Proračun Zagrebačke županije puni se planiranom dinamikom · PDF fileÎastupili smo na Sajmu N Agra pod sloganom „Pro- ... Ivana Posavec Krivec (SdP) Kada će, hoće li uskoro,

Broj 99 rujan 2016. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 2-3

SKUPŠTINA

Proračun Zagrebačke županije puni se planiranom dinamikom

Str. 16-17

Str. 7 Str.30

KAPITALNA ULAGANJA

SPORTŠKOLSTVO

Osigurana sredstva za rad 92 pomoćnika u nastavi

Velimir Šandor brončani na Paraolimpijadi u Rio de Janeirou

U Klinča Selima otvorena nova zgrada osmogodišnje škole

32 broj 99, rujan 2016. broj 99, rujan 2016. Ž KŽ K

Poštovani čitatelji,

ljeto je završilo, a s njim i vrijeme godišnjih odmora. Zakoračili smo u prve jesenske dane i u dinamiku poslova koja je svojstvena ovom godišnjem dobu, posebno kada je riječ o poljoprivredi.Održana je sjednica Županijske skupštine na kojoj je, između ostalog, usvojen reba-lans ovogodišnjega proračuna, a čime je, uz ostalo, osiguran besplatan obrok u školi za djecu koja dolaze iz obitelji slabijeg imov-nog stanja. Skupština je dala i suglasnost Županijskoj upravi za ceste za zaduženje dugoročnim kunskim kreditom za sanaciju i obnovu županijskih i lokalnih cesta.Otvorena je novosagrađena osmogodišnja škola u Klinča Selima. Zajedno su to učinili predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, župan Stjepan Kožić, načelnik Općine Klinča Sela Miljenko Vučković i ravnatelj OŠ Klinča Sela Ivo Karača. Škola je vrijedna 25,6 milijuna kuna, od čega je Županija osi-gurala 12,5 milijuna, a ostatak Ministarstvo regionalnog razvoja i Općina Klinča Sela. Uz OŠ Samobor otvorena je nova sportska dvorana. I njezinu je gradnju sufinancirala Županija.Zagrebačka županija predstavila se na Međunarodnom sajmu poljoprivrede i pre-hrane AGRA u Gornjoj Radgoni (Slovenija) te na Jesenskome međunarodnom sajmu u Gudovcu. Održane su mnogobrojne manifestacije, među njima Kaj su jeli naši stari u Vrbovcu, Kriški oblizeki u Križu, Svetonedeljska fišija-da na obalama jezera Rakitje te Jaskanske vinske svečanosti u Jastrebarskom.Svoj dan, na blagdan sv. Bartola, proslavila je općina Orle, na blagdan Uzvišenja Sv. Križa Kravarsko, Križ i Gradec, a slavilo se i u Rugvici. U Velikoj Gorici je održana 18. smotra kore-ografiranog folklora Zagrebačke županije, a Samoborom odzvanjaju zvuci klasične glazbe u sklopu 41. Samoborske glazbene jeseni. Paraolimpijac Velimir Šandor osvojio je brončanu medalju u bacanju diska na 15. Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeirou.Dragi čitatelji, uz pregršt događanja u našoj županiji, lijepo vas pozdravlja

vaš urednk Zlatko Herček, dipl.oec.

jeste li znali?

U šumi Petica kod Ivanić-Grada izbušena je 1948.

godine prva naftna bušotina na području

jugoistočne Europe

SKUPŠTINA SKUPŠTINA

Riječ uRednika

Proračun sada iznosi 564,8 milijuna kuna, od čega je županijski dio 314,4 milijuna kuna, dok dio koji se odnosi na proračunske korisnike (i u županijski proračun je uključen samo evidencijski) iznosi 250,4 milijuna kuna

Prihvaćen je prvi rebalans županijskoga proračuna za 2016. godinu. Prihodi se povećavaju za 6,6 posto. Za sjedni-ce Skupštine, obrazlažući prijedlog,

župan Stjepan Kožić je rekao da se radi o tek tehničkom rebalansu. Povećanje izvornih prihoda odnosi se na novi projekt, odnosno prehranu đaka posebnoga socijalnog statusa. Sredstva za ovu namjenu osigurat će zaklada „Hrvatska za djecu“, koja djeluje u okviru Mi-nistarstva socijalne politike i mladih. Prora-čun sada iznosi 564,8 milijuna kuna, od čega je županijski dio 314,4 milijuna kuna, dok dio koji se odnosi na proračunske korisnike (i u županijski proračun je uključen samo evi-dencijski) iznosi 250,4 milijuna kuna.

- Rebalansom usklađujemo i decentralizi-

SKUPŠTINA PRIHVATILA POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA ZA 2016. TE DONIJELA NJEGOVE PRVE IZMJENE I DOPUNE

OSIGURana SREdStVa Za PREhRanUđaKa SlabIJEGa ImOVnOG StanJa

❱ Rebalansom su usklađena decentralizirana sredstva za školstvo i zdravstvo, te je u njega ugrađen i točan iznos sredstava prenesenih iz prethodne godine

❱ Dana je suglasnost za zaduženje ŽUC-a za 50 milijuna kuna, po kamatnoj stopi od 2,6 posto, na rok od sedam godina

rana sredstva za školstvo i zdravstvo, jer kod donošenja proračuna još nismo imali odluke resornih ministarstava. Sada smo u proračun ugradili ono što smo dobili. Također, ugra-đen je i točan iznos sredstava prenesenih iz prethodne godine - pojasnio je župan. Reba-lansom se i preraspodjeljuju sredstva unutar Upravnih odjela, a sukladno dinamici realiza-cije planiranih projekata i provedenih natje-čaja. Rebalans je donesen bez rasprave, a bez rasprave je prihvaćen i izvještaj o izvršenju proračuna u prvoj polovici ove godine (od 1. siječnja do 30. lipnja). Ukupni prihodi (bez vlastitih i namjenskih prihoda proračunskih korisnika) ostvareni su u iznosu od 155,3 milijuna kuna, što je 49,57 posto od ukupno planiranih u 2016. godini.

- Zadovoljan sam realizacijom. Očito je da gospodarstvo u Zagrebačkoj županiji i dalje posluje dobro, da funkcionira, jer bez toga ne bi bilo ni ovakvog proračuna. Također, očito smo proračun realno planirali, dakle nismo ga 'prenapuhali' - rekao je župan. Rashodi su bili nešto skromniji i realizirani su sa 105,7 milijuna kuna, što je 33,74 posto od godišnje-ga plana.

- Tako je svake godine, zbog projekata koji se ne odrade u prvoj polovici godine. No, na-doknade se u drugom dijelu godine - rekao je župan.

Članovi Skupštine prihvatili su i izvještaj o izvršenju financijskoga plana Županijske uprave za ceste (ŽUC) u prvom dijelu godine, te dali suglasnost na njegov rebalans. ŽUC-u je dana i suglasnost za zaduženje dugoroč-nim kunskim kreditom za sanaciju i obnovu županijskih i lokalnih cesta. Zadužit će se za 50 milijuna kuna, po kamat-noj stopi od 2,6 posto, na rok od sedam godina.

- Ovim zaduženjem sani-rat će se 150 do 200 kilome-tara cesta koje su u izuzetno lošem stanju - rekao je žu-pan, pojasnivši da se redo-viti prihodi ŽUC-a u zadnje vrijeme smanjuju, a ulazni troškovi održavanja cesta 'idu gore'. Također, ŽUC se ne može kandidirati za sredstva EU fondova. Koje će prometnice biti obu-hvaćene sanacijom odlučit će Upravno vijeće ŽUC-a.

Upravljanje nekretninama ❱❱ Članovi Skupštine, uz ostalo, izmijenili su odluku o upravljanju i raspolaganju nekretninama, poslovnim udje-lima i dionicama. Njome se omogućuje davanje u zakup nekretnina koje nisu u funkciji, a u vlasništvu su Županije ili pravnih osoba kojima je Županija vlasnik ili pretežiti vlasnik, na rok od maksimalno 30 godina, uz uvjet da se u njima obavlja djelatnost od općeg javnog ili socijalnog interesa. Prihvaćeno je i izvješće o radu župana u prvoj polo-vici godine, te je donijeta odluka o produljenju trajanja Županijske razvojne strategije na razdoblje do 2017. godine.

Renata Glojnarić (hdZ)Koliko u županiji imamo učeničkih zadruga? Koliko novca ulažemo u taj segment obrazovanja? U učeničkim

zadrugama djeca uče promišljati, uče se odgovornosti i kreativnosti. Sma-

tram da to moramo podržati sa što više novca. Î ■Za rad učeničkih zadruga Županija je u ovoj godini iz-

dvojila 114.000 kuna. To je lijepi iznos koji osigurava rad zadruga u 32 škole, u kojima, otprilike, svakodnevno radi i razvija svoje vještine više od tisuću naše djece. Imamo i nešto što druge županije nemaju, poput Dana učenič-kih zadruga, gdje svake godine u drugome gradu pre-zentiramo njihov rad. Posebnost naših zadruga su i pro-jekti međužupanijske i međunarodne suradnje. Upravo danas (22. rujna, op.a.) 60 naših zadrugara putuje u Ilok na tradicionalnu berbu grožđa gdje će upoznati i ljepo-tu i posebnosti Vukovarsko-srijemske županije. Učenič-ke zadruge imaju višestruku vrijednost. S jedne stra-ne učimo djecu da svojim radom mogu ostvariti i neki novac, a s druge strane potičemo njihovu kreativnost. /Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/

ljubica marković (hSU)Školska godina je počela, a besplat-ni udžbenici su na volji i težini bla-gajne lokalnih proračuna. Zaklju-čak je da sva djeca nisu u istom položaju. Može li Županija u buduć-nosti, radi li na tome, pomoći lokal-nim vlastima da se spriječe razlike i da sva djeca u istoj županiji budu jednaka?

Î Vrlo rado bih na ovo pitanje odgovorio pozitivno, ali svako pravo ima i svoj financijski efekt. Županija iz svog proračuna za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu izdvaja gotovo 40 posto proračuna. Za sada nema pro-stora za besplatne školske knjige za sve đake. Ono što smo u proračunu osigurali su sredstva, u 50-postotnom iznosu, za besplatne knjige za djecu koja to ostvaruju po posebnim pravima Ministarstva znanosti. Zagrebač-ka županija ima mnoge standarde koje druge župani-je nemaju. Moramo to istaknuti. S više od dva milijuna kuna stipendiramo 200 učenika i studenata, gradimo nove škole i dvorane. Ove je godine za gradnju osigura-no 36 milijuna kuna, a u zadnjih 15 godina sagradili smo gotovo 50 novih objekata. /Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/

VIJEĆNIČKA PITANJA

marija ledinski anić (hSS)Je li županijski Zavod za hitnu me-dicinu ugovorio T1 timove koji su utvrđeni novom Mrežom hitne medicinske pomoći i kolika je vri-jednost tog ugovora?

Î Mrežom hitne medicine, koja je objavljena počet-kom lipnja, Županiji je dodijeljeno 45 T1 timova. Do sada smo ih imali 30, s dva punkta dežurstava. Od-mah nakon stupanja na snagu nove Mreže, uputili smo zahtjev Ministarstvu zdravlja za utvrđivanje mi-nimalno-tehničkih uvjeta. Povjerenstvo Ministarstva je utvrdilo da uvjete ispunjavamo i dobili smo rje-šenje o početku rada, 15. kolovoza, na dvije lokacije - u Zelini i Ivanić-Gradu (dosad su te ispostave imale samo dežurstva, op.a.). Nakon toga smo poslali po-nudu za sklapanje ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, no do danas nismo uspje-li ugovoriti dodatne timove. Naime, Upravno vijeće HZZO-a nije imalo sjednicu do sada, i ne znam kada će je imati. Tražili smo da se povećanje broja timo-va ugovori s 15. kolovoza, no za sada nemamo nika-kvih saznanja kada će to biti. U financijskom dijelu, povećanje na godišnjoj razini iznosi oko 5,5 miliju-na kuna. No, valja napomenuti da ćemo dio prihoda od Zagrebačke županije i pojedinih općina i gradova koji su sufinancirali T1 timove za svoje područje, sada vjerojatno izgubiti, tako da će se pravi financijski re-zultati vidjeti u sljedećoj godini. /mr. Davorin Gajnik, ravnatelj ZHM-a Zagrebačke županije/


Stjepan Klak (hSS)Županija je sudjelovala na među-narodnome poljoprivredno-pre-hrambenom sajmu u Gornjoj Rad-goni. Možete li nas informirati o rezultatima ovoga predstavljanja?

Î Nastupili smo na Sajmu Agra pod sloganom „Pro-jekti i proizvodi Zagrebačke županije za Europu“. Su-djelovalo je 1800 izlagača iz 30 zemalja. Naše pred-stavljanje bilo je podijeljeno u pet cjelina - imali smo izložbeni prostor, Dan Zagrebačke županije na saj-mu, organiziran je susret poslovnih ljudi, prezentira-li smo naše pjenušce te naše prehrambene proizvo-de. Koji su rezultati? Naš izložbeni prostor obišao je velik broj posjetitelja, među ostalima i ministar po-ljoprivrede i hrane Slovenije, europski parlamen-tarci iz Slovenije, ministar poduzetništva RH Dar-ko Horvat... Istaknut ću moguću poslovnu suradnju s TUŠ-om, najvećim slovenskim trgovačkim lancem, koji je izrazio značajno zanimanje za naše marke pro-izvoda, prije svega Samoborsku salamu i šunku Grof. Imali smo i nekoliko ozbiljnih razgovora o budućim projektima koje bismo prijavili na EU natječaje. Ista-knut ću zainteresiranost grada Maribora, Krškog, No-vog Mesta, općina Sevnica i Šmarje. Postoje konkretni projekti oko kojih sada nastavljamo razgovore. Dr-žimo da je ovaj sajam bio test kako doći do Bruxelle-sa, da se i tamo pokažemo. /mr. sc. Josip Kraljičković, pročelnik za fondove EU, regionalnu i međunarodnu suradnju/

Stjepan Jagušt (hSS)Jesu li u proračunu Zagrebačke županije za 2016. osigurana sred-stva za troškove ogrjeva korisni-

cima koji se griju na drva? Ako da, o kojem je iznosu riječ i koliki je

broj korisnika? Î Sredstva su osigurana, u razdjelu Upravnog odje-

la za zdravstvo i socijalnu skrb. Pravo na ogrjev ima-ju korisnici zajamčene minimalne naknade koji se griju na drva. Prema podacima gradova i općina od 31. kolovoza, ukupan broj ovih korisnika na područ-ju cijele županije je 1809. Prema županu je otišao na-crt odluke o dodjeli sredstava i odluka će biti donese-na do kraja rujna. Iznos po korisniku bit će 950 kuna. /Ksenija Čuljak, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb/

Ivana Posavec Krivec (SdP)Kada će, hoće li uskoro, barem dje-lomično biti rekonstruirana župa-nijska cesta 3124 (od Bunjana pre-ma Križu, op.a.), s obzirom da je ona okarakterizirana kao najlošija pro-metnica u županiji i vrlo opasna za prome-tovanje? Od 2001., kao županijska vijećnica, postav-ljam pitanje o rekonstrukciji i prekategorizaciji ove ceste s obzirom da je riječ o prometnici koja je para-lelna s autocestom i zadovoljava sve uvjete da bude prometnica državnog, a ne županijskog ranga. Po-stoje naznake da će se ona rekonstruirati, pa me za-nima hoće li rekonstrukcija biti financirana sred-stvima kredita koji podiže Županijska uprava za ceste ili sredstvima redovitog održavanja?

Î Svima nam je poznata problematika paralelnih cesta s autocestom. Sve one su nekada bile državne ceste koje su u jednom trenutku postale županijske. Od četiri naše paralelne ceste s autocestom, tri smo uspjeli prekategorizirati u državne. Za prekategori-zaciju spomenute ceste zahtjev smo podnijeli i lani i ove godine ponovno. Ona sigurno, po količini pro-meta i po svom značaju, spada u rang državne ceste. No, dok se to ne dogodi, ona je naša obveza. Ove go-dine dižemo kredit od 50 milijuna kuna, 20 milijuna prihodovat ćemo ove, a 30 sljedeće godine. Dakle, još malo strpljenja i uvjeren sam da ćemo u sljedeće dvi-je godine urediti 150 do 200 kilometara županijskih prometnica. U tom paketu bit će i ova cesta. /Zdenko Majzec, ravnatelj Županijske uprave za ceste/

Jasminka mataušić (hSS)U planu je bilo da će Županija podu-zetnicima bespovratno financirati troškove konzultantskih usluga kod izrade prijave projekata za EU fon-dove. Je li natječaj objavljen, ako nije, hoće li biti i kada?

