Promjene u agrarnoj strukturi

7/23/2019 Promjene u agrarnoj strukturi

1/14

Neke promjene u agrarnoj strukturi

Hrvatske

Opi je cilj agrarne politike socijalistike Jugoslavije da postepeno izgradipoljoprivredu koja e u cjelini biti u rukama drutva i da istodobno seljatvoza kojeg uvijek u odreenoj mjeri vrijedi Marxova ocjena da je klasa bar-

bara koja upola stoji izvan drutva prevede u drutvenog proizvoaa.1)Njeno je naelo da seljatvo ne eksproprira ukoliko ono samo ne poneispoljavati sklonost za dobrovoljnu eksproprijaciju, odnosno ukoliko do-voljno daleko ne zakorai iz svog poloaja sitnog, samoivog naturalnog pro-izvoaa i potroaa. Na dananjem stupnju izgradnje socijalizma u naojzemlji, seljatvo jae ispoljava svoju sklonost da naputa dio svojih posjedanego to drutvo ispoljava spremnost da naputene kapacitete sitnog posjeda

preuzima i grupira. Socijalna pokretljivost seljatva, izazivana i uvjetovana

1 Ovaj je lanak izvod iz jednog ireg rada Odjela za sociologiju sela Agrarnog institutau Zagrebu, a koji nosi naslov: Mogunosti poveanja povrina u drutvenom vlasnitvu i posjeduu NR Hrvatskoj. Autori su Vlado Cvjetianin, Svetozar Livada i Stipe Suvar, struni suradnici. lanak je pripremio Vlado Cvjetianin.


2/14

brzom industrijalizacijom, jo je preteno polovina. S obzirom na svojeivotne aspiracije ono se rado odvaja od zemljinog posjeda, meutim, s obzi-rom na svoje ivotne uvjete nerado naputa taj posjed. To je podloga mno-gih nejasnoa, koje se vrlo esto nastoje ukloniti brzim i povrnim anketamai neprestanim raspravama o raslojavanju sela. Po naem miljenju, najhit-

nije je stei uvid u meuzavisnost, ekonomskih i socijalnih injenica, uzrokai posljedica. Tome treba pridodati stupanj efikasnosti agrarne politike ukoritenju objektivnih mogunosti i u utjecanju na procese kako bi oni

poprimali optimalna obiljeja.

Naa je poljoprivreda snanije stupila na put tehnoloke revolucije iindustrijalizacije pred estsedam godina. Od tada je drutvo poelo ulagatiznatno vea sredstva da bi se unaprijedila proizvodnja na drutvenom, aonda i na privatnom sektoru. Izvanrednu proizvodnu dinamiku koja je rezul-tirala velikim poveanjem proizvodnje na cijelom drutvenom i jednomdijelu privatnog sektora pratila je, ali ne ukorak, dinamika agrarne struk-

ture. Drutvo je preuzimalo nove zemljine povrine i poboljavalo strukturupovrina koje je ve posjedovalo. Istodobno je privatni posjed ispoljavaotendencije odreenih proizvodnih diferencijacija i strukturnih pomjeranja.Proizvodne su sposobnosti privatnog posjeda opadale uslijed odlivanja radnesnage i dezinvestiranja, ali je drutveni sektor poljoprivrede uspostavljajui

proizvodnu suradnju sa privatnim sektorom sprijeio da se ovakve tendencijejae ispolje, pa je tavie dolo i do stanovitog poveanja ukupne proizvod-nje na privatnom posjedu, jer je ona dijelom bila intenzivirana drutvenimsredstvima.

Razvoj privrede u ovom je razdoblju omoguio da se smanji latentna

nezaposlenost u selu. Prosjeno je godinje oko 20.000 za rad sposobnih sta-novnika u naoj Republici naputalo rad na svom poljoprivrednom posjedui stupalo u radni odnos. 1962. ovaj se prelaz naglo smanjio i praktiki postaoneznatan. U meuvremenu poveao se odlazak sa sela putem kolovanja

omladine.

U Hrvatskoj je iseljavanje sa sela i naputanje poljoprivrede vee odukupnog prirataja stanovnitva negdje od 1953/54. Od tada se broj poljo-

privrednog stanovnitva neprestano smanjuje i apsolutno, a ne samo rela-tivno. Moglo bi se stoga zakljuiti, da se od tada poveavaju i mogunostisuzbijanja privatnog posjeda, odnosno poveanja poljoprivrednih povrina

u drutvenom posjedu i vlasnitvu. Takvo zakljuivanje temeljilo bi se naopoj pretpostavci o korelaciji opadanja broja poljoprivrednog stanovnitvai naputanja zemljinih kapaciteta. Analiza stvarnih kretanja pokazuje, meu-tim, da ona ne verificiraju teoretsku ispravnost ove pretpostavke. Objanje-nja tome treba traiti polazei od injenice da deagrarizacija u naoj zemljitee vrlo postupno. Samo manji dio stanovnika potpuno naputa ivot i radu okviru sitno vlasnike, napola naturalne poljoprivrede, dok vei dio inito polovino, to jest zapoljava se u druvtenoj privredi ostajui i dalje vezanuz zemlju, bilo da je na to prisiljen, bilo da na dva uporita tei to brei to potpunije ostvariti svoje ivotne aspiracije. No time, to mu zemlja

prestaje biti jedino uporite ovaj dio stanovnitva (kojeg u Hrvatskoj sadaima oko 1,240.000 ili 30/o ukupnog stanovnitva), u pravilu ne tei vie inten-zivirati proizvodnju, manje investira u posjed i zaputa ga u skladu s mogu-nostima da stjee vee ili manje dohotke iz radnog odnosa. Najvie prak-

52


3/14

tinih i konkretnih dilema pred nau agrarnu politiku, kada se radi o podru-tvljavanju poljoprivrede i podizanju poljoprivrede posebno na privatnom

posjedu predstavlja ba ovaj poloaj i orijentacija mjeovitog stanovnitva,a s obzirom da ono dri oko 35% zemljinih povrina u privatnom vlasnitvu.

