Stari grad Konjskih i crkva Sv. Dominika

vv

Prosinac 2009. •• broj 7 • besplatni primjerak

DAN OSNOVNE ŠKOLE

EKOLOŠKA SVIJEST

ODLUKA O KOMUNALNOM REDU

SASTANAK S UDRUGAMA

UREĐENJE NERAZVRSTANIH PUTEVA

IZGRADNJA KANALIZACIJE

STRJELIČARSTVO: MARTINJSKI TURNIR U NOVOM MAROFU

MARTINJE 2009

INDENTITET KONJŠČINE

DAN OSNOVNE ŠKOLE

EKOLOŠKA SVIJEST

ODLUKA O KOMUNALNOM REDU

SASTANAK S UDRUGAMA

UREĐENJE NERAZVRSTANIH PUTEVA

IZGRADNJA KANALIZACIJE

STRJELIČARSTVO: MARTINJSKI TURNIR U NOVOM MAROFU

MARTINJE 2009

INDENTITET KONJŠČINE

str . 3

str . 4

str . 5

str . 8

str . 8

str . 9

str . 10

str . 11

str . 13

izdvajamo:izdvajamo:

v

2

VOJSKE U HRVATSKOJ TIJEKOM 16. STOLJEĆA U VRIJEME BITKE KOD KONJŠČINE

(2. Dio)

Vojska Osmanlijskog carstva: Vojska Osmanlijskog carstva: Vojska Osmanlijskog carstva: Vojska Osmanlijskog carstva: Akindžije (tur. Akýncýlar,

Akinci - jurišnici) laki konjanici ili jurišnici, poseban rod vojske koji je služio za uznemiravanje i pljačku pučanstva iza neprijateljskih linija čime su bili tvorci stalne nesi-gurnosti i nemira. Akindžijski odredi bili su sastavljeni od svih slojeva ljudi u Osmanlijskom carstvu pa i kršćana koji su prihvatili vazalni odnos prema sultanu. Predvodile su ih određene porodice. Najpoznatiji akindžije su bili porodice Markočoglu (tur. Malkoçođlu), Turhanli (tur. Turha-nlý) i Mihali (tur. Mihalli).Njihova plaća bila je pljačka, robovi, stoka. Koristili su taktiku spaljene zemlje, odnosno u pohodima nisu ostavljali ništa na životu u selima koja su poharali. Iza njih ostajala su zgarišta.U vrijeme mira akindžije su, poput bujice (tur. akin - nalet, potok, bujica), upadali u naše krajeve i pljačkajući, pustošeći i paleći, lomili otpor obrane, pripremajući je, tako, za lakše osvajanje. Upadi akindžija imali su za cilj pljačku, ekonomsko slabljenje područja, smanjivanje broja stano-vništva odvođenjem u ropstvo, slabljenje morala i ulijevanje straha onima koji ostaju, ali i rušenje crkava i samostana. Osim toga služili su i za započinjanje bitke, napad na neprijateljsku pričuvu te zalijetanje i napad straga. Akindžije su bili jedinica koja je prva stupala u borbu u bitkama i bili su poznati po svojoj neustrašivosti na bojnom polju. Zašto su Akindžije bili posebno nepredvidljivi i zastra-šujući? U počecima su bili naoružani lukom i strijelom; baratanje tim oružjem i ispaljivanje strijela s galopirajućeg konja zahtijeva iznimnu vještinu. Bili su naoružani sabljama, jataganima (od turskog yatađan), a počesto i

AKINDŽIJEAKINDŽIJEkopljima; a pratio ih je glas vrsnih boraca. Naime, njihova iznimna pokretljivost i brzina temeljila se na njihovim brzim i iznimno izdržljivim malim konjima arapske ili azijsko-stepske pasmine. Ti konji omo-gućavali su im dugotrajno jahanje, brzi prodor, manevriranje kroz okoliš te bijeg od potjere. U svaki pohod išlo bi od pet do deset tisuća konjanika. Njihova brzina i pokretljivost u kombinaciji s brdovitim i šumovitim hrvatskim

terenima činili su ih praktično nevidljivima i neuhvatljivima po upadu. Tek bi napad na naselje u pravilu otkrio njihovu prisutnost, pa je efikasna obrana bila skoro nemoguća. Jedini način da ih se uhvati i eliminira bio bi na povratku kada su zbog tereta plijena i ljudstva bili znatno sporiji i uočljiviji. Prvi upadi akindžija u Slavoniju i Hrvatsku zabilježeni su na kraju 14. stoljeća, a traju kroz cijelo 15. i 16. stoljeće. Slabe nakon bitke kod Siska, ali i dalje ostaju velika prijetnja našim krajevima. Njihovi zastrašujući upadi ostali su duboko urezani u svijest običnih ljudi.

Dragan Roksandić, prof.

v

3

Osnovna škola Konjščina 17.11.2009.godine obilježila je 169. obljetnicu postojanja. Škola je utemeljena 18. 11. 1840. godine, kada je donijeta „Zakladnica za neporečni opstanak ove naše učionice i veću sigurnost njezinog učitelja u četiri istopisa“. Nastava je započela školske godine 1841/42. u novoizgrađenoj školskoj zgradi s prvim učiteljem Rendulićem. Povijest škole iščitava se u spomenici koju je započeo učitelj Fran Župančić 1882. godine, a u uvodu spomenici prikazao je povijest škole od 1840. do 1882. godine. Rukopisne spomenice se vode sve do 1976. godine. Dan osnovne škole Konjščina ove je godine obilježen nizom aktivnosti kroz mjesec listopad, završno sa 17. studenim 2009.

OBILJEŽAVANJE DANA OSNOVNE ŠKOLEOBILJEŽAVANJE DANA OSNOVNE ŠKOLE

Obilježavanje Dana škole započelo je sadržajima vezanim uz Dan sjećanja na Vukovar, a zatim kulturno-umjetničkim programom pod nazivom- „Moj kaj“.