Î Nakon što smo proveli natječaj za potpore poduzetni-cima, gdje je odobreno oko stotinjak potpora, mahom mi-kro i malim poduzetnicima, plan je da pomognemo i po-duzetnicima koji planiraju krenuti na EU fondove, koji su puno izdašniji. Odlučili smo se za natječaj kojim ćemo su-financirati troškove konzultantskih usluga. Planiramo ga otvoriti početkom listopada, a redoslijedom zaprimanja prijava odobravat ćemo i sredstva. /Damir Fašaić, pročel-nik za gospodarstvo/

brigitte berulec (hSS)Odjel za poljoprivredu, kroz razne potpore i subvencije, pomaže poljo-privrednicima u njihovoj proizvodnji. Zanima me na koji način Županija po-maže poljoprivrednicima u plasmanu

njihovih proizvoda? Î Poštujući direktive EU, ove smo godine u potpore male

vrijednosti unijeli novine koje se odnose na priprema-nje proizvoda za tržište. Znači, dajemo potpore i za opre-manje proizvoda - za ambalažu, za idejno rješenje am-balaže, ali i za promociju proizvoda, dakle marketinšku pripremu i promociju proizvoda u medijima. Potpora se odobrava u iznosu od 50 posto troškova, a maksimal-no do 10.000 kuna. Osim toga, i naša manifestacija Dani hrane i tradicijskih proizvoda, mjera je koja se odno-si na promociju poljoprivredno-prehrambenih proizvo-da. Ove će se godine, u balonu pored Boćarskoga doma, održati 8. i 9. listopada. Nakon 14 godina, koliko se orga-nizira, primijetili smo da su neki proizvođači upravo na ovoj manifestaciji pronašli tržište, odnosno kupce. /mr. sc. Gordana Županac, pročelnica za poljoprivredu, ruralni ra-zvitak i šumarstvo/

SKUPŠTINA SKUPŠTINA

❱ Jednosmjenska nastava odvija se u pet škola - OŠ Milke Trnine u Križu, OŠ Stjepana Basarićeka u Ivanić-Gradu, OŠ Kardinala Alojzija Stepinca u Krašiću, OŠ Pokupsko, OŠ Klinča Sela i OŠ Gradec, dok u tri smjene radi OŠ Bistra

denis tovernić (hnS)Pitanje je vezano uz Specijalnu bolnicu Naftalan. Prije nekih go-dinu dana krenuli su radovi (grad-nja vanjskog bazena, op.a.), koji su odmah i stali. Zanima me koji su problemi, kada se može očekivati nastavak radova?

Î Naftalan je izradio razvojni projekt, čija je vrijed-nost trebala biti oko 80 milijuna kuna. Za njega smo ishodili građevinsku dozvolu. Plan je bio da se barem polovica ovih sredstava povuče iz EU fondova. Me-đutim, s obzirom da država nije ispregovarala zdrav-stveni turizam kroz Operativni plan do 2020., ostali smo bez mogućnosti aplikacije na fondove koji omo-gućuju bespovratna sredstva. Shodno tome, pristu-pilo se preprojektiranju, ne u smislu izmjene projek-ta, nego faza gradnje. Taj dio posla je praktički gotov, čeka se još samo odluka nadležnog odjela za gradi-teljstvo o izmjenama i dopunama građevinske do-zvole. Na ovaj način omogućit ćemo da se cjeloku-pni projekt realizira u fazama. Ideja je da se u prvoj fazi investicija svede na 35 milijuna kuna. Budući da smo za sveukupni projekt već dobili građevinsku do-zvolu i s obzirom da postoji zakonski rok od dvije go-dine u kojemu se ona mora 'konzumirati', lani smo uz pomoć Županije započeli gradnju vanjskog bazena. Na taj smo način 'kupili vrijeme', da tako kažem, da stignemo napraviti preprojektiranje i izmijeniti gra-đevinsku dozvolu. Sada je pred županom naš zahtjev (Županija je osnivač Naftalana, op.a.) za izdavanje suglasnosti za nastavak gradnje otvorenog bazena. Radi se o investiciji od 1,9 milijuna kuna i radovi bi bili financirani sredstvima bolnice. Za ukupnu reali-zaciju prve faze projekta trenutno prikupljamo indi-kativne ponude banaka za kreditno zaduženje. Vrlo brzo Upravno vijeće Naftalana će donijeti odluku da od svog osnivača zatražimo suglasnost za podizanje kredita. /Goran Maričić, ravnatelj Naftalana/

Zdenko Ilečić (hdZ)Koliko je školskih zgrada do sada bilo uključeno u projekte energetske ob-nove i o kojim se iznosima radi?

Î Projekte energetske obnove inten-zivno provodimo od 2013. godine. S obzirom da su ti projekti financijski zahtjevni, provodi-mo ih u tri faze. Naime, vrlo je teško odjednom odradi-ti cijeli posao, jer i sami zahvati iziskuju radove u faza-ma. Neki se radovi mogu obaviti isključivo kada u školi nema djece. U prvoj fazi sanacije, tamo gdje je to po-trebno, saniramo krovište, u drugoj fazi stolariju, a u trećoj fasadu. Do sada su kompletno obnovljene tri osnovne škole - u Jastrebarskom, Donjoj Zelini i Prigor-ju Brdovečkom, a pri samom je završetku energetska obnova OŠ Josipa Zorića u Dugom Selu. Kod energet-ske obnove, uz vlastita sredstva, tražimo i druge izvore financiranja, prvenstveno od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstva gospodarstva. Od prošle godine su nam na raspolaganju i sredstva iz EU fondova, odnosno 40 posto sredstava za energet-sku obnovu osigurava Fond za zaštitu okoliša, a 30 po-sto se može dobiti iz EU fondova. To znači da iz vlastitih izvora Županije trebamo osigurati samo 30 posto. U za-dnje tri godine u energetsku obnovu škola uložili smo gotovo 18 milijuna kuna. /Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/

Ivan dimnjaković (hdZ)Koliko je do ovoga trenutka odobre-no sredstava po javnom pozivu za pri-javu programa i projekata za financi-ranje izgradnje i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz

proračuna Županije za 2016. godinu? Î Za ovu smo namjenu u proračunu, kroz četiri programa

- zbrinjavanje otpada, program vodoopskrbe, program prometne infrastrukture i program zbrinjavanja otpad-nih voda, osigurali ukupno 7,3 milijuna kuna. Po javnom pozivu, objavljenom krajem veljače, do ovoga smo tre-nutka, odlukama župana, odobrili jedinicama lokalne sa-mouprave 7 milijuna kuna, odnosno gotovo 96 posto pla-niranih sredstava. No, moramo biti svjesni činjenice da ta sredstva niti izbliza nisu dovoljna, jer su jedinice lokalne samouprave, po javnom pozivu, od nas tražile sufinanci-ranje u iznosu višem od 20 milijuna kuna. Stoga smo re-balansom proračuna, koji je danas na dnevnom redu, predvidjeli povećanje pozicija na koje je najveći pritisak - prometnu infrastrukturu i vodoopskrbu, za nepunih 2 milijuna kuna. Na taj bi način, od ukupnih zahtjeva, osi-gurali oko 50 posto sredstava. /Nenad Babić, pročelnik za promet i komunalnu infrastrukturu/

Željko Copak (hdZ)U veljači 2014. područje župani-je zadesila je velika poplava. Odre-đena sredstva, kojima bi se opći-nama i gradovima sufinancirala obnova oštećene i uništene infra-strukture, Županija je trebala dobiti iz Europskog fonda solidarnosti. Kada ćemo dobiti ta sredstva i u kojem iznosu?

Î Poplava je nanijela velike štete na infrastrukturi i vod-nom gospodarstvu. Od strane gradova i općina procije-njena je na 34 milijuna kuna, što su značajna sredstva. Županija je objedinila sve te štete i preko Europskog fon-da solidarnosti pokušala dobiti dio sredstava za obnovu infrastrukture i vodnoga gospodarstva. Prijavili smo pro-jekt te nam je rečeno da od ukupno 34 milijuna kuna mo-žemo dobiti 8,16 milijuna kuna, što su također značajna bespovratna sredstva. Poslove prikupljanja dokumenta-cije je vodila Stručna služba župana s Odjelom za reviziju, a koordinator je bio zamjenik župana Damir Tomljenović. Taj posao je odrađen izuzetno kvalitetno, tako da smo u konačnici dobili 1,119 milijuna kuna više ili ukupno 9,28 milijuna kuna. Avans od 2,46 milijuna dobili smo u 2015., a ostatak je uplaćen prije nekoliko dana, 16. rujna. Novac će biti distribuiran općinama i gradovima. Nema puno županija koje su za ovu namjenu dobile ovakva sredstva. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Od 2001. do rujna 2016. u gradnju, odnosno dogradnju školskih objekata uloženo je 590,43 milijuna kunaDonesena je Strategija kapitalnih ula-

ganja u školske objekte na prostoru županije u razdoblju od 2016. do 2020. godine. Njome je obuhvaćeno

14 kapitalnih projekata, ukupne (grube) pro-cijenjene vrijednosti oko 258,1 milijun kuna. Radi se o gradnji škola i školskih sportskih dvorana te dogradnji i rekonstrukciji posto-jećih školskih zgrada. U Strategiju je uvr-štena dogradnja i rekonstrukcija postojeće zgrade OŠ Bistra (jedine škole na prostoru županije koja zbog nedostatka prostora radi u tri smjene), rekonstrukcija i dogradnja Zra-koplovne tehničke škole Rudolfa Perešina u Velikoj Gorici, dogradnja Srednje škole Dugo Selo, gradnja nove škole i dvorane u Jastre-barskom, gradnja nove zgrade Područne škole u Kominu, gradnja nove škole i

GRADNJA ŠKOLA I ŠKOLSKIH DVORANA TE DOGRADNJA I REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆIH ŠKOLSKIH ZGRADA

dOnESEna StRatEGIJa KaPItalnIh UlaGanJa U ŠKOlSKE ObJEKtE

dvorane u Dugom Selu, gradnja nove osnovne i srednje škole sa dvoranom u Strmcu (Sve-ta Nedelja), gradnja nove škole i dvorane u Farkaševcu Samoborskom, dogradnja škole i gradnja školske dvorane u Kupljenovu, te gradnja sportskih dvorana uz OŠ Posavski Bregi, OŠ Klinča Sela, OŠ Bedenica, OŠ Josi-pa Badalića u Graberju Ivanićkom i uz OŠ Đure Deželića u Ivanić-Gradu. Osim ulaganja u gradnju novih školskih objekata, Županija planira i energetsku obnovu dvadesetak po-stojećih.

Inače, od 2001. do rujna 2016. u gradnju, odnosno dogradnju školskih objekata na po-dručju županije uloženo je 590,43 milijuna kuna. Od tog iznosa, 222,8 milijuna kuna su sredstva Županije (decentralizirana i vlasti-ta), a 367,5 milijuna kuna otpada na sred-stva ministarstava te općina i gradova. Uz to, Županija je dodatno uložila 134,2 milijuna kuna u rekonstrukciju, sanaciju, održavanje i nabavu školske opreme za postojeće školske objekte.

Županija je osnivač 30 osnovnih i 13 sred-njih škola te jednog učeničkog doma.

VIJEĆNIČKA PITANJA VIJEĆNIČKA PITANJA


Kroz četiri godine, koliko je trajala gradnja, u prometnicu je uloženo 5,1 milijun kuna, od čega je Zagrebačka županija osigurala 3,4 milijuna

Završena je gradnja promet-nice od Đurišta (Martin-ske Vesi) do željezničkog kolodvora u Vrbovcu. Du-

žine 1860 metara, prometnica s kolodvorom povezuje gospo-darsku zonu u kojoj je smješten pogon PIK-a, s 2000 zaposlenih, i zonu „Poduzetnik“, koja se po-čela 'puniti'. Za gradonačelnika Vrbovca Vladimira Bregovića, nova 'žila kucavica', ne samo u prometnom, nego i gospodar-

ZAVRŠENA GRADNJA PROMETNICE OD ĐURIŠTA DO ŽELJEZNIČKOG KOLODVORA U VRBOVCU

nOVa 'ŽIla KUCaVICa' KOJa ćE UbRZatI RaZVOJ GOSPOdaRStVa

Î Županija, preko Županijske uprave za ceste (ŽUC), brine o 1200 kilometara župa-nijskih i lokalnih cesta. Zadnjih godina imamo dosta problema jer je bivša Vlada (od 2012. do 2015.) dva puta smanjila sredstva kojima se financiraju ŽUC-evi. Tim više je značajnije sve ono što u prometnoj infrastrukturi Županija radi i financira kroz svoje upravne odjele. Gradnju cesta pomažemo kroz Odjel za promet i komunalnu infra-strukturu, kroz program Odjela za gospodarstvo, gdje se odvajaju sredstva za gradnju cesta i druge infrastrukture u poslovnim zonama, te kroz Odjel za poljoprivredu, kroz kojega općinama i gradovima dajemo sredstva za nerazvrstane ceste - za tiskovne konferencije, koju je u prigodi otvorenja spojne ceste Đurište - željeznička stanica organizirao Grad Vrbovec, rekao je zamjenik župana Damir Tomljenović. Podsjetio je i na nedavnu odluku Županijske skupštine kojom se odobrava kreditno zaduženje ŽUC-a za 50 milijuna kuna, za sanaciju najugroženijih županijskih i lokalnih cesta.

Ulaganja Županije u prometnu infrastrukturu

Cesta povezuje

gospodarske zone sa željezničkim

kolodvorom

milijuna. - Uvijek sam sretan kada za-

vršavamo određene investici-je, jer znam da su one u funk-ciji onih za koje smo to radili, da mogu lakše funkcionirati, bolje živjeti, a na taj način se i razvijati. Ova cesta puno znači ne samo za gospodarske zone, nego i za kvalitetnije funkcio-niranje prometa u Vrbovcu - rekao je župan Stjepan Kožić, službeno pustivši, zajedno s gradonačelnikom Bregovićem, cestu u promet. Dodao je da Žu-

panija, kroz Odjel za gos-podarstvo, niz godina

pripomaže razvoj gospodarskih zona.

- Danas se u 20 aktivnih zona od-vijaju gospodarske

djelatnosti, od pro-izvodnih do uslužnih.

Svrha ulaganja u ovu cestu i jest otvaranje novih radnih mjesta - rekao je župan.

Prije službenoga puštanja u promet, cestu je blagoslovio župnik župe sv. Vida Zoran Grgić

Cesta je dugačka 1860 metara

❛Svaka kuna uložena u ovu cestu služit će ne samo Vrbovčanima, nego i gospodarstvu, a time i cijeloj županiji - rekao je gradonačelnik Vladimir Bregović

djeca s teškoćama u razvoju dobila pomoćnike u nastavi Županiji je odobren maksimalan mogući iznos bespovratnih sredstava - 2,5 milijuna kuna

S početkom nove školske godine 102 uče-nika s teškoćama u razvoju, koji polaze jednu od osnovnih, odnosno srednjih škola kojima je osnivač Zagrebačka žu-

panija, dobilo je pomoćnika u nastavi. Kroz projekt „Prsten potpore“, sredstva za rad 92 po-moćnika osigurana su iz Europskoga socijalnog fonda i proračuna Županije.

- Zadovoljan sam što ovaj hvale vrijedan pro-jekt ide dalje. To je izuzetno dobro za učenike, roditelje i zajednicu u cjelini - za primopredaje ugovora o bespovratnim sredstvima, krajem kolovoza u prostorijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, rekao je župan Stjepan Kožić.