Prije nego preemo na razmatranje dosadanjih promjena socijalne iagrarne strukture sa onog aspekta koji nas u ovom napisu prvenstveno interesira, evo nekih osnovnih podataka i zapaanja o vlasnikoj strukturi poljo

privrede Hrvatske.

Drutveni posjed 1962. g. zauzimao je 10,73% od ukupnih zemljinih povrina u Republici, (postotak poljoprivrednih povrina iznosio je 11,47%, a

obradivih 11,25%).

Poveanje drutvenog sektora poljoprivrede u razdoblju od 19561962.

teklo je ovako:

Povrina drutvenog sektora*

Godina Ukupnepovrine

Indekspoveanja1956 = 100

Veriniindeks

Obradivepovrine

Indeks1956 =

100

Veriniindeks

1956 192.000 100 128.000 1001957 171.000 89 89 136.000 106 1061958 207.000 108 121 143.000 112 1051959 230.000 120 111 174.000 136 122

1960 256.000 133 111 199.000 155 1141961 295.000 154 115 223.000 174 1121962 372.000 194 126 241.000 188 108

*Vrili smo zaokruivanje na hiljade

Budui da iz godine u godinu statistika sluba ne uspijeva obuhvatitistatistikim izvjetajima sva drutvena gospodarstva, kao i da ona, naroitou posljednjim godinama, prethodne podatke ne zamjenjuje definitivnima,u naoj su tabeli najvjerojatnije sadrana odreena odstupanja od stvarnogkretanja. No ona nisu presudna za uoavanja tendencija u razmatranom

vremenskom intervalu.

Lako uoavamo da je poveanje ukupnih povrina u posljednje tri godinebilo dvostruko bre nego u tri godine koje su im prethodile. Ukupne povrinegotovo su se udvostruile u estogodinjem razdoblju. Neto su sporije rasleobradive povrine. Njihovo se poveanje takoer ubrzalo od 1959. godine.Prosjeno je drutveni sektor godinje poveavao ukupne povrine za oko30.000 ha, a obradive povrine za oko 19.000 ha.

Privatni je sektor, kako po veliini zemljinih povrina tako i po volumenu proizvodnje, jo uvijek dominantan u poljoprivredi nae republike, kao

uostalom i u cijeloj zemlji. Na privatni sektor od ukupno 3,463.526 ha organiziranih povrina otpada 3,091.819 ha ili 89,26%. Meutim, stupanj produktivnosti je na privatnom posjedu nizak uslijed tradicionalne zaostalosti sela,usitnjenosti posjeda, ekstenzivne obrade zemlje, slabe opremljenosti gospodarstva i naglih promjena u socijalnoj strukturi poljoprivrednog stanovni

53


4/14

tva. U slijedeoj tabeli iznesena je distribucija poljoprivrednih gospodar-stava i njihovih zemljinih povrina prema kategorijama gospodarstava, akako ju je iskazao popis poljoprivrede I9602):

Veliinagospodarstva

u ha

Brojgospodarstva %

Zemljinepovrine %

do 1 ha 125.909 19,3 79.455 3,41 3 ha 236.104 36,1 472.930 20,13 5 ha 143.497 22,0 560.900 23,95 8 ha 94.517 14,5 581.123 24,7810 ha 26.539 4,0 232.171 9,910 i vie 26.808 4,1 423.210 18,0

S v e g a : 653.374 100 2,349.789 100

Opa je karakteristika promjena u posjedovnoj strukturi privatnovlasnike poljoprivrede da su ove tendirale poveanju srednjih grupa posjed-nika, tj. kategorija od 35 i 58 ha. Meutim, i dalje je dominantna kate-gorija vlasnika do 3 ha, to ukazuje na male mogunosti racionalne proizvod-nje na ovako sitnom posjedu.

Najznaajniji drutveni proces koji izaziva i omoguava promjene agrarnestrukture u pravcu podrutvljenja poljoprivrede i zemljinih povrina oi-tuje se u stupnju deagrarizacije i u promjenama socijalne strukture ukupnog

i seoskog stanovnitva.kolovanje omladine jedan je kolosijek trajne migracije. Zapoljavanjenove, nedovoljno uposlene i neuposlene radne snage pretpostavka je pro-mjena socijalne strukture, a odatle i bitan pokreta promjena agrarnestrukture.

Promjene socijalne strukture izraavaju se i u migraciji radne snagei stanovnitva. To je drugi objektivni proces koji utjee na dinamiku agrarne

strukture.Promjene agrarne strukture ovise, najzad, i o opremljenosti privatnog

posjeda i radnoj snazi u poljoprivredi.

Ovdje navodimo podatke o strukturi skupnog stanovnitva SR Hrvatskes obzirom na vezanost za zemlju i stjecanje dohotka iz poljoprivrede ili izvannje. Time ujedno prezentiramo i opu socijalnu strukturu stanovnitva s onogaspekta koji nas u ovom radu prvenstveno zanima.

Stanovnitvo prema stjecanju dohotka*

Poljoprivredno stanovnitvo 1,372.045 33 %Mjeovito stanovnitvo 1,239.889 29,8%

Nepoljoprivredno stanovnitvo 1,547.762 37,2%

Ukupno stanovnitvo 4,159.696 100 %

* Podaci SZS. bilten 250.

2 Podaci popisa poljoprivrede o ukupnim organiziranim zemljinim povrinama u SRHrvatskoj znatno se razlikuju od podataka redovne statistike. Prilikom iskazivanja ukupnihpovrina privatnog i drutvenog sektora sluili smo se podacima redovne statistike, jer smatramoda su oni ipak realniji. No, u nedostatku novijih podataka koji bi prikazivali distribuciju gospo-darstava i zemljinih povrina prema posjedovnim kategorijama dajemo podatke popisapoljoprivrede.