Učenici su upoznali i poučnu stazu grmlja i stabala, koja je oblikovana u okolišu škole te joj dali ime. Povijest svoje škole učenici mogu proučavati i kroz pregled foto-albuma, koji je smješten u holu škole. Treba napomenuti da je u okviru obilježavanja Dana škole bila postavljena izložba "Mjesno vrijeme" njemačkog fotografa Stefana Koppelkamma u suradnji s Goethe Institutom Zagreb, a u povodu pada Berlinskog zida.

Ivan Jurinafoto: Viktor Penezić

v

4

Prilikom uređenja stazica u centru Konjščine oduševljenje građana nije bilo mjerljivo. No već dan nakon asfaltiranja i navoza zemlje došlo je do devastacije samih staza i bankina. Bezobzirni stanari (ne svi) nemilice gaze, voze se i parkiraju na zelenim

površinama, stoga je općinska vlast primorana na zapreke i sankcije. Člankom 50. odluke o komunalnom redu takvi građani ubuduće će biti kažnjeni novčanom kaznom od 500 kuna. Nigdje u svijetu, a osobito u gradskim ili općinskim središtima nema veće

devastacije javnih i zelenih površina nego u Konjščini. Ovakvu konstataciju potvrđuju i priložene fotografije koje su snimljene u pola radnog dana. Svi stanovnici zalažu se za uređeniju i ljepšu Konjščinu no neki od njih s figom u džepu.

Mirko Krznar

EKOLOŠKASVIJESTEKOLOŠKASVIJEST

v

5

Na temelju odredbe članka 14. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ br. 36/95), uz primjenu Zakona o prostornom uređenju („NN“ br.30/98), Zakona o zaštiti okoliša („NN“ br. 82/94), te Zakona o otpadu („NN“ br. 34/95), Članka 45. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi („NN“ br. 90/92, 94/93 i 117/93) i članka 27. Statuta općine Konjščina („Službeni glasnik županije Krapinsko zagorske “ br. 6/94), općinsko vijeće Konjščina na 26. sjednici, održanoj 04. ožujka 1996. g. donijelo je

ODLUKU O KOMUNALNOM REDU OPĆINE KONJŠČINA

I OPĆE ODREDBE

Članak 1.Ovom Odlukom o komunalnom redu (u daljnjem tekstu: Odluka) za područje općine Konjščina

propisuje se način i postupak:• održavanja čistoće i čuvanja javnih,prometnih parkovnih zelenih površina (u daljnjem tekstu: javne površine), uklanjanje protupravno postavljenih predmeta na javnim površinama.

Članak 2.U smislu ove odluke smatra se:

• pod javnom površinom-prometne površine u naselju (trgovi, kolnici, parkirališta, pješačke staze i sl.), parkovi, dječja igrališta, zelene i druge površine koje služe javnoj namjeni, stajališta javnog prijevoza, a ne pripadaju stambenim, poslovnim ili drugim objektima za njihovo korištenje ili obavljanje djelatnosti.

Članak 50.Radi zaštite i očuvanja, na javno-zelenim površinama je zabranjeno:

• sjeći, lomiti ili na bilo koji drugi način oštećivati drveće i grane, trgati cvijeće ili ubirati plodove.• hodati, parkirati ili voziti vozila izvan uređenih i dozvoljenih puteva

Članak 85.Novčanom kaznom od 180,00 do 500,00 kn, kaznit će se za prekršaj fizička osoba ukoliko postupi

suprotno zabranama iz članka 50.

Uređenje okoliša, selektivni odvoz otpada te uređenje boksova za prikupljanje selektivnog otpada prioritet je u narednom razdoblju. Izborom vijeća mjesnih odbora te njihovom aktivnošću na ekološkom planu podići će se svijest i odgovornost među stanovništvom o očuvanju okoliša i sredine u kojoj živimo.

Mirko Krznar

v

6

4. Općinsko izborno povjerenstvo ( OIP ) će u roku 48 sati od isteka roka za prispijeće lista za izbor članova VMO objaviti liste kandidata putem Radio Zlatara, Radio Stubice, za svaki MO za koji se bira VMO i oglasne ploče Općine Konjščina, najkasnije do 02. 12. 2009. do 24:00 sati.

5. Izborna promidžba počinje danom objave liste kandidata za članove VMO, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora, dakle od 03. 12. 2009. od 00:00 satido 25. 12. 2009. do 24:00 sati .

6. Zabrana izborne promidžbe ( izborna šutnja ), kao i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora traje od 26. 12. 2009. u 00:00 satido 27. 12. 2009. u 24:00 sati.

7. Glasovanje traje neprekidno27. 12. 2009. od 7:00 do 19:00 sati.

Biračka mjesta se zatvaraju u 19 sati. Biračima koji se zateknu u 19 sati na biračkom mjestu omogućit će se glasovanje.

8. Birački odbori će dostaviti zapisnike o svom radu s ostalim izbornim materijalom OIP najkasnije 12 sati od zatvaranja biračkog mjesta, dakle28. 12. 2009. do 7:00 sati.

9. Općinsko izborno povjerenstvo zbrojit će rezultate glasovanja s biračkog mjesta za pojedine liste i pojedino VMO te utvrditi rezultate izbora članova za svako Vijeće mjesnog odbora primjenom porporcionalne metode na način da cijelo područje pojedinog Mjesnog odbora čini jednu izbornu jedinicu u roku 24 sata od zatvaranja birališta, dakledo 28. 12. 2009. do 19:00 sati.

