Propisno učenje Kur'ana (sufara i tedžvid)

7/31/2019 Propisno uenje Kur'ana (sufara i tedvid)

1/192


2/192


3/192

m


4/192

z dPropsno nj Kr'n

goor psnj hrfo prktn

hz. Ndm H p


5/192

Nedim Harai

ROSNO UCENE KURANA

iv p v i pi v

Sarajevo, 2


6/192


7/192

ps ueje

mhahmnahmaa

Hvl Allhu koj poduv Kur'nu stvoo j ovjk poduv

g govoru nek j slvt slm n Njgovog rob posnk

n prvk Muhmmed prvk sveg stvornog koj j k

zo: "Njbolj j od vs onj koj nu Kurn p poduv druge

slvt selm n njegovu porodcu shb n one koj g u do

bru sljede do Sudnjg dnPotvrujem d j brt Nedm Fhrj Hr prouo Kurn

krm spred mne od prvog do dnjeg jt u po rvjetu

Hfs od Asm po rvjtu ubt od Asm po sendu (ncu)

koj nesprkdn see od Alhovog Poslnk svs do mene

Poto sm uvdo njegovu precnost potpunost uvjero se u nj

govu umjenost u krtu tedvdu djem mu du (dovou)

d u poduv kretu po uvjtm koje su postv uenjc u

svkom mjestu u kojem s bude nlo Oporuujem mu boobo

jnost u tjnost jvnost stno uenje Kurn ponnje po

njmu. Opouujm mu d struj kurnsku decdnost trud

kontnunost u stjcnju nnj rd po nunom Molm Gos

podr Plntog d on bud od korst dn-slmu muslmn

m Izdo s ovu dztnmu nkon to j okono unj htu) uvnog Kun

7 rb'ulvvel1229.2

du djel bn Hn bn AbdulHmd

7


8/192


9/192

ps ueje u

Predgoor

Ne bgd k e udskm rdu dt uzie kig

Kur Bi rie i upu us i zkik u ekm itu

Pred tg e Kur temeli ss stub ere mz. Kurn

e pm izr skg bereke i kristi t et iz sure Qf p

n predei g s plmm d ke lui imu m rzn

rsih kristi ker neg uee si mngbre grde kk se u hdisu ke z ski prue hrf deset sep

M e hdis ki ukzuu n riedst i bezu izun

Kur izmeu sih i hdis Nbli su s i ki ue

Kur p pduu ruge

N bsnskm e eziku pis ie del ki bruu te

miku prpis ue Kur izgr i pis rf ili kk

se k s ppur zu tedvd Ns sim qraetu riet Hfs Asim ki se isklui prktiir kd s ml

se z i g it ie pis stlih dee qraeta A sih

e deset qraeta erdst i ied ie riedii d drugg

Nmz e isprn kd se ui bi ki erdstnih qaa

Smi su ii ue Kur k i uk usnleni Ah

g Psnik, ss kem e melek Diri d Gspdr se

dnsi ete Allh e Psik ss ptm ui Kurn

pred shim nk kk e nemu bi ble, ni su de

prensii nk kk su ui Psnik Dkle nuk qireti

m ustlen e p prinipu ktegrikih prpis elukmutteqijj prpis ki se dsn uzimu iz psnikih psupk ki su prenesei mutetir predm (ku prensi

tliki br prensil iz generie u generiu d e emgue

9


10/192

ps uee u

d se soe n nestn l grje) kojoj nem koz je s rpsmjezom te d odgovr r jednom od rops msh prep

snh Osmnovo do, s kojm s se slol sv hs, r 1 predjom hd tj d se prenos vjerodostojnom predjom preopojednc d zdovoljv spoment dv vjet, poznt s jotr ret to do leme z m z vjerodostojne deset ret

edvd je nn dscpn o sprvnom enj Kr'n js props stnovljen prvo z vjerodostojnh ret njegov

prvl ne zlze z th ovr Bez ozr to je ov n lmtrn n jedn nn lonzrn ns svne knjge oje orj ov temt Nroto n nem jez k Nme o djel opropsm vrstm enj Kr'n nee mmo odreen po-nvj nj koj s sm do ove znnost p s nn ojnjenj metod koj m se prezentr ov olst ljn pogled potree ttv z njom o je jedn od rzog to je ovo djeo nmjenje-

n d n jed nostvnj nn prezentr propse enj Kr'n sprktnm vjem koje s snmjene n CD Redosjed z-nj sme mterje pod je prktnog predvnj koj s drn nrzl tm k rsevm tor ovog dje kojm se teo ormrt njprhvtjvj metod podvnj n to prktnj nnz ovo je rzog zostvljeno neolko poglvlj o ne donosenovo prvlo nego povrj osnovne propse Urto se moeops d djeo sd sv prv oj s dovojn, d h tteljsvl prtc r sprvno potpnjj sve propse zcjele hove nj

'ulumi-1-Kran. od Suj!ija. /2 Ibd. /21 O


11/192

ps uee u

U djeo je vtena oast nana psanja haova je je od veke vanost p samom njhovom enj znat odnos na ne

vdjv hoznotan nj pavno psat mesono vezvathafove Po pnp sodnost p sanja s nanjene pe hafova me se veko kako se to pokazao paks oakao njhovopamenje

na kaj em posen dov ptt za svoa teja z aeta haza ejha Ajja n Han ja n Adamda nae ma

ma jednoj od amman skh damja nosoa seneda od AahovoPosanka s avs za h z podk deset aeta Njeov s td dvan ahak zokom m notv podova kod aa K 'ana kao kod samo atoa ovo vodnka Mom Uzveno Aaha da mpoda eeket njeov vot ad da a vestko naadza svako njeno djeo

Nedm Haa

l


12/192


13/192

SU FARAArapski hartovi i nain pisanja

tJ'J)1


14/192


15/192

s ueje u

Slara ae arah haroa

unsi jez m dvdese osm 2 hfo j se pu s desn n lijevo Od o se dvdese dv hf veu s oje snedo se peosih es veu smo s desne sne Pvilno psnj hfov jedn je od osnovnh uvje zo vljno uenju'ns psm poom pso j ez Nime hfov su poseni izmeu oslo, i zo njihovo poloj u dnosu n ne-vidljivu hozonlnu iniju p snj u nj zi je oom svih ej izpisnj hfov ov l n ij nn) zo poseno oli n n vezivnj s dum hfovm

U ovom je djeu uenje psih hfov spoeeno u upe po nnu olu psnj, sodnh hfov vih je uppe ovv njhv spoed po ojem se u jednoj eji od

ijel jedn up omouv d se svdju vlo zo odmhpone s smm uenjem Ku'n Vn je npomenui d se odpsh sov oli hf poned mijenj s ozom n poloju ijei j u zvsnos d li je hf uvezn i neuvezn s duimhfom N me, s oz m d posoji es hfv oj se ne veu sijeve sne, pino o omouuje d odeen hf ppd donoj je i, l nije uvezn u nju o d s sm li uvezn s ne

im hfom oj oe ppd soj je N pje, ije eze) ssvljen je od i hf oj se pu neuvezno jedn sdum, zo je je ne dv hf, ) z) oj se ne veus ljeve sne f ) vee se s oje sne, l o je pednjim hf oj i se ne vee s l jeve sne, on osje smosln

Nvno ln linin pvl su poun zli od p

so psm o d je z njeno svdvnje pen edovn vje

S


16/192

ps ueje u'aa

Rdi keg tn i openito rdi onvn termin n bosnskomjeziku koriten je trnskripij rpskih hrov

Sijedi te trnsripcije hrfov

d h d

z z

d ! rnskripcij vok:

Pa ga

Prvu grupu ine etiri hrf: t - b jedniko im e tijeo hrf poput tnjir iji se donj i dio pien nevidjivoj horiontnoj iniji pisnj j donji dio se uvijekpie n horizontnoj inii kd hrf smostno stoji n poetkuu sredini i n krju r ijei

nain pianja harfa kada do amotalno

6


17/192

ps ueje u

na potku riji

srdini rijina kraj riji

Npoment emo d se hf kd doe n krj rijei, glvnom enskog rod , i kd je smostlno pie ovom oik: ii,ko je vezno s prethodnim hfom, ovom

saoao a s hom haom

ga ga

rg gp ine pet hrfov:

b

jednik im je somk ij i se vei dio pie ispod ne

vidljive hoizontlne linije pisnj i glv h koj se pie izndd se ovi hfovi n n poetk ili sredini ijei i vez ses dgim hovim, ond se stomk" gi, l inij vezivnj ideod glve h po nevidljivoj hoizontlnoj liniji

nain pisanja haa kada do samostalno

7


18/192

ps ueje u'

na potku riji

u rdini riji na kraju riji

rea gra

Te gp ne es hfov: dv od nj h: l - dl - ps jelokpn z nd nevdlj ve lnje s m d m se podnoje jelp e n smoj ln j jel gonj do koso od lnje n goe.

Kod hf r - - j dvje ene nj hovog jel koje je ne jelokpno oblk lk pe se spod hozonlne l nje peosl do nd

es je hf h - A koj je ven ov gp zbog sodnoss gonjh pe hfov koj se ogled shodno ome d l je hf smos ln l vezn s dgm hfovm

Kd je hf h smosln n poek je podnojenjegovog jel je n hozonlnoj nj

Kd doe sedn pol je hf spod pol znd hozon-lne lnje

N kj je je jelo jelo hf h znd nevdljve hozonlne l n je Rd spenos ovog hf pkz emo g smo

slno svm poloj m

8


19/192

ps ueje u

nain pianja harfova kada dou amotalno

na potku riji u rdini riji

na kraju riji Izgld haa hodno poloaju u riji

amotalno napotku u rdiniriji riji

A +etta ga

na krajurijei

e grp ine sedm hrfov ja- , min , qaf J gad ad n , sn , zjednki s im ijelo hrfi somk ije se dvije reine pi ispod, preosli dio i znd horiznlne in ije pisnj i o kd i hrfov do smoslno

Dok je ovoj grpi kd je vezn s drg m hrfovim zjed-niko o o somk nesje, osje ijelo je se ijelo podnojepie n horizonnoj lin iji dok preosli dio ind nje

9


20/192

ps ueje u


na potku riji

u rdini riji

na kraju riji

Peta ga

Pet gp ine est hfov: - mm lm kf- lif- edniko im e d im "tp" koi se kod hmm r pie ispod hoizontlne lin ie pisn kod peostih pethfov iznd ne "tp" se n poetk i sedini iei kod h k pie izlomen kod hf mm se kompetn gi


na potku riji

u rdini riji

20


21/192

ps uee u

na kraju riji

Nain pisana hafova kaa se poavluu saostalno

va gupa

Duga gupa

Tea gupa . . ))etvta gupa

eta gupa

Nain pisana hafova na poetku ijei

va gupa .j j j Duga gupa

.

