PROSTORNI PLAN ZA PODRUČJE TUZLANSKOG KANTONA …...Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005-2025. SADRŽAJ

Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005-2025. SADR័AJ

Izrada: Zavod za urbanizam, Tuzla, juli 2006 god. 1

PROSTORNI PLAN ZA PODRUჀJETUZLANSKOG KANTONA 2005-2025.

S A D R ័ A J

UVOD

1. Priprema i proces izrade Plana…..……………………….…..…………… 12. Izvori podataka i informacija .….………………………….….……………. 63. Osnivanje i koriᘐtenje GIS-a……………………………….………………. 64. Uაeᘐၰe javnosti u pripremi Plana……..………………………….………. 7

PRVI DIO

I. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA KANTONA…………………………… 11

1. OPၠI CILJEVI ………………………………………….…………………….. 122. POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA...….…………………….. 14

2.1. Prirodni izvori i uslovi.........................................................………. 142.1.1. Zemljiᘐna politika.......................................................…….. 142.1.2. Poljoprivredno zemljiᘐte...................................................… 142.1.3. ᘀumsko zemljiᘐte.............................................................… 152.1.4. Rudna i mineralna bogatstva............................................… 15

2.2. Saobraၰaj i saobraၰajna infrastruktura......................................…. 162.2.1. Zajedniაki ciljevi...............................................................… 162.2.2. Putna infrastruktura i transport.........................................… 162.2.3. ័eljezniაka infrastruktura i transport................................… 172.2.4. Vazduᘐni transport i saobraၰaj….....................................… 172.2.5. Vodni saobraၰaj...............................................................… 17

2.3. Vodoprivreda.............................................................................…. 172.3.1. Vodoprivreda....................................................................… 172.3.2. Vodoopskrbna infrastruktura............................................… 18

2.4. Elektroenergetika.......................................................................…. 182.5. Gasna infrastruktura..................................................................…. 182.6. Termoenergija...........................................................................…. 182.7. Geotermalna energija................................................................…. 182.8. Telekomunikaciona infrastruktura..............................................… 192.9. Ostala bazna infrastruktura......................................................….. 192.10. Naselja.....................................................................................….. 192.11. Druᘐtvena infrastruktura..........................................................…… 19

2.11.1. Zdravstvena infrastruktura................................…………… 202.11.2. Djeაja zaᘐtita.......................................................……….. 20



2.11.3. Socijalna zaᘐtita..................................................………… 202.11.4. Infrastruktura obrazovnog sistema..............................….. 202.11.5. Infrastruktura u oblasti kulture i fiziაke kulture............….. 212.11.6. Infrastruktura ostalih javnih djelatnosti........................….. 21

2.12. ័ivotna sredina........................................................................….. 222.12.1. Zemljiᘐte......................................................................….. 222.12.2. Vode............................................................................….. 222.12.3. Vazduh........................................................................….. 23

2.13. Kulturno – historijsko i prirodno naslijeᄐe................................….. 232.14. Prostorno planiranje.................................................................…. 242.15. Geoinformacioni sistem............................................................…. 242.16. Dinamiაki aspekt ciljeva...........................................................….. 24

DRUGI DIO

II. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA

1. STANOVNIᘀTVO 1.1. Stanovniᘐtvo………………………………………………………….… 25

1.1.1. Demografski oporavak i eliminacija posljedica rata……… 251.1.2. Procjena vitalnih dogaᄐaja………………………………….. 261.1.3. Migracije………………………………………………………. 301.1.4. Brojაani razvoj stanovniᘐtva………………………………… 311.1.5. Strukture stanovniᘐtva……………………………………….. 321.1.6. Gustine naseljenosti………………………………………….. 35

1.2. Domaၰinstava………..…………………………………………………. 36

2. NASELJA2.1. Koncepcija razvoja sistema/mre០e naselja………………………….. 382.2. Mre០a naselja…………………………………………………………… 402.3. Sistem centara………………………………………………………….. 442.4. Ruralno-urbani kontinuum…………………………………………….. 472.5. Osnovne funkcije centralnih naselja……………………..…………… 482.6. Sadr០aj i funkcije ostalih naselja……………………………………… 49

3. URBANA I RURALNA PODRUჀJA 3.1. Urbana podruაja ……………………………...……………………….. 503.2. Namjena povrᘐina urbanih podruაja - Bilansi ………………………. 593.3. Graᄐevinska zemljiᘐta van urbanih podruაja………………………… 653.4. Urbano – ruralni odnosi………………………………………………… 733.5. Re០imi graᄐenja…………………………………………………………. 73

4. POLJOPRIVREDNA ZEMLJIᘀTA4.1. Kategorizacija poljoprivrednog zemljiᘐta……………………………… 754.2. Obradiva i neobradiva zemljiᘐta po namjeni…………………………. 794.3. Bilansi poljoprivrednog zemljiᘐta po upotrebnoj vrijednosti………… 85



5. ᘀUME I ᘀUMSKA ZEMLJIᘀTA5.1. Kategorizacija ᘐumskog zemljiᘐta…………………………………….. 905.2. Bilansi ᘐumskog zemljiᘐta……………………………………………… 905.3. ᘀumsko-gospodarska podruაja……………………………………….. 925.4. Zaᘐtitne ᘐume, zaᘐtiၰene ᘐume i ᘐumski rezervati………………….. 925.5. Podruაja predviᄐena za poᘐumljavanje i podizanje kvaliteta………. 935.6. Koriᘐtenje ᘐuma i ᘐumskog zemljiᘐta…………………………………. 93

6. VODE I VODNE POVRᘀINE6.1. Bilans voda…………………………………………………………….. 94

6.1.1. Potrebe za vodom stanovniᘐtva i privrede…………………. 946.1.2. Obezbjeᄐenje tehnoloᘐkom vodom

privrednih kapaciteta…………………………………………. 1046.2. Izvoriᘐta po vrstama voda, sa zaᘐtitnim zonama i pojasevima…… 1046.3. Vjeᘐtaაke akumulacije (namjene, problemi i sistem rjeᘐavanja)…. 108

7. VODOPRIVREDNA INFRASTRUKTURA7.1. Sistem snabdijevanja vodom…………………………………………. 1097.2. Sistemi odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda…………………. 1177.3. Zaᘐtita voda i zaᘐtita od voda …........……………………………….. 125

7.3.1. Zaᘐtita voda…………………………………………………….. 1257.3.2. Zaᘐtita od voda…………………………………………………. 1347.3.3. Ureᄐenje vodnih povrᘐina…………………………………….. 140

8. MINERALNA NALAZIᘀTA8.1. Utvrᄐene rezerve……………………………………………………….. 1418.2. Eksploataciona polja…………………………………………………… 1458.3. Moguၰnosti koriᘐtenja povrᘐina iznad podzemne eksploatacije

i na povrᘐinskoj eksploataciji………………………………………… 1488.4. Deponije jalovine……………………………………………………….. 1498.5. Sanacija i rekultivacija eksploatacionih polja………………………… 151

9. PROIZVODNJA I PRIJENOS ENERGIJE9.1. Elektroenergija …………………………………………………………. 153

9.1.1. Potrebe za energijom …………..................................……… 1539.1.2. Energetski sistem i objekti za proizvodnju

i prijenos energije sa zaᘐtitnim zonama …………………….. 1549.2. Termoenergija iz daljinskih izvora …………..……………………….. 158

9.2.1. Potrebe za termo energijom…………………………………… 1589.2.2. Sistem i objekti za proizvodnju i prijenos energije …………..158

9.3. Ostali vidovi energije.............................................................………. 159

10.SAOBRAၠAJ I VEZE10.1. Strateᘐki i prostorni pravci razvoja saobraၰaja …..................………16010.2. Povezanost saobraၰajnih sistema u ᘐirem okru០enju.................….. 16210.3. Transportni infrastrukturni sistemi……………………………………. 165

10.3.1. Putni saobraၰaj…...........................................................… 16510.3.1.1. Putne saobraၰajnice………………………………. 16510.3.1.2. Javni saobraၰaj……………………………………. 17410.3.1.3. Terminali……………………………………………. 175



10.3.2. ័eljezniაki saobraၰaj....................................................…. 17510.3.3. Vazduᘐni saobraၰaj.......................................................… 17710.3.4. Vodni saobraၰaj.............................................................… 178

10.4. Transportna infrastruktura sa zaᘐtitnim pojasevima i zonama……. 17810.4.1. Putni saobraၰaj.........................................................……. 17810.4.2. ័eljezniაki saobraၰaj....................................................…. 18010.4.3. Vazduᘐni saobraၰaj.......................................................… 180

10.5. Komunikaciona i RTV infrastruktura..............................…………… 18010.5.1. Telekomunikacioni sistemi i infrastrukturna mre០a ……… 180

10.5.1.1. Razvoj komutacionih sistema (telefonskih centrala)……………………………… 180

10.5.1.2. Izgradnja pristupnih mre០a………………………. 18110.5.1.3. Uvoᄐenje ᘐirokopojasnih servisa………………… 18310.5.1.4. Izgradnja transportne mre០e……………………… 18410.5.1.5. Izgradnja paketske mre០e………………………… 18410.5.1.6. Izgradnja mobilne mre០e…………………………. 185

10.5.2. RTV sistemi i infrastrukturni objekti ……………………….. 186

11. PRIVREDA11.1. Strateᘐki okviri razvoja………………………………………………… 186

11.1.1. Opၰi uslovi……………………………………………………. 18611.1.2. Vanjsko okru០enje BiH……………………………………… 18711.1.3. Razvojni ambijent u BiH……………………………………. 18811.1.4. Infrastrukturni poticaji u Kantonu…………………………… 189

11.2. Infrastrukturne osnove ………………………………………………….18911.2.1. Eksterna infrastruktura ……………………………………… 18911.2.2. Materijalna infrastruktura BiH………………………………. 191

11.3. Scenarij razvoja kantona …………..………………………………….. 19211.4. Privredna struktura ……………………………………………………. 194

11.4.1. Okviri………………………………………………………….. 19411.4.2. Energetika……………………………………………………. 19511.4.3. Preraᄐivaაka industrija……………………………………… 19611.4.4. Graᄐevinarstvo i graᄐevinska industrija…………………… 20011.4.5. Saobraၰaj i veze……………………………………………… 20111.4.6. Trgovina………………………………………………………. 20211.4.7. Ugostiteljstvo i turizam………………………………………. 20311.4.8. Poljoprivreda………………………………………………….. 20311.4.9. ᘀumarstvo…………………………………………………….. 205

11.5. Karakteristike buduၰeg razvoja ………………………………………. 20511.6. Prostorni razmjeᘐtaj privrednih kapaciteta…………………………… 20711.7. Industrijske (privredne) zone..……………………..………………….. 21311.8. Zaposlenost i zapoᘐljavanje ……………………..…………………… 21411.9. Refleksije privrednog razvoja na okolinu……………………………. 216

12.DRUᘀTVENE DJELATNOSTI12.1. Bilansi potreba…………………………………………………………. 21812.2. Strategija razvoja ……………………………………………………… 225

12.2.1. Zdravstvena djelatnost……………………………………… 22512.2.2. Socijalna i djeაja zaᘐtita……………………………………. 22612.2.3. Obrazovni sistem……………………………………………. 223



12.2.4. Kultura i fiziაka kultura……………………………………… 22712.2.5. Ostale javne djelatnosti……………………………………… 228

12.3. Prostorni razmjeᘐtaj infrastrukturnih kapaciteta ………...........…… 22812.3.1. Zdravstvena zaᘐtita…………………………….................. 22812.3.2. Socijalna zaᘐtita i djeაja zaᘐtita…………………………… 23212.3.3. Obrazovanje…………………………………...................... 23312.3.4. Kultura………………………………………….................... 25912.3.5. Sport i fiziაka kultura………………………….................... 26012.3.6. Javne funkcije (vladin sektor)…………...........…………… 264

13.OSTALA INFRASTRUKTURA13.1. Centralna mezarja – groblja………………………………………….. 26513.2. Regionalna deponija i deponija opasnog i specifiაnog otpada..….. 266

14.POSEBNO ZAᘀTIၠENI PROSTORI14.1. Zaᘐtiၰena prirodna podruაja (parkovi, spomenici prirode).……….. 26814.2. Posebno vrijedna podruაja kulturno-historijskog naslijeᄐa……….. 27114.3. Podruაja namijenjena turizmu……………………………….………. 279

14.3.1. Posebne prostorne vrijednosti - potencijalni turistiაki resursi……………………………………………… 279

14.3.2. Podruაja namijenjena turizmu, rekreaciji, podruაja ljeაiliᘐta………………………………… 283

14.3.3. Moguၰe strateᘐke orijentacije lokalnih zajednica u oblasti turizma…………………………………. 285

14.4. Ugro០ena podruაja……………………………………………………. 28714.4.1. Bujiაno plavna i erozivna podruაja……………………….. 28714.4.2. Egzogeno-geoloᘐki procesi i pojave……………………… 289

14.5. Podruაja posebne namjene………………………………………….. 289

15.ZAᘀTITA I UNAPREᄀENJE OKOLIᘀA……………………………………. 29015.1. Spreაavanje negativnog utjecaja na okoliᘐ………………………… 29015.2. Mjere zaᘐtite od zagaᄐivanja vazduha, vode i tla…………………. 292

15.2.1. Mjere zaᘐtite od zagaᄐivanja zraka………………………. 29315.2.2. Mjere zaᘐtite od zagaᄐivanja voda………………………. 29615.2.3. Mjere zaᘐtite u upravljanju otpadom……………………… 298

15.3. Mjere sanacije…………………………………………………………. 30015.4. Procjena stanja do kraja planskog perioda…………………………. 302

16.ZAᘀTITA I REVITALIZACIJA NASLIJEᄀA ………………………………… 30316.1. Kulturno-historijsko naslijeᄐe………………………………………… 30316.2. Prirodno naslijeᄐe ……………………………………………………. 329

16.2.1. Opၰe mjere i ciljevi zaᘐtite………………………………… 32916.2.2. Posebne mjere zaᘐtite prirodnog nasljeᄐa………………. 330

16.3. Revitalizacija i ekonomska valorizacija naslijeᄐa ………………… 33216.3.1. Kulturno – historijsko naslijeᄐe…………………………… 33216.3.2. Prirodno naslijeᄐe………………………………………….. 334

17.MINSKA POLJA17.1. Podruაja i mjere sanacije…………………………………………….. 33617.2. Etape realizacije deminiranja………………………………………… 338



18.UGRO័ENOST PODRUჀJA 18.1. Procjena ugro០enosti podruაja (od ratnih dejstava,

elementarnih nepogoda i tehniაkih katastrofa)…………………….. 33818.1.1. Prirodne nesreၰe…………………………………………… 33818.1.2. Tehniაko-tehnoloᘐke nesreၰe ……………………………. 34318.1.3. Ostale nesreၰe …………………………………………… 344

18.2. Mjere za ograniაavanje negativnih efekata prirodnih iljudskim djelovanjem izazvanih katastrofa………………………… 34518.2.1. Prirodne nesreၰe……………………………………………. 34518.2.2. Tehniაko-tehnoloᘐke nesreၰe …………………………….. 34718.2.3. Ostale nesreၰe………………………………………………. 349

19.OSNOVNA NAMJENA PROSTORA I POJEDINIHPODRUჀJA - SINTEZNA PROJEKCIJA……………………………………. 350 19.1. Naაela organizacije prostora…………………………………………. 35019.2. Sintezna projekcija koriᘐtenja prostora……………………………… 351

20.OBAVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI………………………………… 364

TREၠI DIO

III. PROJEKCIJA RAZVOJA PROSTORNIH SISTEMA

1. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA SISTEMA NASELJA…………….. 3661.1 Koncept razvoja naselja i veze sa urbanim centrom Kantona……. 3661.2 Upotreba urbanih podruაja sa smjernicama razvoja.……………… 3681.3 Smjernice za razvoj i oblikovanje naselja………………………….. 3701.4 Smjernice za razvoj naselja na eksploatacionim poljima

(povrᘐinska i podzemna eksploatacija)……………………………… 3721.5 Smjernice za opremanje graᄐevinskog zemljiᘐta …………………. 3731.6 Sanacija degradiranih podruაja …………………………………….. 374

2. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA PRIVREDNE JAVNE INFRASTRUKTURE………………………………… 3762.1. Smjernice za razvoj regionalnog saobraၰajnog sistema………….. 3762.2. Smjernice za razvoj telekomunikacione infrastrukture……………. 3782.3. Smjernice za razvoj energetske infrastrukture u kantonu…………. 3792.4. Smjernice za razvoj komunalne infrastrukture u kantonu…………. 380

2.4.1. Smjernice za razvoj sistema vodosnabdijevanja……………. 3802.4.2. Smjernice za razvoj sistema kanalizacije i

tretman otpadnih voda………………………………………… 3822.4.3. Smjernice za opremanje vanurbanih podruაja

osnovnom komunalnom infrastrukturom…………………….. 3852.4.4. Smjernice za razvoj deponije otpada i opasnog

otpada…………………………………………………………… 386



3. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA OKOLINE…………………………. 3883.1. Smjernice za razvoj i upotrebu vanurbanih podruაja ……………… 3883.2. Smjernice za razvoj podruაja poljoprivrede, stoაarstva,

ᘐumarstva……………………………………………………………… 3893.2.1. Poljoprivreda i stoაarstvo……..……………………………… 3893.2.2. ᘀumarstvo……………………………………………………… 390

3.3. Smjernice za razvoj industrijskih zona i slobodnih zona………….. 3913.4. Smjernice za razvoj rudarstva……………………………………….. 3923.5. Smjernice za razvoj turizma na bazi prirodne baᘐtine…………….. 3923.6. Smjernice za razvoj turizma na bazi kulturne baᘐtine………….….. 3943.7. Smjernice prostornog ureᄐenja kantona u oblasti turizma………… 396

ჀETVRTI DIO

IV. ODLUKA O PROVOᄀENJU PROSTORNOG PLANA

I OPၠE ODREDBE..………………………………………….…………….………... 1

II PROGRAM MJERA PROSTORNOG UREᄀENJA IAKTIVNOSTI ZA PROVOᄀENJE PROSTORNOG PLANA………………….. 2

1. Populaciona politika ..…………………………………………………….. 22. Ekonomska politika………………..………………………………………. 23. Zemljiᘐna politika……………………………………………………….….. 34. Investiciona i fiskalna politika…………………………………………….. 35. Obaveze detaljnijeg planiranja ureᄐenja prostora ……………………... 46. Izvjeᘐtaja o stanju prostora na podruაju Kantona…………………...…. 4

III UREᄀENJE PROSTORA1. Urbana podruაje…..……………………………………………………….. 52. Graᄐevinsko zemljiᘐte izvan urbanih podruაja…..……………………... 253. Re០imi graᄐenja…...……………………………………………………….. 264. Odnos prema graᄐevinama od znaაaja za Kanton…………………….. 265. Smjeᘐtaj privrednih sadr០aja u prostoru…………………………………. 266. Smjeᘐtaj druᘐtvenih djelatnosti u prostoru……………………………….. 277. Uslovi koriᘐtenja prostora na zaᘐtitnim

pojasevima i zaᘐtiၰenim podruაjima……………………………………… 278. Mjere oაuvanja kulturno – historijskog naslijeᄐa……………………….. 309. Oაuvanje zaᘐtiၰenih podruაja prirodnih vrijednosti…………………….. 3010.Podruაja posebnih obilje០ja Tuzlanskog kantona……………………… 3011.Postupanje sa otpadom…………………………………………………… 3112.Uslovi za lociranje i koriᘐtenje deponija..………………………………… 3113.Sprjeაavanje nepovoljnih uticaja na okoliᘐ…….………………………… 3114.Zaᘐtita prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima……………. 3115.Zaᘐtita stanovnika i materijalnih dobara...……………………………….. 32

IV USLOVI ZA IZGRADNJU I KORIᘀၠENJE PROSTORA………………………. 33

V MJERE PROVEDBE…..…………………………………………………………… 34



GRAFIჀKI PRILOZI PROSTORNOG PLANA:

(digitalne karte uraᄐene su na geodetskim podlogama u razmjeri 1 : 25000, a prezentirane su u tekstualnom dijelu plana na kartama A3 formata u razmjeri 1:300.000, a u grafiაkom dijelu plana-mapa sa kartama u razmjeri 1:100 000)

I. POSTOJEၠE STANJE PROSTORNOG UREᄀENJA

1. Sintezni prikaz postojeၰeg stanja prostornog ureᄐenja

II. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA

2. Sistem naseljenih mjesta – interakcijske veze i razvojni koridori3. Urbana i ruralna podruაja sa kategorizacijom terena po stepenu

stabilnosti i drugim ograniაavajuၰim faktorima razvoja 4. Urbana podruაja i graᄐevinska zemljiᘐta van urbanih podruაja - Namjena

povrᘐina 5. Urbana podruაja i graᄐevinska zemljiᘐta van urbanih podruაja sa re០imima

graᄐenja6. Poljoprivredno zemljiᘐte 7. Poljoprivredno zemljiᘐte – upotrebna vrijednost8. ᘀumsko zemljiᘐte9. ᘀumsko vegetacijska rejonizacija Tuzlanskog kantona10.Izvoriᘐta, zaᘐtitne zone i zaᘐtitni nasipi11.Vode, vodne povrᘐine i vodna infrastruktura12.Mineralne sirovine 13.Energetska infrastruktura 14.Saobraၰajna infrastruktura15.Telekomunikacije 16.Privredne zone 17.Druᘐtvena infrastruktura – Institucije zdravstva i socijalne zaᘐtite18.Druᘐtvena infrastruktura – Institucije obrazovanja 19.Druᘐtvena infrastruktura – Institucije kulture i fiziაke kulture 20.Zaᘐtiၰene povrᘐine prirodnog naslijeᄐa21.Zaᘐtiၰene povrᘐine i objekti kulturno – historijskog i graditeljskog naslijeᄐa22.Podruაja namijenjena turizmu23.Zaᘐtita i unapreᄐenje okoliᘐa – Zagaᄐivaაi zraka, povrᘐinskih voda i tla24.Zaᘐtita i unapreᄐenje okoliᘐa – Kategorizacija povrᘐinskih voda25.Neplodna i druga zemljiᘐta 26.Projekcija prostornog razvoja – Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora27.Projekcija prostornog razvoja – Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora po

opၰinama

§ KNJIGA - 9 grafiაkih priloga u razmjeri 1 : 100.000

27.1. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine BANOVIၠI27.2. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine ჀELIၠ i SREBRENIK27.3. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine DOBOJ ISTOK i

GRAჀANICA



27.4. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine GRADAჀAC27.5. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine KALESIJA, SAPNA i

TEOჀAK27.6. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine KLADANJ27.7. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine LUKAVAC27.8. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine TUZLA27.9. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine ័IVINICE

§ MAPA – 13 grafiაkih priloga u razmjeri 1 : 25.000

27.1. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine BANOVIၠI27.2. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine ჀELIၠ27.3. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine DOBOJ ISTOK27.4. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine GRAჀANICA27.5. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine GRADAჀAC27.6. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine KALESIJA27.7. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine KLADANJ 27.8. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine LUKAVAC27.9. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine SREBRENIK27.10. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine TEOჀAK27.11. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine SAPNA27.12. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine TUZLA27.13. Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora opၰine ័IVINICE


28.Osnova prostornog razvoja sistema naselja29.Osnova prostornog razvoja privredne javne infrastrukture30.Osnova prostornog razvoja okoline

POPIS STRUჀNIH ORGANIZACIJA I SARADNIKA NA IZRADI PLANA

§ STRUჀNA, TEHNIჀKA I MATERIJALNA PODRᘀKA u ime nosioca pripreme:

Jadranka Miraᘐၰiၰ dipl.prav.Ministar

Fahrudin Deliၰ dipl.ing.arh.pomoၰnik ministra

Slavko Stjepiၰ dipl.ing.arh. Ministar (mandat 2001-2002)

§ OBUKA, UVOᄀENJE I PRIMJENA GEOINFORMACIONOG SISTEMA WINGIS - WINMONITOR : GAUSS, Tuzla

Amra Ponjaviၰ dipl. ing. el. Mirza Ponjaviၰ dipl. ing. geod. Ena Nuhbegoviၰ dipl. ecc. Almir Karabegoviၰ dipl. ing. el.

§ JAVNE KONSULTACIJE O PROSTORNOM PLANU TUZLANSKOG KANTONA - CANADIAN URBAN INSTITUTE , Toronto, Kanada - Univerzitet u Tuzli, Filozofski fakultet – Odsjek za ០urnalistiku

Dr. Nail Kurtiၰ docent – Filozofski fakultet, Odsjek za ០urnalistiku

Alma ័abiၰ - CUI Toronto Azra Bektaᘐagiၰ - CUI Toronto

1. STUDIJA "PRIRODNI IZVORI I USLOVI" - Institut za hidrotehniku Graᄐevinskog fakulteta u Sarajevu d.o.o sa p.o. – Sarajevo, 2004.

Projekt menad០er : Prof. dr. Tarik Kupusoviၰ, dipl. ing. graᄐ.

Uაesnici u timovima po oblastima :• Geoloᘐke karakteristike Prof. dr. Izet Kubat, dipl. ing. geol.

Prof. Dr. Ljubomir Rokiၰ, dipl. ing. geol.Sanda Mid០iၰ, dipl. ing. graᄐ.Jasminka Bjelavac, dipl. ing. graᄐ.

• Klima Mr. Esena Kupusoviၰ, dipl. ing. graᄐ.• Hidrografija Dalila Jabuაar, dipl. ing. graᄐ.• Biodiverzitet Centar za ekologiju i prirodne resurse

Prirodno matematiაkog fakulteta, Univerzitetu Sarajevu,Dr. Sulejman Red០iၰ,red. prof.koordinator,

Mr. Samir ᄀug, viᘐi asistent,Mr. Senka Barudanoviၰ, viᘐi asistent,

• Zemljiᘐte Mr. Esad Bukalo, dipl. ing. agr.Sanda Mid០iၰ, dipl. ing. graᄐ.Jasminka Bjelavac, dipl. ing. graᄐ.

• Mineralne sirovine Prof. dr. Izet Kubat, dipl.ing.geolog.

2. STUDIJA SISTEM NASELJA – Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje, Sarajevo, oktobar 2002.

Koordinator i autor : Prof. dr. Mehmed BublinAutor : Mr. ័eljko JovanoviၰAutori saradnici : Prof. dr. Marko Beroᘐ

Prof. dr. Ilijas BoᘐnjoviၰSaradnici : Sandra Bezdrob

Mirsada ProliၰMaida Mijatoviၰ

3. STUDIJA SAOBRAၠAJA - Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje, Sarajevo, 2002.

Autor : Prof. dr. Mehmed BublinAutori saradnici : Prof. dr. Marko Beroᘐ

Prof. dr. Ilijas BoᘐnjoviၰSaradnici : Sandra Bezdrob

Mirsada ProliၰMaida Mijatoviၰ

4. STUDIJA VODOPRIVREDE – Institut za hidrotehniku Graᄐevinskog fakulteta u Sarajevu d.o.o sa p.o. – Sarajevo, april 2005

Odgovorni obraᄐivaაi: Dragana Selmanagiၰ dipl. in០. graᄐ.Dalila Jabuაar dipl. in០. graᄐ.

Uაesnici u radu: Emin Miljkoviၰ dipl. in០. graᄐ.Mr. Nijaz Lukovac dipl.in០. graᄐ.Nedim Zuhriၰ dipl.in០. graᄐ.Vildana Mulagiၰ samostalni teh. sar.Faruk Omanoviၰ samostalni teh. sar.

5. STUDIJA ENERGETIKE- Rudarski institut, Tuzla, novembar 2003.

Nosilac projektnog zadatka : sci. Dr. Esad Had០iၰ, dipl. in០ .rud.Autori saradnici : Rifet Ⴠampara, dipl. in០. maᘐ.

Ervin Zolotiၰ, dipl. in០. rud.Saradnici : Zvjezdan Karad០in, dipl. in០. rud.

Vesna Rujeviၰ, dipl. ecc.Azra Okiၰ, dipl. in០. rud.

Unutraᘐnja kontrola : Dr.sci. ័eljko Kne០iაek, dipl. in០. rud.

6. STUDIJA DRUᘀTVENE DJELATNOSTI – Ekonomski institut Tuzla, maj 2003.

Saradnici : Dr. sci. Kadrija Hod០iၰDr. sci. Muharem KlapiၰDr. sci. Zijad BeᘐlagiၰMr. Sci. Abdulah Hod០iၰ

Azem PoljiၰIzet Numanoviၰ

7. STUDIJA PRIRODNE I HISTORIJSKE VRIJEDNOSTI – Ekonomski institut Tuzla, oktobar, 2001.

Saradnici : Dr. Mirsad Kikanoviၰ, nauაni saradnikDr Muharem Klapiၰ, nauაni saradnikDr Rifat KlopiၰMr Sead Baboviၰ, nauაni saradnikMijo Frankoviၰ, dipl. in០. ᘐum.Mr Bego Omerაeviၰ

Recenzent : Prof. dr. Salih Burek

8. STUDIJA ZAᘀTITA OKOLICE – Institut za hemijsko in០injertvo , Tuzla, 2004.

Saradnici na izradi zadatka :Upravljanje vodama : Vesna Habiboviၰ, dipl.in០.tehn.

Mira Muratoviၰ, dipl.in០.tehn.Fikreta Paravliၰ, dipl.in០.tehn.Admir Piriၰ, dipl.in០.tehn.Ned០ad ᘀabaᘐkiၰ, hem. teh.

Upravljanje kvalitetom zraka Prof, dr. Abdulah Baᘐiၰ, dipl.in០.Doc. Dr. Snje០ana Miაeviၰ dipl. in០.Doc. Dr. Abduselam Adiloviၰ, dipl.in០.Doc. Dr. Jelena Markoviၰ, dipl.in០.

Upravljanje tlom i otpadom Prof. dr. Hajrudin Simiაiၰ, dipl.in០.

9. STUDIJA VREDNOVANJA I POGODNOSTI PROSTORA ZA PROSTORNI RAZVOJ, Institut za arhitekturu i urbanizam, Sarajevo, septembar 2005.

Koordinator i autor : Prof. dr. Mehmed Bublin

10. PRIVREDNI RAZVOJ TUZLANSKOG KANTONA, Studijski prilog - Ekonomski Institut, Tuzla, septembar 2003.

Autori: Dr. sci. Kadrija Hod០iၰ, nauაni saradnik Dr. sci. Muharem Klapiၰ , nauაni saradnik

Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005-2025. UVOD

Izrada: Zavod za urbanizam, Tuzla, juli 2006. god. 1.

UVOD

Prostorni plan Tuzlanskog kantona zavrᘐen je i predat nosiocu pripreme Vladi Kantona, odnosno Ministarstvu prostornog ureᄐenja i zaᘐtite okolice u decembru 2005 godine na dalji postupak. U skladu sa zakonskom procedurom Plan ja prvo razmatrao Savjet Plana (9 januara 2006.godine), a zatim Vlada Kantona na sjednici 16.januara 2006., koja je Plan uputila Skupᘐtini na usvajanje. Skupᘐtina kantona je razmatrala nacrt Prostornog plana na sjednici odr០anoj 30. januara 2006 godine, jednoglasno ga usvojila i otvorila javnu raspravu o nacrtu plana u trajanju od 90 dana. Stavovi i primjedbe na nacrt plana dati na skupᘐtinskoj sjednici, proslijeᄐeni su nosiocu pripreme i nosiocu izrade plana. Za provoᄐenje javne rasprave bilo je zadu០eno Ministarstvo prostornog ureᄐenja i zaᘐtite okolice.

O rezultatima javne rasprave saაinjen je Finalni izvjeᘐtaj sa odgovorima na sva pitanja, primjedbe i zahtjeve koji su se odnosili na nacrt Plana. Nosioc pripreme je zauzeo stav u pogledu dostavljenih primjedbi i sugestija, a nosioc izrade plana je u tekstualnom i grafiაkom dijelu PRIJEDLOGA Prostornog plana izvrᘐio izmjene u skladu sa prihvaၰenim primjedbama na nacrt Prostornog plana. U fazi usvajanja Prijedloga Prostornog plana Nosiocu pripreme dostavljeni su amandmani na tekst prijedloga Prostornog plana, o kojima je Ministarstvo prostornog ureᄐenja i zaᘐtite okolice iznijelo svoj stav i opredjeljenja na tematskoj sjednici Skupᘐtine kantona odr០anoj 10 jula 2006 godine. Na navedenoj sjednici, nakon usaglaᘐavanja stavova, usvojen je Prostorni plan za podruაje Tuzlanskog kantona za period 2005.-2025. godine sa amandmanima, koji su ugraᄐeni u ovaj konaაan tekst Prostornog plana.

1. Priprema i proces izrade Plana

Prostorni plan Tuzlanskog kantona je sintezni dokument koji objedinjava dostignute spoznaje o prostoru i generira njegovo racionalno koriᘐtenje. To je temeljni i obavezni dokument koji odreᄐuje osnovne pravce i usmjerava razvoj Kantona i opၰina. Izraᄐen je sa ciljem, da se putem njegovog sagledavanja pravaca razvoja te utvrᄐenih smjernica i odredbi za provoᄐenje omoguၰi:

• racionalno koriᘐtenje prirodnih resursa,• zaᘐtita prostora,• usmjeravanje privrednog razvoja, (industrija, saobraၰaj, poljoprivreda,

usluge, turizam, itd.),• usmjeravanje druᘐtvenog razvoja : rast i struktura populacije i razvoj

druᘐtvenih djelatnosti (sistem naselja) itd.

Dakle, osnovni zadatak Prostornog plana Tuzlanskog kantona je da obezbijedi privredni i druᘐtveni razvoj podruაja Kantona, uz racionalno koriᘐtenje i svrhovito upravljanje resursima radi zaᘐtite prostora, poᘐtujuၰi principe humanog odr០ivog razvoja. Znaაaj i slo០enost navedenog dokumenta utoliko je naglaᘐenija jer je to prvi obavezan dokument prostornog ureᄐenja za podruაje Kantona kojim se reguliᘐu odnosi u prostoru i daju smjernice za njegovo koriᘐtenje. Da bi se moglo odgovoriti ovom odgovornom zadatku, tj da bi izrada Prostornog plana Kantona bila ᘐto kvalitetnija, utvrᄐen je i obavljen cijeli niz aktivnosti od faze pripreme do konaაne izrade samog prednacrta Plana, koje su ukratko navedene u nastavku.



Podloga za izradu Prostornog plana za podruაje Tuzlanskog kantona za period 2005 – 2025 godine bio je dokument Prostorna osnova plana . Ovaj dokument sadr០i sintezu rezultata viᘐegodiᘐnjih istra០ivanja obavljenih u prvoj fazi izrade Prostornog plana Tuzlanskog kantona, sa ciljem da se objasne sve znaაajnije karakteristike i razvojne tendencije Tuzlanskog kantona, koje su imale i u buduၰnosti bi mogle imati utjecaja na prostor i njegovo ureᄐenje.

Proces izrade Prostornog plana zapoაeo je donoᘐenjem Odluke o pristupanju izradi “Prostornog plana za podruაje Tuzlanskog kantona za period 2001-2020. godine” koju je Skupᘐtina Tuzlanskog kantona donijela na sjednici od 08.05.1999. godine. Tom Odlukom je definirano da je:

- nosilac pripreme Plana: Vlada Kantona putem Ministarstva prostornog ureᄐenja, urbanizma i zaᘐtite okolice, a

- nosilac izrade Plana: JP Zavod za urbanizam Tuzla, - da ၰe se obrazovati Savjet Prostornog plana, sa ulogom savjetodavnog

organa nosioca pripreme Plana, teda je vremenski period za koji se plan radi 20 godina

S obzirom da je u protekle აetiri godine vrᘐeno usmjeravanje i usaglaᘐavanje prostorne organizacije na terenu, da je vrᘐena dopuna baze podataka novim statistiაkim podatcima, te da su produ០ena studijska istra០ivanja po pojedinim bitnim oblastima za kvalitetnu izradu Prostornog plana, da bi se zadr០ao kontinuitet u planiranju i poᘐtovao propisani vremenski period od 20 godina za koji se radi Prostorni plan, sve uraᄐene dokumente (Prostornu osnovu i Plan), uradili smo za vremenski period 2005-2025.

U pripremnoj fazi i realizaciji Odluke Skupᘐtine Tuzlanskog kantona , JP Zavod za urbanizam Tuzla, kao nosilac izrade Plana, je:

- pripremio “Program aktivnosti za izradu Prostornog plana TK”, koji je 2000. godine usvojila Vlada TK,

- ostvario kontakte sa svih 13 opၰina Kantona, sa svim kantonalnim ministarstvima i sa javnim preduzeၰima აija djelatnost utiაe ili mo០e uticati na koriᘐtenje prostora, u cilju prikupljanja postojeၰe prostorno-planerske i druge relevantne dokumentacije, informacija i podataka kao i koordinacije aktivnosti na pripremi Plana,

- ostvario kontakte sa veၰim brojem nauაnih i struაnih kadrova, sa fakultetima i zavodima radi utvrᄐivanja nauაno-struაnih potencijala za pripremu Plana,

- izvrᘐio uvid u primjenu raაunarskih tehnologija i stanje raაunarske opreme u cilju formiranja jedinstvene baze podataka kao osnove za prostorno i urbanistiაko planiranje,

- izvrᘐio anketiranje svih subjekata na terenu o vitalnim podacima za bazu podataka,

- te obavio niz drugih pripremnih aktivnosti.

U skladu sa “Programom aktivnosti” i, posebno njegovim dijelom o “Podlogama, studijama i dokumentaciji”, Ministarstvo prostornog ureᄐenja, urbanizma i zaᘐtite okolice Tuzlanskog kantona je 2001. godine raspisalo javni natjeაaj i



odabralo nauაne i struაne institucije za istra០ivanja i izradu slijedeၰih 9 studija, kao podloga za izradu Plana:

- Prirodni izvori i uslovi, (nosilac izrade: Institut za hidrotehniku, Sarajevo)- Sistem naselja, (nosilac izrade: Institut za arhitekturu i urbanizam,

Sarajevo)- Saobraၰaj, (nosilac izrade: Institut za arhitekturu i urbanizam, Sarajevo)- Vodoprivreda, (nosilac izrade: Institut za hidrotehniku, Sarajevo)- Energetika, (nosilac izrade: Rudarski institut , Tuzla) - Druᘐtvene djelatnosti, (nosilac izrade: Ekonomski institut , Tuzla)- Prirodne i historijske vrijednosti, (nosilac izrade: Ekonomski institut , Tuzla)- Zaᘐtita okolice, (nosilac izrade: Institut za hemijsko in០enjerstvo, Tuzla), i- Studija vrednovanja i pogodnosti prostora za prostorni razvoj.

(nosilac izrade: Institut za arhitekturu i urbanizam, Sarajevo)

Sve aktivnosti na pripremi i izradi Plana do 2004. godine odvijale se u skladu sa Odlukom o pristupanju izradi Plana, Federalnim Zakonom o prostornom ureᄐenju i Kantonalnim Zakonom o prostornom ureᄐenju, a metodoloᘐki okvir je bio propisan u “Uputstvu o obaveznoj jedinstvenoj metodologiji za pripremanje i donoᘐenje prostornih planova” (“Sl.list SR BiH 32/84), s tim da smo taj okvir osavremenili metodoloᘐkim konceptom o novom pristupu izradi Prostornog plana TK, razraᄐenog sa Kanadskim urbanistiაkim institutom iz Toronta.

U skladu sa navedenim zakonima i Programom aktivnosti, Prostorni plan se pripremao u dvije osnovne faze, i to:

- faza I, izrada Analitiაko-dokumentacione osnove Plana, koja obuhvata analizu i ocjenu stanja, valorizaciju prostornog ureᄐenja, ciljeve prostornog ureᄐenja i prijedlog koncepcije prostornog ureᄐenja, odnosno pravaca razvoja, koji je imao radni naslov “Vizija 2020”;

- faza II, predstavlja fazu izrade Prostornog plana kao finalnog dokumenta.

Meᄐutim, ovdje treba istaၰi i neke specifiაnosti u pristupu izradi Plana Tuzlanskog kantona, a koje se ogledaju u აinjenici da su se paralelno sa pripremama Prostornog plana odvijale i druge aktivnosti, kao:

- “Strategija razvoja Tuzlanskog kantona” je zavrᘐena u fazi A i B,- “Regionalna razvojna strategija Tuzlanskog kantona za period 2002-2004.

godine" je izraᄐena i usvojena,- izra០ena je transparentnost u pripremi i izradi Prostornog plana Kantona, a

javnost je uაestvovala od samog poაetka priprema, აemu su posebnu pomoၰ pru០ili Kanadski institut za urbanizam iz Toronta i Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli – Odsjek ០urnalistike,

- uvoᄐenje raაunarske tehnologije u pripremi Plana, naroაito u njegovoj bazi podataka i kartografskom dijelu.

Dinamika izrade Prostornog plana nije se odvijala u skladu sa utvrᄐenom dinamikom izrade Prostornog plana u Programu aktivnosti, s obzirom da ugovorene specijalistiაke studije koje su predstavljale podlogu za izradu plana, nisu uraᄐene u



dogovorenim rokovima. Uz saglasnost Nosioca pripreme Plana, a na osnovu prve faze studija i istra០ivanja koje je obavio struაni tim Zavoda za urbanizam, uraᄐena je Analitiაko – dokumentaciona osnova plana, koja je 16.9.2003 godine predana Nosiocu pripreme Plana. Ovaj elaborat koji smo nazvali “Vizija 2020”, bio je dokument koji je pripremljen kao sinteza rezultata istra០ivanja obavljenih u prethodnom periodu, a istovremeno je bio osnova za seriju javnih konsultacija o stanju, moguၰnostima i ciljevima razvoja i prostornog ureᄐenja Tuzlanskog kantona.

2.12.2003 godine navedeni dokument je razmatrao Savjet prostornog plana i predlo០io ga Vladi kantona. Na proᘐirenoj sjednici Vlade kantona odr០anoj 4.12.2003. godine, na koju su bili pozvani svi naაelnici opၰina sa podruაja Kantona, razmatrana je Analitiაko-dokumentacione osnove Plana, ciljevi prostornog ureᄐenja kao i prijedlog koncepcije prostornog ureᄐenja, odnosno pravaca razvoja. Dokument “Vizija2020” upuၰen je na javnu raspravu.

U meᄐuvremenu uraᄐen je jedan broj studija, i izvrᘐena je revizija istih. Nakon ᘐto su nosioci izrade studija postupili po primjedbama revizionih komisija, stekli su se uslovi za njihovo usvajanje, kako bi mogle biti podloga za izradu plana. Sjednica Savjeta plana organizovana je 15.9.2004 godine na kojoj je razmatran i usvojen finalni izvjeᘐtaj o procesu javnih konsultacija, a takoᄐer je i verifikovano pet studija: Saobraၰaj, Prirodne i historijske vrijednosti, Druᘐtvene djelatnosti, Zaᘐtita okolice, i Energetika. Na០alost, primjedbe revizionih komisija na studije Sistem naselja, Prirodni izvori i uslovi i Vodoprivreda su bile veoma brojne i suᘐtinske, tako da su studije vraၰene nosiocima izrade na dopunu i doradu. Konstatovano je da Studija vrednovanja i pogodnosti prostora za prostorni razvoj nije uopᘐte bila uraᄐena, tako da je donesen zakljuაak da se insistira kod nosioca izrade studije da se ista zavrᘐi u ᘐto je moguၰe kraၰem roku i preda Nosiocu pripreme Plana.

Zavrᘐetkom javne rasprave o dokumentu ''VIZIJA 2020'', te verifikacijom navedenih studija, stvoreni su samo djelomiაno uslovi za nastavak rada na Prostornom planu, odnosno izradi prednacrta plana. Istovremeno, obaveza Nosioca izrade plana je bila da sva istra០ivanja obavljena u meᄐuvremenu, kao i postavke iz verifikovanih studija ugradi u Analitiაko – dokumentacionu osnovu plana, uporedo sa izradom nacrta plana (eksploataciona polja, in០enjersko – geoloᘐke karakteristike terena, hidrogeoloᘐke karakteristike terena, hidrografija, energetika, vodoopskrbna mre០a i objekti, ០ivotna sredina, postojeၰa saobraၰajna mre០a, telekomunikacije itd…)

U toku navedenih aktivnosti, donesena je i nova UREDBA o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ureᄐenja, 12.11.2004 godine (Slu០bene novine Federacije BiH broj 63), tako je obaveza Zavoda za urbanizam kao nosioca izrade plana bila da usaglasi Analitiაko – dokumentacionu osnovu plana i druge dokumente sa novom Uredbom. Prema Uredbi, prva faza plana je izrada Prostorne osnove , tako da smo Analitiაko dokumentacionu osnovu dopunili sa joᘐ nekim potrebnim istra០ivanjima (procjena ugro០enosti – ranjivosti prostora, ugro០enost prostora i okolice, itd.) kako bismo usaglasili dosada uraᄐene dokumente sa novom Uredbom. U meᄐuvremenu okonაane su, sa izvjesnim zakaᘐnjenjem, i veoma bitne studije za izradu prednacrta plana, studija Prirodni izvori i uslovi (predana 26.04.2005. godine) i Vodoprivreda (predana 29.5.2005. godine), tako da smo mogli pristupiti dopuni Prostorne osnove podacima iz ovih studija. U Prostornu



osnovu plana unijeli smo sve podatke koje smo dobili do augusta 2005 godine. S obzirom da Studija Sistem naselja i Studija vrednovanja i pogodnosti prostora za prostorni razvoj nisu bile verifikovane do zavrᘐetka izrade plana, koriᘐteni su samo djelimiაno podatci koji su bili dostupni nosiocu izrade plana.

Prostornom osnovom – tekstualni i grafiაki dio, koja sublimira sva istra០ivanja u proteklom periodu, zavrᘐena je prva faza na izradi Plana. Prostorna osnova U proteklom periodu obavljena su vrlo obimna istra០ivanja o strukturi i prirodnim karakteristikama prostora Tuzlanskog kantona, o kretanjima stanovniᘐtva, razvoju naselja, privrede i neprivrednih djelatnosti, kao i svim znaაajnim utjecajima koje privredni razvoj vrᘐi u prostoru. Analizirane su moguၰnosti toga prostora sa svim njegovim prirodnim osobinama i resursima znaაajnim za razvoj u buduၰnosti. Na taj naაina dobiven je detaljan uvid u strukturu koriᘐtenja prostora Tuzlanskog kantona i o moguၰnostima koje pru០a za dalji razvoj u buduၰnosti. Sve ovo propraၰeno je digitalnim grafiაkim prilozima koji formiraju jedinstvenu bazu podataka. Takoᄐer su obavljena odreᄐena istra០ivanja u pogledu moguၰih kretanja u buduၰnosti u najznaაajnijim sektorima koji imaju utjecaja na formiranje prostornih struktura (prostorni razvoj sistema naselja, privredne i javne infrastrukture, razvoja okoline..) . Sve naznaაene moguၰnosti su provjerene i kroz javnu raspravu po dokumentu "VIZIJA 2020", tako da su se stekli uslovi za finalizaciju plana, odnosno izradu prednacrta Prostornog plana. Izrada Prostornog plana zavrᘐni je აin cjelokupnih navedenih aktivnosti.

Ovdje je potrebno napomenuti da nam je u toku finalizacije plana (20.10.2005. godine) dostavljena zvaniაno nova aktuelna Dejtonska granica u odnosu na Republiku Srpsku koju je Nosilac pripreme dobio od nadle០ne institucije (Federalne geodetske uprave), tako da smo na sve grafiაke priloge nanijeli navedene granice. To je iziskivalo i promjenu kompletne baze podataka koja se odnosi na sve bilanse povrᘐina, ᘐto je takoᄐer uraᄐeno, tako da su sada sve baze podataka i grafiაki prilozi usaglaᘐeni sa granicom iz oktobra 2005 godine.

Prednacrt, nacrt i prijedlog Prostornog plana usaglaᘐen je sa UREDBOM o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ureᄐenja, od 12.11.2004 godine (Slu០bene novine Federacije BiH broj 63) i aktualnim Kantonalnim Zakonom o prostornom ureᄐenju i Zakonom o graᄐenju od 29.4.2005 godine (Slu០bene novine TK broj 3).

U skladu sa navedenim, prednacrt, nacrt i prijedlog Prostornog plana sastoji se iz tekstualnog i grafiაkog dijela. Formiran je tako da ima აetiri dijela:

1. opၰi i posebni ciljevi prostornog razvoja2. projekcija prostornog razvoja (razrada usvojene osnovne koncepcije

prostornog razvoja)3. projekcija razvoja prostornih sistema4. odluka o provoᄐenju prostornog plana.

Grafiაki dio აine 30 digitalnih karata na kojima je prikazana projekcija prostornog razvoja podruაja Tuzlanskog kantona i 13 digitalnih karata na kojima je data projekcija prostornog razvoja - sintezni prikaz koriᘐtenja prostora za svaku opၰinu pojedinaაno. Digitalne karte uraᄐene su na geodetskim podlogama u razmjeri 1:25000, a prezentirane su u tekstualnom dijelu plana na kartama A3 formata u



razmjeri 1:300.000 i odvojeno u grafiაkom dijelu plana – u mapi sa kartama u razmjeri 1:100 000.

Ovako saაinjen Prostorni plan Tuzlanskog kantona je osnov za osmiᘐljavanje dugoroაnog razvoja u prostoru, odreᄐujuၰi osnovne okvire razvoja u kontekstu prostornih moguၰnosti.

2. Izvori podataka i informacija

U dosadaᘐnjim istra០ivanjima u okviru I faze rada na pripremi Plana, koriᘐteni su slijedeၰi osnovni izvori podataka i informacija:

- Slu០ba za statistiku za podruაje Tuzlanskog kantona – statistiაki podaci demografske statistike za 1981, 1991, 1999 i 2000. godine,

- Statistiაki podatci Federalnog zavoda za statistiku BiH- JP Zavod za urbanizam Tuzla – terenska istra០ivanja sa potpunim

obuhvatom subjekata radi pripreme jedinstvene baze podataka po svim opၰinama Kantona (demografska obilje០ja, privreda, druᘐtvene djelatnosti, bazna i sekundarna infrastruktura i drugo),

- Opၰinske i kantonalne slu០be – usvojena urbanistiაka i prostorna dokumentacija na raznim nivoima,

- Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i zaᘐtite okolice TK – studije uraᄐene za kao podloge za izradu Prostornog plana,

- studije i elaborati iz raznih oblasti, raᄐeni za prostor Kantona,- strateᘐke studije na nivou Federacije BiH, a posebno PPRS Strategija

razvoja BiH do 2015. godine,- Regionalna strategija ekonomskog razvoja za ekonomsku regiju

Sjeveroistoაna BiH- strateᘐke studije i planovi na svim nivoima u Tuzlanskom kantonu,- “Strategija razvoja Tuzlanskog kantona” faza A i B,- Regionalna strategija Tuzlanskog kantona 2002. – 2004.- Izvjeᘐtaj sa prvog kruga javnih konsultacija o Prostornom planu Tuzlanskog

kantona.- Izvjeᘐtaj sa drugog kruga javnih konsultacija o dokumentu "Vizija 2020".

Poᘐto postojeၰe geodetske i topografske podloge nisu zadovoljavale potrebe, odnosno podatci na njima su bili zastarjeli, na osnovu svih prikupljenih grafiაkih podloga, kao i koristeၰi satelitski snimak za podruაje grada Tuzle, Zavod za urbanizam Tuzla je izradio osnovne podloge – topografske karte u digitalnom zapisu, sa granicama opၰina i Kantona u propisanom mjerilu 1:25000, ᘐto je bila osnova za razvoj GIS-a – Geografskog informacionog sistema Tuzlanskog kantona.

3. Osnivanje i koriᘐtenje GIS-a

Paralelno sa navedenim pripremama i istra០ivanjima, trajale su i aktivnosti na organiziranju i uvoᄐenju savremenih alata prostornog planiranja, u ovom sluაaju Geografskog informacionog sistema Tuzlanskog kantona (GIS). GIS je softverski sistem sposoban da pohranjuje, prikazuje, manipulira i analizira informacije identificirane njihovom lokacijom u prostoru. GIS integriᘐe prostornu bazu podataka (grafiაka baza) i atributnu (alfanumeriაku) bazu podataka u jedinstvenu bazu



zahvaljujuၰi vezama ostvarenim izmeᄐu objekata, crte០a i atributa. Upravo ova veza izmeᄐu dvije razliაite baze podataka omoguၰava da se GIS koristi kao sredstvo za geoprostornu analizu.

Cilj formiranja jedinstvene baze podataka (GIS Kantona) je stvaranje uslova za prostorno i urbanistiაko planiranje, upravljanje i gospodarenje sistemima u njihovim funkcionalnim cjelovitostima, bez obzira na administrativna ili geografska ograniაenja.

Jednom uneseni podaci u bazu podataka omoguၰavaju pretra០ivanje prema ០eljenim kriterijima i izlaz kakav je potreban (u obliku crte០a ili oblicima za dalju obradu). Samim tim omoguၰeno je stvaranje novih karata, crte០a i izvjeᘐtaja razliაitog sadr០aja, koji proizlaze iz analize baze (statistiაki pokazatelji, izraაunate vrijednosti du០ina, povrᘐina, grafikoni i sliაno).

Tokom prve godine izrade Prostornog plana izvedene su aktivnosti koje prethode procedurama analize, kao: prikupljanje analognih podataka i njihova obrada (pretvorba u digitalni oblik), meᄐu kojima se izdvajaju:

- prikupljeni su svi potrebni podaci za formiranje jedinstvene baze podataka za podruაje Kantona po opၰinama, a na osnovu upitnika za pojedine vrste podataka (demografske, stanje privrede, stanje druᘐtvene infrastrukture, stanje bazne i ostale infrastrukture i drugo);

- prikupljene su geodetske podloge po opၰinama;- izvrᘐena je digitalizacija geodetskih topografskih karata u razmjeri 1:25000;- provjerene su i definirane granica Kantona i opၰina i izvrᘐena je

digitalizacija istih;- prikupljeni su aktualni i ranije raᄐeni planovi koji se odnose na prostor, te

izvrᘐen viᘐekratni obilazak terena u cilju izrade digitalne karte Kantona sa svim utvrᄐenim oblicima koriᘐtenja prostora;

- uraᄐen je hipsometrijski prikaz terena Tuzlanskog kantona i 3D model terena TK. ᘐto je veoma znaაajno za dobivanje kvalitetnije slike o terenu;

- uraᄐena je digitalna karta Kantona, na koju su uneseni slijedeၰi prostorni elementi: ᘐumsko zemljiᘐte, poljoprivredne povrᘐine, aktualno graᄐevinsko zemljiᘐte, putevi (magistralni, regionalni i lokalni), ០eljezniაke pruge, aerodrom, vodotoci i vodne povrᘐine, elektroenergetska infrastruktura (dalekovodi i objekti), eksploataciona rudna polja, deponije აvrstog otpada, minirana podruაja i drugo.

Uneseni podaci u jedinstvenu bazu podataka nose najvrjedniji dio cjelokupnog GIS-a i mora im se posvetiti posebna pa០nja.

GIS u prostornom planiranju poveၰava efikasnost rada, omoguၰava da se rezultati rada (prikupljanje podataka, obrada i analiza) dijele u zajedniაkom digitalnom formatu, kao i da se velike koliაine podataka obraᄐuju i analiziraju u kratkom vremenu. Svi fajlovi se arhiviraju i pristupa im se putem kompjutera. Sve operacije su kompjuterizirane. Rezultate prikupljanja, obrade i analize podataka lako je importovati u ostale programe radi jednostavne, profesionalne izrade planova i izvjeᘐtaja. To ၰe naroაito biti bitno u periodu praၰenja implementacije plana, kao i kod izrade dokumenata prostornog ureᄐenja აiju obavezu izrade propisuje ovaj Prostorni plan.



4. Uაeᘐၰe javnosti u pripremi Plana

Izradu Prostornog plana Tuzlanskog kantona pratila je joᘐ jedna novina, a ona se odnosila na metodologiju pripreme i izrade Plana kroz uvoᄐenje javnosti rada, odnosno ukljuაivanje graᄐana kao subjekata u proces pripreme i izrade Plana od samog poაetka. Obzirom da je na prostoru BiH prvi put primijenjen ovakav model, s pravom se mo០e reၰi da se radi o novom – “tuzlanskom pristupu” pripremi i izradi Prostornog plana. Donoᘐenjem nove UREDBE o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ureᄐenja, ovaj pristup izradi dokumenata prostornog ureᄐenja je opᘐte prihvaၰen, odnosno propisana je obaveza nosioca pripreme plana da obezbijedi sudjelovanje javnosti u svim fazama pripreme i izrade navedenih dokumenata.

Ukljuაivanjem graᄐana u sve faze pripreme i izrade Plana posti០u se viᘐestruki efekti, a obezbijeᄐuje se i transparentnost u izradi Plana. Pri tome su se poᘐtovali osnovni principi javnih konsultacija: ukljuაivost, transparentnost, odgovornost, neutralnost i meᄐusobno uva០avanje. Proces ukljuაivanja javnosti od samog poაetka odvijao se putem javnih tribina, kontakt emisija na radiju i televiziji, pisama, Interneta, fokusnih grupa, intervjua sa struაnjacima, anketa i sliაnog.

Pristajanje na metodologiju kreiranja Prostornog plana sa ukljuაivanjem graᄐana podrazumijeva iskreno prihvaၰanje graᄐana kao ravnopravnih partnera i iskrenu posveၰenost demokratskim principima ureᄐivanja nekih ០ivotnih podruაja koja su do sada bila privilegija Dr០ave. A to za rezultat mo០e imati znatno poveၰane moguၰnosti da usvojeni Plan bude i dosljedno primijenjen u prostoru.

Ukljuაivanje graᄐana u proces pripreme i izrade Prostornog plana Tuzlanskog kantona odvijao se kroz tri kruga javnih konsultacija:

- prvi krug je organiziran na samom poაetku procesa pripreme Plana, a glavni cilj je bio da se prikupi sto viᘐe ideja i prijedloga samih graᄐana;

- drugi krug je predviᄐen kao javna rasprava o rezultatima istra០ivanja iz prve faze pripreme i izrade Plana, a zapoაeo je javnom raspravom o dokumentu “Vizija 2020”.

- treၰi krug je organiziran u fazi usvajanja plana, kao javna rasprava o nacrtu Prostornog plana, kao finalnom dokumentu

Prvi krug javnih konsultacija je uspjeᘐno zavrᘐen. Informativna osnova za prvi krug javnih konsultacija bio je materijal "Dileme i opcije", u kome su popularnim jezikom prezentirani neki, do tada u javnosti manifestirani egzistencijalni problemi lokalnih zajednica, a koji iziskuju regionalni pristup u rjeᘐavanju. U tom procesu je uაestvovalo preko 4.000 graᄐana. Sve aktivnosti predviᄐene operativnim planom su okonაane u predviᄐenim rokovima. Graᄐani su iskazali veliko interesovanje za ukljuაivanje u proces i pru០ili podrᘐku novoj metodologiji prostornog planiranja. Kroz tri glavna kanala dotoka inicijativa, prijedloga i potreba prikupljeno je viᘐe stotina korisnih informacija koje su poslu០ile kao inputi za analizu u pripremi i izradi Plana.

Iz prvog kruga javnih konsultacija izdvojila su se neka pitanja kojima je posveၰena naroაita pa០nja prilikom izrade Prostornog plana Kantona, a ona su po redoslijedu prioriteta slijedeၰa:

a. problem vode za piၰe,b. nova radna mjesta,c. modernizacija saobraၰaja,d. odlaganje krutog otpada,



e. fabrike zagaᄐivaაi,f. bespravna gradnja,Nosilac izrade Plana je u prvoj fazi izrade Plana u najveၰoj mjeri uva០io

stavove i zahtjeve graᄐana iz javne rasprave i ugradio ih je u dokument pod naslovom “Vizija 2020”, kojim je predlo០ena koncepcija razvoja podruაja kantona u planskom periodu. Dokument “Vizija 2020” je u drugom krugu javne rasprave poslu០io kao provjera pravaca razvoja kojima te០i Plan i provjera stepena uva០avanja zahtjeva graᄐana datih u prvom krugu javnih konsultacija. Da bi takav obiman struაni dokument sa mnoᘐtvom informacija i podataka mogao poslu០iti kao osnova za drugi krug javnih konsultacija, studijski odsjek ័urnalistike Filozofskog fakulteta uradio je sa០etak najrelevantnijih podataka i napisao ga popularnim jezikom i stilom. Sa០etak je grafiაki obogaၰen i objavljen kao broᘐura u 5000 primjeraka. Veၰi dio tira០a (3000 primjeraka) distribuiran je graᄐanima kao dodatak lista "Fronta slobode", a ostatak je podijeljen u toku razliაitih aktivnosti drugog kruga javnih konsultacija.

Proces javnih konsultacija - drugi krug, organiziran je i realiziran na osnovu plana i programa ukljuაivanja graᄐana u ovaj proces, te na osnovu iskustva iz prvog kruga javnih konsultacija i zapoაeo je 15.12.2003 organiziranjem javnih tribina.

U okviru procesa javnih konsultacija organizirano je 14 javnih tribina (od 15.12. 2003. do 14.1.2004.godine), 3 panel rasprave, "delfi" intervjui jednog broja struაnjaka, 10 emisija na lokalnim radio stanicama, 2 emisije na kantonalnoj televiziji, 1 emisija na tuzlanskoj televiziji. Proces je zavrᘐen finalnim izvjeᘐtajem o procesu javnih konsultacija u junu 2004 godine, koji je razmatrao i usvojio Savjet plana na sjednici organizovanoj 15.9.2004 godine.

U svim ovim aktivnostima direktno je uაestvovalo oko 600 graᄐana. Prikupljeno je viᘐe od 200 sugestija, prijedloga, ideja i miᘐljenja. Drugi krug javnih konsultacija pokazao je da su graᄐani zainteresirani za ukljuაivanje u proces izrade prostornog plana, te da mogu dati znaაajan doprinos u njegovom kreiranju. Mada se uglavnom fokusiraju na lokalni ambijent i lokalne teme, graᄐani su spremni uzeti u obzir interese cjeline Kantona pa აak i regije. To su pokazali podr០avajuၰi ideje o regionalnom pristupu problemima: odlaganja krutog otpada, snabdijevanja pitkom vodom, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda, zaᘐtite vodotoka, toplifikacije urbanih centara, ekoloᘐke zaᘐtite planine Konjuh, definiranja turistiაkih zona i sl. Veliku pa០nju graᄐana izazvao je koncept razvoja regionalne gradske zajednice Tuzla, kao i koncept planiranih saobraၰajnica. Zakljuაak je da je rasprava u drugom krugu javnih konsultacija rezultirala korisnom informacijom o javnoj percepciji prioriteta upotrebe prostora u narednih dvadeset godina. Ti prioriteti su se u osnovi podudarali sa prioritetima koji su proistekli iz struაnih ekspertiza.

Primjedbe i sugestije koje su se odnosile na postojeၰe stanje koriᘐtenja prostora ugraᄐene su u dokument - Prostornu osnovu plana, a ostale su se koristile kao ulazne informacije u procesu izrade Prostornog plana kantona i najveၰim dijelom su ugraᄐene u prednacrt Prostornog plana za podruაje Tuzlanskog kantona, za period 2005-2025 godine.

Proces javnih konsultacija - treၰi krug – javna rasprava o nacrtu Prostornog plana kao finalnom dokumentu, organiziran je i realiziran na osnovu plana i programa ukljuაivanja graᄐana u ovaj proces, te na osnovu iskustva iz dva prethodna kruga javnih konsultacija.



Javnu raspravu organiziralo je Ministarstvo prostornog ureᄐenja i zaᘐtite okolice. Na svim tribinama prisustvovali su predstavnici nosioca pripreme i nosioca izrade plana. S obzirom da se radi o veoma obimnom materijalu (tekstualni dio i mapa sa grafiაkim prilozima), uraᄐena je skraၰena verzija Prostornog plana koja je dostavljena svim opၰinama, kao i grafiაki prilozi "Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora" za podruაje kantona i za podruაje svake opၰine odvojeno u razmjeri 1:25000, kako bi se mogli pripremiti za javnu raspravu o nacrtu Plana. U skladu sa zakljuაkom Skupᘐtine, skraၰena verzija plana i grafiაki prilozi prezentirani su i na web stranici Kantona, kako bi bili dostupni svima koji se ០ele upoznati sa sadr០ajem plana i ukljuაiti se u javnu raspravu. Nosilac izrade plana pripremio je prezentaciju plana u kojoj je, u najkraၰim crtama, dat pregled oblasti i poglavlja koja obraᄐuje Prostorni plan, sa iznoᘐenjem osnovnih relevantnih podataka bitnih za projekciju prostornog razvoja kantona za narednih 20 godina.

Javna rasprava trajala je neᘐto viᘐe od 90 dana, kako bi se omoguၰilo svim opၰinama da se organizuju i da dostave pismene primjedbe na nacrt Prostornog plana. Proces javnih tribina zapoაeo je 16. 03. 2006. sa tribinom organiziranom u Lukavcu, a zavrᘐio sa tribinom u Tuzli 5.05.2006.godine. Na svim tribinama su voᄐeni zapisnici, a opၰine su dostavile i svoje pismene primjedbe na nacrt Plana do kraja maja mjeseca.

U okviru treၰeg kruga javnih konsultacija organizirano je 15 javnih tribina - u svakoj opၰini po jedna tribina u nekima i viᘐe, zatim realizirani su javni nastupi na medijima – televiziji i lokalnim radio stanicama, tako da su svi graᄐani kantona mogli se informirati o ovom znaაajnom dokumentu za kanton i ukljuაiti se u proces javne rasprave.

U procesu javne rasprave uაestvovalo je direktno (prisustvo na tribini) oko 460graᄐana. Na javnim tribinama i pismeno od strane opၰina, dostavljeno je cca 367 pitanja, sugestija i primjedbi od toga se 34 pitanja odnosi na pitanja postavljena od strane poslanika na sjednici Skupᘐtine.

Na sva pitanja, primjedbe i sugestije bilo da su postavljene na tribini , ili da su dostavljene u pismenoj formi, dati su odgovori i saაinjen je Finalni izvjeᘐtaj, koji je proslijeᄐen Skupᘐtini Kantona koja je otvorila javnu raspravu o nacrt Plana, na usvajanje. Iz odgovora je vidljivo, da su neke primjedbe, koje nisu u suprotnosti sa projekcijom razvoja Kantona, zakonskim propisima i urbanistiაkim normativima koji tretiraju ove oblasti prihvaၰene i ugraᄐene u tekstualni i grafiაki dio finalnog dokumenta Prostornog plana.

S druge strane, ima primjedbi i zahtjeva koji su u suprotnosti sa zakonskim odredbama (pretvaranje vrijednog poljoprivrednog zemljiᘐta I agrozone u graᄐevinsko), tehniაkim normativima i urbanistiაkim standardima (formiranje urbanih podruაja za naselja od oko 100 stanovnika), te je odgovor nosioca izrade negativan, ali uz dato obrazlo០enje.

Nakon usvajanja Finalnog izvjeᘐtaja o toku javne rasprave o Prostornom planu i donesenih opredjeljenja po pojedinim pitanjima koja su od znaაaja za razvoj Kantona, usvojen je konaაan dokument Prostorni plan za podruაje Tuzlanskog kantona 2005. – 2025.godina.

Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005-2025. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA

Izrada: Zavod za urbanizam, Tuzla, juli 2006.god. 25.

DRUGI DIO

II. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA KANTONA

1. STANOVNIᘀTVO

1.1. Stanovniᘐtvo

1.1.1. Demografski oporavak i eliminacija posljedica rata

Procjenjivanje demografskog razvoja na podruაju Kantona je zavisno od niza faktora, kako onih bioloᘐkog, ponekad joᘐ i viᘐe od socijalnih, ekonomskih, opၰih druᘐtvenih, politiაkih, ali i opၰih okolinskih i drugih, pa projekcije treba i cijeniti u odnosu na procjenu uticaja pojedinih აinilaca. U Planu su anticipirane procjene bitnih buduၰih faktora koji bi mogli uticati na demografski razvoj Kantona i njegovih sastavnica – opၰina.

Meᄐutim, okosnicu projekcija predstavlja stanje populacije, ne samo na podruაju Kantona, veၰ i u u០em i ᘐirem okru០enju, ᘐtete koje je populacija pretrpjela tokom rata, posljedice na demografski razvoj, te procjena demografskog kvaliteta populacije i moguၰnosti njenog razvoja, kao i ispoljene tendencije u razvoju stanovniᘐtva u poslijeratnom periodu.

Demografski oporavak je nu០na faza u buduၰem razvoju stanovniᘐtva i ukupnom privrednom i druᘐtvenom razvoju Kantona. Stanovniᘐtvo Kantona danas ima znatno nepovoljnija obilje០ja od onog stanovniᘐtva koje je ០ivjelo na ovom prostoru prije rata. Danaᘐnja populacija je heterogena, sastavljena od domicilnog dijela i raseljenih osoba iz drugih krajeva, ovdje privremeno nastanjenih. Te dvije komponente su funkcionalno neusklaᄐene: natalitet i prirodni priraᘐtaj su ni០i nego ᘐto bi trebalo biti, ukupan reproduktivni potencijal slabiji, a starosna i obrazovna struktura loᘐija. Stanovniᘐtvo sa takvim obilje០jima ima male izglede da se obnovi i zapoაne normalan razvitak u nekom kratkom roku. Zbog toga je ovdje neophodna demografska rekonstrukcija, odnosno demografski oporavak.

Demografski oporavak treba da omoguၰi dostizanje pribli០no predratnog broja domicilnog stanovniᘐtva sa njegovim odgovarajuၰim strukturama. Neophodan uslov za to je povratak izbjeglica i raseljenih osoba u svoje domove. Nadle០ni organi i druge strukture u Tuzlanskom kantonu, u domenu svojih nadle០nosti, trebalo bi da vode aktivnu politiku pomaganja povratka, kako svog domicilnog stanovniᘐtva koje ០ivi negdje drugdje na privremenom boravku, tako i raseljenih lica danas nastanjenih na teritoriji Kantona. Prva kategorija stanovniᘐtva trebalo bi da se vrati u ᘐto veၰem broju na ovo podruაje, a druga, raseljene osobe, da se odsele u svoja ranija prebivaliᘐta.

Uz ovo, neophodno je politiku povratka izbjeglica i raseljenih osoba dopuniti politikom koja omoguၰuje normalizovanje bioloᘐke reprodukcije stanovniᘐtva. To se mo០e postiၰi podeᘐavanjem mjera kojima bi se stabilizirali ratom poremeၰeni tokovi nataliteta, mortaliteta i prirodnog priraᘐtaja. Ova dopunska politika imala bi



ograniაen zadatak da otkloni negativne posljedice rata na bioloᘐku reprodukciju stanovniᘐtva u Kantonu.