Î Bespovratna europska sredstva za rad pomoćnika, u školama u kojima su osnivači, dobili su i gradovi Velika Gorica (1,99 milijuna kuna za 49 pomoćnika; kroz program „Svako dijete ima pravo na obrazovanje“ bri-nut će o 50 učenika s teškoćama u razvoju), Samobor (856.103 kune za 18 pomoćnika; kroz program „Vjetar u leđa“ brinut će o 19 učenika), Zaprešić (813.790 kuna za 17 pomoćnika; kroz program „Znanje svima“ brinut će o 19 učenika) i Vrbovec (359.216 kuna za deset pomoćnika; kroz program „Korak uz korak“ brinut će o deset učenika s teškoćama u razvoju).

bespovratna sredstva dobili Samobor, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić

❱ Kroz Operativni program 'Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.' ukupno je za rad 2030 pomoćnika u nastavi, koji će brinuti o 2268 učenika s teškoćama u razvoju (s prostora svih hrvatskih županija), osigurano 74,7 milijuna kuna

ukupna vrijednost

projekta 'prsten potpore' je 4,24 milijuna kuna

Sufinancirani projekti omogućuju socijalnu uključenost i integraciju učenika s teškoćama u razvoju u redoviti obrazovni sustav

Županija za rad pomoćnika u školskoj 2016./2017. osigu-rava vlastitih 1,75 milijuna kuna.

- Pokušat ćemo 50 posto

ovoga iznosa osigurati kroz natječaj Ministarstva regionalnog razvoja

kako bi ukupni trošak za proračun županije bio prihvatljiv - rekao je župan.

Za projekt „Prsten potpore“, ukupne vrijed-nosti 4,24 milijuna kuna, Županiji je iz Europ-skoga socijalnog fonda odobreno 2,5 milijuna (maksimalan mogući iznos). Uz ova sredstva,

SREDSTVIMA ŽUPANIJE I EUROPSKOGA SOCIJALNOG FONDA NASTAVLJEN PROJEKT 'PRSTEN POTPORE'

PromeT ŠKoLSTVo

skom smislu. - Odužilo se, ali... imamo što

pokazati! Ovo je za nas velika investicija. Svaka kuna uložena u ovu cestu služit će ne samo Vr-bovčanima, nego i gospodarstvu, a time i cijeloj županiji - re-kao je Bregović.

Kroz četiri godine, koliko je trajala gradnja, u prometnicu je uloženo 5,1 milijun kuna, od čega je Zagre-bačka županija osigurala 3,4


nama ljudi jedni drugima uvijek 'uskaču' kada je to potrebno. Vje-rujem da će oni svojim radom, a majstori znanjem, obnoviti kuću

U Vrbovcu je, prema ESCO modelu, završena zamje-na natrijevih i živinih

rasvjetnih tijela novom led rasvjetom. Investicija vrijed-na 8,46 milijuna kuna, osmi-šljena i provedena u surad-nji s EBRD-om (Europskom bankom za obnovu i razvoj), obuhvaćala je zamjenu 2500 rasvjetnih tijela te postavlja-nje dodatnih 270 na prilazima

gradu. ESCO partner je tvrtka Led elektronik iz Ivanić-Grada.

- Investiciju, za koju Grad Vrbovec iz proračuna nije izdvojio niti jednu kunu, ESCO partner će na-platiti postignutim uštedama u po-trošnji električne energije kroz slje-dećih sedam godi-na i tri mjeseca. Već sada je, uspoređujući lipanj 2015. i lipanj 2016., postignuta ušteda od oko 60 posto - za tiskovne konferen-cije, u prigodi završetka ove investicije, rekao je gradona-čelnik Vrbovca Vladimir Bre-

gović. Dodao je da se ovakav model modernizacije javne rasvjete, gdje Grad nema ni-kakav trošak, a dobiva novu štedljiviju javnu rasvjetu, bez svjetlosnog zagađenja, može primijeniti u svakoj lokalnoj samoupravi.

- To je model koji možemo preporučiti drugima. Osmi-slili smo ga svojom inventiv-nošću, nije nam trebala EU

pomoć ni pomoć Fonda za zaštitu okoliša - ustvrdio je Bregović.

Grad će godišnje, prema ESCO modelu, i sljedeće 7,3

godine za javnu rasvjetu u Vrbovcu plaćati iz-

među 1,5 i 1,7 miliju-na kuna.

- Uz to što smo bez uložene kune dobili

novu rasvjetu, dodat-ni benefit je i njezino

održavanje, što je također uključeno u ugovor s ESCO partnerom. Dosad smo za održavanje godišnje trošili iz-među 200.000 i 300.000 kuna - rekao je Bregović.

DOGAĐAJIDOGAĐAJI

Investiciju će ESCO partner naplatiti postignutim uštedama u potrošnji električne energije kroz sljedećih sedam godina i tri mjeseca

U VRBOVCU ZAVRŠEN PROJEKT ZAMJENE NATRIJEVIH I ŽIVINIH ŽARULJA LED RASVJETOM

nova javna rasvjeta bez uložene kune iz gradskoga proračuna

U trenutku izbijanja požara u kući je bilo četvero malodobne djece, no, na sreću, nitko nije ozlijeđen

Odlukom Županijske skupštine, nova škola u Jastrebarskom uvrštena je u prioritete kapitalne gradnje

DOBRI LJUDI POMOGLI OBITELJI SOKAČ KOJOJ JE U POŽARU IZGORJELA OBITELJSKA KUĆA

ŽUPAN U JASTREBARSKOM OBIŠAO PROSTOR NA KOJEMU ĆE SE GRADITI NOVA OSMOGODIŠNJA ŠKOLA

Županija donirala novac za nabavu građevinskog materijala

ŽUPanIJa SmO KOJa naJVIŠE U Rh UlaŽE U GRadnJU ŠKOla I dVORana

Županija je, iz proračunske pri-čuve, izdvojila 50.000 kuna pomoći za obitelj Sokač iz

Brezine (općina Farkaševac) ko-joj je u požaru, krajem kolovoza, u potpunosti izgorjela obiteljska kuća. U trenutku izbijanja požara (uzrok je električna instalacija) u kući je bilo četvero malodobne djeca (najmlađa Maja Lena ima dvije, najstarija Maja Paula osam godina), no, na sreću, nitko nije

ozlijeđen. Osmeročlanu obitelj Sokač obišao je župan Stjepan Kožić, rekavši da je pomoć Županije (isplaćena posred-stvom Gradskog društva Cr-venog križa Vrbovca) nami-jenjena nabavi neophodnoga građevinskog materijala kako bi se, prije zime, kuća ponov-no stavila 'pod krov'.

- Pomažu i susjedi, mješta-ni, dobri ljudi. U malim sredi-

Ulaganja Zagrebač-ke županije u škol-stvo godišnje do-sežu i do 40 posto

prihoda proračuna. Sred-stvima Županije, ali i re-sornih ministarstava, gra-dova i općina, proteklih su godina sagrađene brojne škole i sportske dvorane. Samo na području grada Jastrebarskoga Županija je proteklih godina u škol-ske objekte uložila 30 milijuna kuna.

- Ulagat ćemo i dalje - obećao je župan Stjepan Kožić, koji je u ovome gradu obišao pro-stor na kojemu će se graditi nova osmo-godišnja škola.

- Nova škola u Jastrebarskom, od-lukom Županijske skupštine, uvrštena je u prioritete kapi-talne gradnje. Nadam se da će vrlo brzo biti gotova faza projektiranja koja će pokazati i iznos koji je potrebno osigurati za gradnju. Projekt se planira realizirati u dvije faze. U prvoj će se graditi objekt škole, a u drugoj sportska dvorana. Kada budemo znali koliko sredstava

treba za gradnju, onda ćemo dogovarati i izvore financira-nja. A kada zatvorimo finan-cijsku konstrukciju, onda će se definirati i dinamika gradnje -

rekao je župan.Grad Jastrebarsko je za gradnju nove škole osigurao ze-mljište, izradio je prostorno-plansku dokumentaciju i

idejni projekt te je ishodio lokacijsku do-

zvolu. - Očekujem da Županija u

sljedećim koracima nastavi s ovim projektom koji je važan i za Jasku i za županiju, ali prije svega za školarce - rekao je gra-donačelnik Zvonimir Novosel.

Saborski zastupnik Mihael Zmajlović ustvrdio je da inicija-

što je brže moguće - rekao je žu-pan.

Zahvalivši na pomoći, Željko Sokač je rekao da ga ljudi zovu ne

samo iz Hrvatske, nego i iz Bosne i Hercegovine, Austri-je, Švicarske...

- Ne samo da sam izne-nađen, nego sam i dirnut... Puno ljudi, zahvaljujući me-dijima i društvenim mreža-ma, zna za našu tragediju. Zovu, pitaju što treba, žele pomoći. Puno im hvala! - re-kao je Željko.

esCo partner je tvrtka led elektronik iz ivanić-grada

Tiskovnoj konferenciji prisustvovao je i zamjenik župana Damir Tomljenović

Î Župan je s čelnicima grada Jastrebarskoga boravio i u naselju Petrovina, kroz koje prolazi županijska cesta preopterećena kamionskim prometom. - Ovo je jedan od najopterećenijih prometnih pravaca u Jaski, na ovome su prostoru smješteni pogoni i podu-zetnici kojima su šleperi jedno od osnovnih sredstava za rad - pojasnio je gradonačelnik Novosel, rekavši da vjeruje da će Županija i Županijska uprava za ceste (ŽUC) uvrstiti prometnicu od Novaka, preko Volavja i Petrovine, do Drage Svetojanske u jedan od svojih prio-riteta. Dapače, Grad je izradio i idejne projekte obilaznih pravaca oko naselja Petrovina i Volavje. Župan je podsjetio na već godinama prisutan problem financiranja ŽUC-a, odnosno naknadu koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila, čiji se iznos nije mijenjao od 2002., a osnovni je, i gotovo jedini, prihod ŽUC-a. - Godišnji prihodi ŽUC-a su oko 62 milijuna kuna, što je premalo za kvalitetno održavanje 1261 kilometra županijskih i lokalnih cesta. Ovakvi projekti, kao što je obnova ove ceste, traže značajna financijska sredstva. Poznat nam je problem ove prometnice, nadam se da će se dolaskom nove Vlade razmišljati o tome da, pored autocesta i državnih cesta, postoje i županijske te lokalne koje su izuzetno bitne za život na terenu i da će preraspodjelom sredstava prihodi županijskih uprava za ceste, ali i gradova biti značajno veći - rekao je župan. Također je rekao da će se ŽUC ove godine zadužiti za 50 milijuna kuna kako bi se sanirale najugroženije prometnice na prostoru županije, te dodao da ŽUC, kao institucija, projekte obnove cesta ne može prijaviti za sredstva Europskih fondova.

Sanacija županijskih cesta

❱Županija je proteklih godina u školske objekte na području grada Jastrebarskoga uložila 30 milijuna kuna

u prvoj fazi gradit će se objekt

škole, a u drugoj sportska dvorana

tiva za gradnju ove škole nika-da nije bila bliže realizaciji, te da se radi o projektu koji treba dobro pripremiti i u što kraćem roku privesti kraju.

Škola će se graditi na prostoru Sajmišta

1110 broj 99, rujan 2016. broj 99, rujan 2016. Ž KŽ KBrANITeLJSKe UdrUge BrANITeLJSKe UdrUge

Sudjelovalo je više od 380 branitelja koji su se nadmetali u malom nogometu, potezanju konopa, stolnom tenisu, šahu, streljaštvu, pikadu, kuglanju i boćanju

Udruga dragovoljaca i vete-rana Domovinskoga rata, podružnica Zagrebačke žu-

panije, u Vrbovcu je organizirala 14. sportsko natjecanje hrvatskih branitelja. Sudjelovalo je više od 380 branitelja koji su se nadme-tali u osam sportskih disciplina - malom nogometu, potezanju konopa, stolnom tenisu, šahu, streljaštvu, pikadu, kuglanju i bo-ćanju.

- Prošlo je dvadesetak godi-na od završetka Domovinskoga rata, no emocije su još uvijek prisutne. S dužnim poštovanjem prisjećamo se poginulih ratnih kolega - nakon polaganja vijena-ca i paljenja lampaša ispred spo-men-obilježja „Hrvatska kocka“ u središtu Vrbovca rekao je Zvonko Marić, predsjednik UDVDR-a Za-grebačke županije, dok je gra-donačelnik Vrbovca Vladimir Bregović poručio da Hrvat-skoj nedostaje zajedništva kakvo su hrvatski branitelji iskazivali tijekom Domovin-skoga rata. Sportsko natje-canje branitelja održano je pod pokroviteljstvom Župa-nije.

U VRBOVCU ODRŽANO SPORTSKO NATJECANJE HRVATSKIH BRANITELJA

Prošlo je više od 20 godina, no emocije su još uvijek prisutne...

❛ Hrvatskoj, nažalost, nedostaje zajedništva

kakvo su branitelji iskazivali tijekom Domovinskoga rata - poručio je gradonačelnik Vrbovca Vladimir Bregović

U sklopu spomen-obilježja postavljen je križ 'Tri otajstva', pored kojega su ispisana imena smrtno stradalih branitelja s prostora negdašnje općine Jastrebarsko

SPOMEN-OBILJEŽJE NEVINOJ PATNJI HRVATSKIH ŽRTAVA SVIH RATOVA

'U svojim mukama i jadima ne gledajte na bol, već na pobjedu'

U Jastrebarskom je, na ulazu u gradsko groblje, ure-đeno Spomen-obilježje nevinoj patnji hrvatskih

žrtava svih ratova. Svečano je otvoreno sredinom rujna bla-goslovom vlč. Ivice Budinšćaka, izaslanika zagrebačkoga nadbi-skupa kardinala Josipa Bozanića.

U sklopu spomen-obilježja, čije je uređenje inicirala Udruga policije branitelja Jastrebarsko, postav-ljen je križ „Tri otajstva“, autora vlč. Zlatka Sudca, pored kojega su ispisana imena smrtno stradalih branitelja s prostora negdašnje općine Jastrebarsko.

- Inicijativu smo pokrenuli još 2007. godine. Željeli smo da spo-men-obilježje bude mjesto spaja-nja naših različitosti, te da bude jedinstveno, posebno. Stoga, u

Î Svečanosti otvorenja i blagoslova spomen-obilježja, uz brojne Jaskance, prisustvo-vao je i župan Stjepan Kožić, rekavši da će ovaj spomenik buditi sjećanje na sve ono što se događalo u vremenu stvaranja naše domovine.- Želim da ovo spomen-obilježje bude poticaj svima onima koji pored njega prolaze da se u tišini sjete prošlosti, a da nam ta prošlost, prije svega, bude učiteljica budućno-sti - rekao je župan.Prisutnima su se također obratili general pukovnik Marijan Mareković i gradonačel-nik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel. Mareković je poručio da postoji samo jedna istina o Domovinskom ratu. - Dajmo relevantnim stručnjacima, povjesničarima, priliku da nesmetano istraže taj dio naše prošlosti i utvrde povijesnu istinu. To žrtve od nas očekuju - rekao je Mareko-vić, a Novosel naglasio da se iz prošlosti može puno naučiti, no da se ona u današnje vrijeme prečesto koristi kao sjeme razdora i podjela u društvu. - Ovaj prostor smo uredili da se nikada ne zaboravi naša prošlost, da se s pijetetom i u tišini sjetimo onih koji su najzaslužniji za našu sadašnjost. Želim da u budućnosti više nikada nemamo razloga graditi ovakve spomenike, već da gradimo nove ulice, vrtiće, škole, igrališta... - rekao je Novosel.

O domovinskom ratu postoji samo jedna istina

❱Autor križa je velečasni Zlatko Sudac

15. OBLJETNICA UDRUGE BRANITELJA 151. BRIGADE

Zaštititi dignitet domovinskog rata Udruga brine o bolesnim i egzistencijalno ugroženim braniteljima te čuva uspomene na svoj ratni put

Proslavljena je 15. obljetnica Udruge branitelja 151. samo-borske brigade i 25. godiš-

njica od početka Domovinskoga rata u Samoboru. Tijekom Do-movinskoga rata, od novljanske bojišnice 1991. pa sve do Oluje na prostoru Banovine 1995., poginula su 22 pripadnika sa-moborske brigade. Za uspješno izvršene ratne zadaće brigada je odlikovana Redom Nikole Šubi-ća Zrinskog.