Općinski načelnik:Mirko Krznar

Na temelju članka 36. Statuta Općine Konjiščina ( „Službeni glasnik Krapinsko- zagorske županije“ br. 12/08 i 14/09 ) i Odluke o pravilima za izbor Vijeća mjesnih odbora na području općine Konjščina ( „Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije“ br. 5/05 i 18/08 ) načelnik općine Konjščina propisuje

OBVEZNE UPUTEREDOSLIJED IZBORNIH RADNJI I TIJEK

ROKOVA ZA IZBOR VIJEĆA MJESNIH ODBORA na području

OPĆINE KONJŠČINA (VMO)

1. Odlukom u klasi: 013-01/09-01/2, Urbroj: 2211/04-3-09-1 od 5.11. 2009. godine, načelnik općine Konjščina raspisao je izbore za vijeća mjesnih odbora na području općine Konjščina.Odluka općinskog načelnika stupa na snagu 18.11.2009. godine.

Izbori će se održati 27. prosinca 2009. godine (zajedno i istovremeno s izborima za izbor predsjednika Republike Hrvatske).

Tijela za provođenje izbora imenovat će se sukladno Zakonu o izboru članova predsjedničkih tijela jedinica lokalne i područne ( regionalne ) samouprave, a članovi tijela su iste osobe kao i za provođenje izbora za predsjednika Republike Hrvatske. Biračka mjesta su također ista kao i za izbor predsjednika Republike Hrvatske ( Čl. 25. Odluke).

2. Rokovi teku od19. 11. 2009. godine u 00:00 sati

3. Prijedlozi lista moraju biti dostavljeni Općinskom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora, dakle 30. 11. 2009. u 24:00 sata.

REPUBLIKA HRVATSKA KRAPINSKO - ZAGORSKA ŽUPANIJA

OPĆINA KONJŠČINAOPĆINSKI NAČELNIK

Klasa: 013-01/09-01/2Urbroj: 2211/04-3-09-2Konjščina, 8. studenog 2009.

7

v

Na temelju članka 61 Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ( „Narodne novine“ br. 33/01,60/01 I 129/05) i članka 67. i 75. Statuta Općine Konjščina („Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije“ br. 12/08) vijeće Općine Konjščina na 30. sjednici održanoj 12. rujna 2008. godine donijelo je

ODLUKU o izmjenama i dopunama ODLUKE O PRAVILIMA ZA IZBOR VIJEĆA

MJESNIH ODBORA NA PODRUČJU OPĆINE KONJŠČINA

Članak 1.

U odluci o pravilima za izbor vijeća Mjesnih odbora na području Općine Konjščina ( «Službeni glasnik Krapinsko - zagorske županije» br. 5 /2005) u članku 4. stavak 1. mijenja se i glasi:

"Broj članova vijeća Mjesnog odbora utvrđuje se prema broju stanovnika Mjesnog odbora i to kako slijedi :

1. Mjesni odbor Konjščina - 9 članova, 2. Mjesni odbor Jelovec - 5 članova, 3. Mjesni odbor Jertovec - 9 članova, 4. Mjesni odbor Pešćeno - 5 članova, 5. Mjesni odbor Bočadir - 5 članova, 6. Mjesni odbor Brlekovo - 5 članova,7. Mjesni odbor Donja Batina - 5 članova, 8. Mjesni odbor Gornja Konjščina - 5 članova, 9. Mjesni odbor Klimen - 5 članova, 10. Mjesni odbor Turnišće - 5 članova, 11. Mjesni odbor Kosovečko - 5 članova,12. Mjesni odbor Donja Konjščina - 5 članova, 13. Mjesni odbor Galovec - 5 članova, 14. Mjesni odbor Krapina Selo - 5 članova, 15. Mjesni odbor Bočaki - 5 članova i16. Mjesni odbor Sušobreg - 7 članova.

Članak 2.

U članku 9. u stavku 1. tekst iza riječi: "i to:" mijenja se i glasi:

"do 100 birača - 20 potpisa, od 101 do 300 birača - 30 potpisa,od 301 birača -dalje - 40 potpisa."

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u «Službenom glasniku Krapinsko - zagorske županije»

PREDSJEDNIK:Mladen Majcen, dipl. ing. agr.

Na temelju članka 36. Statuta Općine Konjščina („Službeni glasnik Krapinsko - zagorske županije“ br. 12/08 i 14/09) načelnik općine Konjščina dana 05. studenog 2009. godine, donosi

O D L U K U o raspisivanju izbora za članove Vijeća Mjesnih

odbora na području općine Konjščina

Članak 1.Raspisuju s izbori za članove Vijeća mjesnih

odbora općine Konjščina. Članak 2.

Za dan izbora određuje se nedjelja 27. prosinca 2009. godine .

Članak 3.Ova Odluka stupa na snagu danom objave u

«Službenom glasniku Krapinsko zagorske županije) .

Općinski načelnik: Mirko Krznar

1. VEČERNJI LIST 2. ZAGORKI LIST 3. RADIO POSTAJE ZLATAR - MARIJA BISTRICA, DONJA STUBICA

Predmet: Priopćenje za javnostOpćina Konjščina svim učenicima srednjih škola, koji

imaju prebivalište na području općine Konjščina , a udaljeni su više od 5 km od škole, subvencionira prijevoz u visini od 25 % od mjesečne cijene karte. Pored subvencioniranja cijene mjesečne karte od 25%, učenicima koji su udaljeni od najbliže stanice (autobusa ili vlaka) više od 5 km dodatno subvencionira 75 kuna mjesečno .

Do sada je zahtjeve za subvenciju prijevoza podnijelo 72 učenika srednjih škola. Općina Konjščina izvršila je uplatu na tekuće račune roditeljima učenika za tri mjeseca 2009. godine i to: rujan, listopad i studeni za 42 učenika.

I dok se jedinice lokalne samouprave trude da rodi-teljima financijski pomognu u školovanju djece, prijevoznik - Čazmatrans d.o.o. Čazma za izdavanje potvrde o cijeni karte na relaciji Hadaši - Konjščina naplaćuje 50,00 kuna prilog preslika potvrde.

Općinski načelnik: Mirko Krznar.