Tea gupa ) )etvta gupa l l l eta gupa


22/192

ps uee u

Nain pisana harfova u sredini riei

( .Prva gupa : ( .Duga gupa . . " "

.rea grupa " + " . etvta grupa

- " - Peta gupa "

Naini pisana harfova na kau i ei

Prva grupa .Druga grupa

.rea grupa " " . etvta gupa Peta grupa

22\


23/192

opso ueje u'aa

Hav ki s vu sam s desn san

Kd se ne p sti hr o potrebno e nt o edno prio dbi mog pst ene hroe odreene re Oo e prospeno rpsk ek te se mesobnog en hro

Nime od ddeset om hro est nih ee se smo s desne strne, hr ko pr pd odreeno re do i s ee strne spomenth est hro pe se ko d do s poetk r e

To s sliedeh st aova

if d z r j j - JPrimjri

dek eedun) r erdetun) OJ kop bretun)

trg eerun) i

opskrb rzun)


24/192

ps ueje u

Hareet aogac

U rpskom jeziku svi su rovi suls ii dok smols ii, koj im smo eri , e i, u), iz rvju se pomou reke po-se psi zkov koji soje izd ili spod r Posoje rikv zk : e dmm i kesr

Fetha (

') ozv krk smolsk e, osim kd soi

zv jkom r kd ozv krk smosk k je -

fov deve vl i odm zpmii ha h- ad ta ad '" a , ajn aj n qaf J .Damma ) ozv smolsik u kesra ) ozv s

molsik i

2

Prikaz harkta ( amoglanika ili a

i

e

Primjri

sovi (sckene)

uii (drcs)

i svore (huliqa)

evjersvo (-kufu)

ije rodo ( mjcd)

dm m

-

kesr


25/192

ps uee

S tedd

o se dv z mog i rf o s s i edid Sukuje oi r i oj i soj i izd rf i ozv d je doii r ez smogls i iz see

Primjri

opsr z)

red predvje (drsun)

Tedd ili dvosreje prtio z i d je rf oji gos dpi , mjeso d se pi dv is r jed rj drgog,

pie se smo ed s tedidom sei Hrf s eddom i seo dv is rf

Primjri

ljdi (s)

o ')

ii )

Prika skna i tdida

s edid

25


26/192

ps ueje u'

g aoac

Ovde emo ktko kzt o dm smolsnm l dnm tose tedvd zove mudd Heket koe smo spomnl pethodnom podnslov de de smolsnke. Heket fetha ko neposedno sled elf sak l elf mare sak ( ) n d smolsnk t se tn od dv heket (edne dne) o e doko kd n bosnskom kemo d l nd, l d sl

Damma posle koe neposedno doe hf ww sak ( )n d smolsnk ko se tkoe zov dv heket (edn dn) popt e n bosnskom pt d sd td

Kesra ko neposedno sled hf j sak ( n d smolsnk ko se, sto ko pethodn dv hf ko pve dn, zov dv heket (edn dn) popt bosnskh e:fn kp n td

Ustlen pks e d se skn n hfovm ko estv dn dh vokl ne pe ve hfov elf waw dolze bezkkvo nk

rikaz dugih amoglanika

feha posle ne damma posleelf de (do) ww de (do)

rimjri

Stvotel

Vld Mk

pt

26

kesra psle ne de (d)


27/192

s ee

L (L

velk (kb)

N krj rje kkd dolze dvosren gore nveden hrekezov se envn Udvostruea fetha se glvnom pe zjedno s elfom ( ) se e l ko soj znd jkh hrov udvostrueadamma ( ) se u dvosren kesa ( ) se

Prikaz tnvina

envn en l a envn un

Primjri

pjeke ()

mdr 1k)

knjge (kutubu

jedni (d)

(od) poslnk (u) - s vje (b hb)

-

envn i

2


28/192


29/192

edfd - roso ueeKr'ana


30/192


31/192

ps uee u

elcia tedda

emin edvd nje oiten peod Ojav i nma njednogajta oji spomnje ov ije i vedeni istog oijna a da seodnos na nj Kana o posedno ii neposedno Ustvaije on stanovjen toom tv etvtog adoja avoja pavne na peiod m poeta dgog poove teg hdetsog stojea ada s stanovjen i sami mehe i ada s oetvno psana djea hadsa ha ade tesa

K'an ost temne tet tlaet et pa je neophodnoponat i se s njhovm nanjem Posjednja dva tlavet i qr'aemaj ope nanje t tat a spomenti s me ostaih sjedeim ajetma: kada ui (quri Qurn vi ga luajt'1"Narno mi j da budm poluan i da Qurn uim (tlu

nae ajedno sa svojm vedenama oje nose sno nanje

spoent s K'an peo pedeset pta to evdentno ajena vanost i oave enja avanja Aahove Knj ge

Mtim erl na podamijva avo enja a aoi pethodni temini potijejen je vie sajeva impeativno fom Ka veni "I izgovaraj- ui (rttl Qurn paljvo po tdd (trtln

Ms Beav ovao tmai ovaj a o na popna n ana dvidom Mnog i njai a da apodama poagahno enje Kana sa smieno i amjaji o njgovom naenj i poama igovaaji ga pavinimpoeima jeza i sana Aija a a da j erl potpnjavanjigovoa haova i ponavanj mjsta a stajanje p enj3 Prijevod znja s El-E'f jt

Pjvd j ENm! ji 99 P EI-Muzzemmil, 3


32/192

ps ee u

U disim ovog Poslni toe nlzimo imertiv ogled nin enj Krn U dis oji renosi E H

zejfe stoji d je Vjerovjesn i s vs , reo Ue ura s melodozou s kojom ga ue Arap a uvaje se da ga e b ua a kojm ga ue razvrac velk grjec er zasae poslje mee do arod koj e u Kura popu pjevajapjesme ek) popu pjevaja sveeka ek) popu arcaja narcaljk ee m prelaz grkjae Srca su m zavedeakao srca oh kojma se svd oo o rade"6 Pod jevnjem

jesme misli se n oteznje i srivnje rijei s iljem melodinosti odstji od tvreni rvil od jevom svetenimisli se n jevji nin molitve oj rni rtiirj rvm Rijei n im (njihovo unj prlaziti grkljn zned im to enje nee iti rimljeno, jer enje Krn oje ni je sld s rviim o oj im je ojvljen ne smtr se enjem , io e z n Hder o tvo vri nmz

Postoje mnoge redje oje govore o tedvid Sjti nvodi d je n Mesd govorio Uite Kr'n o tedvid' n tein njegovi rijei je dis "o vol da u Kura oakokalo je objavlje eka ga u kao Ibn Umm Abd o nMes'd Krr reo j d e tedvid rs Kr'n to odrzmijev svi rf izgooriti s svim njegovim osoinm i iznjgovog isodit, ljevj izgovor sld s oto smog r ez retjrivj i rnemgnj

Moemo dle zljiti d j roisno enje Kr'erlom to odrzmiev enje o tedvid, i d ve odstnj od tedvid ve ene, o se rdi o enj sre tie mz odstnj oj mijenjj njeno znenje vr nmz

dis bile Nei v Snn Mik Mvi Bjhqi ubun aba Iw1.

32


33/192

ps ueje u

Pro riee tedda

Primjen edvid ovezn je pri enj Kr'n o je poeno ino nmz Pooje rzliii vovi poled rnie odpnjod edvid koje kvri nmz primrno je kzi d nmz kvrivko enje Fihe koje mijenj njeno znenje ko i vko ipnje hrf pri enj Fihe mkr e rdilo i o hemze qi) Ovj jev klen hdiom Allhovo Ponik, v kojem ke

"Nema namaza bez uenja) Fahe" o zni d poreno proen Fih, ko d e de promijenilo njeno znenje kvri nmzkv nmz re onovii Ako e pr i enj Fihe ipi hrf n-primjer hemze rijei : zin n mt i proi e elezine n me poreno je ponovii rije n mt pronom e-nje e ii nepopno. o vi i z enje drih je i r imo nj ihovo evenlno poreno enje nee pokvrii nmz jer je

enje r i i je izzev re Fihe nne ipnjem nne nmz e ne kvri Dkle ko e iz zorv ili neznnj porenoproi neki je iz Kr'n o ne kvri nmz Nrvno nije z oo koj nem znnj o prvilnom enj Kr'n d predvodi demko im enijih n vkome je pojedinn ovez d ni pr-vilno ii njmnj rk ih i ko moe nekoliko r kko imoo ovii iprvn i jeovi nmz

i tdd

Cilj ove nke prie ve je poiznje iprvno enj Krn kojeje ovez nmz i vn nmz i od koje ovii njeov iprvnoU io vrijeme n pje d primjenjjemo rae onko kko

je io Ahov Polnik v Svi propii koji vni dijelovi

3 3


34/192

ps ueje u

nke o tedd ez ozir o kojoj se vrsi enj rdio smjereni s d e ire kkvo nm je prenio llhov Poslnik Nrvno,

isprvno enje Kr'n nosi velik nrd o lzi prioriene iljeve ove nke O ome kzjemo nrednom dijel

Vredot ea 'aa

Spomenli smo nekoliko i iz Krn i snne koji pj n vrijednos enj Kr'n , ovdje mo nvesi jo nekeUzvieni ke Zaita oni koji u Allahovu Knjigu i koji namaz obavljaju i dijl od onoa im mo ih opkrbili taj

no i javno mogu nadati nagradi koja n ntati da ih

On prma onom to u radili nagradi i jo im iz obilja Svog

da

i, r , prenosi hdis d je eslllh, svs , kzo

Onaj koji ui Kurn i u tom j podun (n griji a (m

lkima piarima j anim titim A onaj koji ui Kurni pri tom zamukuj i tko mu id ima dvij nagrad7 Od Umme r prenosi se d je reko o sm eslllhs vs d ke Uit Kurn zaita on na Sudnjm danudoi kao zagovornik onima koji u a uili (pamtili! -dl lh in mr prenosi d j Vjerovje snik , s vs , reko Ri ovjku koji j uio Kun ui i pnji i ui pavil

no kao to i na Dunjak uio tvoj j tpn ( Dnntkod poljdnjg ajta kojg proui Omer inprenosi od Verov esnk s vs d je eko aita UzviniAllah uzdi ovom Knjigom narod a unizuj drug

7 Prevod znen se Fi, 29 i 0 jet Bl g Bh Mslm Be Mi

Bjee Eb Dvd Nes Ti ki ke d e di i Bj b Dvd Ne Tirii ko d d i

3


35/192

ps ee

Dkle vidimo d je Kr'n z rok sree i spjeh i n ovom i ndem svijet, zrok je snog ivot ztiti i ereket djel i

m zrok je rde i stepen Dennet

Vte ao ea aa

Ulem je enje Kr'n shodo rzin i podijelil n tri vrste: tertiltedvir i hdr Tertl je moe se kzti jpoeljiji nin enj empo p ri enj tertilom je odmjereno spor svki s e hrf jsnoje i rzgovijetno iz lz i iz svog ishodit, pri tom rzin enjomogje rzmiljnje o znenj jet Umm Seleme opisje d je Allhov Posik s vs io Kr'n rzovijetno, d sejso rzznvo) hrf po hrf1 o je doslovn opis tertil

Njri n in enj je adr s tim d se vj tedvidski pro-pisi i d se ispi prvo svko hrf, kko se to ke itertri

n rpskom jezik A to podrzmijev d se izovr svomishodit i d se potpne sv svojstv hrf

edvr je eje koje je po rzin i izme terti i hdr Moemo dkle kzti d je tertil sporo eje Kr n tedvir odmje -o h dr rzo

eooo e aae gaaMelodiozost pri ej Kr lzi Set ej jer je smAllhov Posik pivo d se i melodiozo it Kun mlodioznou kojom ga u Aapi a u vajt da ga n bi

uili na nain kojim ga u azvatnii i vliki gijnii Dk Biljei ga Trmz ka d vodostojn (1anun ).