Prema rezultatima dosadaᘐnjih istra០ivanja i iskustvima drugih sredina u ᘐirem okru០enju, faza demografskog oporavka trebalo bi da traje oko deset godina po zavrᘐetku kataklizmi, u sluაaju ovog Kantona deset godina nakon zavrᘐetka rata, odnosno do 2005. godine. Meᄐutim, to se nije desilo u punoj mjeri, ali poᘐto na podruაju Kantona danas ០ivi viᘐe stanovnika nego ᘐto je bilo 1991. godine, u ovoj fazi je veၰ doᘐlo do redukcije broja ukupnog stanovniᘐtva i dostizanja broja domicilnih stanovnika pribli០no na predratnom nivou, tako da se puni oporavak mo០e oაekivati u naredne dvije-tri godine, kada se okonაa najveၰi broj povrataka stanovniᘐtva na ranija mjesta boravka i kada ၰe otpoაeti normalan demografski razvoj za uslove u kojima se nalazi Kanton.

1.1.2. Procjena vitalnih dogaᄐaja

Prirodno kretanje, prirodni razvoj, odnosno kretanje vitalnih dogaᄐaja stanovniᘐtva je u uslovima mirnodopskog stanja od najveၰeg znaაaja za demografski razvoj u svakom podruაju, a posebno u podruაju ovog Kantona. U analizi dosadaᘐnjeg demografskog razvoja, prikazanoj u «Prostornoj osnovi» konstatovano je da su se vitalni dogaᄐaji stanovniᘐtva Kantona drastiაno izmijenili u ratnim i neposredno poratnim godinama u odnosu na prijeratna kretanja. Doᘐlo je do znaაajnog porasta mortaliteta uz pad nataliteta i prirodnog prirasta stanovniᘐtva, koje, neᘐto ubla០ene tendencije traju i do 2004 godine. Meᄐutim, u posljednjih 8 godina prosjek ovih komponenti je, ipak, joᘐ uvijek na relativno visokom nivou, iako su u svim opၰinama veoma izra០ene tendencije pada nataliteta, znaაajnog porasta mortaliteta, a preko toga i pada prirodnog priraᘐtaja, kako se vidi iz tabele 1:

Tabela 1: Prirodno kretanje stanovniᘐtva Tuzlanskog kantona u periodu 1996-2003. godine, po opၰinama



U promilima

R/B Opၰina GodinaBroj

stanovnika

័ivoroᄐeni Umrli Prirodni priraᘐtajNatalitet Mortalitet Prirodni

prirast

1996 32.461 422 131 291 13 4 91997 25.607 283 160 123 11,1 6,2 4,81998 28.068 246 150 96 8,8 5,3 3,41999 28.384 276 156 120 9,7 5,5 4,22000 28.578 258 171 87 9 6 32001 28.701 250 148 102 8,7 5,2 3,62002 28.820 273 156 117 9,5 5,4 4,1

1 Banoviၰi

2003 28.918 271 175 96 9,4 6,1 3,31996 20.179 111 33 78 5,5 1,6 3,91997 20.247 100 22 78 4,9 1,1 3,91998 14.992 121 79 42 8,1 5,3 2,81999 15.228 60 62 -2 3,9 4,1 -0,12000 15.254 50 86 -36 3,3 5,6 -2,42001 15.305 47 76 -29 3,1 5 -1,92002 15.368 127 63 64 8,3 4,1 4,2

2 Ⴠeliၰ

2003 15.378 95 91 4 6,2 5,9 0,31998 9.755 87 25 62 8,9 2,6 6,41999 10.073 109 24 85 10,8 2,4 8,42000 10.376 134 27 107 12,9 2,6 10,32001 10.463 118 70 48 11,3 6,7 4,62002 10.537 130 55 75 12,3 5,2 7,1

3 Doboj-Istok

2003 10.607 126 59 67 11,9 5,6 6,31996 54.025 844 244 600 15,6 4,5 11,11997 47.820 737 301 436 15,4 6,3 9,11998 51.829 733 293 440 14,1 5,7 8,51999 52.440 609 251 358 11,6 4,8 6,82000 52.772 560 289 271 10,6 5,5 5,12001 53.040 573 281 292 10,8 5,3 5,52002 53.226 497 319 178 9,3 6 3,3

4 Graაanica

2003 53.381 530 379 151 9,9 7,1 2,81996 38.438 685 225 460 17,8 5,9 121997 41.311 606 229 377 14,7 5,5 9,11998 44.876 643 248 395 14,3 5,5 8,81999 46.137 572 257 315 12,4 5,6 6,82000 46.868 448 191 257 9,6 4,1 5,52001 47.144 491 248 243 10,4 5,3 5,22002 47.384 475 252 223 10 5,3 4,7

5 Gradaაac

2003 47.494 448 338 110 9,4 7,1 2,31996 36.942 530 133 397 14,3 3,6 10,71997 30.535 497 131 366 16,3 4,3 121998 32.989 490 149 341 14,9 4,5 10,31999 33.983 501 156 345 14,7 4,6 10,22000 34.382 433 151 282 12,6 4,4 8,22001 34.665 477 193 284 13,8 5,6 8,22002 34.931 434 170 264 12,4 4,9 7,6

6 Kalesija

2003 35.147 424 207 217 12,1 5,9 6,2



U promilima

R/B Opၰina Godina Broj stanovnika ័ivoroᄐeni Umrli Prirodni

priraᘐtaj Natalitet

Mortalitet

Prirodni prirast

1996 18.229 191 67 124 10,5 3,7 6,81997 18.229 172 42 130 9,4 2,3 7,11998 15.331 159 24 135 10,4 1,6 8,81999 15.485 166 68 98 10,7 4,4 6,32000 15.627 180 70 110 11,5 4,5 72001 15.709 162 80 82 10,3 5,1 5,22002 15.751 133 91 42 8,4 5,8 2,7

7 Kladanj

2003 15.779 110 82 28 7 5,2 1,81996 55.064 658 268 390 11,9 4,9 7,11997 50.120 543 328 215 10,8 6,5 4,31998 50.120 484 261 223 9,7 5,2 4,41999 51.098 476 235 241 9,3 4,6 4,72000 51.429 470 325 145 9,1 6,3 2,82001 51.586 433 337 96 8,4 6,5 1,92002 51.813 488 275 213 9,4 5,3 4,1

8 Lukavac

2003 51.978 461 296 165 8,9 5,7 3,21998 13.724 301 46 255 21,9 3,4 18,61999 13.991 152 51 101 10,9 3,6 7,22000 14.131 131 41 90 9,3 2,9 6,42001 14.231 125 52 73 8,8 3,7 5,12002 14.296 128 62 66 9 4,3 4,6

9 Sapna

2003 14.349 110 57 53 7,7 4 3,71996 44.461 513 148 365 11,5 3,3 8,21997 36.480 488 160 328 13,4 4,4 91998 40.427 456 181 275 11,3 4,5 6,81999 41.196 453 175 278 11 4,2 6,72000 41.533 501 256 245 12,1 6,2 5,92001 41.830 512 221 291 12,2 5,3 72002 42.033 483 283 200 11,5 6,7 4,8

10 Srebrenik

2003 42.218 451 264 187 10,7 6,3 4,41996 9.320 - - - - - -1997 8.000 - - - - - -1998 6.440 73 13 60 11,3 2 9,31999 6.712 98 22 76 14,6 3,3 11,32000 6.947 122 54 68 17,6 7,8 9,82001 7.000 84 42 42 12 6 62002 7.024 74 58 16 10,5 8,3 2,3

11 Teoაak

2003 7.052 86 59 27 12,2 8,4 3,81996 150.000 1396 846 550 9,3 5,6 3,71997 121.450 1220 952 268 10 7,8 2,21998 132.244 1239 914 325 9,4 6,9 2,51999 134.879 1395 970 425 10,3 7,2 3,22000 135.533 1419 1060 359 10,5 7,8 2,62001 135.605 1182 957 225 8,7 7,1 1,72002 135.785 1127 968 159 8,3 7,1 1,2

12 Tuzla

2003 133.861 1102 1028 74 8,2 7,7 0,6



U promilimaR/B Opၰina Godina Broj

stanovnika័ivoroᄐeni Umrli Prirodni priraᘐtaj NatalitetMortalitet Prirodni

prirast

1996 69.757 908 182 726 13 2,6 10,41997 44.360 741 154 587 16,7 3,5 13,21998 50.071 744 135 609 14,9 2,7 12,21999 50.698 699 137 562 13,8 2,7 11,12000 51.623 667 163 504 12,9 3,2 9,82001 52.211 708 145 563 13,6 2,8 10,82002 52.616 710 310 400 13,5 5,9 7,6

13 ័ivinice

2003 53.053 717 285 432 13,5 5,4 8,1

1996 554.620 6.825 2.351 4.474 12,3 4,2 8,11997 469.203 5.901 2.562 3.339 12,6 5,5 7,11998 490.866 5.858 2.547 3.311 11,9 5,2 6,71999 500.304 5.627 2.612 3.015 11,2 5,2 62000 505.053 5.373 2.884 2.489 10,6 5,7 4,92001 507.490 5.162 2.850 2.312 10,2 5,6 4,62002 509.584 5.079 3.062 2.017 10 6 4

14 UKUPNO KANTON

2003 509.215 4.931 3.320 1.611 9,7 6,5 3,2Izvor: Federalni zavod za statistiku BiH, Sarajevo, 2004.

Situacija po pojedinim opၰinama je razliაita – najmanja prosjeაna stopa nataliteta u posljednjih 8 godina je u opၰini Ⴠeliၰ (5,4 promila), srednja se kreၰe izmeᄐu 9,3 i 11,4 promila (Tuzla, Lukavac, Kladanj, Banoviၰi, Doboj Istok, Sapna), a relativno visoke, od 11,7 do 13,9 promila su karakteristiაne za Srebrenik, Graაanica, Gradaაac, Teoაak, a najveၰe za Kladanj (13,8) i ័ivinice (13,9 promila godiᘐnje). Stope mortaliteta su se kretale izmeᄐu 3,9 (Ⴠeliၰ) i 7,1 promila (Tuzla), da bi prosjeაna godiᘐnja stopa prirodnog priraᘐtaja u posljednjih 8 godina bila najviᘐa u opၰini ័ivinice (10,3 promila), a najmanja u opၰini Ⴠeliၰ (1,5 promila) i Tuzli (2,2 promila). U ostalim opၰinama prosjeაna godiᘐnja stopa prirodnog priraᘐtaja se kretala izmeᄐu 4,1 i 7,5 promila.

Ⴠinjenica da se stopa nataliteta, iako u blagom padu, u posljednjih 8 godina zadr០ala na relativno visokom nivou, te vjerovatnoၰa da je stopa mortaliteta veၰ dostigla svoj maksimum i da ၰe u narednom periodu tendirati smanjenju, upuၰuje da se buduၰe kretanje vitalnih komponenata stanovniᘐtva u planskom periodu mo០e projicirati optimistiაnije.

Na osnovu prednjih situacija i ocjena, projekcije kretanja vitalnih komponenata stanovniᘐtva u planskom periodu se temelje na pretpostavkama:

• da ၰe se tendencija pada stope nataliteta u svim veၰim opၰinama zaustaviti do 2007 godine i stabilizovati do 2010 godine u Kantonu kao cjelini na nivou izmeᄐu 9,7 i 10,2 promila godiᘐnje, a da ၰe se do 2015 godine ostvariti blagi rast, da bi nakon toga, do 2025 godine doᘐlo do znaაajnijeg porasta tih stopa i one se kretale izmeᄐu 11,5 i 12,5 promila godiᘐnje,

• da ၰe tendencija rasta stope mortaliteta biti zaustavljena do 2008 godine i da ၰe se do 2010 godine na nivou Kantona u cjelini stabilizovati na nivou izmeᄐu 5,2 i 5,8 promila godiᘐnje, a da bi do 2015 godine te stope opadale, da bi se u periodu do 2025 godine kretale na nivou od 4,8 do 5,2 promila prosjeაno godiᘐnje.

U tim uslovima i stope prirodnog priraᘐtaja stanovniᘐtva bi se kretale cikliაno. Dosadaᘐnje tendencije pada stopa bi se zaustavile do 2008 godine, nakon აega bi



doᘐlo do stabilizacije i u periodu oko 2010 godine bi se na nivou Kantona kretale u prosjeku oko 4,5 promila godiᘐnje, a u periodu do 2025 godine je moguၰe oაekivati znaაajnije poveၰanje, a stopa prirodnog priraᘐtaja na nivou Kantona bi se kretala izmeᄐu 6,7 i 7,3 promila prosjeაno godiᘐnje. Po pojedinim opၰinama ၰe situacija i dalje biti razliაita i u velikom rasponu od najmanjih do najveၰih stopa.

Prednji okviri predstavljaju jednu od okosnica u projiciranju brojაanog razvoja stanovniᘐtva po opၰinama i u Kantonu kao cjelini, ᘐto je u ovom Planu utvrᄐeno u dijelu o "Brojაanom razvoju stanovniᘐtva".

1.1.3. Migracije

Vrlo znaაajnu komponentu koja utiაe na brojაani razvoj stanovniᘐtva i njegove strukture, predstavljaju prostorne migracije stanovniᘐtva. U predratnim periodima bilo je evidentno da su opၰine iz sadaᘐnjeg Kantona stalno gubile stanovniᘐtvo i imale negativan migracioni saldo. Taj gubitak se, uglavnom, odnosio na emigraciju radno sposobnog stanovniᘐtva u inostranstvo. Meᄐutim, veliაina negativnog migracionog salda, ipak, nije znaაajnije uticala na ukupan demografski razvoj opၰina u Kantonu.

Ratna razaranja 1992-1995 godine su, meᄐutim, dovela do izuzetnih poremeၰaja u demografskoj situaciji i demografskim komponentama razvoja. Doᘐlo je do velikih pomjeranja stanovniᘐtva u prostoru, kako unutar Kantona, tako i u okru០enju, sa sna០nim uticajem na stanje u Kantonu. U opၰine Kantona je iz drugih podruაja, u prosjeku, imigriralo oko 70.000 lica, a na podruაju pojedinih opၰina u Kantonu je raseljeno oko 30.000 lica. U kritiაnim vremenskim intervalima ukupna brojka izbjeglih i raseljenih lica je dostizala i 200.000, ᘐto je znaაajno uticalo i danas utiაe na demografsku sliku i razvojne potencijale u Kantonu, na ᘐto ukazuju i podaci u tabeli broj 2:

Tabela 2: Broj raseljenih lica i porodica u Tuzlanskom kantonu 2000. godine, po opၰinama, po nacionalnosti

Broj raselj. po mjestu prijerat.prebival. Broj raselj. po mjestu privremen. boravkaUkupno UkupnoRed

broj Opၰina Boᘐnj Hrvat Srbi Ostal Lica Porodic

Boᘐnjaci Hrvati Srbi OstaliLica Porodic

1Banoviၰi 673 28 2.800 4 3.505 1.159 3.166 0 0 4 3.170 1.1332Ⴠeliၰ 16 0 473 13 502 171 1.620 3 0 7 1.630 5133Doboj Istok 41 8 48 0 97 31 1.398 6 2 21 1.427 4794Graაanica 15 13 1.806 3 1.837 571 5.012 4 2 6 5.024 1.7485Gradaაac 199 45 1.417 13 1.674 548 5.046 36 14 17 5.113 1.7076Kalesija 150 0 2.100 15 2.265 692 3.407 2 0 13 3.422 1.0947Kladanj 14 9 2.846 0 2.869 915 2.222 0 1 3 2.226 6828Lukavac 508 11 6.840 13 7.372 2.563 6.921 2 5 3 6.931 2.2079Sapna 27 0 1.456 4 1.487 460 792 6 0 0 798 246

10Srebrenik 12 3 2.663 4 2.682 859 8.079 16 3 18 8.116 2.58011Teoაak 42 0 150 11 203 66 463 0 0 1 464 14012Tuzla 19 85 8.767 45 8.916 2.982 23.028 14 21 103 23.166 7.00613័ivinice 1 24 1.692 0 1.717 537 7.899 3 9 14 7.925 2.655

KANTON 1.717 226 33.058 125 35.126 11.554 69.053 92 57 210 69.412 22.190Izvor: "Bilten 2003 - Uporedni pokazatelji o izbjeglicama, raseljenim osobama i povratnicima..."

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Sarajevo, 2003.



Evidentno je da i u vrijeme donoᘐenja ovog Plana blizu 35.000 porodica sa oko 100.000 აlanova domaၰinstava joᘐ uvijek nije definitivno stambeno i radno situirano i smjeᘐteno u stalno mjesto boravka. 70% od tih lica predstavlja imigracioni pritisak na Kanton.

Nije bez znaაaja konstatacija da je meᄐu raseljenim licima po mjestu prijeratnog boravka na podruაju Kantona 94% srba, 5% boᘐnjaka i 1% hrvata i ostalih, a da je prema mjestu privremenog boravka (izbjeglice u Kanton) 99,5% boᘐnjaka.

Obzirom na spor tempo i karakter dosadaᘐnjeg rjeᘐavanja smjeᘐtajnih problema izbjeglih i raseljenih lica, u narednom planskom periodu je realno oაekivati da ၰe najveၰi broj evidentiranih imigranata na podruაje Kantona i dalje ostati stanovnici u Kantonu i da se sa njima raაuna kao stalnim – domicilnim stanovnicima pojedinih opၰina u Kantonu.

Pored toga, polazeၰi od pretpostavke da ၰe u planskom periodu doၰi do realizacije znaაajnih infrastrukturnih i privrednih projekata na podruაju Kantona, koji ၰe privuၰi pa០nju kvalifikovane radne snage iz drugih podruაja i uticati na prostornu redistribuciju jednog dijela stanovniᘐtva unutar Kantona, u planskom periodu ၰe doၰi do smirivanja emigracije izbjeglih lica u druga podruაja, te do poveၰanja imigracije kvalifikovane radne snage iz drugih podruაja u opၰine na teritoriji Kantona.

Procjena je da ၰe u planskom periodu doၰi i do znaაajnog smanjenja emigracije domicilnog stanovniᘐtva u inostranstvo, naroაito nakon 2010 godine.

Cijeneၰi prednje elemente, konstatuje se da ၰe migracioni saldo stanovniᘐtva Kantona u cjelini u svim planskim periodima biti pozitivan, a naroაito poviᘐen u periodu 2015-2025 godine, ᘐto ၰe znaაajno uticati i na brojაani i strukturni razvoj stanovniᘐtva u Kantonu u cjelini, ali posebno i u opၰinama na pravcima velikih infrastrukturnih sistema i industrijskih-privrednih zona. Procjenjuje se da bi u periodu 2010-2015 godine na teritoriju Kantona imigriralo iz drugih podruაja izmeᄐu 1.000 i 1.500 lica godiᘐnje, a da bi se taj broj u periodu 2015-2025 godine kretao izmeᄐu 1.500 i 2.000 lica prosjeაno godiᘐnje, ᘐto se uzima u obzir u projekciji brojაanog razvoja ukupnog stanovniᘐtva i njegovih struktura u planskom periodu.

1.1.4. Brojაani razvoj stanovniᘐtva

U projekcijama brojაanog razvoja stanovniᘐtva po opၰinama Kantona osnovicu აine dvije bitne komponente:

• procjena kretanja vitalnih komponenata stanovniᘐtva (natalitet i mortalitet),• procjena migracionog faktora i njegov uticaj na brojაani i strukturni razvoj

stanovniᘐtva pojedinih opၰina i stanovniᘐtva Kantona u cjelini.

Ove vitalne komponente su suაeljene i sa drugim komponentama razvoja:

• projekcijama razvoja baznih infrastrukturnih sistema na teritoriji Kantona,• projekcijama razvoja i strukture privrede na podruაju Kantona.• moguၰnostima situiranja stanovniᘐtva u naseobinskom sistemu, odnosno u

postojeၰim naseljima.

Na osnovu prednjih elemenata utvrᄐuju se projekcije brojაanog rasta stanovniᘐtva po opၰinama Kantona za godine 2015 i 2025, kao je prikazano u tabeli broj 3 :



Tabela 3: Projekcije brojაanog razvoja stanovniᘐtva Tuzlanskog kantonaza period 2015 - 2025 godine, po opၰinama

Broj stanovnikaStanje PROJEKCIJERed. br. Opၰina

1998. g. 2004 g. 2015 g. 2025. g.

KANTON 490.866 502.418 520.111 545.618

1 Banoviၰi 28.068 26.003 27.256 30.7502 Ⴠeliၰ 14.992 15.406 15.690 15.7203 Doboj-Istok 9.755 10.657 12.879 14.4594 Graაanica 51.829 52.364 54.568 56.8165 Gradaაac 44.876 47.652 49.243 50.2426 Kalesija 32989 35.342 36.331 38.9847 Kladanj 15.331 15.757 16.131 16.3858 Lukavac 50.120 52.053 53.527 59.6829 Sapna 13.724 14.402 14.749 14.770

10 Srebrenik 40.427 40.358 41.550 43.41311 Teoაak 6.440 7.051 7.376 8.06812 Tuzla 132.244 131.919 135.070 138.27313 ័ivinice 50.071 53.454 55.741 58.056Napomena: "Stanje" je izvorni podatak Federalnog zavoda za statistiku BiH.

"Projekcije" je utvrdio Nosilac izrade Plana u nacrtu Plana i nakon provedene javne rasprave o nacrtu, utvrdio u ovom Planu

Projekcije brojაanog razvoja stanovniᘐtva po opၰinama i u Kantonu predstavljaju okvir za utvrᄐivanje drugih projekcija i planova ureᄐenja prostora iz aspekata mre០e naselja, mre០e infrastrukturnih sistema, razvoja i prostorne distribucije privrednih kapaciteta i tome korespondirajuၰih drugih faktora razvoja.

1.1.5. Strukture stanovniᘐtva

U projiciranju razvoja ukupnog stanovniᘐtva znaაajan element su i strukture, primarno starosne, zatim polne, a sekundarno i nacionalne. U odnosu na prijeratne strukture, danaᘐnja starosno-polna i nacionalna struktura stanovniᘐtva na teritoriji Kantona je u velikoj mjeri izmijenjena kao posljedica rata i nekih poslijeratnih dogaᄐanja.

Danaᘐnje stanovniᘐtvo Kantona i opၰina, kao ᘐto je utvrᄐeno u analizi stanja u «Prostornoj osnovi Plana», karakteriᘐe 72,3% uაeᘐၰa starosne grupe 15-64 godine, 17,7% starosne grupe 0-14 godina i 10% starosne grupe 65 i viᘐe godina. Po nacionalnoj strukturi, Boᘐnjaci prednjaაe sa 90.4%, zatim slijede Hrvati sa 5,3%, Srbi sa 3,2% i Ostali sa 1,1%.

Ovakva polazna situacija u strukturama stanovniᘐtva Kantona upuၰuje i na moguၰe projekcije tih struktura u planskom periodu. Obzirom da je, bar za neko vrijeme, nacionalna struktura, manje viᘐe, data, projekcije se, primarno, utvrᄐuju za starosnu strukturu stanovniᘐtva radi planiranja lokacija i obezbjeᄐenja prostora za



razvoj sistema obrazovanja, zdravstvene zaᘐtite, socijalne zaᘐtite, kulture, privrede i, uopၰe, radnih mjesta.

U tabelama broj 4,5,6,7 su utvrᄐeni brojაani izrazi i procenti struktura stanovniᘐtva po opၰinama i relevantnim starosnim grupama.

Tabela 4: Projekcija broja stanovnika Tuzlanskog kantona 2015. godine,po starosnim grupama i opၰinama

Red. Br. Opၰina Ukupno 0-14 0-4 5-9 10-14 15-64 65+

KANTON 520.111 78.537 15.083 30.166 33.287 379.161 62.413

1 Banoviၰi 27.256 4.443 1.145 1.472 1.826 20.687 2.1532 Ⴠeliၰ 15.690 1.663 361 643 659 12.285 1.7423 Doboj-Istok 12.879 2.177 657 760 773 9.221 1.4814 Graაanica 54.568 9.713 2.728 3.601 3.383 39.944 4.9115 Gradaაac 49.243 8.667 2.462 3.102 2.610 35.110 5.9586 Kalesija 36.331 4.832 1.998 2.325 2.325 26.594 3.0887 Kladanj 16.131 2.710 742 936 1.032 11.388 2.0338 Lukavac 53.527 8.029 2.302 2.783 2.944 40.252 5.0859 Sapna 14.749 2.345 590 929 826 10.796 1.608

10 Srebrenik 41.550 8.144 2.244 2.535 2.950 29.334 4.48711 Teoაak 7.376 1.387 443 420 524 5.333 65612 Tuzla 135.070 18.370 5.673 5.943 6.754 102.113 14.58813 ័ivinice 55.741 11.538 3.344 4.013 4.181 38.461 5.741

Napomena: Oაekivana struktura prema procjeni ukupnog broja stanovnika

Tabela 5: Projekcija broja stanovnika Tuzlanskog kantona 2015. godine, struktura (%) po starosnim grupama i opၰinama

Br. Opၰina Ukupno 0-14 0-4 5-9 10-14 15-64 65+

KANTON 100 15,1 2,9 5,8 6,4 72,9 12,0

1 Banoviၰi 100 16,3 4,2 5,4 6,7 75,9 7,92 Ⴠeliၰ 100 10,6 2,3 4,1 4,2 78,3 11,13 Doboj-Istok 100 16,9 5,1 5,9 6,0 71,6 11,54 Graაanica 100 17,8 5,0 6,6 6,2 73,2 9,05 Gradaაac 100 17,6 5,0 6,3 5,3 71,3 12,16 Kalesija 100 13,3 5,5 6,4 6,4 73,2 8,57 Kladanj 100 16,8 4,6 5,8 6,4 70,6 12,68 Lukavac 100 15,0 4,3 5,2 5,5 75,2 9,59 Sapna 100 15,9 4,0 6,3 5,6 73,2 10,9

10 Srebrenik 100 19,6 5,4 6,1 7,1 70,6 10,811 Teoაak 100 18,8 6,0 5,7 7,1 72,3 8,912 Tuzla 100 13,6 4,2 4,4 5,0 75,6 10,813 ័ivinice 100 20,7 6,0 7,2 7,5 69,0 10,3

Napomena: Oაekivana struktura prema procjeni ukupnog broja stanovnika



Tabela 6: Projekcija broja stanovnika Tuzlanskog kantona 2025. godine,po velikim starosnim grupama, po opၰinama

Red Opၰina Ukupno 0-14 0-4 5-9 10-14 15-64 65+

KANTON 545.618 82.388 15.823 31.646 34.920 397.756 65.474

1 Banoviၰi 30.750 5.012 1.292 1.661 2.060 23.339 2.4292 Ⴠeliၰ 15.720 1.666 362 645 660 12.309 1.7453 Doboj-Istok 14.459 2.444 737 853 868 10.353 1.6634 Graაanica 56.816 10.113 2.841 3.750 3.523 41.589 5.1135 Gradaაac 50.242 8.843 2.512 3.165 2.663 35.823 6.0796 Kalesija 38.984 5.185 2.144 2.495 2.495 28.536 3.3147 Kladanj 16.385 2.753 754 950 1.049 11.568 2.0658 Lukavac 59.682 8.952 2.566 3.103 3.283 44.881 5.6709 Sapna 14.770 2.348 591 931 827 10.812 1.61010 Srebrenik 43.413 8.509 2.344 2.648 3.082 30.650 4.68911 Teoაak 8.068 1.517 484 460 573 5.833 71812 Tuzla 138.273 18.805 5.807 6.084 6.914 104.534 14.93313 ័ivinice 58.056 12.018 3.483 4.180 4.354 40.059 5.980

Usvojena " varijanta B" brojაanog i strukturnog rasta stanovniᘐtva.

Tabela 7: Projekcija starosne strukture stanovniᘐtva Tuzlanskog kantona 2025. godine, po velikim starosnim grupama, po opၰinama,u procentima

Broj Opၰina Ukupno 0-14 0-4 5-9 10-14 15-64 65+

KANTON 100 15,1 2,9 5,8 6,4 72,9 12,0

1 Banoviၰi 100 16,3 4,2 5,4 6,7 75,9 7,92 Ⴠeliၰ 100 10,6 2,3 4,1 4,2 78,3 11,13 Doboj-Istok 100 16,9 5,1 5,9 6,0 71,6 11,54 Graაanica 100 17,8 5,0 6,6 6,2 73,2 9,05 Gradaაac 100 17,6 5,0 6,3 5,3 71,3 12,16 Kalesija 100 13,3 5,5 6,4 6,4 73,2 8,57 Kladanj 100 16,8 4,6 5,8 6,4 70,6 12,68 Lukavac 100 15,0 4,3 5,2 5,5 75,2 9,59 Sapna 100 15,9 4,0 6,3 5,6 73,2 10,910 Srebrenik 100 19,6 5,4 6,1 7,1 70,6 10,811 Teoაak 100 18,8 6,0 5,7 7,1 72,3 8,912 Tuzla 100 13,6 4,2 4,4 5,0 75,6 10,813 ័ivinice 100 20,7 6,0 7,2 7,5 69,0 10,3

Izvor: Projekcija ukupnog rasta stanovniᘐtva, usvojena Varijanta B



Projekcije struktura su bazirane na procjenama svih elemenata koji utiაu na demografski razvoj, kako je to utvrᄐeno u ranijim dijelovima ovog segmenta. U Planu se polazi od prednjih projekcija kao optimalnih okvira za planiranje ureᄐenja prostora u planskom periodu.

U starosnoj strukturi stanovniᘐtva Kantona, a pojedinih opၰina i posebno, doၰi ၰe do znaაajnijih strukturnih promjena stanovniᘐtva, ali broj stanovnika u pojedinim starosnim skupinama ၰe, ipak, biti znatno veၰi od danaᘐnjeg – polaznog, pa ၰe brojაano stanje viᘐe uticati na prostorni aspekt Plana, nego procentualno uაeᘐၰe starosne grupe u ukupnom broju stanovnika.

1.1.6. Gustina naseljenosti

Demografski potresi na teritoriji Kantona u periodu 1992-1995 godine su bili veoma sna០ni. Znaაajno su izmijenili prijeratnu demografsku sliku i prostorni razmjeᘐtaj stanovniᘐtva. Nastavak nepovoljnih ratnih efekata traje i danas – pri utvrᄐivanju strategije prostornog ureᄐenja kroz ovaj Plan.

Obzirom na postojeၰi prostorni raspored stanovniᘐtva i gustinu naseljenosti, planirani relativno usporeni rast broja stanovnika po opၰinama i u Kantonu kao cjelini, obzirom na planiranu mre០u i veliაinu naselja, projektovana gustina naseljenosti prognoziranog broja stanovnika po opၰinama u planskom periodu neၰe se bitno izmijeniti. Procjene su da ၰe poveၰanje broja stanovnika na teritoriji Kantona uticati na poveၰanje stepena gustine naseljenosti samo sa 10%, pa se mo០e oაekivati da ၰe se gustina naseljenosti na teritoriji Kantona sa 188 stanovnika na 1 km2 prostora u 2025 godini poveၰati na 205 stanovnika na 1 km2 povrᘐine. U tabeli broj 8 je utvrᄐena planirana gustina naseljenosti po opၰinama.

Tabela 8: Projekcija gustine naseljenosti u Tuzlanskom kantonu 2015 i 2025 godine, po varijantama, po opၰinama

- broj stanovnika na 1 km2 povrᘐine

Gustina naseljenosti-broj stanovn./1km2

povrᘐinePROJEKCIJA

Red. br. Opၰina Povrᘐina km2

2004. g. 2015. g. 2025. g.

KANTON 2.652 189 195 205

1 Banoviၰi 182 145 150 1692 Ⴠeliၰ 136 112 112 1123 Doboj-Istok 40 251 322 3614 Graაanica 215 245 255 2655 Gradaაac 219 220 229 2346 Kalesija 198 177 183 1977 Kladanj 328 48 49 508 Lukavac 338 147 152 1699 Sapna 122 117 121 121

10 Srebrenik 248 162 168 17511 Teoაak 31 213 224 24412 Tuzla 296 445 455 46613 ័ivinice 298 182 192 200

Izvor: Na osnovu podataka o projekcijama iz tabele broj 3.



Obzirom na potrebni i planirani koncept Grada-Regiona koji bi obuhvatio danaᘐnje teritorije urbanih i pribre០nih podruაja Tuzle, Lukavca, ័ivinica i dijelom Banoviၰa, moguၰe je oაekivati neᘐto veၰi demografski pritisak u tom podruაju, pa iz tog razloga se mo០e oაekivati neznatno poveၰanje stepena gustine naseljenosti u potencijalnom Gradu-Regionu, ᘐto je u Planu i projektovano.

Projektovana gustina naseljenosti po opၰinama i u Kantonu u cjelini, joᘐ uvijek predstavlja normu ispod optimuma za uslove Kantona, pa je i iz tog razloga prihvatljiva.

1.2. Domaၰinstva

Podlogu za planiranje i usmjeravanje niza aktivnosti u prostoru აini i procjena broja domaၰinstava na podruაju pojedinih opၰina i Kantona u cjelini.

Domaၰinstva, kao okosnica prostornih jedinica, na podruაju Kantona su, po Popisu 1991 godine brojala 149.293, sa prosjeაnim brojem 3,3 აlana. Taj broj je 2004 godine poveၰan na neznatno preko 151.000 uz, joᘐ uvijek, zadr០anu prosjeაnu strukturu od 3,3 აlana domaၰinstva.

Polazeၰi od utvrᄐenih kvantifikacija o brojაanom razvoju i strukturama stanovniᘐtva, a uz uva០avanje ekonomskih i socijalnih aspekata, u planskom periodu, procjene ukazuju:

• da ၰe u planskom periodu do 2025 godine preovlaᄐujuၰa struktura domaၰinstva biti 3,3 აlana domaၰinstva,

• da ၰe se u nekim opၰinama i dalje zadr០ati patrijarhalni oblik domaၰinstava, sa viᘐe აlanova, ali da ၰe taj broj biti minoran,

Procjene broja i strukture domaၰinstava se utvrᄐuje u tabeli broj 9., ᘐto je osnova za planiranje u svim segmentima prostornog ureᄐenja opၰina i Kantona.


Izrada: Zavod za urbanizam, Tuzla, juli,2006.god. 37

Tabela 9: Projekcija broja domaၰinstava i prosjeაnog broja აlanova domaၰinstva u Tuzlanskom kantonu, po opၰinama, 2005 - 2015 - 2025. godine, po varijantama brojაanog rasta stanovniᘐtva

PROJEKCIJE1991. godina 2005. godina2015. godina 2025. godinaR/B Opၰina

Stan. Dom. Prosj. Stan. Dom. Prosj. Stan. Dom. Prosj. Stan. Dom. Prosj.1 Banoviၰi 26.590 7.420 3,6 26.364 7.533 3,5 27.256 7.787 3,5 30.750 8.786 3,52 Ⴠeliၰ 12.642 3.011 4,2 15.626 3.811 4,1 15.690 3.827 4,1 15.720 3.834 4,13 Doboj Istok 15.886 2.727 5,8 10.043 2.450 4,1 12.879 3.389 3,8 14.459 4.986 2,94 Graაanica 47.868 16.821 2,8 52.434 16.914 3,1 54.568 17.053 3,2 56.816 17.755 3,25 Gradaაac 42.597 14.765 2,9 47.325 16.902 2,8 49.243 15.885 3,1 50.242 15.701 3,26 Kalesija 34.397 10.228 3,4 35.086 10.025 3,5 36.331 10.380 3,5 38.984 11.138 3,57 Kladanj 15.855 4.329 3,7 15.692 4.483 3,5 16.131 4.609 3,5 16.385 4.551 3,68 Lukavac 56.408 17.750 3,2 51.775 16.702 3,1 53.527 17.267 3,1 59.682 18.651 3,29 Sapna 11.310 3.279 3,5 14.315 4.090 3,5 14.749 4.214 3,5 14.770 4.220 3,5

10 Srebrenik 40.896 11.353 3,6 40.117 11.144 3,6 41.550 11.871 3,5 43.413 12.769 3,411 Teoაak 7.757 2.014 3,9 7.017 1.896 3,7 7.376 2.107 3,5 8.068 2.305 3,512 Tuzla 131.553 41.013 3,2 132.025 41.258 3,2 135.070 40.930 3,3 138.273 43.210 3,213 ័ivinice 54.783 14.583 3,8 53.031 14.333 3,7 55.741 15.065 3,7 58.056 16.127 3,6

KANTON 498.542 149.293 3,3 500.850 151.541 3,3 520.111 154.385 3,4 545.618 164.032 3,3



2. NASELJA

2.1. Koncepcija razvoja sistema/mre០e naselja

Dosadaᘐnji sistem i evidentna mre០a naselja su opredijelili skicu koncepta i buduၰe mre០e - sistema naselja na podruაju Kantona.

Polazeၰi od stanja mre០e naselja, utvrᄐenih ciljeva i prostorno-razvojnih smjernica, kao i projekcije privrednog razvoja, temeljni princip prostorne organizacije naseobinske strukture je policentriაan model.

Realizacija ovog modela razvoja treba da obezbijedi dinamiაnu razvojnu uravnote០enost cjelokupnog podruაja Kantona, na kojem ၰe funkcionalno diferencirani i prostorno uravnote០eni urbani centri odigrati najznaაajniju ulogu.

Razvoj urbanih centara, meᄐusobno povezanih infrastrukturnim sistemima u jedinstven sistem, omoguၰit ၰe da centri, kao ០ariᘐta razvoja, prenose razvojne impulse du០ saobraၰajnica na gravitirajuၰe podruაje, aktivirajuၰi razvoj cjelokupnog prostora Kantona.

Kljuაnu ulogu u razvoju Kantona imat ၰe regionalni centar, Grad-Region i opၰinski centri. Povoljan geoprometni polo០aj Tuzle omoguၰuje da u saradnji sa susjednim regionalnim centrima (Zenica, Sarajevo, Brაko, Doboj, Bijeljina i Zvornik) razvija funkcije razvoja za: obrazovanje, kulturu, sport, rekreaciju i drugo. Kreirajuၰi razvoj pomenutih funkcija i koristeၰi prirodne i stvorene podobnosti, Tuzla, kao regionalni centar, mo០e u mre០i pomenutih centara preuzeti regionalnu industriju, energetiku, turizam, proizvodnju hrane i druge djelatnosti.

Na pravcima ostvarenih veza prenosit ၰe se razvojni impulsi koji ၰe omoguၰiti formiranje novih razvojnih osovina i potpunije koriᘐtenje veၰ formiranih razvojnih osovina.

Kljuაnu ulogu u formiranju razvojnih osovina i prenoᘐenju razvojnih impulsa ima transportna infrastruktura, a posebno autoput Tuzla-Oraᘐje, brza cesta Tuzla-Kladanj-Sarajevo i, eventualno, brza cesta Tuzla-Banoviၰi-Zavidoviၰi-Sarajevo.

័eljezniაka infrastruktura na potezima Banja Luka-Doboj-Tuzla-Srbija, kao i potez Banoviၰi-Tuzla-Brაko, predstavljaju, takoᄐer znaაajne razvojne osovine Tuzlanskog kantona.

Plovni put rijeke Save, naroაito u uslovima buduၰe izgradnje vodnog kanala Sava-Dunav na potezu ᘀamac-Vukovar, predstavlja izuzetan razvojni izazov, ne samo za razvoj naseobinskog sistema, veၰ i za ukupan razvoj Kantona i ᘐireg okru០enja.

Tuzla kao regionalni centar naroაito ၰe profilirati razvojne centre koji ၰe se baviti tehnologijama vezanim za razvoj: proizvodnje hrane, turizma, energija, menad០menta, informacionih tehnologija, preduzeၰa u oblasti malog biznisa, srednjeg i visokog obrazovanja, posebno i u skladu sa Bolonjskom deklaracijom, zatim zdravstva, socijalne zaᘐtite i drugog.

U razvoju turizma nu០na je komplementarnost sa Dobojsko-Zeniაkim i Sarajevskim kantonom, poᘐto su brojne prirodne i historijske vrijednosti zajedniაke.

Tuzla treba da postane prepoznatljiv kulturni centar, koji treba razvijati u pravcu specifiაnih i prepoznatljivih manifestacija, kako bi kultura bila podloga cjelokupnom razvoju Kantona.

Interregionalne funkcije Grada Tuzle i ostalih opၰinskih centara u narednom periodu treba bri០ljivo profilirati i razvijati.



Tuzla kao regionalni centar treba da razvija partnerske odnose sa ostalim centrima kako bi se iskoristile komparativne prednosti svih centara i razvio sistem meᄐusobno povezanih centara u okviru kojih ၰe se razvijati funkcije na bazi prirodnih i stvorenih uslova, kao ᘐto je mali biznis u Graაanici i Srebreniku, zdravstveni turizam i poljoprivreda u Gradaაcu, industrija i rudarstvo u Lukavcu, ័ivinicama i Banoviၰima, prerada drveta u Kladnju i drugo.

Sistem centara u policentriაnom modelu bit ၰe diferenciran i hijerarhijski strukturiran (kantonalni centar, subkantonalni, opၰinski centar, sekundarni centar), ali i komplementaran u smislu razvoja funkcija svih nivoa prema komparativnim prednostima. Izgradnja novih saobraၰajnica (autoput i putevi za brzi saobraၰaj) i rekonstrukcija postojeၰih saobraၰajnica treba da integriᘐu sve centre Kantona u jedinstven sistem, kako bi funkcije bile dostupne svim stanovnicima Kantona i kako bi se smanjile prostorno-vremenske distance.

Policentriაan razvoj je bitna pretpostavka i uslov za ravnomjerniji privredni i ukupni razvoj podruაja Kantona. Planira se da znaაajnu ulogu u konstituiranju policentriაnog razvojnog modela treba da odigraju opၰinski centri, na bazi meᄐusobne komplementarnosti, kooperacije i moguၰe funkcionalne specijalizacije. To podrazumijeva da se uva០avaju komparativne prednosti koje centri pru០aju u specijalizaciji njihovih funkcija: industrijskoj, turistiაkoj, sportsko-rekreativnoj i drugim djelatnostima.

Manja razvojna ០ariᘐta (sekundarni i tercijarni centri) treba da odigraju znaაajnu ulogu u teritorijalnom ᘐirenju procesa urbanizacije i da ubrzaju strukturalni preobra០aj seoskih naselja. To zahtjeva da se u okviru razvojnih programa i dugoroაnih planova prostornog razvoja za pojedine sekundarne i tercijarne centre determiniᘐe funkcionalna specijalizacija i utvrdi znaაaj u opၰinskom naseobinskom policentriაnom sistemu. Na onim podruაjima gdje ne postoje nukleusi za konstituiranje centara, potrebno ih je dodatnim naporima oformiti, kako bi proces urbanizacije obuhvatio ᘐto veၰi prostor Kantona.

Uravnote០en policentriაan sistem razvoja urbanih centara razliაitog nivoa i razvoj seoskih naselja djelovao bi na ujednaაenje uslova ០ivota, ᘐto bi stimuliralo poduzetnike da se usmjere na intenzivniji razvoj poljoprivredne proizvodnje, otvaranje malih proizvodnih pogona, razvoj proizvodnje u okviru seoskih domaၰinstava i drugo.

Na taj naაin bi centri razliაitog nivoa s vremenom popravili urbana obilje០ja, njihov gravitacioni uticaj bi rastao i obezbjeᄐivao da se savremene uslu០ne djelatnosti disperzno razvijaju u prostoru i tako postaju dostupne cjelokupnoj populaciji kantonalnog podruაja.

Da bi se ovo ostvarilo, pa០nja se mora usmjeriti ka razvoju saobraၰajne mre០e svih nivoa, zatim energetske i telekomunikacione mre០e, koje postaju primaran uslov za razvoj policentriაnog sistema.

Komunalno opremanje sekundarnih centara, razvoj uslu០nih djelatnosti malih pogona, razvoj privatnog poduzetniᘐtva uz aktivne mjere kreditne i zemljiᘐne politike i koriᘐtenje lokalnih resursa, mogu da daju dosta brze razvojne efekte.

Novi model razvoja, posebno nakon ukljuაivanja Bosne i Hercegovine u Evropsku zajednicu u drugoj polovici planskog perioda, zahtjeva suptilno meᄐusobno usaglaᘐavanje svih აinilaca koriᘐtenja prostora i usmjeravanja ukupnog razvoja.

On podrazumijeva alokaciju investicija u privredu, saobraၰajnu infrastrukturu i druge objekte koji ၰe omoguၰiti razvoj cjelokupnog sistema naselja na podruაju Kantona.



To zahtjeva detaljnija istra០ivanja i visok stepen koordinacije. Razvojna usmjeravanja se ne ostvaruju samo aktima dr០ave i njenih organa. Dr០ava je samo jedan od aktera preusmjeravanja prostornog razvoja. Stoga ၰe, sve viᘐe, inicijativa i aktivnosti prelaziti u ruke investitora i privatnih poduzetnika – malih i srednje malih preduzeၰa (MSP).

U tr០iᘐnom sistemu mora se poᘐtovati interes i ostvariti saradnja sa drugim autonomnim akterima u cilju veၰeg stepena razvojne sposobnosti koja bi obezbijedila naznake novog prostornog modela, obezbijedila afirmaciju odr០ivog razvoja i striktnu zaᘐtitu okoline, prirodnog i graditeljskog nasljeᄐa.

Pri ovome neophodno je skladno komponovati, povezati i usloviti, te u uzroაno-posljediაnu vezu staviti ekonomske, demografske, okolinske, infrastrukturne i druge აinioce i obezbijediti punu politiაku podrᘐku i ekonomski interes poduzetnika i investitora, uz afirmaciju podsticajnih mjera, ali i punu afirmaciju javnog interesa.

2.2. Mre០a naselja

U prethodnim istra០ivanjima i analizi stanja utvrᄐenoj u "Prostornoj osnovi" kao podlozi ovog Plana, konstatovano je da naseobinsku strukturu Kantona formira 373 naselja, od kojih 315 (84%) sa brojem stanovnika do 2.000, a samo 58 naselja (16%) sa brojem stanovnika iznad 2.000. To ukazuje na veoma razuᄐenu strukturu naselja, razbacanih u prostoru Kantona.

Projekcijama demografskog razvoja i struktura stanovniᘐtva, utvrᄐeno je da bi u drugoj polovici planskog perioda (nakon 2010 godine) moglo doၰi do poveၰanog stepena brojაanog razvoja stanovniᘐtva i povoljne starosno polne strukture.

Plan anticipira hipotezu da bi se najveၰi broj mladih obrazovanih ljudi stalno situirao u, ili u blizini urbanih aglomeracija koje pru០aju moguၰnost zapoᘐljavanja. Taj faktor ၰe, primarno, uticati na kvalitet demografske strukture i na odnose u mre០i naselja.

Uz prednje pretpostavke, procjena moguၰe prostorne distribucije stanovniᘐtva Kantona po naseljima ukazuje da bi na kraju planskog perioda (2025 godine), ipak, doᘐlo do koncentracije stanovniᘐtva u veၰim naseljima koja pru០aju moguၰnost zapoᘐljavanja, da bi doᘐlo do promjene kvaliteta naselja, naroაito iz grupe seoskih ka mjeᘐovitim tipovima naselja.

Procjene u ovom Planu, na osnovu analiza iz "Prostorne osnove" odreᄐuju i usmjeravaju prostornu distribuciju stanovniᘐtva prema naseljima po veliაinskim kategorijama,

Bitna pretpostavka je da ၰe se i dalje nastaviti demografski pritisak na centralna naselja i da ၰe ta naselja biti oslonci buduၰeg razvoja Kantona.

U tabeli broj 10 vidljive su planirane promjene u naseobinskoj strukturi.



Tabela 10: Projekcija promjena naseobinske strukture u Tuzlanskom kantonu do 2025 godine Transformacija postojeၰih u viᘐe oblike (tipove) naselja - Varijanta B

Stanje 1991. godine Procjena 2001. godine Projekcija 2025.godine

R.b. Naselje, OpၰinaStan. 1991

% polj.

Tip 1991 Stan.2001

% polj.

Tip 2001 Stan.2025.

% polj.

Tip 2025

BANOVIၠI 8,875 18,590 31,2581 Banoviၰi 742 15.6 G 8,165 15.1 G 13,517 14.3 G2 Banoviၰi Selo 2,349 59.3 M 3,160 58.6 M 5,719 54.5 M3 Omaziၰi 1,248 59.8 M 1,408 59.6 M 2,120 49.8 M4 Oskova 554 11.7 M 504 12.3 M 660 11 M5 Podgorje 1,169 41.2 M 1,648 41.3 M 3,309 37.9 M6 Repnik 2,071 43.5 M 2,659 42.8 M 3,836 38.2 M7 Stra០benica 742 39.0 M 1,046 38.50 M 2,097 35.9 M

ჀELIၠ 6,524 7,600 10,1758 Ⴠeliၰ Donji 3,100 61.6 S 3,600 58.7 M 4,855 45.8 M9 Humci 1,844 62.3 S 1,900 62.1 M 2,650 28.6 M

10 Vra០iၰi 1,580 63.2 S 2,100 59.1 M 2,670 57.6 M

DOBOJ ISTOK 7,290 8,938 11,13211 Brijesnica Mala 1,530 65.9 S 1,766 39.8 M 2,614 39.6 M12 Brijesnica Velika 1,771 67.2 S 2,145 45.6 M 2,451 39.2 M13 Klokotnica 3,989 65.9 S 5,027 59.8 M 6,067 45.6 M

GRAჀANICA 41,962 50,378 62,33514 Babiၰi 1,830 49.3 S 2,012 40.4 S 2,620 39.8 M15 Doborovci 2,000 56.8 S 2,712 49.7 S 3,260 48.7 M16 Donja Lohinja 1,091 65.2 S 1,587 56.1 S 2,315 39.2 M17 D០akule 2,303 54.2 S 2,422 48.3 S 3,185 45.4 M18 Graაanica 12,771 25.8 G 17,397 23.6 G 20,156 16.8 G19 Lukavica 3,218 61.3 M 4,119 45.2 M 4,449 39.1 M20 Maleᘐiၰi 2,958 57.2 S 3,210 53.4 M 4,125 47.2 M21 Miriაina 2,510 64.3 S 2,614 58.3 S 3,426 53.2 M22 Orahovica Donja 4,303 54.3 M 4,540 48.6 M 6,030 36.4 M23 Orahovica Gornja 2,027 65.2 S 2,257 60.3 S 3,120 51.4 M24 Pribava 1,682 41.6 S 1,897 39.7 M 2,867 26.5 M25 Soko 1,920 57.6 S 1,967 53.2 S 2,430 39.3 M26 Stjepan Polje 3,349 58.0 M 3,644 46.2 M 4,352 37 M

GRADAჀAC 29,447 32,284 42,80527 Donja Meᄐiᄐa 1,477 56.8 S 1,710 54.7 S 2,365 39.8 M28 Lukavac 1,256 46.2 S 1,445 43.1 S 2,358 38.3 M29 Gradaაac 12,872 33.1 G 12,209 32.8 G 17,536 26.8 G30 Mionica 5,469 57.60 M 5,089 53.20 M 6,127 47.3 M31 Rajska D. 519 37.90 S 1,136 36.40 M 1,426 34.1 M32 Sibovac D. 452 39.20 S 860 35.30 S 1,237 33.2 M33 Srnice Donje 974 42.40 S 1,603 39.40 M 1,893 38.2 M34 Srnice Gornje 902 56.70 S 1,127 48.30 S 1,658 39.3 M35 Vuაkovci 2,649 39.80 M 3,635 36.50 M 3,980 34.2 M36 Zelinja Donja 1,638 36.20 M 1,932 34.50 M 2,138 32.5 M37 Zelinja Srednja 1,239 37.40 M 1,538 36.20 M 2,087 34.1 M



Stanje 1991 godine Procjena 2001. Godine Projekcija 2025. Godine

R.b. Naselje, OpၰinaStan. 1991

% polj.

Tip 1991 Stan.2001

% polj.

Tip 2001 Stan.2025.

% polj.

Tip 2025

KALESIJA 15,413 22,302 30,83038 Kalesija Grad 2,236 29.80 M 3,707 31.80 M 4,600 18.3 G39 Memiၰi 1,524 53.60 S 2,893 47.20 S 3,265 44.3 M40 Miljanovci 1,892 57.30 S 1,811 54.20 S 2,321 39.8 M41 Rainci Gornji 1,904 54.3 S 4,414 48.9 M 5,518 33.4 M42 Tojᘐiၰi 2,912 53.7 S 4,426 46.2 M 8,730 33.1 M43 Vukovije Donje 2,732 65.30 S 2,727 59.40 S 3,158 51.3 M44 Vukovije Gornje 2,213 62.30 S 2,324 58.40 S 3,238 54.2 M

KLADANJ 4,867 6,202 7,89245 Kladanj 4,867 38.60 M 6,202 31.50 M 7,892 28.7 G

LUKAVAC 31,111 38,760 55,45146 Devetak 2,465 58.80 S 3,749 48.30 M 8,186 38 M47 Doboᘐnica 3,643 59.20 M 4,347 54.60 M 5,918 38.3 M48 Lukavac 13,841 22.30 G 16,109 19.70 G 24,788 14.4 G49 Poljice 4,198 58.50 M 4,485 55.30 M 4,634 51.2 M50 Prokosoviၰi 1,630 59.20 S 1,672 51.30 S 2,135 39.6 M51 Puraაiၰ 3,310 41.30 M 5,472 40.50 M 6,525 37.6 M52 Turija 2,024 49.20 S 2,926 43.30 S 3,265 38.7 M

SAPNA 4,617 5,473 5,76153 Sapna 1,513 69.70 S 1,737 58.40 M 1,641 61 M54 Vitinica D. 3,104 63.20 S 3,736 59.80 M 4,120 53.5 M

SREBRENIK 17,288 24,634 31,79155 Duboki Potok 1,883 65.40 S 2,006 58.70 S 2,658 38.7 M56 Jasenica 1,325 59.70 S 3,146 53.70 M 4,238 49.6 M57 Kiseljak 717 28.20 M 947 26.40 M 1,117 17.7 M58 Sladna 3,304 58.60 M 3,534 53.20 M 4,125 50.6 M59 Srebrenik 5,304 37.10 M 5,772 35.40 M 8,449 23.3 G60 ᘀpionica Centr. 589 68.30 S 1,713 46.70 M 2,328 39.6 M61 ᘀpionica Donja 821 65.40 S 1,058 58.60 S 1,895 39.8 M62 Tinja Donja 1,560 66.20 S 2,848 47.90 S 3,256 45.6 M63 Tinja Gornja 1,785 61.30 S 3,610 58.70 M 3,725 51.2 M

TEOჀAK 3,626 5,003 6,07264 Stari Teoაak 757 69.60 S 1,631 58.90 M 2,135 38.6 M65 Teoაak Krstac 2,869 70.30 S 3,372 64.50 M 3,937 56 M

TUZLA 100,238 112,370 139,87666 Bukinje 891 26.00 M 937 24.10 M/G 860 15.3 M/G67 Gornja Tuzla 3,232 40.60 M 3,022 36.50 M 3,455 23.9 G68 Grabovica Donja 790 23.70 M 1,118 21.20 M 1,246 14 M69 Husino 1,568 53.40 M 2,111 43.50 G 3,120 40.5 G70 Kiseljak 837 21.50 M 1,431 18.60 M 1,592 12.7 M71 Lipnica 1,124 36.80 M 1,450 33.50 M 2,413 21.7 M72 Lipnica Gornja 1,960 53.20 S 1,751 48.30 S 2,136 39.1 M73 Mramor Novi 1,696 37.60 M 1,507 34.50 M 1,605 22.2 M



74 Simin Han 2,317 29.20 M 3,743 24.30 G 4,639 17.2 G75 ᘀiაki Brod 1,579 7.50 G 3,096 5.80 G 2,178 4.4 G76 Tuzla 84,244 11.90 G 92,204 9.80 G 116,632 7 G

័IVINICE 32,114 36,860 51,82777 Dubrave Donje 2,443 58.30 S 2,579 51.20 S 3,254 48.3 M78 Dubrave Gornje 3,712 58.60 M 3,710 54.30 M 3,874 53.2 M79 Djurdjevik 4,477 55.90 M 4,955 48.30 M 4,443 43.5 M80 ᘀeriၰi 2,830 59.80 S 3,078 54.50 M 3,780 51.6 M81 ័ivinice Donje 3,083 56.30 M 2,813 51.30 S 3,425 49.8 M82 ័ivinice Gornje 3,613 56.10 M 3,235 48.70 M 5,370 33.1 M83 ័ivinice Grad 11,956 20.40 G 16,490 17.10 G 27,681 12.1 G

UKUPNO 303,372 369,394 487,205

Broj stanovnika Gradovi Mjeᘐovito Seosko15.000 + do 70% 71% +

10.000 -14.999 do 60% 61 - 70% 71% +3.000 - 9.999 do 30% 31 - 60% 61% +2.000 - 2.999 do 10% 11 - 40% 41% +1.000 -1.999 do 40% 41% +

300 - 999 do 30% 31% +do 300 sva

Grad - gradsko naselje (% vanpoljoprivrednog stanovniᘐtva i razuᄐene funkcije naselja)Mjeᘐoviti tip naselja (% vanpoljoprivrednog stanovniᘐtva, ali i manje razuᄐene funkcije)Selo - opၰinski centar (po ranijem Zakonu u BiH ova naselja se smatraju gradskim)

Ostala, nenavedena naselja ostaju i dalje sa obilje០jem "Naselje seoskog tipa".

Kriteriji razgraniაenja tipova naselja prema: Dr M. Macura,"Kriterijumi za razgraniაavanje gradskog i seoskog stanovniᘐtva", Statistiაka revija br. 3 - 4, Beograd, 1954 godine:

- broj stanovnika u naselju, - % uაeᘐၰa vanpoljoprivrednog u ukupnom stanovniᘐtvu, - funkcije naselja, - fizionomsko - morfoloᘐka obilje០ja, - centralitet.

U planskom periodu, prema procjenama demografskog, privrednog i infrastrukturnog razvoja, trebalo bi doၰi do znaაajnije pozitivne promjene naseobinske strukture u smjeru deagrarizacije i demografskog popunjavanja urbanih naselja.

Oაekuje se da ၰe doၰi do znaაajne transformacije jednog broja seoskih i mjeᘐovitih naselja u viᘐe tipove naselja, kao posljedica privrednog aktiviranja dijela stanovniᘐtva u njima. Broj mjeᘐovitih naselja ၰe se znaაajno poveၰati, a jedan manji broj ၰe preၰi u kategoriju "gradskih naselja", აime ၰe se u velikoj mjeri izmijeniti struktura naselja po kriteriju broja stanovnika i pripadnosti tako odreᄐenoj kategoriji.



2.3. Sistem centara

Tuzlanski kanton, kao potencijalna jedna od republiაkih ekonomskih regija, veၰ du០e vrijeme se struktuira kao prostorno-funkcionalna cjelina koja zahvata Sjeveroistoაno podruაje Bosne i Hercegovine

Grad Tuzla u tom okviru ima sve atribute makroregionalnog centra, a u neposrednom okru០enju nalaze se i centri koji sa Tuzlom აine jedinstvenu regionalnu cjelinu (i pored neadekvatnih administrativnih podjela), kao ᘐto su: Brაko u distriktu, te Bijeljina, Doboj i Zvornik u Republici Srpskoj.

Tuzla po broju stanovnika, Univerzitetu, Kliniაkom centru, razvijenoj industriji i kadrovskoj bazi, znaაit ၰe sna០nu vezu najveၰih centara u regiji jugoistoაne Evrope, kao i u neposrednom okru០enju sa centrom Zenica (regionalni) i Dobojem (subregionalni).

Tuzlanska regija trebalo bi da ostvaruje interregionalnu saradnju sa regijama Sarajeva, Zenice, Doboja, susjedne Srbije i Hrvatske, ali i Maᄐarske, kao danas najbli០e აlanice Evropske unije.

Da bi Tuzla mogla imati inicijativu u regionalnom povezivanju na Balkanu i u okviru Evrope, neophodno je jaაati njene regionalne funkcije, rehabilitirati njene funkcije i u cjelini orijentirati se viᘐe na kvalitativni umjesto kvantitativnog razvoja.

Koncept grada regiona koji se veၰ formira u relacijama Tuzla-Lukavac-័ivinice, a u buduၰnosti i Banoviၰi, nudi ᘐansu za kvalitativni razvoj i rehabilitaciju Tuzle. Komplementarni razvoj Tuzle, ័ivinica i Lukavca omoguၰio bi revitalizaciju Tuzle kao centra, a te០iᘐte demografskog pritiska bi se prenijelo na Lukavac i ័ivinice, koji bi u narednoj fazi razvoja preuzeli i dio viᘐih funkcija Grada-regije.

Komplementaran razvoj unutar Grada-regije omoguၰio bih razvoj funkcija prema komplementarnim prednostima i umjesto formiranja aglomeracije, obezbjedio bi policentriაan model razvoja unutar Grada regiona.

Da bi se ovakav koncept razvoja podr០ao, neophodno je prije svega obezbijediti dobru saobraၰajnu povezanost ova tri centra, ᘐto je predviᄐeno izgradnjom gradskih magistrala (na poziciji sadaᘐnjih magistralnih puteva), koje bi preuzele lokalni i izvorno-ciljni saobraၰaj, a tranzitni saobraၰaj bi trebalo da preuzmu nove brze ceste.

Na ovim pravcima postoje i ០eljezniაke pruge koje omoguၰuju uvoᄐenje novih brzih ᘐinskih prevoznih sistema, koji se koriste za unutargradske i meᄐugradske relacije, ᘐto je inaაe u planu razvoja ០eljezniაkog saobraၰaja u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori i Hrvatskoj.

Grad region se tretira kao policentriაan sistem aglomeracija povezan u jedan sistem na bazi komplementarnosti i kooperativnosti funkcija, tako da u ekonomskom, druᘐtvenom i politiაko-administrativnom smislu აini jednu cjelinu.

Konkretno, za tri grada koji konstituiraju Tuzlanski grad-region (Tuzla, Lukavac, ័ivinice), pored geo-prostornog-lokacijskog argumenta, karakteristiაno je da se na njihovim prostorima nalaze komplementarni razvojni potencijali, koji sinergetski promoviraju ovaj urbani kompozit na stupanj jednog od polova razvoja BiH. To su na pr. rudnici uglja i Termoelektrana, Rudnik soli i Hemijsko-industrijski kompleks, Akumulaciono jezero Modrac, kao vodoprivredno i turistiაko rekreacijsko podruაje, aerodrom, dva ០eljezniაka pravca u tri smjera...

Ne postoji jedinstven obrazac za veliაinu, strukturu i oblike ili posebnu funkciju Grada regiona. To je relativno nov nedavno artikulirani koncept kao odgovor



na pojavu velikih koncentracija stanovniᘐtva i aktivnosti i formiranje velikih aglomeracija. Gradovi: Graაanica, Gradaაac i Srebrenik treba da se razvijaju kao subregionalni centri, აije funkcije treba jaაati.

Ovi centri i demografski treba da jaაaju tako da je po០eljan njihov demografski rast na preko 20.000 stanovnika, ᘐto omoguၰuje razvoj subregionalnih funkcija. Ovi centri, takoᄐer, trebaju razvijati meᄐusobnu saradnju, s obzirom na komplementarnost u razvoju naroაito: malog biznisa, turizma (banjsko-ljeაiliᘐnog naroაito) i proizvodnje hrane.

Kalesija i Kladanj se nalaze na prostoru Kantona koji omoguၰuje veze sa susjednim kantonima, odnosno podruაjima makroregije i ovi centri ၰe poprimiti karakteristike tercijarnih centara, sa znaაajnim uticajem na okru០enje.U cilju razvoja policentrizma i veza sa susjednim podruაjima potrebno je jaაanje njihovih funkcija, a naroაito demografskog potencijala.

Sapna, Ⴠeliၰ i Toაak kao novi opၰinski centri su periferno locirani u odnosu na podruაje Kantona, pa je neophodno u cilju razvoja policentrizma, odnosno jaაanja perifernih dijelova Kantona, podupirati njihov razvoj u funkcionalnom i demografskom pogledu.

Klokotnica, takoᄐer novi opၰinski centar, ima povoljan periferijski polo០aj jer gravitira centrima Graაanica i Doboj, koji su u neposrednoj blizini, te interakcija sa ova dva grada predstavlja veliki razvojni potencijal.

Naseobinski sistem Tuzlanskog kantona struktuira se i u koridorskom pogledu na dva osnovna koridora i to pravac Sjever-Jug i Istok-Zapad. Realizacija planiranih transportnih koridora poboljᘐat ၰe lokacionu podobnost prostora Kantona, smanjenjem barijere transportnih troᘐkova i ponudom radne snage i zemljiᘐta na podruაju Kantona, odnosno stvaranjem povoljnijih uslova za strana ulaganja.

Pristup Bosne i Hercegovine i Tuzlanskog kantona evropskim integracijama jedno je od kljuაnih pitanja uspjeᘐne modernizacije i demokratizacije bosanskohercegovaაkog druᘐtva u uslovima slobodnog tr០iᘐta. Jedan od bitnih elemenata za ostvarivanje ovih ciljeva jeste razvoj evropskih multimodalnih transportnih koridora i na podruაju BiH.

Izvrᘐene analize pokazuju da se prostor Bosne i Hercegovine do sada dosta spontano struktuira pospjeᘐujuၰi regionalne strukture, gradove-regione i koridorski razvoj. Svi ovi oblici razvoja imaju veliki znaაaj za buduၰi razvoj Bosne i Hercegovine, a posebno gradska ០ariᘐta razvoja.

Za podsticanje pozitivnih efekata koje mo០e dati regionalni razvoj, grad-region ili koridorski razvoj neophodno je obezbijediti odgovarajuၰe organizacione, institucionalno-nauაne i druge pretpostavke.

Do sada ovi procesi nisu dovoljno tretirani kao razvojni elementi, pa su stoga izostali i odgovarajuၰi pozitivni efekti iz ovog domena. Stoga razni oblici saradnje sa Evropskom Unijom na ovom podruაju bili bi od velike koristi za buduၰi razvoj Bosne i Hercegovine i Tuzlanskog kantona.


Izrada: Zavod za urbanizam, Tuzla, juli 2006.god. 46

Tabela 11: Sistem centara Tuzlanskog kantona 1991, 2001 i 2025 godine, Radijusi proporcionalnosti opၰinskih centara i formacije "Grad region"

Rang prema broju stanovnika 2025 Projekcije Grad region - broj stanovnika u centrima Lanაane razlike Lanაani indeksirang Naselje 1991g 2001g 2015 g 2025 g Centri 1991g 2001g 2025 g 2001-1991 2025-2001 2001/1991 2025/2001

1 Tuzla 84,244 92,204 103,701 116,632 Tuzla 84,244 92,204 116,632 7,960 24,428 109.4 126.52 ័ivinice 11,956 16,490 21,365 27,681 ័ivinice 11,956 16,490 27,681 4,534 11,191 137.9 167.93 Lukavac 13,841 16,109 19,983 24,788 Lukavac 13,841 16,109 24,788 2,268 8,679 116.4 153.94 Graაanica 12,711 17,397 18,726 20,156 Grad region 110,041 124,803 169,101 14,762 44,298 113.4 135.55 Gradaაac 12,872 12,209 14,632 17,5366 Banoviၰi 8,667 8,165 10,506 13,517 Grad reg. - povrᘐina opၰina (km2) i radijus (km) Indeks uაeᘐၰa stanovnika u centrima7 Srebrenik 5,304 5,722 6,953 8,449 Centri 2001g % uაeᘐၰa stanovnika Indeks8 Kladanj 4,867 6,202 6,996 7,892 Tuzla 296 2001g 2025 g 2025/20019 Klokotnica 3,989 5,027 5,215 5,410 ័ivinice 298 48.04 45.37 94.410 Ⴠeliၰ 3,100 3,600 4,181 4,855 Lukavac 338 8.59 10.77 125.311 Kalesija 2,236 3,707 4,129 4,600 Grad region 932 8.39 9.64 114.912 Teoაak 2,869 3,372 3,643 3,937 radijusi km 23.45 65.02 65.77 101.213 Sapna 1,513 1,737 1,688 1,641

Ukupno 168,169 191,941 221,718 257,092

% uაeᘐၰa stanovniᘐtva centara Proporcionalni radijus - u kmrang Naselje 1991g 2001g 2015 g 2025 g 1991g 2001g 2015 g 2025 g Formacija Grad region sa porastom od

1 Tuzla 50.1 48.0 46.8 45.4 20.55 20.13 19.86 19.56 44.298 st. u periodu 2001 do 2025 g.2 ័ivinice 7.1 8.6 9.6 10.8 7.74 8.51 9.01 9.53 odnosno sa 135,5 veliაine indeksa porasta,3 Lukavac 8.2 8.4 9.0 9.6 8.33 8.41 8.72 9.02 ostaje u skoro istom odnosu prema ukupnoj4 Graაanica 7.6 9.1 8.4 7.8 7.98 8.74 8.44 8.13 polarizaciji centara: promjena polarizacije sa5 Gradaაac 7.7 6.4 6.6 6.8 8.03 7.32 7.46 7.58 65% u 2001 g. na 65,77 % u 2025 godini6 Banoviၰi 5.2 4.3 4.7 5.3 6.59 5.99 6.32 6.66 predstavlja porast sa indeksom 101,2 7 Srebrenik 3.2 3.0 3.1 3.3 5.16 5.01 5.14 5.26 odnosno porast od neznatnih 1,2 %.8 Kladanj 2.9 3.2 3.2 3.1 4.94 5.22 5.16 5.09 Polarizacija formacije grada regiona neၰe se9 Klokotnica 2.4 2.6 2.4 2.1 4.47 4.70 4.45 4.21 poveၰati jer u strukturi porasta centri ័ivinice10 Ⴠeliၰ 1.8 1.9 1.9 1.9 3.94 3.98 3.99 3.99 i Lukavac sa veၰim indeksima(167,9 i 153,9)11 Kalesija 1.3 1.9 1.9 1.8 3.35 4.04 3.96 3.88 kompenziraju manji indeks porasta Tuzle12 Teoაak 1.7 1.8 1.6 1.5 3.79 3.85 3.72 3.59 (126,5). To je konkretizacija policentriაnog13 Sapna 0.9 0.9 0.8 0.6 2.75 2.76 2.53 2.32 modela u sklopu formacije Grad-region.

Ukupno 100 100 100 100 29.04 29.04 29.04 29.04 Pad % uაeᘐၰa stanovniᘐtva centara 1991/2025 god.Porast % uაeᘐၰa stanovniᘐtva centara 1991/2025 god.

Zadr០avanjem stepena polarizacije Grada-regiona, objektiviziraju se pojedinaაni potencijali ostalih 10 centara, za prihvaၰanje odgovarajuၰe uloge u modelu policentriაne organizacije Kantona. To su: Sekundarni centri (polovi rasta I.+ transmis. razvoja), tercijarni centri(polovi rasta II.+ transmis. razvoja) i ostali centri (transmis. razvoja i rasta).