- Prije 15 godina osnovali smo udrugu 151. brigade kako bismo brinuli o bolesnim i egzistencijalno ugroženim braniteljima i čuvali uspome-ne na svoj ratni put - rekao je Adolf Paar, prvi ratni zapo-vjednik brigade, dodav-ši da Udruga od nove hrvatske Vlade oče-kuje da povede više računa o hrvatskim braniteljima, a sve s ciljem zaštite dignite-ta Domovinskog rata. U ime predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović svečanosti je prisustvovao general Marinko Krešić.

- Nije dovoljno sjećati se po-ginulih samo na godišnjice, već treba živjeti život u kojemu ćemo mladima govoriti da su to naši junaci, naši prijatelji koji nisu imali sreće ostati živi i s nama, i u miru, dijeliti zajedniš-tvo koje nam je toliko potrebno

- rekao je Krešić.Prisutnima su se obratili i za-

mjenik gradonačelnika Samo-bora Željko Stanec, gradonačel-nik Svete Nedelje Drago Prahin, a ispred Županije izaslanica župana, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Ksenija Čuljak. Potom su u Parku domovinske zahvalnosti, za sve poginule, po-loženi vijenci i zapaljeni lampa-ši. Nakon koncelebrirane svete mise, koju je predvodio gvardi-jan samoborskoga franjevačkog

samostana fra Nikola Vukoja, osobama koje

čuvaju spomen na Do-movinski rat i ulogu Samo-

boraca u njemu dodijeljena su priznanja, povelje, plakete i za-hvalnice Udruge branitelja 151. samoborske brigade. Na kraju službenoga dijela svečanosti prikazan je dokumentarni film o ratnom putu brigade, autora Mate Šipuša. Pred članovima udruge, rečeno je, sada su aktiv-nosti oko pronalaženja prostora u kojemu bi se uredila spomen-soba 151. samoborske brigade.

Za sve poginule položeni su vijenci i zapaljeni lampaši

ime svih branitelja, posebna zahvala vlč. Sudcu koji je imao snage upustiti se u ovaj projekt, koji je na poseban način prika-zao našu raspetu svetu ljubav, koja će duboko ostati urezana u naše umove - rekao je Ivan Ho-dak, predsjednik Udruge.

Velečasni Sudac okupljenima je poručio da je na svijetu previše boli, patnje, predrasuda, strahova...

- U svojim mukama i jadima ne gledajte na bol, već na pobjedu koja stoji iza nje! Ovo je, primarno, spomenik braniteljima, a onda za sve žrtve - i za Jasenovac, i za Blei-burg, i za sve Hude jame i za sve one koji se tek trebaju iskopati. Za svu nevinu patnju... - rekao je vlč. Sudac.

Spomen-obilježje je uređeno na ulazu u gradsko groblje

- Županija dugi niz godi-na na razne načine surađuje s braniteljskim udrugama. Smatram da ključne brani-teljske probleme nužno treba rješavati njihovo resorno mi-nistarstvo, a jedinice lokalne i regionalne samouprave u tom procesu pružaju podrš-ku koliko mogu - rekao je za-

mjenik župana Damir Tomljeno-vić, dodavši da je Županija prije nekoliko godina osnovala Odbor za hrvatske branitelje u kojemu su predstavnici većine branitelj-skih udruga s njezina područja.

- Važno je čuti razmišljanja bra-nitelja, znati što traže i očekuju od Županije, a s druge strane, i oni su bolje upoznati s onime što Žu-panija sve radi - rekao je Tomlje-nović. Podsjetio je da je odlukom Skupštine određen Dan branitelja Zagrebačke županije (27. lipnja), te da u županijskome proračunu postoje sredstva isključivo na-mijenjena potrebama branitelja. Zamjeniku Tomljenoviću, ujedno predsjedniku Odbora za hrvatske branitelje Zagrebačke županije, uručena je zahvalnica UDVDR-a za dugogodišnju uspješnu surad-nju i nesebičnu pomoć u realiza-ciji projekata za hrvatske branite-lje i članove njihovih obitelji.

Ispred spomen-obilježja 'Hrvatska kocka' položeni su vijenci i zapaljeni lampaši

Zamjeniku župana Damiru Tomljenoviću uručena je zahvalnica za dugogodišnju uspješnu suradnju i pomoć u realizaciji projekata za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji

udruga okuplja više od 440 branitelja


Županija je osigurala 25%, a Grad Samobor 75% potrebnih sredstava

mo projektnu dokumentaciju za novu školu i u ovome gradu - re-kao je župan.

Gradnja sportske dvorane uz OŠ Samobor koštala je nešto ma-nje od 10 milijuna kuna. Županija je osigurala 25%, a Grad Samo-bor 75% potrebnih sredstava.

- Zahvala našim gospodar-

DOGAĐAJIGRADOVI I OPĆINE

Gradnja je koštala nešto manje od 10 milijuna kuna

UČENICI OSNOVNE ŠKOLE SAMOBOR DOBILI NOVU ŠKOLSKU SPORTSKU DVORANU

I ova dvorana rezultat je onoga što Županija radi zadnjih 15 godina

Županija i Grad Samobor zajedno su financirali gradnju školske sportske dvorane uz OŠ Samobor.

Učenici je koriste od početka ove školske godine. Sagrađena je na mjestu stare, za nastavu tjele-snoga odgoja 'pretijesne' dvora-ne.

- I ova dvorana rezultat je ono-ga što Zagrebačka županija radi zadnjih 15 godina. Gotovo 40 posto našega proračuna ide kroz Odjel za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu - za obilaska dvorane podsjetio je župan Stje-pan Kožić, dodavši da će do kra-ja godine biti sagrađena i nova škola u Bedenici, te da uskoro počinje dogradnja škola u Bistri i gradnja sportske dvorane u Po-savskim Bregima.

- Potreba u školstvu ima i da-lje, a na sreću ima i đaka. Samo u Jastrebarskom školu polazi njih gotovo 1500, stoga priprema-

UZ MLADE GLAZBENIKE, SAMOBOR I OVE GODINE OKUPIO RENOMIRANA IMENA HRVATSKE I SVJETSKE GLAZBENE SCENE

Koncertom pijanista aljoše Jurinića otvorena 41. Samoborska glazbena jesen

Koncertom Aljoše Jurinića, jednog od ponajboljih mladih hrvatskih pijani-

sta, održanim u župnoj crkvi sv. Anastazije, otvorena je 41. Sa-moborska glazbena jesen (SGJ). Potrajat će do 2. listopada. I ove godine ugostit će renomirana imena hrvatske i svjetske glaz-bene scene.

- Uspjeli smo koncepciju fe-stivala prilagoditi svim razdo-

bljima. Zadržali smo stari štih koji nam je ostavilo klasično umjetničko razdoblje, ali smo se i prilagodili novim izričajima - za tiskovne konferencije, uoči početka festivala, najavio je umjetnički ravnatelj SGJ Srećko Bradić.

Sastavni dio festivala je, tra-dicionalno, i Natjecanje mladih glazbenika „Ferdo Livadić“.

- Ovo je natjecanje kroz go-

dine iskristaliziralo mnoge sjajne glazbenike na koje smo jako ponosni i koje s vese-ljem redovito poziva-mo na Samoborsku glazbenu jesen. Ove godine imamo jaku međunarod-nu konkurenciju - istaknula je izvrš-na producentica SGJ Renata Glojnarić.

U sklopu festivala, a kao uvod u njegovo svečano otvorenje, održan je Ivana Bilić

RAZVOJ OPĆINE BAZIRAN NA NOVIM INVESTICIJAMA I ULAGANJIMA U OBRAZOVANJE

Jedna od deset općina u hrvatskoj s najvećim prihodima poduzetnika

Najbrže smo rastuća i naj-perspektivnija općina u Republici Hrvatskoj! -

za svečanosti u prigodi Dana Rugvice ustvrdio je općinski načelnik Mato Čičak. Osnovni prihod općine, dodao je, 'leži' u gospodarstvu i investicijama u industrijskoj zoni.

- IKEA se širi i u našoj poslov-noj zoni radi svoj najveći cen-tar na ovim područjima. To je veliki projekt ne samo za gos-podarstvo, već i za otvaranje novih radnih mjesta za naše mještane. Izuzetno sam pono-san na odluku kojom smo po-duzetnike oslobodili plaćanja dijela komunalne naknade, a što ovisi o broju stalno zaposle-nih s prebivalištem u Rugvici. Ovime smo našim mještanima pokazali da su prioritet svake mjere i poteza općinske vlasti, a s druge strane još jednom smo potvrdili da smo općina podu-zetništva i poduzetničkih ideja - rekao je načelnik, dodavši da su, prema službenim po-

Ovisno o broju stalno zaposlenih s prebivalištem u Rugvici, poduzetnici su oslobođeni plaćanja dijela komunalne naknade

RUGVICA

POVRŠIna: 93,73 km² bROJ naSElJa: 23bROJ StanOVnIKa: 7871

Î Ispred Županije svečanoj sjednici Općinskoga vijeća prisu-stvovao je predsjednik Skupštine Dražen Bošnjaković.- Uloga i zadaća lokalne samou-prave je stvarati uvjete za dobar život. Rugvica to čini! Ima dobre demografske podatke i prijatelj je poduzetnika - rekao je Bošnja-ković, dodavši da su općine i gra-dovi, na koje se nadvila sveopća hajka, 'motor' razvoja RH. Prisutnima su se također obra-tili saborski zastupnici Dražen Barišić i Drago Prgomet te, u ime prisutnih gradonačelnika i općinskih načelnika, gradona-čelnik Zaprešića Željko Turk.

Prijatelj poduzetnika

dacima FINA-e, prihodi po-duzetnika (koji posluju na prostoru ove općine) sa 600 milijuna kuna u 2013. pora-sli na 1,6 milijardi u 2015. godini.

- Jamčim vam da će ove godine dosegnuti i dvije mi-

lijarde kuna, čime naša općina ulazi u deset općina s najvećim prihodima poduzetnika u RH - rekao je Čičak. Poseban nagla-sak, nastavio je, Općina stavlja na djecu i mlade.

- Nužno je i prioritetno svako ulaganje u njih, kroz stipendira-nje, poticanje i unapređenje nji-hovog odgoja i obrazovanja. Hr-vatskoj trebaju mladi školovani ljudi. Oni su ti koji donose pro-mjene i koji su ključni za unap-ređenje društva. Bez ulaganja u obrazovanje, lokalne samou-prave mogu zaboraviti svoj na-predak - rekao je Čičak. Rugvica učenicima osmogodišnje škole osigurava besplatne udžbenike, a do kraja 2017. za najmlađe će, najavljeno je, biti sagrađen vrtić.

Sastavni dio festivala su Ivana Bilić Marimba Week i Natjecanje mladih glazbenika 'Ferdo Livadić'

Tradicionalno, dodijeljena su općinska priznanja

❛Dobili smo krasan prostor ne samo za održavanje nastave tjelesnog odgoja, nego i druge aktivnosti koje će biti na korist djeci - kaže Goran Ivan Matoš, ravnatelj škole

Marimba Week. Organizirane su bile radionice za mlade uda-raljkaše, uz nastupe svjetski poznatih imena i mladih glaz-benika koji su na putu etabli-ranja.

Tijekom festivala, u Galeriji Prica može se razgledati

izložba Franje Kresni-ka „Između umijeća

i umjetnosti“. Pokrovitelji 41.

Samoborske glaz-bene jeseni su predsjednica RH

Kolinda Grabar Ki-tarović, Ministarstvo

kulture, Zagrebačka žu-panija, Grad Samobor i Addiko

Bank.

Ravnatelj škole Goran Ivan Matoš

stvenicima što se gradski prora-čun svake godine puni sve bolje, pa si možemo priuštiti ovakve objekte. I naravno, zahvala Žu-paniji na sufinanciranju. Siguran sam da će naša suradnja u godi-nama koje dolaze biti još i bolja - rekao je gradonačelnik Beljak.

Osnovnu školu Samobor polazi oko 900 učenika.

- Nova sportska dvorana, duplo veća od prethodne, odu-ševila je i djecu i roditelje, a i nas na-stavnike. Dobili smo krasan prostor ne samo za održavanje nastave tjelesnog odgoja, nego i druge aktivnosti koje će biti na korist djeci - rekao je Goran Ivan Matoš, ravnatelj škole.

festival je zadržao štih

klasičnoga umjetničkog razdoblja, ali se

prilagođava i novim izričajima

1514 broj 99, rujan 2016. broj 99, rujan 2016. Ž KŽ KfINANcIJe

PoreZNI SAVJeTNIK

Jedan od zadataka Porezne uprave je i provođenje nadzora kod poreznih ob-veznika kako bi se utvrdilo primjenjuju

li porezni obveznici ispravno porezne propise te obračunavaju li ispravno poreze i doprinose. U tijeku provođenja poreznog nadzora porezni obveznici imaju odre-đena prava i obveze koje se navode kroz pitanja i odgovore u nastavku.

1. Koje oblike nadzora provodi Pore-zna uprava?

Porezna uprava provodi provjeru, ne-izravni nadzor i porezni nadzor. Provjera je postupak koji provode službenici u ispostavama radi utvrđivanja određene činjenice bitne za oporezivanje. Neizravni nadzor je postupak koji provode službe-nici u ispostavama radi utvrđivanja činje-nica bitnih za oporezivanje, kontrolom prikupljenih podataka i dokumentacije dostavljene od poreznog obveznika i drugih osoba. Porezni nadzor je postupak koji provode ovlašteni službenici radi utvrđivanja činjenica bitnih za oporeziva-nje neposredno kod poreznih obveznika i drugih osoba.

2. Tko su sudionici u poreznom nad-zoru?

Sudionici su Porezna uprava i porezni obveznici (odnosno njihovi predstavnici ili zastupnici o čijim se pravima ili obvezama rješava u poreznom nadzoru).

3. Tko može obavljati porezni nadzor?Porezni nadzor mogu obavljati

porezni revizori, porezni inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za njegovu provedbu.

4. Koje ovlasti imaju inspektori u po-reznom nadzoru?

Inspektori su ovlašteni za: prikupljanje, procjenu, evidentiranje, obradu i kori-štenje podataka i obavijesti, pozivanje u službene prostorije, prikupljanje obavijesti od poreznih obveznika i trećih osoba, provjeru poslovnih knjiga i evidencija poreznog obveznika i provjeru vjerodostojnosti i istinitosti isprava, ula-zak i pregled prostora u kojima se obavlja djelatnost, utvrđivanje istovjetnosti osoba, provjeru statusa i svojstva robe, davanje upozorenja i naredbi, privre-meno oduzimanje predmeta, domaćih i stranih sredstava plaćanja, vrijednosnica i dokumentacije, izricanje privremene zabrane obavljanja djelatnosti i pregled prometnih sredstava.

5. Mogu li u nadzoru sudjelovati ovla-šteni službenici poreznih tijela dru-

gih država članica EU?Mogu, temeljem dogovora između pore-znih tijela država članica.

6. Koja su načela na kojima se temelji porezni nadzor?

Nadzor se temelji na načelima zakonitosti (obvezna primjena zakonskih i drugih pro-pisa), materijalne istine (potpuno i točno utvrđivanje činjenica bitnih za oporeziva-nje kako onih koje idu na teret, tako i onih koje idu u korist poreznog obveznika), učinkovitosti i ekonomičnosti (cilj je u što kraćem vremenu i sa što manje troškova obaviti porezni nadzor) i drugo.

7. Koliko porezni nadzor može trajati?Od nekoliko dana pa do više mjeseci,

ovisno o veličini poreznog obveznika, vrsti i broju poreza koji se nadziru, razdoblju oporezivanja koje je predmet poreznog nadzora, suradnji poreznog obveznika i slično.

8. Za koje razdoblje se može obavljati porezni nadzor?

Porezni nadzor se može obavljati za razdo-blje za koje nije nastupila zastara prava na utvrđivanje porezne obveze. Porezni nadzor se ne može obavljati za razdoblje koje je već bilo obuhvaćeno nadzorom poreznog tijela po istoj vrsti poreza.

9. Kada nastupa zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i do-

prinosa?Zastara prava na utvrđivanje porezne obveze nastupa za tri godine računajući od dana kada je počela teći, a zastara prava na utvrđivanje doprinosa nastupa za pet godina računajući od dana kada je počela teći.