35


36/192

rps ueje u

le re melodiozos r i ueju Kur je usvri rirodosrskog jzik oko kko g govore ri osebio Kurejije

leme koje ivi u Mekki i jeoj okolii jer je Kur objvlje dijleku ovog leme o ojjv red redj eko je Osm rojii Kurejij koji su bili u komisiji z skuljje Kur u Mush}: ko se mimoiee u eemu iz Kur sZejdom ib Sbio m vi g z iie jezikom o rjeju) Kurejij je r je z is Kur) objvlje jihovom jeziku rjeju)

o odrzumijev d se s melodiozou e mijej zeje e guju i e dodju hrovi d se e mijejju hrekei e dse e skruju rois e ii dodju eroise duie (mududU ovkvim uejem ii hrm

Ujevje gls ri ueju ulz i u lije obij koji je reorue hdis im od kojih emo vesi slijedee "Ukrait Krvai glaovia 14 Ebu Hurejre je reko: "uo a Rulullaha a a ka: "N la llah nita kao to la rovj

nika lpoga glaa ljpava gla pri nj Kra i i

ga glano" koe hdis od E bu Mus d je reko Vjerovjesik svs : "Zaita i j dat izar od izara porodiDavdov krju ovog dijel ve emo jo dv hdoj i jo ji uuju vos uljevj uj rvi re

osi Sd ib Ebi Vekks d je l lhov oslik s vs reko"Ko

ljpv g pri j Krna ij od a" I hds odBer oji ke "o a Rlllaha kko na ji i

1 Pdjbe B S, Ib tf1 j g Eb Dvd, Ns dg15 j g 1 M

je melodiozost pr unu Dv, s eni Zebura. E-Q i!)

1 j g Ah Mm18 j b d36


37/192

p uee u

Vttini vzzjtun i niam uo nikoga ljpg glaa od njg9

Naavno z sve pepoke o ljepavanj glasa, nije dozvoljeno

petjeivanje koje e izmijen iti znaenje afove ili aekete, skatiti ili podi ti popisane ine

Nee gree r e

U naem podnej pojavljj se azliite vste gjeaka pi enj K'ana na koje pojeini ai ne oaaj posen panjNaavno a veina gjeaka nastaje sljed teine izgovoa glasovakoji nema osanskom jezik Metim, dio je nji posljedianeponavljanja tedvidski pavila i nepoznavanja aapskog jez ika Ovdje emo spomenti najee i najk pnije gjeke

Neispnjavanje komponenti afa pi izgovo tj izgovaa-nje sa pogenog isodita i isptanje pojedini osoina afova

Ovo je najea pogjeka koja se moe pimjetiti kod aa Onase pevaiazi vjeom a neopono je osnove izgovoa zeti oditelj a kaije, ii a sa adio plejea Naime, izgovo sa potpnjavanjem osoina afova i pavinim isoditem je paksa kojae penosi s koljena na koljen i nezamenljiv je nain poke Pogean izgovo koji dovodi do mijenjanja znaenja ijei gjek jekoja kvai namaz

Pimena meodionosti izmjena glasa og koje se gtaj afov i aeketi ii dodaj nepostojei smanjj popisane ine ipoveavaj nepopisane te mijenja akent ije o te mjee da se nemoe azmijeti njeno stvano znaenje takoe je esta gjeka

Pogeno je me Uzvienog izgovoiti sa podenimglasom a dakle Aallah je to ak ima spotno znaenje, mjesto

l B

37


38/192

ps ueje u'

Allah je ovko izgovoreno zn i je l Allah? Ov grjek po veiniuenjk kvri nmz

Pogreno je rije ekbe proitti s produenim glsom e dkle eeker jer to im negtivno znenje Ove dvije prethodne grjeke se ktkd ine pri donoenju tekir u nmzu ipri uenju ezn Ovo je k rupn grjek jer rijei tko izgovoreneimju znenje: je li llh njvei?

Potreno je voditi run o tedidu jer pogreno je igovr

ti odreene hrfove rdi melodioznosti pri uenju tko d izgledko d je hrf udvostruen isto vrijedi i suprotno G rjek je nprimjer u suri Ftih dio jet en te prouiti en te i i akeprouiti jake to ine ui koje koncentrcij n melodioznostiodvede d dodju tedid il i g ispuste

e lukun tj duine koje se koriste pri zstjnju

treju iti identine Nime kd se zstje n krju jet ili nnekoj rijei koj im duinu moe se uiti dv e tiri i li est hre-ket p koj se duin uini u prvom zstjnju tu duinu trekoristiti n svkom slijedeem zstjnju ko se zvri oduivnjem dv hreket tko zvrvti sve dui ne ko se zvri s e-tiri ond sve duine zvrvti s etiri ko s est ond s est

koe je nuno pziti n znkove koji upuuju n stjnje

ii produetk uenj nk kd se ne n pojedinim rijeim upuuje n vezu zstnj n njim znk upuuje novezu prelsk preko odreenih rijei

Oteznje duin preko dozvoljenog nije isprvno i u njl-em sluju nije lijepo prije d je mekruh mm ir miz i iljeihdis d je mekruh otezti s selmom prilikom zvretk nm

z jete iz Kur'n je sigurno oveznije uiti prem veim

8


39/192

ps uee

propisim ine koje s snovjene pri enj s dv eiri, pe ili es hreke Posoje ednosvn prvil koj pj

kd se koj din koisi nikom slj nije dozvoljen dnve od es hreke

Grjek je sji n hrfovim lm J r kd nose e

did ko d ispdne ko d se ke ili rrr oni se ne izgovrjs nzlizcijom pop hrf nn

39


40/192


41/192

ISHODITA HARFOVA


42/192


43/192

ps ee

hodta ehd haloa

[ared iodie) hrf je mjeo iz oje rf izlzi i n o-jem e formir Vlj no i no izovor rf neporednoj jevezi ihodiem o je ihodie odreeno rf prvilno, ziprvn potv ovorni orn izovor je rf tom lj iprvn Zto je neopodno poznv ihode vo hrf

ponoo , non o, ooine dono hrf Nroito zto jerpotoje hrfov oje poznje mo rpi jez pop hrf doje nem n jednom drom jezi So e rpi jez jozve i lugaud jezi rf

ooa hodta haloa

. Go q Ovj entr vore dje e rfov podijejen je, odno

dijel rl ojem e rf vori n r iodi vom njepo dv rf

onj dio rl (asal iz oje iode dv hrflf ( i h (

2 Srednji do rl (weau1al iz oje ihode dv hrfa ( i

Goji dio r (ed1al

iz oje iode dv hrf:

i aj

3


44/192

ps ueje u

zi isn

Ovj vob di om hov, podil j, hodo dijl ili mj) jzi iz ojg h izlzi, d ihodi

Mjo izm dojg dijl jzi i gojg dijl gl izovog ihodi ihodi h f J );

2. oji dio jzi (as1lsa odmh polij ihodi

h q iz ojg ihodi h kf Sdi jzi iz kojg ihod i h dm( n ( ) j );

vij jzi, ili jd od jih, im d j vjodo-oj ij ijv piljblj z j iz ojg ihodih gd ;

5 Gonj i dio jzi i pvi dio jd jgov iz ojgihodi h lm (

Goji dio jzi, mo ipod ihodi h m iz ojgihodi h );

Vh jzi iz ojg ihodi h r Goji dio jzi d j piljblj z ij gojih j

i iz ojg ihod i h ), 9. Gj i dio jzi povlj z goj i doj i iz

jg hod i h ( ), j sn ) Goj i dio jzi i vhovi gojih ji iz ojg ihod

i h l ) , )


45/192

ps uee K

3 sn n

v ce i eii f, poiele e oo ielu ilieu u iz koe f izlzi, v oi

Sei uui io oe ue i vovi oi ekui iz koe ioi f f

2 Obe ue iz ovo ioit ioe i fb , mm r ) ( )

Nbol i o ioi vi vee i o fov , kolikoi i pki ezik eui, pooe o v ioi ko upovez eviki pvili pil iko ouiv izovoolik a u i oobi kou u oeei iuci, poeuu fovi m m i

Dv peol ioi u grlea osa uplja. obzio

o iu ioi i fov ve ui i oobi fov,o e zloo ioile iel uek u poleu io-vo ukupo bo i eo izbe i ike, koe u vie foepioe koceiui e pki io ue k e pieuu uie i oobie fov koe izz iz vee v ioi- oo ei pooi uz i oov o v ioi fov o ukupo p ii obzio uue poee, ukupo

e oi

Gn in d Ovo ioie ie ioie i fo ve ui upouei oik u koe kko o ve veli u pvo polvu kie, u pko eziku e i f if l , ww kle ovo e ioie u epoeo zvioi

5


46/192

p uee u

o poloaja navna tr arfa arkta koj nos O unama njovm vrstama bt rj u posbnom ponaslovu

os Ovo sot j ustvar mjsto torb osobn unnta (nazalza-cja koju maju va arfa nn ( mm tr tnvna (n n,un Kao to j sluaj sa unama gunne s tvor samo u or-nm pr kama koj utvruju tvska pavla.

nna p na

k

na na

lka sota

6


47/192


48/192


49/192

BINE NACINIZGOVRA HARVA


50/192


51/192

opso ueje u

ak arf ma soj orn osobn koj a karaktrzraju tm razlkuju o ruo on su uz orno mjsto torb lasa poloaj oorn orana sutna sprano zoorno arfaOo s najjasnj uoaa ko arfoa koj maju sto sot po-loaj oorn orana ort osobn asu tako a a arfa koja maju sto sot zaobt nk razt osobn o

bt njoa osnona razlka ak arf ma najmanj pt osobnaa naj osam ok na arfoa ma st sam osobna .

. Osobin podin pr uzni suprotnos udd L

U ooj rup postoj st osobna koj su musobno suprotn saka

osobna ma soju parcu a arf mo mat l jnu l ruu osobnuakl s ast osam arfoa pojjn su prma om osobna-ma na paro posjuju po pt osobna z sako para po jnu.

Osobine "supoos po paovima"1. EIems eiDeh -_- lems umnost oa osobna s jaja ko arfoa koj nsu rsto oslonjn na soj sot nra s kao protok (nzausta-ljanj l nastaak strujanja zsajno zraka prkom zoora arfa.Nam oslonac na sot lasa tolko j slab a n mo zaustatstrujanj zsajno zraka koj nos las n mo a prknut u mo-mntu. Osobnu hems posjuj st arfoa saran u rjma

l


52/192

rps ueje ur

lDer vonkost

ova j osobina parica prvoj to

znai a ma suprotno znanj i a j posjuju prostali

arfovi osim st gor spomnuti fin ra s suprotno oosobin ems kao zaustavjanj protoka il i strujanja izisajnog zraka pr kom zgovora arfa Razlog ovom j vrstoslonac na so t arfa to n ozvoljava iz sajn om zrakua nastav struja nj rug im riji ma za ustavlja protok zisajn og zraka i njgovog vg ij a. O sobn u zvonkosti po-sjuj prostai osam nast arfova koji n posjuju osobi-nu umnosti

2 ie l er-rewe idde jaina

ova j osobina po nicj slina deru

samo to s ovj rai o zaustavljanju strujanja glasa a n izi-

sanog zraka idde s ak nira kao zaustavljanj protokastrujanja) gasa p rl kom zgovora arfa to j posljica potpunog osonca na njgovo soit Ovu osobinu posjuj osamarfova saran u rijima

i

tTewessu srednja j aina

j os obna koja j sl ina

prtonoj ali joj nij suprotna i ona uz prthonu imazajn ku paricu nj ma suprotnu osobinu Osobna tewes fin ra s kao n potpuno zaustavljanj protoka strujanja) gasa pri ikom zgovora arfa il rugm rijima kazanojimno kratkotrajno) strujanj gasa pri ikom izgovora arfa Ovu oso bnu posjuj p t ar fova a sarani su ur i jma

52


53/192

ps ueje u

ErReawe mekoa ova je osobna supota petodn mdvjema. Posjeduju je arfov kod koj p kom njova zovoa

tee (stuj) as to se deava zbo slabo osonca na sodte.Reawe posjeduje petnaest arfova dake peostal arfov koj neposjeduju osobne e tewessu

3 l-lsfl l ellsll J\ ElIstifl tankost - dena se kao sputanje jez ka (od ornje

nepca pema donjem) plkom zovoa afa. Ovu osobnu posjeduj dvadeset jedan arf tj afov koj ne posjeduju naednuosobnu kupoe stla j ops sjed.

