

Miruj, duπo moja!Tvoj Bog jeodluËio da vodibuduÊnost kao πtoje vodio proπlost.Tvoje nade,povjerenje nekniπta ne pokoleba,sve Êe danas tajnejednom biti jasne.Miruj, duπo moja!Valovi i vjetar joπprepoznajuglas πto im jezapovijedao dok jebio ovdje.Katharina vonSchlegel

14. srpnja Tri glazbenika


K ad je KovËeg Boæji bio prenoπen uSvetiπte u Jeruzalemu, tri su Ëovjekadobila Ëast ravnati pjevaËkim zbo-

218

liænjeg brijega. Kad god bi Mojsije podigao πtap,Izraelci su nadvladavali. Kad bi ga spustio,Izraelci bi gubili. Mojsiju su ruke toliko malak-sale da viπe nije mogao dræati πtap; meutim,Aron i joπ jedan Ëovjek priskoËili su i podræalimu ruke (Izlazak 17,8-13).

U izvornom hebrejskom tekstu rijeË koja oz-naËava takvu potporu pojavljuje se u Psalmu89,9 kao “vjernost”. U Habakuku 2,4 javlja sekao “vjera” kad prorok optuæuje narod svojegvremena za oholost: “Gle, tko se ponosi, njegovaduπa nije prava u njemu; a pravednik Êe od vje-re svoje æiv biti.”

Ovaj psalam priznaje da je vjernost u samojsræi Boæjeg karaktera. Bog ne pokuπava ostvari-ti ono πto je obeÊao — On je dovoljno moÊanda to uËini. Njegova je “ruka Ëvrsta, desnicauzdignuta” (pogledajte 13. redak); Njemu nisupotrebni pomagaËi koji Êe je pridræavati. Psal-mist nabraja i druge Gospodnje osobine: pra-vednost i pravdu, nepokolebljivu ljubav i istinu.Sve to oslikava portret Boga na kojeg moæeteraËunati i onda kad vam se Ëini da se u vaπemæivotu sve raspada.

Ako se Ëvrsto uzdamo u Boæju ustrajnost ivjernost, vidjet Êemo izlaz Ëak i tamo gdje nasokruæuju smrtne sile. On nas dræi u svojim Ëvr-stim rukama i neÊe nas razoËarati.

Drugi tekstoviDa biste vidjelisilnu Boæju ruku,proËitajte Izlazak15,6-12.

VrijedizapazitiAlexanderMaclaren jevjerovao da seπesnaesti redaktreba protumaËitiovako: “O, kako jeblagoslovljennarod, siguran daje Bog s njim, kojise s tomsigurnoπÊu Njemuklanja u πtovanjupunom ljubavi.”

15. srpnja »vrsto dræati


ad su bezobzirni AmaleËani napali Iz-raelce, Joπua je predvodio vojsku uborbi, dok je Mojsije promatrao s ob-K

»vrsto koprijestolje NjegovaobeÊanja stoje.On moæe doistasaËuvatiπto sam rukamaNjegovim povjeriodok trenutak odlukene doe.Isaac Watts

219

upute. Na kraju je Bog odluËio promijeniti si-tuaciju. Poslao je proroka Samuela u betlehem-ska polja da nae novog vladara koji Êe Ga po-πtovati i sluπati. Jednog od Jiπajevih sinova tre-ba pomazati za kralja. Ali kojega?

Ako bolje razmislite, to je priËa o Pepeljugi.Sedam snaænih Jiπajevih sinova iziπlo je predproroka na razgovor. Boæja staklena cipelica jed-nostavno nije odgovarala nijednom od njih. N-ema sumnje da su izgledali kao roeni za kralja,ali tako je i ©aul izgledao. Bog je æelio nekogasa srcem koje Êe Mu sluæiti.

Gotovo su i zaboravili na Davida, najmlaegsina koji je bio na paπi sa stadom. Netko jetrebao obavljati prljav posao — i moæda je upra-vo Davidova spremnost da sluæi bila njegovapreporuka za novu ulogu. Svaka budala moæebiti kralj, ali samo mudar kralj moæe biti sluga.

Psalam 89 proslavlja ovog pastira Davida kaoizraelskog kralja. Nije on bio drugi u dugomnizu kraljeva — bio je osnivaË trajne dinastije.Davidovi Êe potomci zauvijek vladati Boæjimnarodom. GledajuÊi u buduÊnost, psalmist se uh-vatio ovog obeÊanja o sigurnosti svojeg naroda.KrπÊani danas vide ispunjenje obeÊanja u Isusu,sluzi-kralju, pastiru Boæjeg naroda, sinu Davi-dovu.

PojaπnjenjeBoæji“prvoroenac” (28.redak) naziv jekoji, dosljednoprimijenjen,pripada samoKristu. PogledajteRimljanima 8,29.Ovaj ulomaktrebamo ËitatidræeÊi na umuKrista, a neDavida.

Drugi tekstoviOvaj se dioPsalma 89 odnosina Boæje sveËanoobeÊanje πto ganalazimo u 2.Samuelovoj 7,8-16.

O doi, KljuËuDavidov, doii πirom otvori naπnebeski dom;sigurnim uËini putπto vodi u visine,a zatvori onaj πtou bijedu vodi.Raduj se, raduj!Emanuel dolazi ktebi, o Izraele!John M. Neale

16. srpnja Na paπi sa stadom


a ©aula se jednostavno nije mogloosloniti. Ovaj prvi izraelski kralj ra-dio je na svoju ruku ne ËekajuÊi BoæjeN

220

sustvovati utakmici koja Êe ostati zabiljeæena upovijesti πporta. Ali ta zanimljivost nije bila neπtoπto su gledatelji vidjeli, veÊ neπto πto nisu vidjeli.

Kad su baltimorski Oriolesi izaπli na igraliπ-te, Cal Ripken Mlai nije bio meu igraËima.To je izazvalo mnoπtvo nagaanja. Naime, Rip-ken je u razdoblju od πesnaest godina odigraozaredom 2632 bejzbolske utakmice. Nikad nijeni jednu propustio. Ali tog je rujanskog danazakljuËio da je dosta pa je menadæeru rekao daprecrta njegovo ime na popisu igraËa. Ripkinovnevjerojatni niz utakmica konaËno je zavrπio.

U ovom svijetu Ëini se da svi nizovi jednomipak dou kraju. No Bog je jednom rekao Davi-du da Njegova ljubav prema njemu nikad neÊeimati kraj (2. Samuelova 7,15), a to je potvrenoi u ovom psalmu. Bog i nas ljubi istom nepoko-lebljivom ljubavlju. RjeËnikom bejzbola, Bognam kaæe: “Premda je prosjek tvojih udaracapalicom ispod 200, premda uspijevaπ udariti pa-licom dvadeset puta zaredom, premda praviπ glu-pe pogreπke u svakom jednostavnom bacanju,ja te nikad neÊu prestati voljeti.”

Niz od 2632 utakmice zaredom? Bog kaæeda to nije mnogo u usporedbi s neprekinutimnizom ljubavi kojom nas On ljubi.

Pa da smo ovdje bili deset tisuÊa godinaSvijetleÊi kao sunce, ne bismo imaliNiπta manje dana da pjevamo hvale BoguKao kad smo prvi put poËeli.

John Newton

Drugi tekstoviUkoliko æelite viπeznati o Boæjemsavezu s Davidom,proËitajte 2.Samuelovu 7.Obratite pozornostna Davidovodgovor u redcima18-29.

Vrijedizapaziti“Davidova loza uosobi Isusa jebeskrajna, a Isusovrod ne pokazujeznakove neuspjeha.Nema sile, ljudskeni sotonske, kojamoæe prekinutikrπÊaninov uspjeh...Sjeme i prijestoldva su velikaobeÊanja Saveza.Mi smo sjeme kojetreba trajatizauvijek, a nas πtitii oplemenjuje KraljËije Êe kraljevskavlast trajatizauvijek.”Charles H.Spurgeon

17. srpnja ZnaËajna crta


eÊina navijaËa koja je 21. rujna 1998.doπla na bejzbolsku utakmicu balti-morskog Oriolesa nije znala da Êe pri-V

221

ce, a Salomonova mudra diplomacija pridonije-la materijalnom procvatu. Nekoliko desetljeÊaIzrael je bio najmoÊnija dræava na svijetu.

Ali slava nije potrajala. Kad je Salomonovsin Roboam stupio na prijestolje, odbacio je do-bar savjet i poveÊao poreze tjerajuÊi iscrpljeninarod da joπ viπe radi. Zbog toga se deset sje-vernih plemena odcijepilo i za kralja izabraloJeroboama. On je odmah zamijetio problem: nje-govi su podanici morali odlaziti u juæno kraljev-stvo da se poklone Bogu u Jeruzalemu. Zbogtoga je Jeroboam naËinio zlatnu telad i pozvaonarod da se klanja njoj umjesto da odlazi u Jeru-zalem. A i Roboamova dva plemena pala su uidolopoklonstvo. Od tog se trenutka nekoÊ po-nosni Izrael brzo kretao nizbrdo. Deset sjever-nih plemena stalno se udaljavalo od Boga i nakondva stoljeÊa njih viπe nije bilo. Slavne godinenepovratno su proπle.

Psalam 89 æali zbog posljedica narodnog gri-jeha. Davidova dinastija je odbaËena, prijestoljeizgubljeno. Meutim, nama je o svemu tomepoznato neπto viπe jer je Bog obnovio svoj narod.Osim toga, Davidova dinastija nastavlja æivjetiu Isusu, a grijeh koji je uËinio kraj Izraelovomsjaju poraæen je na kriæu i u praznom grobu.

Izraelova snago i utjeho,Nada svih ljudi na zemlji Ti si.Neiskazana Ëeænjo svakog naroda,Radost svakog Ëeznutljivog srca.

Charles Wesley

Vrijedizapaziti“Bog je vjeran;Njegova Êe voljana krajutrijumfirati; alihoÊemo li mitrijumfirati, ovisi otome kako seodnosimo prematoj volji.”W. GrahamScroggie

18. srpnja Grijeh nosi posljedice


eseto stoljeÊe prije Krista bilo je slavnovrijeme za Izrael. Davidova je vojniË-ka spretnost proπirila izraelske grani-D

222

svega πto je uËinila za Isusa, pomislili biste daÊe joj On odmah priskoËiti u pomoÊ. Meutim,kad je Isus stigao, Lazar je bio mrtav i veÊ jetrunuo u grobu.

“Da si bio ovdje, ne bi bio umro moj brat”,prigovorila je Isusu.

“Uskrsnut Êe tvoj brat”, rekao joj je. Naravno.To i vi kaæete oæaloπÊenima — mislite na bu-duÊnost. Ali Isus je objasnio: “Ja sam uskrsnuÊei æivot.” (Ivan 11,17-25)

Je li Isus govorio o duhovnom uskrsnuÊu?Nesumnjivo jest, ali je svoju duhovnu moÊ od-luËio pokazati na vrlo opipljiv naËin. PozivajuÊiLazara iz groba, Isus ga je vratio u zemlju æivih.“»ekajte,” rekla je Marta, “bit Êe to straπansmrad.” Ali kad je Lazar iziπao — bio je æiv.

Kraj Psalma 89 prepun je pitanja. Gdje jeTvoja neprolazna ljubav? Zaπto nisi bio ovdjekad smo Te trebali? Marta je imala ista pitanja,ali nauËila se pouzdati u Gospodnju moÊ i Ëe-kati vrijeme koje On odredi, pa je doæivjela iz-vanredno iznenaenje. Kad mi nauËimo na istinaËin pouzdati se u Gospodina, On Êe i nas iz-nenaditi kao πto je iznenadio Martu. Posljednjistih Psalma 89 zatvara krug — jednostavno gaprikljuËite prvom stihu ovog psalma i Ëitajte iz-nova. Kako god stvari bile loπe, mi uvijek mo-æemo raËunati na to da Êe nas Boæja neprolaznaljubav iznenaditi.

PojaπnjenjePosljednji redakovog psalma jestblagoslov veomasliËan onome uPsalmu 41,14 i72,18 i 19.Dvostruki “amen”(“Tako neka bude.Amen!”) vjerojatnoje bio odgovorvjerniπtva.

Vrijedizapaziti“Nije sluËajno πtose u psalmu onepromjenjivojljubavi govori pet,a o vjernosti sedamputa. Vjernici semogu odluËiti zaBoæju vjernost ilisvoju vlastitu.”John I. Durham

19. srpnja NauËimo se pouzdati


arta je bila uznemirena. Njezin bratLazar bio je na samrtniËkoj posteljikad je poslala poruku Isusu. NakonM

Kad sve bi bilolako i sve iπlosjajno,gdje kriæ bi bio, agdje borba?Ovako u nevoljiBog ti prilike dajeda pokaæe πtouËiniti moæe.M. D.

223

koliko bi anela moglo stati navrh igle. Meutim, da ih je tkokanio izbrojiti, teπko bi ihmogao zadræati da tako dugostoje jer su, prema Psalmima,uvijek u pokretu.

U Psalmima nalazimopriliËno tekstova o anelima.Navedimo nekoliko mjestagdje se spominju.

u Psalam 34,8Aneo Jahvin tabor podiæeoko njegovih πtovalaca da

ih spasi.u Psalam 35,6MraËni i skliski bili im

putovikad ih Aneo Jahvin

potjera!u Psalam 91,11Jer anelima svojim

zapovjedida te Ëuvaju na svim

putima tvojim.u Psalam 103,20.21Blagoslivljajte Jahvu, svi

aneli njegovi,vi jaki u sili, πto izvrπujete

naredbe njegove,posluπni rijeËi njegovoj!Blagoslivljajte Jahvu, sve

vojske njegove,

sluge njegove koje Ëinitevolju njegovu!u Psalam 148,2Hvalite ga, svi aneli

njegovi,hvalite ga, sve vojske

njegove!

Psalmi pokazuju da suaneli aktivni, ali nikad niπtane Ëine za sebe. Drugi tekstoviu Svetom pismu to potvruju(usporedite Psalam 148,2 sLukom 2,13.1). Oni Ëuvaju iizbavljaju vjernike (usporeditePsalam 34,8 s Djelima 12,6-10). Katkad vrπe sud nadnevjernima (usporedite Psalam35,6.7 s 2. o Kraljevima 19,35i Djelima 12,23). Oni se skrbeza Boæji narod i πtite ga(usporedite Psalam 11 sHebrejima 1,14).

Katkad su vidljivi, aliobiËno ostaju nevidljivi.SjeÊate li se dogaaja opisanogu 2. o Kraljevima 6, kad seElizejev momak bojao vojskekoja ih je okruæila? “Ah,gospodaru moj, πto nam jeËiniti?” povikao je proroku.

“Ne boj se”, rekao jeElizej, “jer ih ima viπe s namanego s njima” (redci 15 i 16).A onda su se momku otvorileoËi pa je ugledao vojsku

20. srpnja Aneli u Psalmima

vo nije πala. Usrednjem vijeku teolozisu raspravljali o tomeO

224

anela koja je okruæilaneprijatelja. Dokle god su tubile aneoske vojske, Elizejnije bio u opasnosti. A niste nivi.

Psalmi nam potvruju danas Gospodin, naπ Dobri Pastirvodi i da nas okruæuju Njegovianeli. »ega da se bojimo stakvom sigurnom zaπtitom?

Ü Ü Ü

Naprijed, krπÊanine, premda jekraj

Gdje stojiπ mraËan i samotan.Bog je postavio legiju ËuvaraTebi blizu, kreni naprijed.

Samuel Johnson

Ü Ü Ü

“Kad vide da smo takodragi Bogu, ovi aneli naspreuzimaju cijelim srcem i usvojoj duænosti ne propuπtajuniπta od naπeg roenja dosmrti.”

Henry Lawrence

Aneli u Psalmima

225

tko dotad nije uspeo. Uspjeli su stiÊi na vrh, alisu se Ëetvorica oskliznula, pala i poginula. Je-dan od njih bio je Ëasni Charles Hudson. Kad suostali Ëlanovi ekspedicije izvukli njegovo tijelo,u dæepu su mu naπli molitvenik. Netko je pred-loæio da se na licu mjesta odræi pogrebna sluæ-ba.

Drugi sveÊenik, po imenu McCormick, uzeoje Hudsonov molitvenik da proËita devedesetipsalam i obavi kratku sluæbu. “Uvjeren sam”,rekao je McCormick o svojem mrtvom prijate-lju, “da je njegova duπa bila ispunjena radoπÊui zahvalnoπÊu dok je stajao na mjestu na kojenikad nije stupila ljudska noga i s ove nove toË-ke promatrao djela velikog Stvoritelja.”

McCormick je Psalam 90 smatrao “izuzetnoprikladnim” za ovu prigodu. U tom trenutku Bogje izgledao predivan i zastraπujuÊ, kadar stvoritiveliku ljepotu i ugasiti jedan æivot. Prolaznostljudskog æivota glavna je tema ovog psalma. Mimoæemo nestati “ko juËeraπnji dan koji je mi-nuo”. Ali naπ Bog postoji od vjeËnosti, davnoprije nego πto su bile oblikovane i najveliËan-stvenije planine, i postojat Êe dugo nakon πtonestanu. Ako Gospodin nije naπ dom, kakvu si-gurnost imamo?

Prije nego πto su stasali breæuljciI zemlja dobila svoj izgled,Od vjeËnosti Ti si Bog,beskrajnih godina isti.

Isaac Watts

PojaπnjenjeNeki æidovskirabini ovakoprevode treÊiredak: “Vrati mise, SuËe ljudskogduha.”

Drugi tekstoviS Bogom vrijemenema vrijednosti.Usporedi Ëetvrtiredak ovog psalmas 2. Petrovom 3,8.

21. srpnja Naπ divni i zastraπujuÊi Bog


ekoliko prijatelja iz Engleske 1865.godine uspelo se na Matterhorn, vi-soki vrh u Alpama na koji se joπ ni-N

226

propovijed. Rudda su ostali sveÊenici veoma cije-nili i mnogi su oËekivali da Êe postati sljedeÊikanterberski nadbiskup, glavar Anglikanske cr-kve. Kad je sluæbujuÊi nadbiskup uruËio Ruddupoziv, savjetovao mu je: “Kraljica je sita taπtemudrosti i rjeËitosti” i dodao da su joj sad milijepropovijedi koje “diraju njezino srce”.

Na osnovi ovih rijeËi biskup Rudd je kaotekst svoje propovijedi izabrao Psalam 90,12:“NauËi nas dane brojiti.” Ostale stihove upotri-jebio je da ukaæe na poteπkoÊe tijekom starenjai na neizbjeænost smrti. Pretpostavljao je da Êekraljica, veÊ u dubokoj starosti, cijeniti ove rijeËi.

Moæda ih je previπe cijenila. Pokazalo se dasu kraljicu jako uvrijedile njegove izravne pri-mjedbe na njezino starenje i smrt. Pobrinula seda biskup Rudd ne bude sljedeÊi kanterberskinadbiskup. Ali premda je onemoguÊila njegovonapredovanje, Rudd je stekao glas propovjedni-ka koji govori ono πto mu Bog kaæe, svidjelo seto kraljici ili ne.

Mojsije, pisac ovog psalma, odobrio bi Rud-dov postupak. On sâm nikad nije okoliπao, pa nipred egipatskim faraonom. Napokon, uspjeπni-ma nas Ëini Gospodnje odobravanje (17. redak),a ne odobravanje nekog Ëovjeka.

O, Boæe, pomoÊi naπa u proπlosti,Nado naπa u buduÊim godinama,Zaklone naπ od oluje snaæneI naπ sigurni, vjeËni dome!

Isaac Watts

Drugi tekstoviUsporedi nadu zakoju psalmist moliu Ëetrnaestom ipetnaestom retku sjoπ slavnijomnadom u 2.KorinÊanima4,17,18.

VrijedizapazitiT. S. Eliot zavrπavasvoju pjesmu“©uplji ljudi”rijeËima:Ovako zavrπavasvijet,Ne treskom, veÊcviljenjem.

22. srpnja Nezadovoljna kraljica


πesnaestom stoljeÊu kraljica ElizabetaI. pozvala je anglikanskog biskupaRudda da doe na njezin dvor i odræiU

227

baπi IRA-e. Teroristi imaju razliËite razloge, alizajedniËki cilj — unoπenje straha. Ako moæetenagnati ljude da se boje uÊi u autobus, otiÊi natrænicu ili Ëak otvoriti pismo, onda ste poremetilinormalan æivot. Nije vam potrebna vojska zaostvarenje vaπeg cilja — dovoljan je teror.

Sva medijska zastraπivanja o hrani koju je-demo, o fluoru u pitkoj vodi i globalnom zato-pljavanju dovode do toga da bismo najradije os-tali kod kuÊe — ali u tom Êe se sluËaju u naπojkuÊi vjerojatno poveÊati koliËina plina radona.

Ali psalmist nam nudi bolji odgovor: PoËi-vajte sigurno u Bogu. Pustite da vas On zaπtiti.NoÊni uæasi, danje opasnosti — niπta od toganije nesavladivo za SvemoguÊeg Boga. Pouz-dajte se da Êe vas On izvesti na sigurno.

Ovo lijepo zvuËi, ali zar nisu i krπÊani pogi-nuli, recimo, u Oklahoma Cityju? Jesu. Ali Boæjinarod ima veÊu, vjeËnu sigurnost. Znamo daÊemo smrÊu biti bliæi Kristovom dolasku. S apo-stolom Pavlom moæemo reÊi: “Za mene je uistinuæivot Krist, a smrt dobitak.” (Filipljanima 1,21)S ovom sigurnoπÊu ne moramo se bojati niËegai nikoga. Bog je s nama i mi smo u Njemusigurni, πto god se dogodilo. ZahvaljujuÊi Njego-voj zaπtiti, mi smo zauvijek sigurni.

U Spasu mom imam svoj mir i radostKad u æivotu zaprijeti mi jad!On je moj zaklon i daje mi hrabrost,Ljubavlju svojom On jaËa mi nad!

William O. Cushing

PojaπnjenjeU prva dva retkanalazimo ËetiriBoæja imena.“Viπnji” ukazuje naBoga koji je iznadsvih drugihbogova;“SvemoguÊi”ukazuje na Boæjuveliku moÊ dazaπtiti svoj narod(pogledajte Izlazak6,3). “Jahve” jeBog koji je izabraoIzraela. “Boæemoj” ukazuje naprisnostpsalmistova odnosas Bogom. OvaBoæja imenazajedno prikazujusavrπenu zaπtitu.

Vrijedizapaziti“Gospodin je naπsigurni zaklon,naπa obrambenautvrda i naπ Bogza sve.”W. GrahamScroogie

23. srpnja Rjeπenje za strah


erorizam je odnedavno postao neiz-bjeæna æivotna stvarnost — OklahomaCity, Svjetski trgovaËki centar, bom-T

228

gradu je izbila straπna epidemija. Gotovo se izsvake obitelji u njegovoj crkvi netko razboliood azijske kolere, a mnogi su i umrli. Mladipastor pomagao je svojim vjernicima najboljeπto je mogao, ali bilo je previπe toga πto je tre-balo uËiniti. Jako se umorio od posjeÊivanja bo-lesnika, obavljanja pokopa i tjeπenja tugujuÊih.

Jednog dana, kad se vraÊao kuÊi s joπ jednogpokopa, ugledao je u postolarevu izlogu natpisispisan rukom. Vlasnik je napisao: “Jer Jahve jezaklon tvoj, Viπnjega odabra sebi za okrilje. NeÊete snaÊi nesreÊa, nevolja se neÊe prikuËiti πatorutvojemu.” (Psalam 91,9.10)

“Ovo je djelovalo izravno na moje srce”, na-pisao je Spurgeon. “OsjeÊao sam se sigurnim,osvjeæenim, opasanim besmrtnoπÊu. Nastaviosam smireno posjeÊivati bolesnike na umoru;nisam se bojao zla i nije me snaπla nesreÊa.”Spurgeon je nakon toga hvalio Boga.

Kad se naemo u zastraπujuÊim okolnosti-ma, sjetimo se obeÊanja u Psalmu 91. To neznaËi da Êemo biti imuni na bolesti i opasnosti,ali znamo da Êe nas Gospodin saËuvati od vjeË-ne propasti.