10. Može li se prekinuti tijek zastare?Može, tijek zastare prekida se

svakom službenom radnjom poreznog tijela usmjerenom na utvrđivanje ili naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni, a koja je dostavljena na znanje poreznom obvezniku, i svakom radnjom poreznog obveznika dostavlje-nom na znanje poreznom tijelu radi ostva-renja prava na povrat poreza naplaćenog bez pravne osnove ili više plaćenog poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni.

11. Može li se prekinuti tijek zastare u poreznom nadzoru?

Da, i to svakom radnjom poduzetom u ci-lju utvrđivanja porezne obveze koja je do-stavljena na znanje poreznom obvezniku (npr. uručivanjem obavijesti o poreznom nadzoru, izdavanjem zaključka tijekom nadzora, pozivom na dostavu poslovnih knjiga i dr.), ali ne i radnjama Porezne uprave usmjerenima na naplatu poreznog duga (npr. opomena za naplatu i dr.).

12. Kada nastupa apsolutna zasta-ra prava na utvrđivanje poreza

i doprinosa?Zastara prava na utvrđivanje poreza nastupa za šest godina računajući od dana kada je zastara počela prvi put teći, dok zastara prava na utvrđivanje doprinosa nastupa za deset godina računajući od dana kada je zastara počela prvi put teći.

13. Što obuhvaća porezna tajna u po-reznom nadzoru?

Podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom nadzoru, te sve druge podatke vezane s poreznim nadzorom. Porezna tajna ne obuhvaća podatke o: datumu upisa u sustav PDV-a, datumu ispisa iz sustava PDV-a, poreznim obveznicima koji su sudjelovali u kružnim prijevarama PDV-a.

14. Tko sve ima obvezu čuvati pore-znu tajnu u poreznom nadzoru?

Obveza čuvanja porezne tajne odnosi se na inspektore, vještake i druge osobe koje su uključene u porezni nadzor.

15. Kada je povrijeđena obveza ču-vanja porezne tajne?

Kada se činjenice i podaci utvrđeni u poreznom nadzoru neovlašteno koriste ili objave.

16. U kojim slučajevima nije povri-jeđena obveza čuvanja porezne

tajne?Obveza čuvanja porezne tajne nije povrije-đena: ako se omogući uvid u podatke o po-reznom obvezniku poreznom jamcu; ako se članove društva osoba upozna s činje-nicama bitnima za oporezivanje društva; ako se iznose podaci tijekom poreznog, prekršajnog ili sudskog postupka; ako se iznose podaci uz pismeni pristanak osobe na koju se ti podaci odnose; ako se iznose podaci za potrebe naplate poreznog duga; ako se podaci daju na zahtjev drugog tijela javne vlasti koje rješava o zahtjevu stranke, a koje bi inače stranka trebala sama priba-viti; ako ustrojstvene jedinice Ministarstva financija međusobno dostavljaju podatke; ako se podaci daju temeljem Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji su u primjeni u Republici Hrvatskoj; ako se podaci daju u skladu s postupkom propisanim Općim poreznim zakonom za pružanje i dobivanje pravne pomoći; ako se podaci daju ovlaštenim tijelima EU ili ovlaštenim tijelima država članica EU u skladu s postupkom propisanim Općim poreznim zakonom; kada se podaci za koje je saznalo tijekom vođenja poreznog nadzora dostavljaju drugom tijelu javne vlasti ako postoji sumnja u kazneno djelo i/ili kršenje zakona iz nadležnosti drugog tijela javne vlasti; kada Porezna uprava na svojim stranicama objavi popis dospjelih i neplaćenih dugova poreznih obveznika koji prelaze određeni iznos duga.

Što treba znati o poreznom nadzoru (1. dio)

Ponajbolji plešivički vinari s paletom svojih vina. I per-lama u pjenušcu! S druge strane - vinoljupci. Bez ob-

zira miješaju li ga s mineralnom ili piju čisto, svi su oni i ove jeseni pohodili Jaskanske vinske sveča-nosti, središnju turističko-gos-podarsku manifestaciju jaskan-skoga kraja. Pokrenuta 1992., s godinom dana (ratne) pauze, ove godine doživjela je svoje 23. izdanje. Manifestaciju je otvorio župan Stjepan Kožić.

- Dug je put od vinograda do stola, put s puno muke i truda. Stari ljudi su govorili da vinograd ne treba gospodara, već traži slu-gu. I to je istina! Naši vinari znaju

kako proizvesti grožđe, a onda i vino - rekao je župan, dodavši da veseli što je sve više mladih oso-ba, sa završenim fakultetom, koje se bave vinogradarstvom. Nagla-sio je i da je poljoprivreda, po-sebno vinogradarstvo, iznimno važna za gospodarstvo županije.

- Na razne načine pripomaže-mo razvoj vinogradarske proi-zvodnje. Ponosni smo što su ove godine naši vinari na svjetskom ocjenjivanju portugizaca u Pe-čuhu osvojili dvije zlatne i osam

U sklopu manifestacije održana je izložba 'Eko-etno Jaska' na kojoj su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, udruge i zadruge ponudile svoje proizvode

mANIfeSTAcIJe

SREDIŠNJA TURISTIČKO-GOSPODARSKA MANIFESTACIJA JASKANSKOGA KRAJA

Vino je stil života i dio jaskanske povijesti

❱❱ Lani je bila lijepa godina i bila je dobra berba. No, i ova je godina dobra. Posebno veseli harmoni-zacija kiseline i sladora, tako da opet očekujemo jako dobra vina. Istina, alkoholno malo slabija - komentirao je Željko Šimanović, jedan od sudionika ovogodišnje manifestacije. Obrađuje, s obitelji, 5,5 hektara vinograda. Posjetitelji Jaskanskih vinskih svečanosti kušali su njegovu graševinu, rajnski rizling, sauvignon, traminac, frankovku i crni pinot.

I opet dobra berba

❱Županija je osigurala poklone za sudionike Bambino kupa, revije mladih uzgajivača goveda

JESENSKI MEĐUNARODNI BJELOVARSKI SAJAM

bez razvijenoga sela nema ni razvijenih i jakih gradovaMogla se razgledati poljoprivredna mehanizacija, oprema za stočarstvo, stoka..., a svoje su štandove imali obrtnici, OPG-ovci, poljoprivredne tvrtke...

Zagrebačka županija bila je županija partner Jesen-skoga međunarodnog

bjelovarskog sajma, početkom rujna održanog u Gudovcu. Su-djelovalo je oko 500 izlagača iz petnaestak zemalja. Tijekom trodnevna sajma mogla se ra-zgledati poljoprivredna meha-nizacija, oprema za stočarstvo, stoka..., a svoje su štandove

imali gospodarstvenici, obrt-nici, članovi poljoprivrednih gospodarstava...

- Puno je razloga zbog kojih smo prisutni na sajmu. Prije svega, Županija smo koja zna-čajno izdvaja za razvoj poljo-privrede, jer poljoprivreda je za nas bitna gospodarska grana. Izuzetan je i odnos naše i Bjelovarsko-bilogorske župa-nije. Također, sajam je važan za razmjenu iskustava poljo-privrednih proizvođača - pri-sustvujući njegovu otvorenju rekao je župan Stjepan Kožić, dodavši da će Županija i dalje

srebrnih kolajna. Time su promovirali

ne samo sebe, grad Jastrebar-sko, nego i županiju u cjelini - re-kao je župan.

Za svečanosti otvorenja ma-nifestacije, koja je završila ispi-janjem pjenušca obitelji Vinske kraljice Lucije Šember, prisutni-ma se obratio i gradonačelnik Ja-strebarskoga Zvonimir Novosel.

- Vino u jaskanskome kraju nije samo proizvod, nije samo tr-žišna vrijednost, nego i stil života i dio naše povijesti. Ono je dubo-ko ukorijenjeno u tradiciju naših ljudi - rekao je Novosel.

Obitelj Šimanović obrađuje 5,5 ha

vinogradaPerlao je pjenušac

obitelji Vinske kraljice

Lucije Šember

❱ Jaskanske vinske svečanosti, pokrenute 1992. i s godinom dana (ratne) pauze, ove su godine doživjele svoje 23. izdanje

skrbiti za razvoj poljoprivre-de.

- Tako čuvamo ruralni pro-stor, stvaramo uvjete da mladi ostanu u tom prostoru, da se ne iseljavaju. Bez razvijenoga sela nema ni razvijenih i jakih gradova - dodao je.

Županija je svoje robne mar-ke, aktivnosti u poljoprivre-di, ali i konzultantske usluge Regionalne razvojne agencije predstavila na zasebnome štandu, a osigurala je i po-klone za sudionike Bambino kupa, revije mladih uzgajivača goveda.

- Oni su garancija da će se stočarstvom, bez obzira na tešku situaciju, imati tko bavi-ti - rekao je župan.

1716 broj 99, rujan 2016. broj 99, rujan 2016. Ž KŽ KGRADOVI I OPĆINE ŠKoLSTVo

U tijeku je kabliranje vodova visokoga napona, nakon čega će mještani dobiti kvalitetnu opskrbu strujom, a poduzetnici kvalitetnije uvjete za poslovanje

Dan općine, ujedno 21. obljet-nicu osnutka, proslavilo je Kravarsko. Za svečane

sjednice Općinskoga vijeća, go-voreći o učinjenom od osnutka općine do danas, načelnik Vla-do Kolarec je rekao da vrijed-nost projekata realiziranih u tom razdoblju prelazi 200 mili-juna kuna.

- U vodovod smo uložili pre-ko 60 milijuna kuna, sagradi-li smo novu školu, sportsku dvoranu, preko 50 kilometara cesta, osam igrališta, uredili smo društvene domove... Sada trebamo zaustaviti i iseljava-nje stanovništva. Unatoč tome što je Kravarsko od Velike Go-rice udaljeno samo 15 kilometara, a od grada Zagreba dvadesetak mi-nuta vožnje, u proteklih godinu dana u europske zemlje otišlo je raditi 25 naših mještana - rekao je Kolarec. Od aktualnih projekata istaknuo je ka-bliranje vodova visokoga napona nakon čega će mještani dobiti kvalitet-nu opskrbu strujom, a

PROSLAVLJENA 21. OBLJETNICA OSNUTKA OPĆINE KRAVARSKO

U razvojne projekte dosad uloženo 200 milijuna kuna

poduzetnici kvalitetnije uvjete za poslovanje.

- Godišnje smo bez struje ostajali i po 300 puta. Investici-jom HEP-a od 4 milijuna kuna, do kraja godine ovaj će problem biti riješen - rekao je Kolarec. Općina je izradila i projektnu dokumentaciju za sanaciju lo-kalnih prometnica, vrijednosti oko milijun eura. Novac se pla-nira osigurati iz EU fondova.

U ime Županije svečanosti je prisustvovao zamjenik župana Rudolf Vujević, rekavši da Žu-panija, uz sredstva za sanaciju klizišta, Kravarskome pomaže i u sanaciji cesta, a nije zaboravila ni vatrogasce niti druge udruge.

- Potičemo i poduzet-ništvo, a sve kako bi lju-di ostali živjeti na ovom području - rekao je Vu-jević.

Dan općine mještani-ma Kravarskoga su, uz ostale, čestitali i grado-načelnik Velike Gorice i saborski zastupnik Dra-žen Barišić i saborski zastupnik Ivan Šuker.

KRAVARSKO

POVRŠIna: 58 km² bROJ naSElJa: 10bROJ StanOVnIKa: 1987

❱Zajedno s neopho-dnom opremom, investicija je vrijedna 25,6 milijuna kuna

Školu su zajedno otvorili predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, župan Stjepan Kožić, načelnik Klinča Sela Miljenko Vučković i ravnatelj škole Ivo Karača

PRVOGA DANA NOVE ŠKOLSKE GODINE SVEČANO OTVORENA NOVOSAGRAĐENA OSMOGODIŠNJA ŠKOLA U KLINČA SELIMA

ŽUPan KOŽIć: ZnanJE JE OnO ŠtO malU dRŽaVU mOŽE dOVEStI dO blaGOStanJa

S prvim danom nove školske godine, osnovci Klinča Sela na nastavu su krenuli u novosagrađenu školu. Sim-

bolično, rezanjem vrpce, otvorili su je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, župan Stjepan Kožić, načelnik Klinča Sela Mi-ljenko Vučković i ravnatelj škole Ivo Karača.

- Uz vaše roditelje i obitelj, učitelji vam najviše pomažu da imate sretno djetinjstvo, da se razvijete u dobre i plemenite lju-de. Prvi dan škole podsjeti me na mnoge prekrasne trenutke tije-kom mojega školovanja. Uživajte u takvim trenucima, jer ona stara „od kolijevke pa do groba najljep-še je đačko doba“, zaista vrijedi! No, to tek shvatite kad odrastete - rekla je Predsjednica, dodavši da će u novim prostorijama klin-

gradnju škole zajedno su

finanCirali ministarstvo regionalnog razvoja, zagrebačka županija i

općina klinča sela

Î Osnovnu školu u Klinča Selima u nastavnoj 2016./2017. polazi 430 učenika, odnosno zajedno s područnim odjeljenjima njih 493. U prvi razred krenulo je 65 prvašića. Ravnatelj Ivo Karača za svečanosti je rekao kako se nada da će škola, u što skorije vrijeme, dobiti i sportsku dvoranu.- Ova škola 'ima prekrasno lice, ali fali joj naličje', a to je sportska dvo-rana. Siguran sam da će to na umu imati svi oni koji obnašaju vlast i da ćemo se uskoro, pedesetak metara iza ove zgrade, zajedno naći i na otvorenju dvorane - rekao je Karača. Općinski načelnik Miljeko Vučković zahvalio je Ministarstvu regional-nog razvoja i Zagrebačkoj županiji na financiranju gradnje škole. I on je naglasio da očekuje da se što prije sagradi dvorana. - Vjerujem da i u tome možemo računati na pomoć Ministarstva i Županije - rekao je.

Sportska dvorana

Î Uoči svečane sjednice blago-slovljeno je obnovljeno mjesno groblje, na kojemu se prije dvije godine pojavilo veliko klizište. Sredstva za obnovu groblja, uku-pno 2,5 milijuna kuna, osigurana su iz Europskog fonda solidarnosti i iz proračuna Zagrebačke županije.- Bio je to veliki projekt. Stanje na groblju bilo je apokaliptično. No, 'složili smo pamet', i županijsku i općinsku, i izvukli europski novac. Danas imamo prekrasno uređeno groblje - komentirao je zamjenik župana Rudolf Vujević. Tijekom protekle dvije godine ukupno je na prostoru Kravarskoga evidentirano osamdesetak klizišta. Trenutno se, sredstvima Županije, saniraju klizišta kod osmogodišnje škole te kod vodospreme.

Sanirano klizište na groblju

Blagoslov obnovljenoga groblja

Zajedno s područnim odjeljenjima, školu polazi 493 učenika ristiti. Znanje je ono što malu

državu može dovesti do blago-stanja - rekao je župan.

U svečanost se, vi-deo-linkom s oto-

ka Iža, uključio i tehnički ministar znanosti, obra-zovanja i sporta Predrag Šustar,

poručivši „gdje je škola, tu je život“. - Bez ulaganja u ob-

razovanje teško će biti i života - rekao je ministar.

i kreativnog učenja, važno je uspješno završiti i provesti kuri-kularnu reformu te svima osigu-rati besplatne školske udžbenike - naglasila je Predsjednica.

Gradnju škole zajedno su fi-nancirali Ministarstvo regional-nog razvoja, Zagrebačka župani-ja i Općina Klinča Sela. Zajedno s opremom, investicija je vrijedna 25,6 milijuna kuna, od čega je Županija osigurala 12,5 milijuna.

- Već je postala tradicija da se u županiji početkom nove školske godine otvaraju novosagrađeni školski objekti. U zadnjih 15 go-

časelske škole biti lakše raditi, da će biti puno više prostora i vremena i za izvannastavne ak-tivnosti, iznimno bitne u razvoju učenika. Rekla je i da je u Hrvatskoj po-trebno postići jednak pe-dagoški standard u svim krajevima domovine.