REPUBLIKA HRVATSKAKRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

OPĆINA KONJŠČINAVIJEĆE OPĆINE KONJŠČINA

REPUBLIKA HRVATSKA KRAPINSKO ZAGORSKA ŽUPANIJA

OPĆINA KONJŠČINA OPĆINSKI NAČELNIK

REPUBLIKA HRVATSKA KRAPINSKO - ZAGORSKA ŽUPANIJA

OPĆINA KONJŠČINAOPĆINSKI NAČELNIK

Klasa: 013-01/09-01/2Urbroj: 2211/04-3-09-1Konjščina, 05. studenog 2009.

Klasa: 021-01/09-01/05Urbroj: 2211/04-3-09-4Konjščina, 02. listopada 2009.

Klasa: 010-01/08-01/08Urbroj: 2211/04-1-08-4Konjščina, 12. rujna 2008.

v

8

v

Tijekom 2009.godine nužno je bilo sanirati nerazvrstane ceste zbog obilnih kiša koje su prouzročile velike štete na kolnicima. Sanaciju je trebalo provesti prije početka školske godine zbog prohodnosti te sprječavanja daljnje devastacije dotičnih putova.Uz navoz kamena iskopali su se kanali za odvodnju oborinske vode te uredile i izmalčirale bankine. Redovitim održavanjem odvodnih kanala i propusta nastojimo održati putove u prohodnom stanju.

Mirko Krznar

UREĐENJE NERAZVRSTANIH

PUTOVA

UREĐENJE NERAZVRSTANIH

PUTOVA

Završeno autobusdno stajalište u KlimnuIzgradnja stajališta za autobus u Klimnu

Klasa: 007-01/09-01/1Ur. broj: 2211/04-3-09-4Konjščina, 06. studeni 2009.

Predmet: Sastanak s predsjednicima/predstavnicima udruga građana koje djeluju na području općine Konjščina

PRIOPĆENJE ZA JAVNOSTDana 05. studenog 2009.g., održan je zajednički sastanak izvršnih čelnika Općine Konjščina (Općinskog načelnika, zamjenika Općinskog načelnika i predsjednika Općinskog

vijeća) s predsjednicima/predstavncima udruga građana koje djeluju na području općine Konjščina.

Odazvala se većina predsjednika/predstavnika udruga građana, dok je nekolicina opravdala izostanak.S obzirom na financijsku situaciju u Državi, a koja se odrazila i na financijsku situaciju u općini Konjščina, Općinski načelnik je predložio da se planirana sredstva za isplatu udrugama za četvrti kvartal ove godine neće isplatiti u ovoj godini, već će se ista prenjeti u 2010. godinu i isplatiti u drugoj polovici 2010. godine. Predsjednici / predstavnici udruga građana su nakon diskusije jednoglasno prihvatili prijedlog Općinskog načelnika.

Općinski načelnik: Mirko Krznar

Klimen - uređenje nerazvrstnane ceste

REPUBLIKA HRVATSKAKRAPINSKO ZAGORSKA ŽUPANIJA

OPĆINA KONJŠČINAOPĆINSKI NAČELNIK

v

Sama izgradnja kanalizacije u Varaždinskoj i Sportskoj ulici je završena sredinom studenog spojnim krakom između dvije ulice. Saniran je i kolnik Varaždinske ulice u dužini od 700 metara. Do kraja godine, ako posluži vrijeme, izgradit će se i nogostup te sanirati kolnik u Sportskoj. Uz velike napore i pomoć

IZGRADNJA KANALIZACIJE U VARAŽDINSKOJ I SPORTSKOJ ULICIIZGRADNJA KANALIZACIJE U VARAŽDINSKOJ I SPORTSKOJ ULICI

Završetak radova na Varaždinskoj ulici Radovi na kanalizaciji Pionirska ulica

Radovi na kanalizaciji Sportska ulica

9

ljudi u Vladi i Saboru RH, uspjeli smo projekt ugurati u ovogodišnji financijski ciklus Ministarstva Regionalnog Razvoja Šumarstva i Vodnog Gospodarstva te očekuje-mo pomoć u sufinanciranju završetka radova.

Mirko Krznar

v

10

U prekrasnom ambijentu Lovačkog doma „Muljava“ i okolne prirode, u subotu 10.listopada održano je finale CRO-3D kupa.Dom se nalazi u podnožju Petrove gore, nedaleko Vojnića i omiljena je vikend destinacija Karlovca i okolice.CRO-3D kup sastoji se od pet utakmica koje su održane tijekom godine na različitim lokacijama širom Hrvatske. Jedan turnir održan je i u organizaciji našeg kluba“Grofovi Konjski“. Na turniru u „Muljavi“ sudjelovali su: Miljenko Jagarčec u stilu-goli luk te Mario i Nenad Štabek u stilu-tradicionalni luk. Jagarčec je osvojio drugo mjesto i srebrenu medalju, dok su Nenad i Mario došli do šestog ,odnosno osmog mjesta. Za ukupni plasman u CRO-3D kupu potrebno je imati odrađena četiri od ukupno pet natjecanja, a te uvjete iz našeg kluba, dostigao je jedino Nenad Štabek i zauzeo treće mjesto i brončanu medalju u kupnom poretku.

Sljedeći nastup „Grofova“ biti će u Novom Marofu na Martinjskom turniru koji organiziraju „Grebengradski streličari“.

Nenad Štabek

Protekle nedjelje u Novom Marofu održan je 2. Martinjski turnir FITA2x18 m u strjeličarstvu. Sudjelovalo je 20 klubova i 98 natjecatelja iz čitave Hrvatske, a najbrojnija je bila ekipa "Grofova Konjskih" iz Konjščine.Naš klub sudjelovao je s ukupno 16 prijavljenih natjecatelja u raznim stilovima i kategorijama.Rezultati koje smo osvojili su slijedeći:

KATEGORIJA SLOŽENI LUK - djevojčice do 12g.- Magdalena Štabek -1. mj.- kadetkinje - Tamara Brlek - 1.mj.- kadeti - Deni Babok - 3.mj.- seniori - Krešimir Babok - 7.mj.