54


5/14

Sve tri grupacije stanovnitva posjeduju zemlju, naravno u vrlo razlii-tom obimu. Kao to meu nepoljoprivrednim stanovnitvom ima jo dostazemljinih vlasnika, tako i meu poljoprivrednim stanovnitvom dio vie ne

posjeduje zemlju, meutim svoj dohodak stie preteno iz poljoprivrede.Broj poljoprivrednog stanovnitva u prednjoj tabeli nije, naime, identianbroju seljakog stanovnitva, budui da se, po kriterijima dohotka i radnogmjesta, u poljoprivredno stanovnitvo ubrajaju i svi radnici i slubenicizaposleni u socijalistikim poljoprivrednim organizacijama. Ponekad oni ima-

ju, a ponekad nemaju zemlju. U poljoprivredno (i u seljako) stanovnitvo,nadalje, ubraja se i mali broj (novih) bezemljaa na selu koji nisu zaposleni(u tom sluaju se pretvaraju u poljoprivredne radnike), nego ive od nadnica,sezonskog i povremenog rada ili su ak i seoske sluge/

Sam kriterij stjecanja dohotka ne omoguava, meutim, precizno razvr-stavanje stanovnitva na poljoprivredno, mjeovito i ostalo. U posljednjem

popisu stanovnitva domainstva su razvrstavana prema podacima o izvori-

ma prihoda i izjavama da li ostvaruju ili ne ostvaruju dohotke i iz onihizvora koji nisu evidentirani. Mogu je, dakle, znatan deformirajui utjecajdeklariranih stavova domainstava i individualnih ocjena popisivaa. U po-ljoprivredno stanovnitvo svrstano je sve ono koje ivi u domainstvimaiji svi lanovi rade u poljoprivrednim djelatnostima, meutim ta doma-instva u pravilu stjeu znatan dio dohotka takoer izvan gospodarstava:kirijaenjem, nadniarenjem, povremenim radom. A u Hrvatskoj oko110.000 poljoprivrednih stanovnika povremeno radi izvan gospodarstava. Po-nekad ovo povremeno znai i devetmjeseni sezonski rad u godini.

Stoga ovu podjelu treba prihvatiti samo kao aproksimativnu. Drugi po-

daci i statistika ukrtanja ipak potvruju njenu osnovanost u vrlo velikojmjeri. Ona priblino ilustrira osnovne stvarne proporcije. Odatle je onaovdje i prihvaena kao polazite za analiziranje ope vezanosti stanovnitvaHrvatske za zemlju i poljoprivredu.

Distribucija stanovnitva, koje ivi samo od poljoprivrede, prema veliini posjeda

Veliinagospodarstava

u ha

Brojstanovnika

%od ukup.broja*

Brojaktivnih

stanovnika

%od ukup.broj akt.stanovnika

do 0,05 3.780 0,27 2.155 0,290,06 0,50 36.273 2,64 18.307 2,520,51 1,00 70.679 5,15 36.527 5,04

od 0 1 110.732 8,06 56.989 7,85

1,01 2,00 192.760 14,04 102.579 14,172,01 3,00 233.668 17,03 126.258 17,443,01 5,00 346.190 25,23 185.684 25,655,01 8,00 286.265 20,86 152.608 21,08

8,0110,00 97.155 7,08 51.118 7,06vie od 10 58.967 4,29 29.293 4,04

*Zbroj ovih postotaka ne daje 100, jer je izostavljeno stanovnitvo za kojenije utvreno koliki mu je posjed.

3 U poloaju seoskih slugu nalazilo se 1961. oko 700 mladih ljudi. To je utvrdio CK SOHjednom analizom. Starijih slugu ima jo vie. Ova grupa ljudi u selu je beznaajna, ali ipakjo uvijek postoji.

55


6/14

Oko 8% poljoprivrednog stanovnitva ivi, dakle, na posjedu manjem od1 ha, oko 22% na posjedu koji ne premauje 2 ha, a oko 39% na posjedu do3 ha. Na gospodarstvima koja imaju vie od 5 ha ivi oko 32% ovakvog sta-novnitva. Oko 57.000 za rad sposobnih ljudi u naoj republici stjenjeno je

jo uvijek na otprilike 20.000 ha obradivog zemljita. Ovo je parcijalni indi-

kator latentne nezaposlenosti, budui da svaki aktivni stanovnik obraujeniti 0,35 ha zemlje. Naravno da ni pod uvjetom visoke specijalizacije i radneintenzifikacije proizvodnje, poljoprivrednik na ovolikoj povrini ne moeutroiti svoj godinji radni fond od najmanje 250 dana.

Kada smo ve dodirnuli ovaj problem velike koncentracije stanovnitvana malom posjedu, upotrebit emo i podatke popisa poljoprivrede. Podacinisu neposredno uporedivi sa prednjim podacima opeg popisa stanovnitva,

pa odatle ne mogu biti ni suglasni. Popis poljoprivrede pruio je podatak

da je na spomenutom podruju za posjed manji od 1 ha bilo vezano 441.912

stanovnika, a od toga je 276.803 poljoprivrednih stanovnika.Prema naoj ekspanziji, poljoprivredno stanovnitvo u SR Hrvatskoj

posjeduje oko 1,362.000 hektara obradivih povrina. To bi znailo da nasvakog poljoprivrednog stanovnika dolazi otprilike 1 ha ukupne povrine.

Mjeovito stanovnitvo manje je, to je razumljivo, vezano za zemlju,a njegova je distribucija jo vie asimetrina. Ono je jo vie skoncentriranona manjim posjedima.

Distribucija stanovnitva koje stjee dohodak i u poljoprivredi i izvan nje,prema veliini posjeda*

Obradivazemlja

u ha

Brojstanovnika

/oBroj

aktivnihstanovnika

%

do 0,05 12.545 1,01 4.767 0,830,06 0,50 125.488 10,12 48.811 8,580,51 1,00 159.542 12,86 66.096 11,621,01 2,00 298.616 24,08 136.364 23,982,01 3,00 228.851 18,45 111.367 19,583,01 5,00 206,720 16,67 101.601 17,86

5,01 8,00 115.258 9,29 56.672 9,968,0110,00 33,284 2,68 15.972 2,80

10,0015,00 20.124 1,62 9.365 1,64vie od 15,00 8.814 0,71 3.888 0,68

*Bez stanovnitva koje nije razvrstano

Vrei ekspanziju doli smo do orijentacionog podatka da mjeovitostanovnitvo dri oko 712.000 ha obradive zemlje. Prema tome, svaki stanov-nik koji ivi u mjeovitim domainstvima raspolae sa oko 0,60 ha obradivezemlje. Preko 48% mjeovitog stanovnitva ivi na gospodarstvima koja imaju

manje od 2 ha obradive zemlje. Drugim rijeima, preko 600.000 mjeovitogstanovnitva ivi na gospodarstvima do 2 ha, koja imaju otprilike 142.000 ha.