El-stila' krupnoa suprotna je petodnoj osobn dakleprkom zovora afa jezk se de (k onjem nepcu). Ista'posjeduje sedam afova , d, d, aj, , qf, !c - sada

n u rjema

l- l el-lnHt Ela zatvorenost

je osobna koju posjeduju zatvoen kon

sonant {emfatc) arfov kod koj se do jez ka dodruje s orn

jm nepcem pr lkom njova zovoa zatvaraju tako usnen otvor ad et afa sd, dd, t, z < v

ElInt otvorenost je osobna koju maju arfov p jem se zovoru otvara usna upjna zmeu jezka onje nepca kroz taj otvor zlaz zdsajn zdu. Ovu osobnu sadreostal dvadeset etr arfova.


54/192

rps ueje ur

5 iQ t ll tenost j osobna arfova j j mjsto tvorb navru jzka l na usnama Ova su mjsta tvorb zbog svoj jnostavnost urokom a s arf tno lako govara arava jst arfova f, r , mm, n, lm, b saran u rjma

lmt zareenost

ova j osobna nazvana ovm m

nom jr s sprjava form ranj r j o tr l pt arfova bzbar jnog arfa sa osobnom tnost (elaa) Postojanj arfova sa osobnom elea nuno j bog njov blagost m sujnauj tna sam tvroarfn ptroarfn rj aravaju j ostal vast va arfa

Ostle osobine lft elle l le leh

& plsvos -Ovu osobnu posjuju tr arfa a prlkom njova govora fomra s pskav zvuk poput glasa ptc. arfov su z, sn, d

.(J ' W

)

-lql osoCnos alqala j oskakanj glasa na sotu arfa koj nos sukun. Posjuj ju pt arfova f, , b, dm, dl saran u rjma

5


55/192


56/192

Propsno uenje ur'n

12. Et-tafal ltne -Ova j stana osobna harfa n a to j tav um koj ujmo okstruj vazuh pr zovoru ovo harfa

Posjuj j jan harf n 1 El-lsla doJnos -

Ovo j osobna u kojoj art kua ja harfa traj u a razo tomj postavjanj jzka na kutnjak np zmu kojh s skupz rak koj zaz pr ovoru harfa

Posjuj j jan harf ad

6


57/192

Propo ufee u

Izgvr harva

arfov j u arapskom jzku zu ztno vano zovarat z njhovh shota pr mjnjuju spomnut osob n svako harfaAko s koj harf u rj ovor porno, z shota koj n jnjovo, to mo promjnt rj tako a man potpuno suprotno nanj A ko s takvoto ura n amjrno n s r jh , aako s u u n amau kvar namaz Naprmjr, r j aaqa

zna stvort, a rj alaqa obrjat, pornm ovorom ha rfa ha promjno b s nanj ajta z Onaj ko je storo u onaj koj je obrao Ovakvh kstrm nj h pr mjra u koj -ma s nanj jamtralno mjnja j m notvo to ukauj nanunost spravno ovora ponavanja sh ota svako harfaU narnm rovma pojasnt mo posbc kako s zovarasvak harf, to j u ponavanj shota osobna harfova o-

vojno a sp ravan ovor.

7


58/192

Propsno uenje ur'n

Vieba 1

zgovor shodit hrov

arf elif sho z na grla . I zgovara se poput naeg samo-glasnka e, s tm da se zgovara kratko odsjeno usne se bagorazvuku pr zgovoru.

i

lif i ma shote u donjm jeu gra.


59/192

Propso ueje Kur'

arf b shod sa obj usn zovara s poput na slova b

Hrfu b shodt su oj us.

59


60/192

Propsno uenje ur'n

af t sodi sa on da va zka kada dodirukorn on i skutia izovara s poput na slova t.

o ; o o

T ma sodt u ornm dilu zka kada prilu-bln uz kor n orni skuta.

60


61/192

Propso uee Kur'aa

afsa so sa onj ja va jka kaa ouj vov onj sjkuta Iovaa s tako to s v jzka postav zm

u onj h onj sjkuta a atm s bzo osjno zovo haf kao a s o ovot na sovo s p mu j j zk ja psonjn na onj sjkut

sot afa sa j onj o jka ka j psonjn

na vhov onj h sjkuta

6


62/192

Propsno uenje ur'n

arf dm ishoi sa srin jika kaa oirj srnj npc ovara s priblino kao na d s tim a vui bao, jr j

srina jika prijubjna u ornja npca

Isoit harfa dm j sredina jezika kada je priljubljen uz gornje nepce

62


63/192

Prosno uene urn

a rf sho z srn a rla zovara s tako to su zmor ln kana l povumo z k naza kroz naprnut ovor

n oran pustmo zrak z plua a laahno struj zmu la-snh ca.

sg

Ishot harfa

srednji dio grla

63


64/192

Propsno ueje urn

afh t so onj ja la Iovaa s tako to sanj o jka pon pma mkom npcu t ko sun ka

nal jla pust apav um nno ovaaju las poputna slo .

soit afa h t j gornji dio grla

6


65/192

Popsno uenje urana

af l

sd sa j dja va j zka kada ddu

j kj j sjkuta Izvaa pput a slva d

af dl ma sit u gornjem dijelu jezika kada jepriljubljen uz korijen gornjih sjekutia

65


66/192

Popsno uenje urn

arf ; shod sa ornj djla vrha jz ka kada doruj vrov ornj h sjkuta I zovara s tako to s vrh jzka postavi iz-

mu ornj donj h sjkuta tako da zub vr blai pritisk nanj a zatm s odsjno izovori na slovo z

' ' ;l ' ;l

Isodt harfa ; j gornji dio jezika kada je prislonjen

na vrhove gornjih sjekutia

66


67/192

Propsno uenje ur'n

af r J sd sa va ka vaa s pput na sva r

) l l : )

sdt afa r J vrh jezika

6


68/192

Propsno uenje ur'n

Ha j j sod sa va eka kada e eu sastavego do sekuta I govaa se poput aeg sova z

J_ ' ' j ' jl ' jl : j

sodte afa j j gorn do ezka posavlen uzgorne done seke

6


69/192

Prosno uene urn

Hasn sod sa goeg dea eka posaveog u go-e doe sekue. govaa se popu aeg sova s

sode aa sn e gorn do ezka posavlen uzdone sekue

69


70/192

Propsno uenje ur'ana

Ha sod sa sede e ka kada se pb sedemepcu. govaa se poput aeg sova

Ishodte aa n e sredna ezka

7


71/192

Propsno uenje ur'n

Haf sod sa goeg dea eka psoeog ugoe doe sekute. govaa se tako to se ped do eka

pso u vcu do sekuta sed se do mao uve, a adse do podge pema mekom epcu.

" "

sode afa e gorn do ezka prslonen uzgorne don sekue

7


72/192

Propsno uenje urn

Ha sod sa ubova eka psoe a goedese eve kutake govaa se tako to se sed do eka

pso a pede sede epce a ubov eka ptsu goekutake.

grna viica

o o :

sodte aa su rubov eza (l en od nhs m da e spravne da bude lev) prlublen uz unae

2


73/192

Propsno uenje ur'n

Harf j sod sa goneg dea va eka kada dodujekoene gon sekua. govaa se ako o se v eka p -

so na gone sekue a sedn se do podgne pema gojemepcu

sode aa b e gorn do zka kada prlubln uz korn gornh skua

7


74/192

Popsno uee un

Ha! sod sa goeg djea va eka kada dodujevove go sekuta. Igovaa se tako to se v eka pso

a goje sekute tako da mao v , a sedj se do podgpema goem epcu

o o" t "

Isodte aa ! e gorn do ezka vrhov gornhsekuta

7


75/192

Propsno uenje urn

Harf aj ishoi i srin rla. zovara s sisajui miirljna i uajui las iz lua

sde afa aj sredn do grla

75


76/192

Propsno uenje urana

Haf a sod goeg dea ga. Igovaa se ako tose ad do eka podge pema mekom epcu e ko sue

kaa sa va djea pust apav um eego govaaugas. (Sa je aem sovu g s tm da je mao apav kup

7

o o o " " " " :

Isodte aa an je gorn do grla


77/192

Popsno uenje Kurn

Ha f sod sa uutajost doe use kada su a jpsoe goj sjekut govaa se poput aeg sova/

} } t l l

sodte aa f je srednji unutranji dio donje usnei vrhovi gornjih sjekuia

77


78/192


79/192

Propsno uene ur'ana

Har kf sod korea eka kada ga prsoamo ameko epce. govara se podaem adeg dea eka pre

ma mekom epcu odmerem ravaee m usaa govarau gas poput aeg sova k samo dosta meke.

Isodte ara kf e donji dio jezika79


80/192

Propsno uenje ur'a

Ha lm J sod sa ubova va eka postaven na gonesekute Igovaa se postavanem va eka na sekute ne

govog (desnog) uba na onake pedn do nepca Poput naegova l meko govoenog.

o oJl " J " J J

Isod te aa lm J e gornji dio (vrh) jezika i prvi diojednog njegovog rba.


81/192

Propsno uenje ur'n

Ha mm \ sod sa usaa. Igovaa se poput aeg sova m.

Ihodte haa mm \ su obje usne

1


82/192

Propsno uenje ur'n

Ha sod sa va eka kada e psoe a pedeepce Igovaa se poput aeg sova n.

Isodte aa n e gornji dio jezika.


83/192

Propsno uenje Kur'n

Ha h sod donjeg djea ga. govaa se poput naegsova h.

sodt afa h je donji dio grla

3


84/192

Popsno uenje u'n

Hafwaw sod sa usaa . govaa se tako to se usta spu pe aokue a use m apegu {kao kad govaamo sovo

u , sputaju gas kao da oemo govot ae sovo

sodte afa waw su obje une


85/192

Propsno uenje urn

Ha j sd sa sede eka kada se psaa a geepce. Igvaa se pput aeg slva j

Isdte aa j e sreina jezika


86/192


87/192

PRAVIlA UCJA KUR'AA


88/192


89/192

Propsno uene ur n

Kpo zvaaje haova

Ov e vr van prav tedvda ke se praktcra sa gvrmsvakg ara. Name sv se arv tau krupn mek bn (sdn bsanskm eku tak da e asnst ragvetnst uena nave u avsnst d vadana vm pravm Dvesbne arva urkuu da e se arv gvarat krupn tank krupna (istila) meka (istifl) rupn se gvaradevet arva arv k nse sbnu istila ar r kad e na nemu feta damma elif k tvr dunu kada de nepsredn ps e edng d arva sa sbnmistila pse ara r < Nan ukrupn vana e pput naegnamerng krupng gvra pr kem se usne akrue (skupe vre tk da se ragvetn ue gas. Ova gas pr asku e

k usmerava a stru u grne nepce Iuetak e ak v arv nse kesru kada se pr gvru samgasnka usne ma ravae. Ov e krupn gvarane baven pr uenu spmenutarva nart kada pse n da k tvr dunu ake na nma aa Neprmen vane vga prava kd nase nararena greka meu uama mamma. Nenu vanst precnst ptvrue nen ca da uema spmne pet stepen k

su prean p krupn .