Sekundarni centri A Sekundarni centri B Tercijarni centri Ostali centri័ivinice u Gradu regionu Graაanica samostalna Banoviၰi pri Gradu-regionu Klokotnica pri Graაanici Ⴠeliၰ samostalanLukavac u Gradu regionu Gradaაac samostalan Srebrenik pri Gradu-regionu Teoაak samostalan

Kalesija i Kladanj samostalni Sapna samostalna


Izrada:Zavod za urbanizam, Tuzla, juli 2006.god. 47

2.4. Ruralno-urbani kontinuum

Prostorna organizacija na nivou opၰine treba da se bazira na policentrizmu. Koliko god je va០no stimulirati razvoj centara u okviru urbanog podruაja, toliko je va០no to isto აiniti na ruralnim podruაjima.

Kanton Tuzla je 1991. godine imao 373 naselja, od kojih je 335 ruralnog karaktera, sa oko 272.694 stanovnika. Procjenjuje se da ၰe Kanton i 2025 godine imat oko 25% ruralnog stanovniᘐtva.

Sve najrazvijenije zemlje Zapada posveၰuju posebnu pa០nju razvoju ruralnih podruაja. Tuzlanski kanton bi morao poduzeti sve mjere da se zadr០i ruralno stanovniᘐtvo na planiranom nivou.

Urbana podruაja ne mogu da napreduju i da izbjegnu opadanje ukoliko ne mogu da crpe iz ruralnog zaleᄐa ០ivot koji im je potreban.

Vrijednosti urbanih i ruralnih podruაja su komplementarne, a njihovo povezivanje je neophodno. Stoga uslovi ០ivota u ruralnim podruაjima treba da se izjednaაe sa uslovima ០ivota u urbanom podruაju, kroz izgradnju infra i suprastrukture, industrijskih pogona, razvoj turizma i drugih djelatnosti.

Problem ruralno-urbane ravnote០e treba da ima isti tretman kao i problem urbanog razvoja, jer su to samo dva aspekta jednog te istog problema. Resursi koji postoje u ruralnim podruაjima (privatno zemljiᘐte, stanovi, izvjesna infra i suprastruktura) imaju veliki znaაaj za razvoj. Dugoroაno planiranje seoskih podruაja Kantona treba vezati za აetiri osnovne komponente:

- buduၰnost proizvodnje hrane- razvoj infrastrukture- razvoj industrije (preseljenje odreᄐenih pogona iz gradova u sela)- razvoj tercijarnih djelatnosti.

Podizanje stepena urbanizacija Kantona, iz aspekta zakonodavne i izvrᘐne vlasti Kantona i opၰina, mo០e se provesti na dva naაina:

- kvalitativnim razvojem urbanih podruაja- podizanjem standarda ០ivljenja u seoskim podruაjima.

S obzirom na potrebe prostorne organizacije sela, a u svjetlu razliაitih perspektiva u oblasti proizvodnje i potroᘐnje, neophodno je utvrditi tipologiju seoskih naselja koja bi za Kanton mogla biti slijedeၰa:

1. Seoska naselja za proizvodnju voၰa i povrၰa, industrijskog bilja i ᘐtalski uzgoj stoke. To su sela u poljima, a u njihovoj prostornoj organizaciji treba imati prednost potreba proizvodnje.

2. Brdsko-planinska sela (podruაja): paᘐnjaაko-stoაarska proizvodnja, ᘐumsko bilje i ljekovito bilje, kao i turistiაke usluge (disperzni naაin naseljavanja), a prednost imaju prirodne cjeline i vrijednosti.

3. Naselja na obali jezera Modrac u kojima je zastupljen turizam, proizvodnja hrane, ribarstvo i industrijski pogoni. Prednost ima აuvanje turistiაkog nasljeᄐa, razvoj urbane infrastrukture i აuvanje prirodnih vrijednosti.

4. Sela (podruაja) u prigradskim zonama u kojima je poljoprivreda dopunska djelatnost; to su rezidencijalna podruაja.



Na seoskim podruაjima Kantona se mo០e razviti ᘐiroki dijapazon dopunskih djelatnosti (pored proizvodnje hrane), kao ᘐto su:

- sakupljanje i prerada ᘐumskih plodova i ljekovitog bilja- izrada raznih proizvoda ruაnog rada (pletenje, ᘐivanje, proizvodi od ko០e,

drveta, metala i sl.)- izrada i dorada raznih elemenata i industrijska proizvodnja- monta០a odreᄐenih proizvoda i sklopova industrijskih proizvoda- turistiაka djelatnost.

Samo kombinacijom raznih proizvodnih djelatnosti moguၰe je (posebno u brdsko-planinskim podruაjima) uაiniti atraktivnim seoska podruაja i time zadr០ati vitalnu komponentu stanovniᘐtva. Problem ruralno-urbane ravnote០e sastoji se u tome da se mnogo viᘐe istra០uju njeni fenomeni i nedostaci, nego njene pozitivne manifestacije.

Stoga je neophodno u realizaciji Plana dati ravnopravan tretman urbanim i ruralnim podruაjima, ali i obezbjediti odgovarajuၰe uvjete za usklaᄐen razvoj urbanih i ruralnih podruაja i time stvoriti uslove za formiranje urbano-ruralnog kontinuuma.

2.5. Osnovne funkcije centralnih naselja

Nakon kompletne analize postojeၰeg stanja i analize moguၰih pravaca razvoja u planskom periodu sa aspekta naselja, sasvim je evidentno da ၰe odluაujuၰu ulogu u opၰem razvoju Tuzlanskog kantona imati regionalni centar i centri opၰina prema utvrᄐenoj hijerarhijskoj strukturi centara u policentriაnom modelu razvoja naselja.

Osnovne funkcije utvrᄐuju izraz politiაko-teritorijalnog ureᄐenja nekog podruაja i naაina upravljanja njime, podi០u obrazovni, kulturni, nauაni, zdravstveni nivo stanovniᘐtva, pridonose poveၰanju njihove socijalne zaᘐtite radi otklanjanja socijalnih problema i razlika, osiguravaju nesmetano bavljenje sportskim aktivnostima i tehniაkom kulturom, pru០aju rekreaciju i odmor stanovniᘐtva, te ostvaruju i druge mnogobrojne, dugoroაne ciljeve.

Ove funkcije zadovoljavaju nematerijalne potrebe stanovniᘐtva, ali neke direktno utiაu na ukupni razvoj Kantona. Ranije su se razvijale ekstenzivno, ali u buduၰem razvoju ih je potrebno viᘐe usklaᄐivati sa ekonomskim moguၰnostima i potrebama stanovniᘐtva kao i sa evropskim standardima, vodeၰi raაuna o poboljᘐanju kvaliteta njihovih usluga i veၰem prilagoᄐavanju tr០iᘐnim kriterijima.

Kreirajuၰi razvoj ovih funkcija i koristeၰi prirodne i stvorene uslove u mre០i sa ostalim regionalnim centrima Tuzla mo០e imati va០nu ulogu preuzimajuၰi regionalnu industriju, energetiku, turizam, proizvodnju hrane, visoko diferencirane zdravstvene usluge i sl.

Za Tuzlu kao sjediᘐte Kantona i regionalni centar, u narednom periodu, naroაito ၰe doၰi do izra០aja specijaliziranje u oblasti obrazovanja (Univerzitet) i zdravstva (Kliniაki centar), kao vrlo bitnih funkcija druᘐtvene infrastrukture.



Kako bi se iskoristile komparativne prednosti koje postoje u ostalim centrima u Kantonu, kroz razvijanje partnerskih odnosa, u ostalim centrima razvijaၰe se funkcije na bazi prirodnih i stvorenih uslova (mali biznis u Graაanici i Srebreniku; zdravstveni turizam i poljoprivreda u Gradaაcu; industrija i rudarstvo u Lukavcu, ័ivinicama i Banoviၰima; prerada drveta i turizam u Kladnju i drugo).

Sve funkcije druᘐtvenih djelatnosti koje poboljᘐavaju kvalitet ០ivljenja kao primarni naაin ostvarivanja napretka i razvoja ljudskih resursa zastupljeni su u Tuzli, stoga i u ᘐirim okvirima, imajuၰi u vidu njen polo០aj i znaაaj, Tuzla ၰe biti i centar interregionalnog razvoja i saradnje.

Sistem centara u policentriაnom modelu razvoja bit ၰe diferenciran i hijerarhijski strukturiran (kantonalni centar, subkantonalni centri – II i III kategorija te ostali opၰinski centri – IV kategorija), a izgradnja novih i rekonstrukcija postojeၰih saobraၰajnica integrisat ၰe sve centre Kantona u jedinstven sistem. Na ovaj naაin bi funkcije bile dostupne svim stanovnicima Kantona, a znaაajno bi se smanjile i prostorno-vremenske distance.

Kako se veၰina institucija druᘐtvenih djelatnosti razvija u okviru pojedinih naselja, to je i njihova sistematizacija razvoj i hijerarhijska struktura u uskoj vezi sa nivoom razvitka sistema centralnih naselja.

Druᘐtvene djelatnosti je potrebno temeljiti na izradi modernijih programa, racionalizaciji organizacije i poslovanja i boljem teritorijalnom rasporedu uz bolju koordinaciju i podjelu rada te poboljᘐanje efikasnosti.

Na ovaj naაin druᘐtvena infrastruktura ၰe moၰi bolje zadovoljiti potrebe stanovniᘐtva i uticati na njihov kulturni i druᘐtveni standard i osobito na opၰi razvoj Kantona.

Znaაajno je napomenuti da je za ostvarenje ovog planskog koncepta, potrebno razvijati funkcije druᘐtvene infrastrukture kako na nivou centra kantona, tako i na nivou opၰinskih centara. U tom smislu potrebno je obezbjediti slijedeၰe:

• razvoj zdravstvene zaᘐtite kroz uspostavljanje mre០e zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaᘐtite;

• poveၰati obuhvat djece predᘐkolskog odgoja i obrazovanja na podruაju cijelog Kantona izgradnjom novih ili dogradnjom postojeၰih objekata obdaniᘐta;

• poboljᘐati obrazovni sistem (na svim nivoima) i uslove za ០ivot i rad uაenika izgradnjom novih, te dogradnjom postojeၰih ᘐkolskih objekata;

• u okviru djelatnosti kulture poveၰati broj i vrste ustanova, naroაito obezbjediti njihovo postojanje tamo gdje ih uopၰe nema;

• Rekonstrukcijom i adaptacijom poboljᘐati stanje postojeၰih sportskihobjekata, te obezbjediti povrᘐine za polivalentne sportske sadr០aje;

• obezbjediti povoljne uslove za normalno funkcioniranje institucije Tuzlanskog kantona (sudovi, tu០ilaᘐtva i sl.)

2.6. Sadr០aj i funkcije ostalih naselja

Manja razvojna ០ariᘐta (ostali opၰinski centri) treba da imaju najznaაajniju ulogu u teritorijalnom ᘐirenju procesa urbanizacije i da ubrzaju strukturalni preobra០aj seoskih naselja.

Uravnote០eni sistem razvoja (policentriაni sistem) urbanih centara razliაitog nivoa, kao i razvoj seoskih naselja, najveၰi efekat bi postigao kod ujednaაavanja



uslova ០ivota u manjim mjestima i podizanja urbanih obilje០ja na viᘐi nivo. Gravitacioni uticaj ovih centara bi rastao i obezbjeᄐivao da se savremene uslu០ne djelatnosti disperzno razvijaju u prostoru i tako postaju dostupne cjelokupnoj populaciji Kantona.

Ovakav razvoj bi stimulirao poduzetnike na intenzivniji razvoj poljoprivredne proizvodnje, otvaranje malih proizvodnih pogona, razvoj proizvodnje u okviru seoskih domaၰinstava i sl.

Kad je rijeა o sadr០ajima druᘐtvene infrastrukture u okviru urbanih podruაja, oni su planirani u okviru druᘐtveno – opslu០nih centara koji su predviᄐeni prete០no na mjestima gdje se veၰ nalazi najveၰi broj znaაajnih objekata koji svojom funkcijom i sadr០ajem pripadaju druᘐtvenoj infrastrukturi i naravno na mjestima gdje raspolo០ivi prostor dozvoljava njihov dalji razvoj i ᘐirenje.

Ovi druᘐtveno–opslu០ni centri podrazumijevaju sadr០aje trgovine (svakodnevno, periodiაno i vanperiodiაno snabdijevanje), ugostiteljstvo (ugostiteljski objekti), usluge i zanati (liაne usluge, usluge odr០avanja, ostale usluge), kultura i administracija (javne slu០be, poslovni prostori i sl.).

Pored druᘐtveno - opslu០nih centara sa pobrojanim sadr០ajima u funkcije koje je neophodno obezbjediti u ostalim naseljima spadaju:

• zdravstvene ustanove (Domovi zdravlja i ambulante, te konsultativno specijalistiაke slu០be),

• sport i rekreacija (polivalentne sportske dvorane, mali sportski tereni i sliაni sadr០aji u okviru urbanih podruაja),

• objekti kulture (Domovi kulture, biblioteke i sl.),• javne funkcije (za nivo opၰine).

3. URBANA I RURALNA PODRUჀJA

3.1. Urbana podruაja

Urbana podruაja na prostoru Tuzlanskog kantona planirana su na povrᘐinama predviᄐenim za izgradnju sa funkcijom stanovanja, rada, rekreacije i komunalne infrastrukture, a u cilju racionalnijeg organizovanja urbanih struktura , ekonomiაnijeg opremanja naselja sadr០ajima komunalne i druᘐtvene infrastrukture.

Urbana podruაja predstavljaju prostorno funkcionalnu urbanu cjelinu ili prostorno-funkcionalno meᄐusobno povezane cjeline, koje na osnovu planskih pretpostavki imaju uslove za dalji razvoj. Urbano podruაje obuhvata izgraᄐene i neizgraᄐene povrᘐine namijenjene za stanovanje, rad i odmor, objekte urbane opreme, infrastrukture i posebne namjene, zelene povrᘐine, kao i povrᘐine rezervirane za buduၰi razvoj. Dakle, urbana podruაja pored graᄐevinskog mogu obuhvaၰati i druga zemljiᘐta.

Urbana podruაja აine 14,74 % ukupne povrᘐine Tuzlanskog kantona. Uაeᘐၰe urbanih podruაja po opၰinama je razliაito i dato je u sljedeၰoj tabeli:



Tabela broj 12: Struktura urbanih podruაja Tuzlanskog kantona

Opၰina Opၰina(km2)

Urbano podruაje

(km2)Struktura

(%)

Banoviၰi 181,9682 11,4043 6,27Ⴠeliၰ 135,9947 8,6612 6,37Doboj Istok 39,9562 12,9527 32,42Graაanica 215,3398 26,7406 12,42Gradaაac 219,0126 52,413 23,93Kalesija 197,9998 34,1312 17,24Kladanj 328,4272 18,8723 5,75Lukavac 338,3153 51,7741 15,30Sapna 121,991 12,5542 10,29Srebrenik 247,7202 28,5726 11,53Teoაak 30,8554 6,2540 20,27Tuzla 296,2738 81,6457 27,55័ivinice 298,057 44,8867 15,06TUZLANSKI KANTON 2651,9112 390,8628 14,74

Procent povrᘐine zemljiᘐta obuhvaၰenog urbanim podruაjima po opၰinama se razlikuje, najveၰi je u opၰini Doboj Istok 32,42%, zatim u Tuzli 27,55%, te u opၰini Gradaაac 23,93%, a najmanji je u opၰini Kladanj 5,75%, te u opၰinama Banoviၰi 6,27% i Ⴠeliၰ 6,37%. Povrᘐine urbanih podruაja po opၰinama su razliაite, jer su definirane na osnovu postojeၰeg stanja, prirodnih karakteristika podruაja, kao i planiranog broja stanovnika i pretpostavki buduၰeg razvoja.

Prosjeაni procenat zemljiᘐta zahvaၰenog urbanim podruაjima je nizak, jer se kod planiranja prostora vodilo raაuna o zaᘐtiti kvalitetnog poljoprivrednog i ᘐumskog zemljiᘐta.

Planirana urbana podruაja po opၰinama Tuzlanskog kantona po povrᘐini i strukturi, sa pregledom urbanih podruაja po naseljenim mjestima na podruაju svake opၰine pojedinaაno, data je u sljedeၰim tabelama:

Tabela broj 13: STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE BANOVIၠI

Urbano podruაje Dijelovi naselja Povrᘐina (ha) Struktura (%) Povrᘐina opၰine (ha)

Banoviၰi Grad

Banoviၰi I; Banoviၰi II; Banoviၰi III 371,40 2,04

PodgorjePodgorje; Banoviၰi Selo 151,89 0,83

Omaziၰi Omaziၰi 162,50 0,89Repnik Repnik 85,02 0,47Banoviၰi Selo Banoviၰi Selo 83,82 0,46Pribitkoviၰi Pribitkoviၰi 59,65 0,33Oskova Oskova 75,76 0,42Treᘐtenica Treᘐtenica 150,39 0,83UKUPNO 1140,43 6,27 18196,82



Tabela broj 14 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE ჀELIၠ

Urbano podruაje Dijelovi naselja Povrᘐina (ha) Struktura (%) Povrᘐina opၰine (ha)Ⴠeliၰ-centar opၰine Ⴠeliၰ 237,66 1,75Humci Humci 186,18 1,37Ratkoviၰi Ratkoviၰi 110,88 0,82Vra០iၰi Vra០iၰi 207,34 1,52Brnjik Brnjik 124,06 0,91UKUPNO 866,12 6,37 13599,47

Tabela broj 15 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE DOBOJ ISTOK

Urbano podruაje Dijelovi naselja Povrᘐina (ha) Struktura (%) Povrᘐina opၰine (ha)Klokotnica-centar opၰine Klokotnica 675,12 16,90Lukavica Rijeka Lukavica Rijeka 100,81 2,52Staniၰ Rijeka Staniၰ Rijeka 78,87 1,97Brijesnica Mala Brijesnica Mala 266,67 6,67Brijesnica Velika Brijesnica Velika 173,80 4,35UKUPNO 1295,27 32,42 3995,62

Tabela broj 16 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE GRAჀANICA

Urbano podruაje Dijelovi naselja Povrᘐina (ha) Struktura (%) Povrᘐina opၰine (ha)Graაanica-centar opၰine Graაanica 738,56 3,43Gornja Orahovica Gornja Orahovica 111,29 0,52Lukavica Lukavica 102,58 0,48Soko Soko 87,32 0,41Stjepan Polje Stjepan Polje 216,49 1,01Pribava Pribava 222,08 1,03ᘀkahovica ᘀkahovica 84,89 0,39Miriაina Miriაina 136,46 0,63Donja Orahovica Donja Orahovica 237,17 1,10Vranoviၰi Vranoviၰi 61,06 0,28Maleᘐici Maleᘐici 170,37 0,79Doborovci Doborovci 146,67 0,68Donja Lohinja Donja Lohinja 86,81 0,40D០akule D០akule 107,26 0,50Babiၰi Babiၰi 48,09 0,22Piskavica Piskavica 97,24 0,45Raᘐljeva Raᘐljeva 19,72 0,09UKUPNO 2674,06 12,42 21533,98



Tabela broj 17 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE GRADAჀAC


Gradaაac-centar opၰine

Centar; Vida I; Vida II; Varoᘐ; Po០arike; Ledenice Donje; Ledenice Gornje;ᘀkoriၰi; Bukva; Svirac 1262,00 5,76

Lukavac Donji Lukavac Donji 438,90 2,00Lukavac Gornji Lukavac Gornji 523,52 2,39Meᄐiᄐa Donja Meᄐiᄐa Donja 122,00 0,56Krაevina Krაevina 150,09 0,69Meᄐiᄐa Gornja Meᄐiᄐa Gornja 122,03 0,56Kerep Kerep 173,32 0,79Rajska Rajska 107,98 0,49Avramovina Avramovina 105,31 0,48Kamberi Kamberi 192,30 0,88Zelinja Srednja Zelinja Srednja 217,61 0,99Jelovაa Selo Jelovაa Selo 137,88 0,63Zelinja Donja Zelinja Donja 179,87 0,82Srnice Gornje Srnice Gornje 174,78 0,80Meᄐiᄐa Srednja Meᄐiᄐa Srednja 98,44 0,45Hrgovi Donji Hrgovi Donji 305,07 1,39Sibovac Sibovac 124,28 0,57Srnice Donje Srnice Donje 239,32 1,09Biberovo Polje Biberovo Polje 89,58 0,41Toke Toke 159,29 0,73Vuაkovci Vuაkovci 317,73 1,45UKUPNO 5241,30 23,93 21901,26

Tabela broj 18 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE KALESIJA


Kalesija Grad

Kalesija Grad; Kalesija Gornja; Prnjavor 1655,11 8,36

Miljanovci Miljanovci 91,70 0,46Dubnica Dubnica 95,36 0,48Hrasno Donje Hrasno Donje 38,43 0,19Jajiၰi Jajiၰi 48,46 0,24Kikaაi Kikaაi 47,25 0,24Gojაin Gojაin 30,03 0,15Rainci Gornji Rainci Gornji 256,50 1,30Vukovije Gornje Vukovije Gornje 219,36 1,11Memiၰi Memiၰi 332,20 1,68Tojsiၰi Tojsiၰi 252,14 1,27Vukovije Donje Vukovije Donje 173,16 0,87Seljublje Seljublje 33,19 0,17Rainci Donji Rainci Donji 60,74 0,31Petrovice Gornje Petrovice Gornje 79,48 0,40UKUPNO 3413,12 17,24 19799,98



Tabela br.19 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE KLADANJ

Urbano podruაje Dijelovi naseljaPovrᘐina

(ha) Struktura (%)Povrᘐina

opၰine (ha)

Kladanj-centar opၰineKladanj; Buᘐevo; Plahoviၰi 489,36 1,49

Stariၰ Stariၰ; Prijevor; Ravne 349,61 1,06Tuholj Tuholj; Pauა 144,74 0,44

Stupari

Novo naselje Stupari; Stupari centar; Stupari Selo; Tarevo; Prijanoviၰi 457,17 1,39

Gojakoviၰi Gojakoviၰi 191,00 0,58Gojsaliၰi Gojsaliၰi 98,97 0,30Brateljeviၰi Brateljeviၰi; Zagraᄐe 156,38 0,48UKUPNO 1887,23 5,75 32842,72

Tabela broj 20 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE LUKAVAC


(ha) Struktura (%)Povrᘐina opၰine

(ha)

Lukavac-centar opၰine

Lukavac; Lukavac Mjesto; Hrvati; Huskiၰi; Bistarac Gornji; Bistarac Donji 1740,38 5,14

PoljicePoljiceDonje; Poljice Gornje 782,49 2,31

Devetak Devetak 319,13 0,94Doboᘐnica Doboᘐnica Donja 597,65 1,77Modrac Modrac 63,85 0,19Bikod០e Bikod០e 123,86 0,37Puraაiၰ Puraაiၰ 571,92 1,69Bokaviၰi Bokaviၰi 195,57 0,58Turija Turija; Rosulje 216,71 0,64Tabaci Tabaci 76,70 0,23Prokosoviၰi Prokosoviၰi 172,80 0,51Si០je Si០je 316,32 0,94UKUPNO 5177,41 15,30 33831,53

Tabela broj 21 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE SAPNA


(ha) Struktura (%)Povrᘐina opၰine

(ha)

Sapna-centar opၰineSapna; Kraljeviၰi;Vitinica; Donji Zaseok 373,54 3,06

Kobiliၰi Kobiliၰi 34,97 0,28Rastoᘐnica-II Rastoᘐnica 192,87 1,58Rastoᘐnica-I Rastoᘐnica 274,89 2,25Meᄐeᄐa Meᄐeᄐa 132,28 1,08Vitinica Vitinica 82,09 0,67Zaseok Zaseok 45,72 0,37Kovaაeviၰi Kovaაeviၰi 37,30 0,31Goduᘐ Goduᘐ 39,09 0,32Nezuk Nezuk 42,68 0,35UKUPNO 1255,42 10,29 12199,10



Tabela broj 22 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE SREBRENIK


Srebrenik-centar opၰine

Srebrenik;Babunoviၰi; Ⴠehaje; Rapatnica; Kiseljak 792,72 3,20

Podoraᘐje Podoraᘐje; Lisoviၰi 260,46 1,05

ᘀpionicaᘀpionica Centar; ᘀpionica Srednja 420,64 1,70

Tinja Tinja; Tinja Gornja 256,14 1,03Omerbaᘐiၰi Omerbaᘐiၰi 30,95 0,12Faleᘐiၰi Faleᘐiၰi 71,51 0,29Duboki Potok Duboki Potok 101,85 0,41Behrami Behrami 100,03 0,40Sladna Sladna 79,59 0,32Seona Seona 166,08 0,67Dediၰi Dediၰi 55,55 0,22Ahmiၰi Ahmiၰi; Murati 104,03 0,42Ⴠojluk Ⴠojluk 43,79 0,18Srebrenik Gornji Srebrenik Gornji 101,88 0,41Ljenobud Ljenobud 65,59 0,26Potpeၰ Potpeၰ 95,38 0,39Previle Previle 37,56 0,15Nova Luka Nova Luka 73,52 0,30UKUPNO 2857,26 11,53 24772,02

Tabela broj 23 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE TEOჀAK

Urbano podruაje Dijelovi naselja Povrᘐina (ha) Struktura (%) Povrᘐina opၰine (ha)Teoაak Teoაak 207,38 6,72Bilaliၰi-Uzunoviၰi Bilaliၰi-Uzunoviၰi 128,25 4,16Stari Teoაak Stari Teoაak 67,70 2,19Husejnoviၰi Husejnoviၰi 75,21 2,44Snje០nica Snje០nica 146,86 4,76UKUPNO 625,40 20,27 3085,54

Tabela broj 24 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE TUZLA

Urbano podruაje Dijelovi naselja Povrᘐina (ha) Struktura (%) Povrᘐina opၰine (ha)Grad Tuzla Grad Tuzla 4842,29 16,34Lipnica Srednja Lipnica Srednja 29,48 0,10Petrovice Donje Petrovice Donje 129,90 0,44Obodnica Gornja Obodnica Gornja 21,04 0,07Obodnica Donja Obodnica Donja 57,52 0,19

Mramor Novi-DobrnjaMramor Novi; Dobrnja; Maleᘐiၰi 491,92 1,66

Po០arnica Po០arnica 18,13 0,06Breᘐke Breᘐke 16,27 0,05

LjepuniceLjepunice; Pogorioci 14,74 0,05

Ⴠakloviၰi Gornji Ⴠakloviၰi Gornji 64,18 0,22



LipnicaLipnica; Lipnica Gornja 218,36 0,74

KiseljakKiseljak; ᘀevar; Poljana; Breze 368,59 1,24

Ljubaაe-Husino

Husino; Cerik; Ljubaაe; Petrovice Gornje; Moranაani 959,34 3,24

Dokanj Dokanj 68,71 0,23

Par SeloPar Selo; Pasci Gornji 168,42 0,57

DragunjaDragunja Donja; Osoje 50,81 0,17

Simin Han Simin Han; 179,35 0,61

Kovaაevo selo Kovaაevo selo 69,98 0,24Bukinje-ᘀiၰki Brod Bukinje; ᘀiၰki Brod 182,85 0,62Gornja Tuzla Gornja Tuzla 212,70 0,72UKUPNO 8164,57 27,56 29627,38

Tabela broj 25 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE ័IVINICE

Urbano podruაje Dijelovi naselja Povrᘐina (ha) Struktura (%) Povrᘐina opၰine (ha)័ivinice Grad ័ivinice Grad 1356,38 4,55Priluk Priluk 298,61 1,00័ivinice Donje ័ivinice Donje 131,22 0,44Zukiၰi Zukiၰi; Djedina 167,50 0,56Svojat Svojat 89,98 0,30Baᘐigovci Baᘐigovci 178,03 0,60ᄀurᄐevik ᄀurᄐevik; Kovaაi 238,30 0,80Kovaაi Kovaაi; Baᘐigovci 455,82 1,53Suha Suha 136,90 0,46

DubraveDubrave Donje; Dubrave Gornje 440,21 1,48

Graაanica Graაanica 201,18 0,67Visၰa Gornja Visၰa Gornja 94,07 0,32

TupkoviၰiTupkoviၰi Donji; Tupkoviၰi Gornji 124,71 0,42

ᘀeriၰi ᘀeriၰi 212,98 0,71Lukavica Donja Lukavica Donja 84,23 0,28Lukavica Gornja Lukavica Gornja 139,29 0,47័vinice Gornje ័vinice Gornje 139,28 0,47UKUPNO 4488,67 15,06 29805,70Izvor podataka: Baza podataka JP Zavod za urbanizam Tuzla, juni 2005 god.

Kod planiranja urbanih podruაja posebna je pa០nja posveၰena ograniაavajuၰim faktorima razvoja, jer se kroz analizu postojeၰeg stanja, naroაito sa aspekta in០enjersko-geoloᘐkih karakteristika terena, konstatovalo postojanje veၰih povrᘐina terena nepovoljnih za gradnju. Na podruაju Tuzlanskog kantona razvijeni su eroziono – denudacioni procesi, gravitacioni procesi i pojave kliziᘐta, odrona, puziᘐta, teciᘐta i dr. koji znaაajno utiაu na planiranje buduၰeg graᄐevinskog zemljiᘐta, odnosno njihovo pojavljivanje, intenzitet razvoja, te razmjere pojavljivanja, predstavljaju limitirajuၰi faktor racionalnog koriᘐtenja prostora.



Na osnovu podataka, dobivenih prospekcijskim obilaskom terena na podruაju Tuzlanskog kantona i obraᄐenih podataka u GIS-u, konstatovano je da na podruაju Tuzlanskog kantona ima ukupno 1856 kliziᘐta koji zauzimaju povrᘐinu 14.844,43 ha, ᘐto აini 5,58 % terena pod kliziᘐtima u odnosu na ukupnu povrᘐinu Tuzlanskog kantona. U nekim opၰinama Tuzlanskog kantona ugro០enost terena je viᘐe izra០ena, a negdje manje ᘐto se mo០e vidjeti iz slijedeၰe pregledne tabele:

Tabela broj 26: Pregled kliziᘐta ( broj i povrᘐina) po opၰinama

STEPEN UGRO័ENOSTI TERENA PROCESOM KLIZANJA NA PODRUჀJU TUZLANSKOG KANTONA

OPၠINEPOVRᘀINE

OPၠINA(ha)

BROJKLIZIᘀTA

POVRᘀINA TERENA POD

KLIZIᘀTEM (ha)STRUKTURA

%

BANOVIၠI 18.196,82 88 358,48 1,97ჀELIၠ 13.971,12 103 759,41 5,44DOBOJ ISTOK 3.995,62 111 419,08 10,49GRAჀANICA 21.533,98 135 1.054,66 4,89GRADAჀAC 21.901,26 62 407,27 1,85KALESIJA 19.799,98 143 1.128,90 5,70KLADANJ 32.842,72 229 1.567,06 4,78LUKAVAC 33.831,53 154 958,91 2,83SAPNA 12.199,10 175 1.661,77 13,62SREBRENIK 24.772,02 251 2.111,94 8,53TEOჀAK 3.085,54 34 253,04 8,20TUZLA 29.627,38 346 4.057,48 13,69័IVINICE 29.805,70 25 106,43 0,37TUZLANSKI KANTON 265.191,12 1856 14.844,43 5,59Izvor podataka: Baza podataka JP Zavod za urbanizam Tuzla, juni 2005god.

Dakle, najveၰi procent zastupljenosti kliziᘐta u odnosu na ukupnu povrᘐinu opၰine imaju opၰine Tuzla, Sapna i Doboj Istok, o აemu se posebno vodilo raაuna kod formiranja urbanih podruაja u navedenim opၰinama. Ubuduၰe na nivou kantona, kao i u svim opၰinama treba uspostaviti katastar kliziᘐta koji ၰe biti voᄐen u GIS tehnologiji, tako da bi tek tada znali stvarni stepen ugro០enosti terena kliziᘐtima na podruაju kantona (metoda detaljnog kartiranja i konstantnog monitoringa).

Za konaაan izbor projekcije planiranja koriᘐtenja prostora, naroაito urbanih podruაja, veoma je znaაajan uticaj stepena prirodne stabilnosti terena. Ocjena stepena stabilnosti utvrᄐuje se na osnovu analize brojnih prirodnih i antropogenih faktora koji mogu uticati na iniciranje i dalji razvoj egzogenogeoloᘐkih procesa i pojava. Za podruაje Tuzlanskog kantona izvrᘐena je reonizacija terena prema stepenu stabilnosti pri აemu su koriᘐteni slijedeၰi kriterijumi:

- geoloᘐka graᄐa terena,- in០enjerskogeoloᘐke karakteristike terena, - uაestalost pojavljivanja kliziᘐta u pojedinim litofacijalnim sredinama, - geomorfoloᘐka raᘐაlanjenost i diseciranost reljefa,- klimatske karakteristike,- antropogena aktivnost.Prema navedenim kriterijumima izdvojene su slijedeၰe kategorije terena:1) Stabilni teren2) Uslovno-stabilni teren3) Nestabilni teren



Na topografskim sekcijama R 1 : 25 000 izvrᘐena je reonizacija terena prema stepenu stabilnosti i utvrᄐena je taაna struktura zastupljenosti pojedinih kategorija terena prema stabilnosti i to po pojedinim opၰinama kao i za cijeli kanton. Detaljne granice stabilnih, uslovno-stabilnih i nestabilnih terena potrebno je utvrditi Prostornim planovima opၰina na geodetskim podlogama u razmjeri 1:1000 ili 1:2500, jer ၰe to direktno uticati na uslove graᄐenja na pojedinim graᄐevinskim zemljiᘐtima.

Tabela broj 27: Kategorizacija terena po stepenu stabilnosti, po opၰinama

Opၰina Povrᘐina opၰine (ha)

Stabilne povrᘐine

(ha)

Struktura (%)

Uslovno stabilne

povrᘐine (ha)

Struktura (%)

Nestabilne povrᘐine

(ha)

Struktura (%)

Povrᘐina kliziᘐta (ha)

Struktura (%)

Banoviၰi 18197 13146 72,2 2557 14,1 2136 11,7 358 2,0

Ⴠeliၰ 13599 3150 23,2 6966 51,2 2736 20,1 749 5,5

Doboj Istok 3996 1379 34,5 625 15,6 1577 39,5 419 10,5

Graაanica 21534 6940 32,2 10828 50,3 2707 12,6 1055 4,9

Gradaაac 21901 11783 53,8 8808 40,2 902 4,1 407 1,9

Kalesija 19800 10071 50,9 5584 28,2 3016 15,2 1129 5,7

Kladanj 32843 16104 49,0 9554 29,1 5624 17,1 1561 4,8

Lukavac 33832 22533 66,6 5453 16,1 4895 14,5 951 2,8

Sapna 12199 1551 12,7 5770 47,3 3228 26,5 1650 13,5

Srebrenik 24772 8079 32,6 9229 37,3 5352 21,6 2112 8,5

Teoაak 3086 508 16,5 1896 61,4 486 15,8 196 6,4

Tuzla 29627 6900 23,3 10523 35,5 8153 27,5 4052 13,7

័ivinice 29806 22601 75,8 5488 18,4 1610 5,4 106 0,4

Tuzlanski kanton 265191 124744 47,0 83280 31,4 42421,8 16,0 14745 5,6Izvor podataka; Baza podataka JP Zavod za urbanizam Tuzla, juni 2005god.

Prema prezentiranim vrijednostima kategorizacije terena za cijelu teritoriju kantona, nestabilne terene od 16,07 % i uslovno-stabilne terene od 31,61 % treba uzeti, uz odreᄐenu korekciju, kao geohazardni potencijal za formiranje novih kliziᘐta, ᘐto je veoma zabrinjavajuၰi podatak.

1) Stabilan terenStabilni tereni imaju veliku zastupljenost u ju០nom i jugozapadnom dijelu

Tuzlanskog kantona. Stabilni tereni su pogodni za graᄐenje bez nekih posebnih ograniაenja u pogledu zadovoljavanja uslova stabilnosti, jer su stijenske mase koje uაestvuju u njihovoj graᄐi stabilne, kako u prirodnim uslovima, tako i nakon nanoᘐenja dodatnog optereၰenja od graᄐevinskih objekata.

2) Uslovno-stabilni teren Tereni ove kategorije su u prirodnim uslovima najაeᘐၰe stabilni, a pri

izvoᄐenju neadekvatnih tehnogenih zahvata, pri zasijecanju, usijecanju, neadekvatnom fundiranju objekata ili prekomjernom optereၰenju padina, deponijama materijala, jaloviᘐta i sl. postaju najაeᘐၰe nestabilni.

Sa aspekta izgradnje objekata, ovi tereni su ograniაeno-pogodni poᘐto su oni izgraᄐeni od litoloᘐko vrlo heterogenih sredina sa vrlo აestim smjenama pojedinih vrsta stijena u vertikalnom profilu i boაno, razliაitog stepena dijageneze i dr.



3) Nestabilni terenNestabilni tereni predstavljaju najnepovoljniju kategoriju sa aspekta opᘐte i

lokalne stabilnosti, zbog toga ᘐto su oni, kako u prirodnim uslovima tako i nakon tehnogenih zahvata, nestabilni. Sa aspekta graᄐenja oni predstavljaju takoᄐer najnepovoljniju kategoriju.

Tereni ove kategorije obiluju brojnim kliziᘐtima, puziᘐtima, teciᘐtima, odronskim padinama. Ukoliko je neophodno da se za graᄐenje ukljuაe manji dijelovi nestabilnih terena onda na njima treba raაunati sa znaაajno poveၰanim troᘐkovima ispitivanja i sanacije terena. Uslovi stabilnosti padina u pojedinim zonama ovih povrᘐina su toliko teᘐki da je graᄐenje na njima neracionalno.

Kao ograniაavajuၰi faktor u planiranju urbanih podruაja pojavljuju se i eksploataciona polja o kojima se posebno vodilo raაuna, a koja su detaljno opisana u poglavlju 8., Mineralna nalaziᘐta.

Urbana podruაja u odnosu na ograniაavajuၰe faktore prikazana su na grafiაkom prilogu broj 3: Urbana i ruralna podruაja sa kategorizacijom terena po stepenu stabilnosti i drugim ograniაavajuၰim faktorima razvoja.

3.2. Namjene povrᘐina urbanih podruაja - bilansi

U sklopu urbanih podruაja planirane su povrᘐine za razliაite namjene, a struktura tih planiranih povrᘐina prikazana je u tabeli za svaku opၰinu pojedinaაno i kanton u cjelini. U strukturi povrᘐina urbanih podruაja najviᘐe je zastupljeno graᄐevinsko zemljiᘐte sa 61,43 % zatim poljoprivredno sa 24,33% i ᘐumsko zemljiᘐte sa 9,92%.

Tabela broj 28 : Namjene povrᘐina urbanih podruაja

KANTON Namjena P (ha) Struktura(%)TUZLANSKI KANTON Poljoprivredne povrᘐine 9453,94 24,19

ᘀumske povrᘐine 3876,22 9,92Graᄐevinsko-stanovanje 21873,04 55,96Graᄐevinsko-privreda 2198,89 5,63Odlagaliᘐte ᘐljake i jaloviᘐta 20,00 0,05Deponija აvrstog otpada 0,00 0,00Rekreacija 289,51 0,74Kamenolomi 34,37 0,09Degradirane povrᘐine 15,10 0,04Vodene povrᘐine 51,05 0,13Aerodrom 138,43 0,35Posebna namjena 60,59 0,16Autoput 14,44 0,04Brza cesta 155,08 0,40Magistralni put 465,29 1,19Regionalni Put 110,15 0,28Lokalni Put 280,76 0,72័eljezniაke pruge 45,52 0,12Ostalo 3,90 0,01

UKUPNO 39086,28 100,00

Izvor podataka: Baza podataka JP Zavod za urbanizam Tuzla, juni 2005 god.



Tabela broj 29: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Banoviၰi

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)BANOVIၠI Poljoprivredne povrᘐine 258,96 22,71

ᘀumske povrᘐine 165,56 14,52Graᄐevinsko-stanovanje 652,63 57,23Graᄐevinsko-privreda 10,54 0,92Degradirane povrᘐine 4,15 0,36Vodene povrᘐine 0,97 0,09Brza cesta 13,58 1,19Magistralni put 13,65 1,20Regionalni Put 7,67 0,67Lokalni Put 8,37 0,73័eljezniაke pruge 4,31 0,38Ostalo 0,04 0,00

UKUPNO 1140,43 100,00

Tabela broj 30: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Ⴠeliၰ

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)ჀELIၠ Poljoprivredne povrᘐine 0,00 0,00

ᘀumske povrᘐine 0,00 0,00Graᄐevinsko-stanovanje 815,40 94,14Graᄐevinsko-privreda 27,89 3,22Magistralni put 10,96 1,27Regionalni Put 5,71 0,66Lokalni Put 6,17 0,71

UKUPNO 866,12 100,00

Tabela broj 31: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Doboj Istok

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)DOBOJ ISTOK Poljoprivredne povrᘐine 91,86 7,09

ᘀumske povrᘐine 88,68 6,85Graᄐevinsko-stanovanje 1055,69 81,50Graᄐevinsko-privreda 22,81 1,76Magistralni put 6,07 0,47Regionalni Put 14,70 1,14Lokalni Put 15,28 1,18Ostalo 0,19 0,01

UKUPNO 1295,27 100,00



Tabela broj 32: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Graაanica

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)GRAჀANICA Poljoprivredne povrᘐine 1046,78 39,15

ᘀumske povrᘐine 169,29 6,33Graᄐevinsko-stanovanje 1268,69 47,44Graᄐevinsko-privreda 90,59 3,39Rekreacija 43,18 1,61Magistralni put 14,48 0,55Regionalni Put 18,20 0,84Lokalni Put 22,351 0,84័eljezniაke pruge 0,41 0,02Ostalo 0,09 0,00

UKUPNO 2674,06 100,00

Tabela broj 33: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Gradaაac

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)GRADAჀAC Poljoprivredne povrᘐine 1343,81 25,64

ᘀumske povrᘐine 414,42 7,91Graᄐevinsko-stanovanje 2976,55 56,79Graᄐevinsko-privreda 325,99 6,22Rekreacija 18,93 0,36Vodene povrᘐine 47,11 0,90Magistralni put 54,27 1,04Regionalni Put 10,52 0,20Lokalni Put 46,23 0,88័eljezniაke pruge 2,52 0,05Ostalo 1,20 0,02

UKUPNO 5241,30 100,00

Tabela broj 34: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Kalesija

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)KALESIJA Poljoprivredne povrᘐine 1647,65 48,27

ᘀumske povrᘐine 354,32 10,38Graᄐevinsko-stanovanje 1162,90 34,07Graᄐevinsko-privreda 73,59 2,16Aerodrom 53,57 1,63Brza cesta 47,39 1,39Magistralni put 36,99 1,08Regionalni Put 3,35 0,10Lokalni Put 28,19 0,83័eljezniაke pruge 4,57 0,13Ostalo 0,06 0,00

UKUPNO 3413,12 100,00



Tabela broj 35: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Kladanj

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)KLADANJ Poljoprivredne povrᘐine 222,08 11,77

ᘀumske povrᘐine 89,55 4,75Graᄐevinsko-stanovanje 1427,50 75,64Graᄐevinsko-privreda 93,95 4,98Magistralni put 43,35 2,30RegionalniPut 2,4424 0,13LokalniPut 8,2241 0,44Ostalo 0,13 0,01

UKUPNO 1887,23 100,00

Tabela broj 36: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Lukavac

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)LUKAVAC Poljoprivredne povrᘐine 407,17 7,86

ᘀumske povrᘐine 325,36 6,28Graᄐevinsko-stanovanje 3340,10 64,51Graᄐevinsko-privreda 969,94 18,73Rekreacija 12,01 0,25Degradirane povrᘐine 0,22 0,00Vodene povrᘐine 1,90 0,04Brza cesta 52,04 1,01Magistralni put 21,92 0,42Regionalni Put 7,21 0,14Lokalni Put 31,07 0,60័eljezniაke pruge 7,68 0,15Ostalo 0,77 0,01

UKUPNO 5177,41 100,00

Tabela broj 37: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Sapna

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)SAPNA Poljoprivredne povrᘐine 143,07 11,40

ᘀumske povrᘐine 34,52 2,75Graᄐevinsko-stanovanje 1049,79 83,62Vodene povrᘐine 0,04 0,00Magistralni put 15,66 1,25Regionalni Put 7,15 0,57Lokalni Put 5,02 0,40Ostalo 0,18 0,01

UKUPNO 1255,42 100,00



Tabela broj 38: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Srebrenik

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)SREBRENIK Poljoprivredne povrᘐine 1163,42 40,72

ᘀumske povrᘐine 110,02 3,85Graᄐevinsko-stanovanje 1312,44 45,93Graᄐevinsko-privreda 119,68 4,19Kamenolomi 34,37 1,20Autoput 4,52 0,16Magistralni put 59,91 2,10Regionalni Put 7,52 0,26Lokalni Put 35,12 1,23័eljezniაke pruge 9,48 0,33Ostalo 0,79 0,03

UKUPNO 2857,26 100,00

Tabela broj 39: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Teoაak

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)TEOჀAK Poljoprivredne povrᘐine 102,90 16,45

ᘀumske povrᘐine 3,48 0,56Graᄐevinsko-stanovanje 492,39 78,73Graᄐevinsko-privreda 1,30 0,21Magistralni put 19,07 3,05Regionalni Put 1,53 0,24Lokalni Put 4,70 0,75Ostalo 0,03 0,00

UKUPNO 625,40 100,00

Tabela broj 40: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Tuzla

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)TUZLA Poljoprivredne povrᘐine 2339,29 28,65

ᘀumske povrᘐine 1886,48 23,11Graᄐevinsko-stanovanje 3006,95 36,83Graᄐevinsko-privreda 404,62 4,96Odlagaliᘐte ᘐljake i jaloviᘐta 6,00 0,07Rekreacija 215,39 2,64Degradirane povrᘐine 10,73 0,13Vodene povrᘐine 1,01 0,01Posebna namjena 60,59 0,74Autoput 9,92 0,12Brza cesta 23,74 0,29Magistralni put 122,77 1,50Regionalni Put 12,95 0,16Lokalni Put 54,80 0,67័eljezniაke pruge 9,29 0,11Ostalo 0,03 0,00

UKUPNO 8164,57 100,00



Tabela broj 41: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine ័ivinice

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)័IVINICE Poljoprivredne povrᘐine 686,94 15,30

ᘀumske povrᘐine 234,56 5,23Graᄐevinsko-stanovanje 3311,99 73,79Graᄐevinsko-privreda 58,01 1,29Odlagaliᘐte ᘐljake i jaloviᘐta 14,00 0,31Vodene povrᘐine 0,01 0,00Aerodrom 84,85 1,99Brza cesta 18,32 0,41Magistralni put 46,17 1,03Regionalni Put 11,20 0,25Lokalni Put 15,23 0,34័eljezniაke pruge 7,27 0,16Ostalo 0,12 0,00

UKUPNO 4488,67 100,00

Namjene povrᘐina unutar urbanih podruაja su razliაite po opၰinama, s tim da je u svim opၰinama u strukturi povrᘐina najviᘐi procent graᄐevinskog zemljiᘐta. Poljoprivredno i ᘐumsko zemljiᘐte koje je ostalo u sklopu urbanih podruაja je maksimalno zaᘐtiၰeno, odnosno na raაun ovih povrᘐina nije moguၰe proᘐirenje povrᘐina za graᄐenje. Detaljne granice povrᘐina razliაite namjene u sklopu urbanih podruაja biၰe moguၰe utvrditi kroz obavezne dokumente prostornog ureᄐenja (Prostorne planove opၰina), jer ၰe se tada iste definirati na grafiაkim prilozima u razmjeri 1 : 1000 ili 1:2500.

S obzirom da su povrᘐine graᄐevinskog zemljiᘐta unutar urbanih podruაja najviᘐe zastupljene, interesantan je njihov odnos u odnosu na ukupnu povrᘐinu opၰine, ᘐto je prikazano u sljedeၰoj tabeli.

Tabela broj 42: Pregled povrᘐina graᄐevinskog zemljiᘐta po opၰinama

OpၰinaPovrᘐina graᄐevinskog

zemljiᘐta unutar urbanog podruაja (ha)

Povrᘐina opၰine (ha)

Struktura (%)

Banoviၰi 663 18197 3,6Ⴠeliၰ 843 13599 6,2Doboj Istok 1079 3996 27,0Graაanica 1359 21534 6,3Gradaაac 3303 21901 15,1Kalesija 1236 19800 6,2Kladanj 1521 32843 4,6Lukavac 4310 33832 12,7Sapna 1050 12199 8,6Srebrenik 1432 24772 5,8Teoაak 494 3086 16,0Tuzla 3412 29627 11,5័ivinice 3370 29806 11,3Tuzlanski kanton 24072 265191 9,1



Najveၰi procent graᄐevinskog zemljiᘐta unutar urbanog podruაja imaju male, novoformirane opၰine Doboj Istok i Teoაak, ᘐto ukazuje da se vodilo raაuna o koncentraciji graᄐevinskog zemljiᘐta koliko je to bilo moguၰe u datim uslovima, a sve u cilju zaᘐtite prostora.

Namjena povrᘐina urbanih podruაja prikazana je grafiაki na karti broj 4: Urbana podruაja i graᄐevinska zemljiᘐta van urbanih podruაja - Namjena povrᘐina, kao i na grafiაkom prilogu broj 22: Projekcija prostornog razvoja – Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora.

3.3. Graᄐevinska zemljiᘐta van urbanih podruაja

Analiza postojeၰeg stanja izgraᄐenosti na podruაju Kantona je ukazala na postojanje velikog broja manjih povrᘐina sa izgraᄐenim objektima na cijelom podruაju Kantona. Sva ova zemljiᘐta nisu mogla biti obuhvaၰena urbanim podruაjima zbog njihove raᘐtrkanosti i malog broja postojeၰeg i planiranog stanovniᘐtva na ovim prostorima. Meᄐutim, iako je formiranje urbanih podruაja na ovim prostorima neracionalno, postoji potreba da se, u cilju zaᘐtite prostora i usmjeravanja izgradnje, ova graᄐevinska zemljiᘐta zadr០e. Dakle, izvan urbanih podruაja ima izgraᄐenih povrᘐina – graᄐevinskog zemljiᘐta, koja se zadr០avaju u postojeၰim povrᘐinama, ali sa moguၰnoᘐၰu poveၰanja gustine izgraᄐenosti, koja je na ovim prostorima vrlo niska. To je neophodno u cilju racionalnijeg koriᘐtenja raspolo០ivog zemljiᘐta. Broj pojedinaაnih graᄐevinskih povrᘐina po opၰinama je razliაita. Pregled graᄐevinskih zemljiᘐta po opၰinama je sljedeၰi:

• Na podruაju OPၠINE BANOVIၠI utvrᄐeno je u granicama 13 naseljenih mjesta, 80 graᄐevinskih zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Aljkoviၰi…………… 16 graᄐevinskih zemljiᘐta2. Seona…………….. 5 graᄐevinskih zemljiᘐta3. Lozna…………….. 3 graᄐevinska zemljiᘐta4. Pribitkoviၰi………... 9 graᄐevinskih zemljiᘐta5. Banoviၰ Selo…….. 9 graᄐevinskih zemljiᘐta6. Treᘐtenica………… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta7. Tuloviၰi……………. 4 graᄐevinska zemljiᘐta8. Grivice…………….. 4 graᄐevinska zemljiᘐta9. Repnik…………….. 4 graᄐevinska zemljiᘐta10.Podgorje…………... 5 graᄐevinskih zemljiᘐta11.័eljova…………….. 4 graᄐevinska zemljiᘐta12.Brezovaაa ……….. 11 graᄐevinskih zemljiᘐta13.Gornji Buაik………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte

________________________________80 graᄐevinskih zemljiᘐta

• Na podruაju OPၠINE ჀELIၠ utvrᄐeno je u granicama 11 naseljenih mjesta, 18 graᄐevinskih zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Mirosavci..………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte2. Velino Selo…..…….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte



3. Lukavica……………. 7 graᄐevinskih zemljiᘐta4. Miladiၰi …………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte5. Nahvioci……………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte6. ᘀiboᘐnica………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte7. Buაje……………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte8. Visori……………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte9. Drijenაa……………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta10.Brezje………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte11.Humci………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte


• Na podruაju OPၠINE DOBOJ ISTOK u granicama 5 naseljenih mjesta, ima jedno utvrᄐeno graᄐevinsko zemljiᘐte izvan urbanog podruაja, u naseljenom mjestu Klokotnica.

• Na podruაju OPၠINE GRAჀANICA utvrᄐeno je u granicama 21 naseljenog mjesta, 287 graᄐevinskih zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Lukavica..………….. 23 graᄐevinska zemljiᘐta2. Skipovac Donji…….. 19 graᄐevinskih zemljiᘐta3. Skipovac Gornji……. 14 graᄐevinskih zemljiᘐta4. Prijeko Brdo.……….. 19 graᄐevinskih zemljiᘐta5. D០akule..……………. 20 graᄐevinskih zemljiᘐta6. Doborovci…………… 7 graᄐevinskih zemljiᘐta7. Soko………………… 12 graᄐevinskih zemljiᘐta8. ᘀkahovica…………… 6 graᄐevinskih zemljiᘐta9. Babiၰi……………….. 11 graᄐevinskih zemljiᘐta10.Maleᘐiၰi……………… 23 graᄐevinska zemljiᘐta11.Stjepan Polje……….. 7 graᄐevinskih zemljiᘐta12.Graაanica…………… 34 graᄐevinska zemljiᘐta13.Piskavica……………. 7 graᄐevinskih zemljiᘐta14.Gornja Lohinja……… 16 graᄐevinskih zemljiᘐta15.Pribava……………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta16.Vranoviၰi……………. 5 graᄐevinskih zemljiᘐta17.Donja Lohinja………. 3 graᄐevinska zemljiᘐta18.Donja Orahovica…… 9 graᄐevinskih zemljiᘐta19.Gornja Orahovica….. 14 graᄐevinskih zemljiᘐta20.Raᘐljeva…………….. 21 graᄐevinsko zemljiᘐte21.Miriაina……………… 10 graᄐevinskih zemljiᘐta


• Na podruაju OPၠINE GRADAჀAC u granicama 25 naseljenih mjesta, utvrᄐena su 44 graᄐevinska zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:1. Okanoviၰi..………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte2. Ledenice Donje…….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte3. Ledenice Gornje……. 3 graᄐevinska zemljiᘐta4. Sibovac……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte5. Tramoᘐnica Gornja…. 3 graᄐevinska zemljiᘐta



6. Krაevina……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte7. Bagdale……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte8. Bukva………………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta9. Svirac………………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte10.Vida I…………………. 3 graᄐevinska zemljiᘐta11.Vida II………………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta12.Novaliၰi………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta13.Rajska………………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta14.Alibaᘐiၰi………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta15.Kamberi………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta16.Avramovina…………... 3 graᄐevinska zemljiᘐta17.Jasenica………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte18.Zelinja Srednja………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta19.Jelovაe Selo…………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte20.Meᄐiᄐa Srednja……… 3 graᄐevinska zemljiᘐta21.Meᄐiᄐa Donja………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte22.Kerep…………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte23.Biberovo Polje……….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte24.Po០arike……………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta

_____________________________________44 graᄐevinska zemljiᘐta

• Na podruაju OPၠINE KALESIJA utvrᄐeno je u granicama 23 naseljena mjesta, 83 graᄐevinska zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Seljublje..…………… 4 graᄐevinska zemljiᘐta2. Hrasno Donje..…….. 4 graᄐevinska zemljiᘐta3. Hrasno Gornje……… 2 graᄐevinska zemljiᘐta4. Kikaაi………..……… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta5. Lipovice…………….. 5 graᄐevinskih zemljiᘐta6. Petrovice Gornje…… 3 graᄐevinska zemljiᘐta7. Tojᘐiၰi………….……. 2 graᄐevinska zemljiᘐta8. Vukovije Gornje……. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte9. Jeginov Lug………… 6 graᄐevinskih zemljiᘐta10.Rainci Donji………… 4 graᄐevinska zemljiᘐta11.Rainci Gornji……….. 3 graᄐevinska zemljiᘐta12.Saraაi……………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte13.Miljanovci…………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta14.Dubnica……………… 8 graᄐevinskih zemljiᘐta15.Zolje…………………. 12 graᄐevinskih zemljiᘐta16.Brezik………………... 4 graᄐevinska zemljiᘐta17.Staro Selo…………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte18.Bulatovci……………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte19.Memiၰi………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta20.Zelina………………… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta21.Jelovo Brdo…………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte22.Gojაin………………... 4 graᄐevinska zemljiᘐta23.Zukiၰi………………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta

______________________________83 graᄐevinska zemljiᘐta



• Na podruაju OPၠINE KLADANJ utvrᄐeno je u granicama 30 , naseljenih mjesta, 62 graᄐevinska zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Lupoglavo…………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte2. Crijevაiၰi…………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta3. Matijeviၰi…………….. 3 graᄐevinska zemljiᘐta4. Brgule………………... 2 graᄐevinska zemljiᘐta5. Noၰajeviၰi…………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta6. Jelaაiၰi………………. 6 graᄐevinskih zemljiᘐta7. Joᘐje…………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte8. Rujiၰi………………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta9. Krivajeviၰi…………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta10.Brloᘐci……………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta11.Gojakoviၰi…………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta12.Olovci………………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta13.Brdijelji……………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta14.Goletiၰi………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta15.Suljiၰi…………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte16.Obrၰevac…………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte17.Pauა………………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte18.Vranoviၰi…………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte19.Mladovo……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte20.Kladanj………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte21.Gojsaliၰi…………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta22.Pepiၰi………………… 4 graᄐevinska zemljiᘐta23.Prijevor………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta24.Vuაiniၰi………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte25.Kovaაiၰi……………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta26.Velika Kula…………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta27.Mala Kula…………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta28.Konjeviၰi……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte29.Turaliၰi………………... 1 graᄐevinsko zemljiᘐte30.Stariၰ………………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte

_______________________________ 62 graᄐevinska zemljiᘐta

• Na podruაju OPၠINE LUKAVAC utvrᄐeno je u granicama 27 , naseljenih mjesta, 59 graᄐevinskih zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Berkovica …………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta2. Gnojnica…………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte3. Kruᘐevica…………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte4. Doboᘐnica Gornja…. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte5. Doboᘐnica Donja….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte6. Smoluၰa……………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte7. ᘀikulje………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta8. Huskiၰi……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte9. Bistarac Gornji…….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte10.Bikod០e…………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte



11.Modrac……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte12.Puraაiၰ……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte13.Devetak……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte14.Si០je…………………. 3 graᄐevinska zemljiᘐta15.Krtova I………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte16.Krtova II……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte17.Stupari……………….. 3 graᄐevinska zemljiᘐta18.Panjik………………… 8 graᄐevinskih zemljiᘐta19.Tumare……………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta20.Brijesnica Gornja…… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte21.Brijesnica Donja……. 4 graᄐevinska zemljiᘐta22.Orahovica……………. 5 graᄐevinskih zemljiᘐta23.Jaruᘐke Gornje……… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta24.Poljice Gornje……….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta25.Babice……………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta26.Turija…………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta27.Milino Selo…………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta

_____________________________________59 graᄐevinskih zemljiᘐta

• Na podruაju OPၠINE SAPNA utvrᄐeno je u granicama 7 naseljenih mjesta, 17 graᄐevinskih zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Baljkoviၰi …………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta2. Donji zaseok……….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte3. Vitinica……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte4. Kovaაeviၰi………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta5. ᘀarci………………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte6. Goduᘐ………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte7. Skakovica…………... 8 graᄐevinskih zemljiᘐta

_______________________________17 graᄐevinskih zemljiᘐta

• Na podruაju OPၠINE SREBRENIK utvrᄐeno je u granicama 24 naseljena mjesta, 138 graᄐevinskih zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Hrgovi Gornji..……… 4 graᄐevinska zemljiᘐta2. ᘀpionica Centar..….. 22 graᄐevinska zemljiᘐta3. ᘀpionica Srednja….. 8 graᄐevinskih zemljiᘐta4. ᘀpionica Donja…….. 7 graᄐevinskih zemljiᘐta5. Omerbaᘐiၰi…………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta6. Ibriၰi………………… 4 graᄐevinska zemljiᘐta7. Sladna……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte8. Luᘐnica…………….. 6 graᄐevinskih zemljiᘐta9. Babunoviၰi………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte10.Je០inac…………….. 4 graᄐevinska zemljiᘐta11.ၠehaje……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte12.Srebrenik Donji……. 8 graᄐevinskih zemljiᘐta



13.Srebrenik Gornji…… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte14.Jasenica……………. 23 graᄐevinska zemljiᘐta

(eksploataciono polje uglja)15.Brezik………………. 7 graᄐevinskih zemljiᘐta

(eksploataciono polje uglja)16.Podoraᘐje………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte17.Lisoviၰi…………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte18.Potpeა……………… 12 graᄐevinskih zemljiᘐta19.Kuge……………….. 4 graᄐevinska zemljiᘐta20.Cage……………….. 9 graᄐevinskih zemljiᘐta21.Seona………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta22.Gornji Moranjci…….. 4 graᄐevinska zemljiᘐta23.Nova Luka………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta24.Faleᘐiၰi……………… 4 graᄐevinska zemljiᘐta

________________________________________ 138 graᄐevinskih zemljiᘐta

• Na podruაju OPၠINE TEOჀAK utvrᄐeno je u granicama 4 naseljena mjesta, 5 graᄐevinskih zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Jasikovac…………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta2. Teoაak Centar…….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte3. Snje០nica………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte4. Stari Teoაak……….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte

_______________________________5 graᄐevinskih zemljiᘐta

• Na podruაju OPၠINE TUZLA utvrᄐeno je u granicama 57 naseljenih mjesta, 208 graᄐevinskih zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Dragunja Gornja…… 3 graᄐevinska zemljiᘐta2. Dragunja Donja…….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta3. Marinoviၰi…………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta4. Obodnica Gornja…… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta5. Obodnica Donja……. 2 graᄐevinska zemljiᘐta6. Osoje………………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta7. Ⴠaniၰi……………….. 4 graᄐevinska zemljiᘐta8. Lipnica Gornja……… 7 graᄐevinskih zemljiᘐta9. Lipnica Srednja……. 3 graᄐevinska zemljiᘐta10.Lipnica………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta11.Lipnica Donja………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte12.Krtolije………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta13.Hudeა……………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta14.Bukinje………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte15.ᘀiၰi…………………… 4 graᄐevinska zemljiᘐta16.Plane………………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta17.Mihatoviၰi…………… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta18.Rapaაe……………… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta



19.Pogorioci……………. 5 graᄐevinskih zemljiᘐta20.Brgule……………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte21.Mramor Novi………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta22.Mramor……………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta23.Dobrnja……………… 6 graᄐevinskih zemljiᘐta24.Ljepunice……………. 4 graᄐevinska zemljiᘐta25.Tisovac………………. 5 graᄐevinskih zemljiᘐta26.Snoz…………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte27.Rasovac……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte28.Breᘐke……………….. 7 graᄐevinskih zemljiᘐta29.Dokanj……………….. 12 graᄐevinskih zemljiᘐta30.Kosci…………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐta31.Svojtina………………. 3 graᄐevinska zemljiᘐta32.Brᄐani………………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte33.Grabovica Gornja…… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta34.Grabovica Donja……. 2 graᄐevinska zemljiᘐta35.Kolovrat……………… 7 graᄐevinskih zemljiᘐta36.Simin Han…………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta37.Gornja Tuzla………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta38.Kovaაica……………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta39.Cviljevina…………….. 6 graᄐevinskih zemljiᘐta40.Kukovina…………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte41.Kolimer………………. 3 graᄐevinska zemljiᘐta42.Po០arnica……………. 7 graᄐevinskih zemljiᘐta43.Kovaაevo Selo……… 10 graᄐevinskih zemljiᘐta44.Ⴠakloviၰi Gornji……… 9 graᄐevinskih zemljiᘐta45.Ⴠakloviၰi Donji………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte46.Mileᘐiၰi……………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte47.Vrᘐani………………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte48.Par-Selo Gornje…….. 3 graᄐevinska zemljiᘐta49.Oraᘐje………………… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta50.Pasci Donji…………… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta51.Pasci Gornji………….. 3 graᄐevinska zemljiᘐta52.Petrovice Donje……… 7 graᄐevinskih zemljiᘐta53.Husino………………… 4 graᄐevinska zemljiᘐta54.Ljubaაe……………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta55.Breze………………….. 8 graᄐevinskih zemljiᘐta56.ᘀevar………………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta57.Poljana……………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte

____________________________________ 208 graᄐevinskih zemljiᘐta

• Na podruაju OPၠINE ័IVINICE utvrᄐeno je u granicama 26 naseljenih mjesta, 81 graᄐevinsko zemljiᘐte izvan urbanih podruაja:

1. Priluk…...…………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte2. ᘀeriၰi……………….. 5 graᄐevinskih zemljiᘐta3. Suha………………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta4. ័ivinice Donje……… 2 graᄐevinska zemljiᘐta



5. ័ivinice Gornje…….. 8 graᄐevinskih zemljiᘐta6. Spreაa……………… 4 graᄐevinska zemljiᘐta7. Dubrave Gornje……. 2 graᄐevinska zemljiᘐta8. Odoroviၰi..…………. 7 graᄐevinskih zemljiᘐta9. Viᘐၰa Donja………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta10.Brnjica………………. 8 graᄐevinskih zemljiᘐta11.Djedina……………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta12.Vrnojeviၰi…………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta13.ᄀurᄐevik……………. 3 graᄐevinska zemljiᘐta14.Kovaაi………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte15.Baᘐigovci…………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta16.Lukavica Donja…….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte17.Lukavica Gornja……. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte18.Svojat……………….. 4 graᄐevinska zemljiᘐta19.Zelenika…………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte20.Graაanica………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta21.Tupkoviၰi Donji…….. 6 graᄐevinskih zemljiᘐta22.Tupkoviၰi Gornji……. 3 graᄐevinska zemljiᘐta23.Dunojeviၰi………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte24.Zukiၰi……………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta25.Krᘐiၰi………………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta26.Kuljan………………. 3 graᄐevinska zemljiᘐta

________________________________81 graᄐevinsko zemljiᘐte

Povrᘐina graᄐevinskog zemljiᘐta izvan urbanih podruაja iznosi 15.273ha , ᘐto აini 5,8 % povrᘐine Kantona. Najveၰi broj graᄐevinskih zemljiᘐta, odnosno zemljiᘐta koja nisu obuhvaၰena urbanom podruაjima nalazi se u opၰini Lukavac, 9,9%, dok u opၰini Doboj Istok je samo jedno graᄐevinsko zemljiᘐte izvan urbanog podruაja.

OpၰinaPovrᘐina graᄐevinskog zemljiᘐta izvan urbanog

podruაja (ha)

Povrᘐina opၰine (ha)

Struktura (%)

Banoviၰi 1358 18197 7,5Ⴠeliၰ 1094 13599 8,0Doboj Istok 15 3996 0,4Graაanica 1155 21534 5,4Gradaაac 1270 21901 5,8Kalesija 735 19800 3,7Kladanj 1666 32843 5,1Lukavac 3363 33832 9,9Sapna 465 12199 3,8Srebrenik 870 24772 3,5Teoაak 153 3086 5,0Tuzla 1843 29627 6,2័ivinice 1286 29806 4,3Tuzlanski kanton 15273 265191 5,8



3.4. Urbano-ruralni odnosi

Kao ᘐto se projekcijom razvoja sistema naselja i naseobinske mre០e na nivou Kantona zagovara policentriაna distribucija centara i subcentara u prostoru Kantona, tako i prostorna organizacija na nivou svake opၰine treba da se bazira na principu policentrizma. Koliko god je va០no stimulirati razvoj urbanih centara, toliko je va០no to isto uაiniti i na ruralnim podruაjima.

Tuzlanski kanton je 1991. godine imao 373 naselja, od kojih je 335 ruralnog karaktera i njih je naseljavalo 273.302 stanovnika, odnosno 55% ukupnog stanovniᘐtva Kantona. Broj naselja se zadr០ao i 2001. godine, a ista ၰe ០ivjeti i na kraju planskog perioda 2021. godine. Tada ၰe, ipak, u ruralnim podruაjima i ruralnim naseljima Kantona ០ivjeti oko 200.000 ljudi, odnosno oko 36% ukupnog stanovniᘐtva Tuzlanskog kantona, sto predstavlja izazov i obavezu za kreiranje uslova za podizanje ០ivotnog standarda i obezbjeᄐenje radnog anga០ovanja stanovniᘐtva.

Radi toga je neophodno kroz prostorne planove opၰina i druge razvojne dokumente uspostavljati ravnote០u u razvoju urbanih i ruralnih podruაja i to pitanje treba da ima isti tretman kao i pitanje razvoja urbanih podruაja, jer su to samo dva aspekta istog problema. Resursi koji postoje u ruralnim podruაjima (privatno zemljiᘐte, stanovi, izvjesna infrastruktura i suprastruktura) imaju veliki znaაaj za razvoj, a njih ၰe biti neophodno oplemenjivati, racionalno koristiti i proᘐirivati. Primjena novih tehnologija u proizvodnji zdrave hrane, izgradnja neophodnih infrastrukturnih sistema, razvoj nekih vrsta tercijarnih djelatnosti i, eventualno, preseljavanje nekih industrijskih pogona u blizinu veၰih seoskih aglomeracija, mogu znaაajno unaprijediti ne samo ekonomiju ruralnog sektora, veၰ i podiၰi cjelokupan druᘐtveni milje na viᘐi stupanj.

3.5. Re០imi graᄐenja

U cilju racionalne organizacije prostora, njegovog pravilnog koriᘐtenja i definiranja namjena, odnosno u cilju provoᄐenja osnovnih postavki ovog plana koje ၰe obezbijediti planirano ureᄐenje i zaᘐtitu prostora, za pojedina podruაja utvrᄐuje se obaveza donoᘐenja odreᄐenih dokumenata prostornog ureᄐenja. Naime, da bi se obezbijedilo provoᄐenje Prostornog plana Kantona, neophodno je donoᘐenje niz planova i akata, koji ၰe ga uაiniti ០ivom i aktivnom podlogom za razvoj Kantona, ᘐto je i njegov osnovni zadatak.