Najzad, evo podataka i o rasporeenosti tree, nepoljoprivredne grupestanovnitva:

56


7/14

Distribucija stanovnitva koje stjee dohodak izvan poljoprivrede,prema veliini posjeda

Obradivazemljau ha

Broj nepo-ljoprivred.stanovnika

%Broj

aktivnihstanovnika

%

do 0,05 54.203 3,50 21.076 3,180,06 0,50 124.282 8,02 42.972 6,430,51 1,00 19.455 1,25 6.976 1,051,01 2,00 12.301 0,79 4.458 0,672,01 3,00 4.919 0,31 1.747 0,263,01 5,00 3.518 0,22 1.270 0,195,01 8,00 1.537 0,09 594 0,088,0110,00 549 0,03 235 0,03

10,0115,00 429 0,02 176 0,02

vie od 15,00 223 0,02 96 0,01bez zemlje inerasporeeno 1,326.346 75,70 582.256 88,00

Neto vie od 24% nepoljoprivrednog stanovnitva jo je vezano uzzemlju, mada polovica od toga broja ivi na gospodarstvima koja su manjaod 1 ha. Ekspandirali smo povrine u vlasnitvu nepoljoprivrednika i dolido zakljuka da oni dre oko 136.000 ha zemlje.

Ovi podaci pokazuju da se degrarizacija stanovnitva Hrvatske, kaouostalom i cijele Jugoslavije, u pravilu ne odvija do kraja. Za zemlju je vezanznatno vei broj stanovnika nego to bi se to moglo zakljuiti na osnovupodataka o osnovnoj djelatnosti i aktivnosti stanovnitva. Svega 33,3% ilitano jedna treina stanovnitva vie nije vezana za zemlju. Meutim, ako sesocijalna obiljeja stanovnitva odreuju po njegovoj profesionalnoj orijentaciji, odnosno po tome koliko aktivnog stanovnitva radi u drutvenoj privredi i u privatnom zanatstvu, onda se obino dolazi do zakljuaka da SRHrvatska ima oko 40% poljoprivrednog stanovnitva. Problemi iskrsavajukod razvrstavanja tzv. mjeovitog stanovnitva. Po opim uvjetima ivotai stupnju vezanosti za zemlju to je stanovnitvo uglavnom poljoprivredno,

po mjestu gdje ivi preteno seosko, po socijalno-profesionalnoj orijentaciji

preteno radniko i slubeniko. Ono bre zaputa poljoprivrednu proizvodnju nego naputa zemljini posjed. Stoga je pred agrarnom politikom praktino pitanje kako ubrzavati deagrarizaciju ba ovog dijela stanovnitva, to

jest kako postii da se ono to potpunije odvoji od zemljinog posjeda.

Na sadanjem stupnju razvoja proizvodnih snaga u naoj zemlji nijemogua politika potpune eksproprijacije mjeovitog, pa ak i onog nepoljo

privrednog stanovnitva koje ima zemlju. Kao to smo ve napomenuli,zemlja ostaje dijelom nuni oslonac sve dok poljoprivredna proizvodnjasasvim ne bude podmirivala potrebe trita, dok ona toliko ne pojeftini daindividualni proizvoa nee imati rauna, osim na uskom tlu specijalizirane

proizvodnje u dvoritu i vrtu, proizvoditi na niskom tehnolokom nivou i satendencijom dezinvestiranja, zatim dok on na radnom mjestu ne bude imaovee dohotke s kojima e na tritu nabavljati sve jeftinije prehrambeneproizvode.

57


8/14

Meutim mogue je diferenciranim pristupima ubrzavati deagrarizacijuonog dijela mjeovitog stanovnitva koje je samo spremno na potpunu deagra-rizaciju, te su esto potrebne neke male poluge da je ono samo naprosto

pone odluno zahtijevati. Npr. takva je situacija s mjeovitim i poljoprivrednim stanovnitvom koje ivi u gradovima.

Kao to god dio nepoljoprivrednog stanovnitva (u Jugoslaviji oko 20%)ivi u selima, tako i znatan dio poljoprivrednog stanovnitva ivi u grado-vima. Ne raspolaemo definitivnim podacima novijeg datuma, pa emo otome iznijeti neke podatke koje je pruio popis stanovnitva 1953. U Hrvat-skoj je te godine 21,6% gradskog stanovnitva jo uvijek spadalo u poljo-

privredno stanovnitvo.4) Veina ondanjih i dananjih opinskih i kotarskihsjedita imala je znatan postotak poljoprivrednog stanovnitva. U Naicama

je bilo 22,4% poljoprivrednog stanovnitva, Gospiu 23,3%, Kutini 46,4%,Krievcima 30,9%, Koprivnici 31,6%, Virovitici 45,8%, Bjelovaru 19,3%, Vin-

kovcima 18,2%, Karlovcu 16%, itd.Ova injenica da dobar dio poljoprivrednog stanovnitva ivi u gradskimnaseljima moe se objasniti kao posljedica odreenog historijskog razvitka(naroito se to odnosi na agrarna obiljeja slavonskih i podravskih gradova).Trebalo je, meutim, oekivati da e socijalistiki razvoj bre razarati ovakvustrukturu gradova i dovesti do toga da poljoprivredno stanovnitvo u njimanaputa zemlju.

Zapoljavanje neposredno dovodi do promjene socijalne, a time i agrarnestrukture. Prosjek novozaposlenih u naoj je republici od 1956. do 1961. iznosiooko 50.000. Od toga 20.000 je pristizalo iz rezervi radne snage na samom

selu. U 1962. stopa zapoljavanja se naglo smanjila i svi znaci pokazuju dae se u slijedee 23 godine kretati na razini obuhvaanja prirodnog prira-taja radne snage. To, meutim, ne znai da bi latentna nezaposlenost uselu trebala biti konzervirana, jer je radnu snagu mogue znatno vie aktivi-rati i na samom privatnom gospodarstvu kroz kooperativnu proizvodnju ustoarstvu, povrtlarstvu, voarstvu, kunoj radinosti.