Navem stepenm krupne gvara se devet arva sedam arva istila' arni kada ps e n de elif k tvr dunu (t. ba negva bka

grade du samgasnka a ake se ta elif

gvara stm stepenm krupne

9


90/192

Propsno uenje Kur

Primjeri b 4 4_:W 4 4t 4l1 4L 4

2 Za edan stepen mane kupno govaau se hafov ist'ila' haf r kada na seb nose fethu

ada hafov ist'la' nose dammu govaau se a edanstepen mane kupno u odnosu na pou gupu

Primjeri , , : #4J 4 4JI Jo manm stepenom kupnoe govaau se hafov

ist'ila' kada nose suku U suau hafa r potebnoe da haf pe nega nosi fethu a o ovom hafu e b po-sebno govoa

Primjeri

5 Namanm sepenom kupnoe govoau se hafovis'ila' kada nose kesru af r ko nos kesru govaa se tanko.

Primjeri

9


91/192

Propsno uenje Kur'ana

Viba 2

Krno zgovrnje upo sa avem stepeom kupoe govaau se sv ao-v st'la' a r kada ose fethu kada pose doe a ko os suku, a ko se takoe govaa kupo:

,


92/192

Propsno uenje ur'n

Mehko zgovaaje haova

Peosa afov ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' 4

dake osm spomeu sedam afova ist'ila' afov su kojose osobu akoe (istifl) Sv avede afov aju se saakoom, uev afa lm ( u je O peosam pavma veam a af r govo e se u posebom podasovuOv se dvadese afova usa govaa obo, sa mekoom

(ttrqq) koja je sama osoba afa P jovom govou govou samogaska koje ose usa se omao avae aksobodo suj ko usa o je opke eo vo kupoe sa akoa koja se obo moe u u aem jeku.

Prmjer

9


93/192

Propsno uenje ur'n

Viba 3

Mehko zgovrnJe hrfov 1Hafov ko mau oobu istifl govaau a akoom

9


94/192

Proso ueje Kur

Se miesee harl

Aapska se sv djee s bm a jv ds spam dee-m au el a sueva mjeseeva Name, u aapskm je-ku ka u ekm evpskm jecma pstj dee a kj m se deuju mece, a kj se stavja a je petak.

Snev hrov ada je peti a mece jeda d suev ava (elhuufeese dug a deeg aa hi ( petvaa se (deka u pet a mece tak da se upe e ta a pet- a s tedd a seb ta se udvostruen

Sueve ave e sjede etaest ava:

4 4 4 4 4 4 4 V 4 4 4 4 4 4 Primjeri0 1 -L -

l J

J

9


95/192

Propsno uenje ur'n

Vieba4

unev hrfov ada u eda od sunevih harfova doe odreeni lan gova-a se kao da os a seb ak udvostuea (edid) a odeea se uope e ta.

" o

95


96/192

Propsno uene ur'n

aa e poet arf imece ea o meseev arfova (elhuruf elqamerijje) rugi arf oreeog aa i e ekiira u poeti arf mece. Oreei la i i meica se, akle itaukako su apsa

9

eseev arfov su s ee etraest arfova:

, , r , , J , , , , , Prmjer


97/192

Propsno uene ur'n

Vieba 5

MJeseevi hovi ada odr la doe u mjsv harf tau se lan ha

!

97


98/192

Propsno uenje ur'n

Prps uena staze bsme

Neposedo pe uea uaa obavea e pout stzu(euu) sodo ema veog A aa o K'an ai, ti Aa o otog tana

Posto ve vea uea stae a apoata e gom

'

kuaskm mpeatvom aeea euzubllah neejtana to a uteem se Aau (koAaa attu tam) od etaa poketog.

Dake p e samog uea uaa obavea e pout stzukao to e umo a poetku amaa, pe samog uea sua avea e ueme staovta da e eo uee vadb. Ako as uueu peke eto to e veao a samo uee, ako to e

staka bog kaa kaaa kao p govo pavee duepaue, abavt se m dugm osm uaa s potebo e peastavka poovo pout stau.

ee bslle e suet ako umo s poetka sue , u se oma ako stae. Iuetak e sua ewbe pe koe se bs lla eu Bsma se moe ut pose stae kad apoemo uee

od see sue.Bslla glas bsllahahana

h u me Aaa ostvog, Samosog to a, poem(svoe deo) u Aaovo me, t. ad Aaa, ostvog (svm stvoe ma) Samosog (samo vecma a Sudem dau)

0 Pijevod znenj sure En-Nhl , 989


99/192

Propsno uenje ur'n

Viba

cene ls'e [e'e l blsllle

Pe samog poetka uea uaa teba pout e' a apoetku svake sue, os m sue ewbe teba pou t bs

99


100/192

Popsno uene u'n

Prava uenia nun sakna tenvna

N saki tenn (e i u mau eti pava dgm aqb koa su utvai iov odos spam afa ko i i sediName svaki a kada e ae eposedo posie a sakia iiteva ima odee odo pema ma i pavio taa . Pvo epavio veao a et dugo a petaest tee a eda af etvto a peota est

NnsknDicija

N saki Z e ko ema aeketa (samogaika a ebi t os uku oe bt u imec gagou i estci

Primeri

TenvnDicija

Tnvin e dopuski be aeketa koi doai a kau meice kad e e astae pi ueu a to imeici suau at se uope e ita

Primeri

1


101/192

Propsno uenje ur n

Utaanie dgm 1Iam jek a utapaje as m acja a stu pestavja u tapaje nn sakina ( nn tnvina u ug af kj s ekaeket tak a bjem jea a sa tem j su kje ug aa est je ava ama kje saava je :

_Sama ea acja ama avs a se vaa u aaa-

cju (ue e je am a vje vste: am sa aaacjm


102/192

Propsno uenje uana

Veba

pnJe z nzllzl ada se ae a (nn sakn nn tenvna) pe edog odet aa

,utapa se u tako da se o tau udvo-

stueo (sa teo} s tm da ov govo poa sodtaaa nn


103/192

Propsno uenje ur'ana

UtpnJe id be nlliJe

Denca

ea se ka uapaje aa nn u jeda d dva aa: J r J , ak da se pv a upe e a a dug se a udvsue (sa teo)

Prena

ad se a (nn sak nn eva) ae p j e aa l J r J pv se uapa u dug ak da dug am udvsue(sa teo) vm je suaju uapaje ppu eett (\ U , be aaacije a av J aju seudvsue.

Np yep (m eduu) gv em ka da jeapsa 6 (meduu)

rimjeri

1


104/192

Popsno uenje ur'n

Veba

UtpnJe baz nzlze U Kad se haf (nn sakn nn envna nae pe hafa l J r pv se utapa u dug ako da ga amo kao edan udvosuen haf sa teo)


105/192

Propsno uenje un

Skrvani e ha'J

1

Ovo e dugo pavo neposedno veano a haf { nn sakn l nn tenvna ma uetnu vanost e u ha fnn obuhvaa opetnaest hafova te e tako astupl eno gotovo u svakom aetu

Denca

Jeko naene fa'a e pokvane a u tedvdsko temnoogpedstavla skvane hafa {nn sakn nn tenvna u govou posedstvom naaace kada se nae sped ednog odpetnaest odeenh hafova.

Prena

Kada se haf (nn sakn nn tenvna nae sped ednog odpenaest hafova

' ' ' ' 4 ne govaamo ha fnn nego samo negovu osobnu naalacegunne t da stu gas ko nos u taa nu od edne obne dune shodta hafa ko sled

Primjri

OS


106/192

Propso ueje ur'

Vieba 9Skrivne Kaa e haf C (nn akn nn envna) nae pe jeno openae hafoa ne ovaamo haf nn neo amo njeovoobn naaacje (nne) u aja nj o jene obne ne hoa hafa koj je


107/192

Propsno uene ur'ana

Prmena qbJ- Ovo e aedo pavo aa nn tnvina a veao e samoa eda a a b

Dnicija

Je ko aee qba e tasomaca mesta poce eega tedvdsko temoog pedstava pomeu aa nn sakin nn tnvina kada se ae sped aa b u a ad kompmeuemo pavo skvaa (ifa

Prijna

ada se nn sakin nn tnvin ae sped aa b tasoma se u a \ od koeg govaamo samo eduegovu osobu aaacu (gnn da dok su usta atvoea stu ko os u taau koko eda oba dua .

Prmer

1 7


108/192

Propsno uenje ur'n

Veba 10

ProJen 1Kaa e nn sakn 6 i i nn tenvn nae ipe hafa tanfomia e haf m i m ( o koje ioaamo amo jen njeov oobin naaacij (unne) a atvoena a,ko no mm tji tajanj koiko jena obina ina

1


109/192

Propso ueje K u

IV Istcani e hrJ J 1

_hr je poljenje pavlo z ove pe na oeen je nan pono pehon pava koja e zan vaj na apanj hafann l njeovh oobina haf ovo pavl nea a-lacje neo v hafov zaavaj voje oobne hoa.

Denca

Jezk !hr je pojava pokaz vanje a pak peavlja ( azo-

vjeno) zovaanje stcane bez nazalizacje hafa nn sakn nn tenvna kaa oe pe e oeenh hafova

Prena

Kaa e za nn sakna nn tenvna nae e hafova

( A poebno a je zovo z njeovo hoa be nazaace(nne) ne zoavljaj n jen njeov oobn

Primeri

1 9


110/192

Propisno ueje Kur'aa

Viba 11

stinJe \ 1 Kada e a nn sakna


111/192

roiso eje Kraa

Praa uenja sakn mm sakn


112/192

Propso ueje Kuraa

Vieba12

Usneno skrivnJe P Uada se nae haf mm sakin pie hafa ) od hafamm igovaa se samo negova osobina naaacie unne davadh sti ko nos i malo otvoena sta taan od edneobine dine

1 1 2


113/192

Propso ueje Kuraa

Utapani dntnh havadm min

Denca

Jeziki ovo pavilo pedstavla malo tapane dva afa a teminoloki e to utaane va sta harfa pv sakin a dg i mteik edan koi postae i it se dvosten

rmena

ad se nae af mm sakn pe afa mm koi nos aeket doai do tapan te se govaa dvosteno mm


114/192

Propisno uenje Kuraa

Veba13

UtpnJe lennh hrfov lg leJn-l\' l

ada se nae af mm sakin


115/192

Propo ueje uraa

scanie hara mm hr elew

'pt.LlOvo e pavilo veano a sve hafove os im hafa b ( )

Denicija

eiki ihr efevi e sneno scane a paks pedsava scane hafa mm sakin kada se nae sped svh hafova osm hafova mm b Navan e snen e se mm igovaa sa sana