Kroz Odluku o provoᄐenju plana utvrᄐuju se uslovi koriᘐtenja i zaᘐtite prostora, te ၰe se na taj naაin obezbijediti realizacija plana. Odlukom o provoᄐenju Plana izmeᄐu ostalog, obuhvaၰeni su:

§ Program mjera prostornog ureᄐenja i aktivnosti na provoᄐenju Prostornog plana,

§ Detaljna uputstva kojima se osigurava usklaᄐivanje prostorno planske dokumentacije.



Programom mjera prostornog ureᄐenja i aktivnosti na provoᄐenju Prostornog plana definiraju se mjere ekonomske politike, mjere zemljiᘐne politike, investiciona i poreska politika, obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureᄐenja prostora, te obaveza izrade Izvjeᘐtaja o stanju u prostoru i novih programa mjera svake dvije godine.

Implementacija plana u znatnoj mjeri zavisi od izrade detaljnijih dokumenata prostornog ureᄐenja. Zbog toga se utvrᄐuje obaveza izrada sljedeၰih dokumenata prostornog ureᄐenja:

§ Za prostore svake opၰine – Prostorni plan opၰine,§ Za podruაja od interesa za Kanton – Prostorni plan posebnog podruაja,

(Zaᘐtiၰeno podruაje "Konjuh", Slivno podruაje jezera Modrac, Grad –region, Tuzla, Lukavac, ័ivinice)

§ Za urbano podruაja – sjediᘐte Kantona –Urbanistiაki plan. S obzirom da se projekcija razvoja u planskom periodu zasniva na formiranju grada –regiona, neophodna je izrada urbanistiაkih planova za urbana podruაja naseljenih mjesta Tuzla, Lukavac i ័ivinice

Prostornim i urbanistiაkim planovima utvrdit ၰe se re០imi graᄐenja u skladu sa Kantonalnim zakonom o prostornom ureᄐenju kao i granice obuhvata detaljnih dokumenata prostornog ureᄐenja. Meᄐutim, naglaᘐava se obaveza izrade Regulacionog plana ili Urbanistiაkog projekta (re០im graᄐenja prvog stepena) za:

§ srediᘐta – centre urbanih podruაja§ ostale dijelove urbanih podruაja, აiji ၰe se obuhvat definirati Prostornim

planovima opၰina i odlukama opၰinskih vijeၰa,§ sve industrijske zone i privredne komplekse, bez obzira da li se nalaze

unutar urbanog podruაja ili izvan istog§ sve sportsko - rekreacione centre,§ sve druᘐtveno - opslu០ne centre,

Posebna pa០nja posveၰena je naseljima – urbanim podruაjima i graᄐevinskim zemljiᘐtima koja se nalaze u granicama eksploatacionih polja (podzemna i nadzemna eksploatacija) u opၰinama Tuzla, Lukavac, Banoviၰi i ័ivinice, te su za ta naselja propisane posebne smjernice razvoja kao i uslovi graᄐenja kroz Odluku o provoᄐenju plana. Ono ᘐto treba posebno naznaაiti je, da sva urbana podruაja koja se nalaze u granicama eksploatacionih polja trebaju biti izuzeta iz istih i za njih je potrebno uraditi detaljne dokumente prostornog ureᄐenja – regulacione planove, kojima ၰe se utvrditi naაin izgradnje i ureᄐenja navedenih podruაja.

Re០imi graᄐenja prikazani su na grafiაkom prilogu broj 5: Urbana podruაja i

graᄐevinska zemljiᘐta van urbanih podruაja sa re០imima graᄐenja, tako da su definirani sljedeၰi re០imi graᄐenja:

§ Re០im graᄐenja prvog stepena - za sva podruაja gdje se predviᄐa izrada detaljnih dokumenata prostornog ureᄐenja – regulacionog plana, urbanistiაkog projekta

§ Re០im graᄐenja drugog stepena – za podruაja gdje se predviᄐa izrada urbanistiაkog plana



§ Re០im graᄐenja treၰeg stepena – za graᄐevinska zemljiᘐta u sklopu urbanih podruაja gdje se predviᄐa izrada planova parcelacije

§ Re០im graᄐenja აetvrtog stepena – za sva graᄐevinska zemljiᘐta izvan urbanih podruაja.

Potrebno je napomeniti da su urbana podruაja nanesena sa preciznoᘐၰu koja omoguၰava topografska podloga karta u razmjeri 1:25000, a da su obaveze opၰina da kroz izradu Prostornih planova opၰina precizno definiraju granice urbanih podruაja na kartama razmjere 1:1000, odnosno 1:2500, kao i granice obuhvata detaljnih dokumenata prostornog ureᄐena.

4. POLJOPRIVREDNA ZEMLJIᘀTA

4.1. Kategorizacija poljoprivrednog zemljiᘐta

Odreᄐivanje bonitetnih kategorija zemljiᘐta, vrᘐi se na osnovu morfoloᘐkih hemijskih, fiziაkih i bioloᘐkih svojstava tla, te proizvodnih karakteristika terena. Pod terminom bonitet tla podrazumijeva se relativna ocjena kvaliteta tla i njegova proizvodna sposobnost, აija se vrijednost izra០ava u bodovima od 1 do100.


Izrada: Zavod za urbanizam, Tuzla, juli 2006.god. 76

Tabela broj 43 : Bonitetne kategorije zemljiᘐta na podruაju Tuzlanskog kantona po opၰinama

Opၰina

Povrᘐina poljoprivrednog

zemljiᘐta(ha)Bonitet II(ha) II%

Bonitet III(ha) III%

Bonitet IVa(ha) IVa%

Bonitet IVb(ha) IVb%

Bonitet V(ha) V%

Bonitet VI(ha) VI%

Bonitet VII(ha) VII%

Bonitet VIII(ha) VIII%

Banoviၰi 3895,17 0,00 0,00 182,48 4,68 0,00 0,00 846,57 21,73 727,48 18,68 1495,87 38,40 642,78 16,50 0,00 0,00Ⴠeliၰ 5599,76 71,44 1,28 612,03 10,93 0,00 0,00 1390,58 24,83 2238,43 39,97 1254,65 22,41 24,22 0,43 8,41 0,15Doboj Istok 1753,72 231,36 13,19 361,66 20,62 1,25 0,07 164,38 9,37 573,27 32,69 403,32 23,00 18,48 1,05 0,00 0,00Graაanica 11467,35 1023,56 8,93 917,86 8,00 33,72 0,29 2300,72 20,06 4771,81 41,61 2369,12 20,66 50,56 0,44 0,00 0,00Gradaაac 11492,21 1442,22 12,55 1113,30 9,69 1313,75 11,43 4474,19 38,93 1517,22 13,20 1602,91 13,95 28,61 0,25 0,00 0,00Kalesija 10650,87 733,61 6,89 2649,86 24,88 946,23 8,88 1983,48 18,62 2200,70 20,66 1957,87 18,38 179,12 1,68 0,00 0,00Kladanj 5103,58 0,00 0,00 84,15 1,65 0,00 0,00 0,00 0,00 212,04 4,15 3271,28 64,10 1523,32 29,85 12,80 0,25Lukavac 11115,24 1187,91 10,69 1004,04 9,03 262,28 2,36 2077,63 18,69 2293,35 20,63 3616,99 32,54 620,55 5,58 52,48 0,47Sapna 4163,42 0,00 0,00 83,33 2,00 0,00 0,00 248,07 5,96 1087,59 26,12 2475,34 59,45 269,08 6,46 0,00 0,00Srebrenik 12787,04 808,10 6,32 575,22 4,50 0,00 0,00 4084,04 31,94 4387,76 34,31 2780,85 21,75 151,07 1,18 0,00 0,00Teoაak 1418,78 0,00 0,00 5,52 0,39 0,00 0,00 157,47 11,10 649,46 45,78 552,47 38,94 53,86 3,80 0,00 0,00Tuzla 11359,30 228,00 2,01 524,34 4,62 291,20 2,56 3192,07 28,10 4894,51 43,09 2115,43 18,62 113,75 1,00 0,00 0,00័ivinice 8245,61 559,21 6,78 1282,54 15,55 2193,34 26,60 1499,52 18,19 1131,35 13,72 1066,64 12,94 513,01 6,22 0,00 0,00Tuzlanski kanton 99052,05 6285,41 6,35 9396,31 9,49 5041,78 5,09 22418,72 22,63 26684,97 26,94 24962,75 25,20 4188,42 4,23 73,69 0,07



Iz prethodne tabele je vidljivo da je na podruაju Tuzlanskog kantona najzatupljenija IV bonitetna kategorija sa 27.460,44 ha, odnosno 27,72%, zatim V sa 26.684,97ha, odnosno 26,94% i VI bonitetna kategorija 24.962,75ha odnosno 25,20% koje ukupno obuhvaၰaju 79.108,16 ili 79,86% poljoprivrednog zemljiᘐta Kantona. VIII kategorija zemljiᘐta je zastupljena samo sa oko 73,69 ha odnosno 0,07%.

Udjela kvalitetnog zemljiᘐta koje აine prve tri kategorije (I-III) ima veoma malo svega 15.681,72 ᘐto აini svega 15,80 % ukupnog poljoprivrednog zemljiᘐta Kantona ᘐto ukazuje na potrebu njegovog racionalnog iskoriᘐtavanja uz intenziviranje proizvodnje.

Visok udio IV i V kategorije od 54,12 % pokazuje da je neophodno provoᄐenje agrotehniაkih i hidrotehniაkih ( odvodnjavanje i navodnjavanje) mjera kako bi se poveၰala proizvodna sposobnost ovih zemljiᘐta.

Utvrᄐene bonitetne kategorije poljoprivrednog zemljiᘐta prema upotrebnoj vrijednosti svrstane su u tri grupe:

§ zemljiᘐta prikladna za kultiviranje (I-IV bonitetne kategorije)§ zemljiᘐta manje prikladna za kultiviranje (V-VI bonitetne kategorije)§ zemljiᘐta ograniაena u upotrebi (VII-VIII bonitetne kategorije)

Imajuၰi u vidu povrᘐine koje su prikladne za kultiviranje u povrᘐini od 69.827,19ha potrebno je na svim opၰinama izvrᘐiti meliorativne zahvate na poboljᘐanju kategorija tla ᘐto stvara ambijent za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.

Tabela br. 44: Bonitetne kategorije zemljiᘐta svrstane su u tri agrozone:

Opၰina


zemljiᘐta(ha)Agrozona

I (ha)Agrozona

I %Agrozona

II (ha)Agrozona

II %Agrozona

III (ha)Agrozona

III %

Banoviၰi 3895,17 182,48 4,68 3069,91 78,81 642,78 16,50

Ⴠeliၰ 5599,76 683,46 12,21 4883,67 87,21 32,63 0,58

Doboj Istok 1753,72 594,27 33,89 1140,97 65,06 18,48 1,05

Graაanica 11467,35 1975,15 17,22 9441,65 82,34 50,56 0,44

Gradaაac 11492,21 3869,27 33,67 7594,32 66,08 28,61 0,25

Kalesija 10650,87 4329,70 40,65 6142,05 57,67 179,12 1,68

Kladanj 5103,58 84,15 1,65 3483,32 68,25 1536,12 30,10

Lukavac 11115,24 2454,23 22,08 7987,97 71,87 673,03 6,06

Sapna 4163,42 83,33 2,00 3811,00 91,54 269,08 6,46

Srebrenik 12787,04 1383,32 10,82 11252,64 88,00 151,07 1,18

Teoაak 1418,78 5,52 0,39 1359,40 95,81 53,86 3,80

Tuzla 11359,30 1043,54 9,19 10202,01 89,81 113,75 1,00

័ivinice 8245,61 4035,09 48,94 3697,51 44,84 513,01 6,22Tuzlanski kanton 99052,05 20723,51 20,92 74066,44 74,78 4262,10 4,30



§ Agrozona I je zastupljena u ័ivinicama 4.035,09 ha, odnosno 48,94%, Kalesiji 4.329,70 ha odnosno 40,65% i Gradaაcu 3.869,27 ha, odnosno 33,67%. Ova zona najmanje je zastupljena u Kantonu u opၰinama Teoაak 5,52 ha, odnosno 0,39%, Sapni 83,33 ha, odnosno 2,0%, Kladnju 84,15 ha, odnosno 1,65 % i Banoviၰima 182,48 ha, odnosno 4,68%.

§ Agrozona – II zahvata povrᘐinu od 74.066,44 hektara, აine je tipovi tla kao ᘐto su planinske crnice, rendzine, distriაno smeᄐe tlo, eutriაno smeᄐe tlo, smeᄐe tlo na kreაnjaku. Ova tla se karakteriziraju malom dubinom soluma pa su na veၰim nagibima sna០no izlo០ena erozivnim procesima. Uz prethodne nedostatke ote០ano koriᘐtenje mehanizacije აini osnovno ograniაenje na ovim tlima za intenzivniju ratarsku proizvodnju Najviᘐe je zastupljena u opၰinama Tuzla 10.202,01 ha, odnosno 89,81%, Srebrenik 11.202,01 ha, odnosno 89,81%, Graაanica 9.441,65ha, odnosno 82,34%, Lukavac 7.987,97 ha odnosno 71,87%, i Gradaაac 7.594,32 ha odnosno 66,08%. Ova zona najmanje je zastupljena u Kantonu u opၰinama Doboj Istok 1140, 97 ha odnosno 65,06%, Teoაak 1359,40 ha odnosno 95,81% i Banoviၰi 3069,91 ha odnosno 78,81%.

§ Agrozona – III najviᘐe je zastupljena sa planinskom crnicom, distriაno smeᄐim tlom i smeᄐim tlom na kreაnjaku. Najviᘐe je zastupljena u opၰinama Kladanj 1.536,12 ha, odnosno 30,10%, Banoviၰi 642,78 ha odnosno 16,50% i Lukavac 673,03 ha odnosno 6,06%, a najmanje u opၰinama Doboj Istok 18,48 ha odnosno 1,05%, Gradaაac 28,61 ha, odnosno 0,25% i Ⴠeliၰ 32,63ha, odnosno 0,58%.

Analizirajuၰi zastupljenost I, II i III agrozona po opၰinama dolazimo do zakljuაka da je potrebno dosljedno provoditi propise koji ၰe maksimalno ᘐtititi I agrozonu tj. zemljiᘐte od I do IV bonitetne kategorije iz razloga male zastupljenosti I agrozone koja uაestvuje u ukupnoj povrᘐini od 20,92%.

Takoᄐer, na podruაju Tuzlanskog kantona uoაena je ugro០enost kvalitetnog poljoprivrednog zemljiᘐta kao ᘐto je u opၰini Gradaაac podruაje Kerepa, zatim u opၰinama ័ivinice, Srebrenik, Kalesija i Graაanica uz korita rijeka Spreაe i Tinje ᘐto bi takoᄐer trebalo obavezno zaᘐtititi jer se radi uglavnom o I agrozoni zemljiᘐta.

Na podruაju opၰina Teoაak, Sapna, Kladanj i Banoviၰi zastupljenost I agrozone je od 0,39% do 4,64% ᘐto ukazuje da bi i na ovim opၰinama I agrozonu trebalo maksimalno saაuvati.

Imajuၰi u vidu ograniაene povrᘐine kvalitetnog poljoprivrednog zemljiᘐta potrebno je ulo០iti maksimalne napore kako bi se isto oაuvalo posebno na podruაju opၰina ័ivinice, Kalesija, Gradaაac , Lukavac, Graაanica i Doboj Istok.

U ovim opၰinama s obzirom na zastupljenost I agrozone i instalirane prehrambeno-preraᄐivaაke kapacitete trebalo bi organizovati intenzivnu ugovorenu poljoprivrednu proizvodnju ᘐto bi omoguၰilo obezbjeᄐenje sirovine za pomenute preraᄐivaაke kapacitete.

Spreაka dolina je u ovom momentu zbog nereguliranih rijeაnih tokova periodiაno optereၰena visokim nivoom povrᘐinskih voda ᘐto dovodi do აestog plavljenja poljoprivrednih povrᘐina u neposrednoj blizini rijeka: Spreაa, Gostelja, Tinja.



Zbog navedenog potrebno je u narednom periodu izvrᘐiti regulaciju korita navedenih rijeka kako bi se zemljiᘐte iz slabije kategorije prevelo u bolju bonitetnukategoriju zemljiᘐta, i intenzivirala poljoprivredna proizvodnja.

Na podruაju Tuzlanskog kantona je jedan od znaაajnijih ograniაavajuၰih faktora za postizanje velikih prinosa nepovoljna reakcija tla - kisela tla ᘐto ukazuje da je neophodno provoditi kalcifikaciju ovih zemljiᘐta kako bi se poveၰala njihova proizvodna sposobnost a samim tim moguၰnost veၰe proizvodnje po jedinici povrᘐine.

S obzirom da na podruაju Tuzlanskog kantona postoje znatne povrᘐine poljoprivrednog zemljiᘐta koje je nakon zavrᘐetka rata ostalo pod minama, u narednom periodu trebalo bi intenzivirati proces deminiranja ovih zemljiᘐta kako bi se mogla ukljuაiti u poljoprivrednu proizvodnju.

4.2. Obradiva i neobradiva zemljiᘐta po namjeni

Od ukupno 99052,05 ha poljoprivrednog zemljiᘐta na prostoru Tuzlanskog kantona, obradivo zemljiᘐte iznosi 87491,35 ha odnosno 88,33%, od toga 59524,81ha odnosno 68,04% su oraniაne povrᘐine, voၰnjaci zauzimaju 15.860,88 ha odnosno 18,13%, a livade su zastupljene na 12.105,60 ha odnosno 13,83% od ukupno obradivog zemljiᘐta. Paᘐnjaci su od ukupnog poljoprivrednog zemljiᘐta na podruაju Kantona zastupljeni sa 11,67%, odnosno11560,7ha.

Tabela broj 45: Kategorije poljoprivrednog zemljiᘐta po opၰinama Tuzlanskog kantona

Opၰina Oranice Voၰnjaci Livade Obradivo Paᘐnjaci Ukupnoha ha ha ha ha ha

Banoviၰi 2946,492 182,134 29,79 3158,421 736,7518 3895,17Ⴠeliၰ 4240,957 964,4994 41,90 5247,357 352,3998 5599,76Doboj I. 983,8224 282,8007 189,40 1456,024 297,7007 1753,72Graაanica 6990,456 1908,017 1053,18 9951,656 1515,696 11467,35Gradaაac 7864,948 2934,429 281,60 11080,98 411,2237 11492,21Kalesija 7023,885 994,9225 1584,97 9603,773 1047,095 10650,87Kladanj 1011,132 136,495 2777,26 3924,891 1178,693 5103,58Lukavac 5712,738 1424,999 1919,30 9057,036 2058,199 11115,24Sapna 2460,52 971,4999 68,70 3500,72 662,6999 4163,42Srebrenik 9041,339 2260,8 551,00 11853,14 933,8999 12787,04Teoაak 763,0812 513,3008 29,20 1305,582 113,2002 1418,78Tuzla 5513,609 2393,906 2079,74 9987,251 1372,052 11359,30័ivinice 4971,89 893,0756 1499,56 7364,524 881,0847 8245,61Ukupno 59524,87 15860,88 12105,60 87491,35 11560,7 99052,05

U prethodnoj tabeli je dat prikaz obradivog zemljiᘐta po opၰinama (oranice, voၰnjaci i livade), i paᘐnjaci ᘐto predstavlja ukupno poljoprivredno zemljiᘐte po opၰinama .

Iz tabele je vidljivo da oranica ima najviᘐe u opၰini Srebrenik 9041,34 ha, a najmanje u opၰini Teoაak 763,08 ha.

Voၰnjaci su najzastupljeniji u opၰini Gradaაac 2.934,42 ha, a najmanje u opၰini Banoviၰi 182,13ha.

Livade dominiraju u opၰini Kladanj 2.777,26ha, a najmanje ih je u opၰini Teoაak 29,20 ha.



Obradivo zemljiᘐte je zastupljeno najviᘐe u opၰinama Srebrenik 11853,14 ha, Gradaაac 11080,98 ha, Graაanica 9951,65 ha i Tuzla 9987,25 ha a najmanje je zastupljeno u Teoაaku 1.305,58 ha.

Paᘐnjaci su najviᘐe zastupljeni u opၰini Lukavac 2.058,2 ha, a najmanje u opၰini Teoაak 113,2 ha.

Dominiranje pojedinih kategorija poljoprivrednog zemljiᘐta ujedno je i pokazatelj razvijenosti pojedinih podruაja odnosno u kojim podruაjima se treba intenzivirati i unaprijediti proizvodnja hrane.

Danas se u svijetu uzimaju kao graniაne vrijednosti za poljoprivredne povrᘐine 0,44 ha / stanovniku, a za obradive 0,17 ha / stanovniku.

U odnosu na graniაne vrijednosti, poljoprivredne povrᘐine na podruაju Kantona su daleko ispod navedenog limita i iznose samo 0,20 ha/ stanovnika.

U odnosu na obradive povrᘐine prosjek za Kanton je neᘐto povoljniji i iznosi 0,19 ha/stanovniku.

Sama აinjenica da se na podruაju Tuzlanskog kantona iz godine u godinu odnos raspolo០ivih obradivih i poljoprivrednih povrᘐina po stanovniku kontinuirano smanjuje a da su na tim povrᘐinama i dalje prisutni procesi oᘐteၰenja i uniᘐtenja zemljiᘐta ukazuje na to da su potrebne urgentne mjere da se sprijeაi dalje smanjenje zemljiᘐnih resursa.

Uslijed nekontroliranog oᘐteၰenja zemljiᘐta ( hemijska industrija, eksploatacija sirovina i izgradnja objekata), odnos raspolo០ivih obradivih i poljoprivrednih povrᘐina po stanovniku na podruაju Tuzlanskog kantona svakim danom se sve viᘐe smanjuje. U Tuzlanskom kantonu na svakog stanovnika otpada 0,14ha/stanovniku oranica, ᘐto se smatra dovoljnim za osiguranja hrane, ali ne bi se smjelo iၰi ispod ovog limita.

Na podruაju Tuzlanskog kantona oko 94,10 % poljoprivrednog zemljiᘐta je u privatnom vlasniᘐtvu, dok je 5,90% u dr០avnom vlasniᘐtvu.

Opၰina


zemljiᘐta u dr០avnom

vlasniᘐtvu(ha)


zemljiᘐta u privatnom

vlasniᘐtvu(ha)

Ukupna povrᘐina poljoprivrednog

zemljiᘐta(ha)

Banoviၰi 40,14 3855,03 3895,17Ⴠeliၰ 121,31 5478,45 5599,76Doboj Istok 33,00 1720,73 1753,72Graაanica 85,06 11382,29 11467,35Gradaაac 963,30 10528,90 11492,21Kalesija 2038,43 8612,44 10650,87Kladanj 59,02 5044,56 5103,58Lukavac 544,09 10571,14 11115,24Sapna 2,98 4160,44 4163,42Srebrenik 212,96 12574,08 12787,04Teoაak 39,90 1378,89 1418,78Tuzla 408,60 10950,70 11359,30័ivinice 1343,20 6902,41 8245,61Tuzlanski kanton 5891,99 93160,06 99052,05

Znaაajno je napomenuti da su privatni zemljiᘐni posjedi dosta usitnjeni ᘐto doprinosi niskom nivou produktivnosti posjeda i ograniაenju moguၰnosti



poljoprivrednika da prihvate moderne sisteme upravljanja. Prije rata postojali su programi komasacije i arondacije zemljiᘐta აiji je cilj bio okrupnjavanje zemljiᘐnih posjeda. Na ovaj naაin su i nastali kompleksi dr០avnog poljoprivrednog zemljiᘐta.

Dr០avno poljoprivredno zemljiᘐte prije privatizacije su koristila dr០avna poljoprivredna preduzeၰa i zemljoradniაke zadruge. Najveၰe povrᘐine dr០avnog poljoprivrednog zemljiᘐta su na podruაju opၰina Kalesija, ័ivinice, Lukavac, Srebrenik i Gradaაac. Nakon privatizacije dr០avnih poljoprivrednih preduzeၰa ovo zemljiᘐte je dato u zakup poljoprivrednim proizvoᄐaაima.

Osim usitnjenosti zemljiᘐnih posjeda na podruაju Tuzlanskog kantona je nizak nivo obrade zemljiᘐta ᘐto je rezultat migracije ruralnog stanovniᘐtva u urbane centre i njihovog napuᘐtanja imanja. Za rjeᘐavanje ovog problema trebalo bi viᘐe potsticati tr០iᘐte zemljiᘐtem. Do 1980. godine nije bilo dozvoljeno posjedovanje viᘐe od 10 ha zemlje. Na prodaju zemlje se plaၰao porez od 15% ᘐto je znatno usporilo aktivnost tr០iᘐta.

Tako da je naslijeᄐe a ne prodaja zemlje bio osnovni mehanizam transfera. To ima tendenciju poveၰanja usitnjavanja posjeda zbog zakona i obiაaja o nasljeᄐivanju koji poma០u dalju podjelu zemlje meᄐu korisnicima umjesto podsticanja njenog prenoᘐenja na jednu osobu.

Imajuၰi u vidu navedeno a u cilju boljeg koriᘐtenja poljoprivrednog zemljiᘐta trebalo bi :

• potsticati tr០iᘐte zemljiᘐtem ukidanjem poreza na promet zemljiᘐta,• izmijeniti Zakon o nasljeᄐivanju kako bi se sprijeაilo dalje usitnjavanje

zemljiᘐta,• potsticati programe komasacije zemljiᘐta,• dr០avno poljoprivredno zemljiᘐte dodjeljivati zapa០enim poljoprivrednim • proizvoᄐaაima kako bi uveၰali svoj posjed i dr.• nastojati odr០ati komplekse poljoprivrednog zemljiᘐta na podruაju opၰina

Kalesija, ័ivinice, Gradaაac i Srebrenik

Neobradiva zemljiᘐta su nastala raznim uzrocima oᘐteၰenja zemljiᘐta a to su:1

• oᘐteၰenje uzrokovano povrᘐinskim kopovima • oᘐteၰenja uzrokovana odlaganjem krovinskog materijala • oᘐteၰenja uzrokovana deponovanjem pepela iz TE • deponije komunalnog i industrijskog otpada • izgradnja naselja i industrijskih objekata• izra០ena vodna erozija i kliziᘐta,

Veoma velika oᘐteၰenja poljoprivrednog zemljiᘐta nastala su povrᘐinskim kopovima u rudarstvu. Gubici zemljiᘐta na ovaj naაin smatraju se privremenim ᘐto ukazuje da se rekultivacijom ovih zemljiᘐta tu mo០e ponovo organizovati poljoprivredna odnosno ᘐumarska proizvodnja.

1 Studija "Prirodni izvori i uslovi" I faza, raᄐena kao podloga za "Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2002 - 2020", Institut za hidrotehniku Graᄐevinskog fakulteta, Srajevo



Tabela broj 46 : Gubici zemljiᘐta povrᘐinskim kopovima (eksploataciona polja)

Opၰina ha %Banoviၰi 930,89 5,12Lukavac 1459,82 4,32Tuzla 317,54 1,07័ivinice 596,70 2,0Ukupno: 3304,94 1,25

Iz tabele se vidi da je povrᘐinskim kopovima najviᘐe oᘐteၰeno zemljiᘐta na podruაju opၰine Lukavcu 1459,82 ha ili 4,32 % od povrᘐine opၰine, zatim na podruაju opၰine Banoviၰi 930,89 ha odnosno 5,12% od povrᘐine opၰine, ័ivinice 596,70 ha odnosno 2 % od povrᘐine opၰine i Tuzla 317,54 ha odnosno 1,07 % od povrᘐine opၰine.

Kao direktna posljedica radova na povrᘐinskim kopovima je odlaganje jalovine. Ovaj se materijal odla០e na zemljiᘐnim povrᘐinama i na taj naაin se poveၰava privremeno iskljuაenje zemljiᘐta iz poljoprivredne proizvodnje.

Gubici zemljiᘐta odlaganjem krovinskog materijala - vanjsko odlagaliᘐte ("Zapad" povrᘐinskog kopa "Dubrave"),u planskom periodu iznosi 325,27ha.

Na podruაju Kantona nalazi se i Termoelektrana, koja stvara otpad u vidu ᘐljake i pepela აijim odlaganjem na podruაju opၰine Tuzla iz proizvodnje je iskljuაeno oko 95,51 ha zemljiᘐta.

Godiᘐnji gubici tla svakim danom su sve izra០eniji na podruაju Tuzlanskog kantona i to uglavnom najvrednijeg zemljiᘐta, a pri tome gubimo iz vida აinjenicu da je tlo ograniაeni prirodni resurs neobnovljiv kroz viᘐe generacija.

Znaაajan potencijal poljoprivrednog zemljiᘐta bi se mogao dobiti privoᄐenjem kulturi odnosno rekultivacijom oᘐteၰenih poljoprivrednih zemljiᘐta na kojima je onemoguၰena poljoprivredna proizvodnja.

Rekultivacija bi se morala izvoditi u tri faze i to:• tehniაka (punjenje kratera, ravnanje terena i osiguranje odreᄐenog

nagiba),• agrotehniაka (obogaၰivanje humusom i drugim hranljivim elementima), i • bioloᘐka faza (sjetva i sadnja odreᄐenih poljoprivrednih kultura).

Imajuၰi u vidu naprijed navedeno u narednom periodu trebalo bi raditi na rekultivaciji ᘐto veၰih povrᘐina devastiranog poljoprivrednog zemljiᘐta, a u tom cilju potrebno je dosljedno provoditi propise koji reguliᘐu ovu oblast, posebno Zakon o rudarstvu.

Uva០avajuၰi kvalitet poljoprivrednog zemljiᘐta, zastupljenost pojedinih kategorija poljoprivrednog zemljiᘐta, specifiაnosti i potrebe pojedinih opၰina na podruაju Tuzlanskog kantona, moguၰe su sljedeၰe strateᘐke orijentacije u poljoprivredi po opၰinama:



Opၰina Banoviၰi

U ovoj opၰini potrebno je organizovati poljoprivrednu proizvodnju na bazi zdrave hrane i podsticanja seoskog poduzetniᘐtva. Na ovom podruაju potrebno je potencirati:

• stoაarstvo (ovაarstvo)• ljekobilje

Opၰina Ⴠeliၰ


• intenzivnu voၰarsku proizvodnju a posebno akcent staviti na jagodiაasto voၰe zbog tradicije u ovoj proizvodnji I instaliranog preraᄐivaაkog kapaciteta,

• organizovati intenzivnu stoაarsku proizvodnju (mlijeko i meso) zbog instaliranog kapaciteta mljekare,

• povrtlarstvo,• pაelarstvo.

Opၰina Doboj Istok

U ovoj opၰini potrebno je organizovati poljoprivrednu proizvodnju na bazi zdrave hrane, ureᄐenja i proᘐirivanja poljoprivrednih povrᘐina, podsticanja seoskog poduzetniᘐtva. Na ovom podruაju potrebno je potencirati:

• intenzivnu ratarsku , povrtlarsku i voၰarsku proizvodnju zbog instaliranog preraᄐivaაkog kapaciteta,

• stoაarstvo

Opၰina Graაanica


• intenzivna povrtlarska i stoაarska proizvodnja • peradarstvo (repro centar )• voၰarstvo (visokostablaᘐice i jagodasto voၰe)

Opၰina Gradaაac


• intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju u svim oblastima zbog instaliranih• preraᄐivaაkih kapaciteta • pაelarstvo



Opၰina Kalesija

U ovoj opၰini potrebno je organizovati poljoprivrednu proizvodnju na bazi manjih pogona i podsticanja seoskog poduzetniᘐtva. Na ovom podruაju potrebno je potencirati:

• intenzivnu ratarsku , povrtlarsku i stoაarsku proizvodnju (reprocentar za junice),

• voၰarstvo (jagodiაasto voၰe)• ljekobilje

Opၰina Kladanj


• stoაarstvo (ovაarstvo),• voၰarstvo (jagodasto voၰe – malina i jagoda)• pაelarstvo• sakupljanje i proizvodnja ljekobilja,

Opၰina Lukavac


• intenzivnu ratarsku i povrtlarsku proizvodnju• voၰarstvo• stoაarstvo

Opၰina Sapna


• voၰarstvo ( jagodasto voၰe i reprocentar jagodastog voၰa)• instaliranje hladnjaაa za zamrzavanje jagodiაastog voၰa, • stoაarstvo,• skupljanje ljekobilja

Opၰina Srebrenik


• intenzivnu stoაarsku i voၰarsku proizvodnju (rasadniაka proizvodnja visokostablaᘐica)

• povrtlarstvo (zaᘐtiၰeni prostori)



Opၰina Teoაak

U ovoj opၰini potrebno je organizovati poljoprivrednu proizvodnju na bazi manjih pogona i podsticanja seoskog poduzetniᘐtva. Na ovom podruაju potrebno je potencirati:

• proizvodnju i sakupljanje ljekobilja• stoაarstvo (ovაarstvo)• voၰarstvo (jagodasto voၰe – malina i jagoda)

Opၰina Tuzla


• intenzivnu voၰarsku proizvodnju,• stoაarstvo,• pაelarstvo

Opၰina ័ivinice


• intenzivnu ratarsku, povrtlarsku (zaᘐtiၰeni prostor) i stoაarsku proizvodnju• voၰarstvo (jagodasto voၰe)

4.3. Bilansi poljoprivrednog zemljiᘐta po upotrebnoj vrijednosti

Zemljiᘐte je prostorni resurs od kojeg zavisi postojanje i sudbina აovjeაanstva pa se njegova upotreba u svijetu regulira i podreᄐuje zajedniაkim interesima druᘐtva. Unutar tog resursa poljoprivredno zemljiᘐte predstavlja najveၰu dragocjenost pa od tuda i briga da se ono u najveၰoj mjeri saაuva od upotrebe u druge svrhe ili pogotovo trajnih gubitaka.

Na podruაju Federacije BiH, najveၰa koncentracija poljoprivrednog zemljiᘐta koje va០i kao potencijalno najjaაi federacijski buduၰi prostor za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, je prostor Tuzlanskog kantona.

Zaustavljanje trenda gubitaka najkvalitetnijih poljoprivrednih povrᘐina i donoᘐenja plana koriᘐtenja zemljiᘐta, treba da bude jedan od strateᘐkih zadataka Tuzlanskog kantona, a do tada za plan koriᘐtenja poljoprivrednog zemljiᘐta poslu០it ၰe podaci o rasprostranjenosti po pojedinim agrozonama.

Zastupljenost I i II agrozone je posebno izra០ena u slijedeၰim opၰinama: Srebrenik, Lukavac, Kalesija, Gradaაac, Ⴠeliၰ, Doboj Istok i Tuzla.



Razlike meᄐu agrozonama se ogledaju prije svega u proizvodnim sposobnostima zemljiᘐta te potom i u uvjetima proizvodnje i naაinima njihovog proizvodnog koriᘐtenja.

Agrozona I uz tehniაko- tehnoloᘐko ureᄐenje predstavlja potencijal za organizovanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Koriᘐtenje zemljiᘐta u ovoj agrozoni bi se usmjerilo na intenzivno ratarstvo prije svega proizvodnja krmnih kultura za proizvodnju mlijeka, intenzivna proizvodnja povrၰa te proizvodnja industrijskog bilja.

S obzirom na prirodni brdsko bre០uljkasti ambijent ote០ano je koriᘐtenje mehanizacije za intenzivnu ratarsku proizvodnju, tako da je agrozona II namijenjena za poluintenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Na ovim povrᘐinama zemljiᘐta organizovala bi se proizvodnja intenzivnih zasada voၰa visokostablaᘐica i jagodastog voၰa, zatim uzgoj povrၰa i to pogotovu za industrijsku preradu. Takoᄐer u ovoj agrozoni koriᘐtenje zemljiᘐta bi bilo usmjereno i za proizvodnju krme i sijena kako bi se organizovala proizvodnja mlijeka i mesa.

S obzirom da agrozona III obuhvaၰa neᘐto manje od 4 hiljade hektara poljoprivrednog zemljiᘐta i da zauzima planinsko podneblje, struktura proizvodnje ograniაena je na dosta uzak izbor poljoprivrednih kultura. Struktura proizvodnje u ovoj agrozoni namijenjena je paᘐi te proizvodnja sijena i krme, zatim ljekovitog bilja i jagodastog voၰa.

Dakle, iz navedenog se vidi da Kanton raspola០e sa znaაajnim zemljiᘐnim potencijalima აijom se racionalnom upotrebom mogu ostvariti visoki obimi proizvodnje poljoprivrednih proizvoda. Ti obimi proizvodnje su veၰini sluაajeva takvi da mogu აak svojim veၰim dijelom biti raspolo០ivi za ᘐire domaၰe tr០iᘐte i za izvoz. To prije svega va០i za proizvodnju voၰa, povrၰa i ljekovitog bilja.

Reonizacija prostora Tuzlanskog kantona u odnosu na zastupljenost i odnos nadmorskih visina terena i ukupnog poljoprivrednog zemljiᘐta , ukazuje da se I agrozona vezuje uglavnom za ravniაarske i blago zatalasane terene, II agrozona za brdske i rjeᄐe planinske terene, a III agrozona za planinske terene.

Poljoprivredna proizvodnja u Tuzlanskog kantona ima znaაajan trend rasta.Zasijane povrᘐine se u postratnom periodu blago poveၰavaju i prosjeაno su veၰe u odnosu na one na nivou Federacije BiH.

U jesenjoj sjetvi je zasijana je povrᘐina od 6246 ha poljoprivrednog zemljiᘐta. U strukturi sjetvenih povrᘐina ០ita su i dalje najzatupljenija sa 74,59 % (najviᘐe od toga otpada na kukuruz – cca 70 % zasijane povrᘐine), slijedi povrtno bilje sa 16,2 %, a ostatak od 1,2 % zasijanih povrᘐina je zasijano krmnim biljem.

Najviᘐe zasijanih kantonalnih povrᘐina je u Kalesiji (18,9%), Lukavcu (16,8%) i Tuzli (16,6%). Najveၰe povrᘐine pod ០itom imaju: Lukavac, Tuzla, Kalesija i Gradaაac, najviᘐe stoაnog bilja posadi se u Kalesiji i Tuzli, a povrtnog bilja u Gradaაcu, Graაanici i Srebreniku. U Federaciji BiH, Tuzlanski kanton ima najveၰe zasijane povrᘐine kukuruza i krompira.



Tabela broj 47: Zasijana povrᘐina (jesenja sjetva) u 2004.

UkupnoOPၠINA ha Udio u (%) ័ita Povrtno bilje Stoაno bilje

BANOVIၠI 152 2,43 122 16 14ჀELIၠ 343 5,49 250 13 80DOBOJ I. 140 2,24 140 - -GRAჀANICA 704 11,27 455 14 235GRADAჀAC 828 13,26 733 30 65KALESIJA 576 9,22 423 3 150KLADANJ 64 1,02 64 - -LUKAVAC 1423 22,78 1010 298 115SAPNA 287 4,59 270 3 14SREBRENIK 214 3,43 142 13 59TEOჀAK 168 2,69 100 3 65TUZLA 1255 20,09 860 125 270័IVINICE 92 1,47 90 - 2TUZLANSKI KANTON 6246 100,0 4659 518 1069

Izvor: Prema dokumentaciji Federalnog zavoda za statistiku, Sarajevo

Na svakog stanovnika Tuzlanskog kantona otpada cca 0,20 ha oranica i baᘐti (Federalni prosjek odgovara 0,17 ha), ᘐto je na razini internacionalnog minimuma za obezbjeᄐenje hrane.

Po០njevene povrᘐine jarih usjeva su u sna០nom postratnom porastu pogotovu je to evidentno kod kukuruza i povrtnih kultura. Kukuruz kao najva០nija jara kultura zauzima svake godine viᘐe od 60% sjetvenih povrᘐina na podruაju Tuzlanskog kantona.

Tabela broj 48: Po០njevene povrᘐine i ostvareni prinosi glavnih kultura u 2003 i 2004. godini

Ukupan prinos(t)

Prosjeაni prinos (t/ha)

Po០njevena povrᘐina (ha)

2003.

Po០njevena povrᘐina (ha)

2004. 2003. 2004. 2003. 2004.Kukuruz 23.302 22.489 61.308 88.337 2,6 3,9Duhan 611 534 430 477 0,7 0,9Krompir 7.931 7.490 49.845 63.480 6,3 8,5Crni luk 1.054 912 4.478 5.780 4,2 6,3Grah 1.000 783 428 628 0,4 0,8Kupus i kelj

1.463 1.191 11.567 12.642 7,9 10,6

Paradajz 759 723 2.813 3.889 3,7 5,4Paprika 526 521 1.463 2.527 2,8 4,9


U voၰarstvu, ᘐljivama pripada dominantno mjesto (1,6 miliona stabala). U postratnom periodu najveၰi prinos ᘐljive je ostvaren 1998. sa 29.727 t (sa 1,65 mil. stabala), zatim je nastao trend opadanja i broja stabala i prinosa po stablu sve do 2004. godine da bi u 2004. godini doᘐlo do poveၰanja broja stabala ᘐljive a samim tim i prinosa.



Tabela broj 49: Broj rodnih stabala voၰa i prinosi

Broj stabala Ukupan prinos (t)1996. 2002 2003. 2004. 1996. 2002 2003. 2004.

Jabuke 181.715 236.995 441.088 470.793 4.524 3.055 4.819 7.053Kruᘐke 168.530 188.366 280.095 280.440 3.370 1.728 1.968 2.739ᘀljive 1.418.438 1.582.238 1.358.410 1.624.590 17.021 5.712 5.588 17.277Breskve 18.076 21.195 31.460 23.530 144 155 160 177Orasi 52.496 57.358 50.415 48.024 787 450 546 545


Iz prethodnih tabela je vidljivo da su prinosi u biljnoj proizvodnji na podruაjuTuzlanskog kantona relativno niski. Za intenzivniju biljnu proizvodnju potrebno je:

- koriᘐtenje sorti viᘐeg genetskog potencijala,- viᘐi nivo koriᘐtenja ᄐubriva i pesticida,- koriᘐtenje adekvatne mehanizacije,- koriᘐtenje navodnjavanja i dr.

U strukturi postratne proizvodnje stoაarskih proizvoda, primjetan je trend smanjenja proizvodnje mlijeka do 2002. godine tako da je te godine ostvarena proizvodnja najmanje koliაine mlijeka, i to 78 % proizvodnje iz 1998, da bi od 2003. godine proizvodnja mlijeka poაela da se poveၰava te je u 2004. godini proizvodnja mlijeka dostigla skoro nivo proizvodnje iz 1998. godine. Trend proizvodnje ostalih stoაarskih proizvoda je neujednaაen.

Posljednjih godina proizvodnja mesa ima lagani trend porasta. Prosjeაna godiᘐnja proizvodnja mesa u Tuzlanskom kantonu iznosi izmeᄐu 7,5 i 8,5 hiljada tona (neto te០ina), od აega je najviᘐe peradi (65 %) i goveda (31 %). Na svakog stanovnika, Tuzlanskog kantona proizvede cca 15,3 kg mesa.

Tabela broj 50: Proizvodnja stoაarskih proizvoda

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004Mlijeko, - ukupno (000 l)- kravlje (000 l)

81.27680.428

75.64174.770

60.78259.948

64.02463.281

64.00962.969

71.12170.277

80.94880.138

Meso (t) 8.500 7.960 7.750 7.980 8.160 - -Vuna (t) 32 30 26 27 37 56 56Jaja (000 kom) 623.23

266.784 81.228 69.379 78.056 93486 100.93

5Med (t) 149 157 174 153 152 209 237

Izvor: Prema dokumentaciji Federalnog zavoda za statistiku

Tabela broj 51: Brojno stanje stoke u TK

1996. 1998. 1999. 2000.. 2001. 2002. 2003. 2004.Goveda 57079 66146 66188 58557 57289 55841 57.940 58.889Ovce 23839 29188 24829 24877 27385 35407 52.265 52.935Svinje 6154 9731 9400 5988 9112 7081 6.477 5.317Konji ... 5473 4564 4637 1611 1234 2.879 2.794Perad (u hilj. grla)

361 1060 1162 2295 509 544 3.515 2.587

Koze ... 7830 5917 5172 5003 5456 5.829 6.869Koᘐnice pაela 13743 16860 22967 21879 23746 28699 28.719 29.544




Brojno stanje goveda u postratnom periodu sve do 2002. godine imalo je trend smanjenja da bi u zadnje dvije godine brojno stanje goveda imalo trend porasta. Takoᄐer broj ovaca, peradi i koᘐnica pაela zadnjih godina se evidentno poveၰao.

Iz naprijed navedenog je vidljivo da prinosi u svim oblastima poljoprivredne proizvodnje na podruაju Tuzlanskog kantona nisu na zavidnom nivou. S obzirom na raspolo០ive poljoprivredne povrᘐine i zastupljenost agrozone I I II mogla bi se intenzivirati poljoprivredna proizvodnja koja bi u mnogim segmentima zadovoljila potrebe u sirovinama za preraᄐivaაke kapacitete.

U tom cilju potrebno je uvesti intenzivnu i poluintenzivnu poljoprivrednu proizvodnju po opၰinama kako slijedi:

U opၰini Banoviၰi zbog konfiguracije terena i veၰe zastupljenosti II agrozone – trebalo bi uvesti poluintenzivnu proizvodnju: stoაarstvo, sakupljanje ljekobilja.

U opၰini Ⴠeliၰ je djelomiაno zastupljena I agrozona i izra០enije II agrozona te bi trebalo uvesti intenzivnu: voၰarsku i stoაarsku proizvodnju, poluintenzivnu: povrtlarstvo, pაelarstvo.

U opၰini Doboj Istok zbog velike zastupljenosti I i II agrozone uvesti intenzivnu: ratarsku, povrtlarsku, voၰarsku proizvodnju i preraᄐivaაke kapacitete, poluintenzivnu: stoაarstvo.

U opၰini Graაanica zbog velike zastupljenosti I i II agrozone uvesti intenzivnu: povrtlarsku i stoაarsku proizvodnju, poluintenzivnu: peradarstvo, voၰarstvo .

U opၰini Gradaაac zbog velike zastupljenosti I i II agrozone, povoljnih klimatskih uslova i konfiguracije terena uvesti intenzivnu proizvodnju u svim oblastima.

U opၰini Kalesija zbog velike zastupljenosti I i II agrozone uvesti intenzivnu:ratarsku, povrtlarsku i stoაarsku proizvodnju, poluintenzivnu: voၰarstvo, sakupljanje ljekobilja..

U opၰini Kladanj zbog velike zastupljenosti II I III agrozone i klimatskih uslova uvesti poluintenzivnu proizvodnju: sakupljanje ljekobilja, stoაarstvo, voၰarstvo, pაelarstvo.

U opၰini Lukavac zbog velike zastupljenosti I i II agrozone uvesti intenzivnu:ratarsku i povrtlarsku proizvodnju, poluintenzivnu: voၰarstvo, stoაarstvo.

U opၰini Sapna zbog velike zastupljenosti II agrozone uvesti poluintenzivnu proizvodnju: jagodastog voၰa (malina), stoაarstvo, sakupljanje ljekobilja, izgradnja hladnjaაe.

U opၰini Srebrenik zbog velike zastupljenosti I i II agrozone uvesti intenzivnu: voၰarsku i stoაarsku proizvodnju, poluintenzivnu: povrtlarstvo.



U opၰini Teoაak zbog velike zastupljenosti II I III agrozone i klimatskih uslova uvesti poluintenzivnu proizvodnju: sakupljanje ljekobilja, voၰarstvo, stoაarstvo.

U opၰini Tuzla je djelomiაno zastupljena I agrozona i izra០enije II agrozona te bi trebalo uvesti intenzivnu proizvodnju voၰa, poluintenzivnu: stoაarstvo, pაelarstvo.

U opၰini ័ivinice zbog velike zastupljenosti I i II agrozone uvesti intenzivnu:ratarsku, povrtlarsku i stoაarsku proizvodnju, poluintenzivnu: voၰarstvo.

5. ᘀUME I ᘀUMSKA ZEMLJIᘀTA

5.1. Kategorizacija ᘐumskog zemljiᘐta

Na podruაju Tuzlanskog kantona utvrᄐuju se slijedeၰe kategorije ᘐumskog zemljiᘐta:

1. Osnovne kategorije :- visoke ᘐume,- izdanaაke ᘐume,- ostale ᘐumske povrᘐine.

2. U០e kategorije:- visoke ᘐume bukve,- mjeᘐovite ᘐume bukve i jele, mjeᘐovite ᘐume bukve i jele sa smrაom i

აiste ᘐume jele i smrაe- borove ᘐume,- visoke ᘐume hrasta kitnjaka,- ᘐumske kulture,- izdanaაke ᘐume,- goleti ispod gornje granice privredne ᘐume,- neproduktivne ᘐume,- uzurpacije.

5.2. Bilansi ᘐumskog zemljiᘐta

Tabela broj 52: ᘀumske povrᘐine (ha) kojima gazduje d. d. ᘀume T. K.

Opၰina Visoke ᘐume Izdan. ᘐume Ostale ᘐumske povrᘐine

Svega

Kladanj 23.842 419 1.210 25.471័ivinice 7.676 1.791 187 9.654Banoviၰi 6.231 457 387 7.075Lukavac 4.035 681 481 5.197Tuzla 1.608 1.308 15 2.931Graაanica 114 884 86 1.084Srebrenik 3.076 653 124 3.853Ⴠeliၰ 2.689 2.019 74 4.782Kalesija 2.192 2.407 514 5.113Sapna 3.213 1.409 52 4.674Teoაak 32 288 - 320UKUPNO 54.708 12.316 3.130 70.154



Tabela broj 53: ᘀumske povrᘐine (ha) u privatnom vlasniᘐtvu

Opၰina Visoke ᘐume Izdan. ᘐume Ostale ᘐumske povrᘐine

Svega

Kladanj 748,12 383,26 96,87 1.228,25័ivinice 554,59 1.802,51 36 2.393,10Banoviၰi 2310,49 498,01 70,1 2.878,60Lukavac 3.087,00 2.783,00 1417 7.287,00Tuzla 1.890,32 6.455,00 645 8.990,32Graაanica 1.420,00 3.376,00 126 4.922,00Srebrenik 391,68 4.129,71 719,78 5.241,17Ⴠeliၰ 246,8 861,5 61,7 1.170,00Kalesija 746 1.700,00 150 2.596,00Sapna 1.106,00 474,47 175 1.755,47Teoაak 100,00 366,00 100,85 566,85Gradaაac 153,8 5.375,00 14 5.542,80Doboj Istok 265,94 899 6 1.170,94UKUPNO 13.020,74 29.103,46 3.629,05 45.753,25

Tabela broj 54: ᘀumske povrᘐine po u០im kategorijama kojima gazduje d.d. ᘀume T.K. (Podaci d.d. ᘀume T.K. Kladanj)

U០a kategorijaᘀGPKonjuh (ha)

ᘀGPSpreაko (ha)

ᘀGPMajeviაko(ha)

ᘀGPVlasniაko(ha)

D.Dᘀume

TK(ha).Visoke ᘐume

Bukve5.518 6.053 6.159 2.923 20.653

Mjeᘐ. ᘐume bukve i jele, mjeᘐ. ᘐume

bukve i jele sa smrაom i აiste

ᘐume jele i smrაe

12.352 5.018 257 522 18.149

Borove ᘐume 1.941 5.405 - - 7.350Visoke ᘐume

hrasta kitnjaka1323 1.902 155 229 3.609

Ukupno visoke ᘐume

21.134 18.382 6.571 3.674 49.761

ᘀumske kulture 777 1.274 734 272 3.057Izdanaაke ᘐume 1.149,3 7.518,0 3.662 605 12.934,3

Goleti ispod gornje granice

privredne ᘐume275 2.986 203 255 3.719

Neproduktivne povrᘐine

821 187 - - 1.008

Sveukupno nesporno zemljiᘐte

24.127 30.159 11.078 4.790 70.154

Uzurpacije 181 6.340 1.027 181 7.679



Tabela broj 55: ᘀumske povrᘐine Tuzlanskog kantona

OpၰinaPovrᘐina

opၰine(ha)

Povrᘐina ᘐumskog

zemljiᘐta(ha) Struktura %Banoviၰi 18196,82 9953,60 54,70Ⴠeliၰ 13599,47 5952,94 43,77Doboj Istok 3995,62 1101,91 27,58Graაanica 21533,98 7221,35 33,53Gradacac 21901,26 5542,80 25,31Kalesija 19799,98 6586,05 33,26Kladanj 32842,72 24338,96 74,11Lukavac 33831,53 12484,61 36,90Sapna 12199,10 6429,47 52,70Srebrenik 24772,02 9272,11 37,43Teoაak 3085,54 886,85 28,74Tuzla 29627,38 11921,32 40,24័ivinice 29805,70 14215,28 47,69Tuzlanski kanton 265191,12 115907,25 43,71

Ukupna povrᘐina pod ᘐumom je 115.907,25 ha, od toga na dr០avne - javne ᘐume otpada 70.154,00 ha., odnosno 60,53%.

Ukupna zaliha drvne mase u dr០avnim ᘐumama je 3.752.041 kubnih metara აetinara, 8.227.858 kubnih metara liᘐၰara, a prosjeაni godiᘐnji obim sjeაa iznosi 66.649 kubnih metara აetinara, te 198.843 kubna metra liᘐၰara.

Ukupna povrᘐina privatnih ᘐuma iznosi 45.753,25 ha, goleti i neproduktivne povrᘐine zauzimaju 1.869ha. Zaliha drvne mase u privatnim ᘐumama iznosi 5.566.070 kubnih metara, prosjeაni godiᘐnji prirast je 114.357 kubnih metara, a prosjeაni godiᘐnji obim sjeაa je 104.187 kubnih metara. (Podaci Ministarstva poljoprivrede, ᘐumarstva i vodoprivrede T.K.)

5.3. ᘀumsko gospodarska podruაja

ᘀumske povrᘐine Tuzlanskog kantona prostorno su podijeljene u smislu zakona o ᘐumama na ᘐumsko gospodarska podruაja (ᘀGP), a ᘀGP na gospodarske jedinice (GJ). Postoje აetiri ᘀGP i to:

• Konjuh, sa GJ Gornja Drinjaაa, Srednja Drinjaაa i Gostelja• Spreაko, sa GJ Oskova, Rudenik-Svatovac, Turija, ᘀemunica, Majevica-

Jala, Gornja Spreაa, Mala Spreაa.;• Majeviაko, sa GJ Maoაa, Majevica-Jablaniაka rijeka, Tinja-Bistrica, Janja-

Tavna;• Vlaseniაko, sa GJ Donja Drinjaაa i Sapna-Lokanjska Rijeka.

5.4. Zaᘐtitne ᘐume, zaᘐtiၰene ᘐume i ᘐumski rezervati

Na podruაju Tuzlanskog kantona do sada nije stavljena pod zakonsku zaᘐtitu niti jedna ᘐumska povrᘐina.



Kao zaᘐtiၰene ᘐume i ᘐumski rezervati predla០u se dijelovi planine Konjuh (postupak u toku), te ju០ne padine Majevice.

Nakon donoᘐenja vodoprivredne osnove T.K. evidentirat ၰe se i na terenu obilje០iti zaᘐtitne ᘐume u cilju vodozaᘐtite funkcije, a na osnovu zakona o vodama i zakona o ᘐumama.

Ovim Planom odreᄐuju se tri vodozaᘐtite zone za sva znaაajna izvoriᘐta pitke vode. U prvoj zoni se nalaze izvoriᘐta ili su vrlo blizu unutar slivnog podruაja izvoriᘐta. U ovoj zoni neၰe se provoditi uopၰe nikakve sjeაe niti bilo koji drugi zahvati. Druga zona saაinjava pojas oko zone jedan i predstavlja slivno podruაje izvoriᘐta. U njoj su dozvoljene sjeაe slabijeg intenziteta, svega 15 % od drvne zalihe, ᘐto se svodi samo na sanitarne i higijenske sjeაe. Treၰa vodozaᘐtitna zona se naslanja na drugu zonu i ona se prostire na rubnim dijelovima sliva izvoriᘐta. U ovoj zoni nema ograniაenja obima sjeაa, nego samo ograniაenje upotrebe mehanizacije (tehnoloᘐka ograniაenja).

5.5. Podruაja predviᄐena za poᘐumljavanje i podizanje kvaliteta

Ova podruაja se odreᄐuju na ᘐumskim povrᘐinama grupe gazdinskih klasa i to :

• ᘀibljaci podesni za poᘐumljavanje na staniᘐtu bukve, staniᘐtu hrastovih ᘐuma i staniᘐtu bukve i jele sa smrაom (sve na razliაitim zemljiᘐtima)

• ᘀumske goleti podesne za poᘐumljavanje na staniᘐtu ᘐuma bukve, hrastovih ᘐuma, ᘐuma bukve i jele sa smrაom i na staniᘐtu borovih ᘐuma (sve na razliაitim zemljiᘐtima).

Ovo poᘐumljavanje se izvodi na temelju Plana poᘐumljavanja u okviru proᘐirene reprodukcije ᘐuma.

5.6. Koriᘐtenje ᘐume i ᘐumskog zemljiᘐta

Za koriᘐtenje ᘐuma i ᘐumskog zemljiᘐta odreᄐuju se opၰi i tehniაki ciljevi gospodarenja ᘐumama.Opၰi ciljevi:

- formiranje strukture ᘐuma u one iz kojih ၰe se moၰi dobivati ujednaაeni prinosi po koliაini i kvalitetu,

- ostvarivanje ᘐto veၰeg prinosa ᘐuma u skladu sa potrebama tr០iᘐta,- oაuvanje i jaაanje opၰekorisnih funkcija ᘐume (socijalna funkcija),

oაuvanje biodiverziteta , te brojnosti i stabilnosti ekosistema,- primjena suvremenih metoda gospodarenja u svim ᘐumarskim

aktivnostima,- ostvarivanje ᘐto povoljnije profitne funkcije.

Tehniაki ciljevi- odabiranje vrsta drveၰa kreၰe se u smjeru domaၰih autohtonih vrsta, radi

proizvodne potrajnosti, socijalne funkcije ᘐume i oაuvanja biodiverziteta,- Sistemi gospodarenja ᘐumama Tuzlanskog Kantona:

1. prijeborne sjeაe,2. skupinasto-prijeborne sjeაe,3. skupinaste sjeაe.

Sistemi golih sjeაa neၰe se koristiti bez obzira na uvjete sastojina i ᘐumskih povrᘐina.



Ostali tehniაki ciljevi (produkcioni period, optimalna strukture zaliha) utvrᄐuju se razliაito u zavisnosti od vrste drveၰa, sastojine, gazdinske klase i dr. i predmet su struაne analize i nauაne elaboracije.

6. VODE I VODNE POVRᘀINE

6.1. Bilans voda

Pod bilansom voda, u smislu Zakona o vodama, treba smatrati odnos izmeᄐu raspolo០ivih koliაina voda, s jedne strane, i potrebnih koliაina voda odreᄐenog kvaliteta, s druge strane, u odreᄐenom vremenskom periodu u odnosu na posmatrano podruაje. U konkretnom sluაaju radi se o bilansu voda kvaliteta pitke vode, namijenjene za potrebe stanovniᘐtva i privrede, na podruაju Tuzlanskog kantona.

6.1.1. Potrebe za vodom stanovniᘐtva i privrede

Planske potrebe za vodom obraᄐene su u ''Dugoroაnom programu snabdijevanja pitkom vodom stanovniᘐtva i privrede na vodnom podruაju slivova rijeke Save u Federaciji BiH na kantonalnom i podslivovskom nivou – Tuzlanski kanton''.2

Za proraაun planskih potreba za vodom krenulo se od demografskog razvoje stanovnika, kao i promjene broja stanovnika za planski period do 2025. godine. Dosljednosti radi, u narednoj tabeli biၰe prikazana projekcija razvoja stanovniᘐtva do 2025. godine analizirana u navedenom Dugoroაnom programu, kao i ona analizirana u studiji ''Sistem naselja'', raᄐenoj kao podloga za izradu Prostornog planu za podruაje Tuzlanskog kantona - I faza.

Tabela broj 56: Prikaz promjene broja stanovnika u planskom periodu za Tuzlanski kantona po opၰinama

DUGOROჀNI PROGRAM PROSTORNI PLAN TKRednibroj OPၠINA

2005.god 2015.god 2025.god 2005.god 2015.god 2025.god1. BANOVIၠI 28.044 31.011 34.747 26.364 27.256 30.7502. ჀELIၠ 14.145 16.296 18.260 15.626 15.690 15.7203. DOBOJ ISTOK 8.417 9.631 10.792 10.043 12.879 14.4594. GRAჀANICA 35.570 39.333 44.072 52.434 54.568 56.8165. GRADAჀAC 46.739 51.684 57.912 47.325 49.243 50.2426. KALESIJA 35.057 41376 46.362 35.086 36.331 38.9847. KLADANJ 17.657 19.526 21.879 15.692 16131 16.3858. LUKAVAC 54.664 63.251 70.870 51.775 53.527 59.6829. SAPNA 9.788 12.875 14.426 14.315 14.749 14.77010. SREBRENIK 48.941 54.119 60.640 40.117 41.550 43.41311. TEOჀAK 5.602 6.615 7.412 7.017 7.376 8.06812. TUZLA 126.482 145.268 161.360 132.025 135.070 138.27313. ័IVINICE 58.164 64.318 72.068 53.031 55.741 58.056

UKUPNO: 489.270 519.903 540.280 500.850 520.111 545.518

2 Studija ''Vodoprivreda'' I faza, raᄐena kao podloga za izradu ''Prostornog plana za podruაje Tuzlanskog kantona 2001. – 2021. godina'', Institut za hidrotehniku Graᄐevinskog fakulteta u Sarajevu.



Poredeၰi rezultate analiza provedenih u okviru navedenih dokumenata, mo០e se konstatovati da su kumulativne sume, odnosno procijenjeni ukupan broj stanovnika za svih 13 opၰina Tuzlanskog kantona gotovo identiაne, za pojedine pragove planiranja (razlika oko 1%), dok su evidentna odreᄐena odstupanja kod pojedinih opၰina. Obzirom da je procijenjeni broj stanovnika samo jedan od parametara koriᘐtenih za procjenu potreba za vodom stanovniᘐtva u pojedinim planskim periodima, te da bi procijenjene potrebe za vodom trebale sadr០avati i odreᄐeni procent za planirane gubitke na dovodnim cjevovodima i gubitke postrojenja za pripremu pitke vode, opredjeljenje obraᄐivaაa sektorske studije ''Vodoprivreda – I faza'' da procijenjene potrebe za vodom preuzme iz navedenogDugoroაnog programa, opravdano je.

Pored toga, treba imati uvidu i აinjenicu da su u toku aktivnosti na pripremi vodoprivredne osnove za slivove rijeka Krivaja i Spreაa, koje predstavljaju osnovnevodoprivredne akte jednog sliva, te da ၰe u okviru istih, potrebe za vodom stanovniᘐtva i privrede biti ponovo, veoma detaljno razmatrane.

Kao ᘐto je reაeno, pored demografskih podloga, za proraაun sadaᘐnjih i planskih potreba za vodom koriᘐteni su i slijedeၰi parametri: specifiაna potroᘐnja vode, koeficijent dnevne neravnomjernosti, planirani procenti obuhvata stanovniᘐtva vodovodnim sistemima:

Specifiაna potroᘐnja vode

Struktura specifiაne potroᘐnje:

Potroᘐnja u domaၰinstvima;

• Potroᘐnja industrije, prikljuაene na gradsku vodovodnu mre០u, a koja u svom tehnoloᘐkom postupku koristi vodu kvaliteta vode za piၰe. Potrebe za vodom za zalijevanje baᘐta, okuၰnica i individualni uzgoj stoke, takoᄐer je sadr០ano u ovoj stavci strukture specifiაne potroᘐnje;

• Institucionalna potroᘐnja, odnosi se na: zdravstvene ustanove, ᘐkole, obdaniᘐta, kasarne i razne upravne i dr០avne ustanove;

• Neoprihodovana potroᘐnja, to su ustvari gubici vode, koji u naᘐim vodovodima აine znaაajnu stavku.

Tabela broj 57: Vrijednosti specifiაne potroᘐnje vode po kategorijama naselja u planskom periodu q (l/st./dan)

Kategorija naselja / godina 2000 2010 2020 2030Regionalni centar -Tuzla 310 330 340 360Opၰinski centri 290 300 320 330Ostala naselja 250 260 280 300



Koeficijenti dnevne neravnomjernosti

Tabela broj 58: Vrijednosti koeficijenata dnevne neravnomjernosti po kategorijama naselja u planskom periodu K dn

Kategorija naselja / K dn 2000 2010 2020 2030Regionalni centar - Tuzla 1,40 1,40 1,35 1,35Opၰinski centri 1,50 1,50 1,40 1,40Ostala naselja 1,60 1,60 1,50 1,50

Planirani procent obuhvata stanovniᘐtva vodovodnim sistemima

Osnove svih planskih elemenata navedenog Dugoroაnog programa su opၰinski centri. Pod pojmom ''ostala'' naselja, podrazumijevaju se uglavnom prigradske urbane sredine. Pri razmatranju broja stanovniᘐtva koji ၰe biti obuhvaၰeno vodovodnim sistemima koji se planiraju, takoᄐer je napravljena podjela na stanovniᘐtvo opၰinskih centara i na stanovniᘐtvo ostalih naselja, za koja se na osnovu njihove veliაine i polo០aja planira da ၰe biti povezani sa vodovodima, bilo preko distributivne mre០e, kao prigradska, bilo preko objekata za transport vode, kao usputna naselja.

Tabela 59: Vrijednosti planiranih procenata obuhvata stanovniᘐtva vodovodnim sistemima, u slivu rijeke Save, po kategorijama naselja u planskom periodu

Kategorija naselja / procent obuhvata 2000 2010 2020 2030Opၰinski centri 97% 100% 100% 100%Ostala naselja 60% 60% 65% 65%

Na osnovu gore navedenih planskih elemenata, izvrᘐen je proraაun sadaᘐnjih i perspektivno potrebnih koliაina vode, iskazanih kao maksimalna dnevna potroᘐnja po pojedinim opၰinama Tuzlanskog kantona za planski period 2005. – 2025. godina.

Tabela broj 60: Prikaz potreba za vodom opၰina Tuzlanskog kantona za planski period 2005. – 2025. godina

POTREBE ZA VODOM Q maxdn (m3 / sek)

2005. godina 2015. godina 2025. godinaRednibroj OPၠINA

m3/dan l/sek m3/dan l/sek m3//dan l/sek1. BANOVIၠI 9.245 107 10.714 124 12.528 1452. ჀELIၠ 2.160 25 2.938 34 3.802 443. DOBOJ ISTOK 2.074 24 2.506 29 3.024 354. GRAჀANICA 13.824 160 16.330 189 19.526 2265. GRADAჀAC 12.442 144 14.602 169 17.798 2066. KALESIJA 9.418 109 11.405 132 13.306 1547. KLADANJ 4.320 50 5.270 61 6.394 748. LUKAVAC 15.725 182 19.267 223 22.896 2659. SAPNA 1.901 22 2.074 24 2.246 26

10. SREBRENIK 10.886 126 13.306 154 16.502 19111. TEOჀAK 1.210 14 1.296 15 1382 1612. TUZLA 66.182 766 76.723 888 89.510 1.03613. ័IVINICE 17.798 206 20.736 240 24365 282

SVEUKUPNO: 167.184 1.935 197.165 2.282 233.280 2.700



Kao prvi korak ka definiranju deficita u vodi odreᄐenog podruაja predstavlja analiza optimalne izdaᘐnosti postojeၰih izvoriᘐta, koja se koriste za snabdijevanje vodom stanovniᘐtva tog podruაja i obezbjeᄐenje tehnoloᘐkom vodom privrednih kapaciteta, koji u svojim proizvodnom procesima koriste vodu kvaliteta vode za piၰe, a prikljuაeni su na vodovodnu mre០u.

Pregled izdaᘐnosti postojeၰih izvoriᘐta vode za piၰe na podruაju Tuzlanskog kantona dat je u Tabeli 61.

Obzirom da su neka izvoriᘐta izrazito promjenjivog kapaciteta, zavisno od hidroloᘐkog minimuma i maksimuma (napr. Stupari, Toplica i dr.), a neka nisu optimalno iskoriᘐtena iz razliაitih razloga (Spreაko polje, Doma០iၰ, Okanoviၰi i dr.), kod procjene nedostajuၰih koliაina ၰe se uzeti u obzir minimalni kapaciteti. Pri tome se podrazumjeva da ၰe se ova izvoriᘐta veၰ u prvom planskom periodu (2005. –2015.) optimizirati, te se sa njima raაuna kao raspolo០ivim u punom kapacitetu na kraju planskog perioda.

Tabela broj 61: Pregled izdaᘐnosti postojeၰih izvoriᘐta vode za piၰe na podruაju Tuzlanskog kantona, sa moguၰnostima poveၰanja

Redni broj

Naziv izvoriᘐta-grupa izvora

(bunara)

Raspolo០ivikapacitetQ (l/sek)

Moguၰnostpoveၰanja za (l/sek)

Lokacija izvoriᘐta (Opၰina)

Obuhvat vodosnabdijevanja

(Opၰina1. Studeᘐnica i

Krabaᘐnica60 - Banoviၰi Banoviၰi

2. Stupari * 200 - 300 - Kladanj Tuzla i ័ivinice3. Spreაko polje * 150 - 200 - ័ivinice Tuzla i ័ivinice4. Toplice 150 - 200 - ័ivinice Tuzla, ័ivinice i

Lukavac5. Vlahulje 40 - Srebrenik Srebrenik6. Stariაka rijeka i Gluha

Bukovica20 - Kladanj Kladanj

7. Okanoviၰi * 120 50 Gradaაac Gradaაac8. Doma០iၰ * 10 100 Gradaაac Vitanoviၰi, Gradaაac9. Vrelo - Mionica 25 - 40 Gradaაac D. i G. Mionica10. Sklop I i II, Soljanuᘐa,

Soko Iliᄐa, Soko Vrelo i ᘀkahovica

66-

Graაanica Graაanica

11. MSPBF - bunar 15 - Graაanica Stjepan polje12. 4 bunara u V. i M.

Brijesnici i Klokotnici40 - Doboj Istok Doboj Istok

13. Kruᘐik 35 - Kalesija Kalesija14. Akumulacija

Snije០nica35 - Teoაak Teoაak

15. KHK Lukavac i bunari Spreაa

90 - Lukavac Lukavac

16. Frigos, Tukovi, Ratkoviၰi *

20 50 Ⴠeliၰ Ⴠeliၰ, Ratkovi, Brnjik

17 Bunari, Sapna 15 10 Sapna SapnaUKUPNO: 1.096 210



(*) Obrazlo០enje moguၰnosti poveၰanja kapaciteta postojeၰih izvoriᘐta i ukljuაenja novih izvoriᘐta:

(2) Izvoriᘐte Stupari: Optimizacija – poveၰanje minimuma(3) Izvoriᘐte Spreაko polje: Dogradnja novim zahvatnim objektima (bunarima) (7) Izvoriᘐte Okanoviၰi: Dogradnja novim zahvatnim objektima (bunarima)(8) Izvoriᘐte Doma០iၰ: Novi zahvatni objekti, sa optimizacijom postojeၰih(16) Opၰina Ⴠeliၰ: Nova izvoriᘐta (Brnjik II i Brana Vra០iၰi)

Na osnovu sraაunatih potreba za vodom u 2005. godini i potreba u planskomperiodu – 2025. godina, te izdaᘐnosti postojeၰih izvoriᘐta, u Tabeli 62. prikazan je deficit u vodi svake opၰine pojedinaაno, za navedene pragove planiranja.