Da bi se ipak stvorila predodba o utjecaju kolovanja na budue pro-mjene socijalne i agrarne strukture iznosimo podatke o odlasku omladinena daljnje kolovanje poslije zavravanja osnovne kole:

kole drugog stupnja odbile su (zbog nedovoljnih kapaciteta) da upiuu istim godinama 16%, odnosno 17%, odnosno 18% kandidata. Uglavnom suto bila djeca sa sela. Broj osnovaca koji nastavlja kolovanje kree se, dakle,oko 80%. Procjenili smo da tek jednu petinu ovih posljednjih ine djecapoljoprivrednika. Drugim rijeima, putem kolovanja djece i omladine brojpoljoprivrednog stanovnitva smanjuje se godinje za oko 8.000.

4Kriterij razlikovanja grada i sela koji smo primijenili bio je slijedei: grad je svakonaselje koje ima vie od 2.000 stanovnika, a da preko 50% aktivnih stanovnika nije zaposlenou poljoprivredi. Kriterij razlikovanja poljoprivrednog i ostalog stanovnitva u 1953. bio je: poljo

privrednici su lica. iz ijih domainstava radna snaga preteno radi u poljoprivredi.

1960/611961/621962/63

Zavriloosnovnu kolu

44.08650.199

Upisalo se usrednju kolu

32.18834.43139.078

58


9/14

kolovanje, dakle ,ne utjee niti e utjecati na mijenjanje socijalnestrukture onoliko koliko se obino pretpostavlja. Naime, jedan znatan diodjece poljoprivrednika osipa se ve u osnovnoj koli i do propisane dobi nezavrava tu kolu, pa onda prekida. Drugi dio ne moe se upisati u kole

drugog stupnja zbog ogranienog broja mjesta. Djeca koja sa sela odlazena kolovanje preteno su djeca seljaka-radnika i seljaka-slubenika.

Migracije stanovnitva. Od interesa su za nae istraivanje dnevna, tjednai sezonska migracija radne snage, zatim trajna migracija (preseljavanja) kojauspostavlja optimalniji raspored stanovnitva na odreenom prostoru, uovom sluaju na podruju SR Hrvatske.

Taan obim tjedne i sezonske migracije radne snage nije mogue utvrditi. O dnevnoj migraciji podatke je pruio posljednji popis stanovnitva.Aktivno stanovnitvo u SR Hrvatskoj bilo je 1961. ovako rasporeeno premamjestu rada:

Aktivno stanovnitvo 1,954.269 100 %Radilo u mjestu u kome i stanuje 1,578.793 80,80%Radilo u drugom mjestu iste opine 130.179 6,70%Radilo u drugoj opini 242.842 12,40%

Nepoznato 2.455 0,10%

19/o aktivnog stanovnitva odlazi u drugo mjesto na posao. To nisusamo seljaci-radnici i seljaci-slubenici nego i pripadnici drugih socijalnihskupina. Broj lica koja dnevno migriraju dosta je velik, a slabe su saobrafajne prilike. Ne moemo tanije procijeniti broj zaposlenih koji svoj posao

obavljaju u samom selu, te ne putuju ni u grad ni u drugo selo. Ipak moemo pretpostaviti da jedna polovina zaposlenih se sela putuje na posao udruga mjesta. Naa prepostavka nee izgledati neosnovana, ako znamo dau selu obavljaju svoj posao, osim zadrunih slubenika i radnika i slubenika mjesnih ureda, jo i cestari, lugari, potari, prosvjetni i zdravstveniradnici, umski radnici, trgovci i razna druga lica. Zatim u mnogim selimatakoer postoje industrijska i druga poduzea i njihovi pogoni.

Migracija radne snage moe na razne i suprotne naine utjecati naagrarnu strukturu. Prvenstveno ubrzava promet zemlje, jer lice koje putujeima manje vremena za obradu zemlje i posjed mu je vei teret. Migrirajua

radna snaga tei preseljavanju, pa kada ga ostvari otuuje i posjed.O obimu trajne migracije, odnosno preseljavanju stanovnitva svjedoe

ovi podaci:

Stanovnitvo prema mjestu roenja

Ukupno stanovnitvo 4,159.696%

100,00Roeno u mjestu gdje stanuje 2,497.303 60,10Roeno u drugom mjestu iste opine5 398.998 9,60Roeno u drugim mjestima SR Hrvatske 970.188 23,30

Roeno u ostalim republikama 235.813 6,14Roeno u inozemstvu 31.504 0,75Nerazvrstano 5.890 0,14

5Za vrijeme popisa stanovnitva 1961. kada su ovi podaci prikupljani, opine su bile manjenego danas. No to nije vano. Podatak ipak indicira obim lokalne migracije.

59


10/14

Dakle oko 40%> stanovnitva nae republike je migriralo. Najobimnija jeunutarrepublika migracija. Lokalna je migracija vea od meurepublike,

premda je i ova znaajna. Migracija je preteno rezultat poslijeratnog vre-mena, jo tanije posljednjeg decenija. Glavni migracioni tok bio je selograd.Najvea su iseljenja iz najmanjih sela. To je i razumljivo, budui da se u

njima ne moe razviti znatnija drutvena podjela rada, pa se poljoprivrednostanovnitvo ne moe zapoljavati, a da ne seli. Osnovni pravac migracijaosvjetljuju i ovi djelomini podaci. Meu svim licima u Hrvatskoj koja su sedoselila u sadanje mjesto boravka 1,074.000 dolo je iz seoskih naselja, a426.000 iz mjeovitih i gradskih naselja. Neka su sela naprosto opustjela, jerse u njima poslije osloboenja broj stanovnika smanjio nekoliko puta. Rijet-ko koje meu 6.500 sela raste uslijed prirodnog prirataja i imigracije, anaprotiv veina se smanjuje ili u njima ostaje tek neznatan dio prirodnogprirataja. To je razumljivo, kada imamo u vidu da se izmeu 1953. i 1961.stanovnitvo 89 gradova u Hrvatskoj povealo za 270.000 ili za 33.700 godinje,