KATEGORIJA OLIMPIJSKI LUK - dječaci do 14g.- Karlo Crneković - 3.mj.- kadeti - Tomislav Štabek -3.mj- juniori -Nikola Bačanek -1.mj

KATEGORIJA GOLI LUK -dječaci do 12 g. - Dominik Bočkal -1.mj.-Borna Ščurić - 2.mj.

-djevojčice do 12g. - Ines Pintarić -1.mj.-Ira Ščurić - 2.mj.-seniori - Božidar Brlek - 10.mj.

U subotu 29. 08. održano je prvenstvo Hrvatske u 3D disciplini. Turnir je održan u brdovitom kraju malog mjesta Tršća pokraj Čabra a organizator je bio strjeličarski klub 3D Croatia-Prezid. Unatoč lošoj prognozi natjecanje je počelo po lijepom i sunčanom vremenu, ali veselje nije dugo potrajalo. Negdje na polovici staze (natjecanje traje 3-4 sata) spustio se jak pljusak. Unatoč lošim vremenskim uvjetima naši "Grofovi" nisu se predali i osvojili su jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Zlato je osvojio Nenad Štabek u kategoriji tradicionalni luk-seniori dok je Miljenko Jagarčec osvojio naslov vicešampiona u kategoriji instiktivni luk-seniori.

Ostatak ekipe priprema se za nastup na državnom prvenstvu u FITA disciplini kojeorganizira strjeličarski klub "Frankopanski strjeličari" 19. i 20. rujna u SRC-u Bjelolasica.

Nenad Štabek

FINALE CRO 3D KUPA U STRJELIČARSTVU

3D PRVENSTVOHRVATSKE

MARTINJSKI TURNIR U NOVOM MAROFUMARTINJSKI TURNIR U NOVOM MAROFU

KATEGORIJA TRADICIONALNI LUK - seniori - Nenad Štabek - 4.mj. - Mario Štabek - 5mj.- seniorke - Lidija Štabek - 1.mj.- Draženka Babok - 2.mj

Vrijedno je naglasiti neke rezultate s ovog turnira,

primjerice Tamara Brlek osvojila je 549 krugova, a norma za kadetkinje je 540. Ako to ponovi na dva turnira, imat će uvjete za ulazak u reprezentaciju gdje već nastupa Deni Babok iz našeg kluba.Imali smo I najmlađeg sudionika ,odnosno sudionicu turnira Magdalenu Štabek s rezultatom 401 krug što nije zanemarivo s obzirom da Magdalena ima samo 7 godina.Ovakav uspjeh našeg kluba najviše proizlazi iz redovitih treninga u školskoj dvorani pa se klub ovim putem zahvaljuje Osnovnoj školi Konjščina i ravnatelju Ivanu Jurini na uspješnoj suradnji. Klub poziva sve zainteresirane za ovaj sport da dođu na treninge ponedjeljkom i petkom od 17 - 19 h ili da se jave na 098 569 003.

Nenad Štabek

v

11

Kao i svake godine povodom svetkovanja svetog Martina Udruga vinogradara „Trsek“ već tradicionalno poziva i okuplja vinogradare na zajedničko dru-ženje.

Uz cjelogodišnji trud i aktivnosti oko uzgoja vinograda održan je niz edukativnih predavanja i izlet. Od proslave svetog Vinka, prvog sveca kojeg smo svečano proslavili u vinogradu vinarije Vinski vrh u HrašćiniTrgovišću, vincekovim i službeno započinju prvi radovi u vinogradu, a aktualnosti su nastavljene organiziranim kuša-njem vina. Kako bi se ispravile eventualne nepravilnostii i mane vina, organiziranu tribinu je vodio naš poznati enolog prof. Zdenko Ivanković. Udruga je posjetila i Ptujske podrume u susjednoj Sloveniji gdje smo saznali kako se

Sv. Martin bio je biskup koji se zalagao za selo i seljake. Posebno su ga voljeli siromašni i odbačeni ljudi kojima je uvijek bio blizak. Bogate je pozivao na pravdu, solidarnost i poštenje, zbog čega je bio prozivan, vrijeđan i klevetan. Ljudi su ga smatrali najvećim francuskim biskupom.Umro je 08. studenoga 397. godine prilikom posjeta jednom selu. Sprovod je bio tri dana kasnije, a u povorci je stupalo tisuće ljudi. Blagdan

A evo kako se to radi kod nas...

Kako je nastao običaj krštenja vina na dan Sv. Martina?

MARTINJE 2009.MARTINJE 2009.Sv. Martina je 11. studenoga, na dan kad je zakopan. Toga dana se uvijek pilo mlado vino. U Italiji i danas živi poslovica: „Il nuovo vino si beve a San Martino!“ („Mlado vino pije se na Sv. Martina!“)

... I tako je nastao običaj da se na dan Sv, Martina „krsti“ mlado vino.

Arijana Mačković

MARTINJE UDRUGE TRSEK U KONJŠČINIMARTINJE UDRUGE TRSEK U KONJŠČINIuz puno truda i pažnje dolazi do vrhunskih vina. Povijest i tradicija grada Ptuja dočarana nam je obilaskom muzeja i grada.Pred samu berbu u Budinšćini je održano predavanje agronoma Andreja Re-bernišeka, savjetnika u savjeto-davnoj službi ptujskih podruma (Slo.) i enologa vinarije „Vinski vrh“u HrašćiniTrgovišću o preradi grožđa i fermentaciji mošta.U vinogradarskim krugovima štuje se pet svetaca: sveti Vinko, sv. Juraj, sv. Ivan, sv. Mihovil i sv. Martin. Za nas su najznačajniji sv. Vinko i sv. Martin.

Kad slavimo sv. Vinka, zapo-činjemo sezonu u vinogradu a završavamo je sv. Martinom, iako i tada ima posla u vinogradu i podrumu.