Zbog prostornog razmjeᘐtaja vodnih resursa, za podruაje ᘐest opၰina Tuzlanske regije (Tuzla, Lukavac, ័ivinice, Banoviၰi, Kalesija, i Srebrenik), veၰ sedamdesetih godina proᘐlog stoljeၰa poაelo se razmiᘐljati o zajedniაkom –regionalnom pristupu rjeᘐavanja ove problematike. Nakon izrade odgovarajuၰe dokumentacije, polovinom osamdesetih godina, zajedniაki je prihvaၰeno da se perspektivne potrebe za vodom, kako stanovniᘐtva tako i privrednih kapaciteta, obezbijedi prevoᄐenjem voda rijeke Krivaje u sliv rijeke Oskove.

Tabela 62: Pregled potrebnih i raspolo០ivih koliაina vode po opၰinama za 2005. i 2025. godinu – deficit vode

2005. GODINA 2025. GODINAPotrebne koliაine

Raspolo០ive koliაine

Deficit Potrebne koliაine

Raspolo០ive koliაine

DeficitRednibroj

OPၠINA

(l/sek) (l/sek) (l/sek) (l/sek) (l/sek) (l/sek)1. Banoviၰi 107 60 47 145 60 852. Ⴠeliၰ 25 20 5 44 20 + 50 -3. Doboj Istok 24 40 - 35 40 + 25 -4. Graაanica 160 66 + 15 79 226 66 + 15 1455. Gradaაac 144 120 + 10 14 206 130 + 50 266. Kalesija 109 35 74 154 35 1197. Kladanj 50 20 30 74 20 548. Lukavac 182 95 87 265 150 + 100 159. Sapna 22 15 7 26 25 -10. Srebrenik 126 40 86 191 40 15111. Teoაak 14 35 - 16 35 -12. Tuzla 766 450 316 1036 600+300+100 3613. ័ivinice 206 50 + 20 136 282 70 + 100 112

UKUPNO: 1.935 1.091 844 2.700 2.031 669

Poაetkom ratnih dejstava prekinute su zapoაete aktivnosti na pripremi projekta ''Krivaja'', a stanje u snabdijevanju vodom Tuzle i okolnih opၰina zahtijevalo je preduzimanje hitnih mjera na iznala០enju i realizaciji rjeᘐenja za prelazni period. Za navedene opაine Tuzlanske regije, akumulacija Modrac se pokazala kao jedini realan resurs iz koga je moguၰe zahvatiti znaაajnije koliაine vode i za snabdijevanje vodom stanovniᘐtva.



Ovo uz preraspodjelu raspolo០ivog bilansa voda Modraca, provoᄐenje neophodnog nivoa zaᘐtite akumulacije i njenog sliva, kao i potrebno preაiᘐၰavanje voda. Treba uzeti u obzir აinjenicu da ၰe se nakon provoᄐenja potrebnih analiza i usaglaᘐavanja sa postojeၰim korisnicima tehnoloᘐke vode iz akumulacije, moၰi utvrditi definitivan raspored koriᘐtenja raspolo០ivog voda akumulacije. Pri tome je ostavljena i moguၰnost da se vode rijeke Krivaje prevedu u sliv rijeke Spreაe (rijeka Turija), აime bi se osim kvantitativno poboljᘐale i kvalitativne karakteristike akumulacije Modrac.

U proteklom periodu obavljeni su obimni istra០ni radovi u cilju definiranja potencijalnih izvoriᘐta koja se mogu koristiti u svrhu vodosnabdijevanja. Ovi radovi su podrazumijevali kvantitativne i kvalitativne analize voda. Imajuၰi u vidu pregled perspektivno potrebnih i raspolo០ivih koliაina vode za opၰine Tuzlanskog kantona (Tabela 62.), u narednoj tabeli dajemo pregled moguၰih izvoriᘐta vode iz vjeᘐtaაkih akumulacija.

Tabela broj 63: Pregled moguၰih izvoriᘐta vode za opၰine Tuzlanske regije iz vjeᘐtaაkih akumulacija

Povrᘐinske vode – vjeᘐtaაke akumulacijeVjeᘐtaა.akumu-lacija

Vodotok OpၰinaPovrᘐinasliva Fs(km2)

Prosjeაnigod.protok(m3/sek)

Vodoprivrednimin.

(m3/sek)

Kotamaxuspora(mnm)

Zaᘐtitnakota(mnm)

Ukupnazapremina(hm3)

Efektizlazniproti.(m3/sek)

Povrᘐina

vjeᘐtaაkih

akum. (ha)

Buk1 Krivaja OlovoZavidoviၰi

1.150 19,90 2,10 378 383 11 2 140

Buk2 Krivaja OlovoZavidoviၰi

1.150 19,90 2,10 411 416 75,50 6,64 490

Krajniၰi3 Krivaja Zavidoviၰi 1.390 24 2,50 240 245 9,5 1,60 150Krajniၰi4 Krivaja Zavidoviၰi 1.390 24 2,50 244 249 20,70 1,60 200Krajniၰi5 Krivaja Zavidoviၰi 1.390 24 2,50 250 255 33,20 1,60 280Modrac6 Spreაa Lukavac

័iviniceTuzla

1.189 15,95 4,70 200 205 80 2,30 1.710

Maაkovac7 Oskova Banoviၰi 40 460 465 0,50 80

Varijante koriᘐtenja povrᘐinskih voda – vjeᘐtaაkih akumulacija:

1. za potrebe pitke vode Tuzlanske regije2. za potrebe pitke i tehnoloᘐke vode Tuzlanske regije3. bez uzvodne vjeᘐtaაke akumulacije Buk na rijeci Krivaji4. uz izgradnju vjeᘐtaაke akumulacije Buk1

5. uz izgradnju vjeᘐtaაke akumulacije Buk2

6. podaci preuzeti iz dokumentacije MVP ''Spreაa'' d.d. Tuzla; I faza (300 + 150) l/sek + II faza 300 l/sek

7. podaci preuzeti iz dokumentacije ''Poviᘐenje brane Modrac i potpuno koriᘐtenje njenog sliva'', Institut za graᄐevinarstvo pri Graᄐevinskom fakultetu u Beogradu, 1975. god.



Obzirom na აinjenicu da su postojeၰa izvoriᘐta vode za piၰe na podruაju Tuzlanskog kantona uglavnom iskoriᘐtena (Tabela 64.), generalno opredjeljenje u Tuzlanskom kantonu za dugoroაno rjeᘐavanje problema vodosnabdijevanja je formiranje akumulacija koje ၰe biti namijenjene za obezbjeᄐenje novih koliაina vode za piၰe.

Tabela broj 64: Prikaz potreba za vodom i izdaᘐnosti postojeၰih izvoriᘐta za ᘐest opၰina Tuzlanske regije za planski period 2005. i 2025. godina

Potrebe za vodom u 2005. godini i izdaᘐnost

postojeၰih izvoriᘐta

Potrebe za vodom u 2015. godini i izdaᘐnost


Potrebe za vodom u 2025. godinu i izdaᘐnost


Opၰinskicentar +

obuhvaၰena

naseljaPotrebe 2005. (l/sek)

Izdaᘐnostpostojeၰih

izvoriᘐta(l/sek)

Deficit2005.(l/sek)

Potrebe2015.(l/sek)

Izdaᘐnostpostojeၰihizvoriᘐta(l/sek)

Deficit2015.(l/sek)

Potrebe 2025.

(l/sek)

Izdaᘐnostpostojeၰihizvoriᘐta

(l/sek)

Deficit

2025(l/sek)

Banoviၰi 107 60 47 124 60 64 145 60 85Kalesija 109 35 74 132 35 97 154 35 119Lukavac 182 95 87 223 150 1 73 265 1501+1003 15Srebrenik 126 40 86 154 40 114 191 40 151Tuzla 766 450 316 888 450+3002 138 1.036 600+3002+1003 36័ivinice 206 70 136 240 70 170 282 70 + 1003 112UKUPNO: 1.496 750 746 1.761 1.105 656 2.073 1.555 518

Planirano je da se:

1 U 2007. godini ukljuაi 150 l/sek vode iz akumulacije Modrac, za opၰinu Lukavac, აime bi se prestala koristiti voda sa modifikovanog postrojenja KHK Lukavac, dio I faze Modraca

2 U 2007. godini zavrᘐe radova na postrojenju za preაiᘐၰavanje voda, dio I faze kapaciteta 300 l/sek za Tuzlu

3 Nakon I faze slijedi II faza sa 300 l/sek (100 l/sek Tuzla, 100 l/sek ័ivinice i 100 l/sek Lukavac)

Opredjeljenje opၰinskih centara ka dugoroაnim tehniაkim rjeᘐenjima vodosnabdijevanja uslovljeno je koncepcijom postojeၰih vodovodnih sistema, polo០ajem potencijalnih izvoriᘐta vode za piၰe, te meᄐusobnim odnosom i rasporedom pojedinih opၰinskih centara.

Uoაljivo je iz tabela 62. i 64. da do kraja planskog perioda neke opၰine, optimizacijom postojeၰih izvoriᘐta i izgradnjom planiranih novih kapaciteta, mogu gotovo anulirati postojeၰi deficit i podmiriti potrebe za vodom na kraju planskog perioda ( opၰine Ⴠeliၰ, Doboj Istok, Sapna i Teoაak), a uslovno reაeno i opၰine Gradaაac, Lukavac i Tuzla, აiji je deficit na kraju planskog perioda 2025. godine sveden na prihvatljive veliაine.

Meᄐutim, neke od opၰina to ne mogu postiၰi, uglavnom iz razloga ᘐto nemaju definirano izvoriᘐte ili nisu postojeၰim dokumentima utvrdile moguၰnost izgradnje novih izvoriᘐta. To su opၰine: Banoviၰi, Graაanica, Kalesija, Kladanj, Srebrenik i ័ivinice. Za ove opၰine je potrebno veၰ poაetkom planskog perioda zapoაeti aktivnosti na istra០ivanju i definiranju novih kapaciteta za ubla០avanje deficita, do realizacije regionalnog sistema vodosnabdijevanja. Moguၰi pravci rjeᘐavanja su:



Za Banoviၰe: - optimizacija izvoriᘐta Studeᘐnica i Krabaᘐnica precrpljivanje akvifera u

hidroloᘐkom minimumu,- smanjenje gubitaka u mre០i.

Za Graაanicu:- dodatna istra០ivanja i novi zahvati na izvoriᘐtu Soljaniᘐa,- optimizacija izvoriᘐta Sklop,- izrada bunara na pliocenskom akviferu Lohinja – Stjepan polje –

Brijesnica,- smanjenje gubitaka kroz rekonstrukciju vodovodne mre០e i druge

zahvate.

Za Kladanj:- optimizacija izvoriᘐta Gluha Bukovica precrpljivanjem u hidroloᘐkom

minimumu,- smanjenje gubitaka kroz rekonstrukciju vodovodne mre០e i druge

zahvate.

Za Srebrenik:- istra០ivanje i realizacija parcijalnih sistema vodosnabdijevanja za

pojedina mjesna podruაja ili dijelove istih, na lokalnim akviferima,- iznala០enje deficitarnih koliაina vode buᘐenjem bunara u aluvionu rijeke

Tinje,- razmatranje moguၰnosti izgradnje male akumulacije, na podruაju opၰine

Srebrenik.

Za ័ivinice:- moguၰnost preraspodjele raspolo០ive koliაine vode iz II faze postrojenja

za preაiᘐၰavanje voda iz Modraca, izmeᄐu Tuzle, Lukavca i ័ivinica,- istra០ivanje i izgradnja izvoriᘐta ''Barice'' – Spreაko polje.

Ove moguၰnosti su nedovoljno istra០ene i hidrogeoloᘐki nedefinirane, pa je potrebno odmah pristupiti odgovarajuၰim istra០ivanjima i iznala០enju odgovarajuၰih tehniაkih rjeᘐenja. I pored toga, izvjesno je da neke od opၰina vjerojatno neၰe rijeᘐiti problem deficita pitke vode u planskom periodu.

Zbog toga, a i zbog potrebe razvoja potroᘐnje poslije 2025. godine, potrebno je imati u vidu realizaciju regionalnog sistema vodosnabdijevanja, აije izvoriᘐte mo០e biti samo u slivu rijeke Krivaje (prema va០eၰim dokumentima), bilo koja varijanta zahvata da se usvoji.

Kod odreᄐivanja izvoriᘐta za dugoroაno snabdijevanje vodom za piၰe koja su razmatrana u okviru ''Dugoroაnog programa snabdijevanja pitkom vodom stanovniᘐtva i privrede na vodnom podruაju slivova rijeke Save u Federaciji BiH na kantonalnom i podslivovskom nivou – Tuzlanski kanton'', u obzir je uzeto slijedeၰe:

• Prvenstveno koriᘐtenje podzemnih voda iz intergranularne sredine aluviona vodotoka, posebno onih koji nisu ugro០eni dugotrajnim zagaᄐenjem, bilo iz samog vodotoka ili iz priobalja.



• Koriᘐtenje podzemnih voda iz pukotinskih karstnih sredina, uz posebnu pa០nju pri planiranju njihove zaᘐtite. Koriᘐtenje vodotoka, odnosno prirodnih jezera.

• Koriᘐtenje postojeၰih i formiranje novih akumulacija sa prioritetnom namjenom za vodosnabdijevanje, gdje se planiraju:

• akumulacija Modrac (koriᘐtenje voda sa ove akumulacije treba biti predmetom dogovora korisnika ovog resursa i nadle០nog organa Tuzlanskog kantona, pri აemu se prvenstveno misli na preraspodjelu raspolo០ivog bilansa voda na tehnoloᘐku i vodu za piၰe, ali uz odreᄐenu racionalizaciju potroᘐnje tehnoloᘐke vode u proizvodnim procesima postojeၰih potroᘐaაa, uvoᄐenje recirkulacije i dr.) i

• akumulacije na rijeci Krivaji (kao dugoroაno rjeᘐenje snabdijevanja vodom ove regije, koje podrazumijeva prevoᄐenje voda iz susjednog sliva).

U Tabeli 65. daje se prikaz orijentacije pojedinih opၰinskih centara - opၰina, ka izvoriᘐtima vode za piၰe, te struktura odabranih izvoriᘐta obuhvaၰenih Dugoroაnim programom vodosnabdijevanja i drugim dokumentima.

Tabela broj 65: Pregled izvoriᘐta na koja se upuၰuju potroᘐaაi obuhvaၰeni Dugoroაnim programom vodosnabdijevanja Tuzlanskog kantona za planski period 2005 -2030. godina

ORIJENTACIJA KA IZVORIᘀTIMAPRVA FAZA DRUGA FAZA2005 - 2015 2015 - 2030

Redni

broj

Opၰinski centar

PODZEMNE VODE

POVRᘀINSKEVODE

AKUMULACIJE PODZEMNEVODE

POVRᘀINSKE VODE

AKUMULACIJE

1. Banoviၰi Studeᘐnica, Krabaᘐnica

Krivaja –regionalni sistem

Maაkovac

2. Ⴠeliၰ Frigos,Tukovi RatkoviၰiBrnjik II, Brana Vra០iၰi

3. Doboj Istok BK2 KlokotnicaMB1 M.BrijesnicaEB1 V.Brijesnica

Graაanica Soko, Sklop, ᘀkahovica, Soljanuᘐa


5. Gradaაac OkanoviၰiDomaziၰi

Okanoviၰi

6. Kalesija Kruᘐik-Spreაko polje


7. Kladanj Stariაka rijeka, Gluha Bukovica

8. Lukavac Bunari uz Spreაu, Toplica

Akumulacija ModracModracI i II faza


Maაkovac



9. Sapna Bunar PB-1 uzvodno od Sapne

10. Srebrenik Vlahulje Krivaja –regionalni sistem1

Luᘐniაka,Bistrica

11. Teoაak Snije០nicaSnije០nica

12. Tuzla Stupari, Toplica iSpreაko polje

Modrac –I i II faza


Maაkovac

13. ័ivinice Stupari, Toplica,Spreაko polje

ModracII faza


Maაkovac

Napomena: Normal – Postojeၰa izvoriᘐta Italic podvuაeno – Postojeၰa izvoriᘐta predviᄐena za optimizaciju ili proᘐirenje zahvataBold – Nova izvoriᘐta na koja se upuၰuju potroᘐaაi

(1) Kao alternativa regionalnom sistemu ''Krivaja'' tokom 2004.g. razmatrana je moguၰnost dugoroაno vodosnabdjevanja opၰine Srebrenik koriᘐtenjem lokalnih resursa (male akumulacija i koriᘐtenje podzemnih voda).

Iz podataka prikazanih u prethodnim tabelama mo០e se zakljuაiti:

• Evidentno je siromaᘐtvo u vodama na podruაju Tuzlanskog kantona, a posebno podzemnim vodama pogodnim za snabdijevanje vodom stanovniᘐtva. Postojeၰim izvoriᘐtima podzemnih voda (1091 l/sek), uz proᘐirenja onih koja to omoguၰavaju (310 l/sek), moguၰe je pokriti oko 52% potrebnih koliაina vode, a za preostalih 48% koliაina vode potrebno je obezbijediti nova izvoriᘐta.

• Nova izvoriᘐta moguၰe je obezbijediti u susjednom slivu – rijeci Krivaji, bilo otvorenim zahvatom iz rijeke, u I fazi, bilo formiranjem akumulacija na navedenom vodotoku.

• Programom dugoroაnog vodosnabdijevanja razraᄐena su dva rjeᘐenja po varijantama. Tim rjeᘐenjima se planira regionalni vodovod Tuzlanskog podruაja koji bi objedinjavao meᄐuopၰinski vodovod Tuzla, ័ivinice i Lukavac, te opၰinske vodovode Banoviၰi, Kalesija i Srebrenik, a eventualno i Graაanica.

• Kao rjeᘐenje u prelaznom periodu koje bi zadovoljilo urgentne potrebe za vodom Tuzle i Lukavca, a eventualno i ័ivinica, moguၰe je obezbijediti koriᘐtenjem voda akumulacije Modrac, pri აemu se posebno naglaᘐava potreba za sveobuhvatnom analizom preraspodjele raspolo០ivog bilanca voda akumulacije na tehnoloᘐku i vodu za piၰe, uz uvoᄐenje neophodne racionalizacije, a eventualno i recirkulacije potroᘐnje tehnoloᘐke vode u proizvodnim procesima postojeၰih privrednih subjekata, te provoᄐenje neophodnih mjera zaᘐtite akumulacije i sliva i primjenu odgovarajuၰe tehnologije preაiᘐၰavanja voda.

• Potrebe istra០ivanja i uvoᄐenja novih izvoriᘐta javljaju se veၰ do 2015 godine (u nekim opၰinama i odmah), a za jedan broj opၰina to je moguၰe rijeᘐiti raspolo០ivim resursima (7 opၰina). Za period od 2015 do 2030 godine nu០no je planirati realizaciju regionalnog sistema vodosnabdijevanja.



Izvoriᘐta vode za piၰe koja su prethodno prezentirana, odnosno odabrana Dugoroაnim programom, predstavljaju vodne resurse koji moraju biti predmet posebnog tretiranja, a aktivnosti po pitanju njihove zaᘐtite se veၰ sada mogu poაeti provoditi. Odgovarajuၰim normativnim mjerama, sadaᘐnja i perspektivna izvoriᘐta vode za piၰe se mogu staviti pod zaᘐtitu. Potom bi trebalo uslijediti provoᄐenje tehniაkih mjera zaᘐtite.

Rjeᘐavanje problema zaᘐtite voda namijenjenih vodosnabdijevanja je kompleksna i dugotrajna aktivnost koja se treba zapoაeti odmah, u skladu sa utvrᄐenim prioritetima.

Ovdje je znaაajno napomenuti da bi oაekivani rezultati realizacije planiranih vodovodnih sistema po Dugoroაnom programu bili:

• Obezbjeᄐenje kontinuiranog vodosnabdijevanja stanovniᘐtva u opၰinskim

centrima i prikljuაenim prigradskih naselja na podruაju Tuzlanskog kantona,

• Osiguranje kvaliteta vode koji kontinuirano odgovara standardima vode za piၰe.

6.1.2. Obezbjeᄐenje tehnoloᘐkom vodom privrednih kapaciteta

Industrijski i drugi privredni kapaciteti sa podruაja Tuzlanskog kantona, tehnoloᘐku vodu obezbijeᄐuju iz komunalnih i vlastitih vodovoda. Veၰ je navedeno da akumulacija Modrac, najznaაajniji vodni resurs Tuzlanskog kantona, obezbijeᄐuje u prosjeku oko 2,30 m3/sek tehnoloᘐke vode za krupne privredne kapacitete Tuzle i Lukavca: TE Tuzla, Fabrika sode Lukavac, KHK Lukavac, Cementara Lukavac i Rudnik soli Tuᘐanj u Tuzli.

Akumulacija Modrac ostaje i u narednom planskom periodu strateᘐki resurs za obezbjeᄐenje tehnoloᘐkom vodom navedenih potroᘐaაa. Obzirom na opredjeljenje da se akumulacija Modrac, u narednom periodu, koristi i kao izvoriᘐte vode za piၰe, raspodjelu raspolo០ivog bilansa voda treba izvrᘐiti, dogovorno, sa korisnicima vode iz akumulacije, uz uvoᄐenje moguၰih racionalizacija u proizvodnim procesima koji se danas koriste.

Opredjeljenje opၰine Gradaაac je da postrojenja za preაiᘐၰavanje voda akumulacije Vidara kapaciteta 75 l/sek, izgraᄐeno neposredno poslije rata, stavi u funkciju obezbjeᄐenja tehnoloᘐkom vodom privrednih kapaciteta Gradaაca, koji ne zahtijevaju vodu kvaliteta vode za piၰe.

6.2 Izvoriᘐta po vrstama voda, sa zaᘐtitnim zonama i pojasevima

Kao ᘐto je prethodno reაeno, podzemni vodni resursi kao izvori za vodosnabdijevanje stanovniᘐtva na podruაju Tuzlanskog kantona su vezani za akvifere sa pukotinsko karstnim i intergranularnim tipom poroznosti.

Pored toga, svaki od akvifera ima svoje specifiაnosti sa aspekta hidrogeoloᘐkih uslova formiranja , hidrodinamiაkih i bilansnih odnosa unutar njega i uslova oაuvanja kvaliteta i koliაina vode. Pregled postojeၰih izvoriᘐta sistema za vodosnabdijevanje po pripadnosti odreᄐenom tipu akvifera je slijedeၰi:



Izvoriᘐta intergranularne poroznosti

- Spreაko polje (Tuzlanski regionalni sistem)- Okanoviၰi (Gradaაac)- Kruᘐik (Kalesija)- Bunari Brijesnica-Klokotnica (Doboj Istok)- Bunari Spreაa (Lukavac)- Brnjik 2 (Ⴠeliၰ)- Bunar MSPBF (Graაanica-Stjepan polje)- Frigos, Tukovi (Ⴠeliၰ)

Izvoriᘐta pukotinsko karstne poroznosti :

- Studeᘐnica, Krabaᘐnica (Banoviၰi) - Stupari (Zatoაa, Tarevაica, 7 vrela) (Tuzlanski regionalni sistem)- Toplica (Tuzlanski regionalni sistem)- Vlahulje (Srebrenik)- Stariၰka rijeka, G.Bukovica (Kladanj)- Sklop I i II, Soljanuᘐa (Graაanica)- Doma០iၰ (Gradaაac, Vuაkovci)- Vrelo-Mionica (Vodovod Mionica)

Pored toga ᘐto tip poroznosti akvifera uslovljava naაin zaᘐtite izvoriᘐta od vanjskih uticaja zagaᄐenja, joᘐ viᘐe su mjerodavni hidrogeoloᘐki uslovi u kojima se akvifer i akumulacija podzemnih voda u njemu pojavljuje. Ovdje se ne mogu prikazati sve razliაitosti hidrogeoloᘐkih uslova pojavljivanja postojeၰih i buduၰih izvoriᘐta za vodosnabdijevanje stanovniᘐtva TK ali ၰe se analizirati uslovi zaᘐtite tih izvoriᘐta prema osnovnim principima zaᘐtite, uz naglasak da je potrebno za svako pojedinaაno izvoriᘐte utvrditi mjere zaᘐtite od zagaᄐenja, na osnovu konkretnih hidrogeoloᘐkih odnosa u tom podruაju.

Problematika zaᘐtite podzemnih voda i izvoriᘐta vodosnabdijevanja regulirana je Zakonom o vodama (Sl. novine F BIH 18/98) i Pravilnikom o uslovima za odreᄐivanje zona sanitarne zaᘐtite i zaᘐtitnih mjera za izvoriᘐta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piၰe (Sl. novine F BiH 51/02) a u osnovi mjera zaᘐtite su hidrogeoloᘐki uslovi formiranja izvoriᘐta , brzine prenosa polutanata podzemnom filtracijom i moguၰnost unosa polutanata u vodonosni sloj (akvifer). Iz toga slijedi da je neophodno ovim prostornim planom definirati uslove usaglaᘐavanja prostornog razvoja kantona sa potrebom zaᘐtite izvoriᘐta podzemnih voda a u najskorije vrijeme izvrᘐiti potrebna istra០ivanja za definiranje zaᘐtitnih zona izvoriᘐta u smislu odredbi Pravilnika i potreba zaᘐtite.

Koncept zaᘐtite svakog pojedinaაnog izvoriᘐta proizilazi iz uslova utvrᄐenih Zakonom o vodama i Pravilnikom o uslovima za odreᄐivanje zona sanitarne zaᘐtite i zaᘐtitnih mjera za izvoriᘐta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piၰe (Sl. novine F BiH 51/02). U skladu sa navedenim propisima, zaᘐtita izvoriᘐta vrᘐi se odreᄐivanjem granica zaᘐtitnih zona u prostoru i aktivnosti dozvoljenih ili prijeაenih u njima, u cilju sprjeაavanja zagaᄐenja i drugih ᘐtetnih uticaja, koji mogu nepovoljno djelovati na kvantitativno-kvalitativne karakteristike i odr០ivo koriᘐtenje izvoriᘐta u



buduၰnosti. Pri tome je osnova za prostorno odreᄐivanje zona, utvrᄐivanje vremena transporta potencijalnog zagaᄐivaაa od mjesta unosa do ᘐtiၰenog izvoriᘐta. Imajuၰi u vidu navedeno, uspostavlja se odgovarajuၰi re០im u uticanoj zoni oko izvoriᘐta, gdje se propisuju dozvoljene aktivnosti i odgovarajuၰe mjere zaᘐtite. Re០im zaᘐtite definiran je u zavisnosti od hidrogeoloᘐkog karaktera izvoriᘐta a Pravilnikom (u daljem tekstu ၰe se koristiti skraၰeni naziv) utvrᄐene su slijedeၰe აetiri vrste izvoriᘐta:

• izvoriᘐta podzemnih voda u izdanima intergranularne poroznosti,• izvoriᘐta mineralnih, termalnih i termomineralnih voda,• izvoriᘐta podzemnih voda u kraᘐkim izdanima i• izvoriᘐta sa zahvatom povrᘐinskih voda.

Ⴠlanom 117. Zakona o vodama F BiH /lit.19 / i odredbama Pravilnika /lit.20/propisano je da se zaᘐtita izvoriᘐta utvrᄐuje opᘐtim aktom nadle០nog organa, kojim se propisuje ograniაenje zaᘐtitnih zona, te re០im koriᘐtenja prostora na podruაju zaᘐtitnih zona, ukljuაujuၰi ograniაenja i zabrane izvoᄐenja odreᄐenih radova, izgradnje objekata i obavljanja aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode izvoriᘐta a sve uslovljeno zateაenim hidrogeoloᘐkim i opᘐtim uslovima . Ovaj re០im odnosi se na sva pravna i fiziაka lica na podruაju zaᘐtitnih zona i ima za cilj zaᘐtitu i oაuvanje kvantitativno – kvalitativnih karakteristika izvoriᘐta.

U toku razrade podloga za delineaciju zaᘐtitnih zona moguၰe je da normativne odredbe, bazirane na evidentiranim hidrogeoloᘐkim pojavama i brzinama transporta potencijalnog zagaᄐenja, u ᘐirem smislu mogu da ograniაe ili u potpunosti ukinu vitalne aktivnosti privrede i stanovniᘐtva u podruაju sliva. Zbog toga treba primijeniti takav pristup delineaciji, da se ispoᘐtuju minimalno normirani zahtjevi, ukoliko to hidrogeoloᘐki i drugi uslovi dozvoljavaju (minimalistiაki princip) jer bi u suprotnom doᘐlo do situacije da აitav sliv (ili gotovo აitav) bude u strogom re០imu zaᘐtite, ᘐto bi imalo nepovoljne posljedice po razvoj podruაja. Tako na primjer pravilniაka norma o zaᘐtitnim zonama svakog rasjeda i ponora, dosljedno primijenjena u karstnoj geoloᘐkoj strukturi sliva, uzrokuje pokrivanje gotovo cijelog sliva zonama rigoroznog re០ima zaᘐtite, dok se hidrogeoloᘐkom analizom uslova filtracije ona mo០e ubla០iti, kako po granicama tako i po dozvoljenim aktivnostima.

Pravilnik o zaᘐtitnim zonama zahtijeva da se re០im zaᘐtite i kontrole uspostavlja ne samo oko samog izvora, nego i oko ranjivih taაaka i lokaliteta unutar hidrogeoloᘐkog sliva, preko kojih je moguၰa direktna komunikacija povrᘐinskih sa podzemnim vodama a to su u karstnoj morfologiji prvenstveno ponori, vrtaაe i druge tipiაno karstne forme, kao i rasjedne zone, kod kojih postoji direktna komunikacija izmeᄐu povrᘐine terena i podzemnih voda.

U realnoj situaciji, kod opredjeljenja za ograniაavanje pojedinih zona sanitarne zaᘐtite primjenjive su odredbe აlana 47. Pravilnika, koji odreᄐuje da se kod postojeၰih izvoriᘐta i zateაenog stanja, kada nije moguၰe uspostaviti granice zaᘐtitnih zona i sprovesti zaᘐtitne mjere u potpunosti u skladu sa Pravilnikom, nameၰe obaveza uspostave posebne kontrole, prilagoᄐeno realno moguၰim posljedicama i ostvarivim zagaᄐenjima.



Opᘐti akt nadle០nog organa je Odluka o uspostavljanju zona sanitarne zaᘐtite i zaᘐtitnim mjerama a osnova za donoᘐenje odluke je Elaborat istra០nih radova odnosno Projekat zaᘐtite izvoriᘐta. Ovim Prostornim planom razmatraju se samo okvirni uslovi zaᘐtite i moguၰnosti usklaᄐenja prostornog razvoja sa njima.

U akviferima intergranularnog tipa poroznosti vodozahvati su najაeᘐၰe bunarskog tipa, pa su zaᘐtitne zone i uslovi delineacije zaᘐtitnih zona okvirno slijedeၰi:

- I zaᘐtitna zona (zona najstro០eg re០ima zaᘐtite) je ograniაena linijom od koje je polutantu potrebno najmanje 50 dana za prenos podzemnom filtracijom i ulazak u vodozahvat (bunar) a ne bli០e od 50 m od bunara. Raspolo០ivi podaci o koeficijentima filtracije intergranularnih akvifera na razmatranom podruაju, pri stacionarnom strujanju ka bunaru sa dinamiაkim sni០enjem od 15 – 25 m pokazuju da bi ova granica bila i manja , pa se generalno usvaja ograniაenje I zaᘐtitne zone u krugu 50 m od bunara.

- II zaᘐtitna zona (zona ograniაenog re០ima zaᘐtite) je ograniაena linijom I zone i linijom od koje je polutantu potrebno najmanje 180 dana da dospije do bunara. Za navedene uslove filtracije ka bunaru ova linija bi bila na udaljenosti do 150 m pa se generalno usvaja ograniაenje II zaᘐtitne zone u krugu 150 m od bunara.

- III zaᘐtitna zona (zona blagog re០ima zaᘐtite) je ograniაena linijom prethodne zone i hidrogeoloᘐkom vododijelnicom u uslovima eksploatacije crpiliᘐta. U sluაaju crpljenja na bunarima, hidrogeoloᘐkom vododijelnicom pri uslovima eksploatacije bunara se mo០e smatrati radijus uticaja bunara (odreᄐen nekom od poznatih metoda ) ili ukupno granica rasprostiranja pliocenskog kolektora . Radijus uticaja bunara se procjenjuje 400-500 m a granica rasprostiranja akvifera je აesto znatno viᘐe (odreᄐuje se za svako konkretno izvoriᘐte) pa se mo០e usvojiti ograniაenje III zaᘐtitne zone na 450 m, pogotovo jer ona obezbijeᄐuje vrijeme transporta polutanta > 2 godine .

Data okvirna delineacija zaᘐtitnih zona u intergranularnom akviferu je uslovna dok se ne provede odgovarajuၰa istra០ivanja i uradi projekat zaᘐtitnih zona, za svako izvoriᘐte pojedinaაno u smislu Pravilnika. Uslovi gradnje u pojedinim zaᘐtitnim zonama utvrᄐeni su Pravilnikom (აl.7-18) a ovdje treba posebno naglasiti da u granicama I i II zaᘐtitne zone nije dozvoljena izgradnja novih naselja, izgradnja i rad industrijskih i zanatskih pogona, izgradnja i rad stoაnih i peradarskih farmi, eksploatacija mineralnih sirovina, transport kemikalija, teაnih goriva i opasnih materija te niz drugih aktivnosti koje mogu imati ᘐtetne posljedice po izvoriᘐte.

U granicama III zaᘐtitne zone sve aktivnosti i radovi moraju imati predviᄐene posebne mjere zaᘐtite kvaliteta podzemnih voda i izvoriᘐta od zagaᄐenja, koje se utvrᄐuju vodoprivrednom saglasnosti nadle០nog organa.

Za akvifere pukotinsko karstnog tipa utvrᄐuju se takoᄐer tri zone sanitarne zaᘐtite. Pri tome je I zaᘐtitna zona podijeljena na dvije podzone, tako da se re០im zaᘐtite uspostavlja u slijedeၰim zaᘐtitnim zonama:



- I-a zaᘐtitna zona (zona najstro០ijeg re០ima zaᘐtite – zona izvoriᘐta) : Granica I-a zaᘐtitne zone predstavlja liniju koja mora biti udaljena najmanje 50 metara od kraᘐkog izvoriᘐta , ponora i rasjeda, odnosno 24 sata toka podzemne vode do ulaska u vodozahvati objekat.U sluაajevima kada nije moguၰe da granica I-a zaᘐtitne zone bude udaljena najmanje 50 m od vodozahvatnog objekta, ta udaljenost mora biti najmanje 10 metara, pod uslovom da se utvrdi da kraᘐki izvori, ponori i rasjedi neၰe biti ugro០eni uz obavezan monitoring kvaliteta voda i monitoring aktivnosti (Ⴠl. 27 Pravilnika).

- I-b zaᘐtitna zona (zona strogog re០ima zaᘐtite) : Podruაje I-b zaᘐtitne zone obuhvata prostor izmeᄐu vanjske granice I-a zaᘐtitne zone i linije odreᄐene na bazi 48 satnog podzemnog toka vode pri prosjeაnim hidroloᘐkim uslovima (Ⴠl. 28 Pravilnika).

- II zaᘐtitna zona (zona ograniაenog re០ima zaᘐtite) : Podruაje II zaᘐtitne zone za kraᘐka izvoriᘐta i ponore i rasjede utvrᄐene აlanom 30. pravilnika obuhvata prostor od vanjske granice I zaᘐtitne zone do vanjske granice II zaᘐtitne zone posmatrajuၰi kraᘐko izvoriᘐte i svaki ponor i rasjed posebno.Vanjska granica II zaᘐtitne zone kraᘐkog izvoriᘐta predstavlja liniju od koje je podzemnoj vodi potrebno najmanje 4 dana do ulaska u vodozahvatni objekat, pri აemu ta granica ne smije biti bli០a od 1 km od vodozahvatnog objekta. Vanjska granica II zaᘐtitne zone ponora i rasjeda utvrᄐuje se prema vremenu koncentracije pripadajuၰeg orografskog slivnog podruაja ponora i rasjeda od najmanje 3 sata, pri აemu ta granica ne smije biti bli០a od 300 metara od ponora i rasjeda (Ⴠl. 31 Pravilnika).

- III zaᘐtitna zona (zona blagog re០ima zaᘐtite) : Podruაje III zaᘐtitne zone obuhvata prostor od vanjske granice II zaᘐtitne zone kraᘐkog izvoriᘐta i ponora i rasjeda do hidrogeoloᘐke vododijelnice kraᘐkog izvoriᘐta, odreᄐene pri uslovima eksploatacije izvoriᘐta” (Ⴠl. 33 Pravilnika).

6.3. Vjeᘐtaაke akumulacije (namjena, problemi, sistem rjeᘐavanja)

Na podruაju Tuzlanskog kantona zastupljeni su svi vidovi vodnih povrᘐina, a posebno mjesto zauzimaju vjeᘐtaაke akumulacije, koje imaju viᘐenamjenski karakter prete០no se koriste za vodosnabdijevanje.

Akumulacije namijenjene za snabdijevanje vodom privrede i stanovniᘐtva

Na podruაju Tuzlanskog kantona egzistira nekoliko viᘐenamjenskih vjeᘐtaაkih akumulacija აija je prete០na namjena i snabdijevanje vodom privrede i stanovniᘐtva. To su akumulacije: ''Modrac'' u Lukavcu, ''Snije០nica'' u Teoაaku i ''Vidara'' u Gradaაcu.

Trenutno je u proceduri donoᘐenja je Zakon o zaᘐtiti akumulacije ''Modrac'', a aktivnosti na pripremi sliაnih akata i za druge akumulacije potrebno je pokrenuti ᘐto je moguၰe prije.



U nacrtu navedenog Zakona obraᄐena su i poglavlja:- Poglavlje IV Zaᘐtita voda i obale akumulacije- Poglavlje V Zaᘐtita voda u slivu akumulacije- Poglavlje VI Organizacija, planiranje i provoᄐenje mjera zaᘐtite

akumulacije.

Predlagaა Zakona je Ministarstvo poljoprivrede, ᘐumarstva i vodoprivrede Tuzlanskog kantona, koje ၰe ujedno vrᘐiti i nadzor nad provoᄐenjem odredaba ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu Zakona.

U planskom periodu za snabdijevanje vode za piၰe planirana je vjeᘐtaაka akumulacija "Maაkovac" u opၰini Banoviၰi.

Akumulacije namijenjene za odbranu od poplava, rekreaciju i sportove na vodi

Pored naprijed navedenih akumulacija, na podruაju Tuzlanskog kantona egzistiraju i akumulacije namijenjene prvenstveno za odbrani od poplava. To su akumulacije ''Hazna'' i ''Vidara'' u Gradaაcu. Vode akumulacije ''Hazna'', preko izgraᄐenog postrojenja za preაiᘐၰavanje kapaciteta 75 l/sek planiraju se usmjeriti za pokrivanje potreba za vodom privrednih kapaciteta Gradaაca, te je stoga svrstana u gore navedenu grupu akumulacija.

Pored akumulacije ''Hazna'', koja se u poslijeratnom periodu poაela koriste i za rekreaciju na vodi, na podruაju Kantona ima i drugih vjeᘐtaაki stvorenih akumulacija koje se koriste za sliაne namjene, a to su: Bistarac u Lukavcu, Viᘐၰa I i II u ័ivinicama, nekoliko jezera na podruაju opၰine Banoviၰi formiranih rudarskim radovima, zatim ''Hrvatska Brana"na rijeci Oskovi u Maაkovcu i mala akumulacija na rijeci Drinjaაi u Kladnju, akumulacija i konaაno ''Panonsko more'' u Tuzli itd.

Kako se u ljetnim mjesecima na postojeၰim akumulacijama i ostalim vodnim povrᘐinama skuplja znaაajan broj rekreativaca, ureᄐenje i koriᘐtenje ovih akumulacija i vodnih povrᘐina trebalo bi biti normativno ureᄐeno, sliაno kao i za akumulacije koje se koriste za snabdijevanje vodom privrede i stanovniᘐtva.

Pri tome je posebnu pa០nju potrebno posvetiti uspostavljanju i kontroli higijensko – sanitarnih uslova, kako vodnih povrᘐina, tako i prostora oko akumulacije koji rekreativci koriste. Pri donoᘐenju normativnog akta, nadle០ni organ opၰine na აijem se vodna povrᘐina nalazi, pored odgovarajuၰih mjera propisat ၰe i nosioca provoᄐenja istih, kao i vrᘐioca nadzora nad provoᄐenjem propisanih mjera.

Osim postojeၰih akumulacija koje se zadr០avaju u planskom periodu, planirane su i nove akumulacije, a to su: akumulacija "Bistrica " i akumulacija "Lu០niაka" u opၰini Srebrenik i akumulacija "Kovaაica" u opၰini Tuzla, koje su viᘐenamjenskog karaktera, za koje treba primjenjivati mjere zaᘐtite kao i za gore navedene (postojeၰe).

7. VODOPRIVREDNA INFRASTRUKTURA

7.1. Sistemi snabdijevanja vodom

Podlogu za razradu koncepcije razvoja koriᘐtenja voda, odnosno snabdijevanja vodom stanovniᘐtva i privrede predstavljaju podaci, razmatranja, tehniაka rjeᘐenja i varijante dati u projektu ''Dugoroაni program snabdijevanja



pitkom vodom stanovniᘐtva i privrede na vodnom podruაju slivova rijeke Save u Federaciji BiH na kantonalnom i podslivovskom nivou – Tuzlanski kanton'' , uraᄐen od strane Zavoda za vodoprivredu, Sarajevo, 2000/2003. godinu.

Vodovodni sistem Tuzlanske regije3

Vodovodni sistem Tuzlanske regije obuhvatao bi slijedeၰe opၰinske centre i prigradska naselja: Tuzla, Lukavac, ័ivinice, Kalesija Banoviၰi i Srebrenik, a eventualno i Graაanica.

Razraᄐene su dvije varijante vodovodnog sistema Tuzlanskog regije, a obje ukljuაuju proᘐirenje postojeၰih kapaciteta, saniranje oᘐteၰenih dijelova mre០e, kao i prevoᄐenje vode iz susjednog sliva rijeke Krivaje. Pored toga razraᄐena je i treၰa varijanta meᄐuslivskog transfera vode.

Za poboljᘐanje uslova vodosnabdijevanja Tuzle predviᄐeno je koriᘐtenje voda akumulacije Modrac. Ono podrazumijeva izgradnju zahvata na postojeၰem sistemu vodosnabdijevanja, transport i preაiᘐၰavanje voda uz primjenu odgovarajuၰe tehnologije, kao i kontinuirano provoᄐenje mjera zaᘐtite akumulacije i sliva. Prethodno je potrebno ostvariti dogovor postojeၰih i potencijalnih potroᘐaაa vode sa relevantnim institucijama Tuzlanskog kantona i organizacije koja gazduje akumulacijom Modrac.

• Varijanta IOva varijanta predviᄐa prevoᄐenje voda iz sliva rijeke Krivaje u sliv rijeke

Oskove, odnosno Spreაe, tunelom kroz planinu Konjuh.Predviᄐeni vodozahvat na rijeci Krivaji, na lokaciji Careva ၠuprija, je

otvorenog tipa, kao i dovodni kanal do tunela. Dovodni kanal je dimenzija 1,5 x 1,0 m, du០ine 3,7 km, a tunel je du០ine 13 km, promjera Ø 3,5 m, sa cjevovodom unutar njega promjera Ø 1,1 m. Na izlazu iz tunela u dolinu rijeke Oskove, predviᄐeno je postrojenje za preაiᘐၰavanje vode sa rezervoarom აiste vode, te razvod vode cjevovodima do glavnih gradskih rezervoara podruაja vodosnabdijevanja.

Vodozahvat, dovodni kanal i tunelski cjevovod su dimenzionirani na planirane potrebe za vodom Tuzlanske regije do 2030. godine, te je prilikom izrade tehniაke dokumentacije za ovaj sistem, za neke objekte (postrojenje za preაiᘐၰavanje vode, rezervoari i dr.), moguၰa fazna realizacija istih.

Za ovu varijantu predviᄐena su proᘐirenja veၰ postojeၰih rezervoara: ''Gradski II'' u Banoviၰima, ''Meᘐtriၰi'' u ័ivinicama, ''Mosnik'', ''Cerik'' i ''ᘀi Selo'' u Tuzli, ''Kalesija'' u ''Kalesiji'' i ''Dolo០al'' u Lukavcu. Do 2030. godine predviᄐena je i izgradnja novog rezervoara Osoje (prema Srebreniku) zapremine 500 m3.

Pored pumpne stanice uz postrojenje za preაiᘐၰavanje i rezervoar ''Oskova'', potrebno je izgraditi joᘐ dvije pumpne stanice: ''Meᄐaᘐ'' i ''ᘀi Selo'', a u planskom periodu do 2030. godine i pumpnu stanicu ''Mileᘐiၰi''.

• Varijanta IIOva varijanta predviᄐa prevoᄐenje voda iz sliva rijeke Krivaje u sliv rijeke

Turije. Specifiაnost ove varijante u odnosu na prvu je direktno prevoᄐenje iz sliva rijeke Krivaje u sliv rijeke Spreაe, odnosno akumulaciju Modrac. Iz Modraca,

3

Studija ''Vodoprivreda'' II faza, raᄐena kao podloga za izradu ''Prostornog plana Tuzlanskog kantona 2002. –2020. godina'', Institut za hidrotehniku Graᄐevinskog fakulteta, Sarajevo, te dokumentacija JP za ''Vodno podruაje slivova rijeke Save'' Sarajevo i Direkcije voda Tuzlanskog kantona.



odgovarajuၰim tehniაkim rjeᘐenjima, voda bi se odvodila do glavnih gradskih rezervoara. Ova tehniაka rjeᘐenja su sliაna konceptu koriᘐtenja voda iz akumulacije Modrac, აiji ၰe opis biti dat u nastavku.

Vodozahvat na rijeci Krivaji, na lokaciji Krajniၰi, je istog tipa kao i u varijanti I. Prevoᄐenje voda vrᘐi se tunelom znatno manje du០ine (7,85 km), dok su ostale karakteristike tunela i cjevovoda iste kao i u prethodnoj varijanti.

Fazna izgradnja sistema opisana u prvoj, moguၰa je i u ovoj varijanti. Predviᄐena su proᘐirenja, uglavnom istih rezervoara kao i u varijanti I, dok se za poveၰanje rezervoarskog prostora predviᄐa izgradnja novih rezervoara: ''Glibovi'', ''Crvene njive'' i ''Osoje''.

Potrebno je napomenuti da je izgradnja rezervoara ''Crvene njive'', zapremine 2.500 m3 i Osoje (zajedno sa pumpnom stanicom), zapremine 500 m3, kao i proᘐirenje rezervoara ''Mosnik'' za 2.500 m3, predviᄐeno u planskom periodu do 2030. godine. Takoᄐer je predviᄐena izgradnja postrojenja za preაiᘐၰavanje vode u Lukavcu, kao i novih pumpnih stanica: ''័ivinice'', ''Banoviၰi'', ''Glibovi'', ''Lukavac'' i ''Dolo០al''.

• Varijanta IIITreၰa varijanta vodovodnog sistema za Tuzlansku regiju, sliაna je prethodno

opisanim tehniაkim rjeᘐenjima. Voda se zahvata iz rijeke Krivaje i gravitacionim tunelom prevodi u sliv rijeke Oskove, odnosno Spreაe. Specifiაnost ove varijante je u tome ᘐto je ona dio pumpnog hidro-energetskog postrojenja na rijeci Krivaji, აiji je koncept predlo០en u poglavlju: Iskoriᘐtenje vodnih snaga.Voda bi se zahvatila iz akumulacije ''Buk'' na rijeci Krivaji, a zatim pumpala u gornji kompenzacioni bazen koji se nalazi na planini Konjuh. Poᘐto su predlo០ene dvije varijante pumpnih hidroelektrana, tako postoje i dvije varijante gornjih kompenzacionih bazena.

Za pumpnu hidroelektranu (PHE) ''Buk I'' se predviᄐa gornji kompenzacioni bazen formiran na gornjem toku potoka Mala Maoაa, ukupne zapremine 3,81 hm3. Za potrebu transporta vode iz ovog bazena u sliv rijeke Oskove potrebno je izgraditi gravitacioni tunel du០ine oko 555 m.

Za PHE ''Buk II'' predviᄐa se gornji kompenzacioni bazen koji se formira na visoravni iznad potoka Rahmanovac, ukupne zapremine 3,34 hm3. U sluაaju ove varijante meᄐuslivskog transfera vode potreban je gravitacioni tunel du០ine cca 2.115 m.

Poᘐto se radi o izuzetno velikim zapreminama kompenzacionih bazena, oაito je da se za potrebu meᄐuslivskog transfera, odnosno vodosnabdijevanja, mogu zahvatiti i znatno veၰe koliაine vode od planiranih 2030. godine.

Takoᄐer je oაigledno da se sa ovim rjeᘐenjem ostvaruje skraၰenje du០ine tunela i do 24 puta, jer preostali dio tunela funkcioniᘐe kao dio hidroelektrane. Samim tim bi tunel za meᄐuslivski transfer vode postao dio viᘐenamjenskog vodoprivrednog sistema, აije su osnovne namjene izravnanje proticaja rijeke Krivaje, odbrana od poplava i vodosnabdijevanje regiona centralne Bosne (vjeᘐtaაka akumulacija ''Buk''), proizvodnju vrᘐne elektriაne energije (PHE I i II instalirane snage 500 MW) i vodosnabdijevanje Tuzlanske regije

Zbog svega gore navedenog, varijanta III bi, u odnosu na ostale dvije varijante, omoguၰila znatno smanjenje cijene koᘐtanja objekata za prevoᄐenje voda iz sliva rijeke Krivaje u sliv rijeke Spreაe. Za tehniაko rjeᘐenje dalje distribucije vode treba uraditi odgovarajuၰu tehniაku dokumentaciju. Meᄐutim, oაito je da bi i to rjeᘐenje bilo veoma sliაno rjeᘐenjima za prethodne dvije varijante.



Poboljᘐanje vodosnabdijevanja opၰine Tuzla – koriᘐtenje voda akumulacije Modrac

U cilju poboljᘐanja uslova snabdijevanja vodom stanovniᘐtva opၰine Tuzla, odnosno smanjenja iskazanog deficita vode, u zavrᘐnoj fazi su aktivnosti na zahvaၰanju i preაiᘐၰavanju koliაine od 300 l/sek iz akumulacije Modrac. U ovoj fazi, zahvat vode predviᄐen je u krugu TE Tuzla, a prikljuაenje ၰe biti izvedeno na oba dovodna cjevovoda, koja sirovu vodu dopremaju sa akumulacije: AC cjevovod DN 700 mm i AC cjevovod DN 800 mm.

U krugu TE Tuzla predviᄐena je pumpna stanica, kojom se voda, potisnim cjevovodom od ductil cijevi prepumpava na lokalitet Cerik, gdje su predviᄐeni ureᄐaju ta preაiᘐၰavanje vode. Predviᄐena je membranska tehnologija preაiᘐၰavanja sirove vode. Kao rezervoar აiste vode koristit ၰe se postojeၰi rezervoar ''Cerik'' zapremine 2 x 2.500 m3, preko koga se vrᘐi dalja distribucija vode prema potroᘐaაima, postojeၰim ili novoizgraᄐenim cjevovodima.

Poboljᘐanje vodosnabdjevanja Kalesije – koriᘐtenje voda akumulacije Modrac

Obzirom da kvalitet vode izvoriᘐta ''Kruᘐik'' sa koga se trenutno snabdijeva vodom stanovniᘐtvo Kalesije i prikljuაenih naselja ne odgovara zahtijevanom kvalitetu vode za piၰe, tokom 2004. godine uraᄐen je Idejni projekat, a potom i Tenderska dokumentacija postrojenja za pripremu vode navedenog izvoriᘐta. Predviᄐeno je postrojenje kapaciteta 30 l/sek, koje svojom rezervom pri dimenzioniranju i adekvatnom prethodnom aeracijom mo០e zadovoljiti kapacitet u podruაju od 20 – 40 l/sek. Predviᄐena je slijedeၰa tehnoloᘐka ᘐema pripreme vode: aeracija, retenzija sa dinamiაkim bistrenjem vode, proces filtriranja i dezinfekcija vode hlordioksidom. U zavrᘐnoj fazi su aktivnosti na obezbjeᄐenju potrebnih finansijskih sredstava, odabir najpodobnijeg izvoᄐaაa radova i pristupanje izgradnji postrojenja za pripremu pitke vode sa izvoriᘐta ''Kruᘐik'' za Kalesiju i prikljuაena naselja.

U uvodnom dijelu ovog poglavlja navedeno je da Vodovodni sistem Tuzlanske regije obuhvata slijedeၰe opၰine: Tuzla, Lukavac, ័ivinice, Kalesija, Banoviၰi i Srebrenik, a eventualno i Graაanica. Razraᄐene su dvije, odnosno tri varijante navedenog sistema, koje podrazumijevaju optimalno koriᘐtenje postojeၰih izvoriᘐta, saniranje oᘐteၰenih dijelova mre០e, kao i prevoᄐenje vode iz susjednog sliva-sliva rijeke Krivaje.

Do realizacije regionalnog sistema – Vodovodni sistem Tuzlanske regije, jedina realna moguၰnost obezbjeᄐenja nedostajuၰih koliაina vode stanovniᘐtvu opၰine Kalesija je vezivanje na meᄐuopၰinski sistem vodosnabdjevanja Tuzla –័ivinice - Lukavac, odnosno koriᘐtenje raspolo០ivih koliაina voda akumulacije Modrac, pod uslovima o kojima je govoreno u uvodnom dijelu ovog poglavlja. U tehniაkom smislu ovo rjeᘐenje predstavlja povezivanje sistema vodosnabdjevanja Kalesije i prikljuაenih naselja na navedeni meᄐuopၰinski sistem, preko glavne distributivne pumpne stanice – PS ''Spreაa'' u ័ivinicama, za ᘐto je potrebno uraditi odgovarajuၰu dokumentaciju.



Poboljᘐanje vodosnabdijevanja Lukavca–koriᘐtenje voda akumulacije Modrac

Grad Lukavac sa prikljuაenim prigradskim naseljima trenutno se snabdijeva vodom preko PS KHK Lukavac, gdje se na modifikovanom postrojenju preაiᘐၰavaju podzemne vode iz (19) bunara lociranih na uᘐၰu rijeke Jale u rijeku Spreაu i vode akumulacije Modrac, u ukupnoj koliაini od oko 90 m3/sek. Postrojenje აija je izgradnja u pripremi, treba da se gradi izvan kruga KHK Lukavac, neposredno uzvodno od istog. Kapaciteta je 150 l/sek, a transport vode do postojeၰeg rezervoara ''Dolo០al'' predviᄐen je preko pumpne stanice predviᄐene uz postrojenje. Realizacijom ovog projekta dobija se dodatnih 50 – 60 l/sek kvalitetne vode za piၰe, a dodatne koliაine vode obezbijediti ၰe stabilnije uslove snabdijevanja vodom grada i prigradskih naselja.

Akumulacija Maაkovac

Ova akumulacija planirana je za snabdijevanje vodom opၰina: Tuzla, Banoviၰi, ័ivinice i Lukavac. Brana koja formira akumulaciju ''Maაkovac''na rijeci Oskovi kod Banoviၰa, locirana je na oko 700 m nizvodno od sastava Velike Zlaၰe i Oskove. Sliv akumulacije iznosi 40 km2, kota normalnog uspora je 460 m.n.m, ukupna zapremina akumulacije iznosi 17 hm3, a povrᘐina akumulacije 40 ha.

Topografija terena nije povoljna, te je za predviᄐenu zapreminu akumulacije potrebna relativno visoka brana – 60 m, a sam profil na mjestu brane je ᘐirok tako da brana ima 387 m u kruni. Predviᄐena je nasuta – kamena brana sa glinenim jezgrom. Dokumentacijom iz 1975. godine procijenjeno je da bi ista mogla da obezbijedi, prosjeაno 500 l/sek. Prema selektivnim mjerenjima provedenim u 2000. toj godini, ova akumulacija mogla bi obezbijediti oko 800 l/sek vode.

Kada je ova akumulacija planirana, sliv akumulacije je bio pogodan za izgradnju objekta koji bi slu០io za snabdijevanje pitkom vodom. U sluაaju opredjeljenja za gradnju ovog objekta, biၰe potrebno provesti sva potrebna istra០ivanja: hidroloᘐka, geoloᘐka, hidrogeoloᘐka i druga.

Sistem snabdijevanja vodom Ⴠeliၰa

U drugoj polovini devedesetih godina proᘐlog stoljeၰa uraᄐena je dokumentacija kojom je planirano da se dugoroაno rjeᘐenje vodosnabdijevanja cijele opၰine Ⴠeliၰ osloni na izvoriᘐte Brnjik II. Za predlo០eno izvoriᘐte Brnjik, locirano na sastavu vodotoka ᘀiboᘐnica i Orahovica, oაekivani kapacitet iznosi oko 25 l/sek. Predviᄐena je infiltracija vode iz povrᘐinskih vodotoka u podzemlje, a drena០nim sistemom voda bi se dovodila u sabirni bunar. Iz sabirnog bunara voda bi bila transportovana u tri pravca: u pravcu Ⴠeliၰa, drugi za naselje Brnjik i treၰi pravac za Vra០iၰe i Velino Selo. Iako je dokumentacija uraᄐena na nivou glavnog projekta, do poაetka realizacije iste nije doᘐlo.

U meᄐuvremenu, tokom 2002. godine, saაinjen je Program istra០ivanja novih resursa za dugoroაno vodosnabdijevanje opၰine Ⴠeliၰ, koji je poslu០io za izradu dokumentacije za obezbjeᄐenje dodatnih koliაina pitke vode za podruაje opၰine Ⴠeliၰ na nivou idejnog rjeᘐenja. Navedena dokumentacija uraᄐena je tokom 2003. godine. U okviru izrade te dokumentacije realizovan je i odreᄐeni obim istra០nih



radova, na predviᄐenim potencijalnim izvoriᘐtima za dugoroაno vodosnabdijevanje opၰine Ⴠeliၰ:

• Crpiliᘐte Brnjik II (aluvijon rijeke ᘀiboᘐnice),• Zahvat vode iz bankovitih pjeᘐაara (duboki bunari),• Zahvat povrᘐinskih voda Vlaᘐtaაog potoka,• Zahvat vode iz aluviona rijeke ᘀiboᘐnice na lokalitetu ᘀarena Meraja,• Zahvat vode iz aluviona rijeke ᘀiboᘐnice na lokalitetu brane Vra០iၰi,• Kaptiranje manjih lokalnih izvora za naselje Velino Selo,• Zahvat vode iz kompleksa kreაnjaka: Velino Selo – Vra០iၰi.

Na osnovu provedenih istra០ivanja konstatovano je da crpiliᘐte iznad brane ''Vra០iၰi'' posjeduje pozitivne geoloᘐke, hidrogeoloᘐke i hidrodinamiაke karakteristike, kao i moguၰnost zaᘐtite izvoriᘐta. Na tom lokalitetu predviᄐena je realizacija kopanog bunara preაnika 4,0 m i ukupne dubine 9,5 m, sa bunarskom kuაicom povrᘐine 25 m2, kapaciteta 15 – 21 l/sek. Distribucija vode od crpiliᘐta brana Vra០iၰi do rezervoara u naseljima razmatrana je u tri moguၰe varijante. Analizirajuၰi postavljene kriterije poreᄐenja varijanti, prednost je data varijanti I.

Varijanta I obuhvata slijedeၰe komponente vodovodnog sistema:

• Izgradnja crpiliᘐta ''Brana Vra០iၰi'';• Potisni vod sa prateၰim instalacijama na dionici: crpiliᘐte – sabirni

rezervoar ''Krაevine'';• Sabirni rezervoar ''Krაevine'';• Gravitacioni dovodni cjevovod: crpiliᘐte – postojeၰi rezervoari;• Potisni cjevovod: crpiliᘐte ''Brana Vra០iၰi'' – spoj na postojeၰi cjevovod za

R ''Vra០iၰi''; • Dogradnja izliva u postojeၰim rezervoarima: R ''Ratkoviၰi'' i R ''Ⴠeliၰ'';• Elektro instalacije i automatizacija sistema.

Snabdijevanje vodom naselja Velino Selo predstavlja zaseban sistem vodosnabdijevanja, koji je baziran na zahvaၰanju voda sa lokalnih izvoriᘐta.

Sistem snabdijevanja vodom Doboj Istoka

Osnovni cilj rjeᘐenja problema snabdijevanja vodom stanovniᘐtva i privrede opၰine Doboj Istok usmjeren je ka definiranju dugoroაnog koncepta. Pri tome su postavljena slijedeၰa ograniაenja:

Sistem, odnosno sistemi treba da se oslanjaju na dovoljno moၰno izvoriᘐte za koje je istovremeno moguၰe realizirati dugoroაni koncept zaᘐtite kvaliteta.

ᘀto je moguၰe viᘐe grupisati osnovna izvoriᘐta i time svesti na razumnu mjeru povrᘐine zaᘐtitnih zona. Na taj naაin mjere zaᘐtite kvaliteta voda uაiniti razumnim, sa te០njom da se ne blokiraju druge aktivnosti u prostoru koje mogu da zagade vodu (poljoprivreda, ᘐumarstvo, industrija i sl.), odnosno, da se to აini u najmanjoj mjeri. Predvidjeti ᘐto je moguၰe veၰu faznost u izgradnji sistema, uslovljenu ne samoekonomskim, veၰ i tehniაkim ograniაenjima.

Uva០avajuၰi navedena ograniაenja, koja su ujedno, u najveၰoj mjeri, poᘐtovana pri izboru izvoriᘐta za perspektivno vodosnabdijevanje, koncepcija



dugoroაnog snabdijevanja vodom stanovniᘐtva i privrede opၰine Doboj Istok bazirana je na:

a) koriᘐtenjem vodonosnog sloja: pliocenski kompleks pijeska, ᘐljunka i gline (stijene intergranularne poroznosti),

b) objedinjavanje sistema vodosnabdijevanja naselja Klokotnica i naselja Lukavica Rijeka, sa sistemom vodosnabdijevanja naselja Staniၰ Rijeka u jedan sistem ''Klokotnica'',

c) objedinjavanje sistema vodosnabdijevanja naselja Velika Brijesnica i Mala Brijesnica u jedinstven sistem ''Brijesnica''.

Sistem snabdijevanja vodom Gradaაca

U predviᄐenom planskom periodu neophodno je izvrᘐiti rekonstrukciju vodovodne mre០e, kao i adekvatnu zaᘐtitu izvoriᘐta. Kapacitet izvoriᘐta zadovoljava potrebe korisnika do 2020. godine, pa se stoga ne predviᄐa njihovo proᘐirenje u ovom periodu. Za period do 2030. godine predviᄐeno je proᘐirenje izvoriᘐta Okanoviၰi za 50 l/sek. Takoᄐer je predviᄐeno proᘐirenje kapaciteta veၰ postojeၰih rezervoara: ''ᘀkoriၰi'', ''Kod Mlina'' i ''Avdiၰi''.

Vodu sa postojeၰeg postrojenja, zahvaၰenu iz akumulacije Hazna, potrebno je usmjeriti ka industrijskim potroᘐaაima.

Sistem snabdijevanja vodom Graაanice

U planskom periodu predviᄐeno je proᘐirenje postojeၰeg sistema, a posebno kapaciteta izvoriᘐta i rezervoarskih prostora.

Planirano je proᘐirenje izvoriᘐta Soljanuᘐa, uz izgradnju adekvatnih prateၰih objekata (pumpna stanica i postrojenje za preაiᘐၰavanje vode).Planirana je etapna izgradnja novog rezervoara ''Graაanica'', აiji bi kapacitet 2025. godine iznosio 500 m3, dok bi u narednom periodu bilo izvrᘐeno njegovo proᘐirenje na 1.000 m3. Izgradnju rezervoara bi pratila i izgradnja pumpne stanice. Takoᄐer je planirana i izgradnja postrojenja za preაiᘐၰavanje vode ''Gaj''.

Proᘐirenje opၰinskog vodovoda Graაanica ၰe pratiti rekonstrukcija oᘐteၰene vodovodne mre០e, a specijalno zamjena azbest-cementnih cjevovoda. Na ovaj naაin ၰe gubici u vodovodnoj mre០i biti znatno smanjeni. Takoᄐer je neophodno u planskom periodu uraditi elaborate o zaᘐtitnim zonama za sva izvoriᘐta pitke vode.

U planskom periodu 2015. – 2030. godina, Dugoroაni program snabdijevanja pitkom vodom u Federaciji BiH, upuၰuje Graაanicu na vodosnabdijevanje sa akumulacije Modrac – II faza, ᘐto ustvari pretpostavlja prevoᄐenje voda rijeke Krivaje u sliv rijeke Spreაe, odnosno rijeku Turiju, a time i akumulaciju Modrac. Realizacija ove varijante ovisna je o opredjeljenju opၰina Tuzlanske regije na istu, kao i planskom periodu kada se mo០e oაekivati realizacija sistema vodosnabdijevanja za Tuzlansku regiju.

Sistem snabdijevanja vodom Kladnja

U planskom periodu do 2025. godine predviᄐena je rekonstrukcija vodovodne mre០e, kao i kuၰnih prikljuაaka, ᘐto treba rezultirati smanjenjem gubitaka vode. Za iskazani deficit u vodi u planskom periodu do 2025. godine, potrebno je uvesti nove koliაine vode u sistem vodosnabdijevanja. Ocjena je da se iste mogu obezbijediti



formiranjem manje akumulacije, potrebne zapremine, neposredno ispod uᘐၰa Gluhe Bukovice u potok Bukovicu.

Takoᄐer je potrebno nastaviti veၰ zapoაete aktivnosti na pripremi dokumentacije za izgradnju postrojenja za preაiᘐၰavanje voda sa postojeၰih izvoriᘐta Gluha Bukovica i Stariაka Rijeka, kao i realizaciju istog. Naime, planirano je da se izgradi jedno postrojenje kapaciteta 20 l/sek, kojim bi se preაiᘐၰavale vode sa oba izvoriᘐta.

Sistem snabdijevanja vodom Teoაaka

U planskom periodu potrebno je nastaviti aktivnosti koje se veၰ nekoliko godina vode u cilju realizacije dugoroაnog snabdijevanja vodom podruაja opၰine Teoაak, sa zahvata na akumulaciji Snije០nica. Ovim rjeᘐenjem obuhvaၰena su sva naselja: Centar, Snije០nica, Jasikovac i Jasinje, Huseinoviၰi, Stari Teoაak, Bilaloviၰi i Uzunoviၰi.

Veliki dio distributivne mre០e veၰ je izgraᄐen, kao i planirani rezervoari: R ''Snije០nica'', R ''Dudiၰi'' i R "Rudine''. U pripremi je i realizacija postrojenja za preაiᘐၰavanje vode akumulacije Snije០nica, kapaciteta 35 l/sek. U planskom periodu potrebno je pristupiti i rjeᘐavanju problema zaᘐtite akumulacije Snije០nica kao izvoriᘐta vode za piၰe, kroz normativne i tehniაke mjere zaᘐtite.

Sistem snabdijevanja vodom Sapne

Koncepcija snabdijevanja vodom stanovniᘐtva sa podruაja cijele opၰine Sapna trenutno je u razradi. Kao izvor vodosnabdijevanja treba da poslu០i buᘐeni bunar PB – 1, koji je realizovan tokom 2004. godine uzvodno od Sapne, u pravcu Goduᘐa. Planirano je da se na navedenom lokalitetu mogu obezbijediti i dodatne koliაine vode za opၰinu Sapna u planskom periodu.

Sistem snabdijevanja vodom Srebrenika

- lokalna izvoriᘐTokom 2004. godine, uraᄐena je dokumentacija ''Dugoroაni program razvoja

sistema snabdijevanja vodom i odvoᄐenje otpadnih voda na podruაju opၰine Srebrenik''. Pored rjeᘐenja razmatranog za sistem Tuzlanska regija, koje podrazumijevaju prevoᄐenje voda rijeke Krivaje u sliv rijeke Spreაe (u rijeku Oskovu ili rijeku Turiju), navedenim Programom razmatrana je moguၰnost koriᘐtenja raspolo០ivih resursa sa podruაja opၰine Srebrenik.

Dugoroაno gledano, kao logiაno rjeᘐenje nameၰe se potreba za izgradnjom distribucionog cjevovoda du០ magistralnog puta Sarajevo – Oraᘐje, iz koga bi se voda, zavisno o zahvatu iste, crpljenjem ili gravitacijom dopremala do pojedinih centara potroᘐnje.

- Vodosnabdijevanje iz akumulacijaRazmatrana je moguၰnost izgradnje akumulacije Luᘐniაka rijeka i

akumulacije Bistrica. Kao povoljnija, za dalju razradu se predla០e akumulacija Bistrica, na istoimenom potoku, 3,50 km sjeveroistoაno od magistralnog puta Sarajevo – Oraᘐje. Branom visine 46 m dobila bi se akumulacija zapremine 4.467,00 m3, sa kotom normalnog uspora 300 m.n.m. Povrᘐina sliva ove akumulacije iznosila



bi 9,9 km2, a povrᘐina akumulacije 26 ha. Normalni uspor ove akumulacije omoguၰava snabdijevanje veၰeg dijela stanovniᘐtva gravitacijom.

Zahvaၰena voda iz ove akumulacije se putem distribucionog cjevovoda razliაitih preაnika provodi kroz centar opၰine. Naselja koja su ni០a od kote 300 m.n.m mogu dobiti vodu gravitacijom, a ostala prepumpavanjem.

- Vodosnabdijevanje iz bunaraKao naredna moguၰnost razmatrano je iznala០enje deficitarnih koliაina vode

buᘐenjem bunara u inundaciji rijeke Tinje. U tom smislu potrebno je planirati i provesti detaljne istra០ne radove, kojima treba dokazati da se mogu osigurati potrebne koliაine od 150 l/sek sa nekoliko bunara. Meᄐutim, Treba imati u vidu da je აitav pojas uz rijeku Tinju i magistralni put Sarajevo – ័upanja gusto naseljen, pa bi osiguranje i zaᘐtita kvaliteta takvog izvoriᘐta bila teᘐko izvodljiva. Uz pretpostavku obezbjeᄐenja dovoljnih koliაina vode sa ovog izvoriᘐta, აitav sistem bi funkcionirao sliაno kao sa akumulacija, izuzev ᘐto bi iscrpljenu vodu iz bunara trebali transportovati do rezervoara, na dovoljnoj visini, a iz rezervoara dalje gravitacijom. Troᘐkovi eksploatacije sistema po ovoj varijanti bili bi znatni, radi troᘐkova elektriაne energije.