dok se broj stanovnika u cijeloj Republici poveao za samo 212.000 ili zaoko 26.500 ogdinje. U stvari je u 89 gradova (koliko ih ima u Hrvatskoj

prema naim kriterijima navedenim naprijed u biljeci 3 i u jo 53 naseljaseoskog karaktera koja imaju vie od 2.000 stanovnika, u tom vremenudoselio iz ostalih sela cijeli prirodni prirataj i jo oko 80.000 lica. Ljudi, se,meutim, ne sele samo iz sela u grad nego i iz sela u selo. Iz manjih selaidu u vea, iz brdskih u ravniarska, iz udaljenijih u prigradska.6)

Migracije dijelom poprimaju talasasti tok: prigradski seljak seli u grad,na njegovo mjesto dolazi seljak iz udaljenog podruja. No to ne znai da

potonji preuzima sve zemljine kapacitete koje je prvi posjedovao. Iseljenik

u grad dio svojih povrina zadrava. Pridolica nema najee ni dovoljnosredstava ni dovoljno ambicija da uzima onoliko zemlje, koliko je imao

prethodnik. On takoer svoj novi poloaj shvaa kao provizorij. Zemlja muje i na novom mjestu privremeni oslonac, a on tei stei zaposlenje.

Intenzitet budueg utjecaja migracije na agrarnu strukturu bit e ovisanod intenziteta same migracije i od promjena u njenim tokovima. S obziromna usporavanje neposrednog transfera poljoprivrednog u zaposleno stanov-nitvo, sve veu stambenu krizu u gradovima i reperkusije porasta nezapo-slenosti i onog stanovnitva koje se sasvim odvojilo od gospodarstava, mo-emo u nekoliko slijedeih godina oekivati stanovito opadanje tempa kon-

centracije stanovnitva u gradove. Zbog toga e se vjerojatno poveati obimmeuseoske migracije, to jest neto e se ubrzati prostorno razmjetanjesamog poljoprivrednog stanovnitva. Drugim rijeima, treba oekivati pove-ano naseljavanje u ravniarske krajeve i u podruja koja su najpovoljnijaza seljaku pijacu. Naravno, ova tendencija moe biti sprijeena drutvenimintervencijama, a prvenstveno time to bi drutvo preuzimajui zemljine

povrine oduzimalo tlo za naseljavanje.

Radna snaga i opremljenost privatnog posjeda.Na privatnom je posjedujo mnogo radne snage koja nije dovoljno uposlena i tei se zaposliti u dru-tvenoj privredi. U domainstvima koja ive uglavnom od prihoda sa gospo-

6 Meuseoska migracija odvaja se u lokalnim i u unutarrepublikim pa i u meurepublikim razmjerima. Uslijed te migracije mnoga seoska naselja u Slavoniji poveavaju broj stanovnikabre nego i vei gradovi. Tako se broj stanovnika poveao od 195361: u Josipovcu za 108%,Bilju 29,8%, Sibinju 22%:, Mirkovcima 27,6%:, Nutru 38,3%', Tovamiku 30,5%, Drenovcima39,4%, Gunji 54,9%, Ivankovu 27,9%, Dardi 32%. itd.

60


11/14

darstva bilo je 1961. 723.000 aktivnih lica. U SR Hrvatskoj ukupno aktivnogpoljoprivrednog stanovnitva ima oko 1,080.000. U osam godina, od 1953. do1961, aktivno se stanovnitvo u poljoprivredi smanjilo za 139.000. Odlazila

je uglavnom muka radna snaga. Broj aktivnih mukih lica smanjio se utom vremenu sa 700.000 na 580.000, dok je broj aktivnih enskih lica ostao

isti i kree se oko 500.000. To znai da postoji tendencija prema jednakomueu muke i enske radne snage u poljoprivrednoj proizvodnji. U uvjetima

patrijarhalnog seoskog ivota, gdje ena vodi cijelo domainstvo i odgajadjecu, ovo aktiviranje enske radne snage kao surogat odlaska mukeradne snage nikako ne moe ojaati proizvodne sposobnosti privatnih gospo-darstava. To je, naprotiv, parcijalni indikator zapostavljanja proizvodnje nagospodarstvu. U tom pogledu postoje, dakle, negativne tendencije.

Pri sadanjoj tehnologiji i strukturi proizvodnje neka gospodarstva osku-dijevaju u radnoj snazi, a druga je imaju previe. Dobar dio i unajmljujei iznajmljuje radnu snagu. Njihova je rasprostranjenost relativno beznaajna.

Gospodarstva koja nemaju poljoprivrednu radnu snagu znatno je vie negoprvih, ali u prosjeku raspolau sa malim povrinama. Ako uzmemo ukupanbroj poljoprivrednih gospodarstava, pa ih razvrstamo prema potrebama zaradnom snagom, dobit emo ove podatke:

Ostala gospodarstva imaju dovoljno radne snage i sama obrauju svoje

povrine. Gospodarstva koja oskudijevaju u radnoj snazi ne mogu prii inten-zifikaciji proizvodnje poveanim utrokom ivog rada. Treba pretpostavljatida ona u prosjeku dobij a ju slabije prinose i da ne popravljaju bonitetzemljita.7) Viak radne snage postoji na oko 40% svih gospodarstava. Jedandio se sezonski povremeno upoljava (oko 110.000 lica), drugi dio ostajestalno latentno neuposlen.

Ovdje neemo posebno analizirati obim i oblike agrarne prenaseljenostikoja se, izmeu ostalog, mjeri i obimom suvinog aktivnog stanovnitva u

poljoprivredi. Zaustavit emo se samo na jednoj konstataciji metodolokogznaaja.