»ega da se bojim, Ëega da se straπimOslonjen na vjeËite svete ruke?OsjeÊam blaæeni mir u Gospodnjoj blizini,Oslonjen na vjeËite svete ruke.

Elisha A. Hoffman

Drugi tekstoviU devetom idesetom retku ovogpsalma nalaze sesnaæna,sveobuhvatnaobeÊanja. SliËnaobeÊanja nalazimou Rimljanima 8,28i Luki 21,17-19.Niπta se ne moæedogoditi Boæjemnarodu ako Bog nedopusti.

VrijedizapazitiDeseti redak je“izjava oprovidnosti, a ne oamajliji protivnesreÊe”.Derek Kidner

24. srpnja Kad si bolestan i umoran


pravo kad je veliki britanski propo-vjednik Charles H. Spurgeon poËeosluæiti u svojoj crkvi u Londonu, uU

229

æiti tjelesnu glad, ni svoju ni bilo koga drugoga.Mogao je svaki kamen u Palestini pretvoriti upecivo, ali narod bi i dalje bio duhovno gladan.Ljudi su trebali upoznati Boga.

Prema Lukinom izvjeπtaju, sljedeÊa kuπnjabila je povezana s jednostavnom zamjenom (Lu-ka 4,1-13): avao Êe Isusu dati sva kraljevstvaovoga svijeta, a Isus Êe se zauzvrat njemu po-kloniti. I opet nije uspio. Jedino se Bogu treba-mo pokloniti.

Dvaput je kuπaË iznio svoju ponudu, a Isusmu je uzvratio citiranjem Pisma. –avao je Isusaodveo na vrh hrama i naπao prikladan tekst —iz devedeset prvog psalma. “SkoËi, Isuse! Zarnije napisano da Êe te aneli Ëuvati ‘da se nespotakneπ o kamen’?”

Isus je odgovorio: “Ne kuπaj Gospodara, Bo-ga svojega!” Otac nas Ëuva, ali to ne znaËi datrebamo skakati s vrha zgrada.

Sve ove kuπnje bile su povezane s IsusovomzadaÊom. –avao je na sve naËine pokuπavao na-vesti Isua na stramputicu, ali Isus nije skretao sputa.

Matej kaæe da su Isusu nakon odlaska avlapristupili aneli i sluæili Mu (Matej 4,11). Da-kle, sve vrijeme su Ga Ëuvali. Isus nije smiokuπati ni jednu od avolskih ponuda — samo jetrebao ostati na svojem putu i Bog Êe Ga voditi.Ovo vrijedi i za nas. On Êe izbaviti sve kojiNjega ljube.

PojaπnjenjeRedci 12 i 13 neopisuju Boæje slugekao preæivjele, veÊkao pobjednike kojinogama gazesmrtne neprijatelje.

Drugi tekstovi»etrnaesti redaktvrdi da Êe Bogizbaviti one kojiGa ljube, aliPonovljeni zakon7,7.8; 10,15 i 1.Ivanova 4,10podsjeÊaju da jeBog prvi ljubionas.

25. srpnja –avao na poslu


pustinji je avao nagovarao gladnogIsusa da kamenje pretvori u kruh, aliIsusova glavna zadaÊa nije bila uta-U

KrπÊanine, ne traæijoπ odmora.Posluπaj svoganela Ëuvaraglas:“Okruæen sineprijateljima,zbog toga straæi imoli.”Charlote Elliott

230

nekoliko ulomaka govori oizlaæenju pred Gospodina iNjegovom proslavljanju.

u Psalam 5,8Po velikoj dobroti tvojojuniÊi Êu u Dom tvoj;past Êu niËice pred svetim

Domom tvojim,Jahve, prepun poπtovanja.u Psalam 29,2Prinesite Jahvi slavu

njegova imena,poklonite se Jahvi u svetiπtu

njegovu!u Psalam 95,6.7Doite, prignimo koljena i

padnimo nice,poklonimo se Jahvi koji nas

stvori.u Psalam 99,9Uzvisite Jahvu, Boga

naπega,padnite pred svetu goru

njegovu:jer svet je Jahve, Bog naπ.u Psalam 100,2Sluæite Jahvi u veselju!Pred lice mu doites radosnim klicanjem!u Psalam 138,2Bacam se nice prema

svetom Hramu tvojemu.

Zahvaljujem imenu tvojemza tvoju dobrotu i vjernost,jer si nada sve uzveliËaoobeÊanje svoje.

“Klanjanje je”, kaæe JohnMacArthur, “sve πto jesmo,odziv na sve πto Bog jest.”

Ali kako bismo to trebaliËiniti? Dolazimo u crkvu, amisli nam lutaju. »itamo kodkuÊe Bibliju, a kroz glavu namprolazi mnoπtvo misli vezanihuz posao. To je Ëinjenica. Kadbi se ocjenjivalo naπe vladanjena bogosluæju tijekom proπlogmjeseca, vjerojatno bismotrebali biti premjeπteni u djeËjiodjel.

No kad se radi obogosluæju, radosna je vijestda su Psalmi prilagoeniobiËnom Ëovjeku. U nama sekomeπa mnoπtvo osjeÊaja kojenam Psalmi pomaæu izraziti.Tu je zahvalnost za ono πtonam je Bog uËinio i divljenjekad pomislimo na slobodukojom izlazimo pred Boga.Takoer osjeÊamo nedostojnosti æalost zbog grijeha. A ondasu tu i pitanja koja se nalazedublje u srcu: Zaπto Bog neodgovara na naπe molitve zaobitelj? Zaπto je Bog dopustioda doe do tragedije?

26. srpnja Bogosluæje u psalmima

P salmi su ispunjeniizrazima πtovanjaBoga. SljedeÊih

231

Psalmi nam pomaæu urazumijevanju ovih pitanja —ili bar da ih imamo pravopostavljati. Psalmi nas uËe dasu suze dopuπtene, pa Ëak isrdæba. Katkad smo tolikozbunjeni da izlazimo predBoga teturajuÊi; i to je u redu.Bog je dovoljno velik da sasvim tim izie na kraj, aPsalmi to razumiju. Bog naspozna bolje nego πto mi samipoznamo sebe i niπta πtobismo Njemu rekli o sebi neÊeGa iznenaditi. On æeli da predNjega iziemo takvi kakvijesmo donoseÊi sa sobom svemisli i osjeÊaje kakvi jesu. On

æeli da ih stavimo pred Njegai jednostavno kaæemo:“Gospodine, volim Te.”

Na taj se naËinusredotoËujemo na Njega, a toje trenutak kad poËinjeiskazivanje πtovanja Bogu.

Ü Ü Ü

Takva kakva jesam, premdarastrzana

Nizom sukoba i mnoπtvomsumnji,

S borbom i strahovima iznutra,izvana,

O, Janje Boæje, idem k Tebi,idem!

Charlotte Elliott

Bogosluæje u psalmima

232

jasno izrazili svoje misli, ali vaπ prijatelj jedno-stavno nije “skopËao”.

Ovakva reakcija ne znaËi da je dotiËna osobaglupa. Ljudi su Ëesto u nekim podruËjima izvan-redni, a u drugima potpuno izgubljeni. Razlognerazumijevanju moæe biti nedostatak osnovnogpoznavanja odreenog predmeta. Ako ljudimanedostaje okvir za razumijevanje, sve Êe im noveinformacije biti strane. RijeËi jednostavno ulazena jedno, a izlaze na drugo uho a da pritomizmeu njih niπta ne dodiruju.

U Psalmu 92,7 pjesnik se ruga Ëovjeku kojemsu nepoznata velika Gospodnja Ëuda. Bog vrπisvuda oko nas svoja djela, ali ovi ljudi ih neuoËavaju. Da bi ih mogli vidjeti, potrebna jepromjena ponaπanja koja Ëovjeku otvara oËi zaono πto se stvarno zbiva. Jedan od naËina kojiizaziva ovu promjenu ponaπanja jest slijediti upu-te prvog dijela ovog psalma. Dobro je zahva-ljivati i pjevati hvalu. Zahvalno je srce oduπev-ljeno Gospodnjim postupcima. Ova zahvalnoststvara podlogu na kojoj moæemo nadograivatisve viπe i viπe spoznaja o velikim Boæjim Ëudi-ma. Njegujmo danas i svakog dana ovaj duhzahvalnosti! Otvorimo oËi za uzbudljiv æivot sBogom!

Vrijedizapaziti“Doite,zapjevajmo psalami otjerajmo avla.”Martin Luther

ZarazmiπljanjeKad razmiπljamo oBoæjim Ëudima (6.redak), mi seprisjeÊamoNjegovog stvaranjai providnosti.Nemojmo pritomzaboraviti naNjegovo silno djelootkupljenja.

27. srpnja Nema nagovjeπtaja


este li kad nekom prijatelju neπto objaπ-njavali, a onda iznenada shvatili da onnema pojma o Ëemu govorite? Moæda steJ

O Isuse, Spasitelju moj, s Tobom sam sretan;Æivote moj i spasenje, radosti moja i poËinku.Ime mi Tvoje nek bude tema, a pjesma Tvoja ljubav;Nek milost Tvoja proæme srce mi i pjesmu.

Pjesnik nepoznat

233

ca glumio bi u mjesnoj πkoli svetog Nikolu —i nije bilo potrebno da mnogo mijenja izgled.

Redovno bi stajao u predvorju svoje crkve,doËekivao novopridoπlice i pozdravljao prijate-lje. Bio je prvi u crkvi i posljednji koji je iz njeodlazio. Posjetitelji su se sjeÊali njegovog za-raznog smijeha. Djeca su voljela njegove nesta-πluke. Bio je svjedokom rasta svoje crkve odπaËice ljudi u vatrogasnom domu do stotine vjer-nika u preureenom skladiπtu i tri stotine u no-vosagraenoj bogomolji. Nikad to ne bi priznao,ali bio je glavni razlog za ovaj rast. Bio je liba-nonski cedar, poboæni Ëovjek koji je rastao uGospodnjem domu.

Mnoge crkve imaju ljude sliËne Johnu Eme-richu, vjerne sluge koje bi se moglo zasaditi navratima crkve. Ako se odræava neko bogosluæje,oni su tu doËekujuÊi sve koji dolaze. Takvi ljudiimaju blag duh sluæenja koji Ëini da “rod donosei u starosti”.

Psalam 92 prikazuje poboæne ljude kao sta-bla “zasaena” “u Domu Jahvinu”. To nam jesvima prilika da zahvalimo Bogu za poboænesluge koje poznajemo, Johne Emeriche u naπojsredini, koji pruæaju ruku i upuÊuju vedru rijeËu dan Gospodnji.

O kako bit Êe sretan slugaNa takvom poslu naen!Gospodina Êe radosno gledatiI okrunjen ËaπÊu biti.

Philip Doddridge

Vrijedizapaziti“Kad vidimoplemenitu palmukako usred suhepustinje uspravnostoji i raste, prednama je slikapoboænog Ëovjekakoji zahvaljujuÊiboæanskoj milostiæivi i napredujetamo gdje svedrugo propada.”Charles H.Spurgeon

ZarazmiπljanjeKako je ovo divanpsalam za starije!Mi iz Boæjeg djelane odlazimo umirovinu. Akoæivimo u njemu, bitÊemo sve bolji ibolji.

28. srpnja Vratar


ohn Emerich bio je vedra stara duπa, okru-gao Ëovjek s ruæiËastim obrazima i metal-nim okvirima naoËala. PoËetkom prosin-J

234

raju snagom od koje voda huËi i prπti na svestrane. Na otvorenom uzburkano more moæe go-lemi brod bacati kao orahovu ljusku. Uraganmoæe valove pretvoriti u ubojito oruæje.

Ali ima netko tko je silniji od mora.Mnogi ljudi vole sjediti pokraj mora i raz-

miπljati. Udaranje valova odjekuje duboko u Ëo-vjekovoj duπi. No krπÊani poznaju onoga koji jestvorio ove valove. Mi smo povezani s onimkoji je prvi povezao H

2 i O. Nas podupire netko

tko je moÊniji od najjaËe morske struje.Mi ne oboæavamo more veÊ uzvisujemo ono-

ga koji ga je stvorio. Ne razmiπljamo o blagomudaranju valova o obalu, veÊ razgovaramo sasrcem bubnjara. Mi πtujemo Gospodina, vjeË-nog Kralja, koji je naπ Gospodar i najdraæi prija-telj.

Na tajnovite naËineBog svoja Ëuda Ëini;Svoje stope ostavlja u moruI jaπe na oluji.

William Cowper

ZanimljivoU srednjem sevijeku vjerovalo daZemlja stoji, dok seoko nje okreÊuSunce i druganebeska tijela. Ovoje vjerovanje bilodjelomicezasnovano naPsalmu 93,1:“»vrsto stoji krugzemaljski.”

Vrijedizapaziti“Od vjeËnosti,prije stvaranjasvijeta, Bog jeuvijek isti; nije Mubilo potrebnostvaranje ni ikojestvorenje kao da biMu ono pomoglodostizanju nekognovogsavrπenstva.”Lorinus

29. srpnja Snaga iza mora


judi se od davnine dive snazi mora. Valza valom udara o obalu da bi se zatimpovukao. U stjenovite obale valovi uda-L

235

grada, on je dolazio, brinuo se za siromahe isvima govorio o Isusu. Nije bilo lako. Vidio jeporast kriminala. Vidio je dilere kako prodajusmrt na uglovima. Zlikovci su zavladali ulica-ma, ali je ovaj propovjednik nastavio raditi zaGospodina — Ëak i kad su ga htjeli opljaËkati.

Udarili su ga s lea po glavi. Podigao je po-gled s ploËnika i ugledao nekoliko djeËaka —starih moæda trinaest, petnaest godina — koji sumu pokuπavali oduzeti novËanik. “Dosta!” re-kao je. “Prestanite terorizirati ljude! Prestanite stime! Svi smo mi umorni od toga.”

DjeËaci su se povukli, iznenaeni, ali on jenastavio: “Ja sam pastor. Ako bilo koji od vasæeli prebiti pastora i uzeti mu novac, neka nastojida to bude najbolji udarac.” Pripremio se za na-pad, ali su djeËaci otrËali. Kad su poodmakli nizulicu, najmlai iz skupine stao je i okrenuo se.“Pastore”, rekao je, “biste li zamolili Boga dame blagoslovi?” Psalam 94 poziva “Boga osvet-nika” da sredi stvari, ali Bog moæe uËiniti i onoπto mi ne slutimo. Moæda oËekujemo da Êe Bogu neprijateljevu utvrdu upasti s topovima i ten-kovima, ali On se najËeπÊe sluæi vjernim starimpropovjednicima. Kako moæe vas upotrijebiti daostvari svoju pravdu?

Za istinu se borimo, borimo za Boga;bijedni robovi laæi i grijeha.Tko se na zemlji æeli boriti za Tebe,Prvo mora biti Ëastan u sebi.

Thomas Hughs

PojaπnjenjeU petom retkutlaËenje doslovnoznaËi “razbiti ukomadiÊe”. Ovahebrejska rijeËprevodi se i kao“gaziti licesiromaha” (Izaija3,15).

Vrijedizapaziti“‘Dokle’ [3. redak]zvuËi kaonajæalosniji od svihizraza kojimabijeda saæalijevasebe. Mnogo putase ova gorkajadikovka Ëula utamnicamainkvizicije, nastupovima zabiËevanje robova iu zatvorimatlaËitelja. Bog Êe uodgovarajuÊemtrenutku objavitisvoj odgovor, alikonaËni kraj joπnije doπao.”Charles H.Spurgeon

30. srpnja Slika kriminalca


io je propovjednik evanelja koji je ci-jelog svojeg æivota sluæio ljudima u po-trebi. Dok su drugi napuπtali srediπteB

236

biblijski tekst koji svi odobravaju Matej 7,1:“Nemojte suditi, da ne budete sueni!” »ak ikad govorimo o Bogu kao sucu, mi to brzo ubla-æavamo spominjanjem Njegovog milosra. Nemislimo time reÊi da to nije u skladu sa zdravomteologijom Novog zavjeta. Mi smo greπnici kojizasluæuju SuËevu smrtnu presudu, ali zahva-ljujuÊi Kristovoj smrti moæemo dobiti oprost.Kad kleËite pred sucem, vi se ne hvalite vlasti-tom svetoπÊu. Ne, prepuπtate se Njemu na mi-lost i nemilost.

Ali Psalmi imaju sasvim drugi pogled na sud.Boæji narod dobrodoπlicom doËekuje Boæji sudjer je istinit i pravedan — nasuprot odlukamakoje donose njima poznati pokvareni voe. Svi-jet je sliËan Divljem zapadu bez πerifa. Dobriljudi Ëeznu da se pojavi Wyatt Earp s piπtoljimai uspostavi red. A njemu je prepuπteno da odluËikako Êe to obaviti.

Devedeset Ëetvrti psalam na prvi se pogledËini vrlo teæak — sve to spominjanje Boæje kaz-ne. Ali proËitajte ga pozornije. “Jer neÊe Jahveodbaciti naroda svojega.” A pravo Êe se “dosuditipravednosti”. Oni koji æive ispravno, bit Êe na-graeni. Pokvarene voe zloËinaca, koji misleda mogu nekaænjeno ubijati, Ëeka joπ jedno raz-miπljanje. Bog vidi njihova djela i pobrinut Êese za izvrπenje pravde. ©erif je stigao, a graanikoji poπtuju zakon mogu se radovati.

Drugi tekstoviPonovno proËitajteËetrnaesti redak, azatim prijeite naIvan 10,28. Ovo suveoma ohrabrujuÊerijeËi za sve kojivjeruju.

Vrijedizapaziti“Bog vidi da suæivotne nevolje jakokorisne za nas.Kao πto sjeme kojeje zimi dubokopokrio snijeg naproljeÊe boljenapreduje, ili kaoπto vjetar kojipuhne joπ boljeraspali plamen,tako Gospodin, kadnamjerava poveÊatinaπu radost izahvalnost,popraÊuje ihsuzama nevolje.”H. G. Salter

Naoruæaj se,Gospodine, ustaj,ustaj!Ogrni sebesmrtnom svojomsnagom.Odjeveno u uæascarstvo paklenodrhti;nemilosrdno sruπineprijatelje svoje.Charles Wesely

31. srpnja ©erif


an-danas o sudu mislimo negativno.Gledanjem televizijskih emisija dola-zimo do bolnog zakljuËka da je jediniD

237

je nov u razredu. Bio je nizak rastom. Bio jenespretan. Bio je stidljiv. Nosio je naoËale s de-belim staklima. Od prvog trenutka postao je pred-met ruganja i maltretiranja. DjeËaci su mu goto-vo svakog dana ukrali novac za uæinu. Kad je toprijavio, tukli su ga pa je nauËio da treba πutjeti.©to mu je drugo preostalo?

Jednog dana za vrijeme uæine neki je djeËakimenom Josh sjeo pokraj Bena. Josh je bio sim-patiËan uËenik osmog razreda, aktivan u πportu,omiljen kod djevojËica. Tog jutra Josh je vidiokako neki djeËaci izazivaju Bena pa mu je od-luËio pomoÊi.

Kao obiËno, jedan od nasilnika priπao je dazgrabi Benov sendviË, ali ga je Josh uhvatio zaruku. “Ben je moj prijatelj”, rekao je strogo.“Ne diraj ga.” Nakon πkole Josh je Ëekao Benai s njim otiπao kuÊi. Kad su priπli neki od mu-Ëitelja, Josh ih je sprijeËio da ga zadirkuju.

Otkako mu je Josh postao prijatelj i zaπtit-nik, Ben je bio poπteen zlostavljanja kojemu jeranije bio izloæen. Postao je manje stidljiv i ubr-zo je bio prihvaÊen u druπtvu. Maltretiranju jebio kraj. A onda je primijetio kako su neki dje-Ëaci naπli novu ærtvu, jednog jadnog uËenikasedmog razreda. ©to mislite, πto je Ben uËinio?

Danaπnji ulomak poËinje Benovim pitanjem:Tko Êe me zaπtititi? Gospodin. A ja Êu Ga hvalitiza Njegovu zaπtitu. Ozbiljne rijeËi upuÊene vo-ama u dvadesetom i dvadeset prvom retku po-kazuju da i mi trebamo πtititi druge.

Drugi tekstoviNagovjeπtaje ovihparnica nalazimo iu drugim ulomcimaSvetog pisma.OsjeÊajosamljenosti izπesnaestog retkanalazimo u 2.Timoteju 4,16.Nevolju psalmistaiz osamnaestogretka nalazimo uPsalmu 73,3. Uoba psalmaGospodinzadovoljavapotrebu.

Vrijedizapaziti“Bog se pokazaodoraslim za sve πtoneprijatelj moæeposlati.”Derek Kidner

1. kolovoza Tko Êe ustati za me?


vo je prispodoba za osnovnoπkolce. Benje doπao u πkolu kao uËenik sedmograzreda i odmah naiπao na teπkoÊe. BioO

Ja znam da æiviIsus moju divnoj slavinebeskoj.On nosi me u srcusvomi sprema menivjeËni dom.Samuel Medley

238

kroz kuπnje, zaπto otvaramoPsalme? ObraÊamo im se zatoπto su psalmisti — od Davidado Asafa i Mojsija — pisali iziskustva, pa kad u sliËnimteπkim trenucima ËitatePsalme, oni zvuËe neposredno.Psalmisti su bili tamo, uËinilito i to, osjeÊali se tako i tako.David je, primjerice, znao πtoje obeshrabrenje bolje odveÊine ljudi. Njegov gospodarje bacao koplje na njega; æenamu se rugala; sin se pobunioprotiv njega i tako u nedogled.

Evo nekoliko stihova izPsalama koji vam mogupomoÊi kad se osjeÊateobeshrabreni.

u Psalam 9,19Jer siromah neÊe pasti u

zaborav zauvijek,ufanje ubogih neÊe biti

zaludu dovijeka.u Psalam 78,6.7Da sazna buduÊi naraπtaj...da u Boga ufanje svoje

stavei ne zaborave djela Boæja,veÊ da vrπe zapovijedi

njegove.

u Psalam 33,18.22Oko je Jahvino nad onima

koji ga se boje,nad onima koji se uzdaju u

milost njegovu...Neka dobrota tvoja, o

Jahve, bude nad nama,kao πto se mi u tebe

uzdamo!u Psalam 138,8Jahve, πto ja poËeh, ti

dovrπi!Jahve, vjeËna je ljubav

tvoja.u Psalam 130,7Jer je u Jahve milosrei obilno je u njega

otkupljenje.u Psalam 102,18Kad se osvrne na proπnju

ubogihi ne prezre molitve njihove.u Psalam 94,18.19»im pomislim: ‘Noga mi

posrÊe’,dobrota me tvoja, o Jahve,

podupire.Kad se skupe tjeskobe u

srcu mome,tvoje mi utjehe duπu vesele.

»itajuÊi Psalme koji govoreo Ëasovima obeshrabrenja,ubrzo Êete primijetiti da mnogiod njih zavrπavaju pozitivnimtonom. U Ëemu je tajna? Zaπto

2. kolovoza Psalmi za obeshrabene

ad smo obeshrabreniili kad posjeÊujemonekoga tko prolaziK

239

psalmisti gotovo iz svakogpsalma izlaze s osmijehomslaveÊi Gospodina? Kako susvladali obeshrabrenje?

Razlog je tomu πtopsalmisti poznaju tri velikeistine o Bogu koje moguposluæiti kao tablete protivpotiπtenosti i obeshrabrenja:Boæja obeÊanja, Boæja ljubav iBoæji nepromjenjivi karakter.Bog stalno govori o ovimtrima osobinama.

Boæja obeÊanja: “[Jahve]svoje baπtine neÊe napustiti”.(Psalam 94,14) On Êe uvijekbiti vjeran svojem narodu iobeÊanjima koja mu je dao.Moæemo se pouzdati u Njegada Êe ostati uz nas i kad douteπki Ëasovi.