Pimjena

ada se p en ana nae haf mm sakn


116/192

Propso ueje Kur

Viba14

snJa hrf i hr efew P 1 \ 1ada se p enj ana nae a f mim sakin ) pije bo kojeg afa osm afa ) i afa mim( potebno je zgovot ga agovjetno sa svm njegovm osobinama

1 1


117/192

rps ueje Kuaa

avo udvostuenh (mueddede

nn mm DniciSvaki af aapskom jeik moe ositi tedid pa tako i afo-vi nn i mm etim a aik od ostai afova odkoji se svaki, kada osi edid edostavo igovaa kao dpiaf nn ) mm f) igovaa se naaliai taaod ede die

Primn

ada se ae nn tdidom ) i i mm tdidom f) obaveo e igovoii i u nliciu da sti vad koos taja od ede die

rimeri

; ;

1 7


118/192

Propso ueje Kuraa

Vieba15

Prvilo poJnh ueddede nun


119/192

ropso uee uraa

Denicija

Qalqala e pucketane (skakae) aa a evm isitukaa se ae sakm a kau i u se i ie Ovu sbu psee pet afva ki su saa u e

Pimjena

Kaa se ean pet afva " " " b " nae i bue sakin bave a e iviti sa cketanjem a nevm situ Sn tentetu qaqaa se ei a t vste maa sena veika

Mala qalqala e sua ka ea pet ava e u sein ei sednja p k e puketae vee teteta mae pestava ea pet afva

kaa e a kau ie tea velka qalqala p k e tetet pucketana nave pestava ea petava kaa uvstue (sa tem) e a kau ie

Primjeri

Maa qaqaa

Sena qaqaa 11

Veka qaqaa ; ;;

,1

1 9


120/192

ropso ueje Kuaa

Kaa se ea harfova b ae a e sakinbave a e ivt sa cketanjem a evm shtu Ak e u sei iei puketae e mae iteteta ake a kau e tetet e ve a kaa e a kau iei isi tei a sebi tetet pucketaa e ave

aa qaqaa

Sea qaqaa

Veka qaqaa


121/192

Popso uee Kuaa

Dune- 1

Duine (mudd) su jedno od najvanijih poglavlja u tedvidskoj nauc i. Zastupljene su kroz sve aj ete asne Knjige i vrlo suprecizno ustanovljene, a samo nji hovo prakticir anje je pri uenju obavezno

Denicija

arapskom j eziku me zna i oduenje, duina, a u tedvidskoj terminoogiji predstavlja oduenje izgovora harfa radiodreenog razloga koji je prouzroio duinu Tri su harfa kojigrade duinu, tkz harfovi medd: ww sakin ( kad prije njegadoe harf sa damom j sakin kad prije njega doe harsa kesrom i elf sakn ) kad pri je njega doe harf sa feom

Ova ri harfa koji su jo zovu hrf1ille I J_, unavedenim suajevima grade duine (mudd) nae obinaduina u tedvidskoj nauci moe biti sa tri samoglasnika u a, a ta je duina poput duine samoglasnika u naim rijeima:ka, sn, nna

Meutim duine se javljaju i u nekim drugim sluajevima,koje emo jedan po jedan pobrojat i opisai Sve se duine dijee na dvije vrste obina i izvedena , a svaka odnj ih ima podvrste koje je -potrebno pojedinao savladati i pri mjenjivati priikom uenja kur'anskih ajea.

1 1


122/192

Propso eje 'aa

Osnovn obn din - 1 I

Ova je duna (medd asl) obna duna j je uonk jeda od hafa medda u naedm sluajevma ww kad pje jegadoe haf sa dammom elif kad pje jega do haf fetho ja kad pje jega doe ha f a kesrom a Ve U uvjeda poslje e dola heme n haf sa sukuom l eddom Ovajmedd aje jednu dunu obaveno ju je pmjenjva p ueju

PrimjenaKada doe haf koj os damm, a poslje jega ww sakin ( haf je obaveo pou poduuju jegov samoglasnk jednuduu (dva haekea) govaaju l kada doe haf koj nosfeth poslje njega elif sakin samoglasnk u se u ajanju od jedne dune

l kada doe haf sa kesrom poslje nje

ga haf j sakin

jegov samoglasnk i obaveno je pou u

ajanju od jede dune

Prmjer

l l ;

ovm pmjema smo ad lakeg aumjevanja dune savl sukue na huuful medd ako se o nae e pu


123/192

Propso ueje Kuraa

Vieba1

Obindn Kaa oe harf koji nosi dammu i posije njega haf sakin( obavezno je samogasnik poii ajanj o jene *i ne Kaa oe haf koji nos fethu posje njega elifsakin 1 i se jena ina samogasnka a Kaa oe ha f sa kesrom

i posije njega haf j sakin , obavezno je samogasnik i ii rajanj o jene ine


124/192

ropso uee Kur

Duna spojee amjence medd se sugra

l l oinu duinu padau o die e duina : duina poene zamenie (medd si le ugra) i kompezaika duina (medd iwed)

Duina spoene amenice i ni ina zamenia eeg ica ednine mukog oda 4 poena a iei ii eznikom Poteno enagaii da aki haf h 4 nie ina zamenia, nego moe iiaani dio neke iei Ko ne moe pepoznai zameniu na oaezu iana edne duine audia ma i znak ii dugi znak popu zaeza koi oi iza ie i i ukazue da e zamenica ia dugo

rimjena

Kada e na kau iei nae zamjenica eeg ia mukog oda4 da noi dammu ii kesru a ha pie zamen ie noi !eki haeke dake, da nie sakin i ne noiehu) zameniu e obaeznouii u aa nu od edne duine zuzeak e iuacia da nakon zaenice doe haf hemze, kada e zamenica ui eii heekea(die oine duine) a ako doe haf a ukunom onda e iaamo edna duina O oom e i i poeno gooa

rimjeri

1


125/192

ps uee u

Vieba 18

in soJene zJenie - Kada s a kau ii a zamjenica tg ica mukog oda da osi dammu ii kesru a haf pi zamic osi ki hak (dak da i sakn i osi ) zamicu obavzoui u aau od d dui

o , o J , " o

o; , J.I

r '

1 5


126/192

Propso eje r'.aa

Kompezaciska duna [medd wedJ

. obinu duinu srsaa se i medd iwe kompeacijska duina o predsaja tenvin en koji pri ikom sajanja na njemu zamjenjuje izgoor jedne duine (samogasnika a)

Primjena

ada asanemo na rijei iji zadnji har nosi tenvin en obaeno je umjeso tenvina en izgoorii jednu du inu samogasnika Oo se duina izgoara samo ako sanemo na rijei koja nosienin en, a ako preazimo preko rijei enin en iamo kako je inapisan

Primer


127/192

ropso ueje Kuaa

Viefba 19

Kopez)sk din- .Pr zastajanju na rje j zadnj harf nos tenvn en obavezno jeumjesto tenvna zgovort jednu dunu samogasnka a.

27


128/192

Propio ueje K u

Npoen

zao za dui vaa apomuti a dva moua rasporda harfova ko srmo u Kurau da da ako rii koa s zavrava obiom duiom dou harfovi ii koi rad duiuU ovom s sluau prva ri ita sa obiom duiom dva harka, a ardi s harf ita bz utaa a prthodu ri Dru slua kada ako do od harfova koi i duiu a ko os

zak udvostrua (tdid) do isti harf Udvostrui harf s itaudvostruo, a duia koa sidi odstupa od osovih praviladuia Kod oba suaa s sastau harfovi ko i i duiu, im spotvru postoa dui a po mu i azvaa orena duina (mdd tmk l . ) tavla u apomu r osi ikakvo ovo it i odstupau pravilo od osovo

Pimjena

Kada priikom ua dou da do druo harfovi koi raddui ui s shodo osovim pravilima o duiama bz ikakvo odstupaa

Pmjer

1 8


129/192

Propso uee Kur

Viba 20

Potvren din edd tekn 1 .Kada pr lkom uena du jeda do drugog arfov ko grade dune u se sodo snvnm pravlma o dunama be kakvgodstupana

9


130/192

Popiso eje Kraa

Izvedena duna- 1 I

va e dina ivedena i oine a neni onii hemze i kn kada do nakon afa ko i gadi oin din i i itaiida e atan dva hemzea

1. Dun prouzrokovane hemztom

SstvlJen din edd e11 }Kada ito iei poie afa, ko i gadi din doe emze, natae atavena dina (medd meil) Upavo og ataanaafa dine i emeta ito iei ova e medd i doio ime m

u

tte. to nai ataven aveza e ov din iti etii ili petae keta

Pmjena

Kada e ito iei nae af, koi gadi oin din i nepoedno poie nega hemze oina e dina tanfomia atavlen medd meil i oavezno e poditi nen izgovoetii ii pet aeketa Podene viedi za va ti amoglanika

a, i Primjeri

4


131/192

Popso ueje Kuraa

Vieba 21

Sstvlen ill obven din e Kada se u istoj rijei nae harf koji gradi oin din i neposredno posije njega hemze obina se duina transforira u sastajenu, i obaezno ju je uiti etiri ii pet hareketa

5P

3 1


132/192

Propiso un Kurana

Rastajena duna [medd mnlesJ

Ako a kraju rje doe arf koj grad din a emze buder ar u aredoj rje asaje rasajea dua oe se rasajeom jer se uzro oe due rasajaju dje ma rjemaj su o sasa djeo Oa se dua akoe obaezo u er e arekea

PimenaKada se a kraju r je ae af medd koj je uzrokoao obuduu a emze a oeku rje koja je sjed oba dua ajeom kraju reara se u rasajeu med mnfeil e se zgoara er e arekea Nek ua oo rodueje e smarajuobaem doojaaju da se u samo jeda dua da are

kea meum maju u du da osoj muear raje kako jeHafs uo o roj erz j rukood emo se o joj roduejeakoe rjed za sa r samogaska a u

rimjeri

1 3 2

H

_ _J


133/192

opiso ueje Kuaa

Viba 22

stvlen din 1Kada na krau re i doe af medd koj je uzrokoao obnu dunu a emze na poeku rje koja je s jed obna duna nanenom kraju preara se u rasajenu med mnfei e se zgoara etr e hareketa

.:


134/192

Propiso uj ur'aa

Veka duna spen zamenc[mdd s kub

l Ako na kraju rje doe pojena zamenica treeg ca mukoga roda 4 koja je uronk obne dune a prv arf u narednojrje bude stalno emze qa), nataje velka duna pojene amence medd ile Ova e duna nava vekom duno jer e u odnou na obnu dunu pojene amjence uenjeproduava na etr pet areketa

Primjena

Kada e na kraju rje nae zamenica treeg ca mukogaroda 4 koj a grad obnu dunu jed je rje koja ponje astalnim emzetom (q'i) obna duna na njenom kraju pretva

ra e u veku dunu pojene amjence medd ile a te egovara etr pet areketa e mo kaa da kod pojene amjence duna nataje amo u uaju amoganka , odnono nakon damme kese

Primjeri

1 34


135/192

Propisno uenje urana

ieb 23

Velik din zJenie l .Kada se na krau re nae spoena amenia ree ca ukoa roda 4koa e ronk obne dne, sed e re koapone sa stalnim hemzetom (qat' obna se duna pre re preara velku dunu spojene zamjence e se oara e

r pe harekea


136/192

Propiso eje Kr

2. Izvedene dune pouzokovan&sukunom eddom

n prozrokovn dvostren hrfoedd i kel eqql Ooj je dini zronik dostreni harf koji doe jednoj rijeinakon arfa koji radi obin din Ako nakon afa meddharfa koji radi obin din) doe dostreni harf npr (eqqah) nastaje dina ozokovana dvostenim afom koj je obaezno iti est hareketa