Agrarnu naseljenost u naoj zemlji danas treba promatrati samo u odnosuna privatni posjed. Uzmemo li kao poljoprivredno stanovnitvo samo ono sta-novnitvo koje ivi na privatnim gospodarstvima i iji se aktivni lanovi bave

poslovima gospodarstava kao osnovnim zanimanjem, onda se i agrarna gustoamora raunati samo uporeivanjem tog stanovnitva i zemljinih povrinau privatnom vlasnitvu. A budui da su povrine u privatnom vlasnitvumaksimirane na 10, izuzetno na 15 ha i da na gospodarstvima u svim kraje-vima nae zemlje ivi 4, 5, 6, i rjee 7 ljudi, agrarna gustoa u ovom pogledusvugdje je priblino jednaka. Na jednog stanovnika na gospodarstvu dolazidanas vie obradivih povrina u bivem kotaru Makarska nego, recimo, u

bivem kotaru Osijek. Mi, meutim, moramo imati u vidu da je na podruju

biveg kotara Osijek 40% povrina ve prolo u drutveno vlasnitvo. A napodruju biveg kotara Makarska postotak povrina u drutvenom vlasnitvu

7To se ne odnosi na neka visokorobna gospodarstva u ravniarskim i prigradskim podru-jima, koja u svojoj ekspanzivnosti sve vie koriste tuu radnu snagu.

oskudijeva u radnoj snaziuzima i daje radnu snaguima viak radne snage

100.08175.576

261.707

61


12/14

ne iznosi niti 1%. Ovo nas upozorava na potrebu da agrarnu naseljenost mje-rimo kompleksno i da nam usporedba broja poljoprivrednika i zemljinihpovrina na nekom podruju u dananjoj situaciji govori vrlo malo.

S obzirom na usporeni tempo zapoljavanja viak radne snage u poljo-

privredi u slijedeem e se neposrednom razdoblju sporije smanjivati. Uzto, proirenje drutvene poljoprivrede ini suvinim dodatni dio radnesnage na privatnom posjedu. Ova tendencija moe biti neutralizirana radnomintenzifikacijom privatnog posjeda, razvojem kune radinosti, tercijarnih dje-latnosti u selu, kooperacijom u proizvodnji stoke, povra, voa i drugihkultura, specijalizacijom privatnog posjeda u pravcu proizvodnje robe zatrite. U posljednje se vrijeme uoava takav smjer razvoja, meutim njega

bi trebalo ubrzati.

Opremljenost privatnih gospodarstava je takva da ih u sadanjim uvje-tima ne ini sposobnima za snaniju proirenu reprodukciju. U cijeloj

Hrvatskoj ne posjeduje plug niti svako drugo gospodarstvo, a svako stotoposjeduje sijaicu, kosilicu ili etelicu. Gospodarstva raspolau sa oko polamilijuna grla radne stoke, to znai da tek jedna treina ima spregu. Po

proizvodnoj opremljenosti privatni je posjed, dakle, sasvim besperspektivan.

Na osnovu ovih globalnih napomena o proizvodnoj snazi i opremljenostiprivatnog posjeda ne bi, meutim, nikako trebalo zakljuivati da on ne moeistjerati rezerve u vlastitoj proizvodnji. Ponekad se od njega odvaja potrebnaradna snaga i on ispoljava tendenciju degradiranja ne samo zbog naslije-ene slabe opremljenosti, niske tehnologije i naturalnih obiljeja, nego i podutjecajem sloenih socijalnih i kulturnih faktora, od kojih su samo neki

doticani u ovom lanku.

SUMMARY

SOME CHANGES IN THE AGRARIAN STRUCTURE OF CROATIA

In the introductory part of this article there are some basic data about thelandownership structure of the agriculture of Croatia. The socially owned land co-vers 10,73% of the total agricultural land in Croatia. From 1957 to 1962 socialsector of agriculture increased annually for 30.000 ha on an average. The changes inthe priva .e landownership structure tended to the increase of number of the middlesized group of farms with 35 and 58 ha. However the group of landownerswith the farm up to 3 ha still dominates. It indicates the small possibilities forprofitable production on such a small farms.

The most important process that produces and enables the changes of agrarianstructure to the direction of socialization of agriculture reveals itself in the degree

of transfer of rural population from agricultural to nonagricultural activities andin changes of social structure of total and rural population. In the article there isan analysis of migration of labour power and rural population, employment oflabour power from rural regions, schooling of youth from, villages, equipment of

peasants holdings etc. Taking for the criterion the source of income the populationof Croatia can be divided into three groups: agricultural 33,0%, mixed 29,8%, and

62


13/14

nonagricultural population amounts to 37,2%. Analysis of each group of populationleads to the conclusion that the process of above mentioned transfer in Croatiad jes no? regularly come to an end. Only 33,3% of the total population is not tiedto the land. In comparison to the previous years employment rate decreased. Inorder to solve the latent unemployment in agricultural areas it will be necessaryto increase the activity of labour power in cooperative production with the social

sector of agriculture.About 40% of Croat population migrated in postwar period. The main migra-

tion stream was from village to town. Most of 6500 villages decreased their popu-lation, or were left with the small portion of their natural increase. The characte-ristic fact is that a new town dweller regularly keeps part of his previously ownedland. It is to be expected that migration from rural areas to towns will conside-rably fall down as the employment rate declines. Possibly it will cause the increaseof interrural migrations.

From 1953. to 1961. active population in agriculture decreased for 139.000;most of them were men because the number of women remained almost the same.

Nevertheless there is a surplus of labour power at about 40% of the total numberor peasants' households.

This article is a part of a more comprehensive work completed in The Agra-rian Institute in Zagreb, Dpt. for rural sociology. Authors are: Vladimir Cvjetianin,Svetozar Livada and Stipe uvar.