Boæja ljubav: “Dovijeka jeljubav njegova.” (Psalam100,5) Uvijek moæemoraËunati na Boæju ljubavprema nama. Bez obzira na tokako se loπe osjeÊali zbogsebe ili kako se drugi loπeosjeÊaju zbog nas, znajmo dase Bog brine za nas.

Boæja nepromjenjivost:“Bog naπ zasvagda i dovijeka!On neka nas vodi!” (Psalam48,15) Bog je vjeËan. On jestalan i na Njega moæemouvijek raËunati. Sve oko nasmoæe izgledati prolazno inesigurno, ali Bog je uvijekisti.

Netko je rekao da jeobeshrabrenje avoljeuniverzalno sredstvo. Ako nasne moæe sruπiti neËim drugim,on Êe upotrijebiti ovo sredstvo.Kad sljedeÊi put budeteizloæeni kuπnji, naite one tritablete u Psalmima, uzmite svetri uveËer prije spavanja iustanovit Êete da Êete dobrospavati i ujutro se boljeosjeÊati.

Ü Ü Ü

U tebi naπa je nada, o Boæe!Dan umorno prelazi u noÊ,Debele sjene prekrivaju naπ

svijet,u Tebi jedinom je svjetlo.

M arianne Hearn

Psalmi za obeshrabene

240

Ali njegovi sunarodnjaci nisu bili oduπevljeninjegovim idejama. Ako Bog æeli spasiti nezna-boπce, smatrali su, naÊi Êe naËina da to uËini.Carey je uporno tvrdio da su on i drugi britanskikrπÊani taj naËin.

“OËekujte od Boga velike stvari. PokuπajteuËiniti za Boga velike stvari.” To je bila Careyevalozinka dok je budio samozadovoljnu crkvu. Bu-duÊi da je Bog stvorio cijeli svijet i svakogavoli, smatrao je da vjernici trebaju pomoÊi uπirenju πtovanja pravog Boga u svijetu. Tako jeCarey osnovao BaptistiËko misionarsko druπtvoi 1793. otplovio u Indiju.

To je za Careya moralo biti vrijeme osamlje-nosti. Sigurno je s drugim krπÊanima raspravljaoo vrijednosti misionarskog rada. Njegovo je pu-tovanje trajalo dugo i bilo je nesigurno. Suprugai djeca nerado su mu se pridruæila. Bilo je trenu-taka kad se Carey morao pitati u kojoj to mjeriBog bdije nad njima. Pripada li stvarno ovcama“paπe njegove” (7. redak)?

Ispostavilo se da je Ëetrdeset godina prijeDansko misionarsko druπtvo poslalo njemaËkogkrπÊanina Friedricha Shwartza; ovaj je osnovaocrkve u razliËitim podruËjima Indije i na Cey-lonu. William Carey se jako utjeπio kad je vidionatpis koji je Schwartz stavio iznad vrata jednemisijske crkve: “Doite, prignimo koljena i pad-nimo nice, poklonimo se Jahvi!” (Psalam 95,6)

Vrijedizapaziti“Kad je srceprepuno, ono seprelijeva u nekomvanjskom Ëinuoboæavanja.”F. B. Meyer

3. kolovoza Velika oËekivanja

ProËitajte: Psalam 95,1-7a.

rajem osamnaestog stoljeÊa WilliamCarey, skromni postolar, maπtao je dacijeli svijet pridobije za Isusa Krista.K

Kad nema rodakoji bi ihobradovao,i kad se Ëini dauzalud im je trud,u milosti,Gospodine, pribliæiim se,osnaæi njihovenade πto tonui tako ohrabrenimarevnost im obnovi.Thomas Kelly

241

No sad su bili æedni, pa su poËeli mrmljati.“Zaπto kuπate Jahvu?” pitao je Mojsije narod.

A onda se obratio Bogu i upitao: “©to Êu s ovimnarodom?” Na to je Bog rekao Mojsiju da uzmesvoj πtap, udari stijenu i iz nje Êe poteÊi voda.Mojsije je uËinio πto mu je bilo reËeno i voda jepotekla iz stijene, upravo kako je Bog obeÊao(Izlazak 17,1-7)

Ovaj problem ponaπanja Izraelaca stalno seponavljao u pustinji. Najgore je doπlo kad suvoe zakljuËile da ne mogu uÊi u Kanaan zatoπto su njegovi stanovnici prejaki — premda jeBog obeÊao da Êe Izraelcima dati tu zemlju. Zbogtoga ih je ostavio da joπ Ëetrdeset godina lutajupustinjom. Onaj je naraπtaj izumro i samo sunjihova djeca mogla uÊi u Boæji “poËinak”.

U Poslanici Hebrejima nalazimo poduæi citatiz ovog psalma, a sedmi se redak ponavlja kaopripjev: Posluπajte Njegov glas! Doite Bogu svjerom i izbjegnite probleme ponaπanja ovihnesretnih Izraelaca. Samo tako Êete naÊi pravipoËinak u Bogu. Jeste li, dakle, zabrinuti zbognekih divovskih poteπkoÊa u svojem æivotu? Pi-tate se kako Êe biti zadovoljene vaπe potrebe?Posluπajte Gospodnji glas! Dobri pastir æeli sebrinuti za vas. Dopustite Mu.

Ne bojte se, braÊo, smjelo stojteNa granici zemlje naπe.Isus Krist, Sin naπega Oca,Traæi da neustraπivo idete dalje.

John Cennick

Drugi tekstoviDa biste viπesaznali o Boæjem“poËinku”,proËitajteHebrejima 4,9.10.

VrijedizapazitiDevedeset petipsalam “zvuËi kaocrkvena zvona, ikao ona odjekujeradosno i sveËano.Isprva odzvanjaæivom zvonjavom,da bi preπao napogrebnu zvonjavukao da zvoni napokopu naraπtajukoji je izumro upustinji.”Charles H.Spurgeon

4. kolovoza Glas Mu posluπajte!

ProËitajte: Psalam 95,7b-11.

utajuÊi pustinjom, Izraelci su imali pro-blema s ponaπanjem. Bog je za njih raz-dvojio more i Ëudom im osigurao hranu.L

242

Ali nakon manje od pedeset godina Konstanti-nov neÊak Julije pokuπao je opozvati ove refor-me. Julije se opredijelio za tradicionalne rimskepoganske bogove pa je ovo vjerovanje pokuπa-vao nametnuti rimskom druπtvu. Odredio je dase poganstvo uËi u πkolama, obnovio je starepoganske hramove i postavljao na visoke dræavneduænosti pogane. UËinio je sve da potkopa krπ-Êanstvo.

KrπÊani su bili iznenaeni ovim iznenadnimprotivljenjem, jer je sam Julije (kasnije nazvan“Otpadnik”) ispovijedao krπÊanstvo dok nijedoπao na vlast. KrπÊani su pola stoljeÊa uæivaliu slobodi. Sad su morali braniti svoja vjerovanjapokazujuÊi poganskim susjedima da je Isus Kristjedino rjeπenje.

Jedan od omiljenih psalama tog vremena bioje Psalam 96 i tome se ne treba Ëuditi. Psalmisttvrdi da je Gospodin “hvale predostojan” (4. re-dak). Svi su drugi bogovi (elohim na hebrejskom)samo idoli (elilim). Ovdje dolazi do igre rijeËi-ma pa rijeË za idole moæe imati smisao “beskoris-nih predmeta”.

Julije je na kraju ubijen u bitci s Perzijanci-ma i krπÊani su opet zavladali Carstvom. Ponov-no je njihov Bog iziπao kao pobjednik nad bogo-vima naroda (5. redak).

PsalamukratkoU drugom retkuprisutna je jedvaprimjetna promjenasmjera. Oni koji supjevali Gospodinu,sada to trebajunavijestiti svijetu.Bogosluæje ievangelizacijatijesno su povezani.

ZarazmiπljanjeZamijetite kakopsalmist, unatoËtome πto istiËejednu misao —Gospodnju nadmoÊnad drugimbogovima — neprestaje pjevati.Boæji narod jenajjaËi onda kadmu je æivotobiljeæen radoπÊu ipjevanjem.

5. kolovoza Bog nad svim bogovima


oËetkom Ëetvrtog stoljeÊa Konstantin jeu Rimskom Carstvu legalizirao krπÊan-stvo i uËinio ga sluæbenom religijom.P

Nek zemlja svaglasove svoje diæeda Jahvi velikomepjeva hvalui blagoslivlja svetoNjegovo ime.Obznanite naroduNjegovu slavu,pokaæite narodimaNjegova Ëuda,navijeπtajtespasiteljsku milostiNjegovu.Isaac Watts

243

trube su trubile, a David plesao. Prinosili su da-rove u hrani, a leviti su pjevali pjesmu zahvalni-cu koju je David napisao za tu prigodu.

OËito je pjesma bila tako dobro prihvaÊenada je jedan njezin dio ukljuËen u crkvenu pjes-maricu, jer rijeËi devedeset πestog psalma nala-zimo i u Davidovoj pjesmi zapisanoj u 1. Ljeto-pisa 16,8-36.

Ovi stihovi opisuju kako se cijeli svemir —nebo, mora, polja i drveÊe — pridruæuje ljudi-ma iz svih naroda radi odavanja slave Bogu.“Dajte Jahvi slavu” kaæe naπ tekst i upravo takostoji i na hebrejskom. Suvremeni voditelj televi-zijske emisije moæe pozvati sluπatelje rijeËima:“Pljesak za naπeg gosta!” i oni Êe zapljeskati.Upravo to psalmist kaæe ovdje: “Dajte Jahvi sla-vu”, dajte Mu slavu koju zasluæuje.

Ovaj psalam spominje i sjaj “svetosti njego-ve”. “Poklonite se Jahvi u slavi svetosti njego-ve.” Ima neπto lijepo u svetosti i Gospodin tusvetost dijeli s nama. Po Isusu Kristu postajemou Njegovim oËima sveti — i to je ono πto jeposebno lijepo.

Stvorio je zemlju, sazdao nebo,NaËinio je svjetove sjajne u visiniI u slavi vlada.Zrake su Mu veliËanstvo i svjetlo,Ljepote Njegove boæanski sjajne!Prebivaliπte Njegovo kako je slavno!

Isaac Watts

ZanimljivoNeki struËnjacimisle da je Psalam96 zbirka citata izdrugih biblijskihknjiga. U naπemulomku nalazimotekstove iz Psalma86,9; 100,4; 29,2 i97,1.

Vrijedizapaziti“Kako uzviπena islavna mora bitiljepota Njegovesvetosti koja jesavrπenakombinacija svihNjegovihbeskonaËnihsavrπenstava.”Joseph Le Conte

6. kolovoza OdreÊi se radi Boga


oæji KovËeg uspinjao se uz brdo Sionprema posebnom πatoru koji je pripre-mio David. Narod je pjevao i klicao,B

244

sluËaju dolaze struËnjaci za ruπenje koji na od-reena mjesta stavljaju dinamit. Zgrada se ruπiuz snaænu eksploziju u oblaku praπine. Ono πtoje do prije kojeg trenutka bio golemi blok opekai metala, sad je samo gomila ruπevina. Katkadmediji najave takav dogaaj pa ljudi na televi-ziji gledaju ruπenje zgrade. Zaπto? Vole vidjetitakav zastraπujuÊi prikaz sile, posebno kad seprimjenjuje u korisne svrhe.

Mnogi se joπ uvijek sjeÊaju slika iskrivljenogmetala i gomile πute nakon eksplozije u Oklaho-ma Cityju 1994. Bila je to demonstracija zastra-πujuÊe sile iskoriπtene u svrhu razaranja. Joπ uvi-jek s iznenaenjem ali i uæasom gledamo ovetelevizijske snimke.

Sila se moæe koristiti za dobro i za zlo. Ovomoæemo ilustrirati Ëinjenicom da je izumiteljdinamita bio Alfred Nobel po kojem je imeno-vana nagrada za mir.

Psalmist vidi Gospodina kao silni oganj kojisaæiæe Njegove neprijatelje. Ovi stihovi govoreo dogaajima s kojima se ne mogu usporeditinikakvi holivudski specijalni efekti. Zamislitebljeskove munja i brda koja se tope “ko vosak”.Naravno, to nije radosna vijest za neprijatelje.Ali mi koji ljubimo Gospodina ne trebamo sebojati. On je naπ Kralj. Njegova velika sila bitÊe na blagoslov onima koji idu Njegovim puto-vima. Neka se cijela zemlja raduje Njegovu do-lasku!

Drugi tekstoviPrvi redak govorikako Bog dolazikao sveopÊi Kralj.SliËne opiseproËitajte u Izaiji66,15.16; 2.Solunjanima 1,7-10i 2. Petrovoj 3,3-10.

Vrijedizapaziti“NemoguÊe jenizati ‘aleluje’ akoiz srca i svemirane dolazi: ‘GospodBog SvemoguÊivlada.’”F. B. Meyer

7. kolovoza ZastraπujuÊa sila


gradu se Ëesto dogaa da se odluËisruπiti neka stara zgrada kako bi sedobilo mjesto za gradnju nove. U tomU

Pred straπnimBoæjim prijestoljempoklonite se usvetoj radosti.Znajte da jeGospodinjedini Bogπto stvorit moæe,ali i uniπtiti.Isaac Watts

245

vima poËela pridobivati neznaboπce i koja jePavla i Barnabu poslala na njihovo prvo misio-narsko putovanje.

Tijekom progonstva u treÊem stoljeÊu u tomgradu je muËeniËkom smrÊu stradao voljeni bis-kup Babilas. Njegovo je tijelo bilo pokopano uπumici pokraj rijeke Orontes. Na tom se mjestuprije nalazilo Apolonovo svetiπte. ProgonstvokrπÊana je prestalo, ali je onda u Ëetvrtom sto-ljeÊu na vlast doπao car Julije.

U naπem πtivu od 5. kolovoza spomenuli smoda je Julije u dræavu pokuπao vratiti πtovanjepoganskih bogova. Dio njegove strategije bio jeobnova poganskih svetiπta — kao ovog na obalirijeke Orontes. Da bi se to ostvarilo, trebalo jepremjestiti pokojnikovo tijelo. Julije je naredioda se ono ekshumira.

©to su siroti krπÊani u Antiohiji mogli uËiniti?No, odluËili su tu prigodu pretvoriti u bogosluæ-je. Pokojnikovo tijelo prenijeli su u posebnojprocesiji na drugo mjesto. Za to su vrijeme pje-vali devedeset sedmi psalam.

“Evo vam vaπeg Apolona”, kao da su govorili.“Mi imamo Boga koji vlada cijelom zemljom.Moæete nas prisiliti da prenesemo biskupovotijelo, ali znamo gdje mu je ime zapisano. Moæetenam oteæati æivot, ali imamo izvor svjetla i ra-dosti o kojem vi nemate pojma. Nas πtiti Gos-podin i zato smo sretni u Njemu.”

Drugi tekstoviSvatko od nastreba izraziti svojusreÊu i radost uGospodinu (11. i12. redak).ProËitajte Habakuk3,17.18.

Vrijedizapaziti“Svaki Ëinsamoodricanja jestsjeme za æetvuradosti.”F. B. Meyer

8. kolovoza Sveviπnji nad svom zemljom


ntiohija na Sredozemnom moru bila jejedno od prvih srediπta krπÊanske mi-sije. To je bila crkva koja je meu pr-A

O Boæe, kako sidivan meniu svom sjajnomveliËanstvu,kako je krasnoTvoje prijestoljemilostiu beskrajnomognjenom svjetlu.Frederick W. Faber

246

Pred nju je stalo biÊe odjeveno u svjetlo. Nakonπto je umirio njezin strah, aneo je navijestio daÊe, premda je bila djevica, dobiti dijete od Bo-ga. “Bogu niπta nije nemoguÊe”, rekao je.

Sve to nije bilo lako podnijeti, ali Marija jebila izvanredna djevojka. Nakon πto je porazgo-varala sa svojom tetkom Elizabetom (koja jetakoer Ëudesno zanijela dijete koje Êe postatiIvan Krstitelj), Marija je ispjevala pjesmu hva-le.

Danas bi tinejdæerska pjesnikinja vjerojatnovrlo promiπljeno napisala: “Neπto mi se vrlo Ëu-dno dogaa.” Ali Marija je znala da je njezinasituacija dio Boæjeg djelovanja u povijesti Ëovje-Ëanstva, a njezina to pjesma odraæava.

Moæda su je nadahnule rijeËi Psalma 98. Psa-lam nas poziva da pjevamo “pjesmu novu” kojaÊe govoriti o Boæjim djelima, upravo kao πto jeto uËinila Marija. On govori o snazi “svete miπicenjegove”, a to i ona govori. “Spomenu se dobrai vjernosti”, piπe u psalmu, a Marija dodaje: “Sje-ÊajuÊi se milosra.” (Luka 1,54) Postoji joπ jednazanimljiva povezanost: RijeË “pobjeda” u Psal-mu 98,1 povezana je s hebrejskom rijeËi Jeπua.I upravo je tako Marija nazvala svojeg sina. UgrËkom prijevodu to je “Isus”.

Radujte se! Gospodin je doπao;Nek zemlja doËeka Kralja svoga;Nek svako srce pripremi Mu dom,A nebo i priroda pjeva.

Isaac Watts

Drugi tekstovi“Raduj se, kliËi”(4. redak) omiljenije izraz u Izaiji.(Vidite Izaija 44,23i 55,12.) Ovajpsalam jeistodobno velikiorkestar hvale,sliËan onome uOtkrivenju 5,12-14.

Vrijedizapaziti“Postoje dvijerazine ovogprizora; prvi jeDan Boæje sile priNjegovom dolasku,a drugi jeoËekivanje dolaskau svakombogosluænom Ëinu.Psalmi kojepjevamo samo suproba, a Boæjaprisutnost meuNjegovimπtovateljima uvodje Njegovomjavljanju svijetu.”Derek Kidner

9. kolovoza Pjevajte pjesmu novu


lada djevojka po imenu Marija upra-vo je doæivjela najveÊi πok u æivotukoji Êe joj zauvijek promijeniti æivot.M

247

glazbala. U naslovu mogu bitinaznaËena glazbala kojatrebaju pratiti dotiËni psalam,kako ga valja pjevati i kojommelodijom. Psalam 4 bio jepraÊen æiËanim glazbalima.Psalam 5 frulom, a πestiglazbalom s osam æica. Psalam8 vjerojatno je bio praÊengititskom lirom.

Navodimo popis glazbalaspomenutih u naslovima,zajedno s po jednim stihom izPsalama koji to glazbalospominje:

ÆiËana glazbalau Harfa s deset æica ili

feniËka citra. “Slavite Jahvu naharfi, na liri od deset æica.”(Psalam 33,2)u Davidova harfa,

vjerojatno sliËnija liri, saæicama od ovËjih crijeva izvuËnom kutijom na dnuglazbala. “Svirajte umilozvuËnu harfu.” (Psalam81,3)u Harfa (nebel), veÊa i

glasnija od Davidove harfe.Imala je oblik sliËan boci, aispod zvuËnu kutiju sliËnutrbuhu. “Probudi se, harfo i

citaro! Probudit Êu zorujutarnju.” (Psalam 57,9)

PuhaËka glazbalau Truba, izraena od srebra

ili zlata, oko metar dugaËka sjasnim zvukom. Nju su sviralisamo sveÊenici. “ZapjevajteJahvi... uz trublje... kliËiteJahvi kralju!” (Psalam 98,5.6)u Ovnujski rog. Poslije su

rogovi bili ravniji i naËinjeniod drugog materijala. Bio jerjee rabljen za glazbu, a viπeza signal. “Zapjevajte Jahvi...uz... zvuke rogova.” (Psalam98,5.6)u Frula, glazbalo koje se

uglavnom rabilo u Egiptu.Dvostruke frule svirale su nakrunidbi kralja Salomona, ali sene spominju u Psalamima.“Slavite ga glazbalima zvonkimi frulom!” (Psalam 150,5)

Udaraljkeu Cimbal. To je bilo jedino

glazbalo ukljuËeno u hramskuglazbu. U Psalmu 150spomenute su dvije vrstecimbala, moæda razliËiteveliËine ili izraene odrazliËitog materijala. “Hvalitega cimbalima zvuËnim, slavitega cimbalima gromkim!” (6.redak)

10. kolovoza Glazba u Psalmima

eki od psalamasadræe naslove ukojima su navedenaN

248

u Bubanj. Ovim su sebubnjem obiËno sluæile æene.Bio je sliËan suvremenimbubnjevima, ali bez zveËaka.“Nek zazvuËe æice, nek se Ëujebubanj.” (Psalam 81,3)u Kastanjete i udaraljke.

David je poznavao ovaglazbala (2. Samuelova 6,5),ali se ne spominju uPsalmima.

Kao πto smo veÊ rekli, nekipsalmi sadræe upute o tomekako ih treba pjevati. Uputaiznad Psalma 46 spominje rijeËalamoth, πto je vjerojatnonaznaka da ga trebaju pjevatimlade æene. Psalam 53 nazvanje razmiπljanjem, πto znaËi daga treba pjevati polako ili tiho.Uputa nad Psalmom 9 kaæe daga treba pjevati na melodiju“Umri za sina”. Drugespomenute melodije jesu“Koπuta u zoru” (Psalam 22),“Ljiljani” (Psalam 45),“Golubica nijema u daljini”(Psalam 56), “Ne pogubi”(Psalam 57). To su vjerojatnobile poznate melodije onogvremena koje su psalmisti

rabili da narod moæe pjevatihvale Bogu.

Postoji viπe “vjerojatno” uprevoenju naslova uPsalmima nego u bilo kojemdrugom dijelu Biblije. Alinema “vjerojatno” o tomekako su psalmisti vidjeliGospodina. Gospodin jestijena, utvrda i πtit. I midanas moæemo raËunati naNjega kao πto je to DavidËinio prije tri tisuÊe godina,Ëak ako i ne znamo kako jezvuËala melodija “Ne pogubi”ili kako je izgledala gititskalira, ako je takvo πto postojalo.Naπa vjera poËiva na neËemsigurnijem od gititskih lira.

Ü Ü Ü

Ne znam zaπto je Bog objaviosvoju Ëudesnu milost meni

Ni zaπto je mene, bezvrijedna,Kristova ljubav otkupila zase.

Ali “znam komu sam vjerovaoi siguran sam da on moæe

SaËuvati povjereno mi blagodo onoga Dana.”

Daniel W. Whittle

Glazba u Psalmima

249

pri kraju svoje duge i uspjeπne vladavine, Uzijase uzoholio i sâm poËeo prinositi kâd na kadio-nom ærtveniku, πto je inaËe bilo dopuπteno samosveÊenicima. Za kaznu je Uzija ogubavio, zbogËega je ostatak æivota proveo u izolaciji. Bilo jeto tuæno posljednje poglavlje inaËe velike kari-jere.

One godine kad je umro kralj Uzija, mladiËovjek po imenu Izaija imao je vienje. Vidio jeBoga na uzviπenom prijestolju, dok su skuti Nje-govog plaπta ispunjavali Hram. Cijelo mjestobilo je ispunjeno dimom, vjerojatno od kâda, aserafini su ga okruæavali pjevajuÊi: “Svet! Svet!Svet Jahve nad Vojskama! Puna je sva zemljaSlave njegove!” (Izaija 6,1-3)

Izaija je odmah znao da mu ovdje nije mjesto.Ako je veliki kralj Uzija bio kaænjen zbog pri-noπenja kâda, πto Êe biti s njim? Glasno je pri-znao svoju nedostojnost. No jedan od serafinaje klijeπtima uzeo æeravu sa ærtvenika i njomedotaknuo Izaijina usta rekavπi: “Krivica ti je ski-nuta i grijeh oproπten.” (redak 7)

Tijekom svoje proroËke sluæbe Izaija je razu-mio poruku Psalma 99 — da je Bog svet, zastra-πujuÊe svet. Ovakvo vienje svetog, svetog, sve-tog Gospodina potiËe nas da se poklonimo predNjegovim nogama.

Drugi tekstoviOvaj psalam triputponavlja rijeË svet(3.,5. i 9. redak).Ova se rijeË triputponavlja i u Izaiji6,3 i Otkrivenju4,8.