Nakon svečanog obilježavanja prvog zaštitnika vinogradara,sveti

Martin najznačajniji je svetac za nas vinogradare jer od tog dana vino preuzima mjesto moštu i nagrađuje trud vinogradara svojim novim ruhom. Od tog dana sada još mlado vino počinje se bistriti,zaokruživati arome i mirise te postaje skladnije. Da bi se mošt riješio nevaljalih mirisa i okusa, u pomoć „zovemo“ sv. Martina. Kako to priliči po starim nadaleko poznatim Križevačkim štatutima vođa ceremonijala biškup Ivan Jurina u Vatrogasnom domu u Donjoj Konjščini 07.11.09. vodio je ceremoniju krštenja mošta i podijelio dužnosti nazočnim vinarima. Svi prisutni se moraju oslovljavati s pajdašice i pajdaši.

Dužnos t H IŽEDOMAĆINA preuzeo je naš predsjednik Vinko Đurek koji nas je pozdravio kako to štatut nalaže zaželio dobru zabavu.

Za STOLORAVNATELJA izabran je Nenad Martinjak koji je po dužnosti zadužen da tijek krštenja prođe kak to bog zapovjeda.Ujedno dužnost stoloravnatelja je da obznani zašto slavimo sv. Martina i kakvi su običaji povodom tog dana.Ako niste znali zašto baš imendan Martina slavimo i zašto jedemo gusku, o tome nam govori zapis iz 4. st.. Martin je bio starori-mski legionar i veliki ljubitelj vina. Nakon završetka školovanja u francuskoj školi sv. Hilarijusa trebao je postati biskup, ali on to nije želio. U to vrijeme svi školovani ljudi morali su se posvetiti nečem važnom, za što je i na kraju potrošen novac na njihovo školovanje. Na dan kada su trebali zarediti Martina on se sakrio u guščak. Psikanje i Imenovanje stoloravnatelja (foto:Viktor Penezić)

v

12

Sede glave se svetlijukaj rosne kapi

na jutarnjim rožama.

Čuju se govorancije pajdašovkak je negdar bile.

Glas je drhtav i premukel.Tuga vu duše

za leta tera su prešla.

Janko veli: kaj ti je život?Jedna senja teru

veter otpuše.

Suza mu po licu curi,prijel je kupicu i nazdravil:'“Dragi martinjski pajdaši,

nek' med namivu dušama i srcu

bude večna ljubav pajdaškase dok nam grobar

zadnju grudu zemle ne hiti.“

Živeli brati!

Stjepan Hrupec

gakanje gusaka odalo je Martina pa je tako na kraju morao postati biskup. Od tog dana guske svoju izdaju plaćaju životom i završavaju na stolovima prilikom ceremonije krštenja mošta, a Martin je postao biskup.

Da na stolovima bude u svako doba dobra kapljica, zadužena je naša novoizabrana OBERFIŠKU-ŠICA (ravnatelj točmeka) Zdenka Kranjec koja je i desna ruka stoloravnatelja a dobila je zaduže-nje trucanja fiškuša (točmeka za svakim stolom). Da ovo krštenje bude pravovaljano, mora imati i kuma, a za njega je izabran Radovan Hercigonja. Dužnost kuma je i da pomaže u molitvi koju predvodi naš biskup Ivan a pomažu i ostali pajdaši špelancije.

Da bi sve išlo u dobrom duhu, sve nepravilnosti po štatutu kažnjavao je SUDEC, kojeg su jedino na ceremoniji dužni zvati gospo-

nom. Izabran je Gabrijel Šmit. Kak smo imali za videti jedina zamjerka je bila da baš na taj naš dan nije bilo Martinje za kaj je optužen naš hižedomaćin. Da bi stal u obranu hižedomaćinu, izabran je i fiškal Josip Hađina koji se odma dal u obranu.

Iako je obrana dala uvjerljiv dokaz o nevinosti hižedomaćina, osuđen je popiti dva dcl. ledene vode. (Za one koji nisu znali to je i bil razlog opće slabosti u kasnim satima našeg Hižedomaćina!)

Da bi se na kraju znalo tko je tko, kad se malo otpusti kočnica svaki zaduženi pajdaš dobiva „kolanju“ na kojoj piše kakva je njegova uloga ceremonije.

Na kraju kad su uloge podije-ljene krenulo se „molitvi“ po skra-ćenom sistemu našeg biskupa i iz mošta se dobilo vino. Uz mnoštvo viceva i pošalica voditelja špelancije za ugodno druženje i glazbu

pobrinuli su se naši pajdaši „Mladi mužikaši“. Da ples ne bude samo ples, već ples srca, za nagradu zaljubljenima daruje se pečena guska koju su osvojili Snježana i Ivica Babok iz Hrašćine Trgovišća. U sljedećem periodu udruga “Trsek“ najavljuje prvo kušanje mladog vina, a do tada tko nije, treba obaviti sumporenje i pretok mladog vina.

Vu gorica trsek naj spi, čekamo sv. Vinka da ga zbudi!

Nenad Martinjak

MARTINJSKI PAJDAŠI

Podjela zaduženja povodom Martinja u veseloj atmosferi (foto:Viktor Penezić)

(foto:Viktor Penezić)

v

13

Identitet (njem. Identitat< kasnolat. identias) - istovjetnost, potpuna jednakost; odnos po kojem je netko ili nešto (npr. biće ili svojstvo) jednako samo sebi, tj. isto ; skup značajki koje neku osobu (ili svojstvo) čine onom koja jest ili onim što jest. Definicija iz „Hrvatske opće enciklopedije“, „Leksiko-grafskog zavoda Miroslav Krleža“, 2003. g. Zahvaljujući iznimnoj složenosti njegove primjene mi se danas susrećemo s različitim oblicima identiteta, od osobnog, pojedinačnog do kolektivnog, grupnog ili nacionalnog.