7.2. Sistemi odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda

U cilju poboljᘐanja i oაuvanja kvaliteta voda povrᘐinskih vodotoka, u planskom periodu potrebno je intenzivirati aktivnosti na pripremi potrebne dokumentacije za prihvat, odvoᄐenje i preაiᘐၰavanje komunalnih otpadnih voda, kao i industrijskih otpadnih voda. Ukoliko to kvalitet industrijskih otpadnih voda zahtjeva, potrebno je planirati i zajedniაko preაiᘐၰavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda. U nastavku se daje pregled sistema za odvoᄐenje i preაiᘐၰavanje otpadnih voda, po opၰinama.

Banoviၰi

Za podruაje opၰine Banoviၰi upravo je u toku izrada dokumentacije koja ima za cilj da definira strategiju prikupljanja, transporta i preაiᘐၰavanja otpadnih voda. Nakon izrade iste, po prethodno utvrᄐenim prioritetima, potrebno je pristupiti njenoj realizaciji. Kao prioritet, nameၰe se potreba dogradnje postojeၰeg gradskog kolektora, kojim bi se komunalne otpadne vode izvele iz centra grada, prema planiranoj lokaciji postrojenja za preაiᘐၰavanje.

U planskom periodu, pored poveၰanja pokrivenosti kolektorskom i kanalizacionom mre០om naselja na podruაju opၰine Banoviၰi, do kraja 2015. godine bilo bi potrebno izgraditi barem I fazu gradskog postrojenja tereta zagaᄐenja oko 15.000 ES. Potrebno je razmotriti moguၰnost zajedniაkog tretmana i otpadnih voda industrije locirane na gradskom podruაju. Do kraja 2025. godine na podruაju opၰine Banoviၰi bi trebalo izgraditi kapacitete koji bi bili u stanju da preაiᘐၰavaju otpadne vode oko 35.000 ES.

Pri separaciji Rudnika ''Banoviၰi'' postoji izgraᄐen ureᄐaj za tretman muljevitih voda, koji nije u funkciji. Potrebno je hitno dovoᄐenje istog u funkciju, obzirom na აinjenicu da ugljena praᘐina iz muljevitih voda zatrpava akumulaciju Modrac, kao i prirodna korita vodotoka Oskova, i Spreაa.



Ⴠeliၰ

Tokom 1998. godine uraᄐena je dokumentacija na nivou glavnih projekata, sa ciljem:

1. Izrade kanalizacionog sistema za odvod: fekalnih voda naselja Ⴠeliၰ do postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda planiranog na lokalitetu Sastavci (Ⴠeliၰ) i rijeke ᘀiboᘐnice, oborinskih voda naselja Ⴠeliၰ do vodotoka Ⴠeliၰka rijeka, ᘀiboᘐnica i Gnjica.

2. Izrade glavnog kolektora na potezu: lokalitet Saliᘐte (ispod naselja Vra០iၰi) – Brnjik – Ratkoviၰi – Sastavci (Ⴠeliၰ), do spoja sa glavnim kolektorom iz naselja Ⴠeliၰ.

3. Na pomenutom kolektoru predviᄐena su i mjesta buduၰih prikljuაaka fekalne kanalizacije iz Velinog Sela, Vra០iၰa (ju០ni i sjeverni dio), Brnjika (sa obje strane ᘀiboᘐnice) Ratkoviၰa i dijela naselja Ⴠeliၰ.

4. Odabir mikro lokacije za postrojenje za preაiᘐၰavanje otpadnih voda koje dotiაu naprijed navedenim kolektorima.

Kanalizacioni sistem naselja Ⴠeliၰ predviᄐen je kao poboljᘐana varijanta separatnog kanalizacionog sistema. Kompletna koncepcija tehniაkog rjeᘐenja pomenutog sistema bazirana je na maksimalnoj zaᘐtiti povrᘐinskih voda, tla i postojeၰih podzemnih resursa pitke vode u priobalnim rijeაnim aluvionima. Iz dispozicije ovog sistema jasno su uoაljive dvije grane, odnosno cjeline. Prirodna vododijelnica koja se pru០a lijevom obalom Ⴠeliၰke rijeke je uslovila dvije osnovne grane kanalizacionog sistema naselja Ⴠeliၰ.

Desna strana, odnosno grana kanalizacionog sistema je osnovni prioritet iz slijedeၰih razloga:

• zaᘐtita izvoriᘐta Sibovaაa,• zaᘐtita Ⴠeliၰke rijeke i rijeke Gnjice u rejonu izvoriᘐta ''Tukovi'',• zaᘐtita izvoriᘐta kod ''Frigos''-a,• zaᘐtita preko 80% naselja Ⴠeliၰa, • zaᘐtita prehrambene industrije ''Frigos'',• zaᘐtita svih javnih objekata koji se nalaze na ovoj grani kanalizacionog

sistema.

Na pomenutoj grani kanalizacionog sistema su i glavni kolektori koji bi se izvodili u I fazi. Obzirom na predviᄐenu gradnju reguliranu urbanistiაkim redom, navedena fazna gradnja i prioritet I faze je realan.

Stoga se u narednom, poაetnom dijelu planskog perioda, predviᄐa realizacija gore navedene I faze, a u nastavku i realizacija preostalog dijela kanalizacione mre០e naselja Ⴠeliၰ, a potom i fazna realizacija glavnog kanalizacionog kolektora za naselja Velino selo, Vra០iၰi, Brnjik, Ratkoviၰi i Ⴠeliၰ.

U planiranom planskom periodu pristupiti izradi dokumentacije za prihvaၰanje i odvoᄐenje otpadnih voda navedenih naselja, kao i postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda istih na lokalitetu Sastavci. Ovisno o financijskim moguၰnostima, realizaciju I faze postrojenja kapaciteta 10.000 ES realizirati do kraja II faze, a na istom predvidjeti i preაiᘐၰavanje otpadnih voda fabrike za preradu voၰa i povrၰa ''Frigos''.



Doboj Istok

Koncepcija prikupljanja, transporta i preაiᘐၰavanja otpadnih voda naselja sa podruაja opၰine Doboj Istok razmatrana je varijantno (dvije varijante), u dokumentaciji raᄐenoj 2004./2005. godinu. Opredjeljenje je da se operacionalizira varijanta I, za koju je trenutno u pripremi dokumentacija na nivou glavnih projekata.

Usvojenom varijantom predviᄐeno je prikupljanje i odvoᄐenje otpadnih voda za svako naseljeno mjesto odvojeno (Mala Brijesnica, Velika Brijesnica i Klokotnica), sa tri tipska postrojenja odgovarajuၰeg kapaciteta:

Naselje Klokotnica

Kanalizacioni sistem naselja Klokotnica rijeᘐen je tako da se otpadne vode iz padinskih dijelova naselja prikupljaju kanalima 1, 2, 3 i 4, koji se ulijevaju u sabirne kanale 1 i 2, koji su polo០eni uz magistralni put Tuzla – Doboj i prate pad terena. Na odgovarajuၰim mjestima, na mjestima putnih propusta, sabirni kanali prikljuაeni su na kolektor za naselje Klokotnica. Kolektor je predviᄐen od PE kanalizacionih cijevi DN 400 mm, a ostala kanalizaciona mre០a predviᄐena je od PE cijevi DN 300 mm p= 3,2 bara. Kolektor za naselje Klokotnica ima privremeni ispust u rijeku Spreაu. Na kraju kolektora predviᄐa se tipsko postrojenje za preაiᘐၰavanje otpadnih voda, odnosno rezervirana je samo lokacija za postavljanje istog.

Naselje Brijesnica Velika

Kanalizacioni sistem naselja Brijesnica Velika rijeᘐen je tako da se otpadne vode iz padinskih dijelova naselja prikupljaju kanalima: 5, 6, 7 i 8, koji se ulijevaju u sabirne kanale 3, 4 i sabirni kanal 5. Sabirni kanali su polo០eni uz put Tuzla – Doboj i prati pad terena. Na pogodnim mjestima predviᄐen je prolaz ispod puta i prikljuაenje sabirnih kanala na kolektor za Brijesnicu Veliku. Veၰim dijelom kolektor je polo០en urbanim podruაjem naselja, აime je omoguၰeno prikljuაenje svih objekata naselja na isti. Dijelom kolektor presijeca prirodne udoline, pa je na tim mjestima predviᄐeno nasipanje terena (oko 600 m). Kolektor za Brijesnicu Veliku ima privremeni ispust u rijeku Spreაu. Na kraju kolektora predviᄐeno je tipsko postrojenje za preაiᘐၰavanje otpadnih voda, odnosno rezervirana je samo lokacija za postavljanje istog.

Naselje Brijesnica Mala

Kanalizacioni sistem naselja Brijesnica Mala rijeᘐen je tako da se otpadne vode iz padinskih dijelova naselja prikupljaju kanalima 9 i 10, koji se ulijevaju u sabirne kanale 6 i 7. U produ០etku, uz put Doboj – Tuzla predviᄐeni su i sabirni kanali 8 i 9 koji prikupljaju otpadne vode sa svojih pripadajuၰih povrᘐina. Sabirni kanali ukljuაeni su u kolektor za Brijesnicu Malu, koji je polo០en veoma niskim dijelovima terena kako bi mogao prihvatiti otpadne vode iz postojeၰih objekata. Jedan dio objekata lociran je veoma nisko, te je njihovo prikljuაenje na kolektor upitno. Takvo polaganje kolektora, uslovilo je povlaაenje nivelete sa malim padovima, ᘐto mo០e uzrokovati probleme u eksploataciji sistema. Na kraju kolektora predviᄐen je privremeni ispust u rijeku Spreაu, na mjestu gdje treba rezervirati lokaciju za postavljanje tipskog postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda.

Gradaაac



U naselju Gradaაac postoje izgraᄐeni kanalizacioni kolektori, kao i postrojenje za preაiᘐၰavanje gradskih i otpadnih voda privrednih kapaciteta lociranih u industrijskoj zoni grada, kapaciteta 30.000 ES. Uz prethodnu pripremu odgovarajuၰe dokumentacije, potrebno je obezbijediti uslove za proᘐirenje postojeၰe kanalizacione mre០e u gradskom centru i ᘐirem podruაju grada. Za naselja u kojima do sada nije izgraᄐena kanalizaciona mre០a, takoᄐer uz prethodnu pripremu dokumentacije, stvoriti uslove za izgradnju kanalizacione mre០e u tim naseljima, kaoi kolektora koji ၰe otpadne vode odvesti na ureᄐaj za preაiᘐၰavanje. Po iskoriᘐtenju kapaciteta postojeၰeg postrojenja, potrebno je pristupiti proᘐirenju istog na kapacitet od 55.000 ES.

Graაanica

U naselju Graაanica postojeၰi kanalizacioni sistem, u suᘐtini, pokriva samo centralni dio grada. Stoga je potrebno pristupi pripremi odgovarajuၰe dokumentacije kojom bi se analiziralo postojeၰi stanje kanalizacione mre០e, potreba za zamjenom dotrajalih dionica, produ០enje postojeၰih kolektora i proᘐirenje kako kolektorske tako i kanalizacione mre០e na utvrᄐenom obuhvatu.

Takoᄐer je potrebno analizirati i predlo០iti optimalan broj postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda i njihovu lokaciju. Nakon toga pristupiti rekonstrukciji i proᘐirenju postojeၰe kanalizacione i kolektorske mre០e, kao i faznoj realizaciji postrojenja za preაiᘐၰavanje. Do 2015. godine potrebno je realizirati barem I fazu postrojenja kapaciteta 20.000 ES, a do kraja 2025. godine i drugu fazu za joᘐ 20.000 ES.

Kalesija

Za sva naselja sa podruაja opၰine Kalesija upravo je u izradi dokumentacija kojom bi se trebala definirati koncepcija prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda. Istom ၰe biti definirana glavna kolektorska mre០a kojom ၰe biti omoguၰen prihvat i transport otpadnih voda, kao i optimalan broj i lokacije postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda. Po utvrᄐenim prioritetima, potrebno je pristupiti realizaciji dijela kolektorske i kanalizacione mre០e. Do kraja 2015. godine pristupiti pripremi i realizaciji I faze ureᄐaja za preაiᘐၰavanje gradskih otpadnih voda, a do kraja 2025. godine, ovisno o financijskim uslovima, i druge faze kapaciteta dodatnih 10.000 ES.

Ovisno o statusu Farme krava u Kruᘐiku, koja je trenutno u steაajnom postupku, otpadne vode iste potrebno je zasebno razmatrati i rjeᘐavati.

Kladanj

Za cijelo podruაje opၰine Kladanj, prvenstveno za grad i prigradska naselja, potrebno je odmah pristupiti izradi projektne dokumentacije kojom bi se definirala koncepcija prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda, ukljuაujuၰi i otpadne vode privrednih kapaciteta lociranih nizvodno od gradskog podruაja. Potrebno je analizirati i predlo០iti eventualno potrebnu rekonstrukciju postojeၰe kanalizacione mre០e.



Ujedno je potrebno analizirati i predlo០iti optimalan broj postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda, njihovu lokaciju, te tehnologiju preაiᘐၰavanja. Realizaciji planiranih aktivnosti pristupiti po utvrᄐenim prioritetima, pri აemu bi prioritetno trebalo rijeᘐiti problem ispuᘐtanja otpadnih voda iz sekundarne kanalizacione mre០e direktno u rijeku Drinjaაu, u samom centru grada.

Potrebno je razmotriti i moguၰnost da se do kraja 2015. gode izgradi jedno ili dva postrojenja ukupnog kapaciteta 10.000 ES.

Lukavac

Postojeၰi kanalizacioni sistem Lukavca je mjeᘐovitog tipa, te su stoga prisutni odreᄐeni problemi u eksploataciji istog. Za dijelove naselja Dolo០al, Joᘐik i Bistarac Gornji, kao i urbani dio naselja Centar, veၰ je pripremljena dokumentacija აijom bi realizacijom trebali biti otklonjeni problemi sa bujiაnim vodama i nanosom, koji se slijeva na dijelove navedenih naselja.

Obzirom da za opၰinu Lukavac nema, u potpunosti, definiran koncept prihvaၰanja, odvodnje i preაiᘐၰavanja komunalnih otpadnih voda i otpadnih voda krupnih industrijskih kapaciteta lociranih u u០em i ᘐirem gradskom podruაju, potrebno je hitno pristupiti pripremi odgovarajuၰe dokumentacije. Istom je potrebno analizirati i odrediti se za optimalan broj postrojenja za preაiᘐၰavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda (zajedniაka ili odvojena postrojenja). Nakon ᘐto se utvrde prioriteti, pristupiti potrebnoj rekonstrukciji, dogradnji postojeၰih ili izgradnji novih kanalizacionih sistema u gradu i drugim naseljima opၰine Lukavac.

Za naselja locirana po obodu akumulacije Modrac, koja postaje i izvoriᘐte vode za piၰe, na nivou idejnog rjeᘐenja uraᄐena je dokumentacija za prihvat, odvoᄐenje i preაiᘐၰavanje otpadnih voda na tipskim postrojenjima kapaciteta do 2.000 ES. Uz odreᄐivanje prioriteta, ove aktivnosti potrebno je ᘐto je moguၰe prije realizirati.

Glavni zagaᄐivaა u ovoj opၰini je industrijski sektor, koji je i vodeၰi zagaᄐivaა na podruაju Tuzlanskog kantona, koji je u prethodnom periodu veoma malo pa០nje posveၰivao preაiᘐၰavanju otpadnih voda, te je stoga u rijeku Spreაu unoᘐen veoma veliki teret zagaᄐenja. U tom smislu potrebno je podr០ati realizaciju odgovarajuၰih projekata za smanjenje zagaᄐenja (nadviᘐenje talo០nice ''Bijelo more).

Potrebno je pokrenuti i aktivnosti za pripremu i realizaciju zajedniაkog postrojenja za preაiᘐၰava komunalnih i industrijskih otpadnih voda Lukavca, za koga bi prethodno trebalo utvrditi lokaciju, kao i optimalnu tehnologiju preაiᘐၰavanja. Kapacitet postrojenja trebao bi biti do 150.000 ES, uz faznu realizaciju istog.

Sapna

Za cijelo podruაje opၰine Sapna potrebno je definirati koncepciju prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda izradom odgovarajuၰe dokumentacije. Po usvojenom konceptu, utvrditi prioritete, te na osnovu istih pristupiti realizaciji kanalizacione i kolektorske mre០e pojedinih naselja. Navedenom dokumentacijom analizirati i predlo០iti optimalan broj postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda, njihovu lokaciju i tehnologiju preაiᘐၰavanja.

Do kraja 2015. godine izgraditi postrojenja ukupnog kapaciteta 10.000 ES, a do kraja 2025. godini realizirati zbrinjavanje otpadnih voda preostalih naselja na odgovarajuၰi naაin.



Srebrenik

Dugoroაno rjeᘐenje prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda sa podruაja opၰine Srebrenik analiziran je u okviru projektne dokumentacije raᄐene tokom 2004. godine, a zasniva se prije svega na izgradnji kanalizacione mre០e. Analizirana su moguၰa podruაja odvodnje sa obuhvatom viᘐe naseljenih mjesta, kako bi se tretman voda mogao odvijati na jednom mjestu, a ujedno i da se smanji broj ureᄐaja za preაiᘐၰavanje. Usvojeni prag planiranja u navedenom Dugoroაnom rjeᘐenju je 2035. godina.

Kanalizacija Srebrenik – ureᄐaj U1

Postojeၰe postrojenje za preაiᘐၰavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda kapaciteta 12.000 ES radi sa pola kapaciteta, obzirom da je na kanalizacionu mre០u grada i prigradskih naselja prikljuაeno oko 40% stanovniᘐtva. Za veၰinu prigradskih naselja veၰ je uraᄐena potrebna dokumentacija pa se mo០e oაekivati skoro prikljuაenje istih na kolektorsku mre០u, odnosno postojeၰe postrojenje za preაiᘐၰavanje. U nastavku dajemo prikaz moguၰeg prikljuაenja prigradskih naselja na postojeၰu i II fazu postrojenja, kapaciteta 10.000 ES:

• na postojeၰi ureᄐaj za preაiᘐၰavanje, pored gradskog centra Srebrenika moguၰe je prikljuაiti naselja: Kiseljak, Bare, Ⴠehaje, Babunoviၰi, Je០inac, i dio Rapatnice, za ᘐto je potrebno izgraditi oko 12 km kanalizacione mre០e,

• na drugu fazu ureᄐaja za preაiᘐၰavanje, აija se izgradnja mo០e oაekivati tek oko 2015. godine moguၰe je prikljuაiti naselja: Luke, Ⴠojluk, Ⴠojluၰko Brdo, ostatak Rapatnice, Uro០e, Srebrenik Gornji, i Srebrenik Donji, za ᘐto je potrebno izgraditi oko 20 km kanalizacione mre០e.

Naselja koja se u nastavku navode ne posjeduju kanalizacionu mre០u, pa ၰe ista biti projektovana i graᄐena po prioritetima koje odredi opၰina Srebrenik.

Kanalizacija Tinja – Podoraᘐje, Ureᄐaj U2

Radi konfiguracije terena, na mjesnom podruაju Tinja – Podoraᘐje potrebno je izgraditi dva ureᄐaja, i to:

• za naselja Tinja Gornja, Tinja Donja, Lisoviၰi, Potpeၰ Gornji i Potpeၰ Donji postrojenje U2, koje zbog broja stanovnika koji treba biti prikljuაen (oko 10.000 ES), ne mo០e biti tipski, za naselja Podoraᘐje i Brezik ureᄐaj U2' kapaciteta 3.000 ES, mo០e biti tipski.

• Za prikljuაenje navedenih naselja na ureᄐaje U2 i U2', potrebno je izgraditi oko 20 km kanalizacione mre០e.

Kanalizacija Tinja – Podoraᘐje, Ureᄐaji U3 i U4

Za navedeno mjesno podruაje potrebno je izgraditi dva tipska postrojenja U3 i U4:

• za naselja: Jasenica, Crveno Brdo i ᘀahinoviၰi, potrebno je izgraditi tipsko postrojenje U3, kapaciteta 3.000 ES,

• za naselja Zahiroviၰi, Stra០a i Like, potrebno je izgraditi takoᄐer tipsko postrojenje U4, kapaciteta 3.000 ES.



Za navedena naseljena mjesta koja se prikljuაuju na tipska postrojenja U3 i U4 potrebno je izgraditi oko 20 km kanalizacione mre០e.

Kanalizacija Duboki potok – Ureᄐaj U5

Za naselja: Duboki Potok, Kuge, Dediၰi, Seona, Behrami, ᘀahmeri, Cage, Liplje i Ljenobud ne mo០e se primijeniti tipsko postrojenje (oko 10.000 stanovnika u 2035. godini), nego je potrebno postrojenje zasebno isprojektovati.

Za prihvat otpadnih voda Dubokog Potoka i navedenih naselja potrebno je izgraditi oko 28 km kanalizacione mre០e.

Kanalizacija Moranjci, Ureᄐaj U6

Za navedeno mjesno podruაje potrebno je izgraditi dva tipska postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda:

• za naselja: Donji Moranjci, Ⴠekaniၰi, Faleᘐiၰi i Brnjiაani potrebno je izgraditi tipsko postrojenje kapaciteta 3.000 ES,

• za naselje Gornji Moranjci potrebno je tipsko postrojenje malog kapaciteta.

Za prikupljanje otpadnih voda koje ide na ureᄐaje U6 i U6', do kraja planskog perioda (2035. godina) potrebno je izgraditi oko 21 km kanalizacione mre០e.

Kanalizacija Sladna, Ureᄐaj U7

Za navedeno mjesno podruაje potrebno je izgraditi აetiri tipska postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda:

• za naselja: Sladna, Murati i Salihbaᘐiၰi potrebno je izgraditi tipsko postrojenje U7 kapaciteta 3.000 ES,

• za naselja: Ibriၰi, Hrvati, Hod០iၰi i Vikali potrebno je izgraditi tipsko postrojenje U7' kapaciteta 1.500 ES,

• za naselje Omerbaᘐiၰi potrebno je izgraditi tipsko postrojenje U7'' kapaciteta 600 – 700 ES,

• za naselje Luᘐnica potrebno je izgraditi tipsko postrojenje U''' kapaciteta 600 – 700 ES.

Za prikupljanje otpadnih voda naselja mjesnog podruაja Sladna, do kraja planskog perioda (2035. godina) potrebno je izgraditi oko 26 km kanalizacione mre០e.

Kanalizacija ᘀpionica, Ureᄐaj U8

Za navedeno mjesno podruაje potrebno je izgraditi dva postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda, od kojih jedno mo០e da bude tipsko.

• za naselja: ᘀpionica Srednja, ᘀpionica Centar, ᘀpionica Donja, ᘀpionica Gornja, Cerik, Tutnjevac i Huremi potrebno je izgraditi postrojenje kapaciteta 7.000 – 8.000 ES, koje je potrebno zasebno isprojektovati,

• za naselje Hrgovi Gornji potrebno je izgraditi tipsko postrojenje kapaciteta 1.000 ES.



Za odvoᄐenje otpadnih voda naselja mjesnog podruაja ᘀpionica potrebno je izgraditi oko 12 km kanalizacione mre០e.

Teoაak

Za cijelo podruაje opၰine Teoაak potrebno je definirati koncepciju prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda izradom odgovarajuၰe dokumentacije. Pri tome je potrebno voditi raაuna da je ovim aktivnostima potrebno prioritetno pristupiti, obzirom da gotovo cijelo podruაje opၰine Teoაak pripada slivu akumulacije Snije០nica, koja predstavlja izvoriᘐte za snabdijevanje vodom cjelokupnog stanovniᘐtva opၰine, u sadaᘐnjem i planskom periodu.

Po usvojenom konceptu, utvrditi prioritete, te na osnovu istih pristupiti realizaciji kanalizacione i kolektorske mre០e pojedinih naselja. Navedenom dokumentacijom analizirati i predlo០iti optimalan broj postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda, njihovu lokaciju i tehnologiju preაiᘐၰavanja. Do kraja 2015. godine izgraditi postrojenja ukupnog kapaciteta 4.000 ES, a do kraja 2025. godine, na odgovarajuၰi naაin, potrebno je preაistiti otpadne vode ukupnog tereta zagaᄐenja od dodatnih 4.000 ES.

Tuzla

Naprijed je reაeno da jedino podruაje grada ima rijeᘐen sistem prikupljanja i odvoᄐenja fekalnih i oborinskih voda, te da se iste sistemom kolektora odvode van grada i direktno ispuᘐtaju u recipijent – rijeku Jalu. Sva ostala naselja sa podruაja opၰine Tuzla problem rjeᘐavaju direktnim upuᘐtanjem fekalnih voda u prirodne vodotoke, direktno ili preko septiაkih jama.

Poznato je i da stari dio grada ima kombinovani sistem kanalizacije, te da su აeste pojave plavljenja tog dijela grada, za vrijeme veၰih padavina, zbog nedostataka na kombinovanom sistemu. Dijelovi grada koji su graᄐeni u posljednjih dvadesetak godina imaju odvojene – separatne sisteme kanalizacije.

Iz gore navedenih razloga, nameၰe se potreba za hitnom izradom analize stanja izgraᄐenih sistema za prikupljanje i odvoᄐenje fekalnih, a gdje je to potrebno i oborinskih voda, sa izradom prijedloga mjera za poboljᘐanje istog. Za oაekivati je da ၰe navedenim mjerama biti predlo០eni zahvati u smislu rekonstrukcije pojedinih dijelova sistema ili objekata (otklanjanje uskih grla), zatim dogradnju i proᘐirenje sekundarne ali i kolektorske mre០e za prikupljanje i odvoᄐenje otpadnih voda, ali i na uvezivanje industrijskih zagaᄐivaაa sa buduၰim centralnim postrojenjem za preაiᘐၰavanje.

Za naselja sa podruაja opၰine Tuzla koja nemaju izgraᄐene sisteme za prikupljanje i odvoᄐenje otpadnih voda, analizirati i predlo០iti koncepciju prikupljanja i odvoᄐenja otpadnih voda, posebno analizirajuၰi preაiᘐၰavanje istih na jednom (centralnom gradskom postrojenju) ili viᘐe zasebnih postrojenja koja bi se gradila za pojedina mjesna podruაja.

Nakon izrade navedenih analiza, te utvrᄐivanja liste prioriteta na osnovu ustanovljenih kriterija, potrebno je pristupiti pripremi i realizaciji istih.

Na podruაju opၰine Tuzla predviᄐena je izgradnja centralnog postrojenja za zajedniაko preაiᘐၰavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda, kapaciteta 300.000 ES. Postrojenje bi trebalo biti locirano jugozapadno od Termoelektrane Tuzla, pored rijeke Jale.



Posebno se naglaᘐava potreba prikupljanja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda naselja na obodu akumulacije Modrac, za ᘐto je pripremljena dokumentacija na nivou idejnog rjeᘐenja, obzirom da akumulacija postaje izvoriᘐte vode za piၰe opၰina Tuzla i Lukavac, a eventualno i ័ivinice.

័ivinice

Za prihvat i odvoᄐenje otpadnih voda ័ivinica i prigradskih naselja uraᄐena je dokumentacija za sistem glavnih kolektora, kojim bi otpadne vode istih trebalo odvesti do lokacije buduၰeg postrojenja za preაiᘐၰavanje. Predviᄐena su აetiri kolektora: Kolektor I, Kolektor II, Kolektor III i Kolektor Sjever.

Kolektor III prihvata fekalne vode naselja: Karaula, Hornica, Litva I i II, Izbjegliაkog naselja i naselja Viᘐၰa. Ukupna du០ina ovog kolektora iznosi 3.407,73 m, od toga na kanalizacione cijevi DN 400 mm otpada 3.102,81 m, a na kanalizacione cijevi DN 300 mm 304,92 m. Predviᄐene su PHED cijevi ojaაane rebrima.

Kolektor II je predviᄐen iskljuაivo za odvodnju otpadnih voda naselja ᄀurᄐevik i polo០en je sa ju០ne strane pruge Tuzla – Banoviၰi. Ovaj kolektor samo je dio kolektora koga treba izgraditi da bi se naselje ᄀurᄐevik moglo prikljuაiti na glavni kolektor. Kolektor je du០ine 1.972,74 m, od აega na kanalizacione cijevi DN 500 mm otpada 333,50 m, a na kanalizacione cijevi DN 400 mm 1.639,24 m. Predviᄐene su PHED cijevi ojaაane rebrima.

Kolektor I je kiაma cjelokupnog sistema kolektora obzirom da se u njega uvode sve fekalne i oborinske vode. Du០ina ovog kolektora iznosi 2.404,01 m, od აega na kanalizacione cijevi DN 1000 mm otpada 2.085,83 m, a na kanalizacione cijevi DN 600 mm 318,18 m. Predviᄐene su takoᄐer PEHD cijevi ojaაane rebrima.

Kolektor Sjever predviᄐen je za odvodnju otpadnih voda naselja Jezero i buduၰeg naselja Novi Grad. Polo០en je sa sjeverne strane magistralnog puta Sarajevo – ័upanja. Kolektor je du០ine 1.711,00 m, sa cijevima preაnika DN 400 mm na cijeloj du០ini. Cijevi su PEHD ojaაane rebrima.

U periodu do 2015. godine potrebno je izgraditi navedene glavne kolektore, kao i I fazu postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda ័ivinica i prigradskih naselja, kapaciteta 20.000 ES, a do 2025. godine realizirati i II fazu postrojenja kapaciteta dodatnih 20.000 ES. Pored toga, na osnovu utvrᄐene liste prioriteta na nivou opၰine, pristupiti realizaciji kanalizacione i kolektorske mre០e, kako za grad i prikljuაena prigradska naselja, tako i za naselja izvan tog podruაja, sa ugradnjom odgovarajuၰih tipskih postrojenja.

7.3. Zaᘐtita voda, zaᘐtita od voda

7.3.1. Zaᘐtita voda

Podloga za ovo poglavlje je sektorska studija Zaᘐtita okolice. Strategija zaᘐtite voda u okviru ovog plana u potpunosti je harmonizirana sa strategijom postavljenom u Studiji zaᘐtita okolice. Neadekvatan odnos prema problemu otpadnih voda, odnosno oაuvanju kvaliteta povrᘐinskih voda, uაinio je da je stanje zagaᄐenosti vodotoka na podruაju Tuzlanskog kantona vrlo kritiაno.



Problem zaᘐtite voda na podruაju Tuzlanskog kantona , zbog njegovog obima i te០ine, treba detaljno i integralno sagledati, a sve u cilju definiranja strategije i pristupa njegovom potpunom rjeᘐavanju. Intenzitet koriᘐtenja vodnih resursa izuzetno je visok u poreᄐenju sa njihovom raspolo០ivoᘐၰu. Analizom podataka prikupljenih tokom priprema za izradu ovog plana i istra០ivanjima zakljuაuje se da je nivo zagaᄐenja povrᘐinskih vodotoka na podruაju Tuzlanskog kantona izuzetno veliki. U prilog toj აinjenici najbolje govori podatak da se u vodotoke Tuzlanskog kantona dnevno ispuᘐta teret zagaᄐenja od 1.750.000 ES/dan, dok teret zagaᄐenja koji se ''mo០e'' unijeti iznosi oko 23.000 ES/dan

Sistemskom planiranju kanalizacionih sistema potrebno je posvetiti odgovarajuၰu pa០nju, tim prije ᘐto je dosadaᘐnje odlaganje njihove izgradnje dovelo do nagomilavanja vodoprivrednih, a naroაito sanitarno – higijenskih problema koji se sve te០e rjeᘐavaju, jer zahtijevaju velika financijska sredstva. Regionalni kanalizacioni sistemi trebali bi imati prednost, naravno tamo gdje su opravdani, jer na najbolji naაin doprinose boljoj zaᘐtiti du០ih dionica vodotoka. Ovim rjeᘐenjima se ostvaruju povoljniji eksploatacioni i investicioni troᘐkovi, a posebno u dijelu koji se odnosi na postrojenje za preაiᘐၰavanje otpadnih voda.

Kako ၰe sama sanacija stanja u kome se vodotoci na podruაju Tuzlanskog kantona danas nalaze predstavljati dugotrajan i kompleksan proces, potrebno je razviti jedan strateᘐki i integralan pristup za njegovu realizaciju.

Odvodnja, a naroაito tretman otpadnih voda stanovniᘐtva i industrije zahtjeva velika financijska ulaganja. Zato je neophodno prilikom donoᘐenja planova za izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda predvidjeti faznu realizaciju.

Usvajanjem Zakona o zaᘐtiti akumulacije Modrac, odvodnja i tretman otpadnih voda u zonama sanitarne zaᘐtite Modraca, kao izvoriᘐta za piၰe, nametnut ၰe neodlo០no veoma stroge zahtjeve u pogledu kvaliteta. Realno je oაekivati da se za razliku od ostalih izvoriᘐta, neၰe moၰi pristupiti faznom rjeᘐavanju problema odvodnje i tretmana voda, nego ၰe se ovaj problem morati rijeᘐiti sveobuhvatno.

Strategija za rjeᘐavanje problema zaᘐtite voda

Koncept integralnog upravljanja vodama na nivou sliva ᘐiroko je prihvaၰen i potvrᄐuje se kao najprihvatljiviji u odr០ivom upravljanju vodnim resursima. Razmatranjem voda na prostoru Tuzlanskog kantona pokazalo se da se u slivu rijeke Spreაe nalazi oko 70 % ukupno raspolo០ivih vodnih resursa. Dakle, za rjeᘐavanje problema zaᘐtite voda Tuzlanskog kantona neminovno je primijeniti koncept integralnog upravljanja vodama, a koji ၰe postepeno dovesti do sanacije i revitalizacije vodotoka.

Postoji niz razliაitih pristupa u rjeᘐavanju smanjenja zagaᄐenja tj. podizanju kvaliteta voda u vodotocima Tuzlanskog kantona. Moguၰnosti smanjenja tereta zagaᄐenja u povrᘐinskim vodama su: poduzimanje odreᄐenih mjera na izvoru zagaᄐenja tj. kod zagaᄐivaაa i preაiᘐၰavanje otpadnih voda na zajedniაkim postrojenjima. Poveၰanje proticaja, kao moguၰe rjeᘐenje, ne mo០e se primijeniti na podruაju kantona zbog ograniაenosti resursa, izuzev u sluაaju prevoᄐenja voda iz susjednog sliva.

Dakle, strategija zaᘐtite kvaliteta voda na podruაju Tuzlanskog kantona treba biti bazirana na:



• Prevenciji nastanka zagaᄐenja, te smanjenju tereta zagaᄐenja na samom izvoru tj. promjenom tehniაko – tehnoloᘐkih rjeᘐenja koji podrazumijevaju uvoᄐenje აistije proizvodnje.

• Smanjenjem tereta zagaᄐenja preაiᘐၰavanjem otpadnih voda.

Kako bi se praktiაno ostvarili ovi strateᘐki pravci potrebno je realizirati აitav niz razliაitih tehniაkih, tehnoloᘐkih i ekonomskih mjera i aktivnosti. Djelovanje u cilju poboljᘐanja stanja kvaliteta voda u Tuzlanskom kantonu podrazumijeva sistematske napore koji trebaju biti utemeljeni na realnoj politici.

Osnovne postavke strategije zaᘐtite voda

Osnovno naაelo integralnog upravljanja vodama, koje treba biti ispoᘐtovano kod donoᘐenja strategije zaᘐtite voda, je odr០ivo koriᘐtenje vodnih resursa na podruაju Tuzlanskog kantona.

Imajuၰi u vidu do sada nagomilane probleme, osnovne postavke strategije zaᘐtite voda trebaju biti:

• Sistemski pristup i aktivnosti u kontroli zagaᄐivaაa i zagaᄐenja, prevenciji djelovanja i sanaciji trenutnog stanja.

• Opredjeljenja u buduၰnosti zasnovana na preorijentaciji industrije i privrede na აistije tehnologije.

• Izra០ajniji odnos druᘐtva prema zaᘐtiti voda, odnosno okoliᘐa uopᘐte.• Utvrᄐivanje minimalnih zahtjeva za kvalitet efluenta industrijskih i

komunalnih iz zagaᄐenja koji se ispuᘐtaju direktno u recipijente ili u kanalizaciju. Pri tome treba predvidjeti da se autopurifikacija vodotoka mo០e koristiti samo za efluente ureᄐaja za preაiᘐၰavanje i za zagaᄐenje iz difuznih izvora.

• Toksiაne industrijske otpadne vode moraju biti podvrgnute tretiranju prije ispuᘐtanja u gradsku kanalizaciju, ili potpunom preაiᘐၰavanju ako se radi o prirodnom recipijentu.

• Te០nja da se, gdje god je to moguၰe, industrijske otpadne vode sekundarno obraᄐuju na gradskom postrojenju.

• Izgradnja centralnih ureᄐaja za tretman komunalnih otpadnih voda treba biti prioritet.

• Pri utvrᄐivanju prioriteta izgradnje ureᄐaja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda Obavezno uzeti u obzir slijedeၰe kriterije: stepen toksiაnosti otpadnih voda, lokacija izvora zagaᄐenja, veliაina izvora zagaᄐenja i uticaj na kvalitet vode itd.

• Pri donoᘐenju planova za izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda neophodno je zbog velikih investicija izraditi i strategiju fazne izgradnje , sa na pr. mehaniაkim tretmanom kao fazom I, itd.

• Kod planiranja, izgradnje i rekonstrukcije industrijskih i privrednih objekata treba uzeti u obzir i zakonski osnov za obezbjeᄐenje svih podloga po osnovu kojih se utvrᄐuju mjere zaᘐtite voda.

• Zakonskom regulativom omoguၰiti oაuvanje kvaliteta voda u izvoriᘐnim zonama i podruაjima od posebnog prirodnog znaაaja.

• Intenziviranje inspekcijskih kontrola rada ureᄐaja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda.



• Organiziranje sistemskog ispitivanja kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika ispuᘐtenih zagaᄐenih i preაiᘐၰenih otpadnih voda iz gradova i industrije.

• Za smanjenje nastajanja otpadnih voda potrebno je donijeti odluke u vidu davanja

• poticajnih mjera za investicije u industriji, a koje za cilj ili posljedicu imaju smanjenje koliაina ili toksiაnosti otpadnih voda.

• Stvaranje ekonomske osnove za dugoroაni program zaᘐtite voda na podruაju Tuzlanskog kantona.

Kod izrade strategije zaᘐtite voda na podruაju Tuzlanskog kantona potrebno je definirati zaᘐtitu voda u skladu sa zahtjevima korisnika voda i va០eၰim zakonskim propisima, uskladiti postojeၰe zakonodavstvo sa EU zakonodavstvom, te definirati upravljanje vodama uzimajuၰi u obzir neophodnost zaᘐtite vodnih i kopnenih ekosistema ovisnih o vodi.

Kada su u pitanju poticajne mjere za zaᘐtitu voda, redni materijal nacrta Zakona o vodama Federacije BiH, predviᄐa djelomiაno oslobaᄐanje plaၰanja naknade za ispuᘐtanje otpadnih voda za sva lica (naselja i industriju) koja su pokrenula aktivnosti na unapreᄐenju sistema odvoᄐenja (razdvajanje oborinskih i otpadnih voda) i/ili izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda.

Ciljevi i mjere za zaᘐtitu voda na podruაju Tuzlanskog kantona

• Osnovni ciljevi zaᘐtite voda na podruაju kantona su:• Obezbjeᄐenje upravljanja vodnim resursima na principima odr០ivog

razvoja i jedinstva vodnog re០ima.• Oაuvanje kvaliteta voda koje nisu zagaᄐene, a naroაito postojeၰih i

potencijalnih izvoriᘐta vode za piၰe.• Trend pogorᘐanja povrᘐinskih voda zaustaviti putem: (i) izgradnje

kanalizacionih sistema za prikupljanje i odvoᄐenje komunalnih otpadnih voda, (ii) izgradnjom zajedniაkih ureᄐaja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda, (iii) faznom izgradnjom ureᄐaja za preაiᘐၰavanje koji se baziraju na naაelu najboljih moguၰih tehnologija, (iv)stvaranje uslova za skladan i odr០iv razvoj u kojem treba izbjeၰi neracionalno koriᘐtenje resursa i pogorᘐanje kvaliteta voda.

• Oაuvanje kvaliteta povrᘐinskih voda u propisanim kategorijama putem zaᘐtitnih mjera, nadzorom nad radom izgraᄐenih objekata i postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda.

• Omoguၰavanje svim korisnicima voda da je koriste na odr០iv naაin, a u skladu sa raspolo០ivim koliაinama vode.

• Uspostavljanje sistemskog praၰenja kvaliteta povrᘐinskih voda na razmatranom podruაju.

Za uspjeᘐnu realizaciju prethodno definiranih ciljeva potrebno je utvrditi i razliაite mjere, kojima ၰe se postiၰi zacrtani ciljevi. S obzirom na trenutno stanje kvaliteta i postavljene zahtjeve za kvalitetom voda, prioritetno se mogu izdvojiti naredne mjere:



• Donoᘐenje strategije zaᘐtite voda na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.

• Donoᘐenje planove zaᘐtite podruაja za podslivove koji se nalaze na podruაju Tuzlanskog kantona, te u skladu sa njima utvrditi ciljeve kvaliteta voda.

• Dovrᘐenje i usvajanje zakonske regulative, provedbenih propisa za standarde i normative kvaliteta vode na nivou BiH / F BiH.

• Donoᘐenje provedbenih propisa vezanih za kategorizaciju i klasifikaciju voda u skladu sa EU legislativom na nivou BiH / F BiH.

• Donoᘐenje planova i programa za izgradnju kanalizacionih sistema na podruაjima gdje oni ne postoje, kao i dogradnju postojeၰih uz definiranje rokova za realizaciju.

• Donoᘐenje planova za izgradnju ureᄐaja za preაiᘐၰavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda., uz definiranje rokova za realizaciju.

• Donoᘐenje programa mjera za postepeno uklanjanje starih izvora zagaᄐenja vodnih resursa.

• Uspostavljanje informacionog sistema o vodnim resursima i stvaranju preduslova za informiranje javnosti.

• Donoᘐenje ekonomski poticajnih mjera za prioritetne investicije u industriji koje imaju za cilj smanjenje nastanka otpadnih voda.

Dakle, potrebna je korjenita promjena u odnosu druᘐtva spram pitanja zaᘐtite voda kao neodvojivog dijela ០ivotne sredine. Promjene se ne trebaju manifestovati samo kroz usvajanje adekvatnih zakona, veၰ i u obliku promjene odnosa pojedinac – ០ivotna sredina, koji treba rezultirati istinski odgovornijim ponaᘐanjem pojedinca. Za siguran uspjeh na zaᘐtiti voda u Tuzlanskom kantonu potrebno je utvrditi i odgovarajuၰe instrumente za ostvarivanje postavljenih ciljeva i mjera.

U cilju zaᘐtite voda na podruაju Tuzlanskog kantona , a shodno navedenim ciljevima i mjerama, neophodno je pripremiti akcioni program. Akcionim programom se trebaju naglasiti planirane aktivnosti, zatim prioriteti, te njihova realizacija kroz du០e vremensko razdoblje do 2020. godine. Svakako da se trebaju odrediti aktivnosti koje ၰe se realizirati u kratkoroაnom, srednjoroაnom i dugoroაnom periodu.

Predviᄐeni sistemi zaᘐtite voda

U okviru prethodno spomenute strategije rjeᘐavanja problema zaᘐtite voda na podruაju Tuzlanskog kantona, u nastavku se daje pregled predviᄐenih aktivnosti objekata i sistema za zaᘐtitu voda pojedinaაno po opၰinama.

Banoviၰi

U opၰini Banoviၰi potrebno je poveၰati pokrivenost naselja kanalizacionom mre០om, prvenstveno u samom opၰinskom centru. Potrebno je dograditi glavni kolektor, tj. otpadne vode izvesti iz gradskog centra prema planiranoj lokaciji buduၰeg postrojenja za preაiᘐၰavanje. Zatim pristupiti izradi tehniაke dokumentacije za izgradnju postrojenja preაiᘐၰavanje otpadnih voda tereta zagaᄐenja oko 15.000 ES. Postrojenje bi se trebalo izgraditi do 2015. godine, odnosno barem njegova I faza.



Na podruაju opၰine se nalazi i povrᘐinski kop rudnika ''Banoviၰi''. Pri separaciji uglja u ovom rudniku postoji izgraᄐen ureᄐaj za tretman muljevitih voda i to sa zatvorenim sistemom recirkulacije vode. Ureᄐaj nije u funkciji zbog znaაajnih eksploatacionih troᘐkova, te je prioritetno potrebno dovoᄐenje istog u funkciju. Ugljena praᘐina iz muljevitih otpadnih voda ne samo da ima negativan ekoloᘐki uticaj, veၰ i zatrpava akumulaciju Modrac. Potrebno je izvrᘐiti ispitivanje moguၰnosti preაiᘐၰavanja otpadnih voda iz metalne industrije ''Helios'' na buduၰem gradskom postrojenju. Ukoliko to nije moguၰe potrebno je zahtijevati putem mehanizma okolinske dozvole da ''Helios'' pitanje otpadnih voda rijeᘐi na okolinski prihvatljiv naაin.

Sve poduzete mjere na podruაju Banoviၰa mogu se smatrati i mjerama zaᘐtite akumulacije Modrac, koja je predviᄐena za snabdijevanje vodom opၰina Tuzlanske regije. Do kraja 2025. godine na podruაju opၰine Banoviၰi ukupno bi trebalo izgraditi kapacitete koji bi bili u stanju da preაiᘐၰavaju otpadne vode oko 35.000 ES.

Ⴠeliၰ

Stihijski graᄐena kanalizaciona mre០a u pojedinim naseljima opၰine Ⴠeliၰ uslovljava da se problemu prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda sa cijelog podruაja opၰine pristupi planski. Nakon usvojene koncepcije, kojom treba definirati kanalizacioni sistem, odabrati optimalnu lokaciju i naაin preაiᘐၰavanja otpadnih voda, pristupiti faznoj realizaciji istih.

U prvoj fazi potrebno je izgraditi kanalizacionu mre០u u pojedinim naseljima, sa pripadajuၰim dijelovima glavnih kolektora, a u drugoj fazi, ovisno o ekonomskim i tehniაkim uslovima, gradilo bi se postrojenje za preაiᘐၰavanje otpadnih voda. Ispuste postojeၰe kanalizacije, koji zavrᘐavaju u vodotocima i septiაkim jamama, potrebno je uvesti u sistem kanalizacije, prvenstveno za veၰa naselja: Ⴠeliၰ, Vra០iၰi i Ratkoviၰi. Prilikom planiranja izgradnje postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda potrebno je predvidjeti da se u istom preაiᘐၰavaju i otpadne vode iz tvornice za preradu voၰa i povrၰa ''Frigos''.

Postrojenje treba biti dimenzionirano na dnevno optereၰenje od oko 10.000 ES, uz fazno izvoᄐenje do 2025. godine. Postrojenja bi trebalo dostiၰi kapacitet za preradu otpadnih voda tereta zagaᄐenja od oko 15.000 ES.

Doboj Istok

Koncepcija prikupljanja, transporta i preაiᘐၰavanja otpadnih voda naselja sa podruაja opၰine Doboj Istok razmatrana je varijantno (dvije varijante), u dokumentaciji raᄐenoj 2004./2005. godinu.

U okviru varijante I predviᄐeno je prikupljanje i odvoᄐenje otpadnih voda za svako naseljeno mjesto odvojeno (Mala Brijesnica, Velika Brijesnica i Klokotnica) i tri tipska postrojenja odgovarajuၰeg kapaciteta. Po varijanti II prikupljanje, odvoᄐenje i preაiᘐၰavanje otpadnih voda predviᄐeno je sa jednim kolektorom za sva tri naselja i jednim postrojenjem.

Nakon ᘐto se donese konaაna odluka o izboru varijante, potrebno je pristupiti realizaciji usvojenog kanalizacionog sistema, po utvrᄐenim prioritetima. Do kraja 2025. godine planirati realizaciju postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda ukupnog kapaciteta 10.000 ES.



Gradaაac

Na podruაju Gradaაca potrebno je dograditi kanalizacionu mre០u u centru grada, a u naseljima u kojima do sada nije izgraᄐena izgraditi je, te prikljuაiti nova naselja na kolektorsku mre០u. Po potpunom iskoriᘐtenju kapaciteta postojeၰeg postrojenja za preაiᘐၰavanje, pristupiti proᘐirenju sa postojeၰeg kapaciteta od 30.000 ES na 55.000 ES do 2025. godini.

Graაanica

Potrebno je unaprijediti postojeၰi kanalizacioni sistem koji u suᘐtini pokriva samo gradsko srediᘐte. Unapreᄐenje podrazumijeva nadogradnju glavnih kolektora koji se trebaju produ០iti i izvesti izvan grada, radi prikupljanja i industrijskih otpadnih voda. Zamjena odreᄐenog broja sekundarnih kanalizacionih vodova je neophodna radi njihove dotrajalosti i neupotrebljivosti, a ᘐto rezultira nastankom zagaᄐenja.

Nakon izvoᄐenja ovih radova mo០e se pristupiti pripremi tehniაkih podloga za projektovanje postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda, a potom i njegovoj izgradnji. Potrebno je do 2015. godine izgraditi barem I fazu postrojenja kapaciteta 20.000 ES, a do kraja 2025. godine i drugu fazu za dodatnih 20.000 ES.

Kalesija

Postojeၰe kanalizacione sisteme koji su na podruაju opၰine Kalesija djelomiაno izgraᄐeni samo u opၰinskom centru i nekoliko veၰih naselja: Tojᘐiၰi, Prnjavor, Memiၰi i Hrasno, potrebno je rekonstruirati i dograditi. Ove aktivnosti provesti u skladu sa koncepcijom prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda, koja ၰe biti definirana dokumentacijom koja je upravo u pripremi, a obuhvatit ၰe sva naselja opၰine Kalesija.

Nakon toga, po utvrᄐenim prioritetima, potrebno je pristupiti izgradnji kanalizacione mre០e u pojedinim naseljima, zajedno sa pripadajuၰim kolektorima. Ovisnosti o ekonomskim i tehniაkim uslovima, do 2015. godine bi trebalo pristupiti pripremi i izgradnji ureᄐaja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda kapaciteta 10.000 ES, a do kraja 2025. godine izgradnji i II faze postrojenja kapaciteta takoᄐer 10.000 ES.

Ovisno o statusu Farme krava u Kruᘐiku koja je trenutno u steაajnom postupku, otpadne vode iste potrebno je posebno razmatrati i rjeᘐavati, kako ne bi predstavljale izvor zagaᄐenja otvorenih vodotoka i ០ivotne sredine uopᘐte.

Kladanj

I pored postojanja kanalizacionih kolektora (bez glavnog kolektora) u rijeku Drinjaაu se u samom opၰinskom centru ispuᘐtaju otpadne vode iz sekundarne kanalizacione mre០e, ᘐto je u suprotnosti sa konceptom odvodnje, koji podrazumijeva prikupljanje svih otpadnih voda kolektorima i odvoᄐenje istih izvan grada. Potrebno je rekonstrukcija i proᘐirenje postojeၰe kanalizacione mre០e, te izgradnja kanalizacionih kolektora sa obje strane rijeke Drinjaაe.

Kanalizacione kolektore izvesti izvan grada kako bi mogli prihvatiti i otpadne vode industrijskih kapaciteta lociranih nizvodno od gradskog podruაja. Trenutno ovi kapaciteti rjeᘐavaju problem otpadnih voda odlaganjem istih u septiაke jame , a nakon toga ispuᘐtanjem u rijeku Drinjaაu. Uz prethodno razmatranje optimalnog



broja postrojenja, njihove lokacije, te tehnologije preაiᘐၰavanja, do 2015. godine potrebno je izgraditi jedno ili dva postrojenja ukupnog kapaciteta 10.000 ES.

Lukavac

Postojeၰi kanalizacioni sistem Lukavca je mjeᘐovitog tipa, te su evidentni odreᄐeni problemi u eksploataciji. To se prvenstveno odnosi na dio naselja Dolo០al, Joᘐik i Bistarac Gornji, kao i urbani dio naselja Centar, აija je kanalizaciona mre០a ugro០ena bujiაnim vodama i nanosom koji se slijevaju sa gravitirajuၰih povrᘐina dijelova naselja Dolo០al i Bistarac Gornji.

Potrebno je pristupiti rekonstrukciji i dogradnji kanalizacionih sistema u navedenim naseljima, a prema konceptu definiranom dokumentacijom iz 2004. godine. Pored toga potrebno je nastaviti veၰ zapoაete aktivnosti na proᘐirenju kanalizacione mre០e u naseljima Tabaci, Doboᘐnica Donja i Turija. Otpadne voda naselja lociranih na obodu akumulacije Modrac treba prihvatiti zasebnim sistemom kanalizacije, preაiᘐၰavanje realizirati izgradnjom tipskih postrojenja kapaciteta do 2.000 ES. Obzirom na აinjenicu da akumulacija Modrac postaje i izvoriᘐte vode za piၰe, ove aktivnosti potrebno je prioritetno realizirati.

Glavni zagaᄐivaა u ovoj opၰini je industrijski sektor, koji je ujedno i jedan od vodeၰih zagaᄐivaაa na podruაju Tuzlanskog kantona. U prethodnom periodu otpadne vode iz niza industrijskih kapaciteta preაiᘐၰavane su vrlo malo, ili gotovo nikako. Takve vode, izuzetno zagaᄐene, tj. izuzetno velikog tereta zagaᄐenja, upuᘐtane su u rijeku Spreაu. Potrebno je podr០ati realizaciju odgovarajuၰih projekata za smanjenje zagaᄐenja koje potiაe iz Fabrike sode Lukavac. Jedan od njih je i projekat nadviᘐenja talo០nice ''Bijelo more'', za koji veၰ postoji uraᄐena tehniაka dokumentacija. Kako je bitno podr០ati ove projekte najbolje govori აinjenica da FS Lukavac proizvodi teret zagaᄐenja od 136.768 ES.

Na podruაju opၰine Lukavac planirana je izgradnja jednog od dva centralna postrojenja za preაiᘐၰavanje na podruაju Tuzlanskog kantona. Njegov kapacitet bi trebao biti oko 10.000 do 150.000 ES. U ovom postrojenju bi se preაiᘐၰavale komunalne otpadne vode i otpadne vode industrijskih kapaciteta, koji se nalaze na podruაju opၰine Lukavac, ili njoj gravitiraju.

Sapna

Postojeၰe kanalizacione sisteme, djelomiაno izgraᄐene u naseljima: Sapna, Vitinica, Goduᘐ, Kobiliၰi i Kovaაeviၰi, potrebno je rekonstruirati i dograditi u skladu sa konceptom prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda, koga je potrebno razmotriti i usvojiti za cijelo podruაje opၰine Sapna. Nakon toga, po utvrᄐenom prioritetu, potrebno je pristupiti realizaciji istog. Preაiᘐၰavanje otpadnih voda rijeᘐiti izgradnjom postrojenja za preაiᘐၰavanje, ukupnog kapaciteta 10.000 ES, do 2015. godine.

U periodu do 2025. godine potrebno je odabrati i realizirati adekvatno rjeᘐenje zbrinjavanja otpadnih voda preostalih naselja, koja neၰe biti pokrivena navedenim postrojenjem.

Srebrenik

Potrebno je proᘐirenje kanalizacione mre០e kako bi se na nju prikljuაio ᘐto veၰi broj stanovnika. Ovo proᘐirenje mre០e i prikljuაenje iste na kolektorsku mre០u



imalo bi direktan uticaj na smanjenje zagaᄐenja vodotoka, obzirom da u Srebreniku postoji postrojenje za preაiᘐၰavanje otpadnih voda (komunalne i industrijske). Postrojenje je kapaciteta 12.000 ES. Biၰe potrebno proᘐiriti postojeၰe, ili graditi nova postrojenja ukupnog kapaciteta do barem 40.000 ES.

Teoაak

Potrebno je unaprijediti kanalizacionu mre០u, tj. rekonstruirati i proᘐiriti sekundarnu mre០u, te produ០iti kolektore, uz neophodnu rekonstrukciju dotrajalih dionica. Ove aktivnosti voditi po utvrᄐenom konceptu prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda za cijelo podruაje opၰine Teoაak i dogovorenim prioritetima. Trenutno se otpadne vode ispuᘐtaju u akumulaciju Snije០nica.

Postrojenje koje bi zadovoljilo potrebe ove opၰine do 2015. godine trebalo bida ima kapacitet od 4.000 ES, a do kraja 2025. godine, na odgovarajuၰi naაin potrebno je preაistiti otpadne vode ukupnog tereta zagaᄐenja od dodatnih 4.000 ES.

Tuzla

Rjeᘐavanje odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda sa podruაja opၰine Tuzla je, pored preაiᘐၰavanja otpadnih voda Lukavca, centralni problem u Tuzlanskom kantonu. Na podruაju opၰine Tuzla predviᄐena je izgradnja jednog od dva centralna postrojenja za preაiᘐၰavanje kapaciteta od 300.000 ES. Na njemu bi se preაiᘐၰavale otpadne vode komunalne i otpadne vode industrijskih kapaciteta, zajedno. Postrojenje bi trebalo biti locirano jugozapadno od TE Tuzla, pored rijeke Jale.

Ostala prigradska naselja bi istovremeno bila obuhvaၰena posebnim kanalizacionim sistemima, te posebnim postrojenjima za preაiᘐၰavanje. Otklanjanje zagaᄐenja koja potiაu sa podruაja opၰine Tuzla su prioritet. Razlog za to su vodotoci koji prenose zagaᄐenje; rijeka Jala a potom i rijeka Spreაa, te posredno zagaᄐuju i cijeli donji dio Spreაkog polja. Na taj naაin se postepeno obezvrjeᄐuju poljoprivredne povrᘐine i onemoguၰava razvoj drugih privrednih grana.

Pored ureᄐaja za preაiᘐၰavanje u Tuzli, potrebno je ulo០iti znaაajne investicije u dijelove sistema za prikupljanje otpadnih voda. Te investicije se odnose na izgradnju sekundarne, ali i kolektorske mre០e za prikupljanje otpadnih voda iz domaၰinstava, ali i na uvezivanje industrijskih zagaᄐivaაa sa buduၰim centralnim postrojenjem za preაiᘐၰavanje.

Posebno se naglaᘐava potreba prikupljanja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda naselja sa oboda akumulacije Modrac, obzirom da ista postaje i izvoriᘐte vode za piၰe.

័ivinice

Potrebno je realizirati projekat glavnih kolektora ( kolektori I, II, III i kolektor Sjever) za naselje ័ivinice, dograditi kanalizacionu mre០u u naseljima u kojima ista dijelom veၰ postoji, a za ostala naselja pokrenuti aktivnosti pripreme dokumentacije i realizacije iste. Izgraditi do 2010. godine postrojenje za preაiᘐၰavanje kapaciteta 20.000 ES u prvoj fazi, te realizirati drugu fazu do 2020. godine sa kapacitetom oddodatnih 20.000 ES .

Manja naselja koja se nalaze na obodu akumulacije Modrac potrebno je prioritetno pokriti kanalizacionom mre០om, a preაiᘐၰavanje otpadnih voda rijeᘐiti



manjim tipskim postrojenjima kapaciteta do 2.000 ES. Ovi radovi trebaju biti realizirani ᘐto je moguၰe prije, jer akumulacija Modrac postaje i izvoriᘐte vode za piၰe za opၰine u០e Tuzlanske regije. Na sliაan naაin treba posmatrati i izgradnju navedenog postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda ័ivinica.

Otpadne vode Drvne industrije ''Konjuh'' iz ័ivinica trebaju se preაiᘐၰavati odvojeno od komunalnih otpadnih voda.

Zakljuაak

Prilikom planiranja objekata za prikupljanje i preაiᘐၰavanje otpadnih voda potrebno je naၰi adekvatan odgovor na mnoga tehniაka i ekonomska pitanja. Za pravilno planiranje treba izvrᘐiti detaljne analize koje uslovljavaju razliაiti faktori prisutni na podruაju Tuzlanskog kantona. Potrebno je dobiti odgovor kada i gdje prioritetno treba graditi objekte, te kada se treba odluაiti na rjeᘐenje sa zajedniაkim postrojenjem za preაiᘐၰavanje, a kada iၰi na pojedinaაne sisteme i postrojenja. Ovaj problem ၰe biti posebno izra០en jer je poznato da su troᘐkovi izgradnje i odr០avanja bolje preraspodijeljeni kada se radi o veၰim sistemima. Poseban problem ၰe biti donijeti odluku o naაinu preაiᘐၰavanja industrijskih otpadnih voda, tj. kada i kako planirati zajedniაko preაiᘐၰavanje industrijskih i komunalnih otpadnih voda.

U okviru predviᄐenih sistema zaᘐtite u Tuzlanskom kantonu izbjegavano je davanje izriაitih odgovora na pitanje koje objekte treba graditi obavezno. To je uაinjeno iz razloga ᘐto razvijanje industrijskog sektora, kao najveၰeg zagaᄐivaაa, nije moguၰe pretpostaviti u buduၰnosti.

U cilju poboljᘐanja kvaliteta voda u vodotocima u perspektivi se mora razmiᘐljati o dugoroაnom sistemskom rjeᘐenju ovog problema na cijeloj teritoriji Kantona i pristupiti mu sa stanovitom ozbiljnoᘐၰu koja ၰe garantirati uspjeh. U tom procesu znaაajno je napraviti analizu problema, zacrtati ciljeve, odrediti kriterijume i saაiniti listu prioriteta za djelovanje.

Slijedeၰi korak je planiranje investicija, iznala០enje instrumenata finansiranja, zatvaranje konstrukcije finansiranja i konaაan poაetak radova. Treba istaၰi da se nijedan industrijski objekat ne smije pustiti u pogon bez obezbjeᄐenja odgovarajuၰe infrastrukture za obradu i dispoziciju kako otpadnih voda, tako i აvrstog otpada kao rezultata proizvodnih procesa.

Neophodno je iznaၰi sredstva za sistematsko praၰenje kvaliteta voda vodotoka, naroაito u osjetljivim i ugro០enim zonama.

Po svjetskim iskustvima koncept zaᘐtite povrᘐinskih voda zasniva se na kontroli kvaliteta recipijenta (prijemnika otpadnih voda) i u osnovi se smatra dugoroაnim ciljem kojem se te០i. S obzirom na naᘐe specifiაnosti, zaᘐtitu povrᘐinskih voda treba koncipirati na kriterijumu kvaliteta efluenta (ispuᘐtenih otpadnih voda), ᘐto se mo០e smatrati kompromisom koji treba obezbijediti postepeno i kontinuirano poboljᘐanje kvaliteta povrᘐinskih voda. Za ovakav pristup neophodno je uvoᄐenje i zakonsko normiranje standarda za efluente komunalnih i industrijskih otpadnih voda.

7.3.2. Zaᘐtita od voda

Podloga za razradu koncepcije razvoja zaᘐtite od voda na podruაju Tuzlanskog kantona predstavljali su podaci, razmatranja i tehniაka rjeᘐenja



ponuᄐena varijantno u okviru ''strateᘐke'' i druge dokumentacije, აiji je predmet razmatranja bio zaᘐtita od ᘐtetnog djelovanja voda.

Obzirom na stanje prirodnih korita vodotoka (obale obrasle vegetacijom, zatrpana korita i dr.), te აinjenicu da vodotoci slu០e kao odlagaliᘐta smeၰa i drugog otpada, da se na vodotocima i pored vodotoka stihijski i nekontrolirano grade razni objekti, uslijed აega dolazi do smanjenja proticajnog profila i znaაajnog ili potpunog zaაepljenja vodotoka i izlijevanja iole veၰih voda, nameၰe se logiაan zakljuაak u smislu utvrᄐivanja redoslijeda radnji koje, u konaაnom, imaju za cilj zaᘐtitu od voda podruაja Tuzlanskog kantona. U tom smislu, potrebno je:

• Utvrditi listu prioriteta, po kojoj bi se pristupilo აiᘐၰenju prirodnih korita i obala vodotoka na podruაju Tuzlanskog kantona, uz obavezan struაni nadzor nad realizacijom radova.

Nakon toga potrebno je utvrditi obim neophodnih radova za zaᘐtitu od voda na pojedinim vodotocima. Pri tome je potrebno voditi raაuna o nekoliko osnovnih principa:

• u urbanim sredinama i pored znaაajnih privrednih objekata, zaᘐtitne objekte dimenzionirati na vode ranga 1/100, sa rezervnom visinom od 80cm,

• na podruაjima gdje je zastupljeno poljoprivredno zemljiᘐte, zaᘐtitne objekte dimenzionirati na vode ranga pojave 1/20, i rezervnom visinom od0,30 m,

• kod odabira materijala za oblaganje proticajnog profila , voditi raაuna o ekoloᘐkim aspektima i ambijentalnim karakteristikama podruაja.

Za rijeku Spreაu nizvodno od Modraca, kao uslov za bilo kakve zahvate koji su u funkciji zaᘐtite od voda treba da bude deminiranje terena.

U nastavku dajemo pregled ponuᄐenih tehniაkih rjeᘐenja zaᘐtite od voda za znaაajnije vodotoke sa podruაja Tuzlanskog kantona.

Neposredni sliv rijeke Save

Dolina rijeke Tinje – podruაje opၰine Srebrenik

Sraაunate stope rentabilnosti ukazuju na to da koristi dobivene zaᘐtitom od poplava ovog podruაja ne opravdavaju potrebne investicije za izradu ovih objekata. Ipak, uzimajuၰi u obzir druᘐtvena kretanja na ovom podruაju, oაekuje se porast vrijednosti istog u bliskoj buduၰnosti. Samim tim, doၰi ၰe do opravdanosti ulo០enih sredstava za zaᘐtitu od poplava.

Stoga, strategija i pravci razvoja zaᘐtite od poplava rijeke Tinje u planskom periodu do 2020. godine treba da obuhvati:

• Regulaciju korita rijeke Tinje na kompletnom podruაju opၰine Srebrenik, u du០ini od 26 km. Predviᄐeno je korito dimenzionirano na velike vode ranga pojave 1/100 godina, sa zaᘐtitnim nadviᘐenjem od 80 cm. Projektovana trasa regulacije u najveၰoj mjeri prati prirodno korito.



Dionica nizvodno od naselja Srebrenik:

Ova dionica predstavlja regulaciju poteza rijeke Tinje od klisure u Ormanici do ureᄐaja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda (km 0+000 – km 8+205,07). Predlo០ena varijanta (I) normalnog proticajnog profila podrazumijeva izradu trapeznog korita sa ᘐirinom u dnu od 16 – 20 m i nagibom kosina 1:2. Dno korita ၰe biti stabilizovano stabilizacionim pragovima, a kosine oblo០ene kamenim materijalom.

Dionica uzvodno od naselja Srebrenik:

Ova dionica predstavlja regulaciju rijeke Tinje od klisure kod ''Igmina'' do mosta u Previlama (km 0+000 – km 13+633,00). Predlo០en je trapezni oblik normalnog proticajnog profila, sa ᘐirinom dna 6 – 8 m i nagibom kosina 1:2. Za obje dionice predla០e se nadviᘐenje od 80 cm., a stabilizacija dna korita i oblaganje kosina istog, predviᄐeno je kao i za nizvodnu dionicu.

Dionica kroz naselje Srebrenik:

Du០ina regulisanog korita kroz naselje Srebrenik iznosi 4.126 m, a trasa novog korita maksimalno prati prirodno korito vodotoka. Normalni proticajni profil je trapeznog oblika, sa ᘐirinom u dnu 8 – 12 m i nagibom kosina 1:2. Kosine su oblo០ena kamenim materijalom, sa nadviᘐenjem od 80 cm.

Sliv rijeke Bosne

Dolina rijeke Spreაe

Rijeka Spreაa je desna pritoka rijeke Bosne, sa ukupnom du០inom toka od 127 km. Tok rijeke Spreაe zbog svoje du០ine i akumulacionog bazena Modrac, mo០e se podijeliti na dva dijela: dio uzvodno od Modraca i nizvodni dio.

Rijeka Spreაa – dio toka uzvodno od akumulacije Modrac

Za zaᘐtitu od poplavnih voda doline rijeke Spreაe uzvodno od akumulacije Modrac, du០ine oko 36 km, smatra se prihvatljivim tehniაko rjeᘐenje sa izradom zaᘐtitnih nasipa du០ toka rijeke Spreაe, tako izvedene da je omoguၰen potreban proticajni profil za neometan protok velikih voda, bez izmjena prirodnog toka.

Usvojena je ᘐirina krune nasipa 3,0 m, sa nagibom kosina 1:2. Osovina nasipa je ista za sva tri razmatrana ranga zaᘐtite (1/20, 1/100 i 1/500).

Na potezu od Osmaka do ័ivinica usvojen je rang zaᘐtite na dvadesetogodiᘐnje vode (1/20) sa nadviᘐenjem od 30 cm (na ovom potezu preovladava poljoprivredno zemljiᘐte, bez znaაajnijih naselja ili privrednih objekata koji mogu biti ugro០eni VV rijeke Spreაe).

Na preostalom dijelu, u ᘐirem podruაju ័ivinica, usvaja se rang zaᘐtite na stogodiᘐnje velike vode (1/100) sa zaᘐtitnim nadviᘐenjem od 80 cm. Provedene analize pokazuju ekonomsku opravdanost ovakvog tehniაkog rjeᘐenja.

Od znaაajnijih pritoka rijeke Spreაe na ovom dijelu toka: Mramorak, Vacetina, Bukovica, Bjelova, Meᄐaᘐi, Dubnica, Mala Spreაa sa Graაaniაkom rijekom, Oskova sa Gosteljom i Gribaja, samo je za rijeku Gribaju razmatrana moguၰnost ureᄐenja prirodnog korita u du០ini od oko 5,50 km, ukljuაujuၰi i dionicu kroz naselje Tojᘐiၰi,



dok su u naselju Prnjavor veၰ realizovani regulacioni radovi, na najurgentnijoj dionici du០ine od oko 115 m.

Ureᄐenje korita rijeke Gribaje

Predlo០ena trasa regulacije veၰim dijelom prati prirodno korito rijeke Gribaja, a ukupna du០ina iste iznosi 5.505,65 m. Razmatrane su dvije varijante trapeznog proticajnog profila sa ᘐirinom u dnu 3,00 m i nagibom kosina 1:1,5 i 1:2, te nasipima ᘐirine 2,0 m u kruni. Varijantno je razmatran naაin oblaganja dna i kosina istog. U obje razmatrane varijante, na dijelu regulacije od km 0+124,25 – km 1+162,85, kosine su nagiba 1:2, a ᘐtite se geomre០om i zatravljivanjem, podno០iაna greda se radi od lomljenog kamena u betonu, a dno korita se ne obla០e.