Vrijedizapaziti“©to viπe predBogom spuπtamosebe, to viπeuzdiæemo Njega.”F. B. Meyer

11. kolovoza Svet, svet, svet!


akon viπe desetljeÊa vjerske iskvare-nosti, kralj Uzija se posebno trudioda judejski narod vrati Gospodinu. AliN

Svet, svet, svetGospodin BogSvemoguÊi!Sva djela Tvojaslave ime Tvojena zemlji, na nebui u moru.Svet, svet, svet!Milosrdan i silan!Bog u tri osobe,blaæeno Trojstvo!Gerald S.Hendeson

250

Êenika Elija da vidi nije li ga on zvao.DjeËak je uporno tvrdio da je jasno Ëuo svo-

je ime. “Samuele! Samuele!”“Vrati se i spavaj!” rekao je stari sveÊenik,

vjerojatno misleÊi da se radi o djeËakovoj maπti.Ali treÊi put Eli je zakljuËio da to moæda nije

bila Samuelova maπta. Moæda Bog æeli privuÊinjegovu pozornost. Bog je progovorio Mojsijuu goruÊem grmu, a Gideonu pod hrastom. Zaπtone bi mogao pozvati ovog djeËaka na njegovomleæaju?

“Idi i lezi”, uputio ga je Elije. “A ako tezovne, reci: Govori, sluga tvoj sluπa.” (1. Samue-lova 3,8.9)

Glas je ponovno izgovorio njegovo ime i Bogje mladom Samuelu dao vijest za narod — prvuod mnogih koje Êe ovaj prorok primiti. A tije-kom svojeg æivota Samuel je, zauzvrat, zazivaoBoæje ime, upravo kako su to Ëinili Mojsije iAron, i Gospodin je razgovarao s njima. Ovo jeËudo opisano u Psalmu 99: Bog potresa zemlju,ali razgovara sa svojim narodom na zemlji. Onsvoje poruke ne popraÊuje samo grmljavinom imunjama, veÊ ih govori i ponoÊnim πaptom. Miuzvisujemo Gospodina zato πto je straπan, aliOn nas naziva svojom djecom.

Greπnici, Ëiju ljubav nikad ne moæeZaboraviti Ëemer i jad,Idite, svoje trofeje stavite pred Njegove nogeI okrunite Ga Gospodarom svega.

Edward Perronet

Vrijedizapaziti“Oprostio jegreπnicima, ali jepobio njihovegrijehe.”Charles H.Spurgeon

ZarazmiπljanjeBoæja svetost odnas zahtijeva odziv.Potraæite 1.Petrovu 1,16.

12. kolovoza Glas u mraku


o se dogodilo veÊ treÊi put iste noÊi.Malog Samuela morile su noÊne morejer je Ëuo glasove u mraku i budio sve-T

251

ga isproba. Ali vjetar je bio prejak pa je Ëamacodnio na sredinu rijeke. Silno nesretan, Joey jegledao kako njegovo dragocjeno djelo nestaje svidika. Nekoliko mjeseci kasnije Joey je prolaziogradom i s iznenaenjem u izlogu jedne trgovi-ne ugledao svoj Ëamac. Kad je objasnio trgovcuda je to njegov Ëamac, ovaj je rekao: “To moæebiti istina, ali netko je taj Ëamac naπao u rijecii ja sam ga kupio. Moram vratiti uloæeni novac.”

Nekoliko tjedana Joey je grozniËavo radioda bi zaradio novac za otkup svojeg Ëamca. Kadje skupio novac, poæurio je u trgovinu i kupioga. DræeÊi ga u naruËju, Joey je rekao: “»amËiÊumoj, dvostruko si moj. Napravio sam te i kupio.”

Bog sigurno njeguje sliËne osjeÊaje premanama, svojim dragocjenim stvorenjima. OdluËilismo odlutati, ali Bog nas je ponovno kupio. “Onnas stvori”, kaæe Psalam 100,3, “i mi smo nje-govi.” Prikladno nas naziva “ovcama paπe nje-gove”, jer ovce znaju odlutati. Izaija kaæe: “Poputovaca svi smo lutali, i svaki svojim putem jehodio. A Jahve je svalio na nj [na Isusa] bezako-nje nas sviju.” (Izaija 53,6) Dobri je Pastir po-loæio æivot svoj za ovce (Ivan 10,15) da nasotkupi za onoga koji nas je stvorio. Eto, takopsalam kaæe: “Mi smo njegovi” — dvostruko.

Neka odbiju zapjevatiOni πto naπeg Boga ne poznaju,Al’ djeca nebeskog KraljaMogu svoju radost πiriti.

Isaac Watts

ZanimljivoBritanski krπÊaniovom su psalmupridodali melodijui tako je nastalapoznata pjesma“Old Hundredth.”U djelu“UdvaranjeMillesa Standisha”Longfellow naziva“Old Hundredth”“veliËanstvenomstarom puritanskomhimnom”.

Drugi tekstoviMoguÊe je da seovaj psalam pjevaou vezi sa ærtvomzahvalnicom zadobre Boæjedarove. Ova jeærtva opisana uLevitskom zakoniku7,11-18.

Vrijedizapaziti“Kad se sjetimBoga, moje je srcetoliko puno radostida note skaËu ipleπu kad iziu izmojeg pera. BuduÊida mi je Bog daoradosno srce, jaMu sluæimradosnim duhom.”Franz JosephHaydn

13. kolovoza Dvostruko Njegovi


evetgodiπnji Joey gotovo je godinu da-na rezbario Ëamac-igraËku. Kad ga jedovrπio, poπao je s njim na rijeku daD

252

vanici su poËeli nalaziti izgovore.“Kupio sam neko imanje, moram ga pogle-

dati.” ... “Upravo sam dobio novi software; mo-ram ga isprobati.” ... “Upravo sam se vjenËao imoram posvrπavati neke stvari.”

U meuvremenu je domaÊin sjedio s glazbe-nicima izmeu posuda umaka, bez gostiju. ©toje uËinio? Iziπao je na ulicu i pozvao na svojuzabavu sve koje je sreo: putnike, policajce, tak-siste, meπetare, dilere, prosjake. “Doite! Imadovoljno hrane i zabave za sve!”

Da opiπe Boæje kraljevstvo, Isus je ispriËaosliËnu priËu (Luka 14,16-24). BuduÊi da su sena prvobitnom popisu gostiju nalazila imena ljudikoji nisu doπli, Bog je otvorio vrata za sve —bogate i siromaπne, Æidove i neznaboπce, dobrei zle. Dok je prva skupina poziv popratila zije-vanjem, druga je bila i te kako uzbuena. Nijebilo sumnje da Êe uÊi “s hvalama na vrata nje-gova”.

Psalam 100 pruæa blijedi prikaz Boæje velikegozbe. Na njoj ima puno pjesme i klicanja,smijeha i razonode, zahvaljivanja i slavljenja.Cijela je zemlja pozvana da odgovori na BoæjuvjeËnu ljubav. Gospodin se za sve pobrinuo, avi trebate samo doÊi.

Zaπto je Gospodin Bog naπ dobarI Njegovom milosru nema kraja?Istina Njegova uvijek Ëvrsto stojiI ostat Êe za vijeke vjekova.

William Kethe

ZanimljivoPrvi dio ovogpsalma vjerojatnosu pjevali oni kojisu prinosili ærtvupaljenicu, aposljednji sustihovi moædaodgovor πto ga jepjevala skupinapjevaËa kad jezapaljena ærtva.

Vrijedizapaziti“VeÊina barovaima vrijeme koje senaziva ‘satomradosti’. Volio bihda imamo ‘satradosti’ u crkvi,bez piÊa.”Propovjednik J.Vernon McGee uradijskomkomentaru stotogapsalma.

14. kolovoza Poziv na zabavu

ProËitajte: Psalam 100,4.5.

eki je Ëovjek pripremio zabavu pa jesvim svojim prijateljima poslao po-zivnice. Ali kad je doπlo vrijeme, uz-N

253

sti srca”. Moæda je zbog toga postao poznat kaoErnest Poboæni, premda nije jasno je li ovaj na-dimak rezultat ruganja ili divljenja.

Ernest je bio njemaËki knez u sedamnaestomstoljeÊu. Protestantska reformacija podijelila jezemlje vjerski, etniËki i ekonomski. Ernest senaπao usred Tridesetogodiπnjeg rata (1618.—1648.) koji moæemo smatrati prvim “svjetskimratom” u kojem su europski voe sklapali save-ze i gledali kroz prste u nastojanju da za sebeotkinu πto veÊi komad teritorija. “Nepravda”(RU) je bila uobiËajena pojava. Viπe od polovi-ce njemaËkog stanovniπtva izgubilo je æivot udivljaËkim borbama. Nakon rata Ernest je na-stojao oporaviti NjemaËku obnavljajuÊi crkve,bolnice, sudove i druge javne ustanove. Osnovanjegovih napora bio je Psalam 101. Kad bi do-Ëuo da je neki javni sluæbenik uËinio neπto loπe,poslao bi mu primjerak ovog psalma. Tako jenastala uzreËica “Dobio je kneæev psalam naËitanje” kad bi tko bio opomenut ili ukoren.

Ali ovaj psalam nije grdnja. U njemu se, na-protiv, izriËe odluka za poπten, svet naËin æivo-ta, odluka koju svi trebamo donijeti.

Pjevaj, moli i ne odstupaj od Njegova puta,Svoj dio obavi vjerno;U Njegova slavna obeÊanja se pouzdajPa Êe se ostvariti na tebi.Bog nikad nije zanemario neku potrebuDuπe koja se u Njega pouzdala.

George Neumark

Drugi tekstoviProËitajteRimljanima 13,1.2.Nije li Pavaomoæda imao predsobom slikuvladara koji jedonio odluku kao iDavid u Psalmu101?

Vrijedizapaziti“Danaπnji vladardaje obeÊanjanarodu, a ovajkralj daje obeÊanjaBogu — stvarnomizvoru vlasti.”John I. Durham

15. kolovoza PrinËev psalam


rnest je zarana u svojem æivotu otkriodrugi redak i odluËio da on postane nje-gova lozinka, æeleÊi hoditi “u neduæno-E

254

pjevati. Jedna ptica dolijeÊe da se pridruæi veÊpopunjenoj skupini, a druge joj prave mjesto.

Sigurno ste vidjeli kako divlje guske obliku-ju slovo V prigodom seobe na sjever ili jug.Kako odluËuju tko Êe biti voa? Imaju li nekisluæbeni red?

Jeste li kad Ëuli kako se ptice u noÊi dozivajuili potiËu jedna drugu u ranom jutarnjem zboru?Ptice su druπtvena stvorenja. One se instinktiv-no povezuju s drugim pticama pa se Ëesto Ëinida jato djeluje jedinstveno.

Zbog toga niπta nije tako osamljeno kao pticasamica (6. i 7. redak). Ona poziva, ali se nitkone odziva. Leti, ali ne u formaciji. Tako se osje-Êao psalmist, a i mi se tako Ëesto osjeÊamo.

Ali u vezi s vama postoji ohrabrujuÊa sitnica.Jedan od neobiËnijih simbola koji su prvi krπ-Êani znali rabiti za Krista bio je pelikan, zasno-van na prijevodu hebrejske rijeËi koja je u sed-mom retku prevedena s “Êuk”. Bez obzira nakoju je pticu pjesnik mislio, ako je zamiπljamokao sliku Krista, ona moæe biti izvor utjehe. Isusje znao πto znaËi biti sam, boriti se, ne imatipostojbine... da, upravo kao pelikan u pustinji.

Tebi, o Boæe, prepuπtamoSvaku tjeskobnu brigu i strah.Zabrinutu misao vidjeti moæeπ,Gorku suzu moju otrti.

B. I. Gaskell

ZanimljivoU Veneciji postojistari sunËani satna kojem suispisane rijeËi izdvanaestog retka.

Vrijedizapaziti“ Gospodindopuπta svojojdjeci koja tepajuda Mu se obratesvojim naËinomgovora.”David Dickson

16. kolovoza Osamljena ptica


este li kad promatrali ptice kako sjede natelefonskim æicama? Tko zna zaπto torade, ali sliËe na crkveni zbor kad izieJ

255

ne graevine. Ono πto Rimljani nisu sravnili 70.godine, uniπtili su ili odnijeli vrijeme, vandali ikriæari — sve osim tog zida koji na brdu dijelimjesto s joπ dva muslimanska svetiπta.

Psalmist kaæe za Jeruzalem: “Milo je sluga-ma tvojim kamenje njegovo.” Ovo moæete osje-titi kad ortodoksni Æidovi dolaze moliti pod ZidplaËa ljuljajuÊi se po svojem obiËaju naprijed-natrag i diæuÊi glas u pjesmi i povicima. Nekiispisuju svoje molbe ili molbe svojih voljenihna papir koji savijen gurnu u pukotinu zida. BogÊe se sigurno sjetiti svojeg naroda kao πto se onsjeÊa Boga.

“Jahve opet gradi Sion” (RU) obeÊava psa-lam, a teolozi su dugo raspravljali o tome kadÊe se to i kako dogoditi. FiziËki? Duhovno? Pre-ko Crkve? Na kraju vremena? NeÊemo uspjetiodgovoriti na ova pitanja u nekoliko ulomaka,ali iz ovih stihova ipak moæemo neπto nauËiti.

Bog je joπ uvijek na djelu. On Êe otkriti svojuslavu. On moæe obnoviti gradove, a moæe ob-noviti i æivote ljudi. Ljudi dolaze da plaËu predZidom plaËa zato πto su uvjereni da Bog joπuvijek djeluje. I mi moæemo imati ovu sigurnostdok kleËimo u iskrenoj molitvi.

Gospodine, nauËi nas moliti kako trebaS poboænoπÊu i strahom.Premda slabi i greπni u Tvojim oËima,Mi moæemo, moramo se pribliæiti Tebi.

James Montgomery

PojaπnjenjeGlavni glagoli usedamnaestom iosamnaestom retkuprevedeni su ubuduÊem vremenu.Tako zahtijevakontekst. Ali naizvornom,hebrejskom jezikuglagoli su usadaπnjem vremenu— Bog gradi,javlja se, sluπa i neodbacuje. Pjesnikje toliko siguran uto da o ovimbuduÊimdogaajima govorikao da se veÊzbivaju.

Vrijedizapaziti“»ovjek u nevoljizna kako da semoli. Njemu netreba instruktor.Nevolje gapredivno uËeumjetnost molitve.Dopustimo da samibudemo jadni kakobismo se znalimoliti.”Stephen Marshall

17. kolovoza Svaki kamen


ove se Zid plaËa. Radi se o zidu zapad-nog dijela dvoriπta hrama u Jeruzale-mu, jedinom ostatku nekoÊ veliËanstve-Z

256

dobnoj skupini — naraπtaju X i Y.Crkve se takoer pridruæuju toj groznici. Ne-

ke joπ uvijek vodi naraπtaj prije Drugog svjet-skog rata, ali u crkvama gdje je aktivna mlaasrednja generacija dolazi do zaËudnog rasta. Ovesu crkve nadomjestile stare obiËaje novim stilo-vima koji odgovaraju naraπtaju πezdesetih go-dina. Neke crkve eksperimentiraju s alternativ-nim bogosluæjima namijenjenim generaciji “gra-ditelja”, mlaima srednjih godina, X i Y.

Cijela ova priËa o “ciljanosti” i “pozicioni-ranju” moæe vas ostaviti hladnim. I ne moæetenego suosjeÊati s “graditeljima” koji se pitajuhoÊe li naraπtajima koji dolaze ostaviti ikakvuvrijednu tradiciju da na njoj nastave graditi.

Psalam 102 zavrπava pogledom prema budu-Êim naraπtajima. I πto psalmist moæe ponuditionima koji Êe doÊi? Dogaaje iz proπlosti. Iz-vjeπtaje o tome kako je Bog djelovao meu svo-jim narodom. Ako stariji naraπtaj vjerno pro-slavlja Gospodnje ime, mlai Êe “trajati pred”Gospodinom. Tako je bilo u proπlosti, a tako jei danas. Stilovi se mogu mijenjati, ali svi mi naovaj ili onaj naËin trebamo priËati o Boæjim sil-nim djelima.

Drugi tekstoviDvadeset osmiredak govori otome kako je Boguvijek isti, a tekstu Hebrejima 13,8to kaæe za IsusaKrista. Tako suredci 26-28 ovogpsalma citirani uHebrejima 1,10.12,πto nam dajerazloga da gasmatramomesijanskimpsalmom.

18. kolovoza BuduÊi naraπtaji


naπe se vrijeme mnogo govori o na-raπtajima. StruËnjaci za reklamu neu-morno se obraÊaju svakoj zamislivojU

U nebeskoj ljubaviostajem,srce mi se ne bojipromjena.Takav je zaklonsiguran,u njemu se niπta nemijenja.I ako orkan okomene bjesnia srce mi se moædatopi,Bog je svuda okomene.Zar mogu bitinezadovoljan?Anna I. Waring

257

sve mane tvoje” (RU)? Joπ uvijek se povremenoprehladim, a znam za poboæne vjernike koji suumrli od bolesti. Gdje je onda bilo “iscjelje-nje”? Da, Bog ispunja moj æivot “dobroËinstvi-ma”, ali zaπto ne ukloni ono πto je zlo?

Ovo su dobra pitanja, ali moramo uËiniti ko-rak natrag da bismo dobili potpuniji odgovor.Bog stvarno lijeËi sve naπe bolesti, ali ne znaËida to mora sad uËiniti. Mi idemo prema Boæjemkraljevstvu u kojem viπe neÊe biti suza ni bole-sti ni smrti. U njemu Êe svi biti potpuno zdravi.Kad molimo: “Da doe kraljevstvo tvoje”, to jeono πto oËekujemo. Kad molimo Boga da ozdravidragu osobu koja umire, mi traæimo da u sadaπ-njost unese dio svojeg buduÊeg kraljevstva. Bogto katkad uËini, a katkad traæi da Ëekamo.

»ekati Gospodina uobiËajena je tema u Psal-mima (Psalam 40,1 — DK) i drugim dijelovimaSvetog pisma. Oni koji strpljivo Ëekaju da Bogdjeluje, katkad dobiju odgovor na svoju viku,ali to nisu uvijek odgovori koje oËekuju. Oniisto tako primaju snagu od Gospodina. Izaija jeobeÊao: “Al onima πto se u Jahvu uzdaju snagase obnavlja, krila im rastu kao orlovima, trËe ine sustaju, hode i ne more se.” (Izaija 40,31)

Gospodina slavite! Zahvale i pjesmeIzlijevajte Njemu u svako vrijeme,Za ljubav u stvaranju, za Nebo ponueno,Za milost spasenja. Gospodina slavite!

Nepoznati pjesnik

Drugi tekstoviUsporeditePonovljeni zakon6,12 i 8,11.14 saPsalmom 103,2.

Vrijedizapaziti“PamÊenje je vrlonesigurno zbogneobiËneizopaËenosti — onocijeni otpadproπlosti, a dopuπtada neprocjenjivoblago leæizanemareno.”Charles H.Spurgeon

19. kolovoza Prelijepo da bi bilo istinito?


salam 103 zvuËi prelijepo da bi bio stva-ran. Svakako, Bog moæe oprostiti svemoje grijehe, ali da li On stvarno “lijeËiP

258

listove testa, ostaju zbunjeni. Test ima zadatke sdiferencijalnim raËunom za srednju πkolu. UËe-nici ne mogu prepoznati simbole, a kamoli rije-πiti probleme. Oni znaju izraËunati koliko je dvaplus dva, ali sad se traæi da nau funkcionalnekoordinate za simultane jednadæbe.

Jedan djeËak drπÊuÊi diæe ruku. “Uh, uËite-ljice. Mi ne znamo rijeπiti ove probleme.”

“©to je to s vama?” otresa se uËiteljica. “Sma-tram vas bistrom djecom. Ako mislite dobiti ocje-nu iz matematike, morat Êete rijeπiti ove zadat-ke. Na posao!”

Ali djeca idu u drugi razred. Potreban im jeuËitelj koji poznaje njihove sposobnosti, koji Êeih blago poticati, a ne traæiti odgovore koje nemogu dati.

Neki misle da je Bog sliËan ovoj nadobudnojuËiteljici zahtijevajuÊi od njih savrπenstvo dokse oni spotiËu. Zabrinuti su zbog svih tih “loπihocjena” koje im Bog sigurno daje dok se boreda Ëine πto je pravo, ali u tome Ëesto ne uspiju.No Psalam 103 uvjerava nas da Bog razumijenaπu slabost. On je njeæni Otac. Uznemiruju Ganaπi grijesi, ali nas i dalje voli. I zahvaljujuÊiKristovoj krvi, On od nas uklanja grijehe “kakoje istok daleko od zapada”.

Drugi tekstoviOËinska ljubav imilost o kojojovdje Ëitamonaglaπava se uIsusovoj usporedbio izgubljenom sinu(Luka 15,11-32).

Vrijedizapaziti“Kad je grijehoproπten, nikad seviπe ne raËuna;njegova se krivnjane moæe vratiti kaoπto ni istok nemoæe postatizapad.”Stephen Charnock

20. kolovoza Viπa matematika


rijeme je za pisanje testa iz matema-tike u drugom razredu. UËenici ima-ju pipremljene olovke, ali kad dobijuV

O kako u ovomzboru duπa stojim,podræan rukomTvojom — japijesak samo!Uz vrtlog misli, kovjetrovi πto su,u bijegu bihstalnom bio danema Tebe.Jedino ruka Tvojaukrotiti moæeudare ove, saËuvatime za Te.Henry Voughan

259

usklik. Izlazite na vrata, a dijete æeli iÊi s vama.Ako o bilo Ëemu izrazite svoje miπljenje — osvojoj omiljenoj boji ili nacionalnom dugu —dijete Êe se vjerojatno prikljuËiti: “Da, i ja takomislim.”

Na odreeni naËin mi nikako da to preraste-mo. “I ja” je ono od Ëega nastaje pomodarstvo.Dijete u susjedstvu ima hula-hop obruË, pa gaæelite imati i vi. Obitelj na drugoj strani ulicekupuje neko πportsko sredstvo, pa ga i vi morateimati. Ako gomila ljudi stoji na uglu ulice i zuriu nebo, πto vi Ëinite? Ako se tamo gore dogaaneπto zanimljivo, i vi to æelite vidjeti.

Ovaj posljednji dio Psalma 103 vidi neπtovrlo zanimljivo πto se dogaa tamo gore i svudaunaokolo. Gospodin vlada s Neba i aneli sprem-no izvrπavaju Njegove naredbe. Sva biÊa u sve-miru pozvana su na veliËanstvenu sveËanost hva-le da uzvisuju svojeg Stvoritelja. Koliko godbio beznaËajan s obzirom na duæinu svojeg æi-vota, psalmist se æeli pridruæiti ovom zboru hva-le.

Nek sve blagoslivlja svog Stvoritelja,Pokloni Mu se skruπeno i ponizno;O slavite Ga, aleluja!Slavite, slavite Oca, slavite SinaI slavite Duha; trojica u Jednome.

William H. Draper

Drugi tekstoviAneli Ëekajupriliku da izvrπeNjegove naredbe(20. redak).Pogledajte Matej26,53.

Vrijedizapaziti“U ovom psalmuima grae za tisuÊepera. Kao πto se uveliËanstvenimAlpama neki vrhoviuzdiæu iznad svihdrugih, tako ovajpsalam nadmaπujeostale.”Charles H.Spurgeon

21. kolovoza I ja


æivotu svakog djeteta dolazi trenutakkad ono æeli biti ukljuËeno u aktiv-nosti odraslih. “I ja!” dobro je poznatiU

260

nju knjigu. U Engleskoj je sreo novog prijateljakoji ga je obasuo pitanjima o njegovim mno-gobrojnim pustolovinama na putovanjima.

Ispostavilo se da njegov prijatelj ima dobreveze u britanskom druπtvu. Pozvao je putnikada ostane nekoliko dana kod njega, da upoznanjegovu suprugu i nekolicinu prijatelja. Tog vi-kenda bit Êe sluæbeni ruËak kod jedne vojvotki-nje koja bi voljela Ëuti njegove doæivljaje s puta.