- Da bi škole još više bile mjesta radosnog

dina sagradili smo najvi-še škola i sportskih dvorana u RH! Nadam se da ćemo zajed-ničkim snagama tako i nastaviti. Potrebe su još uvijek velike. Že-lim da djeci ova škola bude drugi dom, da se ugod-no osjećaju, da skupljaju petice koje će, siguran sam, u buduć-nosti znati isko-

Županija je u gradnju škole uložila

12,5 milijuna kuna

1918 broj 99, rujan 2016. broj 99, rujan 2016. Ž KŽ K PoLJoPrIVredAPoLJoPrIVredA

Odlukom Europske komisije (od 14. rujna 2016.), Hrvat-ska je dobila status zemlje

koja je preventivno cijepila go-veda protiv bolesti kvrgave kože, ali je slobodna od bolesti (tzv. free zone with vaccination).Odlukom je omo-gućen promet svježeg mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i svježeg mesa i mesnih proizvoda cijepljenih živo-tinja prema drugim članicama EU bez ikakvih ograničenja. Istom Odlukom omogućen je i promet cijepljenih živih goveda, određeno vrije-me nakon cijepljenja. Ujedno, odlukom Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, 21. rujna 2016.

počelo je cijepljenje u Zagrebač-koj županiji i gradu Zagrebu.Posjednici su obvezni prijaviti po-javu sumnje na bolest ili uginuće goveda nadležnom veterinaru bez odlaganja. Preporuča se po-sjednicima zatvaranje životinja za vrijeme djelovanja vektora, gdje je to moguće, te tretiranje odgovarajućim insekticidnim sredstvima repelentnog učinka. Dozvoljeno je premještanje goveda s gospodarstva na gospodarstvo za daljnji uzgoj i rasplod 28 dana nakon provede-nog cijepljenja. Goveda mogu ići nesmetano na klanje po isteku sedmog dana nakon cijepljenja, koliko traje karencija. Prilikom cijepljenja veterinar će upozoriti posjednika na eventualne nus-pojave u smislu pojave cijepnih reakcija. Vrlo rijetko u razdoblju neposredno nakon cijepljenja

moguć je i pobačaj, dok je uginu-će vrlo rijetko.Sukladno članku 34. Zakona o ve-terinarstvu (Narodne novine, br. 82/2013 i 148/2013), za životinju

koja je uginula zbog provedbe naređene mjere, po-

sjednik životinje ima pravo na naknadu

štete u visini tržišne cijene na dan provođenja mjere. Zahtjev

za naknadu štete prema Ministar-

stvu poljoprivrede, Upravi za veterinarstvo

i sigurnost hrane, podnosi nadležni veterinarski inspektor dostavom potrebne dokumen-tacije sukladno uputi Sektora za upravne, europske i financijske poslove.Iako su odluka o cijepljenju BKK,

te početak same akcije izazvali u našoj javnosti otpor određenih interesnih skupina, struka je do-sljednim, organiziranim i struč-nim provođenjem akcije uspjela osigurati dovoljnu procijeplje-nost populacije i spriječiti pojavu bolesti u našoj zemlji te uspjela izbjeći gotovo sigurnu katastrofu u području govedarstva i prometa mesom, mlijekom i mliječnim proizvodima.

posjedniCi su obvezni prijaviti

nadležnom veterinaru, bez odlaganja, svaku

pojavu sumnje na bolest ili uginuće

goveda

U SUrAdNJI S VeTerINArSKom STANIcom VrBoVec

bolest kvrgave kože - stvoreni uvjeti za slobodan promet mlijeka i mesa

❱ Struka je dosljed-nim, organiziranim i stručnim provođen-jem akcije uspjela osigurati dovoljnu procijepljenost populacije i spriječiti pojavu bolesti u našoj zemlji

❱Promet svježeg mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i svježeg mesa i mesnih proizvoda ci-jepljenih životinja prema drugim članicama EU moguć je bez ikakvih ograničenja

❱Županija se predstavila robnim markama (Samoborskom salamom, šunkom 'Grof', sirom 'Dragec', jabukom 'Sunčana'...), paletom kozmetičkih proizvoda Ljekarni Zagrebačke županije, turističkim brošurama...

❱U suradnji s Udrugom 'Vinske kraljice Zagrebačke županije' organizirano je predstavljanje pjenušaca proizvedenih na prostoru županije. Kroz kušanje pjenušaca prisutne je vodila aktualna vinska kraljica Lucija Šember.

Za predstavnike slovenskih općina organizirana je prezentacija 'Projekti i proizvodi Zagrebačke županije za Europu'

ŽUPANIJA SUDJELOVALA NA 54. MEĐUNARODNOM SAJMU POLJOPRIVREDE I PREHRANE 'AGRA' U GORNJOJ RADGONI

SURadnJa I PaRtnERStVO S PRVIm SUSJEdIma

Županija je, prvi puta organizi-rano, sudjelovala na 54. me-đunarodnom sajmu poljopri-

vrede i prehrane AGRA u Gornjoj Radgoni u Sloveniji. U sklopu popratnih događanja, za pred-stavnike slovenskih općina orga-nizirana je prezentacija „Projekti i proizvodi Zagrebačke županije za Europu“. Župan Stjepan Kožić poručio je tom prigodom da rast i razvoj nije moguće planirati bez sredstava iz fondova i programa EU.

- Slovenija ima dvanaestogodiš-

LOVAČKI SAVEZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

natjecanje u lovnom streljaštvu Sudjelovali su strijelci iz šest, od ukupno osam lovnih ureda koliko ih djeluje na prostoru županije

U Svetom Ivanu Zelini, na stre-ljani „Čegci“, održano je na-tjecanje Lovačkog saveza

Zagrebačke županije u lovnom streljaštvu, disciplinama trap i parkur. Sudjelovali su strijelci iz šest, od ukupno osam lovnih

ureda koliko ih djeluje na pro-storu županije. Domaćin na-tjecanja, koje je otvorio župan Stjepan Kožić, bilo je Lovačko društvo „Srnjak“.

Šest najboljih strijelaca sa županijskog natjecanja - Ra-

dovan Abramović, Ivica Franjko, Tomislav Bezuh, Krunoslav Šve-di, Mario Octenjak i Dragutin

Pek, predstavljali su Za-grebačku županiju na 22. državnom natjecanju u lovnom streljaštvu (dis-ciplinama trap, parkur i lovački karabin) koje je sredinom rujna održano na strelištu Lovačkog saveza Požeško-slavon-ske županije u Bzenici. Ekipno su osvojili šesto mjesto.

❱❱ U sklopu predstavljanja županije govorilo se i o aktivnostima Lokalne akcijske grupe Sava (LAG Sava), koja prostorno najvećim dijelom obuhvaća područje koje graniči sa Slovenijom. S razvojnom strategijom LAG-a, koja poseban naglasak daje prekogra-ničnoj suradnji, prisutne je upoznao predsjednik LAG-a Damir Halužan. Svoje proizvode, ujedno robne marke županije, prisutnima su predstavili Igor Runtas iz samoborskog Igo-Mata (Samoborska salama), Doroteja Kuz-mić iz Euromilka (sir „Dragec“) i Matea Barilar iz Mesne industrije Kudelić (šunka „Grof“).

Prekogranična suradnja laG-a Sava

nje iskustvo u pripremi i provedbi projekata, stoga smatramo da je ovaj sajam pravo mjesto za naše predstavljanje, sklapanje par-tnerstva i međusobnu razmjenu iskustava. Najperspektivnija smo i najbrže rastuća hrvatska regija koja bilježi porast investicija i pri-hoda poduzetnika te smanjenje nazaposlenosti. Znamo da takve trendove ne možemo održavati bez suradnje sa susjednim regija-ma i zemljama. Svjesni smo da se moramo još više otvoriti prema europskim regijama kako bismo

ostvarili svoje ciljeve zacrtane u Razvojnoj strategiji, posebice po-većanje konkurentnosti i gospo-darski rast te poboljšanje život-nog standarda naših stanovnika - rekao je župan, uz kojega je pred-stavljanju županije prisustvovao i njegov zamjenik Rudolf Vujević. Središnje izlaganje „Zagrebačka županija - vaš pouzdani partner“ održao je pročelnik za fondove EU,

regionalnu i međuna-rodnu suradnju Josip Kraljičković, rekavši da je cilj sudjelovanja Žu-panije na ovome saj-mu pobuditi znatiželju i interes prvih susjeda za partnerstvom.

- Partnerstvo traži-mo u području pripre-me, prijave i provedbe

projekata koji se financiraju iz fondova EU, gdje su nam na raspo-laganju stotine milijuna eura. Su-radnju traže i naše jedinice lokal-ne samouprave, a mi smo u tome koordinator koji može pomoći i objediniti ih kako bi suradnja bila brža, korisnija, s boljim rezultati-ma - rekao je Kraljičković.

Igor Runtas, Matea Barilar, Doroteja Kuzmić

U županiji je trenutno 13 proizvođača pjenušaca

Jabuka 'Sunčana' - jedna od uspješnijih županijskih robnih marki


U sklopu proslave Dana općine Gradec, u Hagnju je blagoslovljeno obnovljeno krovište tamošnje područ-ne škole te je proslavljena njezina 110. obljetnica. U zgradi škole, koju trenutno polazi 19 đaka, održana je i svečana sjednica Općin-skoga vijeća. Obnova krovi-šta PŠ Haganj koštala je oko 78.000 kuna. Općina je osi-gurala 30.000 kuna, a osta-tak Zagrebačka županija.

- U ovu smo općinu puno

uložili. Napravili smo novu školu i dvoranu. Očekujemo da se kroz Mjere ruralnog razvoja stvore što bolji pre-duvjeti da ljudi ostanu živjeti na ovom području. Na sreću, Zagreb je blizu - prisustvu-jući svečanoj sjednici, rekao je zamjenik župana Rudo-lf Vujević. Podsjetio je i na projekte vodoopskrbe istoka županije i širokopojasnog interneta kao preduvjete da gospodarstvenici dođu na ovo područje.

GRADOVI I OPĆINE PoLJoPrIVredA

ŽENA JE OSLONAC I TEMELJ SVAKOGA KUĆANSTVA, A NAROČITO SEOSKOGA OBITELJSKOG POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA BLAGDAN UZVIŠENJA SV. KRIŽA SLAVI SE I KAO DAN OPĆINE GRADEC

SEdam UZORnIh U KOnKUREnCIJI Za naJUZORnIJU SEOSKU ŽEnU

Ostvareno i više od planiranoga!

Škola u hagnju ima novo krovište

Unatrag godine dana ostva-rili smo i više od planira-noga, no još puno toga

moramo napraviti - ustvrdila je Ljubica Ambrušec, saborska zastupnica i načelnica Gradeca, za svečanosti u prigodi dana ove općine. Podsjetila je na re-alizirane projekte, one koji su u tijeku izvedbe i one koji čekaju raspisivanje natječaja kako bi se za njihovu provedbu mogla povući financijska sredstva. Uz ostalo, naglasila je gradnju spremišta za vatrogasno vo-zilo, za što je temeljni kamen položen uoči svečanosti, kao i završenu rekonstrukciju po-

štanskog ureda, također otvo-renoga u prigodi Dana općine.

- Pri završetku je izrada do-kumentacije za gradnju no-gostupa od osnovne škole do groblja i parkirališta uz groblje, a očekujemo i skoru rekon-strukciju raskrižja, s autobu-snim stajalištem i pješačkim stazama, na ulazu u Gradečki Pavlovec. Za gradnju dječjeg vrtića u potpunosti je ishođena potrebna dokumentacija i sve

Najuzornija će biti proglašena u sklopu sajamske priredbe Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada ZagrebaŽupanija i ove godine bira

najuzorniju seosku ženu. U konkurenciji je sedam prijavljenih kandidatki-

nja. Najuzornija će biti proglaše-na u sklopu sajamske priredbe Dani hrane i tradicijskih proizvo-da Zagrebačke županije i Grada Zagreba, koja će se, na prostoru pored Boćarskoga doma na za-grebačkom Prisavlju, održati 8. i 9. listopada. Za titulu najuzornije konkuriraju: Marina Dobošić iz Žabnice, općina Farkaševac (no-siteljica OPG-a; bavi se uzgojem buča i proizvodnjom bučina ulja u vlastitoj uljari), Marija Janto-ljak iz naselja Žunci, grad Vrbo-vec (bavi se proizvodnjom mlije-

ka), Snježana Klanfar iz Jurkova Sela, općina Žumberak (vodite-ljica turističkoga seljačkog do-maćinstva), Marijana Prevarek iz Vrhovca, grad Vrbovec (nositelji-ca OPG-a; bavi se proizvodnjom mlijeka), Jadranka Ribarić iz Belčića, grad Jastrebarsko (uči-teljica; voditeljica PŠ Sveta Jana;

U sklopu proslave Dana općine položen je temeljni kamen za spremište vatrogasnog vozila te otvoren obnovljeni poštanski ured

❱Za gradnju dječjeg vrtića ishođene su sve dozvole te se čeka raspisivanje natječaja za mjere iz Programa ruralnog razvoja RH ❱ Izbor najuzornije

hrvatske seoske žene održat će se 15. listopada u Grabarju kod Kutjeva ❱❱ Šesteročlani ocjenjivački sud,

koji je obišao sve kandidatkinje, pri izboru najuzornije vrednovat će, između ostalog, uređenost ženina kućanstva, njezinu gostoljubivost, šarm i komunikativnost, brojnost obitelji, veličinu gospodarstva, proizvodnju kojom se bavi, povr-šine koje obrađuje, poduzetnost žene, izradu tradicijskih proizvo-da, njezin kulturno-umjetnički i humanitarni rad.

Kriteriji

GRADEC


dozvole te čekamo raspisivanje natječaja za mjere iz Programa ruralnog razvoja RH - rekla je načelnica. Iako nezadovoljna stanjem županijskih i lokalnih prometnica, rekla je da je una-zad godine dana asfaltirano nekoliko lokalnih, dotad šodra-nih cesta. Od realiziranoga ista-knula je i rekonstrukciju tornja i pročelja župne crkve, obnovu kapelica u Buzadovcu i Cugov-cu, uređenje prostora općinske dvorane, prostora za umirov-ljenike, gradnju društvenog

doma u Malom Brezovcu...- U ove tri godine i nekoliko

mjeseci više otkako obnašamo vlast, prezadovoljna sam uči-njenim. Krenuli smo daleko is-pod nule, a sada je ljestvica vi-soko podignuta. Dokazali smo da se poštenim radom može mnogo toga napraviti - zaklju-čila je načelnica.

Svečanosti su, uz ostale, pri-sustvovali potpredsjednik Sa-bora RH Robert Podolnjak te saborske zastupnice Ines Stre-nja Linić i Ružica Vukovac.

Načelnica je zadovoljna učinjenim

s obitelji se bavi proizvodnjom vina), Ankica Trcak iz Polonja, grad Sveti Ivan Zelina (na mje-šovitom stočarsko-ratarskom gospodarstvu proizvodi sir i vrhnje), te Ankica Zeba iz Kri-ževčeca, grad Sveti Ivan Zelina (proizvodi sir i vrhnje; na tka-lačkom stanu izrađuje narod-ne nošnje).

Najuzornija, i njezine dvije pratilje, predstavljat će Zagre-bačku županiju na izboru naj-uzornije hrvatske seoske žene koji će ove godine, 15. listopa-da, biti održan u Grabarju kod Kutjeva (Požeško-slavonska županija).

Marina Dobošić

Ankica Trcak

Ana Zeba

Marija Jantoljak

Snježana Klanfar

Jadranka Ribarić

Marijana Prevarek

2322 broj 99, rujan 2016. broj 99, rujan 2016. Ž KŽ K GRADOVI I OPĆINE mANIfeSTAcIJe

TURISTIČKA ZAJEDNICA VRBOVCA ORGANIZIRALA TRADICIONALNU TURISTIČKO-KULINARSKU MANIFESTACIJU 'KAJ SU JELI NAŠI STARI'

OKUSIma 'OdlUtalI' U PROŠlOSt Kada je prije 36 godina pokrenuta, manifestacijom se željelo sačuvati izvorne, autohtone recepte i prenijeti ih na mlade

Zadnjeg vikenda u kolovozu, tradicionalno, u Vrbovcu se održava turističko-kulinar-ska manifestacija Kaj su jeli

naši stari. Ovogodišnja, 36. u nizu, okupila je 15 udruga žena koje su pripremale stara jela prilagođena današnjem vremenu. Okupila je, kroz tri dana, i oko 2500 izvođača koji su sudjelovali u čak 107 razli-čitih programa.