Primjena

Kada nakon harfa koji radi obin din {af medd) doe istoj rijei af sa tedidom obina se dina transforira

uinu prouzroovan udvosruenim harfom medd lzim kelimi meqqal koj je obaezno izgoarati trajanj od estare keta

Primjeri

1 36


137/192

ropso uene Kuana

Vieba 24

Obve din s poJn ho riJeI fjl lada nakon obne dune kou je ouzokoao af medd u sojje doe af sa tedidom obna se duna ansfoma u duinu pouzoovanu udvostuenim hafom u se es aekea

J o J ,_ '

G

7


138/192

opiso eje r'aa

Duln prouroovn suunoedd li ell ue

j-I lOva e dina kvana sknom, a gade e haf k vbin din i haf a knm kada ga iedi Obaven eii e haekea Ova medd e Kan da am na dvamea, ba i }n

PrimenaKada nakn bine dine k e pkva af medd deaf sa sknom i iei, bina e dna tanfmia din pzkvan knm medd zim kelimi maefk e baven igvaai e haeketa

Primeri

o o

1 38


139/192

ropso ueje Kuraa

Vieba 25

Din prozrokovn skno \ Kada nakon obine duine kou e ouokovao af medd doeaf sa sknom u io iei, obina e duina anomia uduinu ouokovanu ukunom, kou e obaveno igovaai e

hae kea o

o

o

oo 5

o o51

9


140/192

Propso ueje Kur'aa

Duln riJei n k se stJe edd ri 1-s-sukn

WIOva una nastaje kaa se staje na ie u kojoj nakon haakoj ai obnu unu (arf medd) oa posjenj ha ijei Zbo staanja na toj ije posjenj je ha sakn koji na takavnain utjee na samu uinu Po tome ova vsta nos ime Kaastajemo na toj i jei ovojeno je uinu uiti vije eti i est

haeketa st boj haeketa tebamo kostt pi svakom staanuu istom uenu

Primjena

Kaa u jenoj ijei nakon haa koji ai din oe posjenj ha iei ko stajanja na njoj uu moemo ut u tajanju ova eti i est haeketa

Primjeri

Napomena: Sukun na anj im haovma ovh ei se ne peje u osnov on tu ne stoji neo se ta samo u suaju kaa stanemo na otnoj je i ovm pme ma e napsan ai akeaumevanja uine

1o'


141/192

Propso eje Kraa

Veba 26

Dln iJeC n koJoJ se ste - WI ada u jednoj rijei nakon harfa koj i gradi din doe posjednjiharf rijei kod ajanja na njoj duinu moemo uii u rajanju oddva, eiri ii es harekea

1 1


142/192

Propiso uee Kur'aa

Duin ho Rn:

WWl e

RO .Ova una nje kana una amoanka neo je to ratezanje arfova n J j u oreenm tuacjama Doba je nazv po oobn koja e na arapkom zove in {njenot baot) j arfov ww j kaa u akn buu poebno mek ba Nataje pr tajanju na rje kaa af n j) bue

prezanj arf u njoj uto sakin a prje njea af sa fetomStoje na toj rje , prout (ratenut) emo zovor afa n J ) u trajanju o va etr et areketa Ovje treba obratt panju a e pr ratezanju arfa n ne ubac koj amoankto je eta rjeka ko pojen uaa npr a e zovor aumjeto ajj

Prmjena

Kaa af in J bue akn prezanj u r je a prje njea af sa fetom pr taj anju na toj rj e zovor arfa ww jrateemo u trajanju o va etr et areketa

rmjer

2


143/192

ris uj ur

Vieba 2

Din steznJ hf .ada afn (J ii ) bude sakin i pedadnj i u ijei a pije njega af sa fetom pi saj anju na iei ig afa ww i i jaseem u ajanju d da eii ii es haekea

o : o

u

43


144/192

roso ueje ur'aa

Dulne hfov s poCe poJeinih su

I ? .Na poetku nekih sa pvi su ajeti hafovi koj ne ine kasineje nego s to tk f fevtiissve - aov kojima poinj sue oni maju svoje posebo naenje Do enjaka kaeda su ovi haovi jedna vsta aova a one koji e vjeju Aa-hovu Kjigu kao da se njima kae: vo od ovh su afova sai

njene kuanske sue i ajet pa ako ste kadi apiite vi ta sino ma dugih m ijenja ai je u svakom saju njihovo taje pecio staovjeno i svi hafov koji su dol s poetka nekih sa osm ea, i taju se dva et ii i est haeketa

Ovi hafova ma kup no etnaest a sadani su u ijei:

o gade dune itaj se po imen p. qf s . a ga

de ti vste duina: medd eifat (duina eia) medd im ameqqal (da hafa koji gadi utapanje) i medd lzim amaef (duina afa koj ne gadi utapaje ) Paktia alikameu njima je tajanj duine koje nose svom imenu a katko moemo ei da duinu eia iji s haovi sadai u ijei:# igovaamo u tajanju od dva haeketa a dine sviota i hafova e se tajanju od et haeketa osim hafa kodkojeg je haf n ) i njegovog imen dovojeno igovoiti (astegnti) etii ili et haeketa

1


145/192

Pr s uj Kur

Veba 28

Din ellf e ellf #aa se na poeku sue nau saosalni haov 4 elif, ko i e u nihovo enu izgovaa se u aanu o va haekea

l

5


146/192

Propso uj Kur'aa

Veba 29

Duln hf koJI i utpnJee lzl ueqql - \

ada s a potku su a harf, koi u svom imu ima duiu,a ako dui ha koji tvoi utapa (idgm) obavo s uist ha kta Ova duia asta amo ako ako to haa oha ad kojim s pimu utapa

46


147/192

ropo uee ur'

Viefba 30

Din hf koJ ne gi tpnJeed 1z1 e - t \t l

ada se na poetu sue nae haf oj u svom menu ma duinua naon duine haf o i ne tvo utapane (idm) obaveno seui est haeeta.

-

-

7


148/192

Propso eje r'aa

Izgovor mena Aah

f lm u pskom j jez ku ko to smo e kzl mehk to je njego osnon osobn koju teb stlno pmjenj t pzgoou oog hf Izuzet su d suj ob su u je menuneg pementog Gospod Alh kd pje nje doe je j posjednj hf nos ft damm Td se u je lm zgokupno Oj je kupn zgoo pmjeen menu Uzenog to

uenjc de z zog ukupnjnj hf lm Ako pje jeAh doe hf s ksom lm se zgo tnko

Primjena

Kd se pje je Ah ne je j posjednj hf nos fet damm lm se zgo upno ko lif koj g sjed.Oj ef se ne ne pe se zgo u tjnju obne dune

(d heket smogsnk ) obezno kupno.Primjeri

Kd pje j e Ah doe kes m se u tnkoPrimjeri

1 48


149/192

opso ueje Kuraa

Vieba 31

zgovo Ie Allh

K s pi ri Ah n posn nos fe i damm lm s gor upno o elif o g s Oif s n n pi s igo u tnu obn un obno rupno

K pr ii Ah o kesra m s u no

1 9


150/192

ropiso uee u'aa

Izgovor hara r

Spomenul mo da e harf zavno od hareeta oj no ojenoe harfov prje poje njega moe govara rupno meho Ove je luajeve neophodno zapamtt jer je njhova prmjenautanovjena prjenoom od Polana a v

SO

rmjena

Kan izgovo hafa

Kada no damm feth2 Kada je sakin a prje njega harf a dammom l fet

hom Kada je sakin a prje njega hemze a netalno e

r Kada je sakin prje njega haf sa stanom kesom a

polje haf isti'a' oj no l

5 Kada je sakin og zatajanja na rje a pr je je haf ili Kada je sakin a prje doe haf sakin prje ojeg je

haf ili

rimjeri

l _'l ''

5

''

i_:,


151/192

ropiso eje Kraa

Vieba 32

K Izgovo hf

Kada nosi dammu il i fethu ! Kada je sakin, a pije njega haf sa dammom l fthom vj"1

Kada je sakin, a p ije njega hemze sa nstalnom ksom

ji ;Gj1 1i Kada je sakin p ije njega haf sa stalnom ksom, a posije

hafisti'la koj i nosi dammu lfthu V

Kada je sakin bog astajanja na ijei, a pije je haf sa da

mmom lJthom

Kada je sakin, a pije doe haf sakin pije kojeg je haf sadam mom l fthom

5


152/192

rps uee Kuaa

Mehki zgovor hrf r

Kada nosi kesu2 Kada je sakin a pije njega haf a alnom esomi ne sijedi ga haf ila

Kada je sakin a pije njega haf ln sakin4. Kada je posjednje u ijei na kojoj zastajemo a pije

je haf sa kesom Kada je posjednje u ijei na kojoj zastajemo a pije

je haf sakin i pije njega haf sa kesom

Primjeri

I na kaju ovog pava teba ei da je ha ni dozvoljeno igovoitina dva naina i kupno i mehko u sijedei ije ima

1 2


153/192

Propsno uenje Kurn

Vieba 33

ehki Izovo hf

Kada ni nos kes

Kada je sakin a pje jea af sa stanom kes om

Kada je sakin a pje jea haf ja sakin

Kada je posljednje

je na kojoj astajemo a p je je af

sa kesom

Kada je posljede je na kooj zastajeo, a pe eaf sakin pje njea af sa kesom

oo

5 3


154/192

ropso ueje Kraa

Pava th, sh halova sa stm

shotm e u ovo vlu ne hf skn hf s hekeoko nsne uvosue n hf N osnovu og ko uokuune () ; el se n vse ne e uzonk suse v s h (so sho osobn) elen ,suse v h sog sho g uense n sse v

hf blskh sho osobn ueben.