Putnik je bio potpuno zbunjen. Prije tjedandana logorovao je s ljudima iz kulture kamenogdoba. Sad Êe ruËati s vojvotkinjom. Postojao je,meutim, jedan problem — nije imao πto zaobuÊi. Njegovo putno odijelo bilo je umrljano iotrcano; nije imao prikladne odjeÊe dostojne kra-ljevske domaÊice.

“Ne brinite se”, odgovorio je njegov doma-Êin. “Kupit Êu vam odgovarajuÊu odjeÊu.” Takoje putnik, odjeven u najbolju britansku odjeÊu,mogao dostojno iziÊi pred vojvotkinju.

Psalam 104 oslovljava kralja — GospodinaBoga. On je sâm “svjetloπÊu ogrnut” (2. redak),ali vodi raËuna o tome da i svemir bude dostoj-no odjeven. Ovo je sjena novozavjetne istine danas Bog oblaËi u Isusovu pravednost kako binas pripravio da ruËamo za Njegovim stolom.

Drugi tekstoviSvjetlo je vrloËesto povezano sGospodinom. Viditeu Mateju 17,2; 1.Timoteju 6,16 i 1.Ivanovoj 1,5.

Vrijedizapaziti“U drugom retkunalazi se slikaBoga koji dajenebo kao zastor daljudi ne bi bilizaslijepljeniNjegovom slavom.”W. E. Barnes

22. kolovoza ObuËeni za susret s kraljem


eki putnik se vratio s ekspedicije upraπumi tijekom koje je prouËavaoprimitivne kulture za svoju posljed-N

PriËaj o Njegovoj moÊi, o Njegovoj milosti pjevajJer odjeven je u svjetlo, ogrnut je svemirom.Kola Njegove srdæbe tmasti gromovni oblaci ËineI mraËan je put Njegov na krilima oluje.

Robert Grant

261

moæe usporediti s velikim klasiËnim pjesnicimakao πto su Ovidije ili Sofoklo. Njegov prijatelj,Henry Stephanus, koji je radio na komentaruPsalama, predloæio je svojem prijatelju da ocije-ni i klasiËnu hebrejsku poeziju.

Ljubitelj klasike se nasmijao. Psalmi su, sma-trao je on, primitivni i grubi. »uo je za jednogpjesnika koji je prevodio Psalme na latinski, πtoje smatrao projektom osuenim na neuspjeh.Rekao je da je to sliËno “sijanju sjemenja u suhipijesak”.

“Jesi li u posljednje vrijeme Ëitao Psalme?”upitao je Stephanus, a onda mu proËitao Psalam104. Moæe li iπta biti tako poetsko i nadahnjuju-Êe kao ovaj stari tekst?

Drugi je uËenjak sluπao s divljenjem koje jeraslo. Da, priznao je, podcijenio je ovu poeziju.U nekoliko πirokih pokreta psalmist je naslikaocijeli svemir. Gospodnje veliËanstveno djelo od-raæava se u pjesnikovim vjeπtim rijeËima. Zahva-ljujuÊi posebnim slikama i æivim glagolima zem-lja kao da se poËinje kretati.

Svaki prijevod moæe imati nedostatke, pri-znao je Stephanus, ali to je pogreπka sijaËa, a netla. Psalam 104 je briljantno svjedoËanstvo obriljantnom Stvoritelju. Nemojte nikako podcije-niti ovaj psalam — ni njegove teme.

Drugi tekstoviSpominjanjezalaska sunca (19.redak) i ljudi naradu (23. redak)podsjeÊa na nekedijelove uPropovjedniku (1,5;2,20-23; 12,1.2) —no psalmist jemnogo vedrijegraspoloæenja.

Vrijedizapaziti“©to viπesaznajemo oËudima naπegsvemira, to Êemojasnije razumjetiBoæju ruku.”Frank Borman

23. kolovoza Vrijednost pjesniπtva


πesnaestom stoljeÊu dva su uËenjakaraspravljala o vrijednosti starodrevnepoezije. Jedan je tvrdio da se niπta neU

Sagradio je zemlju,nebesa prostroi zvjezdana svjetlavisoko stavio.»uda milostipripadaju Bogu,ponavljajteNjegova milosrapjesmom.Isaac Watts

262

bili protiv protestanata, a ona je (protestantki-nja) iznenada bila proglaπena kraljicom. Tu jetitulu imala samo devet dana. Zatim su je svrg-nuli, zatvorili i osudili na smrt.

Neposredno prije smaknuÊa pisala je ocu;uvjeravala ga je da Êe sve biti dobro. Citirala jePsalam 104,29.30. Da, pisala je, ljudi umiru ivraÊaju se u prah. Ali Duh donosi novi æivot.Na to je raËunala.

Psalmist se sluæi veoma starom slikom. Kadje Bog stvarao Ëovjeka, naËinio ga je od prahazemaljskog i zatim mu udahnuo duh æivotni (Po-stanak 2,7). RijeË za “dah” ima i znaËenje “duha”ili “vjetra”.

Prije nekoliko desetljeÊa bila je popularnapjesma “(Svi smo mi) prah na vjetru”. To zvuËiobeshrabrujuÊe, ali za krπÊane ova misao govorio nadi jer kad “vjetar” (Duh) Boæji puhne nanas, znamo da Êemo biti ispunjeni æivotom. Je-dino πto ima smisla jest da pjevamo “Bogu svo-me dokle god” æivimo.

Kroz svu vjeËnost TebiPjevat Êu radosne pjesme.Pa ipak Êe vjeËnost kratka bitiDa sve Ti iskaæem hvale.

John Addison

Drugi tekstoviU Svetom pismumore (25. redak)uvijek izazivadivljenje. ProËitajteJob 38,16 i Psalam74,13.

Vrijedizapaziti“Ovaj psalam...nikad ne gubi izvida Boæje silnoveliËanstvo isvetost, a u istovrijeme... vidi Bogau svijetu koji jestvorio.”William Barclay

24. kolovoza Prah na vjetru


ady Jane Grey naπla se usred politiËko--vjerskog rata u Engleskoj u kojem suse u πesnaestom stoljeÊu katolici boriliL

263

samo neugodno iznenaenje,veÊ i opasnost po zdravlje.SmeÊe se gomilalo, a nitko ganije uklanjao. MuËno, zar ne?Tako Bog gleda na naπ grijeh.

No je li to sve? Jesmo liosueni zato πto su se naπigrijesi nagomilali pred Bogompa je to sve πto vidi u nama?U Psalmima vidimo da Bogmrzi smeÊe grijeha, ali istotako vidimo da je Bog ustanju s njime neπto uËiniti. Tose zove oprost.

Navest Êemo nekolikotekstova iz Psalama kojigovore o grijehu i oprostu.

Grijehu Psalam 102,5Srce mi se suπi kao

pokoπena travai kruh svoj zaboravljam

jesti.u Psalam 38,5ZloÊe moje glavu su mi

nadiπle,kao preteπko breme tiπte

me.u Psalam 32,3Preπutjet sam htio, al’ kosti

mi klonuπeod neprestana jecanja.

u Psalam 51,6Tebi, samom tebi ja sam

zgrijeπioi uËinio πto je zlo pred

tobom.u Psalam 51,14Vrati mi radost svoga

spasenja.

Oprostu Psalam 103,3On ti otpuπta sve grijehe

tvoje,on iscjeljuje sve slabosti

tvoje.u Psalam 103,12Kako je istok daleko od

zapada,tako udalje od nas

bezakonja naπa.u Psalam 32,2.3Blaæen onaj kome je grijeh

otpuπten,kome je zloËin pokriven!Blago Ëovjeku kome Jahve

ne ubraja krivnju,i u Ëijem duhu nema

prijevare!

U Psalmu 32,2 i 3 za grijehsu uporabljene tri hebrejskerijeËi: (1) peπa, koja znaËibuntovnost ili pobunu protivBoga; (2) hataah, koja znaËipromaπiti cilj, kao πto strijelapromaπuje cilj i (3) avon, koja

25. kolovoza Grijeh i oprost u Psalmima

rije nekoliko godinaπtrajk skupljaËa smeÊau New Yorku nije bioP

264

znaËi odvajanje od Boæjegputa πto dovodi do toga dasmo sami krivudavi.

Za Boæje praπtanjeuporabljene su tri drugehebrejske rijeËi: (1) nasa, πtoznaËi da je grijeh odnesen kaosmeÊe, (2) kasah, πto znaËipokrivanje grijeha Janjetovomkrvlju i (3) haπav, πto znaËi daviπe nismo optuæeni za svojgrijeh — izvjeπtaj je izbrisan iraËun u potpunosti plaÊen.

Uporabom triju razliËitihrijeËi da opiπe grijeh i trijurijeËi kojima je opisao oprostgrijeha, psalmist jasnopokazuje da je Gospodinuklonio sve grijehe. Ne postojiniπta — ni pobuna, ninedostaci, ni izopaËenje Boæjihputova — πto ne moæe bitioproπteno.

I ovaj grijeh proæima srcesvakoga od nas. Kolumnistlondonskog tjednika The Timesredovno zavrπava svojukolumnu pitanjem: “©to to nijeuredu sa svijetom?” NakonËitanja nekoliko takvihkolumni, G. K. Chesterton jeuredniku napisao pismo:

Dragi uredniËe!©to to nije u redu sa

svijetom?Ja nisam u redu.S poπtovanjemG. K. ChestertonDo tog je zakljuËka doπao i

psalmist. Ne trebate dugo Ëitatiu Psalmima da primijetite kakogrijeh ne proæima samoneznaboæaËke narode iDavidove neprijatelje uIzraelu, veÊ i samog kraljaDavida — da, Ëak i njegakojeg je Bog nazvao Ëovjekom“po svom srcu” (1. Samuelova13,14). No kao πto smo vidjeli,postoji i oprost.

Poznati psihijatar KarlMenninger jednom je rekao dabi tri Ëetvrtine pacijenata usvojoj psihijatrijskoj klinicisljedeÊeg dana mogao pustitikuÊi kad bi ih mogaoosvjedoËiti da su im grijesioproπteni. Dobro je znao kakogrijeh moæe okovati ljude, aznao je da je odgovor oprost.

Pa kad Bog kaæe da je naπebuntovne postupke uklonio“koliko je istok daleko odzapada” (Psalam 103,12), ondaje dobro da to vjerujete.

Grijeh i oprost u Psalmima

265

stoje otvoriti onima koji traæe i to preko bogo-sluæja koja Êe biti privlaËnija za one koji joπnisu vjernici. ZahvaljujuÊi ovom trendu, bogo-sluæja su postala zabavnija (bolja ili loπija), acrkvena predvorja ugodnija.

Mnogi se krπÊani pitaju je li to dobro. MineÊemo rijeπiti problem u ovih nekoliko rijeËi.Ali Ëinjenica da postoje oni koji traæe, potiËenas da razmiπljamo o svojem vlastitom duhov-nom putu. Traæimo li mi Boga kako bi trebalo?

To πto smo se opredijelili za Krista ne znaËii da je naπ duhovni put zavrπen. Mnogi krπÊanikao da se negdje usput izgube. »im su im “po-tvrene prijevozne karte” za ulaz na biserna vra-ta, oni hvataju gornji leæaj i odlaze na spavanje.Ali krπÊani bi trebali nastojati bolje upoznatiBoga. Pavao je molio vjernike da nastave rasti“u pravoj spoznaji i svakom rasuivanju” (Filip-ljanima 1,9), poæelio je da “Krist stanuje u vaπimsrcima po vjeri” (Efeæanima 3,17).

Psalam 105 poËinje veliËanstvenim bogosluæ-jem — zahvaljivanjem, navijeπtanjem, slavlje-njem, uzvisivanjem i traæenjem. “Traæite Jah-vu,” savjetuje nas, “traæite svagda.” O kad bismosvi nastojali upoznati πto bolje ovog Boga kojiæeli uspostaviti s nama πto prisniju zajednicu!

Proπiri, proπiri, silna rijeËi,Proπiri kraljevstvo Gospodnje.Kome Njegov dah je æivot dao,Namijenjeno je Nebo.

Jonathan F. Bahnmaier

Vrijedizapaziti“KrπÊanstvo jesplet Ëuda i svakodjelovanje milostina duπu je Ëudo.Iskreni krπÊanskiobraÊenici mogugovoriti o Ëudimaod jutra domraka.”Adam Clarke

26. kolovoza Oni koji traæe


raj dvadesetog stoljeÊa moæda Êe uÊiu crkvenu povijest kao vrijeme “onihkoji traæe”. Mnoge se crkve danas na-K

266

ravljanje novËanim poslovima, a dopustio je ida ostane sam s njegovom æenom. Ali jednogdana njegova je æena ustvrdila da ju je sluganapao i kao dokaz pokazala koπulju koju je os-tavio za sobom. Moæete zamisliti kako je bijes-no gledao slugu dok su ga odvodili u lancima.Vjerovao sam ti! Kako si me mogao tako izdati?

Problem je bio u tome πto je sluga bio nevin.Æena je uporno pokuπavala zavesti slugu i nakraju je smislila priËu da mu se osveti za njegovoodbijanje. Plan je uspio. Sluga Josip sada je le-æao u egipatskoj tamnici. Zapravo je on doæiviizdaju — od te æene, od svoga gospodara, odsvoje braÊe koja su ga prodala u ropstvo i na-izgled od Boga koji je obeÊao velike stvari, anije ih izvrπio. Ali sve je to bilo ispitivanje ka-raktera, kako kaæe Psalam 105, ispit koji je Jo-sip poloæio s najboljim ocjenama. I tako “kraljnaredi da ga drijeπe, narodâ poglavar oslobodinjega”. Josip je iziπao iz tamnice.

U kakvoj se vi tamnici nalazite? Jesu li vasizdali? Pitate li se hoÊe li Bog odræati svojurijeË? HoÊe, premda Êete moæda morati malopriËekati. SaËuvajte vjeru, kao Josip, i uskoroÊete vidjeti kako vladar svemira otvara vaπa tam-niËka vrata.

Da, doite! A onda, kuπani u vatri,Da svake laæi budete osloboeni;Savrπena istina Tvoja u nama Êe æivjeti,A mi Êemo æivjeti u Tebi.

Thomas Hughs

PojaπnjenjeOsamnaesti redakgovori o tome kakosu Josipa okovaligvoæem. Ali ova jeslika joπupeËatljivija nahebrejskom, jerdoslovce glasi:“Duπa (nefeπ) muje uπla u gvoæe.”

Vrijedizapaziti“Malo je onih kojimogu podnijetiveliku i iznenadnumilost bez oholostii taπtine, dok nedou prepreke iponiæenja koja Ëineda ih moguskromnijepodnijeti.”Samuel Lee

27. kolovoza Otvaranje tamniËkih vrata


jerno je sluæio toj obitelji. Nadgledaoje osoblje u kuÊi visokog sluæbenika.DomaÊin je svojem sluzi predao up-V

267

da Êe vas Gospodin osloboditi i dati vam do-movinu. Mojsije je Izraelac, ali je odrastao nafaraonovom dvoru. Njegovi prvi razgovori sfaraonom dovode do toga da vam natovare dvo-struko viπe posla s manje kvalitetnim materi-jalom. Baπ ti hvala, Mojsije!

A onda se svijet poËinje doslovce raspadati.Nil se pretvara u krv. Æabe preplavljuju zemlju.Muhe i kukci lete na sve strane, a skakavci pro-ædiru usjeve. »ak se i vrijeme mijenja: uËestalaje tuËa i udari gromova.

Upravo kad mislite da je kucnuo kraj svijeta,zamjeÊujete da su ova zla snaπla samo EgipÊa-ne. Vi, Izraelac, ostali ste netaknuti. »udno! Moæ-da je ovo stvarno Bog na djelu? Moæda je Moj-sije ipak u pravu.

A onda saznajete da dovratke svojih vratatrebate poπkropiti janjeÊom krvi da saËuvatesvojeg prvoroenca od anela smrti. Prije mje-sec dana moæda biste se rugali, ali skakavci igromovi su od vas uËinili vjernika. VeËerate obu-Ëeni za put, spremni da krenete u trenutku kadbude dan znak. Ovo posljednje straπno zlo ko-naËno vas oslobaa.

Nema sumnje da su mnogi Izraelci u Egiptuzaboravili na Boga Abrahamova, Izakova i Ja-kovljeva. No to je bila proπlost; Bog je vrlodojmljivo uπao u sadaπnjost.

Drugi tekstoviDvadeset osmiredak govori otmini koja jepokrila Egipat. Ina drugim semjestima mrakspominje kaokazna. ProËitajteJoel 2,2 iOtkrivenje16,10.11.

Vrijedizapaziti“Bog je jaËi odognja i uniπtenja,pa Ëak i u dolininajdubljeg mraka unaπe je ruke stavioπtap i palicu, apreko ponoraprebacio mostove.”Helmut Thielecke

28. kolovoza Kad se svijet raspada


tavite se u poloæaj izraelskog roba u Egip-tu. Dane provodite u izradi opeka za fa-raona. A onda se pojavljuje Mojsije i tvrdiS

Boæe, svemoguÊiKralju πtoodreujeπgrom da Tvojabude truba, munjamaË Tvoj,i dalje nam iskazujmilosre s visine ukojoj vladaπ,daj nam mir unaπe vrijeme,Gospodine!Henry F. Chorley

268

vjeru shvate ozbiljno. Baxter je bio jedan odprvih puritanaca jedne reformistiËke skupineunutar engleske Crkve u sedamnaestom stoljeÊu.Danas su puritanci na zlu glasu kao zeloti kojimrze razonodu, ali njima je u biti bilo samo dotoga da ljudi revno slijede Isusa Krista.

Baxter je bio darovit propovjednik. Njegovapoduæa sluæba u gradu Kidderminsteru dovelaje do temeljite reforme. Govorilo se: “U danGospodnji na ulici nije bilo vreve, a stotine obi-telji mogli ste Ëuti kako pjevaju psalme i ponav-ljaju propovijedi.”

Ali unatoË tome Baxter je imao neprijatelje.Naglaπavanje da treba æivjeti na slavu Bogu iza-zvalo je kod nekih ljudi nezadovoljstvo. On jebio poput Izraelaca u Psalmu 105, za koje “od-lasku njihovu Egipat se obradova” (38. redak).Ovo moæete doæivjeti i u svojem vlastitom æivo-tu. Kad Bog djeluje u vaπem æivotu, ljudi Êe toprimijetiti. Neki Êe zbog toga biti oduπevljeni,dok Êe se drugi smatrati ugroæenima.

Ne uzbuujte se zbog toga. Nastavite molitiBoga za vodstvo i zaπtitu, korak po korak. Upra-vo kao πto je vodio i hranio Izraelce, tako Êe sebrinuti i za vas. Samo nastavite slijediti redakkoji je bio urezan u Baxterovu crkvu u Kidder-minsteru: “Hvalite Jahvu, prizivajte mu ime, na-vjeπÊujte meu narodima djela njegova!” (Psalam105,1)

PsalamukratkoOvaj psalamzavrπava pozitivnimtonom, kao πto je ipoËeo. Boga trebaslaviti Ëak ako jeNjegov narodzalutao. On i daljeukazuje milostonima koje ljubi.

ZarazmiπljanjeKao πto naspodsjeÊa 44. redak,Boæji narod je uπaou zemljuzahvaljujuÊi Boæjojmilosti, a ne svojimvlastitim naporima.Naravno, ovo jeistina i uduhovnom smislu.Mi ulazimo unebeski domzahvaljujuÊimilosti, a ne svojimdjelima.(PogledajteRimljanima 4,14;6,23; Efeæanima2,8.9.)

29. kolovoza Navijeπtati Njegova djela


ichard Baxter bio je pravi trn u oku.Bio je takav... takav... krπÊanin i osimtoga stalno je pozivao druge da svojuR

269

mu Bog progovara iz goruÊeg grma i poziva gada svoj narod izvede iz Egipta. UnatoË izgovo-rima, Mojsije uskoro stoji pred najmoÊnijimËovjekom na zemlji i kaæe: “Pusti moj narod.”

Nakon deset zala Mojsije izvodi Izraelce izEgipta, a progoni ih egipatska vojska. »udomse razdvaja more, Izraelci ga prelaze i faraonovavojska ulazi u klopku.

Kako se sad osjeÊaπ, Mojsije? Izvojevana jesilna pobjeda i Mojsije je mogao biti izloæenkuπnji da si prisvoji barem djeliÊ zasluga. Uos-talom, nije li on raspravljao licem u lice s farao-nom i podigao svoj πtap da razdvoji more? AliMojsije je bio svjestan da za sve πto se dogodiloslava pripada Bogu.

A Bog je za Mojsija imao mnogo viπe posla.BuduÊi da najvaænije stvari imaju prednost,prema Izlasku 15 prvo je trebalo proslaviti Boga.I drugi vaæni poslovi svakako su trebali biti obav-ljeni, ali morali su priËekati da Mojsije zahvaliBogu za sve πto je uËinio. Ova pjesma u Izlasku15 i nije drugo do proslavljanje Boga za izbav-ljenje Njegovog naroda iz Egipta.

©to je Bog uËinio za vas za πto Mu danasmoæete zahvaljivati?

Drugi tekstoviZaπto je Bogizabrao Izraelce zasvoj narod?PogledajtePonovljeni zakon7,6-9.

Vrijedizapaziti“Usudite sevjerovati da Êetejednog dana, kadbudete poznali kaoπto ste poznati,razumjeti ljubavkoja je postojalaiza vaπihnajmraËnijihdoæivljaja.”F. B. Meyer

30. kolovoza Prve stvari na prvom mjestu

ProËitajte: Izlazak 15,1.2.11-13.17.18 (Mojsi-jeva pjesma) u vezi sa Psalmom 105,42.43.

amislite da ste bili na Mojsijevom mje-stu. Samo nekoliko mjeseci prije pasaoje stado ovaca na pustoj padini. A ondaZ

Kad Mojsije i Izraelci iz Egipta su pobjegliI neprijatelj bio za leima, a pred njima more,Bog je vode podigao kao zid i otvorio im put;A Bog koji je æivio Mojsijevo doba, isti je i danas.

J. C. Addie

270

narodom jednom vladati zakon, a ne hir. Osno-vao je Ëuveni Okrugli stol i pozvao vitezove daoko njega rasprave svoje sporove umjesto dazbog njih ratuju. Pokuπao je stvoriti civilizacijuutemeljenu na pravdi. I jedan “kratki sjajni tre-nutak” tako je i bilo.

A onda, dalje ide priËa, Lancelot i Gueneverazaljubljuju se jedno u drugo pa je Arthur bioprisiljen ustati protiv svojeg najboljeg prijatelja.Njegovo se kraljevstvo raspalo. Sva je slava bi-la zaboravljena. Ljudi su jednostavno zaboravilida su bili civilizirani.

No Arthur se ponadao u mladiÊa koji se po-javio pred njim, spreman da se bori. Umjesto damu dopusti, kralj ga je poslao kuÊi i naredio muda priËu o Camelotu ispriËa “svim ljudima, bli-zu i daleko”.

Zaboravnost donosi katastrofu. To je Ëestatema u Starom zavjetu. Kad ljudi viπe ne spomi-nju “velike ljubavi tvoje”, oni odlutaju od Boga.Bog je stalno Ëinio Ëuda za svoj narod. A oni sustalno zaboravljali. Upravo zato psalmist priËaovu priËu — uvijek iznova. I kad Ëujemo kakoje Bog spasio svoj narod, mi znamo da se Bogi nas sjeÊa.

»udesnu Êu priËu ispriËatiKako je On, da spasi izgubljenu ostavπtinu,U svojoj bezgraniËnoj ljubavi i milostiDragovoljno platio otkupninu.

Philip P. Bliss

ZanimljivoFrancuski kralj LujIX. obiËavao jeprije rjeπavanjasporova svojegnaroda citiratiPsalam 106,3.

Drugi tekstoviU treÊem retkunalazimo jedno odmnogih blaæenstavau Psalmima.Pogledajte Psalam1,1 i usporedite gas Matejem 5,3-12.