PE3IOME

HEKOTOPblE M3MEHEHMH BArPAPHOft CTPyKTYPE XOPBATMM

Bo bb o ^h o m nacTu CTaTbM âioTCH HeKOTopbie ocHOBHbie flaHHbie o t o m KOMy

npuHa^JiejKMT 3eMjm Ha TeppnTopnn XopBaTnn. Ot o 6l l (h x njiorpapen 3eMeJib b

XopBaTnn 10,73 npopeHTa cocTaBjiaioT mmchmh b obipecTBeHHon cobcTBeHHocTM. C1957 r. no 1962. r. njiorpaAb b oSrpecTBeHHOM ceKTope exteroHO b cpe^HeM yBejin

HHBaJiacb Ha 30.000 reKTopoB 3eMJin. M3MeHeHHH b cobcTBeHHMHecKon cTpyKType

HacTHOCobcTBeHHHHecKoro cejibCKoro xo3ancTBa mmcj im TeHpeHpnio yBejinHeHnn hm-

cjia cpe^Hnx rpynn c o Oc t b c h h u k o b, t . e. Taxnx cobcTBeHHMKOB, KOTopwe MMerox 35

m 58 reKTapoB 3eMJin. MejK^y TeM, h âjibme npeobjiapeT KaTeropnn cobcTBeHHn

KOB c 3 reKTapaMM 3eMJin, a 3t o roBopnT o Majibix B03M0>KH0CTax papnoHajibHoro

npOM3BO^CTBa Ha TaKOM MeJIKOM HMeHHH.

BajKHenmnn obrpecTBeHHbin npopecc, KOTopbin Bbi3biBaeT m .zjeJiaeT bo3mojkh-

biM M3MeHeHMH b arpapnon CTpyKType b HanpaBJieHMH obobrpecTBJieHMH cejibCKoro

xo3HMCTBa, BbiHBHeTCH b CTeneuu deazpapu3av,uu n b n3MeHeHHHx coyuaAbno crpyK-

rypbi obipero m cejibCKoro HaceJieHMH. B cTaTbe aHajiM3MpyeTCH obyneHne MOJiopejKM,

TeMn TpyôycTpoMCTBa cejibCKon pabonen cnjibi, Mnrpapnn pabonen cmjibi m Hacejie

hmh, TexHMHecKaa ocHaipeHHOCTb HppMBHpyajibHoro K03nncTBa m cocTaB paboHew

CMJIbIB

CeJIbCKOM X03HMCTBe. B 3aBMCMMOCTM OT TOTO, B KaKOM Cijepe fleHTeJIbHOCTMnojiynaeT cbom .poxoflbi, HaceJieHne XopBaTnn b HacTonipee BpeMH mokho pa3flejiMTb

Tax: 33 npopeHTa noJiynaeT cbom poxoAbi b ceJibCKOM xo3nncTBe, 29,8 npopeHTa npep

CTaBJineT coboM nepexoflHyro rpynny m 37,2 npopeHTa nojiynaeT cbom poxopbi BHe

cejibCKoro xo3HMCTBa. AHajiM3Mpya Kaxcpyio m3 3tmx rpynn HacejieHM, aBTop

63


14/14

npnxo,zjMT K BtiBo^y,HTO npopecc flearpapM3apMM HacejieHMH XopBaTMM He npoBO-

Am t c h AO KOHpa. Bcero 33,2 npopeHTa HacejieHMH He c b h 33h o Sojibine c 3eMJieM. IIo

OTHOiiieHMio k npeAtiynjMM ro^aM npopeHY Tex, k t o ycTpaMBaeTca Ha pa6oTy, CTaJi

MeHbine, nosTOMy npMAeTCH ycTpaHHTb JiaTeHTHyio 6e3pa6oTMijy b flepeBHe nyTeM

ycMjieHHoro BKJnoHeHMH paSoneM b KoonepaTMBHoe npoM3BOACTBO c opraHM3apMHMM

omecTBeHHoro xo3H0CTBa.

B XopBaTMM MMrpMpoBaJio OKOJio 40 npoi^eHTOB HacejieHMH. IIoAaBJiHiomee

SOJIbUIMHCTBO MMrpMpoBaJio M3 A^PCBHM B TOpOA- B GojIbHieM H3CTM M3 6.500 TbICHH

AepeeHb hmc j i o HacejieHMH yMeHbmaeTCH, mjim ace b h mx ocTaeTcn He3HanMTejibHoe

hmc j i o ecTecTBeHHoro npapocTa HacejieHMH. XapaicrepHbiM h b jih c t c h (Jo k t , h t o ne-

pecejieHep b ropoA n A^Jibiiie b A^peBHe npoAOJUKaeT BjiaAaeTb nacTbio CBoero 6bi-

Bmero mmchmh . YHMTbiBaa yMeHbineHMe npopeHTa TpyAoycTpftCTBa, mo j k h o oxtMAaTb

m yMeHbmeHHe MMrpapMM M3 AepeBHM b ropoA- BepoHTHo yBejiMHMTCH MMrpapMH b

HanpaBJieHMM AepeBHH AepeBHH.

B nepMOA c 1953 r. no 1961 r. hmc j i o HacejieHMH h k t m bh o ynacTyionjero b npo-

M3BOACTBe b cejibCKOM X03HMCTBe yMeHbmMJiocb Ha 139.000. IIoAaBJiHbimee GojibinMH-

CTBO M3 3T0T0 HMCJia COCTaBJIHIOT MyHCHMHbl, TaK KaK HMCJIO JKeHIIJMH, aKTMBHO yHa-

cTByiomMx b npoM3BOACTBe, noHTM He M3MeHMjiocb. OAHaKo Bce-ein;e b 40 npopeH-

Tax Bcex eAHHOJiMHHbix x o 3h mc t b cymecTByeT M3JiMmeK paone cmj ib i.

Hto KacaeTCH TexHMHecKoft ocHameHHocTM, aBTopM, Ha ocHOBe AaHH>ix> ycTaHa-

BJiMBaioT, h t o HacTOHOKoScTBeHHMHecKMe MMeHMH He MMeiOT HMKaKOM nepcneKTMBbi.

HacTonman c t h t b h HBjineTCb M3BjieneHMeM M3 TpyAa OTAejieHMH no co i jmo j i o -

t mm ArpapHoro MHCTMTyTa b 3arpe6e, aBTopaMM KOToporo h b j ih i o t c h BjiaAO IJb c t m-

naHMH, CBeT03ap JlMBaAa n CTMne IIIyBap, coTpyAHMKM s t o t o MHCTMTyTa.

64

Documents

Promjene u agrarnoj strukturi