Pvilo dv idei h l uelerimjena

oe harf sakin e hf ko nos hareket oese u shou osobn g e k se ssn v

enn hf nse ne vo u g h f ko se gov ko dvostren harf (s eo).

rimeri

1 54


155/192

s ee Kr

Vieba 34

Pvo dv dac hf

Kada s sastanu dva identina afa nataj utapanj p udui haf kji s izaa ka dvosten af a eo

1 55


156/192

Propisno uenje Kur

Pravo dva hara stog shodta(km mutednsenJ

aa se nae harf sakin i nakon njega harf sa hareketom oba iistog ishoita a aiitih osobna nastaje ukm mutednisejn utapanje pvog u ugi haf koji se i ta sa tedidom. Ovo se pavio javja ko ti gupe haova

Pva gupa su harfovi e

e a utapaje astaje ka d harf

oe pije harfova i i kada harf sakin oe pije harfa Takoe kaa haf sakn doe pje hafa uga gupa su harfovi , a utapanje nastaje ka harf

sakin oe pije harfa i kad harf sakin oe pije harfa .Tea gupa su harfovi i \ , a nastaje ka harf bude

sakin i doe pije harfa \ Primena

ada ha sakin oe pije haova i , ugi ha (akle ili) igovaa se sa edidom a pvi se uope ne ita kada ha sakin oe pije haa igovaa se sa tedidom a se uope ne ita aa haf sakin oe pije haa haf se igovaa sa tedidom a se uope ne ita I kaa ha sakin oe pije haa ha se ita sa tedidom a se uope ne ita kaaha sakin oe pije hafa \ utapa se u \ i igova 9a sateddo yaks to je kao da je np ujesto ije i na pisano ea iga ako se esi ugaiji aspoe hafova Teba jo ei da se k suaja petvaanja haa j u to jedolo u pijeu , o hafa j ostaje sao to a se i njegovog ishoita poinje igovaati haf ,

1 56


157/192

Proso ueje Kur

imjei

;l

1 7


158/192

Pr uee Kuraa

Vieba

Pvilo dv hf Isog shodaa harf s e r ie harfva i rvi se aa rgi ki se igvara s teddom

I kaa harf s e re harfa aa se igvaram ga s teddom kaa harf s e re harfa gvara se s teddom s m a harfa sae sam a sei negvg ishia ine igvarai ha rf

I kaa harf sk e r ie harfa taa se i igvaram ga s teddom kaa harf sk e rie aa se i igvaram ga s teddom

I kaa harf s e r ie harfa \ aa se \ i gvaram ga s teddom

1 8


159/192

rs uee Ku

Utapanje da sna harad terben

Ova im poazmeva a dva harfa koa e etn bikapo osobinama i ishoditima. Nhov et zoke tapane pvo hafa ko e inae akin i U K 'an o ovoa paviaoai amo ko ve pe hafova J ) i

Primjena

Kaa e harf J sakin nae pe harfa J oaz o tapana pvo i tako a e izovaa harf sa tedidom a ha J op o e e ne ita p e (we q abb) tat emo kao a enapano (we qabb) kaa e harf sakin nae piearfa oaz i o tapana pvo i tako a tamo harf ake sa tedidom a haf ope ne iovaamo Nema ivana (ma) ako apoe hafova be ai U poe poene pimea peneeno e poenim eneom (anem) penoiaa a o hafa ne otae nita p izovo om to izneovo hoita po ine izovo hafa

Primjeri

59


160/192

Propso uee Kuraa

Viefba

UtJe v sli hf

Kada e harf akin nae iped afa uapa e u af koje

ovaao a tedidm:

kada e har akin naepje afa utapa e u af koje ovaao a tedidom:

1 60

o ,. o J

o o


161/192

Pi ueje Ku

Vt zastajanja p enu

JI Oo paio ukazuje na ste zastajanja pouzokoane odeenim potebama i shodno znaenju koje se dobija astajanjem nakon odeenih jei. Naime astaja nje I u Kuanu usojeno znaenjem koje se njim postie podijejeno je na pet stazim (obaezno) tm (upotpunjeno) k (adoojaajue) ha

sen (dobo) abih (nepoejno uno). Stajanja u Ku anu su na-ano uokoana i spojnim okonostima i psihoikim stanjem poput potebe a aduhom kihanjem i s a kao taka dijeese na etii ste pinudno (idti i) po ibou (itij i) ispitno(itibi ) i pimjenjeno (intii) Pinudno je zastajanje na koje jeua pinuen, bio bo spojnih okonosti bio bo psihoike potebe. Po ibou je zastajanje koje ua sam iabee ispi tno

je astajanje ono koje u isp itu tai uitej od uenika a p imjenje -no astajanje je u kojem se zastaje adi pimjene uenja po duimiaetima

1


162/192

Propso ueje Kuraa

Vieba 37

Obveo zste ii \ 1 ,IOv je aajanje na je jm e avava cjan naenje apje je ja nje u ve a pj anjm em n p naenju nje U uanu e v aaja nje naava mam hafm j nad je na jj je bavea a

Vieba 38

Uueo zstJa \ ,IOv je aajanje uppunjen u dva pleda, u naenju u aveu eme ja je apea u ajeu Za n me uppunjenaajanje naavn ppada v dvjene ane

1 Prjvod glas: Zast e e odv on koj uju ve p e e Alah od e Nj .

1 62


163/192

s uee Ku

Vieb 39

ZdovolJvJue zstJJa D LI .Iada rm ena ptpnm edn d nn znaena tetanem, a nata aeta pt edn znaene n zadaae zataane () e zataane dzen

63


164/192

ris ueje Ku

Vieba 40

Dobo zse se .U ovom e suau asaane obro i isravno e e naene posignuo asaanem obro i ispravno ai ne pripada osnovnomnaenu koe nosi ae asaane asen pripaa ovoeno vrsi sanke pri uen u

Neisvo eoeiJo zsJJa qbl .Ovo e asaane a raneno er se nime m iena naene koenosi ae ili unosi neasnou i konradikciu u negov smisao.Dake od preon i spo menui asaana eino e ovo nespravno a aram e onome ko asane elei posii ruo naene ae

1 6


165/192

rp uee Ku

Viefb 41

SJe heze hezet1v& } yKaa naimo na spajaju (nsalno) hm koj j p haf upojinm jma pi apoinjanju unja o iji umomz a ko ianja s phonom ijju plaimo pko nja n ui a

Pi poinjanju ako i haf u j i nosi dammu emze iamo kao a nos ammu a ako nosi fetu ili kesru amo a kaoa nos ksu

U sam imnca (r1 f 81 ) kaaou ono lana i u nnima laola o p i s hafoa spajaju s hm a sa ksom

J 8

1 65


166/192

Proio uee ur

Spajanje bsme sure

J iSpajaje e'ue bsmlle dvje sue mogue je ut a et aa. T su dovoljea jeda je

Pv je a da umo svak do posebo dake posjedj ajetsue posebo potom bsmu posebo pv ajet aede sueposebo

Dug je a da se posed aet pou posebo potom bs

ma uvee sa poetkom aede sue

Te e a da se uveu sv djeov dake posledj ajet suesa bsml lom bsma sa pvm ajetom aede sue

etvt a je da uveemo posed aet sue sa bsmlloma da odvojeo umo pv ajet sljedee sue Ovaj a je dovoje e se a posjedj ajet veuje bsma koja e ppada toj

su A kako smo kaa bsm a po vajetu koj se kost u aempodebju je ujea a poetku sua osm sue Tewbe a e ajhovom kaju

Primja

Dovoljeo je da avetak odeee sue okoamo a t aaoemo e okoat uejem posledeg ajeta a kojem astaje

mo te posebo umo bsmllu potom posebo uo p ajesjedee sue ueemo bsmllu sa pvm ajetom sljedee sue te a je da avavau ueje odeee sue uveemo posljedj ajet sa bsmllom potom bsmlu uveemo sa pvm ajetom aede sue

66


167/192

r s uee Kuraa

POEDINACNA PRAVLA

eba 42Kd se stJe iJei i se o d Je JoJ sK p enj tnemo ovmo je n ojoj mo to njen pojen h o n (om o je no tenvnen, np bee.

eba43Oglo ebe od stJJ i se ko hK p enj tnemo n je j je pojenj o ht ovmo t je o e vv hom h A sakin Np. p t emo hudewwe rameh

67


168/192

opso uee Kur

Vieba

ie dugih soglsik o kod sJJ iJei kose zvv s hfo lli Kada astajemo a i jei koa se avava sa arfom ww i i j uimo ga u svojsvu afa koji gadi duinu u tajanu od dva aeketa N ouit mo Allhu l lhe ll h i i we nn iftu

mewl.

1 8


169/192

ps uee u

Viba 45

Die i zsJJ s v. eii il es heke

Zaau na aeima, dovoleno e in ii duinu od dva (oim iei koe e obavezno pouii due et l est haeketa oebno e koiii iu duinu p iom uenu blo dva l ei ilie aeke

Dva hareketa

etiri hareketa

est hareketa

69


170/192

Pros ueje Kuraa

Vifba46

Ako Je hrfo tel, glv se ri stJJd stjem n ijei iji psljednji h r nsi edid nlvmtedid

Vifba 47

UeJe riJeI s tevlo ko ke olzi hezet+v1d rije kj nsi tenin slijedi ije iji je pvi hf hemetu1a spjjue heme prvu ije izvrm ddvui jj smsnik i k d nsi kesru N r eaunihuame i ianinieti .

1 70


171/192

opso eje K'

Vieba 48

lif koi se i k se sJe spoo e i

ada se pi uenju uana naie na ije iji je posjednji a elifzastaju i na njoj itamo i e ako peemo peko nje, e i ne itamo U teem doe navedenom pimjeu pi zastajanju dozvojenasu dva na ina kod stajanja da itamo ei ii da a ne i tamo neostanemo na au m sakin

Vea4

ZokiJe s pi eJ

U sui usuf naiazmo na ije te'menna u kojoj piikom izov

aanja edida na haf nun tebamo uiniti mm aokuitinakatko usne, be pomjene u zvuku hafova Ovo je pavio samovizueno

2 f aet 7 1


172/192

rps uee un

Viea 50

lj sd jdj Je d hf i

Haf nn ( a se nae sakin u istoj rije ije a ii reba naasiti uenju .

7


173/192

ps ueje u

iba 51

Stanka lsekeJ u istom dahu u rajanu od edn dui

a ja an, aa na nj ia n atajo obavno ijnjj ana tajanj o jn in, naon oj u itoa naavjao unj ojnj o navno ij ovoj j i i nain, a uotijbio avo utaanja va

i ia aa. Sana ubijava nao ot haa n ( ji tji ina iji na ojoj ato ataan.

2

El-Khf, ei i 2 .14 ElQc 27.

1 Mf e 46 5 n lHqq e 28 C.

1 73


174/192

ropo ueje Kur'

Vieba 52

cee iJei e


175/192

ueje Kur'

Vieba 54

U r / e eahu lekum m sen amens enm heketm samgasnka u

Veba 55

Uj rj < 1 e aleh se ka a ns dammu n a ka ak e sed eAllah

ea mat f lmko r u tu 1 af se mehk sa samlasnkm e k tae vaha ekea

9 zZme j 7 Hud, 1 7


176/192

s uj Ku

Vieba 57

Cnje rje 1 / /. .U aetu be smu- usqu ne ita e heme a

J it ka a ima kesru.

J J 3

J J l /

/ Vieba 8

Kd pose hrf ko rd d uznu doe hr s sukunom

m spjue heme ne prmenjue se duKaa nak harfa k i na krau neke riei rai uinu e rieii e rvi harf spajajue heze leni harf uim u traanuen harekt

" / /

/ /

1 EH 1 76


177/192

Propisno uenje urana

Vib 59

Na Clt sa blsm priJe uCenJ sur Et-TaWba

Ne popisano ut bismiu na poetku sue tTewbe ou s uuoako poinjemo u t

77


178/192

Propso ue e K ur

Adab uenia Ku'ana

Uenje Kurana, ao jedan od najvrijedniji h ibadeta, valja urasiti iuaati mu posebnu vanost sa sunnesim i mustehab radnjama

Uenje Kurana ahtijeva isrenost prema llahu, subhanehuwe tela , a to podraumijeva da se narada oeuje samo od Njea, elei Njeovu uputu o pratino nai da je abranjeno uitiKuran nova ili da bi ljudi vidjeli i ui l ijepa uaa, da nas llah

sauva od toa Poznat je hadis u ojem se ae da e se prvi baitiu dehennemsu vatru ua oji je uio Kuran da bi judi aaliao lijepo ui

Naon isrenosti treba usladiti svoj odnos prema Kuranu,ispunjen p otovanjem, sa svijeu da nas llah vidi do uimo

Lijepo je imati abdest pri uenju Kuran

Documents

Propisno učenje Kur'ana (sufara i tedžvid)