Vrijedizapaziti“Od svojih oËevabaπtinimo mnogogrijeha a malomudrosti. Oni sunam mogli ostavitisamo ono πto susami posjedovali.Grijehrazumijevanjadovodi do grijehapamÊenja. Ono πtone razumijemo,uskoro Êemozaboraviti.”Charles H.Spurgeon

31. kolovoza Kratki sjajni trenutak


osljednji trenuci mjuzikla Camelot po-sebno su ganutljivi. Kralj Arthur njego-vao je predivnu nadu da Êe njegovimP

271

su svakako zakljuËili: “Mojsija dugo nema. Sum-njamo da Êe nas moÊi voditi. Dosad nas je vodiou nekim zbilja nevjerojatnim situacijama, ali sa-da smo u pustinji. Stalno priËa o ‘obeÊanoj zem-lji’, ali Ëini se da putovanje nije dobro isplani-rao.” Moæda su ih Mojsije i Bog napustili. ©toda rade? Sjetili su se vremena provedenog uEgiptu. Ti EgipÊani su kao boga oboæavali nekuvrstu stoke. Moæda bi to boæanstvo moglo po-moÊi i Izraelcima. Zbog toga su doπli Aronu sasvojim zlatnim nauπnicama: “Pretopi ih u togidola.” A Aron, koji je trebao biti pametniji, po-sluπao ih je.

Kad je posljednja nozdrva zlatnog teleta do-bila oblik, poËela je sveËanost — pijano, raz-vratno ludovanje. Naravno, pojavio se Mojsije iu srdæbi razbio kamene ploËe s Boæjim zapovi-jedima. Izgrdio je Arona koji se izgovorio naj-nevjerojatnijim izgovorom: “Ja ga bacih u vatru[zlatne nauπnice], te izae ovo tele.” (Izlazak32,24) Kako lako zaboravljamo Boga! Brzo seokreÊemo idolima koji nas okruæuju — novcu,uspjehu, zadovoljstvima — i nalazimo opravda-nje za svoje postupke. Moramo paziti da neslijedimo primjer Izraelaca, veÊ uËimo na njiho-vim pogreπkama.

Sklon sam lutanju, Gospodine, osjeÊam to;Sklon da napustim Boga koga ljubim.Evo Ti srce moje, uzmi ga i zapeËati;ZapeËati ga za svoje dvore gore.

Robert Robinson

Drugi tekstoviDruge ulomke ozavisti (16. redak)proËitajte uBrojevima 16,3 iMateju 27,18.

Vrijedizapaziti“Nadao sam se danikad neÊe doÊitrenutak dazaboravimo Ëudosvojeg otkupljenjaniti da Êe ljudiizgubiti nadu upovratak IsusaKrista s Neba iizmisliti novofilozofskoboæanstvo kojem Êese klanjati umjestoBogu svojihpredaka, kojemu jepripisivana slavaod koljena dokoljena.”George Horne

1. rujna Lako zaboravljeno


eÊ je proπlo mjesec dana, a Mojsijanije bilo s gore Sinaja i narod je biouvjeren da se viπe neÊe vratiti. NekiV

272

lutanja pustinjom bili su oduπevljeni bogatomobradivom zemljom u koju su uπli. Na povratkuu tabor sigurno su obojica bila uzbuena razgo-varajuÊi o æivotu u zemlji koju im je Bog obeÊao.

»im su stigli u logor, radosno su izvijestili:Zemlja je predivna; njome teËe mlijeko i med!

Ali pet drugih parova uhoda vratilo se s druk-Ëijom priËom: Narod koji æivi u toj zemlji golemje. OsjeÊali smo se kao skakavci. Nikad ih ne-Êemo moÊi istjerati.

I Joπua i Kaleb su vidjeli te ljude — stvarnosu bili jaki — ali znali su da je Bog jaËi. Akoim je obeÊao ovu zemlju, nitko im se neÊe moÊioduprijeti. Ali Izraelci su prihvatili izvjeπÊeveÊine i odbili Kalebov i Joπuin poziv na oruæje.Zbog toga Gospodin nije dopustio nikome odnaroda, osim Joπui i Kalebu, da ue u obeÊanuzemlju. Bio je to rani primjer one duhovite crta-ne πale ispod koje piπe: “Sreli smo neprijateljai on je mi.”

Boæji narod joπ uvijek u tome grijeπi. Mi iz-bjegavamo nova iskustva zato πto se bojimo pro-tivljenja. Bog nas æeli povesti naprijed, ali mi seosjeÊamo kao skakavci. Nemojte biti sliËni Iz-raelcima koji “mrmljahu pod πatorima svojim,[i] ne posluπaπe glasa Jahvina” (Psalam 106,25).

UËio je da boæanskoj baπtiniNaπa srca uvijek streme;Toj neizopaËenoj, neuprljanoj,Neprolaznoj baπtini na Nebu.

Isaac Watts

Drugi tekstoviPinhas (30. redak)je bio Aronovunuk, velikisveÊenik i Mojsijevroak. Potraæiteizvjeπtaj o njemu uBrojevima 25.

Vrijedizapaziti“OpÊenitogovoreÊi, duπa itijelo nalaze se uobrnutoproporcionalnomodnosu. Ako tijeluugaamosvakovrsnimluksuzom, duπaumire od gladi.”F. B. Meyer

2. rujna Uhode protiv uhoda


oπua i Kaleb su poslije ostvarenog zadat-ka da uhode kanaansku zemlju æurili na-trag u sigurnost. Nakon nekoliko godinaJ

273

“Onda, πto misliπ o pastorovoj propovijedi?”upitao je suprug i ukljuËio radio.

“Pa, bila je zanimljiva,” odvratila je supruga,“ali mislim da se baπ ne moæe primijeniti na —oh, pojaËaj malo, ova pjesma mi se svia.”

“Kako ti se svia ozvuËenje u ovom autu?”dodao je dok je glazba postala glasnijom. “Punosam ga platio, ali vrijedi.”

Odjednom se ona neËega sjetila. “Duπo, mo-æemo li svratiti u moj ured? Uzela bih neke iz-vjeπtaje; mogla bih ih poslije podne obraditi.”

“Opet bi radila?” peckao ju je. “Nikad da seodmoriπ!”

“Hm, pretpostavljam da æeliπ otplatiti kreditza ovaj auto. Radiπ isto koliko i ja.”

“Ne danas”, uzvratio je. “PoËinje nogometnasezona. Cijelo poslijepodne Êu se izleæavati nakauËu.”

“Aha”, rekla je, “zaboravila sam!” A onda,kad je njezina omiljena pjesma zavrπila, upitalaje: “Onda, πto misliπ o pastorovoj propovijedi?”

“Mislim da je bila dobra. Ali volio bih da jesuvremenija. Jednostavno ne vidim kakve vezeima oboæavanje idola s nama danas.”

MoÊna i slavna djelaPo Mojsiju je objavio,A istinu i milostpo svome milom Sinu.

Isaac Watts

Drugi tekstoviViπe o æivotuvjernika usrednevjernog svijeta(35. redak) naiteu 1. KorinÊanima10,19-22.

Vrijedizapaziti“ Za oblikovanjeprave ÊudikrπÊanina kadrazbije porculanskitanjur jednako jepotrebna Boæjamilost kao kad muumre sin jedinac.”John Newton

3. rujna Uhoda protiv uhode


akon zavrπenog bogosluæja u nedje-lju, mladi par uπao je u svoj sportskiauto i krenuo kuÊi.N

274

ali je izgledalo da ne vrijedi.Obitelj je planirala otiÊi na izlet u Disney-

land. U jednom trenutku Billy je toliko rasrdiomamu da je zaprijetila: “Nastaviπ li tako, neÊeπiÊi u Disneyland.” »inilo se da je prijetnja nekovrijeme djelovala. Billy je stvarno æelio iÊi uDisneyland pa nije htio upropastiti priliku. Aonda je izveo joπ jednu nepodopπtinu. Roditeljisu morali ostvariti prijetnju. Otkazali su puto-vanje i prijavili Billyja na logorovanje za djecus posebnim potrebama.

Ali mama i tata sve su vrijeme mislili naBillyja. Nazivali su ga svake veËeri kako bi mudali do znanja da ga vole, a kad se vratio, Ëekaloga je nekoliko poklona. Premda je bio kaænjen,htjeli su da zna kako ga joπ uvijek smatraju di-jelom obitelji.

Ova slika pokazuje kako Bog postupa sa svo-jim narodom. On ga je Ëesto upozoravao: Akome odbacite, bit Êe vam loπe. Na kraju su Babi-lonci pregazili Jeruzalem i zarobili njegove sta-novnike. Ali i tijekom ove kazne “zaæali se nanjih u velikom milosru svome”. Izvjeπtaji oNehemiji, Esteri i Danielu pokazuju kako je Bogdjelovao i za vrijeme progonstva svojeg narodasjetivπi “se svog Saveza s njima” i “uËini danau milost u onih πto ih bjehu zarobili”.

Vrijedizapaziti“Kajanju uvijekima mjesta uproslavljanju, iproslavljanju uËinu kajanja.”Derek Kidner

4. rujna Joπ te uvijek volim


ali Billy stalno je bio nepokoran panjegovi roditelji viπe nisu znali πtoda rade. Pokuπavali su ga kazniti,M

A ja, bijednigreπnik, Njega samodbacio;æivjeh za rad ilizadovoljstvosvakidaπnje,kao da Krist nijeprolio svojudragocjenu krvi kao da nisamdugovao πtovanjesvom Bogu.Henry W. Baker

275

nijedna druga starozavjetnaknjiga ne spominje ga tolikokao Psalmi. Navodimonekoliko tekstova osiromaπnima i ugnjetavanima.

u Psalam 72,13Smilovat Êe se ubogu i

siromahui spasit Êe æivot nevoljniku.u Psalam 10,17PoËuj, o Jahve, Ëeænju

siromaπnih,okrijepi im srce, uho

prikloni.u Psalam 74,21Ne daj da jadnik otie

postien:neka siromah i ubog hvale

ime tvoje!u Psalam 109,31Jer stoji s desne siromahuda mu duπu spasi od sudaca.u Psalam 113,7Podiæe iz praπine uboga,iz gliba vadi siromaha.u Psalam 146,9Jahve πtiti tuince,sirote i udovice podupire.u Psalam 112,1.9Blago Ëovjeku koji se boji

Jahve...On prosipa, daje sirotinji.

u Psalam 41,2Blago onome koji misli na

uboga i slaba:u dan nevolje Jahve Êe ga

spasiti!

Bog je u Starom zavjetuuspostavio mnoge propise daolakπa siromaπtvo: (1)Upozorio je suce da ne krnjeprava siromaha u parnicama(Izlazak 23,6); (2) ratari sudobili upute da iza æetve iberbe ne paljetkuju ni pabirËe,veÊ da ostavljaju doπljaku,siroti i udovici (Ponovljenizakon/ 24,21); (3) imuÊni sutrebali posuivati siromahu, asvake sedme godine morali suim oprostiti sve dugove(15,1.9); (4) desetinu nijetrebalo davati samo levitima iu hram, veÊ i “doπljaku, sirotii udovici, koji budu æivjeli utvom gradu” (14,29); (5)vlasniËka prava siromaπnih bilasu zaπtiÊena tako da bogatinisu mogli trajno preuzetinjihovu zemlju (Levitskizakonik 25,24-28) i (6)premda su siromaπni moglisebe prodati u ropstvo, vlasnikih je trebao nakon sedamgodina osloboditi sotpremninom koja Êe imomoguÊiti novi poËetak u

5. rujna Siromasi i ugnjetavani

iromaπtvo je jedna odglavnih briga ËitavogStarog zavjeta, aS

276

æivotu (Ponovljeni zakon15,12-14).

Meutim, unatoË ovimpropisima, siromaπtvo iugnjetavanje uvijek su biliproblem u Izraelu. Ovomoæemo zakljuËiti pouËestalosti kojom Psalmispominju ovaj predmet. Isprvamoæe iznenaditi πto je kraljkao David, koji se za æivotapriliËno obogatio, bio tolikozaokupljen socijalnimproblemima. Ali on vjerojatnonikad nije zaboravio da jenjegova prabaka Ruta bilatuinka u Izraelu i da jepabirËila po njivama. Nikadnije zaboravio kako je samgodinama bio bjegunac, æiviou πpiljama i tragao za hranom.

Izraelcima je moralo bitineobiËno da pjevaju psalmekoje je njihov kralj napisao s

tekstom: “A bijedan sam ja inevoljan” (Psalam 70,6), alitakav nas psalam sve stavljana istu razinu pred Bogom, ato je mjesto na kojem itrebamo biti.

Ü Ü Ü

Utjeπiti i blagosloviti, naÊilijek za jad,

Brinuti se za osamljene isiroËad aneosko je djelo.

RijeËi Tvojoj vjerujemo kolikogod slaba bila vjera naπa:

©to god za Tvoje uËinimo,Gospodine, to Ëinimo Tebi.

William W. How

Ü Ü Ü

Kako je David postupaoprema nevoljnima i bogaljima?»itajte u 2. Samuelovoj 4,4 i2. Samuelovoj 9 izvjeπtaj oMeribaalu (Mefiboπet u ©A).

Siromasi i ugnjetavani

277

πava s “Neka hvale Jahvu za dobrotu njegovu.”Posljednjih deset redaka tvore zakljuËak s izne-naujuÊim obratom.

Na prvi pogled ova Ëetiri dijela kao da opi-suju Ëetiri razliËite skupine ljudi: (1) putnikekoji su zalutali u pustinji, (2) zatvorenike osu-ene na beznae, (3) bolesnike koji pate od neiz-ljeËivih bolesti i (4) pomorce koji doæivljavajubrodolom. No komentator Derek Kidner istiËeda je psalmist upotrijebio sve Ëetiri slike da opi-πe Izrael — a njima moæe opisati i nas.

Novi zavjet prikazuje Isusa Krista kao rjeπe-nje. On je put (Ivan 14,6) za zalutale putnike.On kida okove grijeha i objavljuje da za bez-nadne zatvorenike nema osude (Rimljanima 8,1).On je veliki LijeËnik (Luka 5,31) koji donosiozdravljenje patnicima. On utiπava oluje (Mar-ko 4,39-41) i spaπava one koji tonu udarani valo-vima.

Ako vas je Krist izbavio iz bilo koje od oveËetiri situacije, vaπ prirodni odgovor treba bitionakav kako to pokazuje drugi redak: “Tako ne-ka reknu svi otkupljenici koje je Jahve otkupio.”

Cijelog sam æivota Ëeznuo za vodomiz svjeæega izvora

U nadi da Êu utaæiti æe πto izgara u meni.Aleluja! Naπao sam onog za kim mi duπa

tako dugo Ëezne!Isus zadovoljava moje teænje;

Njegovom sam krvlju sada spaπen.Clara T. Williams

Drugi tekstoviO kojem gradupsalmist govori usedmom retku?Moæda je to onajkoji se spominje uHebrejima 12,22 iOtkrivenju 21,1-4.

Vrijedizapaziti“Svaka brazda uPsalmima zasijanaje sjemenomzahvalnosti.”Jeremy Taylor

6. rujna Sve dolazi odozgo


vo je predivan i zadivljujuÊ psalam. Na-kon uvoda od tri retka dolaze Ëetiri ki-tice; svaka poËinje rijeËju neki, a zavr-O

278

pogoenog kugom. Kad je Ëuo da u njemu harasmrtonosna epidemija, poæurio je. “U nevolji imje potrebna utjeha”, rekao je. Wishart se uz tonadao da Êe poπast omekπati srce ljudima pa Êeodgovoriti na evaneosku vijest.

Dolazak ovog propovjednika bio je popraÊenvelikom radoπÊu. PosjeÊivao je bolesne, poma-gao siromaπnima i tako se iz dana u dan samizlagao zastraπujuÊoj kugi. Ali Wishart je imaojedan obiËaj — koji je u ono vrijeme smatranveoma neobiËnim — svake bi se veËeri okupaou kadi. ZahvaljujuÊi Boæjem milosru, ovaj muje obiËaj vjerojatno saËuvao æivot u Dundeeju.

Dan za danom sve se viπe graana, i zdravihi onih koji su umirali, odazivalo na Wishartovuevaneosku vijest. Tako je Dundee postao zna-Ëajan grad u πkotskoj reformaciji. Na mladiÊakoji je s Wishartom doπao kao njegov osobniËuvar i sobar ta je vijest osatvila dubok dojam.Ovaj je mladi Ëovjek bio John Knox, koji Êekasnije postati utemeljitelj prezbiterijanizma.

Katkad je potrebna nevolja da nas potaknena povik: “Gospodine, pomozi!” A kad se obrati-mo Njemu, On nam je spreman pomoÊi.

Dugo je utamniËeni duh moj leæao»vrsto vezan grijehom i prirodom noÊi;Tvoje je oko poslalo æivota zraku;Probudih se — tamnica je buknula svjetlom.Okovi mi spadoπe, srce slobodno bilo,Ustao sam, poπao i krenuo za Tobom.

Charles Wesley

PojaπnjenjeU Svetom pismurijeË ludi (17.redak, RU) neodnosi seprvenstveno naosobu niæeinteligencije ilineznalicu, veÊ naosobu koja jenamjernoiskvarena, kojabira ponaπanje inaËin æivota koji Êeje upropastiti.Pogledajte u 1.Samuelovoj 25,23-25 dogaaj sNabalom, Ëije jeime znaËilo“luda”.

Drugi tekstoviJoπ jedan tekst omjedenim vratima iæeljeznim zasunima(16. redak)potraæite u Izaiji45,2.

7. rujna Kuga u Dundeeju


eorge Wishart, obrazovan u Cambridgeu,1544. propovijedao je iz Psalma 107,20puËanstvu Dundeeja u ©kotskoj, grada

G

279

InaËe je bio toliko poznat po psovkama, ateizmui razvratu da su ga se sramili Ëak i njegovi dru-govi pomorci.

Ali poËetkom oæujka 1748. brod je upao ustrahovitu oluju. Voda je navrla u njegovu kabinui on je Ëuo povik: “Brod tone!” Newton je poju-rio na palubu i ugledao jedra u komadima, adrvene grede polomljene. Okupan ledenim valo-vima, satima se borio da brod odræi na povrπini.Zubi su mu cvokotali a snaga ga napuπtala.

U takvoj nevolji htio se moliti, ali nije vjero-vao da bi ga Bog, ako postoji, uopÊe htio Ëuti.U mislima je prelazio preko biblijskih tekstovakoje je nauËio kao dijete, ali svi su oni osuivaliËovjeka kakav je bio on. Kad se oluja smirila,Newton je poËeo Ëitati Novi zavjet. Premda mut-nih oËiju, nastavio je Ëitati i jedna je vijest doprlado njegovog srca: “Ja sam bio izgubljeni sin.”

Prizvao je Gospodina koji mu je ukazao za-Ëudnu milost. Newton je kasnije napisao poznatupjesmu Amazing grace (»udesna milost). Namnogo naËina Bog je utiπao oluje u Newtonovomæivotu tako da su zamrle i preπle u πapat.

Katkad zaboravljamo da nam Bog æeli poka-zati ne samo svoju Ëudesnu milost veÊ i sposob-nost da smiri oluje u naπem æivotu. S kojim seæivotnim olujama danas suoËavate? PrizoviteBoga da vam ih pomogne smiriti.

Drugi tekstoviUsporedi ovajpsalam s Jonom 1.i 2. poglavljem;Markom 4,35-41 iDjelima 27.

Vrijedizapaziti“Molitva je dobrau oluji. Moæemo semoliti teturajuÊi iposrÊuÊi, a i kadviπe ne znamo πtobismo Ëinili. BogÊe nas Ëuti usredgrmljavine iodgovoriti nam izoluje... A kad BoguËini mir, onda jeto mir, mir Boæjikoji nadilazi svakirazum.”Charles H.Spurgeon

8. rujna Smirivanje unutarnje oluje


oluji sliËnoj onoj koja je opisana uPsalmu 107, John Newton je iskusiodjelovanje Boæje Ëudesne milosti.U

Put je Tvoj udubini, Gospodine!I tamo Êemo poÊi sTobom.Tvojom Êemo serijeËju oduprijetiolujii prohodati pomoru.Martineova zbirka

280

povijed koju je æelio iznijeti niti tekst koji jenamjeravao izabrati.

»etiri mjeseca prije njegova æena i on isplo-vili su kao prvi misionari Prezbiterijanske crkveu ©kotskoj iz Engleske za Indiju. Na brodu jebila i njegova knjiænica od osam stotina knjiga;njome je u Indiji namjeravao utemeljiti krπÊan-ski koledæ.

Kad su obilazili juæni rt Afrike, doæivjeli subrodolom: jarboli su se sruπili, a valovi su poËelirazbijati brod. Ljudi su se uspjeli spasiti na obliæ-njem otoËiÊu.

SljedeÊeg jutra jedan je mornar naπao na-plavljene dvije knjige: Duffovu Bibliju i njegov©kotski psaltir. Skupina brodolomaca je natokleknula na pijesak i sluπala dok je Duff Ëitaosto sedmi psalam i propovijedao na osnovi pos-ljednjeg retka.

U ovom retku psalmist upuÊuje svojim slu-πateljima pouku: Bog nas spaπava; On to ne Ëinisamo jednom, nego stalno, na mnogo razliËitihnaËina. Njegova je milost uistinu Ëudesna. Nje-govo je spasenje toliko Ëudesno da obuhvaÊaËitav æivot. Kao πto je shvatio Alexander Duff,Ëak i kad doæivimo gubitke, moæemo neπto na-uËiti o Boæjoj dobroti.

Vrijedizapaziti“Pokuπajte sipredoËiti vinjete uovom psalmu.Ljubav lebdi nadizmorenomkaravanom kojagine u pustinji,posjeÊuje suænje utamnici, bdije nadnaπim bolnimposteljama,zamjeÊuje svakoposrtanje laeizloæene olujnomvjetru, dovodiizgladnjele izpustinje na plodnotlo. Svuda jevidljiva Gospodnjaljubav.”F. B. Meyer

9. rujna UËiti iz propale knjiænice


redinom veljaËe 1830. Alexander Duffodræao je propovijed na osnovi posljed-njeg retka Psalma 107. Nije to bila pro-S

Moje su radosti itugeu Tvojoj ruci,Boæe.NajveÊe utjehe odTebe dolazei sluπaju Tvojuzapovijed.Kad bi sve njihuklonioi Ëitav svijet mojnestao,ja bih i daljetrajnu sreÊu traæiou Tebi i ni u komedrugome.Benjamin Beddome

281

nu ulogu, Ëinilo mu se da u njemu neki glasiÊgovori: “Ne moæeπ ti to, Enrico! Ne moæeπ tito!”

Enrico je zakljuËio da u njemu moraju posto-jati dvije osobe, Mali Ja i Veliki Ja. Mali Jagovorio mu je da neπto ne moæe. Bio je uvijeknegativan i sumnjiËav. Meutim, Veliki Ja bimu govorio da moæe. Bio je pozitivan i punsamopouzdanja.

Katkad ste iza pozornice, prije nastupa, mo-gli Ëuti kako Caruso mrmlja sebi u bradu: “Ne-stani, Mali Ja! Nestani, Mali Ja!” A onda biVeliki Ja preuzeo vodstvo pa bi Caruso izlaziona pozornicu.

Kod krπÊana Veliki Ja preuzima vodstvo kadzajedno s apostolom Pavlom kaæemo: “Sve moguu onome koji mi daje snagu.” (Filipljanima 4,13)

U ovom psalmu David u prvom retku izraæa-va pouzdanje u velikog Boga i sve do πestogretka uzvisuje Boæju ljubav i vjernost. To bismoi mi trebali uËiniti kad Mali Ja preuzme upravunad naπim æivotom. BuduÊi da David ovaj psa-lam poËinje na ovaj naËin, moæe ga i zavrπitirijeËima: “S Boæjom pomoÊu hrabro Êemo seboriti.” (14. redak)

ZanimljivoZapazite kakopjesnika ne budizora (nikukurikanje pijetlaili zvonjavabudilice). Pjesnikbudi jutarnju zoru(3. redak). Tolikoæeli slaviti Boga dagovori suncu kakoje vrijeme da seprobudi.