Identiაno oblaganje proticajnog profila predviᄐeno je i za najuzvodniji dio regulacije od km 3+298,83 – km 5+477,00. Ukupna dubina profila iznosi 3,50 (3,00) m. Na dijelu trase od km 1+243,28 – km 3+205,36, kosine su nagiba 1:1,5, jedna varijanta predviᄐa oblaganje dna i kosina do nivoa vode ranga 1/10 sa kamenom u betonu, dok druga varijanta ne predviᄐa oblaganje dna korita. Ukupna dubina proticajnog profila, ovisno o podu០nom padu, kreၰe se od 3,00 – 3,60 m. Profil je dimenzioniran na vode ranga pojave 1/100.

Rijeka Spreაa – dio toka nizvodno od akumulacije Modrac

Za zaᘐtitu od poplavnih voda doline rijeke Spreაe nizvodno od akumulacije Modrac, du០ine oko 65 km, razmatrane su takoᄐer dvije varijante:

• Varijanta I, sa zaᘐtitnim nasipima i • Varijanta II, regulacija korita.

Uslovno je prihvatljivo tehniაko rjeᘐenje sa izradom zaᘐtitnih nasipa, mada ni u ovom sluაaju nije obezbijeᄐena potpuna ekonomska opravdanost realizacije predlo០enog rjeᘐenja. Poᘐto vrijednost eksproprijacije zemljiᘐta u znaაajnoj mjeri optereၰuje investiciju varijante I, neophodna je kombinacija obje razmatrane varijante. Odnosno, odabir varijante konaაnog rjeᘐenja zaᘐtite od poplava ovog podruაja potrebno je prilagoᄐavati stanju na terenu (urbana i poljoprivredna podruაja, sa razliაitim rangovima zaᘐtite od poplava).

Na dionici rijeke Spreაe od km 52+500 – km 57+256 (po prirodnom koritu), korito je veၰ regulirano i to sa rangom zaᘐtite 1/100, te nadviᘐenjem od 0,80 m (regulacija u ᘀikuljama du០ine 4.350 m). Ova regulacija uklopljena je u oba razmatrana varijantna rjeᘐenja.

Kako rijeka Spreაa nizvodno od Miriაine predstavlja granicu izmeᄐu dva entiteta, to se predlo០enim varijantama znaაajnim dijelom ulazi u prostor drugog entiteta. Stoga je neophodno da pri izboru tehniაkog rjeᘐenja zaᘐtite od poplavnih voda ovog podruაja budu ukljuაeni i predstavnici drugog entiteta.

Varijanta I – zaᘐtitni nasipi

Kao i u sluაaju dionice uzvodno od akumulacije Modrac, predviᄐeni su zaᘐtitni nasipi du០ toka rijeke Spreაe, izvedeni tako da je omoguၰen potreban proticajni profil za neometano proticanje velikih voda odabranog ranga pojave, bez izmjena prirodnog korita. Analizirana je zaᘐtita za velike vode ranga pojave 1/20,



1/100 i 1/500, a nadviᘐenja za navedene rangove zaᘐtite su: h = 0,30 m; h = 0,80 m i h = 0,50 m. Usvojena je ᘐirina krune nasipa od 3,00 m, sa nagibom kosina 1:2. Osovina nasipa je za sva tri razmatrana ranga zaᘐtite identiაna.

Varijanta II – regulacija korita

Ovom varijantom predviᄐena je izrada regulacije na cijeloj dionici vodotoka. Zadr០an je tip normalnog proticajnog profila kao i za izvedenu dionici na podruაju ᘀikulja ( 4.350 m). Pri odreᄐivanju trase reguliranog korita voᄐeno je raაuna o tome da se maksimalno koristi postojeၰe korito rijeke Spreაe, uz neophodna prosijecanja prirodnih meandara.

Ukupna du០ina trase regulacije iznosi 49.774 m. Normalni proticajni profil ima oblik slo០enog trapeza – dvogubi profil. Minor korito je dubine 2,00 m sa nagibom kosina 1:2. Major korito je proᘐireno na obje strane bermom ᘐirine 5,0 m i nagibom kosina 1:3. Ukupna visina reguliranog korita vodi raაuna o nadviᘐenju za velike vode, ovisno o usvojenom rangu zaᘐtite. Pri odreᄐivanju ᘐirine minor korita, koja je takoᄐer ovisna o usvojenom rangu zaᘐtite, voᄐeno je raაuna da se izbjegnu propratni nasipi. Zbog poveၰane brzine vode, a time i vuაnih napona, predviᄐena je kamena obloga ili obloga od reno - madraca. Ovim se ᘐtite kosine minor korita, dok se berme i kosine major korita ᘐtite zatravljivanjem.

Pored toga, u posljednjih 5-6 godina kontinuirano se vode aktivnosti na pripremi dokumentacije i faznoj realizaciji regulacionih radova na slijedeၰim vodotocima: rijeci Jali u naseljima Slavinoviၰi, Gornja Tuzla i Lukavac, rijeci Solini u naselju Solina, rijeci Spreაi u Malinama (័ivinice) i rijeci Sokoluᘐi u Graაanici

Ostali vodotoci na podruაju Tuzlanskog kantona

Poplavna podruაja koja pripadaju ostalim vodotocima na podruაju Tuzlanskog kantona takoᄐer je potrebno zaᘐtititi na adekvatan naაin, primjenjujuၰi osnovne principe navedene u uvodnom dijelu ovog poglavlja. U cilju zaᘐtite od poplavnih voda vodotoka pojedinih opၰinskih centara pripremljen je odgovarajuၰi nivo dokumentacije, a ovisno o utvrᄐenoj listi prioriteta, planirane zaᘐtitne objekte je moguၰe fazno realizirati.

Rijeka Drinjaაa u naselju Kladanj

U naselju Kladanj izvedena je regulacija rijeke Drinjaაe u du០ini od 470 m, sa kamenom oblogom i ᘐirinom dna korita od 17 m. Na ovoj dionici dolazi do intenzivnog talo០enja nanosa, koga je potrebno povremeno აistiti.

Za rijeku Drinjaაu i desnu pritoku Ujაu uraᄐena je dokumentacija na nivou idejnog rjeᘐenja, kojom je obuhvaၰena dionica rijeke Drinjaაe u du០ini od oko 3.150 m (od mosta na putu Kladanj – Vlasenica, do profila uzvodno od pregrade na istoj) i rijeke Ujაe uzvodno od uᘐၰa u rijeku Drinjaაu u du០ini od oko 470 m.

Za rijeku Drinjaაu razmatrane su tri varijante proticajni profila, a za rijeku Ujაu dvije. Trasa razmatranih varijanti su uglavnom iste, a normalni proticajni profil dimenzioniran je na vode ranga 1/100.

Za rijeku Drinjaაu predlo០eno je trapezno korito, ᘐirine u dnu 7 m, nagibom kosina 1:1,50 do visine od 2,0 m, a zatim se prelazi na vertikalni zid. ᘀirina reguliranog korita u kruni iznosi 13 m. Proticajni profil se obla០e kamenom.



Za rijeku Ujაu predlo០ena je varijanta koja predviᄐa trapezno korito ᘐirine u dnu 2,50 m, nagiba kosina 1:1,5, ᘐirinom reguliranog korita u kruni 11,50 m, i sa kamenom oblogom proticajnog profila.

Rijeka Sapna u naselju Sapna

Rijeka Sapna je izrazito bujiაni vodotok, pa uslijed toga , kao i neureᄐenog korita, აesto dolazi do plavljenja priobalnih povrᘐina i erodiranja obala i korita vodotoka.

Za ureᄐenje korita rijeke Sapne kroz naselje Sapna predviᄐena je regulacija iste u du០ini od 1.605 m, koja uglavnom prati prirodno korito. Usvojen je kombinovani proticajni profil, sa minor i major koritom (za male i velike vode), dimenzioniran na vode ranga 1/100 godina. Kosine se obla០u kamenom u betonu, a za stabilizaciju dna korita predviᄐeni su stabilizacioni pragovi, bez oblaganja dna korita. ᘀirina reguliranog korita u kruni nasipa (potpornih zidova) iznosi 10,18 m.

Za ostale vodotoke koji plave pojedina podruაja uglavnom ne postoji (ili je zastarila) tehniაka dokumentacija, te varijante tehniაkih rjeᘐenja za njih nisu ni razmatrane.To su, prije svega, vodotoci: Oskova, Turija Gostelja i dr. (lijeve pritoke rijeke Spreაe uzvodno od akumulacije Modraca), koje pri pojavi velikih voda plave prostor oko akumulacije, naselje ័ivinice, kao i odreᄐene magistralne i regionalne puteve. Tu su joᘐ i vodotoci: ᘀiboᘐnica (sliv rijeke Save) koja plavi poljoprivredne povrᘐine oko Ⴠeliၰa, rijeka Dubnica u Kalesiji, Orahoviაka rijeka u Graაanici, Litva u Banoviၰima, kao i drugi manji vodotoci.

Bujice i erozija

U ovom dijelu obraᄐen je segment prijedloga mjera za sprjeაavanje bujiაavosti i erozije.

Potrebno je prije svega izvrᘐiti inventuru ᘐuma i saაiniti ᘀumsko –gospodarsku osnovu, prema zakonskim i podzakonskim aktima iz oblasti ᘐumarstva. Paralelno, u oblasti vodoprivrede uraditi odgovarajuၰe vodoprivredne osnove koje ၰe se uklapati u Prostorni plan Tuzlanskog kantona, shodno strategiji razvoja kao osnovnoj odrednici.Kao najdjelotvornije mjere za, izmeᄐu ostalog, i reguliranje re០ima voda, predla០e se:

• Zaustaviti trend smanjenja ᘐumskog fonda rudarskim i drugim radovima, te rekultivacijom dijela jaloviᘐta povrᘐinskih ugljenokopa.

• Kontrolirano koriᘐtenje (sjeაa) ᘐuma, strogo prema dugoroაnim planovima (ᘐumsko – gospodarske osnove), kontrolirano koriᘐtenje sporednih ᘐumskih proizvoda itd.

• Intenzivni bioloᘐki i tehniაki radovi u slivovima sa izra០enim bujiაnim aktivnostima.

• Obezbjeᄐenje zaᘐtite ᘐuma od po០ara i drugih ᘐtetnika biotskog i abiotskog porijekla.

• Putem poᘐumljavanja i drugih ᘐumsko uzgojnih mjera izdanaაke ᘐume prevoditi u srednje i visoke. Vrᘐiti intenzivnu njegu ᘐuma i ᘐumskih kultura

• Izvrᘐiti planirana poᘐumljavanja u degradiranim ᘐumama i na goletima.



Predviᄐeni biotehniაki radovi u narednoj Tabeli 7.3.2.1. pod rednim brojem 2 – poᘐumljavanje goleti sposobne za poᘐumljavanje i 3 – poᘐumljavanje u izdanaაkim ᘐumama, u ukupnoj povrᘐini od 2.350 ha i vrijednosti 5.125.000 KM predstavljaju financiranje u proᘐirenu bioloᘐku reprodukciju.

Financiranje neophodno navedenih biotehniაkih radova u bujiაastim slivovima vrᘐiti iz prihoda namjenskog fonda Federacije i Kantona, odnosno iz naknada za koriᘐtenje

Obim i vrijednost radova najva០nijih investicija dat je u narednoj Tabeli 66 opၰekorisnih funkcija ᘐuma (OKᘀ) i sredstava za proᘐirenu bioloᘐku reprodukciju.

Tabela broj 66: Obim i vrijednosti radova najva០nijih bioloᘐkih investicija u periodu 2001 -2015 godina

Period 2001 - 2005 Period 2006 - 2015 Period 2001 - 2015Ukupno Prosjeაno Ukupno Prosjeაno Ukupno ProsjeაnoR

br.Vrsta radova

ha103

KM ha103

KM ha103

KM ha103

KM ha103

KM ha103

KM1 Poᘐumljavanje i

popunjavanjeu post. ᘐumama(prosta bioloᘐka reprodukcija)

1.250 2.500 250 500 3.050 6.100 305 610 4.300 8.600 286,66 573,32

2 Poᘐum. goleti sposobnih za poᘐumljavanje

200 500 40 100 650 1.625 65 162,5 850 2.125 56,66 141,65

3 Poᘐumljavanje u izdaniაkim ᘐumama

400 800 80 160 1.100 2.200 110 220 1.500 3.000 100 200

4 Ukupno proᘐirena reprodukcija

600 1.300 120 260 1.750 3.825 175 382,5 2.350 5.125 156,66 341,65

5 Njega podignutih ᘐumskih kultura 1.000 500 200 100 2.750 1.375 275 137,5 3.750 1.875 250 125

UKUPNO 2.850 4.300 570 860 7.550 11.300 755 1.130 10.400 15.600 692,66 1.039,97

7.3.3. Ureᄐenje vodnih povrᘐina

Veၰ je navedeno da su na podruაju Tuzlanskog kantona zastupljeni svi vidovi pojavljivanja vodnih povrᘐina i to: otvoreni tokovi, podzemne vode, prirodna jezera i vjeᘐtaაka jezera – akumulacije. Ureᄐenje vodnih povrᘐina ovisno je o njihovoj namjeni i treba da bude u funkciji iste, a odgovarajuၰe mjere, nosioci provoᄐenja istih i nadzor nad provoᄐenjem propisanih mjera mora biti normativno ureᄐeno. Ovo se prije svega odnosi na vjeᘐtaაke akumulacije, odnosno viᘐenamjenske akumulacije აija je prete០na namjena snabdijevanje vodom privrede i stanovniᘐtva.

Otvoreni tokovi – ureᄐena (regulirana) korita

Prema აlanu 20. Zakonu o vodama ( ''Slu០bene novine Tuzlanskog kantona'', broj: 15/99), ureᄐena korita i obale vodotoka u naseljenim mjestima na podruაju opၰine, u vlasniᘐtvu su opၰine. Opၰina je du០na da obezbijedi materijalne i organizacione uslove za odr០avanje ureᄐenih korita i obala vodotoka u naseljenim mjestima u funkcionalnom stanju i da se ona koriste u skladu sa njihovom prirodom i



namjenom, kao i აuvanje ureᄐenih korita i obala od uniᘐtenja ili oᘐteၰenja, odnosno nenamjenskog koriᘐtenja (odlaganje otpada, ispaᘐa stoke i sl.)

Opၰinsko vijeၰe donosi odluku o koriᘐtenju i drugim pitanjima od znaაaja za odr០avanje i აuvanje ureᄐenih korita i obala vodotoka u naseljenim mjestima.

8. MINERALNA NALAZIᘀTA

8.1. Utvrᄐene rezerve

Prema sadaᘐnjem stepenu istra០enosti na terenima Tuzlanskog kantona prisutni su raznovrsni prirodni mineralni resursi. Kao dva najekonomiაnija resursa su ugalj i so.

Tereni ovog kantona obiluju i drugim viᘐe ili manje znaაajnim prirodnim mineralnim resursima, kao ᘐto su : kreაnjaci, dijabazi, gabro, gabrodoleriti, magneziti, bentonitske gline, ᘐljunak, metaliაne mineralne sirovine, mineralne, termalne i termomineralne vode.

Sve mineralne sirovine prisutne na podruაju Tuzlanskog kantona, svrstane su u: energetske, nemetalne, metalne, te mineralne: termalne i termomineralne vode.

Od energetskih mineralnih sirovina u Tuzlanskom kantonu zastupljeni su: ugalj (viᘐe vrsta) pojave nafte, termalne i termomineralne vode.

Eksploatacione rezerve mineralnih sirovina gledano u cjelini, nisu dovoljno izuაene i poznate na podruაju Tuzlanskog kantona. Ovo se naroაito odnosi na ispitivanje bilansnih rezervi mineralnih sirovina, kao i popratnih ispitivanja, a to su : hidroloᘐka i geotehniაka ispitivanja i izuაavanje urbanih problema i uslova, ᘐto u fazi eksploatacije donosi brojne teᘐkoၰe.

Ugalj

Od ugljeva na podruაju Tuzlanskog kantona zastupljeni su: kameni ugalj, mrki i lignitski ugalj.

Kameni ugalj

Izdanci eocenskih i oligocenskih kamenih ugljeva nalaze se u zapadnoj, srediᘐnjoj i istoაnoj Majevici: Stra០a, Jasenice, Lemeᘐiၰi, Ro០anj, Konjkoviၰi, Veselinoviၰi i Perda.

ᘀto se kvaliteta tiაe mora se istaၰi velika poremeၰenost i brzo isklinjavanje slojeva. Debljina slojeva se kreၰe od 3-7,5 m.

Godine 1965 proraაunate su bilansne rezerve na 1, 600. 000 tona, a poslije eksploatacionog gubitka one iznose 1,100. 000 tona.4

Mrki ugalj

Rudnik mrkog uglja "Banoviၰi" - Banoviაki bazen se nalazi u sjeveroistoაnoj Bosni izmeᄐu Spreაke doline na sjeveru i planine Konjuh na jugu .

Za rudnik mrkog uglja "Banoviၰi "uraᄐen je Program prestrukturiranja RMU Banoviၰi, koji je uradio Rudarski institut Tuzla i DMT (njemaაka konsultanska kuၰa) i

4 Studija "Prirodni izvori i uslovi" Institut za hidrotehniku , Sarajevo



Tehno-ekonomskoj studiji optimalizacije i redoslijeda otkopavanja na povrᘐinskim kopovima banoviაkog ugljenog bazena, uraᄐenoj takoᄐer u RI Tuzla.

Ograniაenje povrᘐinskih kopova izvrᘐeno je na osnovu pretpostavljenih potreba za ugljem u narednih petnaest godina, a na osnovu poznatih parametara zalijeganja ugljenog sloja, kao i usvojenih parametara: visine eta០e i ugla radnih kosina sa geomehaniაkim karakteristikama stijenskog materijala.

U Banoviაkom bazenu preko bazalnih klastiაnih sedimenata, a ponekad direktno preko osnovnog gorja le០i glavni ugljeni sloj debljine 10-20m.

U dijelu bazena u Seoni, u padinskim sedimentima koji su debeli 30 m, ulo០en je tanki ugljeni sloj. Glavni ugljeni sloj u Seoni debeo je 15-20 m, dok je mlaᄐi povlatni ugljeni sloj Seone debeo od 4-20 m.

Tabela broj 67 : Pregled ukupno preostalih masa otkrivke i uglja za otkopavanje rudnika "Banoviၰi"

Povrᘐinski kop Otkrivka (000)m³. აm

Ugalj (000) t,ru Ko ( m³აm /t ru )

Ⴠubriၰ 21949 3401 6,45Turija 195060 28180 6,92Grivice 270132 31631 8,54Ukupno: 488147 63212 7,72Breᘐtica 154257 16761 9,20Seona 201353 32314 6,23Sveukupno 843757 112287 7,51

Nove konture su smanjene u odnosu na ranije, tako da se sada u okviru odobrenog eksploatacionog polja odreᄐene povrᘐine mogu koristiti za izgradnju stambenih i drugih objekata, kao i druge korisne svrhe.

Rezerve uglja jame "Omaziၰi" iznose: 11.161792 t ru, a ukupne rezerve za eksploataciju, Rudnika mrkog uglja "Banoviၰi" iznose 79.282.792 t. ru.5

Rudnik mrkog uglja "ᄀurᄐevik"

Eksploatacija ugljenih rezervi povrᘐinskim putem u bazenu ᄀurᄐevik se vrᘐi u reviru "Potoაari" i "Viᘐၰa II"

Revir "Potoაari" აini nastavak "pliၰih" Potoაara koji su bili projektovani za eksploataciju do 60 metra dubine, a revir "Viᘐၰa II" je nastavak eksploatacije povrᘐinskog kopa "Viᘐၰa" koji je eksploatirao pliၰi dio ugljenog sloja.

Rezerve uglja (bilansne) na povrᘐinskim kopovima rudnika ᄀurᄐevik iznose 34.253.267 tona, a rezerve uglja u jami "ᄀurᄐevik" 35.217.767 tona.

Lignit

Trenutno se u podruაju krekanskog bazena(Tuzlanskog kantona) vrᘐi eksploatacija uglja na dva jamska (Rudnik "Mramor" i Rudnik "Bukinje") i dva povrᘐinska objekta (PK "ᘀikulje" i PK "Dubrave").

5 Podaci rudnika "Banoviၰi"



Jama Glavni sloj, Rudnika "Mramor" u naselju Mramor, podijeljen je na tri odvojene cjeline- reviri: "Dobrnja", "Mramor", "Mariၰi", sa komercijalnim rezervama 14.000.000. tona. uglja-lignita.

Za povrᘐinski kop "Dubrave"-polje "A" u okonturenom le០iᘐtu su utvrᄐene rezerve 101.124.230 tona uglja.

Prema podacima rudnika "Kreka" planirano je potencijalno eksploataciono polje uglja lignita " Dubrave – polje B", აija je realizacija upitna obzirom da zahvata izgraᄐena – urbana podruაja (Tojᘐiၰi). Ukoliko korisnik – Rudnik "Kreka " se opredijeli za eksploataciju ovog le០iᘐta, prethodno ၰe morati provesti detaljna istra០ivanja – ekonomske opravdanosti ove eksploatacije, obzirom na znaაajnu izgraᄐenost i planirani razvoj ovog urbanog podruაja.

Za povrᘐinski kop "ᘀikulje" u okonturenom le០iᘐtu utvrᄐene su ukupne rezerve uglja od 102.513.000 tona uglja.

Povrᘐinski kop "Lukavaაka Rijeka" uskoro ၰe se zatvoriti, s obzirom da su rezerve pri kraju ( 4.500 tona uglja)

Ugljeni bazen "Kreka" nije do kraja istra០en sa aspekta rezervi i kvaliteta uglja, tako da se ove rezerve mogu prihvatiti samo kao orijentacione. Imajuၰi to u vidu procjenjuje se da se u ovom bazenu nalazi oko 2.332 miliona tona geoloᘐkih, tj. oko 1.233 miliona tona bilansnih rezervi lignita. 6

Kamena so

Eksploatacija kamene soli u rudniku "Tuᘐanj" je zavrᘐena, dok je u fazi zatvaranja i eksploatacija slanice putem slanih bunara na reviru "Trnovac-Hukalo".

Aktivno eksploataciono polje kamene soli na lokalitetu "Tetima", je povrᘐine 393,24 ha, a njegove rezerve iznose 54.720000 tona.

Na lokalitetu "Rasovac" na jednoj istra០noj buᘐotini nabuᘐena je so na dubini od 588m pa sve do dubine 1244 m (nisu vrᘐena detaljna istra០ivanja.7

Kvarcni pijesak

Najveၰa le០iᘐta u BiH, se nalaze u Tuzlanskom kantonu, uglavnom na terenima krekanske sinklinale i u okolini Graაanice.

Prema procjenama rezerve kvarcnog pijeska krekanskog reona procjenjuju se kao potencijalne (C2 kategorije) na oko 6-7 milijardi tona.

U krekanskom reonu procjenjuju se kao potencijalne rezerve,(C2 – kategorije) na oko 6-7 miliona tona kvarcnog pijeska.

Na pojedinim lokacijama povrᘐinskog kopa "ᘀikulje" opၰina Lukavac eksploatacijom II i I krovnog ugljenog sloja otkriva se kvarcni pijesak koji je podina i krovnog ugljenog sloja. Prognozne rezerve pijeska samo na ovom lokalitetu su preko 8 miliona tona kvarcnog pijeska.

Pojave kvarcnog pijeska u okolini Graაanice nalaze se u atarima sela Peაnik (Kaluᄐerski potok), kod Klokotnice nedaleko od Graაanice.

Eksploatacione vrijednosti kvarcnog pijeska u le០iᘐtu "Bukinje" iznose 5.194.887 tone, a do 1999 otkopano je 2.493.554 tone.

6 Studija "Energetike" Rudarski institut Tuzla7 Studija "Prirodni izvori i uslovi" Institut za hidrotehniku, Sarajevo



Eksploatacione rezerve kvarcnog pijeska u le០iᘐtu "Moluᘐka Rijeka" iznose 4.317.914 tona .

Eksploatacione rezerve kvarcnog pijeska u le០iᘐtu "Ku០iၰi" iznose 1.502.100 tone.

Kreაnjaci

Na podruაju Tuzlanskog kantona prisutne su razne litoloᘐko-stratigrafske vrste kreაnjaka u kojima se eksploatiᘐe kreაnjak u viᘐe od desetak kamenoloma, i to:

• "Vijenac" kod Lukavca• "Srebrenik" (oᘐtra krivina u Tinji )• "Sklop" Maleᘐiၰi - Graაanica• "Terakop"-selo Graაanica kod ័ivinica• "Duboki Potok"- Bijela rijeka- Srebrenik• "Orlova Klisura" – Srebrenik• "Drenik"- Srebrenik• "Hrastiၰ"- Brloᘐci kod Stupara• "Stupari "Kladanj• "Hrdar Kosa"-stupari• "Snije០nica"-Omeroviၰi-Teoაak

Osim eksploatacionih polja kreაnjaka gdje zapoაeta i vrᘐi se eksploatacija, u toku su istra០ni radovi na slijedeၰim lokalitetima kreაnjaka:

• "Greblje-Doborovci" – opၰina Graაanica• "Oᘐtro Brdo" selo Graაanica – opၰina ័ivinice (proᘐirenje istra០nih

radova)• Lokalitet "Cage" – Srednja Meᄐeᄐa – opၰina Gradaაac• "Zeketuᘐe" – opၰina Srebrenik

Ukupne geoloᘐke rezerve kamena – kreაnjaka, se utvrᄐuju pojedinaაno po lokalitetima, nakon provedenih geoloᘐkih istra០ivanja .

Otvaranje novih eksploatacionih polja nemetalnih mineralnih sirovina, razmatrat ၰe se pojedinaაno nakon izrade projekta istra០nih radova, posebno sa aspekta prostornog planiranja, odnosno zaᘐtite okolice.

Prema sadaᘐnjim procjenama samo na podruაju Tuzlanskog kantona potrebe za kamenim agregatima se procjenjuje na 3-4 miliona m³/god.

Dijabazi

Potencijalna le០iᘐta dijabaza, registrovana kao pojave, nalaze se u Ribnici, Jasenici, Kuljanima, sjeverno od Graაanice te u podruაju Konjuha (nisu vrᘐena ispitivanja). U toku su istra០ni radovi na lokalitetu dijabaza u opၰini Banoviၰi.

Gabro- gabrodoleriti – spiliti

Potencijalna le០iᘐta gabra, spilita i gabro-dolerita su registrovana kao pojave na podruაju Konjuha (opၰina Banoviၰi, Kladanj - nisu vrᘐena ispitivanja).



Magneziti

Podruაje planine Konjuh predstavlja nalaziᘐte kvalitetnog magnezita koji prema svojim osobinama mo០e imati ᘐiroku primjenu u industriji keramike, graᄐevinarstva, hemijskoj industriji, te posebno industriji visoko vatrostalnih materijala. Pri stepenu istra០enosti od 20%, rudne rezerve magnezita iznose 1.678.000t, a eksploatacione rezerve u 2 od 5 revira iznose 1.174.000t.

Bentonitske gline

U okolini Graაanice otkriveno je viᘐe lokaliteta gdje su registrovane pojave bentonitskih glina, od kojih su poznatije s lokaliteta D០ebe i Kuliၰi I i I. Potencijalne rezerve bentonitskih glina iznose 200.000 tona.

ᘀljunak

Za ᘐljunkaru "Begove Maline"- ័ivinice, izvrᘐena su istra០ivanja, te utvrᄐene geoloᘐke rezerve ᘐljunka na ovom lokalitetu iznose 683.655 m³.

Od ័ivinica pa na sjeverozapad prema Doboᘐnici i Lukavcu nalaze se 4 potencijalna le០iᘐta ᘐljunka, za koja nisu vrᘐena geoloᘐka istra០ivanja.

Metaliაne mineralne sirovine

Prema sadaᘐnjem stepenu saznanja na podruაju tuzlanskog kantona nisu poznate znaაajnije rezerve metalnih mineralnih sirovina. Za sada su to samo manje znaაajne pojave pirita, arsena, bakra i neᘐto znaაajnije pojave ០eljezno-niklonosno-kobaltnih ruda, ali slabo istra០enih.

Mineralne, termalne i termomineralne vode

Na terenima tuzlanskog kantona poznat je veၰi broj razliაitih vrsta mineralnih, termalnih i termomineralnih voda najviᘐe zastupljenih u opၰinama: Kladanj, Graაanica, Srebrenik, Gradaაac, Tuzla, Kalesija i Teoაak. Istra០enost ovih voda po opၰinama je veoma mala (5%).5

8.2. Eksploataciona polja

S obzirom na va០nost mineralnih resursa na razvoj აitavog Tuzlanskog kantona pa i ᘐire regije, u Prostorni plan treba unijeti aktivna eksploataciona polja, potencijalna eksploataciona polja i stare rudarske radove, gdje nije izvedena rekultivacija terena.

Najveၰe degradacije terena i okoline su upravo nastale eksploatacijom primarnih energenata, naroაito povrᘐinska eksploatacija uglja i gradnja hidroakumulacija.

5 Studija "Prirodni izvori i uslovi" Institut za hidrotehniku, Sarajevo



Ugalj

Lignit

Na podruაju krekanskog bazena koje zahvata povrᘐinu od 299 km², vrᘐi se eksploatacija uglja - lignita u jami na dijelu sjeverne sinklinale "Mramor" i jami "Bukinje" u opၰini Tuzla, povrᘐinski kop "ᘀikulje", i povrᘐinski kop "Lukavaაka Rijeka" opၰina Lukavac i na dijelu ju០ne sinklinale povrᘐinski kop "Dubrave" na podruაju opၰine Tuzla i opၰine ័ivinice.

Jama "Mramor" ၰe i u narednom planskom periodu po dosadaᘐnjoj va០eၰoj Tehniაkoj dokumentaciji obezbijediti vijek i eksploataciju u vremenskom periodu od 12 do 17 godina. Jami "Mramor" pripojen je i rudnik "Dobrnja" poslije rudarske nesreၰe u jami "Dobrnja".

Jama "Bukinje" je prema Programu prestrukturiranja rudnika i studiji"Marston", pred gaᘐenjem – prestaje eksploatacija.

Povrᘐinski kop "Lukavaაka Rijeka" ၰe uskoro biti zatvoren, s obzirom da su rezerve uglja pri kraju.

Na povrᘐinskom kopu "Dubrave" aktivno je polje "A" gdje se vrᘐi eksploatacijakoja se zadr០ava u planskom periodu. Potencijalno eksploataciono polje "B" ne mo០e se prihvatiti, jer pada na podruაje sa velikim stepenom izgraᄐenosti-urbana podruაja Tojᘐiၰi i Vukovije Gornje, te graᄐevinska zemljiᘐta izvan urbanog podruაja, kao i na visokovrijedno poljoprivredno zemljiᘐte. S obzirom da je eksploataciono polje "Dubrave B" u suprotnosti sa ciljevima prostornog razvoja Kantona (zaᘐtita poljoprivrednog zemljiᘐta) i planiranim namjenama koriᘐtenja prostora, isto nije zacrtano ovim Prostornim planom u planskom periodu. Za ovaj potencijalni povrᘐinski kop je neophodno uraditi Studiju ekonomske opravdanosti otvaranja kopa, uzimajuၰi u obzir gore navedene აinjenice.

Granice navedenih eksploatacionih polja su nanesene na grafiაke prilogePlana prema rjeᘐenjima Ministarstva energetike i industrije.

Mrki ugalj

Mrki ugalj na podruაju Tuzlanskog kantona se eksploatiᘐe i eksploatirat ၰe se u planskom periodu u okviru Banoviაkog bazena koji zahvata povrᘐinu od 27 km², podzemnim i povrᘐinskim putem i to:

• Povrᘐinski kop "Ⴠubriၰi" ၰe se eksploatirati u narednih 2-3 godine.• Buduၰim povrᘐinskim kopom "Breᘐtice" ၰe se otkopati najdublje rezerve

oko rijeke Breᘐtice i ostatak uglja jednog dijela stare jame "Radina".• U sjevernom dijelu basena sa veၰim rezervama uglja, rade povrᘐinski

kopovi "Grivice" i "Turija", te jama " Omaziၰi", a u buduၰnosti je predviᄐen i rad jame "Turija".

• "Seona" je poseban basen u sastavu RMU Banoviၰi, nalazi se 18 km zapadno od Banoviၰa u slivu rijeke Seona. Od zapadne granice Banoviაkog ugljenog basena udaljen cca 8 km. Ovaj basen se prostire na povrᘐini od 4,5 km², a od toga produktivna povrᘐina iznosi cca 1,83 km².6

6 Podaci rudnika "Banoviၰi"



Rudnik mrkog uglja "ᄀurᄐevik" sastoji se od povrᘐinskih kopova "Viᘐၰa II" i "Potoაari" i zatvorenih povrᘐinskih kopova "Brezje", "Viᘐၰa" i "Suhodanje".7

Granice eksploatacionih polja su usaglaᘐeni sa podacima rudnika koji vrᘐe eksploataciju i uneseni u grafiაke priloge.

Kameni ugalj

Pojave i manja le០iᘐta kamenog uglja nalaze se na Majevici, na lokalitetu Stra០a-Jesenice debljine 3,- 7,5 m. Laboratorijska i poluindustrijska ispitivanja su pokazala da se ovaj ugalj mo០e mijeᘐati sa koksnim ugljem iz SAD i koksnim ugljem iz Rusije i koristiti u proizvodnji metalurᘐkog koksa.

Preko ovog le០iᘐta ide trasa brze ceste Tuzla – Oraᘐje.

Kamena so

Granice eksploatacionog polja rudnika "Tuᘐanj" i "Trnovac i Hukalo" sa granicama slijeganja terena i dalje znaაajno utiაu na planiranje i koriᘐtenje prostora,obzirom da ၰe na ovom prostoru du០e vremena biti vidljive posljedice slijeganja terena uslijed eksploatacije soli. Za lokalitet "Tetima" izvrᘐena su detaljna istra០ivanja i zapoაeta je eksploatacija u okviru eksploatacionog polja povrᘐine 393,24 ha. Na grafiაkom prilogu broj 12 "Mineralne sirovine" nanesene su granice eksploatacionih polja soli.

Kvarcni pijesak

Kvarcni pijesak nalazi se u sedimentima pliocena Tuzlanskog ugljenog bazena kao prateၰi sediment lignitskih ugljeva. Od kraja ju០ne sinklinale (Tojᘐiၰi) do krajnjih sjevernih dijelova sinklinale (ᘀikulje) prostiru se pjeskovito – glinovite serije kao pratioci podine ugljenih slojeva.

Podruაje na kome je danas zasnovana proizvodnja i prerada kvarcnog pijeska je prostor Sjevernog sinklinorijuma Krekanskog bazena i to prvenstveno zbog komunikacija. U krekanskom bazenu le០iᘐta kvarcnog pijeska svrstana su u tri reona: krekanski, lukavaაki i mramorski.

U reonu Kreke nalaze se le០iᘐta : Miladije, Bukinje, Ku០iၰi, Krojაica, Moluᘐka rijeka, Ilinაica i Ravna treᘐnja.

Obzirom na nepovoljne uslove eksploatacije (blizina stanovanja), zaᘐtitu okolice (degradaciju poljoprivrednog zemljiᘐta i sjeაu ᘐumskih kompleksa), u narednom periodu jedino prihvatljiva sa aspekta prostornog planiranja su eksploataciona polja kvarcnog pijeska; Bukinje i Moluᘐka rijeka, a eksploataciono polje "Ku០iၰi" nije prihvatljivo.

Le០iᘐte kvarcnog pijeska "Bukinje" nalazi se u okviru eksploatacionog polja uglja- lignita (podzemna eksploatacija) , a eksploataciono polje kvarcnog pijeska "Moluᘐka rijeka " nalazi se u jednim dijelom u okviru eksploatacionog polja uglja "Moluhe" (stari rudarski radovi), drugim dijelom u okviru eksploatacionog polja uglja – lignita, "Lipnica" (jamska eksploatacija.)

U okviru reona kvarcnog pijeska Lukavac, znaაajno su istra០ena dva le០iᘐta "Strana" i "Versika".

7 Studija "Prirodni izvori i uslovi" Institut za hidrotehniku Sarajevo

Podaci Rudnika ᄀurᄐevik



Pojave kvarcnog pijeska nalaze se u okolini Graაanice i Klokotnice (opၰina Doboj Istok), pliocenske su starosti. To su raznobojni pijeskovi granulometrijskog sastava od 0,01-4mm, sadr០e 84,24% Si O2 i poviᘐen Fe2 O3, TiO2 i Al2O3 ᘐto im umanjuje upotrebu.

Ostali mineralni resursi

Za ostale mineralne resurse nisu vrᘐena detaljna istra០ivanja. Pojave kreაnjaka, dijabaza, gabra, gabrodolerita, magnezita, bentonitskih glina, ᘐljunak, metaliაne mineralne sirovine, mineralne, termalne i termomineralne vode, su registrovane u grafiაkom prilogu studije "Prirodni izvori i uslovi" kao simboli.

Kada su u pitanju mineralne vode, izuzetak აini istra០no polje mineralne vode na podruაju ័ivinice – Ljubaაe - Kiseljak, na podruაju opၰine Tuzla i ័ivinice, za koje su vrᘐena detaljna hidrogeoloᘐka istra០ivanja. Istra០ni prostor je naznaაen na grafiაkom prilogu broj 12 "Mineralne sirovine"

8.3. Moguၰnost koriᘐtenja povrᘐina iznad podzemne eksploatacijei na povrᘐinskoj eksploataciji

Analiza namjene i koriᘐtenja zemljiᘐta iznad eksploatacionih polja uglja predstavlja osnov za sagledavanje uporednog koriᘐtenja zemljiᘐta za viᘐe namjena, odnosno iznad eksploatacionih polja podzemne eksploatacije uglja, za ᘐumske i poljoprivredne povrᘐine, a na sigurnosnim stubovima i za namjene stanovanja i radnih zona u okviru urbanih podruაja i izvan njih.

Povrᘐinska eksploatacija

U granicama eksploatacionog polja Sjeverne i Ju០ne sinklinale u pravilu zadr០ati postojeၰa urbana podruაja, osim onih აija je stabilnost ugro០ena otkopavanjem mineralne sirovine.

U okviru povrᘐinske eksploatacije Sjeverne sinklinale, izuzima se urbano podruაje "Lukavac", dio urbanog podruაja "Doboᘐnica Donja", dio urbanog podruაja "Puraაiၰ".

Na graᄐevinskim zemljiᘐtima van urbanih podruაja("Smoluၰa", "ᘀikulje"), u okviru eksploatacionog polja Sjeverne sinklinale mogu se graditi i rekonstruirati objekti uz obavezno prethodno pribavljanje miᘐljenja od Rudarske organizacije koja eksploatiᘐe ugalj, prema odredbama Zakona o rudarstvu (BiH).

U granicama eksploatacionog polja rudnika "ᄀurᄐevik", izuzima se iz eksploatacionog polja dio urbanog podruაja "ᄀurᄐevik" i "Viᘐၰa Gornja".

Na ostalim graᄐevinskim zemljiᘐtima u granicama ovog eksploatacionog polja, ( "Brnjica", "Viᘐၰa Donja") mogu se graditi, rekonstruirati objekti uz prethodno pribavljenu suglasnost Rudarske nadle០ne organizacije.

Nakon zavrᘐene eksploatacije i rekultivacije, na dijelu povrᘐinskog kopa "Viᘐၰa II", "Brezje" i "Potoაari", mogu se formirati privredne zone.

U granicama eksploatacionog polja rudnika "Banoviၰi" nema urbanih podruაja nalaze se samo graᄐevinska zemljiᘐta ( "Selo II", "Bagremik", "Stra០benica", "Kasumoviၰi", "Ⴠubriၰi", "Mrdiၰi"), na kojima se mogu graditi i rekonstruisati objekti uz prethodno pribavljenu suglasnost nadle០ne rudarske organizacije.

U naseljima unutar eksploatacionog polja koja su predviᄐena za izmjeᘐtanje radi eksploatacije uglja ( eksploataciono polje rudnika "Banoviၰi – naselja: "Gradina",



"Aljkoviၰi", "Ikanoviၰi" i "Brezik") mo០e se vrᘐiti rekonstrukcija i tekuၰe odr០avanje objekata uz prethodno pribavljenu suglasnost Rudarske organizacije (prema odredbama Zakona o rudarstvu).8

Graᄐenje na povrᘐinama gdje je zavrᘐena podzemna eksploatacija (stari rudarski radovi) se mo០e vrᘐiti tek nakon izrade elaborata o rekultivaciji (prema Zakonu o rudarstvu) , odnosno provedenim kompleksnim geotehniაkim i in០enjersko-geoloᘐkim istra០ivanjima.

Nakon zavrᘐene eksploatacije i rekultivacije, na dijelu povrᘐinskog kopa "Breᘐtice", "Ⴠubriၰ" i iznad jame "Radina", mogu se formirati industrijske zone (privredna podruაja).

Iz granica istra០nog polja mineralne vode, ( ័ivinice Toplice - Tuzla Kiseljak), se izuzimaju urbana podruაja, a na graᄐevinskim zemljiᘐtima unutar ovog istra០nog polja mogu se graditi objekti uz prethodno pribavljenu vodoprivrednu suglasnost od nadle០nog Ministarstva.

Nakon zavrᘐene eksploatacije prema odredbama Zakona o rudarstvu neophodno je uraditi Elaborat o rekultivaciji, odnosno privoᄐenju povrᘐina eksploatacionog polja drugoj namjeni. Moguၰnost graᄐenja objekata na eksploatacionim poljima nakon zavrᘐene eksploatacije, ၰe se detaljnije definirati Prostornim planom opၰina.

Podzemna eksploatacija

U granicama Sjeverne sinklinale-( podzemna eksploatacija) iz eksploatacionih polja se izuzimaju urbana podruაja: "Mramor Novi - Dobrnja", "Mramor", "Dobrnja", "Lipnica", "Ljepunice" i "Bukinje".

Za graᄐevinska zemljiᘐta van urbanih podruაja ,a u okviru aktivnih eksploatacionih polja, iznad postojeၰih otkopnih polja mogu se graditi objekti samo uz prethodno pribavljenu saglasnost Rudarske organizacije koja vrᘐi eksploataciju (prema Zakonu o rudarstvu BiH).

Detaljni uslovi za odr០avanje ili izgradnju objekta u okviru ovih naselja, ၰe biti definirani Prostornim planom opၰina.

Eksploatacija kamene soli i slanice je uzrokovala pojavu slijeganja terena centralnog dijela u០eg urbanog podruაja Tuzle, ᘐto je imalo za posljedicu ᘐtete na brojnim objektima. Zatvaranjem rudnika "Tuᘐanj" i potapanjem slanih bunara na reviru "Hukalo-Trnovac", intenzitet slijeganja terena ၰe se smanjivati, meᄐutim, odreᄐeni vremenski period graᄐenje na ovim povrᘐinama ၰe se vrᘐiti pod posebnim uslovima koji trebaju biti propisani Prostornim planom opၰine Tuzla, Urbanistiაkim planom grada, ili posebno donesenim Odlukama Opၰinskog vijeၰe Tuzla.

Na eksploatacionim poljima gdje je zavrᘐena eksploatacija mineralne sirovine, moraju se uraditi Elaborati o rekultivaciji povrᘐina, i izvrᘐiti prevoᄐenje ovih povrᘐina u druge namjene u skladu sa Zakonom o rudarstvu.

8.4. Deponije jalovine

Negativan uticaj povrᘐinske eksploatacije mineralnih sirovina, nastaje kroz zauzimanje i uniᘐtavanje plodnog zemljiᘐta, zagaᄐenje vazduha praᘐinom (praᘐina uslijed atmosferskog razlaganja jalovine na prostorima koji nisu rekultivisani), remeၰenje re០ima podzemnih voda u dijelu otkopa u eksploataciji odvodnjavanja i

8

Podaci rudnika Banoviၰi



zasipanja prostranstva jalovinom, naruᘐavanja estetskih vrijednosti okoline i pojave buke uslijed rada mehanizacije.

Ovi prostori danas imaju izgled mjeseაeve povrᘐine. Danas se oznaაavaju kao tehno-pustinje. Ovakvih povrᘐina danas u kantonu imamo 5.500 ha, veၰina tehno-pustinja (skoro 50%) su u ovom Kantonu.

Ova oᘐteၰenja su uglavnom nastala povrᘐinskom eksploatacijom slijedeၰih sirovina; ugalj, so, lapor, kreაnjak, dijabaz, gabro-dolerit, ᘐljunak, pijesak i sl.

Kao direktna posljedica povrᘐinske eksploatacije raznih sirovina je stvaranje velikih koliაina krovinskog materijala – jalovine. Ovaj materijal se odla០e najაeᘐၰe na dva naაina:

• prvi naაin – kada se krovina - jalovina odla០e po povrᘐini tla, a time se i ove povrᘐine iskljuაuju iz dalje proizvodnje,

• drugi naაin – kada se krovina – jalovina odla០e u veၰ postojeၰe kratere, iz ranijih povrᘐinskih kopova. Razumljivo ovaj drugi postupak znatno smanjuje posljedice oᘐteၰenja zemljiᘐta

Prvi naაin odlaganja jalovine podrazumijeva აesto odlaganje van granica eksploatacionog polja, a drugi naაin podrazumijeva odlaganje jalovine unutar eksploatacionog polja.

U okviru eksploatacije u rudniku uglja- lignita "Dubrave " odla០e se jalovina na postojeၰe vanjsko odlagaliᘐte (VO) "Zapad" koje se nalazi zapadno od povrᘐinskog kopa i zauzima povrᘐinu od oko 312 ha. Na njega je moguၰe odlo០iti 112.888.650 m³ ა.m.

Vanjsko odlagaliᘐte eksploatacionog polja "Dubrave - Istok" , definirano rjeᘐenjem Ministarstva za energetiku i rudarstvo, ne mo០e se planirati na zacrtanom prostoru, jer je u suprotnosti sa planiranim namjenama (visokovrijedno poljoprivredno zemljiᘐte, blizina vodozahvata Spreაkog polja), te u skladu sa navedenim nije uneseno u Prostorni plan Kantona.

U okviru eksploatacije u rudniku uglja-lignita "ᘀikulje" jalovina se odla០e na vanjsko odlagaliᘐte. Vanjsko odlagaliᘐte je locirano zapadno od povrᘐinskog kopa i zauzima maksimalno moguၰi prostor izmeᄐu izmjeᘐtene ០eljezniაke pruge Tuzla-Doboj prema kojoj je ostavljen sigurnosni pojas, regulacije rijeke Spreაe na ju០noj i zapadnoj granici reguliranog potoka ᘀikuljaაke rijeke na sjevernoj granici. Predviᄐeni prostor vanjskog odlagaliᘐta zauzima oko 300 ha i uslovno se dijeli na "sjever" i "jug"9

Obzirom na deficit graᄐevinskog i poljoprivrednog zemljiᘐta, ubuduၰe Rudarske organizacije se moraju opredijeliti za formiranje unutraᘐnjih odlagaliᘐta.

U okviru eksploatacije u rudniku mrkog uglja "Banoviၰi" odnos otkopanog prostora i jalovine je sljedeၰi:

• Na povrᘐinskom kopu "Turija" oᘐteၰeno je 848 ha, od toga otkopom je zahvaၰeno 350 ha , a odlagaliᘐtem 498 ha.

• Na povrᘐinskom kopu "Ⴠubriၰ" oᘐteၰeno je 217 ha, u otkopu 62 ha, a odlagaliᘐte pokriva 155 ha.

• Na povrᘐinskom kopu "Grivice" oᘐteၰeno je 238 ha, otkopni prostor zahvata 180ha, a odlagaliᘐte 58 ha.

9 Studija "Energetika II faza" Rudarski institut Tuzla



Kao ᘐto se vidi, u okviru rudnika "Banoviၰi", otkopnim prostorom je oᘐteၰeno 592 ha, a odlagaliᘐta pokrivaju 711 ha10

U okviru eksploatacije u rudniku mrkog uglja- "ᄀurᄐevik" u ័ivinicama, jalovina se odla០e na odlagaliᘐta u okviru eksploatacionih polja:

• Odlagaliᘐte "Brezje"(zatvoreni kop Brezje - P= 33,3ha)• Odlagaliᘐte "Viᘐၰa "(zatvoreni kop - P=136,2ha)• Odlagaliᘐte "T6 "- P= 126,3ha• Odlagaliᘐte "Suhodanje" – P= 21,1ha• Odlagaliᘐte "Suhodanje" (zatvoreni kop - P= 38,2ha)• Odlagaliᘐte "ᄀurᄐevik" sa talo០nicima I i II• Separacija "Viᘐၰa"

Sve intenzivniji razvoj industrije, tehnologije i poboljᘐanih uslova standarda doveli su do stvaranja raznih vrsta otpada. Ovaj se otpad odla០e po zemljiᘐnim povrᘐinama i na taj naაin ih iskljuაuje iz dalje proizvodnje.

Na podruაju Tuzlanskog kantona, najznaაajniji industrijski kapaciteti koji stvaraju ogromne koliაine tehnoloᘐkog otpada su TE "Tuzla" i "Fabrika sode" Lukavac, koja svoj otpad deponuje na deponiju "bijelo" more ( prosjeაno oko 300.000t/god.). Postojeၰe deponije ovog otpada zauzimaju oko 50ha zemljiᘐta.

TE "Tuzla" ᘐljaku i pepeo odla០e na ᘐljaაiᘐta u blizini grada Tuzle ("Divkoviၰi I", "Divkoviၰi II", "Jezero I", "Jezero II",). Na ove deponije se godiᘐnje odla០e 1,7 miliona m³ , koje zauzimaju oko 95,52 ha zemljiᘐta.11

Kako bi smanjili negativan uticaj navedenih zahvata u prostoru, mora se pristupiti mjerama sanacije, rekultivacije zavrᘐenih devastiranih povrᘐina (jaloviᘐta, ᘐljaაiᘐta, deponije tehnoloᘐkog otpada)

8.5. Sanacija i rekultivacija eksploatacionih polja

Dostignuti nivo istra០enosti eksploatacije rudnika uglja i drugih mineralnihsirovina u Tuzlanskom kantonu i krekanskom bazenu, ima za posljedicu propratne ᘐtetne posljedice koje su se dogodile, i mogu se dogoditi na ovim terenima. Kao jedna od najznaაajnijih posljedica povrᘐinske i podzemne eksploatacije dogodile su se velike deformacije povrᘐine terena u obliku slijeganja i proruᘐavanja terena.

Rudarstvo je jedan od velikih potroᘐaაa urbanog zemljiᘐta, naroაito pri prelasku sa jamske na povrᘐinsku eksploataciju mineralnih sirovina. Povrᘐinski kopovi u veၰini sluაajeva dovode do stvaranja kratera velikih dimenzija, აija dubina nekad iznosi i preko 100 m, a preაnik i preko 200 m.

Po zavrᘐetku eksploatacije otkop mo០e biti rekultivacijom, uz prihvatljive troᘐkove, pripremljen za druge namjene, tako da nabrojani negativni uticaji najveၰim dijelom su privremenog karaktera, a njihov prostorni obuhvat zavisi od specifiაnosti svakog otkopa. Najაeᘐၰe se na tehniაki neureᄐenim povrᘐinama vrᘐi sadnja ᘐumskih sadnica (poᘐumljavanje) u cilju zaᘐtite od erozionih procesa. U tom sluაaju izvrᘐena je samo polu rekultivacija, jer na zemljiᘐtu nije provedena tehniაka rekultivacija.

10 Podaci rudnika "Banoviၰi"11 Studija "Energetike I faza" Rudarski institut Tuzla



Prava, potpuna rekultivacija, zapoაinje sa poაetkom eksploatacije mineralne sirovine i ukljuაuje kompleksne mjere koje su organizacione, tehniაke ( ukljuაujuၰi i agrotehniაku), bioloᘐke, pravne i etiაke prirode.

U Krekanskom ugljenom bazenu je do 2000-te godine rekultivisano oko 410 ha na podruაju ᘀiၰki Brod - Lukavaაka rijeka.

Kako je povrᘐinski kop "Lukavaაka Rijeka" gotovo iscrpljen povrᘐinski kop, zakonska obaveza je izrada Elaborata i provoᄐenje rekultivacije, za ᘐto su potrebna velika novაana sredstva.12

Za kompleks povrᘐinskog kopa ᘀiၰki Brod uraᄐen je i Regulacioni plan proizvodno rekreacionog kompleksa "ᘀiაki Brod".

U okviru rudnika "Banoviၰi", za podruაje otkopnog prostora, otkopnog povrᘐinskog kopa "Ravne", za izvoᄐenje radova na sanaciji degradiranih povrᘐina potrebno je izvrᘐiti zapunjavanje otkrivkom oko 8 miliona m³. ა. m. Dovoz otkrivke bi se vrᘐio iz povrᘐinskog kopa "Ⴠubriၰ"

Na podruაju povrᘐinskog kopa "Banoviၰi selo" gdje je eksploatacija zavrᘐena, potrebno je izvrᘐiti dodatne radove na sanaciji degradiranih povrᘐina uz odlaganje oko 3 miliona m³. ა. m. Transport otkrivke je planiran da se izvrᘐi iz povrᘐinskog kopa "Turija". Za ovo podruაje povrᘐinskog kopa prethodno je uraᄐena projektna dokumentacija u svrhu urbanizacije odnosno izgradnja naselja.

Do sada je izvrᘐena rekultivacija u smislu privoᄐenja postojeၰih odlagaliᘐta za potrebe graᄐenja, tako da su izgraᄐena naselja u okviru odlagaliᘐta rudnika mrkog uglja "Banoviၰi" i to: "Selo II", "Bagremik", "Stra០benica", "Kasumoviၰi", "Ⴠubriၰ" i izbjegliაko naselje "Mrdiၰi", koja imaju trajan karakter.

Isto tako na podruაju povrᘐinskog kopa "Grivice" koji se nalazi u fazi eksploatacije, na lokaciji sjevernog odlagaliᘐta potrebno je izvrᘐiti dio dodatnih radova tehniაke rekultivacije. Ove radove je potrebno izvesti u cilju obezbjeᄐenja odreᄐenih povrᘐina za stanovnike izgraᄐenog naselja, kao i za prateၰe sadr០aje, koji prati naseljena mjesta. Za oblikovanje ovako predviᄐenih povrᘐina odlaganja potrebno je oko 2 miliona m³. ა. m. otkrivke iz povrᘐinskog kopa "Grivice"

Zacrtani redoslijed otkopavanja povrᘐinskih kopova "Ⴠubriၰ" ,"Turija" i "Grivice", obezbjeᄐuju izvoᄐenje naprijed navedenih radova na sanaciji povrᘐina..

Za ostale depresije od povrᘐinskih kopova nakon ureᄐenja mogu se koristiti za razliაite namjene: u vodoprivredne svrhe( kao baseni za bistrenje i talo០enja voda iz susjednih kopova, zatim zaᘐtitu od visokih voda i აuvanje rezervi vode za poljoprivredu, energetsko-industrijski kompleks i za druge svrhe), za ribnjake i farme barskih ptica, za sport, rekreaciju i turizam i mnoge druge korisne namjene.

U okviru rudnika "ᄀurᄐevik" zemljiᘐte na kome je izvrᘐena tehniაka i bioloᘐka rekultivacija (voၰnjaci, oranice) su: "Dio rekultivacije za supstituciju" u povrᘐini od 18,6ha i rekultivacija dijela "PK Viᘐၰa" u povrᘐini od 29,1ha.13

U narednom planskom periodu neophodno je od strane Rudarskih organizacija uraditi Elaborate o rekultivaciji degradiranih povrᘐina, i na dijelovima do sada degradiranih povrᘐina izvrᘐiti sanaciju - izvoᄐenje radova na tehniაkoj rekultivaciji i eventualno bioloᘐkoj, kako bi se ove povrᘐine mogle koristiti za odreᄐene namjene (graᄐevinsko i poljoprivredno zemljiᘐte).

Povrᘐine eksploatacionih polja na kojima je izvrᘐena rekultivacija, odlagaliᘐta jalovine, predstavljena su na karti broj 12 " Mineralne sirovine"

12 Studija "Prirodni izvori i uslovi" Institut za hidrotehniku, Sarajevo13 Podaci rudnika Banoviၰi i rudnika ᄀurᄐevik



9. PROIZVODNJA I PRIJENOS ENERGIJE

9.1 Elektroenergija

9.1.1 Potrebe za energijom

Dugoroაne prognoze potreba za energijom u ovom momentu su u BiH vrlo ote០ane. U normalnim prilikama preduslov za to je definiranje strategije druᘐtvenog razvoja i energetske strategije. Zato je posebno ote០ano prognozirati potrebe za energijom, te izgradnju novih proizvodnih i prenosnih objekata za prostor jednog kantona. Posebno specifiაan je Tuzlanski kanton koji svojim energetskim potencijalima daleko nadmaᘐuje potrebe kantona.

U prognoziranju razvoja energetike na ovim prostorima ne mo០e se voditi raაuna samo o potrebama kantona, pa აak ni samo cijele BiH veၰ i o elektriაnoj energiji kao tr០iᘐnom i izvoznom proizvodu, odnosno energetskim resursima sa aspekta razvoja, privlaაenja stranih investicija i poveၰanja izvoza.

Proces reforme elektroenergetskog sektora znaაajno utiაe na trenutne aktivnosti i planove u elektro sektoru. Reforma elektroprivredne djelatnosti bit ၰe zasnovana na odredbama europskih direktiva o tr០iᘐtu elektriაne energije i liberalizaciji elektro sektora. Krajnji cilj je omoguၰiti konkurenciju u proizvodnji i isporuci elektriაne energije, kvalitetno snabdijevanje elektriაnom energijom uz minimalnu cijenu za krajnje korisnike, odr០iv i ekoloᘐki prihvatljiv razvoj, te privuၰi strane investitore.

Elektroenergetski sistem BiH treba stalno razvijati აiniti ga racionalnim i tehniაki savremenim, uz uva០avanje trendova u razvoju tr០iᘐta elektriაne energije. Takav sistem udovoljit ၰe dr០avnim i regionalnim zahtjevima, ako bude tehniაko-tehnoloᘐki jedinstven, energetsko-ekonomski racionalan, te povezan unutar zemlje, sa susjednim elektroenergetskim sistemima i ukljuაen u meᄐunarodne interkonekcije, odnosno dio ᘐireg regionalnog i europskog tr០iᘐta.

U situaciji kada ne postoji nijedan temeljni dokument strategije razvoja i suoაena sa potrebom definiranja razvoja elektroenergetskog sistema, Vlada Federacije BiH se opredijelila da prvi korak bude definiranje moguၰih novih proizvodnih objekata.

Pripremljena lista potencijalnih novih proizvodnih objekata, აiju izvodljivost i prednost u postojeၰim uslovima tek treba provjeriti, predstavlja samo poაetak u pripremi programa razvoja, tj. u pripremi za izgradnju proizvodnih objekata nakon 15 godina pauze.

Pored pitanja definiranja i ocjene liste potencijalnih projekata, va០no pitanje o kojem se mora voditi raაuna je naაin realizacije investicionih projekata za proizvodnju elektriაne energije uva០avajuၰi drugaაiji pravni i regulatori okvir, te zahtjeve da se investicije realiziraju na transparentan naაin uva០avajuၰi tehniაke, finansijske, okolinske i druge aspekte ocjene projekata.

U cilju izrade liste potencijalnih novih proizvodnih objekata Vlada FbiH je uradila projekciju elektroenergetskih bilansa za period do 2020. godine. Iz ove projekcije bilansa preuzimamo doslovno vrijednosti koje imaju vrlo veliki utjecaj na izradu projekcije razvoja elektroenergetskog sistema na podruაju Tuzlanskog kantona.



Tabela broj 68: Projekcija elektroenergetskih bilansa

GWh2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Tuzla Nova 1 750 1200 1200 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500Tuzla Nova 2 500 500Tuzla G3 259 309 340 150 180 180 200 150 prestaje sa radomTuzla G4 1047 1005 920 823 823 823 803 803 803 803 503 503 403 403 303 prestajeTuzla G5 537 461 860 1050 1050 1050 1050 1050 1050 1050 1050 1050 1050 1050 1050 853 553Tuzla G6 1227 1281 580 1147 1147 1147 1147 1147 1147 1147 1147 1147 1147 1147 1147 1147 1147TE TUZLA 3070 3056 2700 3170 3200 3200 3200 3900 4200 4200 4200 4200 4100 4100 4000 4000 4000

Ost. TE, Hidro i prijem 3728 3503 3608 3608 3835 3928 4108 7287 4937 5267 5267 5367 5367 5367 5367 5167 5167

Raspolo០ivo 6198 6559 6308 6778 7035 7128 7308 8187 9137 9467 9467 9567 9467 9467 9367 9167 9167Distribucija 3475 3600 3700 3800 3900 4000 4100 4205 4310 4420 4530 4645 4760 4880 5000 5120 5250Porast % 2,5 3,6 2,8 2,7 2,6 2,6 2,5 2,6 2,5 2,6 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 2,4 2,5Direktni 183 447 598 607 609 610 611 612 614 614 614 614 614 614 614 614 614Gubici prenosa 116 140 130 135 140 140 140 140 140 140 140 140 140 140 140 140 140Bruto potroᘐnja 3774 4187 4428 4542 4649 4750 4851 4957 5064 5171 5284 5399 5514 5634 5754 5874 6004Porast % 2,9 10,9 5,8 2,6 2,4 2,2 2,1 2,2 2,2 2,2 2,1 2,2 2,1 2,2 2,1 2,1 2,2Neto potroᘐnja 3307 3701 3954 4060 4162 4262 4363 4460 4558 4658 4759 4864 4969 5079 5189 5299 5418Porast % 3,7 11,9 6,8 2,7 2,5 2,4 2,4 2,2 2,2 2,2 2,2 2,2 2,2 2,2 2,2 2,1 2,2Ukupno potrebe 5945 5479 5773 5887 5994 5095 5196 5302 5409 5519 5629 5744 5859 5979 6099 6219 6349

Izvoz i ostale prodaje 2071 2080 1535 1891 2041 2033 2112 2885 3728 3948 3838 3823 3608 3488 3268 2948 2818Potrebe EPHZHB 2250 2300 2400 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500Saldo F BiH -1170 -1765 -1509 -1459 -467 -388 385 1228 1448 1338 1323 1108 988 768 448 318

U prikazanoj projekciji elektroenergetskih bilansa u Federaciji BiH do 2020. godine planirani su i potrebni novi proizvodni objekti sa pribli០nim vremenom ulaska u pogon.

Za podruაje kantona nije raᄐena dugoroაnija prognoza bilansa, a isti je sadr០an u prikazanoj projekciji. Poᘐto elektroenergetski bilansi kantona ne mogu bitnije utjecati na proizvodne objekte nije ih potrebno ni izvoditi na osnovu kriterija planiranja koriᘐtenih u navedenoj projekciji. Bilansi na nivou kantona ne mogu znaაajnije utjecati na izgradnju prenosnih objekata izuzev na dalekovode 110 kV koji imaju vrlo izra០en distributivni karakter. Zato ၰe u narednim razmatranjima njima biti posveၰena posebna pa០nja.

9.1.2 Energetski sistemi i objekti za proizvodnju i prijenos energije sa zaᘐtitnim zonama

Elektroenergetski sistem BiH აine objekti za proizvodnju, prenos i distribuciju elektriაne energije. Ravnomjeran razvoj svih segmenata u skladu sa potrebama mo០e osigurati kvalitetno i sigurno snabdijevanje potroᘐaაa elektriაnom energijom. Isto tako, moraju se ostvariti svi uslovi da dr០ava u cjelini ostvari sve pozitivne i ekonomiაne efekte energetike na dobrobit svog naroda.

Na prostorni plan su najutjecajniji objekti proizvodnje elektriაne energije, pa im poklanjamo odgovarajuၰu pa០nju.

Smatra se da ၰe u periodu do 2007. godine Elektroprivrede iz Federacije BiH potpuno zavrᘐiti sanaciju, rekonstrukciju i djelomiაnu modernizaciju objekata elektroenergetskog sistema, i investicione aktivnosti dominantno usmjeriti u nove projekte, ukljuაivo i nove proizvodne kapacitete. Kod toga se cijeni da ၰe projekti rekonstrukcije i modernizacije, te izgradnje objekata biti usmjereni u djelatnost distribucije i proizvodnje.



Na osnovu studija koje su raᄐene joᘐ prije 1992. godine radi definiranja objekata kontinuiteta, kao i onih raᄐenih poslije 1995. godine Vlada Federacije BiH je dala listu postojeၰih proizvodnih objekata kod kojih je racionalno vrᘐiti rekonstrukciju i modernizaciju sa poveၰanjem kapaciteta, te listu moguၰih novih proizvodnih i zamjenskih kapaciteta.

Tako je na podruაju Tuzlanskog kantona u centru svih razmatranja termoelektrana Tuzla. Planirano je da se rekonstruiᘐe i modernizira i posljednji blok 200 MW, a uporedo da se priprema izgradnja novog bloka TE Tuzla VI nominalne snage 370 MW na lokaciji postojeၰe elektrane. Ovaj blok se planira izgraditi do 2011. godine, a 2012. godine prestaje sa radom blok G3 instalirane snage 100 MW. Novi blok se planira za rad u kombinovanom re០imu koji bi mogao obezbjediti 300 MWe toplifikacione energije. Ovaj agregat je mnogo veၰe snage od one koju ima agregat koji se gasi. To izaziva poveၰane zahtjeve na sve ulazne komponente; ugalj, voda, kao i koliაina otpadnih komponenti o kojima projekat mora povesti odgovarajuၰu brigu. Posebno bi mogao biti problem obezbjeᄐenja vode, ako bi se primijenilo hidrauliაko odvoᄐenje ᘐljake. Iz dosada uraᄐenih dokumenata u pripremi izgradnje ovog bloka vidi se da se izborom tehnoloᘐkih rjeᘐenja planira izbjeၰi koriᘐtenje veၰe koliაine vode iz jezera Modrac. Prijedlog izgradnje ovog bloka baᘐ na lokaciji postojeၰe elektrane proizilazi iz analize izvodljivosti i drugi je termoenergetski blok u Federaciji po ekonomiაnosti investicije. Rad ovog bloka planiran je na ugalj lignit sa povrᘐinskih kopova ᘀikulje u prvom periodu, a kasnije sa Dubrava. Odmah po ulasku u pogon bloka TE Tuzla VI, planira se priprema izgradnje novog bloka instalirane snage 500 MW, pod sadaᘐnjim nazivom Tuzla nova 2, i TE Tuzla B. za ovaj blok nisu do sada uraᄐene detaljnije studije ni elaborati, pa nije zvaniაno odreᄐena lokacija ni drugi elementi izgradnje. U projekciji elektroenergetskih bilansa planirana je izgradnja ovog bloka sa predvidivim puᘐtanjem u pogon 2019. godine, a te godine prestaje sa radom blok G4 u postojeၰoj TE Tuzla. Po pitanju lokacije ovog bloka postoji prijedlog da se i on locira pored postojeၰe TE Tuzla, jer upravo ima joᘐ toliko prostora u vlasniᘐtvu TE Tuzla da se mo០e izgraditi ovaj blok. Izgradnja ovog bloka na nekoj novoj lokaciji smatra se u ovom momentu da nema bitnih prednosti koje bi nova lokacija mogla donijeti. Ako se gledaju tri glavna faktora izgradnje ovakvog objekta, a to su prostor za izgradnju bloka, obezbjeᄐenje vode i rjeᘐenje ᘐljakiᘐta, oni se pojavljuju pribli០no na svim lokacijama, s tim da uz postojeၰu TE Tuzla postoji prostor, pa i neki drugi elementi infrastrukture. Pitanje obezbjeᄐenja potrebnih koliაina vode i za ovaj blok morat ၰe se uz projekat bloka razrijeᘐiti u skladu sa tehnoloᘐkim dostignuၰima na opremi blokova kao i naაin i mjesto odlaganja ᘐljake i pepela. Obzirom da prije puᘐtanja u rad novog bloka izlazi iz pogona blok G4 snage 200 MW, u vremenu za koji se radi ovaj plan prostornog ureᄐenja ne planira se obezbjeᄐenje prostora za akumuliranje novih koliაina vode.

Sa stanoviᘐta obezbjeᄐenja uglja za nove blokove smatra se da se tako obezbjeᄐuje kontinuitet rada rudnika lignita i rudnika mrkog uglja. Treba napomenuti da su novi blokovi veၰih snaga od onih koji prestaju sa radom, pa to podrazumijeva da se u periodu pripreme i izgradnje novih blokova vrᘐi i priprema i otvaranje novih kapaciteta u rudnicima.

Obzirom da se u narednom periodu mogu pojaviti razliაiti naაini za realizaciju projekata izgradnje novih proizvodnih objekata, mogu se na prostoru ovog kantona pojaviti i drugi objekti. Tu se mogu pojaviti privatni investitori kao nezavisni proizvoᄐaაi, koji samostalno realiziraju projekte na osnovu prethodno dobijenih



dozvola i koncesija. U tom sluაaju investitor bi bio du០an rijeᘐiti sva pitanja vezana za izgradnju bloka i rudnika potrebnog kapaciteta.

U dokumentu Vlade Federacije Plan izgradnje novih proizvodnih elektroenergetskih kapaciteta u F BiH, pominju se kao moguၰe lokacije ័ivinice i Lukavac, bez odreᄐenijih planova.

Iako je u nekim ranijim dokumentima planirana TE Tuzla B sa lokacijom u ័ivinicama, u ovom planskom periodu, kako je naprijed reაeno, ne raაunamo sa tom lokacijom za nove zamjenske objekte, odnosno objekte kontinuiteta. Ukoliko se ipak pojavi potreba da se koristi nova lokacija, a ne uz postojeၰu TE Tuzla bit ၰe neophodno preispitati pogodnost ranije planirane lokacije u ័ivinicama, jer je ista zaposjednuta velikim brojem objekata. Takoᄐer se smatra da i ostali relevantni faktori za povoljnost lokacije ovdje nisu dobri, pa bi eventualnu Tuzlu B lokacijski trebalo pomjeriti prema Viᘐၰi i Banoviၰima.

Koriᘐtenje drugih izvora energije za proizvodnju elektriაne energije, kao ᘐto su: hidroenergija, nafta, gas, energija vjetra, sunაeva energija, biomasa – otpada, na podruაju Tuzlanskog kantona do sada je malo zastupljeno. Obzirom da su ovi izvori energije uglavnom obnovljivi i ekoloᘐki აisti potrebno je u narednom periodu intenzivirati istra០ivanja koja su do sada bila nedovoljna i mo០e se reၰi da su u poაetnoj fazi.