U literaturi se često spominje pojam «korporativni identitet». Taj pojam smatra se važnom unu-tarnjom dimenzijom organizacije, odnosno njezinim uvjerenjem i filozofijom, vlasništvom, ljudima, osobinama vodećih ljudi u orga-nizaciji, etičkim vrijednostima i poslovnom strategijom. Napominje se kako se korporacijski identitet može projektirati, ali identitet «per se» vrlo je teško promijeniti jer on nije sredstvo za uljepšavanje već sama b i t pos to jan ja j edne korporacije. Identitet „per se“ znači biti različit od drugih.

Identitet je osobnost, karakter, individualnost . To je skup karakteristika pomoću kojih se osoba ili stvar može prepoznati, a u mojem slučaju je to općina Konjščina. Tu su obuhvaćeni i vizualni, fizički, kulturološki i drugi elementi.

Ovom serijom članaka ću pokušati istražiti identitet općine Konjščina; koje su to značajke koji-

IDENTITETKONJŠČINEIDENTITETKONJŠČINEma se općina Konjščina definira i predstavlja. Pronaći ću vizualne, kulturološke, gospodarske, agrarne i druge elemente koji određuju jedinstvenost općine Konjščina.

Općina Konjščina ima svoju povijest i tradiciju.

Tu je bio rudarski kraj, „Konjščinski ugljenokopi“ imali su važnu gospodarsku ulogu. Ugljeno-kopi su pogodovali razvoju TE Jertovec. Elektrane kojoj je pogo-nsko gorivo bio ugljen, pa kasnije mazut, a sada plin. Krajem 50- tih i početkom 60- tih godina prošlog stoljeća počelo se razvijati i urbano naselje Konjščina, po uzoru na „Velenje“ u Sloveniji. 60- tih godina počelo se razvijati gospodarstvo. Jedan od elemenata identiteta Konjščine je tradicijska i kulturna baština koju bi trebalo iskoristiti u promociji turizma.

Vrši se obnavljanje starog grada Kaštela.

Obnovljena je vizura i stavljen krov, sada je potrebno uređivanje iznutra tako da Stari grad dobije svoju funkciju muzejsko galerijskog prostora. Oko starog grada već imamo i događanje «Sajam pri starom gradu». Želja nam je da se izrazimo i da nas prepoznaju na turističkom tržištu Krapinsko-zagorske županije.

Tražim elemente identiteta općine Konjščine na način da odredim karakteristike, osobnost jedne općine, da otkrijem da li postoji „dobri duh“ koji određuje ovu općinu. Zapravo ja ovim člancima pokušavam raditi na otkrivanju „imagea“ općine Konjšči-na.

Stvaranje identiteta Konjščine

Identitet općine Konjščine potrebnoje graditi na :

starom gradu Kaštelu, obitelji Konjski, Konjščini kao bivšem ru-

v

14

darskom kraju, vinogradarstvu i pčelarstvu te etnici.

U stvaranju identiteta odre-đenog područja, mjesta važnu ulogu imaju i arhivi, knjižnice i muzeji. Oni skrbe o povijesti, kulturi i umjetnosti te oblikuju identitet zajednice. Oni nude, uglavnom reprezentativne predmete baštine. Tako se arheološki nalazi koji su pronađeni oko starog grada, danas čuvaju u muzejima Hrvatskog zagorja, Muzeju seljačkih buna Gornja Stubica. U muzeju se nalazi i maketa starog grada Konjščine, tj. kako je nekad izgledao u svojoj visini, s mostom za ulazak u grad te njegovim stupovima. Arheološka istraživanja proveo je Arheološki zavod Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s

Ministarstvom kulture RH, upra-vom za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel u Zagrebu, tijekom 1998. i 1999. godine.

Srednjovjekovni Kaštel stari grad Konjščina osebujna je hrvatska utvrda iz 16. stoljeća s kulama postavljenim u središte stranica umjesto na uglove. Smješten je u ravnici te nije mogao koristiti prirodni oblik terena za obranu pa su se radili šančevi uokolo burga ispunjeni vodom. Tijekom nave-denih istraživanja pronađeni su temelji mosta i istražen je jarak koji je okruživao grad i u kojem su ustanovljeni sačuvani ostaci drve-nih stupova. Iskopavanja su pokazala način na koji je objekt podignut, kako je izgledao most koji je vodio u kaštel, te vrijeme kada je

jarak zatrpavan.Kaštel je bio važan strateški

objekt u nizinskom zagorskom prostoru. Vlastelinski grad (burg, zamak) obitavalište je feudalaca u srednjem vijeku, a osim stanovanja služi i za upravljanje posjedom na kojem je izgrađen. Zbog tadašnjih društvenih okolnosti (unutrašnjeg i vanjskog neprijatelja) burg kao svoju najvažniju zadaću ima zaštitu svoga vlasnika.

Ta građevina kasnog srednjeg vijeka, svjedoči o načinu života jednog kaštela od 15. do 17. sto-ljeća, ona je sačuvana i primjereno prezentirana.

Simbol identiteta naše općine je i grb. Na zelenom polju nalazi se bijela konjska glava, konjskog vrata probodenog strijelom

Grb općine simbolizira:- Zeleno polje Hrvatsko zagorje

(lokaciju općine Konjščina)- Konj, odnosno konjska glava -

kao simbol preuzet iz povjesnog grba grofova Konszky, na čijem se imanju prema povijesnim dokume-ntima razvila općina Konjščina (porodica Konszky je u svom grbu imala konja „rastućeg“ iz krune na plavom polju),

- Prikazivanjem probodenog vrata crnom strijelom gdje iz rane na vratu teče krv, ostavljen je dio povijesti, tj. borba protiv Turaka, borba za samostalnost i nezavi-snost.