Vrijedizapaziti“Kako silno Bogvoli svoj narod ikako je vjeransvojoj rijeËi — tosu iskustva koja Êese kod Boæje djeceumnoæavati doklegod diπu na zemlji.Nema sumnje da jei jedno i drugovisoko kao nebo ilikao oblaci.”H. C. Leupold

10. rujna Carusov “Mali Ja”


eliki talijanski tenor Enrico CarusoËesto bi pred nastup imao tremu. Kat-kad, kad bi pjevao posebno zahtjev-V

Moj Bog pomirio se sa mnom; oprost mi je dao;Njegovo sam dijete sada, niËeg se ne bojim.S povjerenjem sada prilazim Njemu,S povjerenjem sada prilazim NjemuI kliËem: “OËe, Abba, OËe.”

Charles Wesley

282

nom Izraelu, doÊi Êete do istog zakljuËka: Izraelje uvijek bio okruæen neprijateljima.

Ako proËitate retke 8-11, naÊi Êete πest putazamjenicu u prvom licu — moj, mi i me. Togovori Bog svemoguÊi. Kao da gleda na zem-ljopisnu kartu Bliskog istoka i upire prst, prvona Izrael, a onda na okolne narode. Svi su oniNjegovi. Premda neprijateljski narodi sluæedrugim bogovima, svi oni pripadaju Njemu. Onsve njih nadzire.

Meu Izraelovim neprijateljima bio je maliEdom. Jedna od njegovih utvrda je bila Petra,uklesana u stijenama jugoistoËno od Mrtvogmora. Turisti se joπ uvijek dive izgledu ovogstarodrevnog edomskog grada. Je li uopÊe bilomoguÊe osvojiti tako utvreni grad? Da, Ëak jei edomska Petra bila u Boæjim rukama.

Sjetite se problema koji vas okruæuju. NekaBog na svaki od njih stavi svoj prst i objavi:“Ovo je moje. S ovim ja upravljam.” A onda sesjetite neosvojive Petre i vidite neÊe li vas Gos-podin povesti u tu neprijateljsku utvrdu.

Pobjeujeπ i pobjeivat Êeπ, Isuse,vladaru svega.

Prijestolja i æezla sva Êe propasti,krune Êe sjajne pasti.

Ne dobivaju utrku hitri ni boj hrabri;Istinitima i vjernima miloπÊu je

obeÊana pobjeda.Sallie Martin

PojaπnjenjeDoslovno prevedendeseti redak glasi:“Moab je mojumivaonik, Edomudobacujem svojesandale.” ObiËniÊe sluga svojemgospodaru opratinoge u umivaonikunakon πto gospodarskine praπnjavesandale i baci ihprema svojem robu.

ZanimljivoRedci u ovompsalmu gotovo suidentiËni saPsalmom 57,8-12 iPsalmom 60,7-14.No postoje irazlike. Potraæiteih!

11. rujna Neprijateljska utvrda


ko mislite da ste izloæeni nevoljama,sjetite se Izraela. Bez obzira na to raz-miπljate li o suvremenom ili starodrev-A

283

stranu Britanaca 1780. i uredio da strateπki WestPoint prijee u njihove ruke. U zamjenu je Ar-nold dobio poveÊu svotu novca i Ëin brigadnoggenerala u britanskoj vojsci. Ova izdaja uËinilaje njegovo ime sinonimom za izdaju.

David se osjetio izdanim kad je Ahitofel pre-πao na Abπalomovu stranu. Pavao se osjetio iz-danim kad ga je Demas napustio, no najveÊuizdaju u Svetom pismu poËinio je Juda kad jeprodao Isusa za trideset srebrnika. Oko sedamtjedana nakon πto je Juda poËinio samoubojstvo,apostol Petar citirao je osmi redak ovog psalmau znak potvrde izbora novog apostola na mjestoizdajice.

Zar nije zanimljivo da je upravo Petar citiraoovaj tekst o izdajici? Uostalom, zar Petar nijetriput izdao Gospodina? U satima koji su pretho-dili raspeÊu, na Ëijoj je strani Petar stvarno bio?

Moæda je u svakome od nas neπto od izdajicei to trebamo priznati; kad se promatramo, doistase trebamo pitati nismo li preπli na drugu stranu.Moæda je jasno na Ëijoj ste strani dok sjedite ucrkvi, ali πto reÊi tijekom tjedna? Na Ëijoj stezapravo strani?

PojaπnjenjeNa osnovi znaËenjakorijena rijeËi“grijeh” (promaπiticilj), sedmi redakmoæe se prevestiovako: “Nekamolitve njegovebudu promaπaji.”

Vrijedizapaziti“Ovo je doistajedno od teπkihmjesta u Svetompismu, ulomak kojiduπa Ëita sdrhtanjem, alibuduÊi da je topsalam nadahnutod Boga, nije naπeda sudimo, veÊ dapriklonimo uhoonome πto namGospodin Bog unjemu æeli reÊi.”Charles H.Spurgeon

12. rujna Odaberite stranu

ProËitajte: Psalam 1091-8.

enedict Arnold, izvanredno sposobnigeneral na strani kolonista u prvim da-nima AmeriËke revolucije, preπao je naB

Isuse, kupio si nas, ne zlatom ili draguljima,VeÊ svojom æivotvornom krvi za svoju krunu.Blagoslovom svakog ispunjaπ tko Tebi dolazi;UËinio si nas voljenima, dao nam slobodu.ZahvaljujuÊi slavnom otkupljenju, milosti boæanskoj,Mi smo na Gospodnjoj strani; Spasitelju, Tvoji smo.

Frances R. Havergal

284

loπe.Ovo je Ëisti novozavjetni nauk. Isus je uËio:

“Ljubite svoje neprijatelje i molite za one kojivas progone.” (Matej 5,44) A Pavao je pisao:“Zlo svladaj dobrom!” (Rimljanima 12,21)

No razliku izmeu ovog psalma i nauka No-vog zavjeta ne objaπnjavamo jednostavnomtvrdnjom da je Stari zavjet nauËavao drukËije.Uostalom, Pavao u Rimljanima 12 citira ulo-mak iz Ponovljenog zakona 32,35: “Moja je od-mazda i nagrada.”

Ovo bi mogao biti dio odgovora. Premda jebio kralj, David nije traæio da sâm izvrπi kaznu.On je samo traæio pravdu — Boæju pravdu. F.G. Hibbard je rekao prije jednog stoljeÊa: “Kadbi neki ubojica provalio u [vaπu] kuÊu i ubiovam majku pa pobjegao, i kad bi πerif krenuo zanjim da ga uhiti, zar se ne biste molili Bogu dauhvati ubojicu i izvede ga pred lice pravde?”

Kako u svojem poslu danas moæete moliti zapravdu i milost?

Dubino milosra! Zar joπ uvijek za memilosti ima?

Moæe li Bog suspregnuti gnjev —i mene, greπnika, poπtedjeti?

Tamo Spasitelj moj stoji i ranjene pruæa ruke:Bog je ljubav, znam, dok Isus plaËe

i joπ me uvijek ljubi.Charles Wesley

Drugi tekstoviOvo je jedan odπest psalamaproklinjanja. Ostalisu Psalmi 35, 58,69, 83 i 137.Unjima psalmistzaziva Gospodnjukaznu naneprijatelje Boæjegnaroda.

Vrijedizapaziti“Ako odluËimoproklinjati, kletvaje neπto na πto sena kraju neizbjeænonavikavamo. AkotlaËimo,ugnjetavanje jeokruæenje u kojemÊemo neizbjeænoæivjeti. Naπe rijeËi ipostupci stvarajuuvjete u kojimasami moramoæivjeti. Ako senismo pokajali idobili oprost, miæivimo s kletvama ibezduπnimpostupcima kojesmo sami unijeli usvijet.”Eugene Peterson

13. rujna Traæite pravdu i milost


a engleskog nadbiskupa Thomasa Cran-mera govorilo se: Ako æelite da vam uËi-ni neko dobro, morate mu uËiniti neπtoZ

285

Boæjeg hrama. Bilo je tu sto dvanaest tona zlatai dvjesto πezdeset dvije tone pretopljenog srebra(pogledajte 1. Ljetopisa 29,4.5). Svakako nijebio siromah. Ali viπe puta u Psalmima govori osebi kao siromahu i jadniku.

©to je time kanio reÊi? Siromaπan i jadan jeonaj koji se ne moæe izvuÊi iz jame u koju jeupao; nema sredstava kojima bi se izbavio pa zapomoÊ u potpunosti ovisi o drugima. Katkadsiromaπan i jadan Ëovjek moæe biti bez novca,ali se siromaπtvo najËeπÊe oËituje na drugim æi-votnim podruËjima. Prema ovim redcima Davidje mogao biti siromah fiziËki i emotivno — moæ-da je Abπalom prijetio da mu preotme prijesto-lje pa se David osjeÊao bespomoÊnim.

Jeste li vi bijedni i ubogi? Postoji li u vaπemæivotu podruËje u kojem se osjeÊate bespomoÊ-ni? Oslonite se na Gospodina “jer stoji s desnesiromahu da mu duπu spasi od sudaca” (31.redak).

Jadan i gol, bolestan i slijep,»vrsto vezan u bijedi,Prijatelju nevoljnih, dopustiDa naem pomoÊ i sve u Tebi.

Charles Wesley

Vrijedizapaziti“Bog neÊe bitiodsutan kad seNjegovom narodubude sudilo. On Êestajati na sudu daih zastupa kaonjihov branitelj.Kako se torazlikuje odsudbine bezboænihkojima je Sotona[kao tuæitelj] sdesne strane!”Charles H.Spurgeon

14. rujna Jadni milijunaπ


avid je imao osobno bogatstvo koje jevrijedilo milijune, moæda milijarde; ve-Êinu toga poslije je darovao za gradnjuD

286

su farizeji i saduceji zasuli pitanjima. Bili suiznenaeni kako je Isus odgovarao na njih. Kadsu vjerski voe iscrpili sva pitanja, na redu jebio Isus: “©to mislite o Kristu? »iji je on sin?”

“Davidov”, odgovorili su Mu bez oklijevanja.“Kako ga onda David... naziva Gospodi-

nom?” odvratio je Isus. Zatim je citirao prvi stihPsalma 110 i uπutkao uËene ljude svojeg vre-mena. Kao pisac ovog psalma, David naziva svo-jeg mesijanskog potomka “Gospod moj” i timeobjavljuje da Êe Mesija biti viπi od ljudskog kra-lja. Ljudski kralj Davida bi smatrao svojim ve-likim pretkom, ali David je mislio na Kralja kojiÊe doÊi i zato o Njemu govori boæanskim poj-movima. Svjestan svojeg mesijanstva, Isus nijenijekao da je Davidov potomak, ali je istaknuomnogo veÊu povezanost s Bogom Ocem. Petarje neπto manje od dva mjeseca poslije na istommjestu ukazao na to pri kraju svoje propovijedina Pedesetnicu (Djela 2,34.35).

No πto to znaËi za nas? Ako se David poklo-nio sa strahopoπtovanjem, i ako Êe se neprijate-lji biti prisiljeni pokloniti Bogu, to je najmanjeπto i mi moæemo uËiniti.

Gledajte, vi sveti, prizor slavni,Gledajte »ovjeka boli©to vraÊa se iz borbe pobjedonosne.Svako Êe se koljeno pred Njim saviti:Krunite Ga! Krunite Ga! Stavite krunu

na glavu Pobjednika!Thomas Kelly

PojaπnjenjeZaπto u prvomretku ovog psalmanalazimo sliku“podnoæja”?PremastarodrevnomobiËaju na Bliskomistoku, pobjedniËkivojskovoe stavljalisu nogu na vratpobijeenimvladarima(pogledajte Joπua10,24).

Drugi tekstoviNijedno drugostarozavjetnoproroËanstvo nije uNovom zavjetutoliko citirano kaoovo u prvom retku.Pogledajte Matej22,44.45; Marko12,36.37; Luka20,42-44; Djela2,34.35; Hebrejima1,14 i 10,12.13.

15. rujna Veliko pitanje


ilo je samo nekoliko dana do Pashe i upredvorju hrama vrvjelo je od ljudi. Po-zornost mnoπtva privukao je Isus kojegB

287

se umoran vraÊa iz bitke. A onda dolazi Melki-sedek, kralj ©alema i sveÊenik Boga Sveviπnje-ga, donosi mu za okrepu kruh i vino te ga blago-slivlja u ime Boga Sveviπnjega, Stvoritelja nebai zemlje.

Na to mu Abraham daje desetinu.Premda nam u Postanku samo tri retka govore

o Melkisedeku, on je kljuËna liËnost u PoslaniciHebrejima. Od petog do sedmog poglavlja pisackaæe da je Isus sliËan Melkisedeku, kralju isveÊeniku. No moæda pitate kako je Isus mogaobiti sveÊenik, a nije potjecao iz Levijevog sveÊe-niËkog plemena? Pa ni Melkisedek nije bio sve-Êenik, odgovara pisac Poslanice Hebrejima citi-rajuÊi Psalam 110,4. Dok drugi sveÊenici æive iumiru, Isus je sveÊenik “dovijeka”. Zdesna BoguOn stalno posreduje za nas. On “uvijek æivi daposreduje” za nas pred Bogom (Hebrejima 7,25).

Imamo divnog Velikog sveÊenika! Osim πtoje naπa ærtva, naπ Spasitelj i naπ Posrednik, Onnam pristupa kad smo iscrpljeni od dnevnihbitaka i daje nam potrebno osvjeæenje, upravokao πto je to Melkisedek uËinio Abrahamu.

Pred prijestoljem Boæjim goreImam snaænu, savrπenu obranu;Velikog sveÊenika kojemu je ime Ljubav,Koji uvijek æivi i moli za mene.

Charitte Bancroft

Drugi tekstoviZamijetite kako jeHebrejima 10,11-14povezan s prvim iËetvrtim retkom stodesetog psalma.

Vrijedizapaziti“Mnogi su Gavoljni prihvatiti zasveÊenika, ali ne iza kralja. No to neide. On mora bitikralj; u protivnomneÊe biti sveÊenik.A kralj mora bitiovim redom: prvovas moraopravdati, a ondavam dati svoj mirkoji nadilazi svakirazum. Neka vaπesrce bude ©alem,grad mira, u kojemÊe On, sveÊenik,zauvijek vladati.”F. B. Meyer

16. rujna Tajanstveni Ëovjek


elkisedek je bio tajanstvena osoba.U Postanku (14,18-20) tri retka kazu-ju sve πto znamo o njemu. AbrahamM

288

mlai brat Kit Ëesto bi se ispruæili pred ognjiπ-tem i sa svojim roditeljima raspravljali o nekombiblijskom ulomku, a zatim bi otpjevali nekoli-ko pjesama.

Ne iznenauje πto su Miltonove najranije pje-sme bile parafraze psalama, napisane dok je imaooko petnaeast godina. PoËeo je ovako: “Umomsvojim radosno / Slavimo Ga iskreno.” Kad je sËetrdesetak godina potpuno oslijepio, napisao jeparafrazu prema πestom psalmu: “Suzama leæajsvoj natapam, od æalosti mi oko gasne.”

UnatoË sljepoÊi, Milton se uvijek prisjeÊaoljepote i veliËanstva Boæjeg stvaranja kako ga jeopisao u svojim pjesmama. Psalam 11,4 parafra-zirao je ovako:

Kako su Ëudesna sva djela Tvoja,Spoznaje i spomena vrijednaDa ih se sjeÊamo rado.

Tko ih moæe zaboraviti? pita se pjesnik.Odgovor je jednostavan: Mi ih uvijek iznovazaboravljamo. Brzo zaboravljamo sve ono Ëu-desno πto je Bog za nas uËinio. Zastanite trenu-tak i sjetite se neËega πto je Bog juËer uËinio zavas.

Pokaæi zaboravnim nogama mojim put©to vodi u radosti na visini,Gdje znanje raste bez nestajanjaA ljubav nikad ne umire.

Isaac Watts

ZanimljivoPovezan saPsalmom 112, ovajje psalam joπ jednapjesma sakrostihom, s timπto svaki stih(katkad svakareËenica) poËinjesljedeÊim slovomhebrejskogalfabeta. Psalambio pomagalo zauËenje, πto je uËetvrtom retkupotkrijepljenoizrazom “spomen”.

Vrijedizapaziti“Da bismo moglizapamtiti, moramonauËiti, shvatiti,objasniti iusporediti. SjeÊanjeje riznica samoonoga πto u njegastavljamo, anapuniti gaËinjenicama oBoæjem svemirumoæemo samo akonapregnemo sveumne snage. NopamÊenje jenestalno pamoramo stalnoprovjeravati je limu sadræaj joπuvijek tu i naodgovarajuÊimmjestima.”J. W. Burn

17. rujna ©to Milton nije mogao zaboraviti


jesnik John Milton koji je napisao Izgub-ljeni raj i VraÊeni raj odgojen je na Psal-mima. On, njegova starija sestra Anne iP

289

vali opeke, imati snaæno kraljevstvo i osvajatidruge zemlje (kako to kaæe Psalam 111,6)?

©to bi po vaπem miπljenju rekao Hitler da stega uvjeravali kako Êe u buduÊnosti na Bliskomistoku postojati dræava Izrael?

©to bi po vaπem miπljenju rekli straπljivi uËe-nici u gornjoj sobi da ste im kazali kako Êepostati sredstva za promjenu svijeta?

A πto bi po vaπem miπljenju majka BillyjaGrahama rekla da ste joj kazali kako Êe njezinsinËiÊ, koji je tamo na livadi iza kuÊe igao bej-zbol, pridobiti milijune ljudi za Boæje kraljev-stvo?

Bog s uæivanjem Ëini iznenaenja — ono πtone moæemo ni zamisliti. ©to bi po vaπem miπ-ljenju Bog danas mogao uËiniti preko vas? Moæ-da bi sluËajni sastanak s nekim, ili neko pismokoje napiπete, neki neoËekivani telefonski pozivmogao biti poËetak neËega πto premaπuje vaπenajljepπe snove. Ne znaËi da Bog nije zapoËeos vama neπto veliko samo zato πto vam ne poka-zuje krajnje rezultate u roku od dvadeset Ëetirisata. I ne oËekujte vatromet. Vrlo vjerojatno Êevaπ dodir s onim πto Êe sutra biti veliko doÊipreko neËega πto danas izgleda beznaËajno. Ta-ko Bog najËeπÊe radi.

O, daj mi vjeru i vjeru jaËaj,Zavrπi djelo otpoËeto u meni.SaËuvaj mi duπu u savrπenu miru,I daj da uvijek poËivam u Tebi.

Charles Wesley

Drugi tekstoviVeza izmeuπtovanja i mudrostiu desetom retkupoznata je tema uIzrekama.Pogledajte Izreke1,7 i 9,10. Takoerse pojavljuje uJobu 28,28 iPropovjedniku12,11-13. Zamijetitegotovo neprimjetnerazlike u svakomtekstu.

Vrijedizapaziti“Na umu psalmista(6. redak) bilo jeosvajanje Kanaanakoje se mogloostvariti jedinozahvaljujuÊiËudotvornoj Boæjojruci. Jednako jetako bilonevjerojatno da bijednostavnopropovijedanjeevanelja orazapetom Kristumoglo biti silakojom Êe Bogpromijeniti licesvijeta.”J. W. Burn

18. rujna Moæete li zamisliti


to bi po vaπem miπljenju rekao faraon uvrijeme izlaska da ste mu kazali kako Êehebrejski robovi, koji su za njega izrai-©

290

112 — poboæan, posveÊen obitelji, dareæljiv —no joπ se nije suoËio s tamom spomenutom uËetvrtom retku.

A onda je jednog nedjeljnog jutra 1665. slu-πao kako propovjednik govori o Habakuku. Pas-tor je govorio o proroku kako sjedi usred pustogJeruzalema i unatoË opÊoj pustoπi pjeva i radujese. U to je vrijeme London bio sliËan Habaku-kovom Jeruzalemu. Pune dvije godine kuga jeharala gradom, a na pomolu je bilo joπ veÊepustoπenje. Ali do tog trenutka Petherick i nje-gova obitelj bili su poπteeni.

Petherick je iz crkve otiπao kuÊi i molio zasvakog Ëlana svoje obitelji pitajuÊi se bi li semogao radovati u Gospodinu kad bi ih pogodilakuga. No te noÊi Petherick je priznao da je Da-rivatelj mnogo vaæniji od Njegovih darova, paje sve πto je imao posvetio Njemu.

Godinu dana kasnije London je poharao po-æar koji je progutao i Petherickovu trgovinu. Alion se mogao moliti: “O Gospodine... zaprijetiosi mi gubitkom najizabranijih darova da bih svojuljubav viπe usmjerio na Darovatelja. Primi da-nas zahvalnost od svojeg sluge i pomozi mu dase raduje u Gospodinu.” Je li i vama Darovateljpostao vaæniji od Njegovih darova?

Moram li se rastati od svega πto imam,Moj najdraæi Gospodine, za Tebe?Pristajem, Ti si uËinioMnogo viπe za mene.

Benjamin Beddome

Vrijedizapaziti“Sitnica je izgubitidarove ako imateDarovatelja.Vrhunska jetragedija izgubitiDarovatelja, asaËuvati samodarove.”F. W. Boreham

19. rujna Darovatelj ili darovi?


alter Petherick, bogati londonski tr-govac u sedamnaestom stoljeÊu, bioje osoba kakva se opisuje u PsalmuW

291

ima s crkvenim “prijateljima”. Zbog toga bjeæiu udaljeno selo. I tu se, kao πkrtac, povlaËi usebe. “Godinu za godinom Silas Marner je æiviou samoÊi, s gvinejama [kovanicama] koje su ra-sle u metalnom loncu, dok mu je æivot bio sveskuËeniji a on sve tvri... Njegov se æivot sveona tkanje i gomilanje.” Jedan drugi lik u tomromanu opisuje ga kao “jadno, smotano stvo-renje”.

Takav je i bio. Nakon πto su ga povrijedili,postao je πkrtac i potpuno se zatvorio u sebe.Opis poboænih ljudi u Psalmu 112 potpuno jesuprotan. Poboæni su suÊutni i hrabri.

Ali ako ste sliËni Silasu Marneru, kako Êetese promijeniti? Kako Êete zaustaviti unutarnjepropadanje?

U Marnerovu sluËaju siroËe po imenu Eppieotvorilo mu je vrata u svijet. A Isus je upravozato doπao. On moæe izlijeËiti vaπ ranjeni duh,dati vam neπto za πto vrijedi æivjeti i otvoritivam vrata u vanjski svijet u kojem moæete æivjetinesebiËno i hrabro.

Proπaptana rijeË moæe ganuti srcei vratiti ga natrag u æivot.

Pogled ljubavi moæe otjerati grijehi smiriti nesveti sukob.

Nijedan postupak nije besplodan,nitko ne moæe reÊi kolika mu je snaga

Ni kakvi se rezultati u njemu skrivaju potajno.Pjesnik nepoznat

Drugi tekstoviProËitajte 2.KorinÊanima 9,6-15 da vidite kakodareæljivost utjeËena davatelja.Zamijetite kakoapostol Pavao u 2.KorinÊanima 9,9citira Psalam112,9.

Vrijedizapaziti“DobroËinstvooslobaa srcejednog dara da binapravilo mjesta zaveÊi.”J. Parker

20. rujna Jadno, smotano stvorenje


klasiËnom romanu Georga Eliota,Silas Marner, glavni junak postajepustinjak, optereÊen problemom kojiU

292

male pergamentne svitke nakojima su bili ispisani Psalmiod 113. do 118. Zaπto baπ ovidijelovi Svetog pisma? Zaπtoπto su se ovi psalmi, nazvani iHallel ili Egipatski hallel,citirali na vaænim æidovskimsvetkovinama.