- Kada je prije 36 godina pokre-nuta, ovom se manifestacijom že-ljelo sačuvati izvorne, autohtone recepte i prenijeti ih na mlade. Da se ne zaborave naša baština i tradi-cija. Mislim da smo taj cilj postigli. Danas kuhaju žene koje se nisu ni

rodile kada je manifestacija pokrenuta - komentirala je Ana Bakar, direktorica Turističke zajednice Vrbovca. Pojasnila je da žene u natjecateljskom dijelu kuhaju jela stara i preko 250 godina, no u kombinaciji s današnjim dodacima (začini-ma) i s mnogo manje masnoće. I s puno više mesa nego nekada.

- Neka od ovih jela u našim su selima gotovo bila i zaboravlje-na. A onda ih je ova manifestacija

dolf Vujević, te predsjednik Skup-štine Dražen Bošnjaković.

- Raduje što možemo osjetiti atmosferu starih vremena. Nadam se da će se ova tradicija, ovi običaji, ovo narodno blago i dalje prenositi 's koljena na koljeno' - rekao je žu-pan, dodavši da se radi o najstarijoj tradicijskoj manifestaciji u RH.

Uvodno je prisutne pozdravio gradonačelnik Vrbovca Vladimir Bregović.

- Vrbovec je grad Petra Zrinskog, Marije Jurić Zagorke, PIK-a i naše manifestacije Kaj su jeli naši stari. To su naša četiri temelja, njima se ponosimo - rekao je.

Govorila je i europarlamentarka Ivana Maletić, zahvalivši organiza-torima što njeguju tradiciju i kultu-ru, što prisutne „mirisima vode u našu povijest“.

- Time poručujete kolika je želja našega naroda da na našem stolu imamo hrvatske proizvode, izrasle na našoj zemlji, proizvedene ruka-ma naših ljudi. Ne postoji nijedna država koja ima jaku ekonomiju i jako gospodarstvo, a da nema obrađen svaki pedalj zemlje, da nema jako selo i jakoga seljaka - re-kla je I. Maletić.

U izradi je razvojni program općine od 2020. do 2025. u kojemu će biti svi projekti koji bi se u budućnosti trebali realizirati u ovome kraju

Blagdan sv. Bartola (25. kolovoza) dan je općine Orle. Obi-

lježen je svečanom sjed-nicom Općinskoga vijeća za koje je načelnik Ivan Petko rekao da je Orle mala općina, no općina koja je od osnutka do danas puno napravila, posebno u komunalnoj infrastrukturi.

- Radimo onoliko koliko imamo novca. Ulažemo u ono što je najpotrebnije. U planu za ovu godinu je asfaltiranje osam ulica, 80 posto planiranoga već smo realizirali. U izradi je razvojni program op-ćine od 2020. do 2025. u kojemu će biti svi projek-ti koji bi se u budućnosti trebali napraviti u ovome kraju - rekao je Petko. Za-hvalio je Županiji na do-djeli bespovratnih sredstava za gradnju prometne i komunalne infrastrukture te za uređenje društvenih domova. Zahvalio je i vatrogascima oko kojih se u općini, rekao je, 'sve vrti', kul-turno-umjetničkim društvima, udruzi umirovljenika... Govoreći o zaštiti od poplava, rekao je da je lani završen nasip u dužini

NA BLAGDAN SVETOGA BARTOLA, 25. KOLOVOZA, OPĆINA ORLE SLAVI SVOJ DAN

Uzalud škole, nasipi i ceste ako se ne poradi na demografskoj obnovi

ORLE


❛Mala smo općina, no puno smo napravili, posebno u komunalnoj infrastrukturi - poručio je načelnik Ivan Petko

❛Vrbovec je grad Petra Zrinskog, Marije Jurić Zagorke, PIK-a i naše manifestacije Kaj su jeli naši stari. To su naša četiri temelja, njima se ponosimo - rekao je gradonačelnik Vladimir Bregović

❱❱ Predsjednik Općinskoga vijeća Stjepan Huđin rekao je da buduć-nost Posavine nije samo u ratarstvu, stočarstvu, povrtlarstvu i ribarstvu, već sve više i u uslužnim djelatnosti-ma, seoskom, kulturnom i lovnom turizmu. - Grad Velika Gorica, s kojim smo povijesno i prostorno povezani, te

Zagrebačka županija, čiji smo dio, pomažu i pomagat će općinu u projektima od općeg interesa - rekao je.

budućnost Posavine

❱ Jela je, prema starim receptima prilagođe-nima današnjem vremenu, pripremalo 15 udruga žena

od 1800 metara te da će dalj-nje rekonstrukcije nasipa uz desnu obalu Save poboljšati život stanovnika ovoga dijela Posavine.

Ispred Županije svečanosti je prisustvovao zamjenik župana Rudolf Vujević.

- Zajedno radimo za dobrobit žitelja Posavi-ne. Inzistiramo na rea-lizaciji projekata Hrvat-skih voda, na izgradnji nasipa, kako bi ljudima stvorili preduvjete da ostanu živjeti na ovom području - rekao je, do-davši da treba poraditi i na demografskoj slici.

- Uzalud nam škole, nasipi i ceste ako neće

biti ljudi - rekao je Vujević. Pozvao je vodstvo općine da se obrati Županiji kako bi se dogovorile mogućnosti obnove crkve u Vele-ševcu.

U ime prisutnih gradonačelnika i općinskih načelnika, stanovnici-ma Orla njihov dan čestitao je sa-borski zastupnik i gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić.

ponovno otkrila - dodala je A. Bakar.

Svečanosti otvorenja manifestacije, na kojoj su se mogla kušati i jela iz susjedne Bosne i Her-cegovine te Makedonije, ispred Županije su pri-sustvovali župan Stjepan Kožić, njegovi zamjenici Damir Tomljenović i Ru-

Ljuba Smogor, Štefica Habeš, Ljerka Antolković; Gradska

udruga umirovljenika

Maja Volarić i Božica Kučerauer; Udruga žena Dubrava

Blankica Besek i Branka Badalić; Udruga žena

Pirakovec

Dragica Hasaković i Mirjana Radović; Udruga

žena Greda

Zdenka Levatić; Udruga žena Ivančani

Priznanja općine primili su Igor Huđin, Udruga 'Pet plus', Darko Novoselec i Stjepan Davutović

2524 broj 99, rujan 2016. broj 99, rujan 2016. Ž KŽ KGRADOVI I OPĆINE mANIfeSTAcIJe

Organiziran je okrugli stol 'Od polja do desertnoga stola' te natjecanje u pripremi savijača 'Jedno tijesto - dvije štrudle'

POD SLOGANOM 'SLASTICE SA SRCEM' U KRIŽU ODRŽANI 18. KRIŠKI OBLIZEKI

'najslađa' je bila torta od bučinih koštica Branka Mucak Pugar iz Križa,

s tortom od bučinih košti-ca, laureat je ovogodišnjih Kriških oblizeka - 18. festi-

vala slastica Zagrebačke županije, održanoga početkom rujna u Križu. Odmah iza nje, presudila su nepca ocjenjivačkoga suda, smjestila se Zagrepčanka Barbara Nagy s kifli-cama od oraha, pa potom Ana Mar-tin iz Novog Marofa (Varaždinska županija) sa starinskim kiflama od tikvinih koštica. Ukupno je nagra-đeno 13 slastica.

- Bilo je vrlo zanimljivo. Kušali smo, i ocijenili, 157 slastica. Ako ih uspoređujemo s prošlom godinom, osjeća se pomak i u izgledu i u oku-su - komentirala je Božica Brkan,

U VELIKOJ GORICI ODRŽANO ŽUPANIJSKO I DRŽAVNO NATJECANJE U ORANJU

Stjepan Cvetković i mario Filipčić najbolji orači Zagrebačke županije

Velika Gorica je bila domaćin 14. natjecanja orača Za-grebačke županije, 14. na-

tjecanja u oranju Republike Hr-vatske i 5. državnog natjecanja u oranju konjima.

Na županijskom natjecanju, u konkurenciji 13 orača, u kate-goriji pluga ravnjaka najbolji je bio Stjepan Cvetković iz Šibica

(grad Zaprešić), a u kategoriji pluga premetnjaka Mario Filip-čić iz Ključa Brdovečkog (opći-na Brdovec).

Na državnom natjecanju u oranju sudjelovali su orači iz 15 županija i grada Zagreba. Zagre-bačku županiju su predstavljali Marko Cvetković (plug ravnjak) i Stjepan Ličko (plug premet-

njak). Najbolji su bili Saša Vi-šak iz Koprivničko-križevačke županije (plug ravnjak) i Zoran Piskač iz Bjelovarsko-bilogor-ske županije (plug premetnjak). Oni će iduće godine predstavlja-ti Hrvatsku na Svjetskom natje-canju u oranju koje će se održati u Keniji.

Î U sklopu državnog natjecanja u oranju, čijem je otvorenju prisu-stvovao i predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković, kao popratne manifestacije organizi-rana su natjecanja u vuči trupaca konjima (šlajsu) i vožnji traktora za žene, te Gospodarski sajam i izlož-ba poljoprivredne mehanizacije.

Gospodarski sajam

SVEČANOM SJEDNICOM OPĆINSKOGA VIJEĆA KRIŽ PROSLAVIO SVOJ DAN

U gradnju dječjeg vrtića ulaže se više od 11 milijuna kuna

Svečanom sjednicom Općin-skoga vijeća, na blagdan Uzvišenja Svetog Križa,

općina Križ je proslavila svoj dan. Prigoda da se rezimira učinjeno tijekom protekle go-dine dana i progovori o plani-ranim projektima.

- Ključ za razvoj, ali i oču-vanje bilo koje sredine, po-duzetničke su investicije. One ne znače samo punjenje pro-računa, nego su i bitne da se ljudima omogući ostanak u ruralnome prostoru, da ne do-lazi do iseljavanja, prije svega onih koji su završili ško-lu i fakultet - ustvrdio je općinski načelnik Marko Magdić. Govorio je o ne-koliko investicija (hlad-njači za voće, pogonu za proizvodnju namještaja i parketa, klesarstvu...) u raznim fazama realizacije. Dio njih planira se realizi-rati europskim novcem.

- Ono što je ključno, nama i jedan zaposleni

Općina je tijekom protekle godine dana na razne natječaje i javne pozive prijavila više od 30 projekata i programa

KRIŽ


čovjek puno vrijedi. Plani-rane investicije bude nadu... - dodao je načelnik. Rekao je da je tijekom protekle godine dana na razne natječaje i jav-ne pozive prijavljeno preko 30 projekata i programa. Od rea-liziranog, istaknuo je gradnju reciklažnog dvorišta, obnovu

Î U ime Županije sjednici je prisustvovao predsjednik Skupštine Dražen Bošnjaković, rekavši da se iz govora načelnika može zaključiti da je Županija prisutna u gotovo svim općinskim projektima. - Prema svim makroekonomskim pokazateljima snažna smo županija koja pomaže svojim općinama te tako teži ostvariti ravnomjerni razvoj. Posebno veseli da i u Križu ima dosta projekata koji će biti kandidirani za sredstva EU

fondova. Tu se vidi korist koju smo ostvarili članstvom u EU - rekao je Bošnjaković. Dodao je da će Županija i dalje podupirati općine, biti njihov saveznik i partner. - Na nama je da stvaramo uvjete kako bi gospodarstvenici-ma bili prijatelji, a ne raznoraznim nametima i barijerama njihovi neprijatelji - poručio je predsjednik Skupštine.Prisutne su također pozdravili saborski zastupnik Tomislav Končevski i gradonačelnik Novske Vlado Klasan.

Županija je općinama saveznik i partner

Priznanje Općine '14. rujan' primio je Antun Pinjušić

Doma kulture Milke Trnine u Vezišću, grad-nju vodovodne mreže u Širincu i nogostupa u Bunjanima, asfaltiranje nerazvrstanih cesta... Govorio je i o, kako je

naglasio, glavnom projektu aktualne vlasti - gradnji dječ-jeg vrtića, investiciji od preko 11 milijuna kuna.

- To je nužno potrebno na-šoj općini kako bi se riješilo pitanje predškolskog odgoja i državnoga pedagoškog stan-

darda - rekao je Magdić koji je, zajedno s pred-sjednikom Općinskoga vijeća Đurom Paherom, zaslužnima uručio za-hvale općinskoga na-čelnika, a Antunu Pinju-šiću iz Bunjana, u znak priznanja za humanost, dobrotvorni rad te po-moć potrebitima u za-jednici, priznanje Opći-ne „14. rujan“.

predsjednica ocjenjivačkog suda. Kriški oblizeki su humanitar-

na manifestacija. Organizira ih Društvo Naša djeca „Vladimir Na-zor“, te je sav prihod od prodanih (doniranih) slastica namijenjen potrebama najmlađih - gradnji dječjih igrališta, nabavi didaktičke opreme, opremanju informatičkih

Najbolji s državnog natjecanja predstavljat će Hrvatsku na Svjetskom natjecanju u oranju iduće godine u Keniji

Stjepan Cvetković

Mario Filipčić

oCijenjeno je 157 slastiCa

Manifestaciju organizira Društvo Naša djeca 'Vladimir Nazor'

radionica... U sklopu ovogodišnjega festiva-

la, održana pod sloganom „Slastice sa srcem“, organiziran je i okrugli stol „Od polja do desertnoga stola“, natjecanje u pripremi slatke i slane savijače „Jedno tijesto - dvije štrud-le“, te je otvorena izložba požutje-lih recepata i kuhinjskih zidnjaka.

Ispred Županije manifestaciji je prisustvovao predsjednik Skupšti-ne Dražen Bošnjaković.

❱ Kriški oblizeki su humanitarna manife-stacija, sav prihod namijenjen je potrebama djece

Slastice Grofice Lujze


U tijeku je izrada Strategije kulturnog razvoja Zagrebačke županije, koja će predstavljati okosni-cu razvoja kulture u narednih deset godina. Posao izrade Strategije povjeren je Veleučilištu Baltazar iz Zaprešića. Želja je da se kod izrade Strategije konzul-tiraju svi dionici koji sudjeluju u kulturnom životu. Stoga se organiziraju sastanci i razgovori sa struč-njacima, ravnateljima i voditeljima knjižnica, pučkih otvorenih učilišta i centara za kulturu, muzeja i galeri-ja, predstavnicima udruga... Izrađivači Strategije žele šire sagledati mogućnosti razvoja kulture, a time i unaprijediti položaj svih di-onika u kulturnom životu. Stoga, kako bi se što više stanovnika županije uključilo u kreiranje Strategije, pokrenut je projekt #kultura697 (broj 697 odabran je iz razloga jer upravo toliko naselja ima u Zagrebačkoj županiji). U sklopu projekta stanovnici županije mogu dati svoje prijedloge, odnosno izraziti želje i potrebe u sferi kulture popunjavanjem anketnog on-line upitnika koji se nalazi na mrežnoj stranici Županije: www.zagrebacka-zupanija.hr, odnosno na linku https://goo.gl/Dhp0fZ. Rezultati anketnog upitnika bit će objavljeni 15. listopada (na službenim mrežnim stranicama Županije i Veleučilišta Baltazar), a najkreativniji prijedlozi bit će nagrađeni. Nagrade će se dodijeliti u više kategorija: za kreativnu, origi-nalnu, zabavnu, inovativnu i ambicioznu ideju. Anketa je dostupna i u tiskanom obliku - u knjižnica-ma, pučkim otvorenim učilištima, centrima za kultu-ru, muzejima i galerijama na prostoru županije.