Kroz opisanu simboliku grb općine Konjščina predstavlja općinu kao sastavni dio Hrvatskog zagorja, dio županije Krapinsko-zagorske. Simbolom konja, odnosno konjske glave probodene strijelom, direktno se ukazuje na ime Konjščina, a sam konj predstavlja vlast duha nad osjetilima i znak da se kroz sadašnjost krećemo prema boljem ne zaboravljajući veze s prošlošću. Na starome gradimo novo…

(Nastavak u slijedećem broju...)

Jasna Lugarić

v

15

Tko je zapravo bio Sv. Nikola?

Sv. Nikola je rođen u gradu Patari u Maloj Aziji, u pokrajini Liciji u 3. stoljeću. Imao je bogate roditelje koji dulje vrijeme nisu mogli imati djece, pa su od Boga izmolili malog Nikolu koji ime dobija po stricu biskupu u Miri, nažalost, njegovi roditelji ubrzo umiru i Nikola ostaje sam.

Postaje svećenik želeći širiti ljubav i dobrotu. Uskoro mu umire stric, biskup Mire i svi misle da će ga Nikola naslijediti. No, on skroman i u strahu od te časti bježi u Palestinu gdje živi samačkim životom. Vraća se za nekoliko godina upravo kad umire biskup, nasljednik njegova strica. Ovaj puta nije mogao pobjeći te postaje biskup. Otada noći provodi moleći, a dane pomažući nevoljnima i šireći vjeru.

Prema narodnom vjerovanju činio je i čudesa. Poput Isusa smiruje uzburkano more i zato je zaš t i tn ik morna ra . Svo j im blagoslovom ozdravlja dijete kojem je zapela riblja kost u grlu, te ga nazivamo i zaštitnikom djece.U svom životu uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjemu u kojem je prepoznavao Boga. Iscrpljen pokorom i poslovima umire 6. prosinca 327. godine te je pokopan u Miri, gdje se i danas nalazi sarkofag u koji je nekoć bilo položeno njegovo tijelo. Zbog turskih osvajanja tijelo mu je preneseno u talijanski grad Bari gdje se i danas nalaze njegove relikvije.

A što kaže legenda?

U blizini roditeljske kuće sv. Nikole živio je čovjek, nekad bogat, koji je izgubio carsku službu i sav imetak. Imao je tri kćeri, koje bi se

Ususret Sv. NikoliUsusret Sv. Nikoli

trebale udati, ali im nije mogao dati miraz. Nesretni otac odlučio je trgovati ljepotom i mladošću svojih kćeri da tako zaradi. One su se pomolile Bogu da ih izbavi od toga zla i spasi njihovu čast i poštenje.

Sv. Nikola nekako je doznao za tu odluku nesavjesnog oca pa uzme vrećicu, napuni je zlatnicima, umota u platno i, prišuljavši se noću potajno do kuće, ubaci zamotuljak kroz prozor. Otac djevojaka začudio se kad je ujutro našao onoliki novac. Vidjevši kako je svota dostatna da časno uda jednu kćer, opremio ju je i dao joj miraz. To se dogodi i po drugi put; nađe jednog jutra i drugu vrećicu sa zlatnicima. Spremi on i srednju kćer. Dalje priča ima dva kraja:

• A kad je i to bilo gotovo, sve mu je nešto govorilo da će onaj dobrotvor i po treći put doći pa ga je u zasjedi čekao nekoliko noći. I doista, baš kad sv. Nikola ubaci svoj dar i za najmlađu kćer, skoči otac, stigne neznanca i prepozna u njemu Nikolu. Unatoč zaklinjanju neka šuti, sretni otac je razglasio po cijelom mjestu radosnu vijest.

• Drugi kraj priče ide ovako: Nikola je vidio da ga otac djevojaka čeka, pa se domislio, popeo na krov i

zlatnike ubacio kroz dimnjak. Kako su se na otvorenom ognjištu sušile čarape, zlatnici su pali u njih, i po tome se pokloni stavljaju bilo u čarape ili čizmice. Tako i Djed Mraz poklone spušta kroz dimnjak.

Na kraju...

Zaštitnik je djece, pomoraca, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, ribara, zatvore-nika, trgovaca, putnika, otoka Sici-lije, pariškog Sveučilišta i mnogih gradova širom svijeta.

Spomendan mu je 6. prosinca. Toga dana, njemu u spomen, roditelji darivaju djecu.

Arijana Mačković

vv

Prosinac 2009. • broj 7besplatni primjerak

Za nakladnika:Općina Konjščina

Glavni urednik:Mirko Krznarmikrznar@globalnet.hr

Pomoćnici glavnog urednika:Emil MartinjakArijana Mačković

Lektor i korektor: Katica DžajaDizajn: Kristijan Remenar

Suradnici:mr. sc. Darko Domišljanović Dragan Roksandić, prof.Ivan Jurina Stjepan Kereša Karolina Kleković Jasna LugarićIvan MartinjakDarko Milinković Dražen Mokosek Branislav Plenar Viktor PenezićNenad Štabek

Tisak: XM studioNaklada: 1200 kom.

Koncertna direkcija Zagreb najstarija je i najveća ustanova za organizaciju glazbenih i drugih priredbi u Hrvatskoj, koja je kroz dugogodišnju suradnju s uglednim inozemnim partnerima višestruko dokazala svoju pouzdanost i sposobnost u organiziranju

najzahtjevnijih glazbenih priredbi. Takva priredba održala se i u Konjščini, 04. 10. 2009. g. u 18 sati u Župnoj crkvi sv. Dominika. Nastupale su Mayumi Kamei (sopran) iz Japana i Ljerka Očić (orgulje).

v KULTURAKULTURA

rhunski glazbeni događaj u crkvi sv. Dominikarhunski glazbeni događaj u crkvi sv. DominikaVV

Mayumi Kamei - sopranistica iz Japana (foto: Viktor Penezić)

Ljerka Očić - orgulje (foto: Viktor Penezić)

Koncert je uz mnogobrojne posjetioce slušao i vlč. Blaž Bartol(foto: Viktor Penezić)