Navodimo nekoliko stihovaiz ovih psalama.

u Psalam 113,5Tko je kao Jahve, Bog naπ,koji u visinama stoluje?u Psalam 114,8On hrid pretvara u slap

vodenii stijenu u izvor vode.u Psalam 115,1Ne nama, o Jahve, ne nama,veÊ svom imenu slavu dajzbog ljubavi i vjernosti svoje.u Psalam 116,8On mi æivot od smrti izbavi,oËi moje od suza, noge od

pada.u Psalam 118,22Kamen πto ga odbaciπe

graditelji,postade kamen zaglavni.u Psalam 118,24Ovo je dan πto ga uËini Jahve:kliËimo i radujmo se njemu!

Vjerojatno ste primijetili daje hallel dio rijeËi aleluja kojaznaËi “Hvalite Gospodina.”

Ovom frazom poËinjeveÊina ovih πest psalama.Sama po sebi rijeË halleljednostavno znaËi “hvala” paje ovaj dio Psalama namijenjenza hvalu. BuduÊi da Psalam114 govori o Egiptu, ovi supsalmi poznati i kao Egipatskihallel.

Nitko ne zna kad su toËnonapisani, ali bez sumnje sunastali poslije Davidovavremena. Svi su Æidovi trebalipoznavati ove psalme koje surecitirali ne samo za Pashu veÊi za svetkovinu æetve, Blagdansjenica, blagdan posveÊenja(Hanukkah) i obiËno zablagdan Mlaaka.

Za Pashu su se, primjerice,prije blagovanja pjevali Psalmi113 i 114, a Psalmi 115 do118 poslije blagovanja. Kad suIsus i uËenici u gornjoj sobiblagovali Posljednju veËeru,bila je to pashalna veËera. Pakad Sveto pismo kaæe da supjevali pjesmu prije polaska uGetsemani, to se moraloodnositi na posljednja Ëetiripsalma Hallela. Ovi su psalmivjerojatno pjevani naizmjencepri Ëemu je Isus kao voditelj

21. rujna Psalmi proslavljanja

Kristovo dobadjeËaci i djevojËicevjerojatno su nosiliU

293

pjevao tekst, a uËeniciodgovarali s “aleluja”.

UËenici nisu nikadzaboravili neke od zavrπnihstihova koje je Isus pjevao:“Kamen πto ga odbaciπegraditelji”, “To je djeloGospodnje” i “Veæite uæetimaærtve blagdanske sve dorogova ærtvenika!” (©A) Ovesu stihove poznavali joπ otkadsu kao mala djeca na rukavimanosili pergamentne svitke, alisad su vidjeli njihovoispunjenje pred svojim oËima.

Ü Ü Ü

Hvalite Oca za Njegovubeskrajnu ljubav,

©to njeæno se skrbi za svojuzabludjelu djecu.

Hvalite Ga, vi aneli, hvaliteGa u nebesima,

Hvalite svi Jahvu!Pjesnik nepoznat

Ü Ü Ü

Za potpunije objaπnjenjeæidovskih godiπnjih blagdana isvetkovina potraæite Levitskizakonik 23. poglavlje.

Psalmi proslavljanja

294

Zacharias Janssen, nekako je u isto vrijeme na-Ëinio prvi mikroskop. Ubrzo nakon toga Galileoje teleskop usmjerio prema nebu, a biolozi, kaoWilliam Harvey, usmjerili su mikroskop premadolje.

Teleskop pokazuje da je Zemlja samo zrncepijeska u beskrajnom svemiru, a mikroskop daje svako zrnce pijeska zadivljujuÊi svijet za se-be. Thomas Chalmers je rekao: “Jedan mi govo-ri o beznaËajnosti svijeta po kojem koraËam, adrugi ga liπava svake beznaËajnosti.” Prema to-me, bilo da gledate kroz teleskop prema gore ilikroz mikroskop prema dolje, svakako vidite veli-Ëinu naπega Boga.

Dok gleda, psalmist shvaÊa da je Boæja slavaveÊa od svega πto moæe vidjeti pomoÊu telesko-pa ili bez njega. Ali on zamjeÊuje da se Bog uzto brine za siromaha i ubogoga na smetliπtu. Toje kod naπeg Boga Ëudesno. Nikad ne moæetetako duboko pasti — emotivno, tjelesno, pa Ëakni duhovno — a da vas On ne moæe podignuti.Po Isusu Kristu On nam nudi moguÊnost da po-stanemo Njegova djeca jer nas posauje “s vla-darima” (RU).

On moæe podiÊi siromahaDa ga posadi s vladarima zemlje,Bogatstvom obasuti ubogoga,Najmanjemu dati vlast.Tko je kao Bog naπ uzviπeni,BeskonaËan u svome veliËanstvu?

Josiah Conder

ZanimljivoO Jeanu CalvinuobiËno ne mislimokao glazbeniku, alion je priredio prvotiskano izdanjemetriËkih psalamaza crkvenobogosluæje. Odsedamnaestpsalama koji senalaze u pjesmaricion je osobnometriËki preveo pet.Uz metriËkepsalme, jedan(Psalam 114) jebio tiskan u prozi.

Vrijedizapaziti“Gideon je biopozvan s gumna,©aul kad je traæiomagarice, Davidkad je pasao ovce,a apostoli kad subacali ribarskemreæe. Blagoevanelja stavljenoje u zemljaneposude, a ono πtoje ludo i slabo uoËima svijeta,posramljuje mudrei jake da seizvanrednauspjeπnost pripiπeBogu.”Matthew Henry

22. rujna Gledati gore i dolje


oËetkom sedamnaestog stoljeÊa nizo-zemski optiËar Hans Lippershey naËi-nio je prvi teleskop. Drugi Nizozemac,P

295

dijapozitivi i filmovi ne pruæaju pravu sliku onjima.

Tako je i s Boæjim Ëudima. Kako Êete drugi-ma prenijeti veliËinu onoga πto je uËinio? KakoÊete opisati neopisivo?

Za hrebrejske roditelje koji su svojoj djecihtjeli prenijeti uzbuenje izlaska iz Egipta i Ëu-desnog ulaska u Kanaan, ovaj je psalam bio naj-bolji poËetak. I nas danas iznenauje razigranouzbuenje izraæavanja. Da, Bog je uËinio zna-Ëajno djelo za sinove Izraelove; bilo je vaænoprenositi emocije s jednog naraπtaja na drugi.Ima mjesta izlaganju Ëinjenica o nekim velikimdogaajima koji su promijenili æivot, ali zasi-Êenost Ëinjenicama moæe brzo prijeÊi u zamorili dosadu.

Je li Bog za vas uËinio neπto znaËajno? Kakoto prenosite na sljedeÊi naraπtaj? Kako to preno-site na one s kojima se susreÊete svakog dana?

More je suspregnulo snagu i uzmaklo.Jordan je potekao k svome izvoru.Bregovi su skakali poput uplaπenih ovnova,A breæuljci poput jaganjaca.I sve, dok se mijenja, navjeπÊuje silno:Gospodin vjeËiti uvijek je isti.

Charles Wesley

Drugi tekstoviProËitajte o tomekako je Crvenomore uzmaklo(Izlazak 14,21), aJordan ustuknuo(Joπua 3,14-16). Uvezi saspominjanjembregova pogledajteIzlazak 19,18 iSuce 5,4.5.

Vrijedizapaziti“ Izlazak ovdje nijeprikazan kaopoznati predmet izizraelskog kreda,veÊ kao zapanjujuÊidogaaj:iznenaujuÊ kaoudar groma,katastrofalan kaopotres.”Derek Kidner

23. rujna Bregovi su skakali poput ovnova


este li kad nakon planinarenja po Stjenja-ku ili Alpama pokuπali drugima opisatikako one izgledaju? Nedostaju rijeËi, a niJ

296

unatoË niskom stasu, prÊastom nosu i kratko-vidnosti, bio zavodnik. Mjesecima se muËio sodlukom, svjestan da bi, ako se odluËi za Krista,mogao izgubiti popularnost i morao se odreÊisvojih politiËkih ambicija.

Wilberforce je odluËio slijediti Krista, ali um-jesto da se odrekne politiËkih ambicija, upotri-jebio ih je za ostvarenje Boæjih namjera. U bri-tanskom parlamentu poËetkom devetnaestogstoljeÊa Wilberforce je predloæio zakon o ukida-nju ropstva i na tome nastojao dok zakon nijeprihvaÊen. Nakon πto je u Engleskoj ukinuto rop-stvo, borio se da ono bude ukinuto u cijelomsvijetu. Za Wilberforcea se govorilo da je biospreman na kompromis u gotovo svemu osimproblemu ropstva i temeljima krπÊanstva.

Wilberforce je volio Psalme i uæivao u uspo-reivanju razliËitih prijevoda. Kad je nakon viπegodina neumornog rada konaËno uspio i njegovprijedlog zakona protiv ropstva bio prihvaÊen,otiπao je kuÊi i razmiπljao o tekstu u Psalmu115,1: “Ne nama, o Jahve, ne nama, veÊ svomimenu slavu daj.” Za bivπeg zavodnika osobnaslava viπe nije imala vrijednosti.

Predivan je to redak koji moæemo primijenitiu sliËnim prigodama. Na Nebu Êemo poloæitisvoje krune pred Isusove noge, ali je dobro daveÊ sada poËinjemo uvjeæbavati davanje svakehvale Njemu.

Drugi tekstoviUsporedite retke 4-7 s Izaijom 44,9-20i 46,1-7.

Vrijedizapaziti“Ima mnogodragocjenihbiblijskih tekstovakoje Êemo sasobom ponijeti naNebo da budu temanaπih pjesama. Aliako postoji tekstkoji iz svakogotkupljenika moraprovaliti kad ue uNebo, onda je toprvi stih ovogpsalma.”Baron Bouchier

24. rujna »ovjek koji se borio protiv ropstva


dobi od dvadeset πest godina WilliamWilberforce je postao krπÊanin. Obra-Êenje nije bilo lako jer je Wilberforce,U

Ne ja, veÊ KristpoËaπÊen, voljen,uzviπen;ne ja, veÊ Kristvien, poznat,Ëuven;ne ja, veÊ Krist usvakom pogledu idjelu;ne ja, veÊ Krist usvakoj misli pa irijeËi.A. B. Simpson

297

janje kanaanske zemlje. Druga su desetorica izni-jela zastraπujuÊe izvjeπÊe i savjetovala naroduda odustane od osvajanja. BuduÊi da su Izraelciposluπali savjet desetorice uhoda, bili su osuenina lutanje pustinjom tijekom jednog naraπtaja.

Psalam 115 ponavlja dvije glavne istine: Tre-bamo se pouzdati u Boga i Bog Êe nas blagoslo-viti. To je bila razlika izmeu Kaleba i Joπue iostale desetorice uhoda. Ova su dvojica vjerovalada Êe Bog blagosloviti narod unatoË teπkoÊamakoje su se isprijeËile pred njima. Dok je ostalinarod kaznio za nevjerstvo, Bog je blagoslovioKaleba i Joπuu za njihovu vjeru i hrabrost.

Kaleba ponovno susreÊemo Ëetrdeset dvijegodine poslije, kad Joπuu podsjeÊa na blagoslovkoji im je Bog obeÊao (Joπua 14,6.15). Joπ uvi-jek se uzdao da Êe ga Bog blagosloviti. I zatoπto je traæio, dobio je brdovitu zemlju Hebronajuæno od Jeruzalema. Meutim, postojala je ma-la zapreka: u tom su podruËju neprijatelji joπuvijek bili æivi i zdravi. Ali osamdesetpetogodi-πnji Kaleb je uzvratio: “ Ako je Jahve sa mnom,protjerat Êu ih, kako je to obeÊao Jahve.” (redak12)

Kalebu je bila dovoljna Boæja prisutnost iNjegovo obeÊanje, a to je jedino πto je i namapotrebno dok se suoËavamo sa æivotnim izazo-vima.

Vrijedizapaziti“Jedan po jedannestaju pjevaËi uposveÊenom zborusvetih i namanedostaje njihovglas. Hvala Boguπto su spremnipridruæiti senebeskom skladu,ali πto se nas tiËe,potrebniji su naπiglasovi jer sumnogi pjevaËinapustili naπezborove.”Charles H.Spurgeon

25. rujna Pouzdati se i primati


biËno se sjeÊamo Kaleba kao jednog oddvojice uhoda koji su se vratili Mojsijui savjetovali Izraelcima da krenu u osva-O

Boriti se moramako vladati æelim;poveÊaj mihrabrost,Gospodine.Podnijet Êu teret,pretrpjeti bolpodræan rijeËjuTvojom.Isaac Watts

298

115, ovaj nas psalam podsjeÊa da smo i mi, svakipojedinaËno, otkupljeni iz ropstva. U ranoj CrkviËitan je na pokopima jer je tugujuÊe poticao dagledaju iza smrti u buduÊi æivot slave. Uanglikanskom molitveniku ovaj je psalampredloæen kao psalam zahvaljivanja nakonroenja djeteta.

Za svakog vjernika on je podsjetnik napotpuno spasenje koje imamo u Isusu Kristu.Duhovno gledano, Krist je izbavio naπu duπu odvjeËne smrti. Emotivno gledano, On stavljapjesmu u naπe srce i briπe naπe suze. FiziËkigledano, On nas snaæi i Ëuva od spoticanja.

Postanak 21,14-20 izvjeπÊuje o dogaaju ukojem se Bog s ljubavlju brinuo za Hagaru injezinog sina Jiπmaela. Hagara je plakala jer jojje sin umirao od æei. Bog je poslao anela kojiju je uputio na bunar. Sveto pismo kaæe: “Bogje bio s djeËakom te je rastao i odrastao.” (redak20) On je izbavio Hagaru i Jiπmaela od smrti;On je obrisao njihove suze i saËuvao njihovenoge od spoticanja. Moæete li se prisjetititrenutaka kad je to isto uËinio za vas?

Gospodina ljubim jer prignu uho svoje,Odagna tjeskobu u duπi mojoj.O nek mi srce viπe ne oËajavaDok imam daha da se molim.

Isaac Watts

PojaπnjenjeU stihu “Vrati se,duπo moja, u svojpokoj” (7. redak),rijeË pokoj je umnoæini Ëime jeoznaËenatemeljitost. BuduÊida je Bog pjesnikaizbavio, on moæemirno spavati,svjestan da Êe gaBog i dalje Ëuvati.

Drugi tekstoviU Ëemu se prviredak razlikuje od1. Ivanove 4,19?

26. rujna Psalam za zahvaljivanje


a Æidove u Isusovo doba ovaj sepsalam zahvaljivanja trebao pjevati zablagdan Pashe. Nakon Psalama 114 iZ

299

la da se odmori, primijetila je na zidu sliku ras-petog Krista. »inilo joj se da su Isusove oËiuprte ravno u nju. A onda je ispod slike primi-jetila ispisane rijeËi: “To sam uËinio za tebe, aπto si ti uËinio za mene?”

Istog trenutka u glavi joj se pojavila ideja zaduhovnu pjesmu; uzela je olovku i na komadiÊupapira zapisala rijeËi. A onda, kad ih je ponovoproËitala, pomislila je kako je pjesma loπa pa jepapiriÊ zguævala i bacila u vatru. No papiriÊ jepao u stranu i nije se zapalio. Podigla je zguæva-ni papiriÊ i stavila ga u svoju torbicu.

Mjesecima poslije pokazala ga je ocu koji jesmatrao da pjesmu vrijedi objaviti. Ubrzo jenakon toga njezina pjesma “Za tebe æivot da-doh” pjevana u crkvama s obje strane Atlantika.

“©to da uzvratim Jahvi za sve πto mi je uËi-nio?” pitao je psalmist. Ovo je ozbiljno pitanjeupuÊeno svakome od nas. ©kotski propovjednikSamuel Rutherford sebe je nazvao “duænikomutopljenim u Boæje milosre” i objasnio da je“do uπiju u dugovima prema Bogu”.

Nismo li i svi mi?

Za tebe æivot dadoh i svoju prolih krvDa te otkupim i uskrisim od mrtvih.Za tebe æivot dadoh svoj,A πto si za me dao ti?

Frances R. Havergal

Drugi tekstoviZamijetite kako jedeseti redak citiranu 2. KorinÊanima4,13. Imamo istuvjeru koju je imaopsalmist.

VrijedizapazitiU vezi sdvanaestim retkom:“[Bog] nas jeprobudio u æivot,podario namrazum, nauËio naskako da seobogatimo,zapovjedio zemljida nam donosiurod, uËinio nasgospodarima nadæivotinjama. Zbognas padaju kiπe,sunce rasipa svojezrake, uzdiæu seplanine, cvjetajudoline, teku rijeke.Cijela prirodastavlja svoja blagapred naπe noge.”Bazilije Veliki

27. rujna Duæan Bogu


a vrijeme odmora u NjemaËkoj, Fran-ces Ridley Havergal cijeli je dan provelau razgledanju znamenitosti. Kad je sje-Z

300

vjekovima je bio prisutan i u Boæjem narodu.Bog je Abrahamu rekao da Êe njegovi po-

tomci biti svjedoËanstvo neznaboπcima, ali onito nikako nisu uspjeli nauËiti. Ni Jona to nije odprve nauËio. Izaija je narod u svoje vrijeme mo-rao pozvati: “Ustani [Jeruzaleme], zasini, jersvjetlost tvoja dolazi!” (Izaija 60,1) OËito su vjer-ski voe u Isusovo vrijeme preskoËili ovu stra-nicu jer su Isusa osuivali zbog Njegova dje-lovanja. Apostolima je bilo potrebno progonstvoda bi ih potaknulo na πirenje evanelja meuneznaboπcima, premda im je Isus jasno rekao daidu i uËine “sve narode uËenicima mojim” (Ma-tej 28,19). Kad je 1786. mladi William Careypredloæio da njegova vjerska zajednica poπaljemisionare, rekli su mu: “Ako Bog æeli spasitineznaboπce, za to Mu nije potrebna ljudska po-moÊ.”

“Hvalite Jahvu, svi puci”, pjeva psalmist. UOtkrivenju Ëitamo o velikom mnoπtvu na Nebu“koje nitko nije mogao izbrojiti, iz svakog naro-da i plemena, puka i jezika. Stajali su pred pri-jestoljem i pred Janjetom.” (Otkrivenje 7,9) Tru-dite li se i vi da prikupite ovaj zbor?

PojaπnjenjeDok je rijeË “puci”u prvom retkuproπireni pojamkoji se odnosi naneznaboæaËkenarode, rijeËprevedena s“narodi”odreenija je imogla bi seprevesti kao“narodne skupine”ili Ëak “klanovi”ili “plemena”.

PsalamukratkoPremda je ovonajkraÊe poglavljeu Bibliji, Psalam117 naglaπavaveliËinu Boæjeprovidnosti idubinu Njegoveljubavi.

Drugi tekstoviZapazite poukukoju Pavao iz ovogmalog psalmauzima uRimljanima 15,11.

28. rujna Okupimo pjevaËki zbor


noga djeca nerado dijele s drugima.»esto je prvo πto nauËe: “Moje! Mo-je!” No to je i problem odraslih. AM

Nek narod svaki, svako pleme na kugli zemaljskojNjemu pripiπe svu slavu, okruni Ga Gospodinom sviju.Padnimo sa svetim mnoπtvom pred noge Njegove!Pridruæimo se vjeËnoj pjesmi, okrunimo Ga Gospodinom sviju.

Edward Perronet

301

— osim æene koja se zvala Debora. Kanaanci suih dvadeset godina bezobzirno tlaËili i ona jebila odgovor na njihove molitve.

Debora je poruËila Baraku da stane na Ëeloizraelske vojske, ali je i on bio paraliziran stra-hom. Odbio je poÊi u rat ako ga ne bude pratilaDebora. OdluËna da po svaku cijenu posluπaGospodina, Debora je poπla s Barakom u bitku.

Sisera, vojskovoa kanaanske vojske sigur-no se smijuljio kad je Ëuo da izraelskog vojsko-vou u bitku vodi æena. Ali Deborina vjera nad-vladala je strah Baraka i njegove vojske. Debo-rina pobjedniËka pjesma pokazuje da se nekaplemena nisu odazvala njezinom pozivu (Suci5,15-17). No oni koji su je slijedili, izvojevalisu veliku pobjedu.

Ivana Orleanska, koja je bila prozvana fran-cuskom Deborom, vodila je svoju vojsku u bitkusa sveÊenicima koji su pjevali psalme i duhovnepjesme. Njezina vjera, kao i Deborina, nadahnulaje njezine sljedbenike pouzdanjem i hrabroπÊu.

SuoËavate li se u svojim izazovima sa stra-hom ili Deborinom vjerom? Ako imate Deborinuvjeru, moæda Êete se iznenaditi kako Êe ona na-dahnuti i druge.

Drugi tekstoviDebora i Barakzavrπavaju svojupjesmu molitvomda njihova pobjedasluæi kao primjerza sve buduÊebitke. PogledajtePsalam 68,2.3.

Vrijedizapaziti“Prvi korak naputu pobjede jestprepoznatineprijatelja.”Corrie Ten Boom

29. rujna Neustraπiva vjera

ProËitajte: Suci 5,12-14 (Deborina pjesma, drugidio) u vezi sa Psalmom 118,15.

trah paralizira, vjera oslobaa, a neustra-πiva vjera nadahnjuje druge. U vrijemesudaca strah je paralizirao sve IzraelceS

Utaboreni na breæuljcima svjetla, ustajte, vi, krπÊanski vojnici,Borite se smjelo prije nego πto noÊ zakrili bljeπtavo nebo.Protiv duπmana dolje u dolini svu snagu svoju upotrijebite;Vjera je pobjeda, to dobro znamo, πto nadvladava svijet.

John H. Yates

302

svojim. On me spasio od mnogih opasnosti...On mi je prijatelj, draæi od svih zemaljskih Ëastii vlasti.” Reformator je volio mnoge dijeloveovog psalma. Na zidu u kuÊi izvjesio je sedam-naesti redak i Ëesto navodio mesijanske retke izposljednjeg dijela tog psalma. Ali ovaj je psalamstvarno postao “njegov” kad je uπao u Worms sobeÊanjem da je Gospodin za njega (RU).

Nakon poziva da doe u Worms odgovaratina optuæbe podignute protiv njega, prijatelji sumu savjetovali da ne ide. No Luther je, citiraju-Êi πesti redak, rekao: “Jahve je za me, i ja nestrahujem. Kad bi u Wormsu bilo avola kolikoje crepova na krovovima, ipak bih uπao u grad.”

Neposredno pred ulazak u dvoranu, neki sta-ri vojnik stavio je ruku na Lutherovo rame irekao: “Jadni redovniËe, za tvoju danaπnju bor-bu potrebna ti je veÊa hrabrost nego πto je imaijedan vojnik kojeg poznajem. Ako je Bog natvojoj strani, idi naprijed i ne boj se.”

Poslije je Luther izrekao onu poznatu izjavu:“Ja se ne mogu i neÊu odreÊi; to je moj stav idrukËije ne mogu.”

Kad avo, zmija ta, povede vojsku zlaDa silom zatre nas,Bog Ëuje slab naπ glas i ide nam u pomoÊ.Ne vrijedi niπta ljudska moÊKad avo na nas krene,Al’ tada sam Bog sklanja nasu zaklon vjeËne Stijene.

Martin Luther

ZanimljivoOsmi redak ovogpsalma srediπnji jeredak Biblije, aispred i iza njeganalaze se po 31174 retka.Zanimljivo je da jesrediπnji redakBiblije smjeπtenizmeu najkraÊeg inajduæeg poglavljau Bibliji. Alimnogo bolje jenauËiti istinu ovogretka nego provestivrijeme u brojenjuda bismo provjeriliovu zanimljivuËinjenicu.

Drugi tekstoviUsporedite pjesmukoju su pjevalileviti u Ezri3,10.11 s uvodnimstihovima ovogpsalma.

30. rujna Lutherov osobni psalam


uther je o Psalmima rekao: “Volim ihsve... Ali ovaj psalam [118] mi je naj-bliæi srcu i slobodno ga mogu nazvatiL

Documents

ProŁitajte: I za hulu kad je ustvrdio da je Bog. U · PDF fileMolite za va„e voðe da vlada- ... pjesmarica cijelom narodu. ... da svoju medicinsku naobrazbu prenese u srce Afrike