DOGAĐAJIKULTUrA

STRATEGIJA KULTURNOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Uključi se u projekt #KUltURa697

EUROPSKI KULTURNI IDENTITET

Uloga zajednice u očuvanju baštine U sklopu Dana europske baštine,

međunarodne kulturne mani-festacije kojom se promovira

europski kulturni identitet i razno-likost baštine europskih naroda, u Velikoj Gorici je, uz ostalo, bila postavljena izložba „Moba - ulo-ga zajednice na očuvanju i obnovi baštine“. Moba je narodni običaj međusobnog pomaganja, bez na-knade, u većim i zahtjevnijim po-slovima, poput žetve, branja ku-kuruza, sadnje vinograda, gradnje kuće... Promjenom načina života, tradicionalni oblik mobe je ne-stao, a njezini se tragovi danas pronalaze u aktivnostima kultur-

no-umjetničkih društava, koja se u Turopolju, uz ostalo, bave i obnovom tradicijske baštine.

- KUD Gradići, KUD Novo Čiče i Ogranak Seljačke sloge iz Buševca, svaki na svoj način, obnovili su, prese-lili, uredili i stavili u funkciju, što kul-turne baštine, što turizma, tradicijske objekte - čardake i drvene kuće. Te njihove aktivnosti za viši cilj su imale zaštitu kulturnog dobra - za otvorenja izložbe ispričala je Margareta Bišku-pić Čurla, ravnateljica Muzeja Turo-polja, organizatora izložbe.

❱ Izložbom je, kroz fotografije i popratni tekstualni dio, prikazana tradicijska gradnja te su prenese-na iskustva članova kulturno-umjetničkih društava u zajednič-kim akcijama obnove

Î U ime Županije, pokrovitelja izložbe, njezinu je otvorenju prisustvovao predsjednik Skupštine Dražen Bošnjaković. - Tema ovogodišnjih Dana europske baštine je zajedništvo. Nekada je duh zajedništva, posebno kod poljoprivrednih radova, bio itekako važan, no danas on popušta. Ljudi su mehanizirani i na svojim gospodar-stvima puno toga mogu sami obaviti. Zato zajedništvo treba oživjeti na drugačiji način - rekao je Bošnjaković.

Zajedništvo

Koordinacija Vijeća i predstav-nika nacionalnih manjina Zagrebačke županije prosla-vila je svoj dan. Svečanost

je održana u Dubravi, domaćin je bio predstavnik češke nacionalne manjine Franjo Vondraček. U Ko-ordinaciju je udruženo devet naci-onalnih manjina.

- Kada zajednički nastupamo, puno je lakše doći do potrebnih sredstava za naše programe. Uz Koordinaciju, i svaka manjina ima svoj vlastiti program rada - kratko je pojasnio Imbro Berkeš, predsjednik Koordinacije, ujedno predstavnik mađarske nacionalne manjine.

U prigodnome kulturno-umjet-ničkom programu sudjelovali su članovi Češke besede Zagrebačke županije, Društvo Crnogoraca i pri-jatelja Crne Gore Montenegro, žen-ska vokalna etno-skupina Ezerki i romska plesna skupina Romski san. Među uzvanicima, uz ostale, bili su veleposlanica Makedonije u RH

OBILJEŽEN DAN KOORDINACIJE VIJEĆA I PREDSTAVNIKA NACIONALNIH MANJINA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Različitosti koje okupljaju Svečanost je održana u Dubravi, a domaćin je bio predstavnik češke nacionalne manjine Franjo Vondraček

Î U prigodi Dana nezavisnosti Repu-blike Makedonije, 8. rujna, prigodni program, uz druženje pripadnika ma-kedonske nacionalne manjine koji žive na prostoru županije, organizirali su predstavnica makedonske nacio-nalne manjine u Zagrebačkoj župani-ji Lena Đapić i Hrvatsko-makedonsko društvo. Prikazan je film o ljepotama i kulturnom nasljeđu Makedonije, dok je u glazbenom dijelu programa nastupila ženska vokalna etno-skupina Ezerki uz pratnju orkestra 7/8. Prisutna je bila i veleposlanica Makedonije u RH Daniela Karagjo-zoska, a u ime Županije predsjednik Skupštine Dražen Bošnjaković. - Posebnost i različitost nacionalnih manjina veliko su bogatstvo za županiju. Podupiremo očuvanje njihove tradicije i kulture - rekao je Bošnjaković.

dan nezavisnosti Republike makedonije

❛U globaliziranom svijetu moramo sačuvati ono što je izvorno naše i što mi zaista jesmo - poručio je predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković

Daniela Karagjozoska, saborska zastupnica albanske, bošnjačke, cr-nogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine Ermina Lekaj Prljaskaj, predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković i potpredsjednica Mirela Katalenac.

- Negdje u svijetu razlike uzroku-ju nesporazume i nemire, no ovdje kod nas razlike dovode do ljubavi i međusobnog poštovanja. Zato, čuvajte svoju tradiciju, kulturu, izvornu nošnju, svoj jezik i pismo... U globaliziranom svijetu moramo sačuvati ono što je izvorno naše i što mi zaista jesmo - poručio je Bošnjaković.

U Koordinaciju je udruženo devet nacionalnih manjina

Ženska vokalna etno-skupina Ezerki Društvo Crnogoraca i prijatelja

Crne Gore Montenegro

Češka beseda

Romski san

2928 broj 99, rujan 2016. broj 99, rujan 2016. Ž KŽ KDOGAĐAJI DOGAĐAJI

NA OBALAMA JEZERA RAKITJE ODRŽANA SVETONEDELJSKA FIŠIJADA

DVD STARO ČIČE PROSLAVILO 90. OBLJETNICU OSNUTKA

U kotliću se krčkali šarani

Stožerna snaga sustava zaštite i spašavanja

Na obalama jezera Rakitje održana je tradicionalna Svetonedeljska fišija-da. Organizirali su je, po 17. puta,

Turistička zajednica Svete Nedelje i Ri-bolovna udruga „Rak“ Rakitje.

U pripremanju fiš-paprikaša ove se godine natjecalo 38 ekipa. Svaka od njih od organizatora je do-bila istu količinu šarana, dok je o vrsti i količini začina (po čemu se fiš i razlikovao) bri-nula sama.

Organizatori su posjetite-ljima podijelili gotovo 3000 porcija fiša pripremljenog u ko-tlu zapremine 600 litara, po kojemu je Svetonedeljska fišijada poznata i daleko izvan granica županije.

Manifestaciju su pratile pučke igre, prodaja domaćih proizvoda i zabavno-glazbeni program.

Postrojavanjem i blagoslovom novoustrojene povijesne postrojbe Kloštranski

graničari obilježena je 450. godišnjica bitke kod Obreške (Obeda). U njoj je hrvatski ban Petar II. Erdödy, s 4000 pješa-ka i 1000 konjanika, porazio moćnu osmansku vojsku i time spriječio njezino napredovanje prema Križevcima. Svečanost je, u organizaciji Općine Kloštar Ivanić i Ogranka Matice hrvat-ske u Kloštru Ivaniću, održana na polju između Gornje i Donje Obreške, gdje se bitka, 10. rujna

Dobrovoljno vatrogasno druš-tvo Staro Čiče proslavilo je 90. obljetnicu osnutka.

Prigodnoj svečanosti, uz člano-ve brojnih vatrogasnih društa-va, u ime Županije prisustvovao

je zamjenik župana Rudolf Vujević.

- Izuzetno smo ponosni na vatrogas-ce. Oni su sto-žerna snaga sustava za-štite i spaša-vanja, stoga Županija niz

godina u njih ulaže značajan no-vac - rekao je Vujević.

DVD Staro Čiče, istaknuo je predsjednik društva Marijan Matejić, posebnu pozornost pri-daje radu s mladima te vatro-gasnim natjecanjima, na kojima najuspješnije rezultate posti-že žensko odjeljenje. A upravo žene, pohvalio se Matejić, čine i više od polovice aktivnoga član-stva u društvu.

- Motivira ih natjecateljski duh, druženje... - rekao je Ma-tejčić, dodavši da su najveća vri-jednost društva mještani Starog Čiča koji, od osnutka do danas, nesebično pomažu njegov rad.

U svečanome mimohodu, uz Kloštranske graničare, sudjelovali su Frankopanska garda iz Ogulina i Vitezovi zelingradski

OBILJEŽENA 450. GODIŠNJICA BITKE KOD OBREŠKE

Postrojeni Kloštranski graničari

ŽUPANIJSKO VATROGASNO NATJECANJE DJECE UZRASTA OD 6 DO 12 GODINA

mete najbolje rušile djevojčice Ribnice i dječaci domagovićaDječaci DVD-a Domagović i djevoj-

čice DVD-a Ribnica bili su naju-spješniji na županijskome va-

trogasnom natjecanju djece uzrasta od 6 do 12 godina. Održano je u Do-magoviću, u dvije kategorije - vježbi s brentačama i štafetnoj utrci na 400 metara s preprekama, a sudjelovalo je 69 ekipa iz tridesetak vatrogasnih zajednica gradova i općina. Organi-zator natjecanja bila je Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije, a domaćin Vatrogasna zajednica grada Jastrebarskoga.

Natjecanje se organizira kako bi se potaknulo mlade da se aktivnije uključe u vatrogasne aktivnosti, isto-vremeno potičući i njihovo zajedniš-tvo.

Organizator natjecanja bila je Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije, a domaćin Vatrogasna zajednica grada Jastrebarskoga

i slavne trenutke iz doba Vojne krajine na ovim prostorima. Ba-lenović je i autor knjige „Obreš-ka - 450 godina“, koja je ovom prigodom promovirana.

Svečanost je održana pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović i Zagrebačke županije. Izasla-nik Predsjednice bio je general Mladen Markač, a u ime Župa-nije prisutan je bio predsjednik Skupštine Dražen Bošnjaković. Svetu misu predvodio je križe-vački biskup Nikola Kekić.

❱ Bitka se odigrala 10. rujna 1565. na polju između Gornje i Donje Obreške

1565., i odigrala. - Ovo je prvi puta

da obilježavamo spomen na ovu zna-čajnu bitku, koja je dugo bila zaborav-ljena - rekao je Boži-

dar Balenović, predsjed-nik Matice hrvatske u Kloštru Ivaniću, dodav-ši da će nas povijesna postrojba Kloštranski graničari trajno podsje-ćati na teške, mučne, ali

Kloštranski graničari

Frankopanska garda

Više od polovice aktivnoga članstva u društvu čine žene

u pripremanju

fiš-paprikaša ove se godine natjeCalo

38 ekipa

3130 broj 99, rujan 2016. broj 99, rujan 2016. Ž KŽ K ZANImLJIVoSTIRješenje (vodoravno): komunikatori, opetovati, en, neto, imenica, grapa, esamit, renitent, eta, etos, skoblar, salto mortale.

KRIŽALJKA

Elektronskisamit

Ljekovitobilje za srce

Konj,pastuh

Erasmus stu-dent mission

Bivši nogo-metaš iz

Zadra, JoškoKem. znak

za kisik

EnesNovinic

Diorecenice

Grckoslovo

Auto oznakaza Bitolu

Glasno-govornici

Opetponoviti

Diotežine

Talijanskarakija

Tvrdoglavac

Obicaj,karakter,

moral

Skok svisine

prevrtanjemu zraku

Sastanakuglednika

Scenskodjelo

s pjevanjemMetilnialkohol

Sanjar,zanesenjak

Internationalvalue of

inventionsKem. znakza nobelij

Lik iz crtica,Flintstones,Kremenko

Kontrolor,ovlašteniispitivac

Imepjevacice

TurnerOpseg

Umjetnickoizvodenjepjesamai govora

Ženesklone inatu,

svadalice,inatalice

KRIŽALJKA

TAJANSTVENI SVIJET ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Crna žuna - vodeća u stanogradnji Crna žuna je najveća europska vrsta djetlića. Mužjak je potpuno crn s cr-venim tjemenom i kukmom, dok je ženka crvena samo po zatiljku. Najčešće nastanjuje šume bukve i jele, ali i čiste bukove te ostale listopadne šume. Svake godine radi velike rupe za gniježđenje, koje kasnije koriste druge životinje za svoj dom - sove, vjeverice, puhovi te druge ptice dupljašice.

SPorT

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: IX / Broj: 99, rujan 2016.

ImPreSSUm [email protected]; www.zacorda.hr;[email protected] Za izdavača: Zlatko HerčekGlavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen Kopač, Marica Mikec, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

PRIJEM BRONČANOGA PARAOLIMPIJCA VELIMIRA ŠANDORA I PARAOLIMPIJKE MIRJANE LUČIĆ

mEdalJa JE OKO VRata I SREćI nEma KRaJa! Velimir uskoro kreće s pripremama za novi paraolimpijski ciklus, a Mirjana se nada medalji na Europskom prvenstvu 2017.

Županija ima paraolimpijsku medalju! Brončanu. U baca-nju diska, na 15. Paraolim-

pijskim igrama u Rio de Janei-rou, medalju je osvojio Velimir Šandor, član velikogoričkoga Atletskog kluba oso-ba s invaliditetom „Uspon“. Po povratku iz Rija, brončanoga paraolimpijca i člani-cu hrvatske paraolim-pijske reprezantacije u stolnom tenisu Mir-janu Lučić (također Velikogoričanku), koja je osvojila peto mjesto, primio je župan Stje-pan Kožić. Županija ih je prigodno nagradila.

- Najteže je bilo plasirati se na igre, bio je to dugačak put. Sam odlazak u Rio veliki je uspjeh, a onda još osvojiti medalju... Lani sam imao treći rezultat u svije-tu i samo ga je trebalo potvrditi. Možda sam se nadao i drugom mjestu, ali nitko nije podbacio. Hvala Bogu, nisam ni ja! Medalja je oko vrata i sreći nema kraja. No, to je tek početak za sljedeći paraolimpijski ciklus. Idemo tre-nirati još jače, još bolje i rezultati neće izostati - rekao je Šandor.

Za Mirjanu Lučić natjecanje je bilo izrazito stresno. Trajalo je punih 12 dana.

- Konkurencija je bila iznimno jaka, svaki meč igrao se 'na nož'

sve to moja kralježnica moći podnositi - rekla je.

Čestitavši sportaši-ma, župan je rekao da su oni primjer mladi-ma kako se nikada ne

treba predati. - Pokazali ste da se s

puno znoja i truda može postati vrhunski sportaš. Stoga će vam Županija i dalje biti od pomoći, i financijskoj i na svaki drugi način - rekao je župan.

Darko Matić, glasnogovornik Hrvatskoga paraolimpijskog odbora zahvalio je Županiji što izdvaja sredstva i za sportaše s invaliditetom.

- U protekle četiri godine po-kazalo se da sport osoba s invali-ditetom može egzistirati, zahva-ljujući, prije svega, Županiji. Bez vas ne bismo ostvarili ovakve rezultate - rekao je Matić.

Šandor je broncu osvojio bacivši disk 18,24 metra

- komentirala je Mirjana, čiji je sljedeći cilj medalja na Europskom prvenstvu 2017. godine.

- Onda ćemo vidje-ti što dalje, koliko će

Nakon povratka iz Rija, Šandora je u zagrebačkoj zračnoj luci dočekao zamjenik župana Rudolf Vujević

hrvatski paraolimpijCi

u riju su osvojili pet medalja

S koreografijama „Lomnički svati“ i „Ajd' za milim, ajd' za dragim“ (pjesme i plesovi brodskog Posavlja), KUD „Nova zora“ iz Donje Lomnice predstavljat će Zagrebačku županiju na državnoj smotri

koreografiranoga folklora, koja će se i ove godine održati u Čakovcu. Izlučna, 18. smotra koreografiranog folklora Zagrebačke županije odr-žana je u Velikoj Gorici. Uz Lomničane, pobjednike smotre, narodnim ruhom, pjesmom i plesom predstavili su se: KUD Šćitarjevo, FA Petkov Breg, KUD „Bratinečko srce“ - Bratina, KUD Sveta Jana - Gorica Sveto-janska, KUD „Preporod“ - Dugo Selo, KUD „Kraluš“ - Stupnik, KUD Sveta Nedelja, HKUD „Petar Zrinski“ - Vrbovec, KUD Mičevec, KUD „Januše-vec“ - Prigorje Brdovečko i KUD „Ivanić“ - Ivanić-Grad.

lomničani odlaze na državnu smotru koreografiranog folklora

Documents

Proračun Zagrebačke županije puni se planiranom dinamikom · PDF fileÎastupili smo na Sajmu N Agra pod sloganom „Pro- ... Ivana Posavec Krivec (SdP) Kada će, hoće li uskoro,