Od svih naprijed navedenih primarnih izvora energije ipak je najinteresantnija hidroenergija kojom raspola០e Tuzlanski kanton. I hidropotencijali vodotoka na podruაju kantona nisu do sada ispitani u toj mjeri da bi se mogle odrediti najpovoljnije lokacije energena za proizvodnju elektriაne energije.

U posljednje vrijeme izgraᄐene su dvije MHE i to jedna na hidroakumulaciji jezera Modrac snage 1,8 MW, a druga na hidroakumulaciji Snije០nica snage 0,45 MW. Obje ove elektrane su kapacitirane na energetski potencijal bioloᘐkog minimuma, i na taj naაin nemaju nikakav utjecaj na stanje vodotoka na kojima su izgraᄐene, pa su tako bez utjecaja na prostorni plan. Dalje koriᘐtenje vode iz ove dvije hidroakumulacije nije moguၰe na klasiაan naაin za proizvodnju elektriაne energije, jer su akumulacije u cijelosti namijenjene za druge potrebe (TE Tuzla, TE Ugljevik, te industrija i druge potrebe u Lukavcu i Tuzli).

Koriᘐtenje vode akumulacije jezera Modrac za proizvodnju elektriაne energije moguၰa je izgradnjom MHE sa turbinama cijevnog tipa ugraᄐenim u cjevovode kojima se voda transportira do industrijskih potroᘐaაa, ᘐto do sada nije razmatrano.

Na podruაju Tuzlanskog kantona ima brojაano dosta vodotoka koji su manje ili viᘐe karaktera bujiაnih tokova. U dosadaᘐnjim istra០ivanjima je utvrᄐeno da nijedan od vodotoka nema srednji godiᘐnji protok veၰi od 30 m3/s, a veliki dio ukupnog godiᘐnjeg protoka voda koncentriᘐe se povremeno u kratkim periodima obilnih padavina.

Bez obzira na to ᘐto nisu detaljnije ispitani vodostaji na postojeၰim vodotocima ovdje ၰemo ih napomenuti, jer su oni hidropotencijali koji uz odreᄐene uslove mogu biti iskoristivi i za MHE.

Rijeka Spreაa je zbog svog hidropotencijala dosta znaაajna, iako ga je akumulacija jezera Modrac dobrim dijelom iskoristila. Isto tako vrijedne su pa០nje rijeka Drinjaაa, rijeka Tinja, rijeka Jala, rijeka Sapna, rijeka Oskova, rijeka Gostelja, rijeka Turija, rijeka Brijesnica i joᘐ neki manji vodotoci kao pritoci pomenutih rijeka.

Od pomenutih rijeka dosta je interesantna Drinjaაa, jer se o iskoriᘐtenju njenih potencijala za proizvodnju elektriაne energije veၰ od davna spominje, ali



nikada nije odreᄐena lokacija elektrane ni pribli០no, a pogotovo nije bilo podataka za odreᄐivanje karakteristika agregata. Vjerojatno ၰe u odreᄐenim uslovima izgradnja MHE na Drinjaაi biti najprije aktuelna.

Bez obzira ᘐto je voda obnovljivi izvor energije, potrebne investicije za izgradnju hidroelektrana nije jednostavno obezbjediti, jer one gotovo obavezno imaju utjecaj na prostor, nekretnine i ekologiju, ᘐto zahtjeva relativno velika finansijska sredstva.

Ova problematika je sada u potpunosti propisana u “Zakonu o elektriაnoj energiji” gdje su za objekte za proizvodnju elektriაne energije definirani precizno i sveobuhvatno i mogu ih graditi ovlaᘐtena elektroprivredna druᘐtva.

“Elektroprivredna druᘐtva koja imaju dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje elektriაne energije mogu graditi objekte za proizvodnju elektriაne energije za nekvalificirane (tarifne) kupce na osnovu provedenog natjeაaja i dozvole Regulatorne komisije.”

Koriᘐtenje ostalih izvora energije naprijed spomenutih za proizvodnju elektriაne energije, malo je vjerojatno u predmetnom planskom periodu, izuzev iskoriᘐtenja biomasa – otpada sa Kantonalne deponije otpada, koja je planirana pored Lukavca. Ovakva rjeᘐenja su dosta აesta u evropskim zemljama, pa je moguၰe da se primjeni takvo rjeᘐenje, o აemu joᘐ nema prijedloga.

Objekti prenosa elektriაne energije su takoᄐer dosta utjecajni na plan prostornog ureᄐenja zbog dosta ᘐirokih zaᘐtitnih zona koje za njih treba obezbjediti. Povoljna je situacija da na podruაju ovog kantona ima dovoljno dalekovoda 400 kV i 220 kV, pa u ovom planskom periodu se ne predviᄐa izgradnja novih veၰih dionica.

Meᄐutim, dalekovodi 110 kV spadaju u grupu prenosnih vodova i vlasniᘐtvo su Elektroprenosa. Po upotrebnom karakteru ova mre០a je uglavnom distributivna. Ovakav njen karakter posebno je naglaᘐen Odlukom Elektroprivrede BiH 1997. godine da se u elektrodistribuciji preᄐe na tronaponski sistem mre០e sa naponima 110 kV, 20 kV i 0,4 kV. Poᘐto je na podruაju ovog kantona veliki broj privrednih organizacija gradio svoju mre០u 35 kV ona je znatno razvijenija nego na ostalim podruაjima Federacije. Zbog toga i zbog uslova u distributivnoj mre០i opisanoj u analizi postojeၰeg stanja javlja se potreba za znatnim brojem novih objekata 110 kV, kako dalekovoda i tako i trafostanice 110/(10)20 kV.

Kako je normalno da mre០a 110 kV i viᘐih napona radi u potpuno zatvorenoj mre០i, normalno je i da sve trafostanice 110/x kV budu dvostrano napojene, tj. da rade u zatvorenoj mre០i. Naravno da je moguၰe da u prelaznom vremenu dionice dalekovoda rade radijalno, odnosno da trafostanice budu jednostrano napojene.

Na osnovu opisanog postojeၰeg stanja elektrodistributivne mre០e i navedenih kriterija, planirano je u predmetnom planskom periodu izgraditi slijedeၰe objekte naponskog nivoa 110 kV:

- TS 110/x kV Klokotnica sa prikljuაnim DV 110 kV po principu ulaz – izlaz sa DV Graაanica – Doboj

- DV 110 kV od TS 110/x kV Graაanica 1 – TS Graაanica 2 – TS 110/x kV Kerep. TS 110/x kV Graაanica 2 je novi objekat.

- TS 110/x kV Lukavac 2 sa prikljuაnim DV 110 kV po principu ulaz – izlaz sa DV izmeᄐu TE Tuzla i TS Puraაiၰ

- TS 35/(20)10 kV Duboᘐnica sa prikljuაnim vodom sa DV 35 kV Puraაiၰ –Graაanica

- TS 110/x kV Tinja sa prikljuაnim DV 110 kV po principu ulaz – izlaz, sa DV Puraაiၰ – Srebrenik



- TS 110/x kV Tuᘐanj sa prikljuაnim DV 110 kV iz TS HAK- TS 110/x kV Slavinoviၰi sa prikljuაnim DV 110 kV po principu ulaz – izlaz

sa DV 110 kV TS Tuzla Centar – TS Lopare. U drugoj fazi treba izgraditi DV 110 kV od TS tuᘐanj do TS Slavinoviၰi.

- TS 110/x kV Krivaაa (opၰina ័ivinice) sa prikljuაnim DV 110 kV od TS ᄀurᄐevik. U naknadnoj fazi treba izgraditi DV 110 kV TS Krivaაa – TS Kalesija.

- TS 110/x kV Kalesija sa prikljuაnim DV 110 kV po principu ulaz – izlaz sa DV 110 kV Dubrave – Zvornik.

- DV 110 kV TS Banoviၰi Selo – TS Puraაiၰ.

Navedeni objekti ucrtani su na karti elektroenergetskih objekata sa predlo០enim lokacijama TS i prikljuაnim trasama dalekovoda - grafiაki prilog broj 13, "Energetska infrastruktura".

9.2 Termoenergija iz daljinskih izvora

9.2.1 Potrebe za termoenergijom

Mnogobrojni pozitivni efekti koje daje sistem toplifikacije gradova i naseljenih podruაja opၰenito daju veliki poticaj da se sistem ᘐiri sve do ekonomski opravdanih granica. Na podruაju Tuzlanskog kantona za to postoji povoljnost ᘐto se u samom centru nalazi termoelektrana koja je veliki izvor energije, tako da su svi veၰi gradovi kantona na udaljenosti koja se mo០e savladati za ekonomiაni prenos toplotne energije, planirani da se toplificiraju. Isto tako je vrlo va០no da kanton raspola០e sa rezervama uglja koje garantiraju stoljetnu eksploataciju, tako da ၰe ulaganja u daljinski sistem toplifikacije uvijek biti isplativa.

Potrebe za toplinskom energijom u planskom periodu bit ၰe dosta velike, jer se u tom periodu oაekuje znaაajan razvoj sistema na slijedeၰe podruაja:

- u gradu Tuzla sistem treba nadograᄐivati do prikljuაenja svih objekata koji trebaju toplotnu energiju;

- razvoj toplifikacijske mre០e u Lukavcu do prikljuაenja svih objekata;- izgraditi vrelovode za gradove ័ivinice, Srebrenik, Graაanica i Kalesija i

razvijati mre០u u skladu sa potrebama i moguၰnostima.Velike moguၰnosti u isporuci toplinske energije termoelektrane Tuzla u

narednom periodu ၰe se u izvjesnoj mjeri iskoristiti u poljoprivredne svrhe u staklenicima, koji se mogu izgraditi na prostorima gdje se razvije toplifikacijska mre០a.

Obezbjeᄐenje toplinske energije u termoelektranama planira se koncepcijom novih blokova kao kombinovani kondenzaciono – toplifikacijski blokovi.

9.2.2 Sistem i objekti za proizvodnju i prijenos energije

Toplinska energija potrebna za toplifikaciju gradova i naseljenih mjesta treba se proizvoditi u termoelektranama – toplanama. Samo privremeno, do dovoᄐenja vrelovoda iz daljinskog izvora, moguၰe je primijeniti i drugo rjeᘐenje.

Postojeၰi obim toplinskih kapaciteta u TE Tuzla mo០e podmiriti potrebe korisnika toplotne energije do izgradnje novog bloka TE Tuzla VI. Do vremena



puᘐtanja ovog bloka u rad (2012. godine) toplifikacijski sistem ၰe se snabdijevati iz postojeၰih kapaciteta TE Tuzla.

Obzirom na generalno opredjeljenje da se na podruაju kantona maksimalno koristi toplifikacija iz daljinskih izvora bit ၰe neophodno da svaka nova termoelektrana i na drugoj lokaciji, a ne na lokaciji postojeၰe TE Tuzla treba primijeniti TE – TO sistem elektrane. Posebno se ovo odnosi na TE Tuzla B ukoliko se pojavi u ovom planskom periodu.

Toplifikacijski sistem treba graditi vrelovodima odgovarajuၰih dimenzija za gradove koji ၰe se preko njih snabdijevati. Dosada izgraᄐeni i projektovani vrelovodi dimenzionirani su samo za gradove za koje su nominirani. Tako vrelovod za Tuzlu nema kapaciteta za Kalesiju, a vrelovod za Lukavac nema kapaciteta za Graაanicu i druga naselja. To znaაi da za svaki grad mora vrelovod polaziti od izvora energije, TE Tuzla. Pri tome se planiraju koristiti dionice trase postojeၰih vrelovoda za gradove za voᄐenje vrelovoda za udaljenije gradove. U planu prostornog ureᄐenja treba voditi raაuna o tom opredjeljenju, jer je teᘐko pronaၰi pogodan prostor za polaganje ovih instalacija. U dosadaᘐnjoj praksi za voᄐenje vrelovoda koriᘐten je pojas ០eljezniაke pruge gdje je to bilo moguၰe. Ovo je dobro iskoriᘐteno kod izgradnje vrelovoda za Lukavac, a isto je koriᘐteno u projektu vrelovoda za ័ivinice.

Za sada nema projekata vrelovoda za ostale gradove, ali to ozbiljno razmatra Srebrenik, dok Graაanica planira da privremeno izgradi toplanu za svoje potrebe do eventualne izgradnje vrelovoda od TE Tuzla.

9.3 Ostali vidovi energije

Dosadaᘐnja ne naroაito intenzivna istra០ivanja nafte na podruაju TK nisu ukazala na moguၰnost pronala០enja komercijalnih nalaziᘐta sirove nafte. Majevica i Posavina su relativno najviᘐe istra០ivana podruაja, meᄐutim u okviru projekta "C" pri obradi terena sjeverne Bosne definiran je najva០niji naftno –plinski potencijal TK u dolini rijeke Tinje, odakle bi se, eventualno mogla vrᘐiti eksploatacija u, za sada, nepoznatim koliაinama.

ᘀto se tiაe snabdijevanja prirodnim gasom za sada nisu u potpunosti definirani isporuაioci na bosanskohercegovaაko tr០iᘐte. Pored Rusije kao veၰ tradicionalnog isporuაioca "poznatom trasom" preko Mad០arske i Srbije, postoje i moguၰnosti dobave ruskog gasa preko Mad០arske i Hrvatske (SECI varijanta) i nabavke turkmenistanskog gasa preko Bugarske i Srbije.

Eksploatacijom kamene soli iz le០iᘐta "Tetima" kontroliranim izlu០ivanjem ostaაe izlu០eni prostori (komore) koje mogu poslu០iti za skladiᘐtenje primarnih energenata (sirove nafte i prirodnog gasa).8

U planskom periodu predviᄐena je izgradnja gasovodnog sistema na podruაju Kantona, povezanog u jedinstven sistem BiH (pravac Zvornik -Tuzla, sa kantonalnim, odnosno regionalnim odvojcima, ili alternativa). Prioritetno planom je predviᄐena moguၰnost prikljuაka na plinovod posebno u opၰinama koje su u blizini magistralnog plinovoda, Sapna, Teoაak, Kalesija i Kladanj, kao i opၰina Gradaაac prema plinovodu na sjeveru.

8 Studija “Energetika” l faza, raᄐena kao podloga za "Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2001-2020", Rudarski institut Tuzla, Tuzla, maj 2002 godine



Geotermalne vode

Tuzlanski kanton raspola០e sa znaაajnim nalaziᘐtima geotermalnih voda, koje bi se mogle koristiti eventualno i u energetske svrhe (staklenici, koriᘐtenje toplotne energije). Znaაajnija nalaziᘐta su zastupljena u opၰini Graაanica (na granici sa entitetom), te u Gradaაcu, Tuzli, Srebreniku, ័ivinicama.

Energija iz biomase

Moguၰnost dobijanja ekonomski isplativog potencijala energije bazirane na biomasi, je vezana za lokaciju deponije komunalnog otpada. Na prostoru Tuzlanskog kantona regionalna lokacija komunalnog otpada je predviᄐena na prostoru "Lukavaაka rijeka" gdje bi trebalo i istra០iti moguၰnosti dobijanja ovog vida energije.

10. SAOBRAၠAJ I VEZE

10.1. Strateᘐki i prostorni pravci razvoja saobraၰaja

U planskom periodu, a cjeneၰi razvojne moguၰnosti i ciljeve razvoja, Kanton se definiᘐe kao podruაje sa cca 550.000 stanovnika sa svojim prirodnim resursima, turistiაkim i polo០ajnim vrijednostima, izgraᄐenim kapacitetima, raspolo០ivim poljoprivrednim zemljiᘐtem, vodom, ᘐumama i mineralnim sirovinama.

Strateᘐki sektori privreᄐivanja su: indistrija, trgovina, te saobraၰaj i veze. Kao poseban cilj naznaაen je br០i razvoj turizma i poljoprivrede kao strateᘐki interes Kantona. Polo០ajne prednosti i br០i razvoj turizma pomjerit ၰe saobraၰaj kao strateᘐku oblast na znaაajniju poziciju u ukupnom razvoju, iako je bio i dosada jedan od tri strateᘐka sektora.

Dakle, br០i razvoj saobraၰaja i znatno veၰe ekonomske efekte od saobraၰaja moguၰe je oაekivati pod uslovom stvaranja povoljnih predpostavki za razvoj saobraၰaja. To se u prvom redu odnosi na jasan, racionalan i bezbjedan saobraၰajni sistem dobrih performansi (protoაnost i kapacitet, brzina, sigurnost, dobre servisne usluge, minimalne gubitke u vremenu i sl). o აemu se vodilo raაuna kod odreᄐivanja saobraၰajnog sistema, tehniაkih elemenata i normativa, te lokacionih faktora.

Konaაna rjeᘐenja su fazno posmatrana u vremenskom periodu za koji se donosi Prostorni plan.

Stepen motorizacije

Prognoza moguၰeg stepena motorizacije utvrᄐena je na osnovu istra០ivanja prikazanih u "Studija saobraၰaja" - Knjiga 1, koja je uraᄐena od strane Instituta za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Sarajevo. Za potrebe izrade Prostornog plana Tuzlanskog Kantona utvrᄐene su dvije stope motorizacije:

- niska: sa 160 vozila/1000 stanovnika na 340 vozila/1000 stanovnika- visoka: sa 160 vozila/1000 stanovnika na 380 vozila/1000 stanovnika

Poᘐto se Prostorni plan radi za dio prostora zemlje koja je u tranziciji, sa neizvjesnim privrednim uslovima i sa velikim stopama rizika usvojena je:



- srednja:sa 160 vozila/1000 stanovnika na 360 vozila/1000 stanovnika

Prema ovom prognoznom modelu u Kantonu Tuzla moglo bi se 2020 godine oაekivati oko 180.000 putniაkih automobila, od აega najvjerovatnije 36.0% na teritoriji Opၰine Tuzla.

Mobilnost i ukupan broj kretanja

Mobilnost i ukupan broj kretanja motornih vozila za potrebe izrade Prostornog plana Tuzlanskog Kantona utvrᄐena je:9

• za period 2000-2010 godina: poveၰanje mobilnosti sa 5.000 km po vozilu godiᘐnje u 2000 godini na oko 10.000 km po vozilu godiᘐnje u 2010 godini, ili po stopi od oko 7% prosjeაno godiᘐnje.

• za period 2010-2020 godina: poveၰanje mobilnosti sa 10.000 km po vozilu godiᘐnje u 2010 godini na 12.000 km po vozilu godiᘐnje u 2020 godini, ili po stopi od oko 1.6% prosjeაno godiᘐnje.

Na osnovu istra០ivanja navedenih u "Studija saobraၰaja" - Knjiga 1, utvrᄐuje se:

• stopa rasta transporta putniაkih vozila i to:o za period 2000-2010 godina: 5.0-6.0% godiᘐnjeo za period 2010-2020 godina: 4.5-5.5% godiᘐnje

• stopa rasta teretnog transporta i to:o za period 2000-2010 godina: 6.5-9.0% godiᘐnjeo za period 2010-2020 godina: 4.5-6.5% godiᘐnje

• stopa rasta meᄐunarodnog saobraၰaja za period 2000-2020 godina: 4.0-5.0% godiᘐnje.

Model raspodjele putovanja

Model raspodjele ukupnih kretanja:• autobuskih 10 %,• teretna vozila 10 %, i• automobilskih 80 %.Ove pretpostavke mogu se ili podr០ati ili osporavati. Jedini pravi naაin

provjere su saobraၰajna istra០ivanja sa ciljem utvrᄐivanja modela nastajanja i modela distribucije putovanja, koja bi bila zasnovana na tim istra០ivanjima. Ponuᄐeni pretpostavljeni model predstavlja iskustveni model, koji autor smatra moguၰim za prilike koje va០e na Kantonu Tuzla.

Ova pretpostavka je podr០ana i აinjenicom da je putniაko motorni vozilo sa izrazitim naglaskom na putniაki automobil (p.a.) prete០no saobraၰajno sredstvo za Kanton.

Brzine

Predlo០ene brzine su u zavisnosti od kategorije saobraၰajnice.• Za autoput vraა=120 km/h• Za brzu cestu vraა=100 km/h• Za magistralne puteve vraა= 80 km/h

9 ''Studija saobraၰaja''-knjiga 1. Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Sarajevo



• Za regionalne puteve vraა= 60 km/h• Za lokalne puteve vraა= 50 km/h • Za nekategorisane puteve vraა= 40 km/h (30km/h zavisno od tehniაkih

elemenata i izgraᄐenosti)

Predlo០ene brzine obezbjeᄐuju normalnu protoაnost i maksimalnu saobraၰajnu sigurnost uაesnika u saobraၰaju.

10.2. Povezanost saobraၰajnih sistema u ᘐirem okru០enju

Da bi se obezbijedilo ukljuაivanje Kantona u Evropske i transportne tokove BiH, potrebno je razvijati mre០u saobraၰajnica visokog ranga na ovom prostoru i to na osnovnim pravcima:

• sjever – jug• istok – zapadPored ovih pravaca, radi boljeg povezivanja opၰinskih centara neophodno je

izvrᘐiti prekategorizaciju nekih regionalnih pravaca u magistralne i obezbijediti kvalitetniju transportnu povezanost novih Opၰinskih centara (Sapna, Ⴠeliၰ, Teoაak).Koncept osnovne saobraၰajne mre០e sastoji se od sistema putnih saobraၰajnica, koja je sastavljena od jasnog koncepta radijalnih pravaca i kru០nih tokova, te primarne i sekundarne mre០e gradskih saobraၰajnica, koji je svojevrstan kompromis planiranog sistema i dosadaᘐnje formirane mre០e. Kompromis je uva០en jer bi u suprotnom, svaki sistem doslovno primijenjen izazvao velika ruᘐenja postojeၰeg urbanog tkiva, ᘐto se smatra trenutno neprihvatljivim.

Osnovnu mre០u saobraၰajnica saაinjavaju radijalni pravci, prstenovi i obilaznice.

Radijalni pravci uglavnom su usmjereni na:• sjever • jug• istok • zapad

Prstenovi su prilagoᄐeni izgraᄐenom urbanom podruაju, planovima razvoja i terenskim prilikama. Formirana su dva prstena:

• vanjski putni prsten prote០e se od Simin Hana, Meᄐaᘐa, Dubrava, ័ivinice, Banoviၰi, Modrac, Puraაiၰ, do აvoriᘐta na autoputu Tuzla – Rijeka Sava, i

• unutraᘐnji - oko grada Tuzle,

Oko urbanih podruაja Lukavca, Srebrenika, ័ivinica, Banoviၰa, Gradaაca Kalesije i Kladnja predviᄐene su obilaznice.

Radijalni pravci

Radijalni pravci u pravilu polaze od centra (unutarnji prsten) i ve០u se na vanjski prsten ili ga prolaze izvan, istovremeno se povezujuၰi sa bli០im i daljim vangradskim podruაjima, odnosno ᘐirim okru០enjem.

Posredstvom radijalnih pravaca vrᘐi se povezivanje centra Kantona sa bli០im i daljim okru០enjemi i to planiranim i postojeၰim magistralnim saobraၰajnicama:

- planiranim



• Autoput Tuzla – Rijeka Sava• Brze ceste:

o Tuzla - Dubrave – ័iviniceo ័ivinice-Banoviၰi-Ribnicao ᘀiၰki Brod - Dubrave - Meᄐaᘐo ᘀiၰki Brod - Puraაiၰ - Staniၰ Rijekao Meᄐaᘐ – Memiၰi.

- postojeၰim• Tuzla – Oraᘐje (M -1.8)• Doboj - Tuzla – Zvornik (M - 4.)• Modriაa - Gradaაac – Brაko (M-14.1)• Sarajevo - Tuzla – Bijeljina (M18-1 i 2)

Vanjski prsten:

Vanjski prsten postavljen je ᘐto dalje od Tuzle po obodu padina okolnih brda i krajnjim rubovima Urbanih podruაja i predstavlja krajnju poziciju mre០e koja omoguၰuje njihov razvoj, raაunajuၰi i buduၰa proᘐirenja. Trasiran je na prihvatljivu udaljenost tranzitnih saobraၰajnica od urbanih podruაja, ali tako da je u njihovoj funkciji. Osnovna funkcija mu je da vrᘐi disperziju saobraၰaja (posebno I-C saobraၰaja), rastereၰuje Unutraᘐnji prsten, skraၰuje du០ine i vrijeme putovanja i povoljno utiაe na ekoloᘐke prilike, odnosno smanjuje ekoloᘐki nepovoljne efekte od saobraၰaja. Skupa sa radijalnim pravcima obezbjeᄐuje mininum dva prilaza, kao bitni elemenat sigurnosti.

Rang saobraၰajnica koje აine ovaj prsten planiran je minimalno u nivou magistralnog puta, sa dvije ili აetiri saobraၰajne trake, zavisno od volumena saobraၰaja.

Vanjski prsten konceptom je prilagoᄐen faznoj izgradnji (po dionicama).Na kraju planskog perioda sav tranzitni saobraၰaj izmjeᘐta se van urbanih podruაja.

Unutarnji prsten

Unutarnji prsten spaja taაke u prostoru koje predstavljaju obod urbanog podruაja Tuzle. Ovako koncipiranim unutarnjim prstenom obezbjedilo se proᘐirenje centralnog gradskog jezgra, stvaranjem pjeᘐaაke zone ᘐto bi doprinijelo znatnom poveၰanju ambijentalne vrijednosti zone, აime bi se stvorile moguၰnosti za nove sadr០aje koji bi svojom komplementarnoᘐၰu sa postojeၰim sadr០ajima omoguၰili znatnu bolju i raznovrsniju ponudu za domicilno stanovniᘐtvo ali i za turistiაku klijentelu.

Blizina izlaska iz urbanog podruაja Tuzle na planirani autoput, აvor u ᘀiၰkom Brodu prestavljao bi novi kvalitet.

Prsten je polo០en rubom postojeၰeg izgraᄐenog i planiranog podruაja za urbanizaciju u nastupajuၰem planskom periodu (20 godina). Realizacija unutarnjeg prstena planirana je dvofazno.

Prva faza je za sadaᘐnje prilike realna i funkcionisala bi sve dok se ne steknu uslovi (saobraၰajni a naroაito ekonomski) za kompletiranje, tj kada saobraၰaj dostigne nivo kapaciteta ovih saobraၰajnica.



Druga faza nastupa kada se dostigne nivo usluge ''D''10. Tada ၰe biti potrebno izgraditi opisani prsten, a postojeၰe saobraၰajnice ၰe preuzeti funkciju, odnosno postati dio sistema primarnih saobraၰajnica.

U saobraၰajnom pogledu, planirani koncept unutarnjeg prstena u kombinaciji sa radijalnim pravcima obezbjedio bi: dobru pristupaაnost, laku dostupnost i dobru opslu០enost centralnog gradskog podruაja iz svih gradskih zona i sa svih ulaznih pravaca i obratno.

Obilaznice

Obilaznice su planirane kao saobraၰajnice namjenjene tranzitnom saobraၰaju i to u okviru rekonstrukcije postojeၰih magistrlnih puteva i izgradnje cesta za brzi saobraၰaj za naselja: Lukavac, Srebrenik, ័ivinice, Banoviၰi, Graაanica, Gradaაac, Kalesiju i Kladanj.

Opisanim radijalnim pravcima i dva prstena prostor Kantona povezuje se sa neposrednim i daljim okru០enjem, აineၰi sa istim jedinstven sistem, აime se obezbjeᄐuje razuᄐenost mre០e. To utiაe povoljno na disperziju saobraၰaja, odnosno usmjerenja izvorno - ciljnog saobraၰaja na najkraၰe itinerere, a tranzitnog na saobraၰajnice sa najmanje prepreka i otpora.

Moguၰnost fazne realizacije, kao ᘐto je opisano ili novim idejama o faznoj realizaciji, stvara realne pretpostavke za odr០ivost i ០ivotnost predlo០enog sistema.

Sistem saobraၰajnica nivoa primarne i sekundarne mre០e unutar urbanih podruაja nije tretiran ovim Planom.

Slika 1: Panevropski prometni koridori 11

10 Prema Highway Capacity Manual-HCM (SAD,1985.god.)

11Slika 1: Panevropski prometni koridori

Izvor: Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, Zagreb 1999.

TUZLA



Slika 2: Osnovna putna mre០a12

10.3. Transportni infrastrukturni sistemi

Prednost prostora Kantona აini njegov saobraၰajni i geostrateᘐki polo០aj kojisa gradom Tuzla, აije je sjediᘐte ne samo u administrativnom smislu, nego i slo០enosaobraၰajno აvoriᘐte Kantona i odakle se radijalno pru០aju glavni saobraၰajni pravci.

10.3.1. Putni saobraၰaj

Za putni saobraၰaj u koji spadaju saobraၰaj putniაkih vozila, autobusa i teretnih motornih vozila i terminali, prijedlogom Prostornog plana predviᄐa se:

• osnovna mre០a saobraၰajnica• terminali

10.3.1.1. Putne saobraၰajnice

Razvitak putne mre០e podrazumijeva skup aktivnosti koje se poduzimaju radi odr០avanja i podizanja tehniაko-tehnoloᘐkog nivoa veၰ izgraᄐenih puteva te za izgradnju novih. Drugim rijeაima, ukupni razvoj putne mre០e mo០e se posmatrati objektiviziranjem ciljeva kroz:

• planiranje i izgradnju novih puteva,• redovito odr០avanje i podizanje razine saobraၰajne i tehniაke kvalitete veၰ

izgraᄐene mre០e puteva (modernizacija i rekonstrukcija).

12 Slika 2: Osnovna putna mre០a, Regional Infrastructure Strategies and Projects in South East Europe, Working Table 2 of the Stability Pact, Sofia, 17 May 2005, Office for South East Europe, European Commission/World Bank

TUZLA



Postojeၰu mre០u puteva Tuzlanskog kantona აine magistralni, regionalni i lokalni putevi.

U mre០i putnog saobraၰaja na nivou Kantona posebno znaაenje ၰe imati takozvani vanjski putni prsten, koji objedinjava postojeၰe i planirane trase puteva. Ovaj putni prsten prote០e se od Simin Hana, Meᄐaᘐa, Dubrava, ័ivinice, Banoviၰi, Modrac, Puraაiၰ, do აvoriᘐta na autoputu Tuzla – rijeka Sava.

Ovim Planom u putnom saobraၰaju planira se:• izgradnja autoputa Tuzla - rijeka Sava (dr០avna granica)• modernizacija i rekonstrukcija postojeၰih putnih pravaca (ovisno od

nadle០nosti uprave: brze i magistralne ceste - federalni nivo, regionalne -kantonalni nivo i lokalni putevi - opၰinski nivo)

• dovrᘐenje sistema magistralnih i regionalnih puteva Tuzlanskog kantona meᄐunarodnog, dr០avnog, federalnog, kantonalnog znaაaja;

• poboljᘐanje saobraၰajne povezanosti izmeᄐu pojedinih opᘐtina izgradnjom novih dionica regionalne mre០e;

• poboljᘐanje sistema prigradskog saobraၰaja poboljᘐanjem uslova na postojeၰim magistralnim i regionalnim putevima (prateၰi objekti, autobuska stajaliᘐta i dr.);

• zaᘐtita okoline od ᘐtetnih uticaja saobraၰaja;• poveၰanje sigurnosti uაesnika u saobraၰaju (putnika, pjeᘐaka, invalida,

djece i starijih);• poboljᘐanje dostupnosti sredstvima javnog gradskog prevoza i razvijanje

novih sistema javnog gradskoga prevoza (mali sistemi za prostore manjih gustoၰa i osoba sa posebnim potrebama).

Planirani autoput Tuzla-rijeka Sava nije bio predviᄐen "Prostornim planom Bosne i Hercegovine za period od 1981 do 2000 godine" pa je potrebno ostvariti aktivnosti kako bi se on predvidio u buduၰem Prostornom planu kako Federacije Bosne i Hercegovine, tako i u Strategiji prostornog razvoja Bosne i Hercegovine.

Prostorni plan Tuzlanskog kantona sadr០i predlo០ene planirane koridore puteva i koridore puteva u istra០ivanju, te alternativne koridore za autoput, brze ceste i magistralne puteve, აije ၰe se trase podrobnije istra០iti tokom izrade dokumenata prostornog ureᄐenja u០ega podruაja (na nivou opၰina).

Planira se izgradnja dijelova trasa postojeၰih magistralnih i regionalnih puteva. Napuᘐteni dijelovi trase prelaze u ni០u kategoriju ili postaju nekategorisani putevi, ᘐto zavisi o konkretnom sluაaju.

Do izgradnje planiranih zamjenskih puteva, postojeၰi zadr០avaju sadaᘐnjukategoriju.

Na postojeၰim magistralnim putevima planira se rekonstrukcija kritiაnih dionica (crnih taაaka).



Autoput: Tuzla – rijeka Sava 13

Planirana je kao dionica najznaაajnije putne saobraၰajnice u regionu

sjeveroistoაne Bosne magistralnog puta Sarajevo – Tuzla (ᘀiၰki Brod) – Oraᘐje.Prema sjeveru, prelazeၰi rijeku Savu kod Oraᘐja put se nadovezuje na put

Oraᘐje – ័upanja, აime se ostvaruje veza na autoput Zagreb – Beograd.Dionica puta ᘀiၰki Brod – Oraᘐje, kategorisana je kao magistralni put, ali

njegov meᄐunarodni znaაaj evidentan je, jer predstavlja glavnu vezu industrijski najrazvijenijeg dijela BiH sa Evropom.

Osim izvorno-ciljnog saobraၰaja za Region, ovaj putni pravac preuzima i znaაajan dio tranzitnih tokova iz pravca Sarajeva ka odrediᘐtima na sjeveru i dalje. Analizom je konstatovano da uslovi odvijanja saobraၰaja ne odgovaraju njegovom znaაaju i ulozi u ukupnom saobraၰajnom sistemu BiH, tako da je neophodna hitna izgradnja autoputa Tuzla – r. Sava.

Za navedeni putni pravac uraᄐene su i Studije o izboru trase i Studija saobraၰaja na potezu Tuzla – r. Sava, sa ponuᄐenim nekoliko varijanti i podvarijanti, od kojih je najpovoljnija varijanta I-3. u opciji sa etapnom izgradnjom.

S obzirom da je navedena trasa autoputa i usvojena, to se Prostornim planom utvrᄐuje kao jedan od osnovnih putnih pravaca transportne infrastrukture kako je to prikazano i na grafiაkom prilogu list broj 14.

Brze ceste

Planirane su kao saobraၰajnice u funkciji kvalitetnijeg povezivanja planiranog razvoja sistema naselja na podruაju kantona, a naroაito ako se posmatra Tuzla kao grad-region koga saაinjavaju Tuzla, Lukavac i ័ivinice. Ovo bi se obezbijedilo izgradnjom cesta za brzi saobraၰaj აime bi se znatno izmjestio saobraၰaj kroz grad u pravcu istok-zapad, a dio navedenih saobraၰajnice saაinjavao bi obilaznicu grada Tuzle i to:

• Tuzla - Dubrave – ័ivinice, ovom saobraၰajnicom bi se omoguၰio ju០ni izlaz-ulaz iz grada i ujedno omoguၰio kvalitetniji prikljuაak sa aerodromom ''Tuzla''.

• ᘀiၰki Brod – Dubrave – Meᄐaᘐ, planirana je kao varijantno rjeᘐenje trase u cilju rastereၰenja/distribucije tranzitnog saobraၰaja od planiranog ''აvora'' -petlja u ᘀiၰkom Brodu ka ័ivinicama i Kalesiji. Postojeၰi magistralni put na dionici: ᘀiၰki Brod – ័ivinice bi se dogradio i pretvorio u gradsku magistralu sa zadatkom da preuzme lokalni izvorno-ciljni saobraၰaj buduၰeg Tuzla-grad regiona.

• ័ivinice – Banoviၰi – Ribnica, za vezu Tuzlanskog kantona sa Sarajevom, Studijom saobraၰaja se preferira prikljuაak na koridor Vc brzom cestom na relaciji ័ivinice-Banoviၰi-Ribnica(r.Krivaja)-Zavidoviၰi koja ၰe imati strateᘐki znaაaj za povezivanje Tuzlanskog bazena sa dolinom r. Bosne. Dionica ័ivinice-Banoviၰi uglavnom prati trasu postojeၰeg puta do Banoviၰa gdje se formira obilaznica grada, a zatim preko prevoja Marino brdo ulazi u podruაje r. Krivaje u Ribnicu i dalje.

• ᘀiၰki Brod - Puraაiၰ - Staniၰ Rijeka, je pravac koji treba da pove០e podruაje Tuzlanskog kantona sa koridorom Vc u Doboju. Ova saobraၰajnica na dionici ᘀiၰki Brod-Miriაina realizuje se dogradnjom,

13 Saobraၰajnica planirana Studijom o izboru trase autoputa rijeka Sava-Tuzla, 2001 IPSA-Sarajevo



postojeၰeg magistralnog puta Tuzla-Doboj, a na dionici Miriაina-Staniၰ Rijeka, trasa saobraၰajnice prati ០eljezniაku prugu, odnosno formira se zajedniაki transportni koridor.

Magistralni putevi:

Postojeၰi:• M - 1.8 Tuzla - Srebrenik - Oraᘐje• M – 4. Doboj - Tuzla - Zvornik• M - 14.1 Modriაa - Gradaაac - Pelagiၰevo• M - 18(1) Tuzla - Simin Han - Bijeljina• M - 18(2) Tuzla(ᘀiၰki Brod) - Kladanj - Sarajevo• M - 19.2 Kladanj - Vlasenica

Planirani:• Banoviၰi – Treᘐtenica – Mosorovac - Puraაiၰ,• Graაanica - Srebrenik,• Ormanica – Gradaაac,• Dragunja – Ⴠeliၰ,• Kalesija – Sapna – Teoაak• Tuzla (Simin Han) – Meᄐaᘐ - Memiၰi

U sklopu trase navedenog magistralnog pravca planirana je dionica obilaznice sjeverno od urbanog podruაja Tuzle , koja bi trebala kvalitetnije povezati sjeverne padine podruაja Tuzle i preuzeti dio tranzita na ovom pravcu. Detaljni polo០aj trase obilaznice utvrditi ၰe se Prostornim planom opၰine Tuzla i urbanistiაkim planom urbanog podruაja Tuzle.

• M - 18(2) Tuzla(ᘀiၰki Brod) - Kladanj - SarajevoNa dionici relaciji ័ivinice-Stupari-Kladanj-Karaula-Paklenica, zadr០ava se gabarit/profil postojeၰeg magistralnog puta, s tim da se poboljᘐaju elementi (prije svega radijusi i nagibi) i izvrᘐi nu០no izmjeᘐtanje trase na dionici Stupari, obilazak Kladnja i smanje nepovoljni efekti prevoja Karaula (voᄐenje trase tunelom).

Regionalni:

Regionalni putevi imaju ulogu povezivanja gradova, srediᘐta opၰina i veၰih naseljenih mjesta na podruაju Kantona.

Uz veၰ postojeၰe, planiraju se nove trase regionalnih puteva (pod postojeၰim regionalnim putevima podrazumijevaju se sadaᘐnji regionalni putevi i postojeၰi lokalni putevi koji ovim Planom prerastaju u rang regionalnih puteva):

• R-456 : Priboj – Goduᘐ - Sapna• R-458 : S. Han – Lopare - Ⴠeliၰ• R-459 : B. Malta – Spomenik - Ⴠeliၰ• R-460 : Graაanica – Moᘐtanica – Hrgovi Donji• R-461 : Soko – Plane - Srebrenik• R-462 : Ormanica - ᘀljoke• R-463 : Gradaაac – G. Tramoᘐnica



• R-469 : Ⴠatiၰi – Oskova – Vukovije D. - Meᄐaᘐ• R-470 : Krojაica – Dubrave D.• R-471: Banoviၰi – Treᘐtenica – Mosorovac - Lukavac (dionica Mosorovac

Lukavac ostala je dio regionalnog puta)

• Klokotnica – Lukavica Rijeka (planirano)• D. Orahovica - G.Orahovica – Faleᘐiၰi – Husiაiၰi – Srebrenik• Graაanica – Maleᘐiၰi – Lukavica – Lukavica Rijeka• D០anani – Serhatlije – Huskiၰi – D០akule – Biberovo polje – Kerep• ័ivinice – Graაanica – Tupkoviၰi – Repuh – Gojაin – Jelovo Brdo• Kladanj – ័edno Brdo - Olovo

Lokalni putevi:

Lokalni putevi povezuju naselja na podruაju grada i/ili opၰine. U skladu sa zakonskim odredbama lokalnim putem smatraju se oni putevi koji povezuju sjediᘐte grada odnosno opၰine s naseljima sa viᘐe od 50 stanovnika, putevi koje povezuju privredne, saobraၰajne, povijesne, prirodne i turistiაke lokalitete opၰinskog ili gradskog znaაenja s lokalnom, kantonalnom ili dr០avnom mre០om puteva.

U Planu su prikazane samo postojeၰi lokalni putevi, dok ၰe se novi lokalni putevi planirati u dokumentima prostornog ureᄐenja opၰina na აijem se podruაju nalaze.

I. Opၰina Banoviၰi1. Oskova – Maაkovac … L-1.2. Radina – Mrljeviၰi … L-2.3. Radina – Hrvati – H.Brana … L-3.4. Breᘐtica – Beაiၰi …L-4.5. ၠatiၰi – Kapetanovo Brdo – Banoviၰi Selo … L-5.6. ័eljova – Cvjetkovo Brdo … L-6.7. Ⴠubriၰ – Banoviၰi Selo – Pribitkoviၰi … L-7.8. Pribitkoviၰi – Seona – Aljkoviၰi … L-8.9. Seona – Orahovica … L-910. Treᘐtenica – Borovac … L-10.11. Tuloviၰi – Gaj … L-11.12. Banoviၰi – Grivice – G. Buაik – Stadion … L-12.13. Oskova – Omaziၰi – Baderka – BPS stanica … L-13.

II. Opၰina Ⴠeliၰ1. Humci – Begova voda – Velino Selo … L-1.2. Gr. TK – Vra០iၰi – Brnjik … L-2.3. R-458 – Ferizoviၰi … L-3.4. Lameᘐi – Drijenაa – ᘀiboᘐnica … L-23.5. ᘀiboᘐnica – Humci – Jasenica … L-31.

III. Opၰina Doboj – Istok1. Staniၰ Rijeka – Huskiၰi … L-1.2. Kapak – Habiboviၰi … L-2.3. Klokotnica – Ahinbaᘐiၰi … L-4.



4. Velika Brijesnica … L-5.5. Velika Brijesnica … L-6.6. Mala Brijesnica … L-7.7. Mala Brijesnica – Baᘐiၰi … L-8.

IV. Opၰina Graაanica1. Prnjavor – Skipovac – Gr. TK … L-1.2. Crkvine – Stjepan Polje – D០ebe … L-2.3. Dujska Voda – Lukavica (Ograᄐenica) … L-3.4. Stjepan Polje – Potok Mahala …L 4.5. Graაanica – Koriၰi – Karanovac … L-5. 6. Graაanica – Omerbaᘐiၰi – Maleᘐiၰi … L-6. 7. R-460 – ᘀkahovica … L-7. 8. R-460 – Piskavica – R-460 … L-8.9. R-460 (BPS ''HB'') – Soko – Oᘐtrikovac – R-460 … L-10.10.D០akule – Doborovci – Panduriᘐte … L-12.11.Graაanica – ័u០e – Kariၰi – Rajაevac … L-13.12.Kariၰi – Vranoviၰi – Sladna … L-14.13.័u០e – Mitroviၰi – G.Lohinja – D.Lohinja … L-15.14.Graაanica – Seljanuᘐa – G.Lohinja … L-16.15.Pribava – Seljanuᘐa … L-17.16.M-4. – Budimovi – Raᘐljeva – G.Moranjci … L-18.17.Rapatnica – Srebrenik … L-19.18.Miriაina – Aliၰi … L-20.

V. Opၰina Gradaაac1. Cerik – Srnice Donje ... L-1. 2. R-462 – Kerep – G. Meᄐeᄐa – Gr. TK … L-2.3. Kerep – Zelina Srednja … L-3. 4. Kerep (rask.) – Ⴠuste – Hasanbaᘐiၰi … L-4.5. Gradaაac – Hasanbaᘐiၰi – Blagojeviၰi – Muminoviၰi – G. Rajska… L-5.6. Muminoviၰi – D. Rajska … L-6.7. Karahasanoviၰi – Jasenica … L-7. 8. Gradaაac – Novaliၰi – Gr. TK … L-8.9. Blagojeviၰi – Novaliၰi … L-9.10. M-14.1 – Po០arike – Okanoviၰi … L-10.11. Ilid០a – D. Ledenice … L-12. 12. R-463 – Huskiၰi – Gr. TK … L-13.13. R-463 – Omeragiၰi … L-14.14. Gradaაac – Mujiၰi … L-15.15. R-463 – Sibovac … L-16.16. Gradaაac – Mujiၰi – Ra០ljevi … L-17.17. M-14.1 – Mionica – Turiၰ … L-18.18. M-14.1 – Liporaᘐၰe – G. Bukvik … L-19.19. M-14.1 – Idrizoviၰi (D. Mionica) … L-20.20. Kamberi – Imᘐir – Grabov Gaj … L-21.21. M-14.1 – Sukanovaაe – D. Mionica … L-22.22. Grabov Gaj – Avramovina … L-23.23. Mahmut Mahala – Avdiၰi … L-24.24. R-462 – Mahmut Mahala – D.Mionica … L-25.



25. R-462 – Vuაkovci … L-26. 26. G. Mahala – Vuაkovci – Hrgovi D. … L-27.27. Raskrsnica puteva R-462 i R-460 – Vuაkovci … L-28.

VI. Opၰina Kalesija1. Tupkoviၰi – Gojაin … L-2.2. Rainci G. – Rainci D. … L-3.3. Meᄐaᘐ – Rainci D. … L-4.4. Meᄐaᘐ – Jeginov Lug … L-5.5. Vukovije D. – Krivaაa … L-6. 6. Tojᘐiၰi – Vukovije G. – R-469 … L-7. 7. Hidani – Hrasno D. – Seljublje … L-8.8. Hrasno D. – Hrasno G. … L-9.9. Meᄐaᘐ – Petrovice G. – Meᘐkoviၰi … L-10.10. Rainci G. – Meᘐkoviၰi … L-11.11. M-4. – Lipovice … L-12.12. Banj Brdo – Stolice … L-13.13. Miljanovci – Dubnica … L-14.14. M-4. – Dubnica … L-15.15. Kalesija – Jajiၰi – Had០ijin Gaj (Pasji grob) … L-16.16. Kalesija – Zolje … L-17.17. M-4. – Jusufoviၰi … L-18.18. M-4. – ᘀahbazi – Memiၰi – M-4. … L-19.19. M-4. – Had០ijin – Gaj – Sapna … L-20.20. Memiၰi – Brezik … L-21.21. Memiၰi – Bulatoviၰi … L-22.22. Memiၰi – Kula(Osmaci) – Gr. TK … L-23.

VII. Opၰina Kladanj

1. ័edno Brdo – Vrh Konjuha … L-1.2. Brateljeviၰi – Djevojaაka peၰina … L-3. 3. Brateljeviၰi – Tuholj – Brdelji … L-4.4. M-18. – Kladanj – SKI lift (Rosulje) … L-5.5. Kladanj – Vranoviၰi … L-6. 6. M-18.(Hrastiၰ) – Olovci … L-7. 7. M-18. – Tarevo … L-8.8. Stupari – Suha – Gr. TK … L-9. 9. Stupari – Noၰajeviၰi – Tolisa … L-10. 10. M-18. – Pelemiᘐ – Gr. TK … L-11.11. M-18. – Konjeviၰi … L-12.

VIII. Opၰina Lukavac1. Modrac – Bokaviၰi – Selimoviၰi … L-1.2. Poljice – Priluk - … L-2.3. Strojna – R-471 … L-3. 4. Turija – Begiၰi … L-4. 5. Mosorovac – Turija – Brijesnica D. … L-5.6. Lukavac(Koksara) – M-4. – Puraაiၰ … L-6.7. Modrac – Tabaci – Puraაiၰ … L-7.



8. Puraაiၰ – Mosorovac … L-8.9. Babice D. – Begiၰi – Lozna … L-9.

10. Puraაiၰ(Jaᘐari) – Malinjak – Turkiၰi … L-10. 11. Malinjak – Bajkovac – Panjik … L-11.12. Si០je (M-4.) – Krtova – Bajkovac … L-12.13. M-4. – Gnojnica – M-4. … L-13.14. Gnojnica – Mahala … L-14.15. Gnojnica – Lopariၰi … L-15.16. M-4. – Doboᘐnica – Prline … L-16.17. Doboᘐnica D. – Kruᘐevica … L-17.18. Lukavac – ᘀikulje (p. kop) – n.ᘀikulje – Smoluၰa G. … L-18.19. Lukavac – Huskiၰi – Brezik … L-19.20. Lukavac – Bistarac D. – ᘀiၰi (M-4.) … L-20.

IX. Opၰina Sapna1. R-456 – Nezuk D. … L-1.2. Debeljak – Zaseok … L-2.3. Sapna – Mahmutoviၰi – Kovaაeviၰi … L-3.4. Stolice – Kikovi – Tomiၰi (R-456) … L-13.5. Had០ijin gaj – Meᄐeᄐa – Sapna … L-16.6. Had០ijin gaj – Sapna (put u izgradnji) … L-20.

X. Opၰina Srebrenik1. ᘀpionica G. – Cerik – Srnice D. … L-12. Tinja G. – Tinja D. … L-2.3. Tinja D. – Iliၰi … L-3.4. Duboki Potok – Cage … L-4.5. Duboki Potok – Seona … L-5.6. Seona – ᘀahmeri … L-6.7. Duboki Potok - Seona – Kamberoviၰi – Raᘐljeva … L-7.8. Srebrenik – Uro០a – M-1.8 … L-8. 9. Rapatnica – D. Moranjci … L-9. 10. Rapatnica – Brniაani … L-10.11. Brda – Babunoviၰi – Mekote … L-11.12. Sibike – Avdiၰi … L-12.13. R-461 – Salihbaᘐiၰi … L-13.14. Sladna – Vranoviၰi … L-14. 15. Ahmiၰi – Murati … L-15.16. ᘀpionica D. – De០iၰi … L-16.17. ᘀpionica D. – ᘀpionica Sr. – ᘀpionica G. … L-17.18. Faleᘐiၰi – Husiაiၰi … L-18.19. Srebrenik – Rapatnica … L-19.20. M-1.8 – Hrgovi G. – Gr. TK … L-20.21. M-1.8 – Vidroviၰi – Vrela … L-21. 22. M-1.8 – Zubovo Brdo … L-22. 23. ᘀpionica G. – Huremi … L-23.24. ᘀpionica D. – Je០inac … L-24. 25. M-1.8 – ၠehaje … L-25. 26. Srebrenik – D០elikani – G. Srebrenik – Miაiၰi – Lisoviၰi … L-26.



27. Srebrenik – Sofiၰi … L-27.28. M-1.8 – D. Ljenobud … L-28.29. M-1.8 – D. Ljenobud – G. Ljenobud – Osmanoviၰi (M-1.8) … L-29.30. M-1.8 – G. Potpeၰ – Miაiၰi … L-30.31. M-1.8 (Previle) – Podoraᘐje – Jasenica … L-31.32. Jasenica – Crveno Brdo … L-32.33. Drapniၰi – Dragunja G. … L-33.

XI. Opၰina Teoაak1. M-18. – Teoაak(Centar) – Bilaliၰi – Gr. TK … L-1.2. Bilaliၰi - Beᘐiၰi … L-2.3. St. Teoაak – Tursunvo Brdo – Gr. TK … L-3.4. Bilaliၰi – Uzunoviၰi … L-4.5. Teoაak(Centar) – Mramor – Jukanoviၰi … L-5.6. Teoაak(Centar) – Rudine – Snje០nica … L-6.

XII. Opၰina Tuzla1. Ljubaაe (M-18.) – Kiseljak – Pejiၰi … L-1.2. Bukinje – Lipnica – Obodnica D. – Dragunja D. – Previle … L-2.3. Simin Han – Ⴠakloviၰi D. … L-3.4. Slavinoviၰi (M-4.) – Momanovo … L-4. 5. Slavinoviၰi – Hukiၰi … L-5.6. Slavinoviၰi-Luke – Vrᘐani …L-6.7. Slavinoviၰi-Luke – Slanac …L-7. 8. ᘀi selo – Debelo brdo …L-8.9. Zlokovac – Ilinაica – Kula …L-9. 10. Put Ilinაica – Krojაica – Pasci G. ... L-10. 11. Moranაani – Pasci G. – R-469 … L-11.12. Husino – Petrovice D. … L-12.13. Husino – Kiseljak – Pejiၰi … L-13.14. Cerik – M-18. … L-14.15. Moranაani – Breze – ᘀevar … L-15.16. Solana – Bukinje – ᘀiၰki Brod … L-16.17. ᘀiၰki Brod – Plane – Mramor Novi … L-17.18. Marina glava – Dobrnja – Lipnica … L-18. 19. M-1.8 – Ljepunice – Lipnica D. … L-19.20. Lipnica D. – Lipnica Sr. … L-20. 21. Dragunja D. – Dragunja G. … L-21.22. Obodnica D. – Breᘐke – Dokanj … L-22.23. Breᘐke – Lameᘐi … L-23.24. Dokanj – Hidani – Breᘐke … L-24.25. Dokanj – Tetima – G. Tuzla … L-25.26. Slavinoviၰi – Kri០ani … L-26.27. Slavinoviၰi-Luke – Mujაinovo brdo … L-27.28. Beၰarevac – Grabovica D. – Grabovica G. … L-28.29. JKP Vodovod i kanalizacija – Gradina – R-459 … L-29.30. Skver – Kojᘐino – Demirovac … L-30.31. Solina - Dolovi … L-31.32. Tuᘐanj – Rasovac … L-32.33. Dragodol … L-33.



34. Batva – ᘀljivice … L-34.35. Paᘐabunar – streliᘐte … L-35.36. Put za Stare Moluhe … L-36.37. Solana – Moluᘐka Rijeka – Desetine … L-37.

XIII. Opၰina ័ivinice1. ័ivinice/Karaula – G. ័ivinice – R-469 … L-1.2. ័ivinice – Suha – Priluk … L-2.3. Suha – Ljubaაe … L-3.4. R-469 – Dubrave D. … L-4.5. R-469 – Uprava PK ''Dubrave'' … L-5.6. Krivaაa – Vukovije … L-6.7. R-469 – Dubrave G. … L-7.8. Ciljuge – Dubrave G. … L-8.9. R-469 – Aerodrom ''TUZLA'' … L-9.10. Veliki Lug – Toplice – Krivaაa – Graაanica … L-10.11. M-18. – Kovaაi – Baᘐigovci … L-13.12. Kovaაi – ᘀibiၰ … L-14.13. put Suha … L-15.

10.3.1.2. Javni saobraၰaj

Javni saobraၰaj obraᄐen je u Studiji saobraၰaja preko trasa za pojedine vidove saobraၰaja, po koridorima istra០enim za zahtjeve u putovanjima uz raspodjelu na vidove i prostorne potrebe shodno planiranoj distribuciji aktivnosti u prostoru.

Do 2007-e godine predviᄐeno je zadr០avanje postojeၰih strukturnih odnosa izmeᄐu javnog i individualnog saobraၰaja, a do 2015 godine predviᄐeno je da se postigne odnos 60% na prema 40% u korist javnog saobraၰaja.

Javni saobraၰaj na cjelokupnoj teritoriji Kantona posmatran je jedinstveno. ័eljezniაki saobraၰaj i njegov udio nije numeriაki izra០en zbog joᘐ uvijek ne sagledanih tehniაko-tehnoloᘐkih parametara bitnih za jaაe ukljuაivanje ០eljeznice u javni gradski i prigradski saobraၰaj.

Oაigledno je da se dio postojeၰe ០eljezniაke mre០e podudara sa jakim saobraၰajnim tokovima opredijeljenim za javni gradski saobraၰaj na pravcima: Tuzla-Srebrenik, Tuzla-Lukavac i Tuzla-័ivinice-Banoviၰi, te se planira razvojgradskih ᘐinskih sistema u daljem planskom periodu i treba sagledati karakter ᘐinske veze na ovim relacijama.

Ponuᄐenim rjeᘐenjem obezbijedilo bi se :- poboljᘐanje uslova, komfora, vremena i brzine putovanja- povoljnija energetska i ekoloᘐka rjeᘐenja - visoko uაeᘐၰe javnog saobraၰaja u ukupnom prevozu putnika na cijelom

podruაju Kantona.



10.3.1.3. Terminali

Transport master planom BiH u Tuzlanskom kantonu planiran je kombinovani transportni terminal (CTT) sa ciljem da pove០e putni i ០eljezniაki transport na glavnim kopnenim koridorima.

Prostornim planom za podruაje Tuzlanskog kantona planirani terminal lociran je u Tuzli-Bosanskoj Poljani i eventualno kao alternativno rjeᘐenje u Lukavcu.

Za urbano podruაje Tuzle ០eljezniაki terminal bit ၰe lociran na prostoru postojeၰe ០eljezniაke stanice Tuzla –Kreka (putniაki terminal).

Autobusne stanice i Terminali za prigradske linije rjeᘐavati ၰe se u okviru planske dokumentacije opၰina. Te lokacije treba da omoguၰe za០ivljavanje saobraၰajnog centra opၰina sa:

• BUS stanicom i ័eljezniაkom stanicom (ako postoji ili je planirana),• Terminalom za ᘀatl-buseve turistiაkog karaktera,• Renta car poslovnicom, i • Turistiაkim agencijama.

10.3.2. ័eljezniაki saobraၰaj

Razvitak ០eljezniაke mre០e podrazumijeva skup aktivnosti koje se poduzimaju radi odr០avanja i podizanja tehniაko-tehnoloᘐke razine veၰ izgraᄐenih pruga te za izgradnju novih.

U ០eljezniაkom saobraၰaju planira se:• modernizacija ០eljeznice rekonstrukcijom (izgradnjom ili dogradnjom)

dijelova ០eljezniაke mre០e koja je neophodna za ukljuაenje u meᄐunarodne saobraၰajne koridore te razdvajanje teretnog od putniაkog saobraၰaja;

• osposobljavanje ០eljeznice za prigradski prevoz putnika sa eventualnim podizanjem na konstrukciju u kritiაnim dijelovima;

• uvrᘐtavanje pravca prema Tuzli - u meᄐunarodnu mre០u pruga, i to na panevropskom koridoru koji prolaze kroz Bosnu i Hercegovinu (koridor Vc).

• usklaᄐivanje sa evropskom ០eljezniაkom mre០om, uz zadovoljenje evropskih normi, tehniაkih normativa i saobraၰajnih parametara infrastrukture na glavnim magistralnim pravcima,

• poveၰanje kvaliteta i nivoa usluga,• razvijanje mre០e u skladu sa potrebama i moguၰnostima,• osavremenjivanjem elemenata donjeg stroja ០eljezniაkih pruga, • uvoᄐenjem vozila sa boljim performansama i elektriაnim pogonom.

Osnovni vid prevoza ០eljeznicom ၰe biti teretni saobraၰaj. Zbog toga se pored postojeၰe ០eljezniაke pruge planira izgradnja Robnog terminala u Bosanskoj Poljani.



“REBIS” studijafinansirana je od strane EU Komisije sa fokusom na razvoj Osnovne multimodalne transportne mre០e za regiju Balkana, juli,2003

Na ០eljezniაkoj mre០i, planirana je modernizacija (remont i elektrifikacija dosad neelektrificiranih pruga), izgradnja, poboljᘐanje i usavrᘐavanje signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih ureᄐaja, osiguranje ili denivelacija ០eljezniაko-putnih prelaza.

Pruge koridora V. (pet) su pruge kategorizirane kao magistralne glavne ០eljezniაke pruge. Njihov tehniაki nivo, prema preporukama AGC sporazuma, podrazumijeva pruge s velikom uაinkovitoᘐၰu, uglavnom dvokolosijeაne i moguၰih brzina do 160 km14. U daljnjoj buduၰnosti, poslije 2020. godine, kao krajnje rjeᘐenje za ove pruge potrebno je planirati njihovu rekonstrukciju za brzine do 160 km/h.

Prigradski putniაki promet ០eljeznicom ima velike prednosti zbog brzine prevoza i kapaciteta, a posebno je povoljan s ekoloᘐkog aspekta u poreᄐenju sa putnim prevozom putniაkim motornim vozilima. Prevoz putnika ០eljeznicom povoljan je u jednakoj mjeri za stanovnike Tuzlanskog kantona kao i za samu Tuzlu, a koja je veၰ danas pred zaguᘐenjem uliაnog prometa.

Imajuၰi u vidu potrebe putniაkog saobraၰaja potrebno je u saradnji sa nadle០nom ០eljezniაkom korporacijom sagledati moguၰnosti za planiranje elektrifikacije i osposobljavanja pruge za uvoᄐenje prevoza putnika, lakim ᘐinskim vozilima za prigradski putniაki promet (gradska ០eljeznica) na relacijama: Tuzla-Srebrenik, Tuzla-Lukavac i Tuzla-័ivinice-Banoviၰi.

14 AGC – European Agreement on Main International Railways Lines, ័eneva, 1985

TUZLA



10.3.3. Vazduᘐni saobraၰaj

Lokacija postojeၰeg aerodroma "Tuzla" nalazi se van urbanog podruაja, na podruაju opၰine ័ivinice i dijelom na podruაju opၰine Kalesija.

U Prostornom planu osigurani su prostori za potrebe izgradnje dodatnih ureᄐenja, a u svrhu graᄐenja i proᘐirenja kapaciteta aerodroma ''Tuzla’’.

Razvitak vazduᘐnog saobraၰaja predviᄐa se radi zadovoljenja oაekivanog saobraၰaja: domaၰeg i meᄐunarodnog kako redovnog tako i vanrednog, te preleta aviona.

S obzirom na stanje i odnose, kao i moguၰnosti u vazduᘐnom saobraၰaju u BiH, te strateᘐko opredjeljenje za razvoj turizma potrebno je izvrᘐiti uvoᄐenje aerodroma "Tuzla" u meᄐunarodni saobraၰaj, jer je znaაajan nosilac meᄐunarodnog i domaၰeg prometa putnika i roba na podruაju Regije Sjeveroistoაna Bosna.

Planira se gradnja novog putniაkog terminala u skladu sa Strategijom i Programom prostornog ureᄐenja, koji unutar velikih dr០avnih sistema infrastrukture predviᄐaju proᘐirivanje aerodroma Tuzla - posebice gradnjom terminalskih povrᘐina.

Sportski aerodromi (letjeliᘐta) koji se upotrebljavaju u posebnom zraაnom prometu planom su predviᄐeni na lokacijama:

• Tuzla (Dre០nik) - sportski aerodrom• Kalesija (Meᄐaᘐ) - sportski aerodrom

LUKAVAC

BANOVIၠI

SREBRENIK

TUZLA

័IVINICE



10.3.4.Vodni saobraၰaj

Na podruაju Tuzlanskog kantona za plovidbu se koristi samo vodna akumulacija Modrac, i to sa ograniაenom veliაinom i vrstom pogona plovila, jer je posebnim Zakonom jezero proglaᘐeno i izvoriᘐtem vode za piၰe.

U pogledu rijeაnog saobraၰaja, Tuzlanski Kanton ၰe koristiti odreᄐene prednosti i plovne moguၰnosti rijeke Save (Luka Brაko koja se nalazi u Brაko Distriktu BiH) koja je va០na trasa meᄐunarodnog saobraၰaja, s moguၰnoᘐၰu povezivanja Tuzlanskog kantona sa srednjom Evropom

10.4. Transportna infrastruktura sa zaᘐtitnim pojasevima i zonama

Prostornim su planom osigurane povrᘐine saobraၰajnih infrastrukturnih sistema kao linijske i povrᘐinske infrastrukturne graᄐevine dr០avnog i kantonalnog znaაaja, i to za:

• Putni saobraၰaj• ័eljezniაki saobraၰaj• Vazduᘐni saobraၰaj• Vodni saobraၰaj,

u obliku koridora, povrᘐina i planskih znakova za saobraၰajne graᄐevine, raskrsnice, BUS stanice, saobraၰajne terminale i aerodrom "Tuzla''.

ᘀirine koridora i polo០aj trasa javnih puteva i ០eljezniაkih pruga kao i povrᘐine aerodroma i terminala odreᄐene su razliაito s obzirom na mjerilo kartografskog prikaza i grafiაku taაnost koja iz toga proizlazi, naაelnim polo០ajem saobraၰajnog koridora აija ᘐirina zavisi o vrsti i planiranom rangu saobraၰajnice, a obuhvaၰa osim naაelnog saobraၰajnog profila i obostrane zaᘐtitne pojaseve.

10.4.1. Putni saobraၰaj

ᘀirina koridora za javne puteve unutar kojih se mo០e razvijati trasa saobraၰajnica izvan graᄐevinskog podruაja propisani su Zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine, Slu០bene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj 6, od 14.02.2002 godine , a glase:

Zaᘐtitni pojas uz javne puteve (zaᘐtitni putni pojas) je zemljiᘐni pojas na kojem va០i poseban re០im graᄐenja i uspostavlja se u cilju zaᘐtite javnog puta i saobraၰaja na njemu od ᘐtetnih uticaja razliაitih aktivnosti u prostoru pored javnog puta.

ᘀirina zaᘐtitnog pojasa u kojemu se ne smiju graditi i podizati ០eljezare, tvornice cementa ili vapna, kao i drugi industrijski objekti koji zagaᄐuju okolicu (neაista industrija, otvoreni rudnici, kamenolomi i ᘐljunkare) iznosi za:

• autoput najmanje 100 m• magistralni put najmanje 60 m• regionalni put najmanje 40 m• lokalni put najmanje 30 m

ᘀirina zaᘐtitnog pojasa u kojemu se ne smiju graditi i podizati ili postavljati poslovni, pomoၰni, stambeni i sliაni objekti i industrijski objekti koji ne zagaᄐuju zrak i okoliᘐ (აista industrija) i sliაni objekti, iznosi za:

• autoput najmanje 40 m



• magistralni put najmanje 20 m• regionalni put najmanje 15 m• lokalni put najmanje 10 m

ᘀirina zaᘐtitnog pojasa za autoput u kojem se ne smiju graditi, podizati ili postavljati nikakvi objekti, postrojenja ili ureᄐaji, dalekovodi, podzemni kablovi, cjevovodi niti drugi objekti, postrojenja i ureᄐaji iznosi 20 m.

ᘀirina zaᘐtitnog pojasa raაuna se od putnog pojasa s obje strane ceste.Putni pojas აini projektovani popreაni presjek puta i najmanje jedan metar sa

obje strane raაunajuၰi od krajnjih taაaka popreაnog profila puta.Cjevovodi, kablovi i vodovi mogu se postavljati u zaᘐtitnom putnom pojasu,

izuzetno i u putnom pojasu, a mjesta ukrᘐtanja sa ០eljezniაkom prugom, benzinske stanice i parkiraliᘐta mogu se postavljati i graditi u zaᘐtitnom i putnom pojasu javnog puta na naაin i pod uvjetima utvrᄐenim u odobrenju, odnosno saglasnosti nadle០nog federalnog i kantonalnog organa.

Odredbe o ᘐirini zaᘐtitnog pojasa iz ovog zakona provodi Federalno ministarstvo prostornog ureᄐenja i okoliᘐa i kantonalna ministarstva prostornog ureᄐenja i okoliᘐa putem inspekcije, kao i nadle០ni federalni i kantonalni inspektori za ceste.

Unutar prostora ovako definiranih koridora omoguၰuje se gradnja novih i rekonstrukcija postojeၰih javnih puteva.

ᘀirine putnih graᄐevina mogu biti i manje od gore navedenih u skladu s posebnim propisima o javnim putevima.

Zaᘐtitni pojasevi koji su odreᄐeni zakonom, nisu sastavni dio koridora puta (putnog pojasa), nego su prostori za gradnju i koriᘐtenje kod kojih posebne uslove propisuje nadle០na uprava za ceste.

Ukoliko za naseljeno mjesto ili grad nije usvojena planska i urbanistiაka dokumentacija, barem u minimalnom obimu, odnosno ako nije rijeᘐeno plansko prikljuაivanje novih objekata na postojeၰe magistralne, regionalne i lokalne puteve, ne mo០e se odobriti nikakva gradnja u zaᘐtitnom pojasu tih puteva.

Graᄐevine ᘐto ၰe se graditi uz autoput, magistralni, regionalni ili lokalni put, ne smiju biti od nje udaljene manje od udaljenosti odreᄐene propisima o javnim putevima.

Udaljenost graᄐevine od bli០eg ruba putnog zemljiᘐta ostalih puteva i javnih saobraၰajnih povrᘐina ne smije biti manja od:

• 5 m za nisku stambenu graᄐevinu, odnosno obiteljsku kuၰu, • 20 m za poljoprivredne graᄐevine i druge graᄐevine s izvorima zagaᄐenja,• 15 m za pაelinjak.

Iznimno, udaljenost graᄐevine, iz ovog აlana, mo០e biti i manja, gdje je to neophodno zbog konfiguracije terena, osim za pაelinjake. Odredbe ovog აlana ne odnose se na udaljenosti od autoputeva, magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva

Ograda graᄐevinske parcele mora biti od javne saobraၰajne povrᘐine udaljena najmanje 4,5 m raაunajuၰi od osi kolovoza. Izuzetak, u veၰ izgraᄐenom dijelu naselja mo០e biti udaljenost ograde postojeၰih graᄐevina od osi kolovoza javne saobraၰajne povrᘐine i manja od 4,5 m, ali ne manja od 3,5 m, osim ako se zbog lokalnih uvjeta to ne mo០e postiၰi. Odredbe ovog აlana ne odnose se na udaljenosti od autoputeva, magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva



Za ostale puteve ᘐirina koridora utvrᄐuje se provedbenim planom saglasno va០eၰim propisima i standardima.

10.4.2. ័eljezniაki saobraၰaj

Prema Zakonu o bezbijednosti u ០eljezniაkom saobraၰaju ᘐirina koridora unutar kojih se mo០e razvijati trasa izvan graᄐevinskog podruაja, u pravilu, iznosi:

• "pru០ni pojas" je prostor izmeᄐu kolosijeka, a i pokraj krajnjih kolosijeka, na udaljenosti od 8 m najmanje, a ako ០eljezniაka pruga prolazi kroz naseljeno mjesto na udaljenosti od 6 m najmanje, raაunajuၰi od osi krajnjeg kolosijeka;

• "zaᘐtitni pru០ni pojas" je zemljiᘐni prostor s obiju strana pruge, ᘐirine 200 m, raაunajuၰi od osi krajnjeg kolosijeka i mjereno po horizontali

10.4.3. Vazduᘐni saobraၰaj

Pri gradnji novih i rekonstrukciji postojeၰih graᄐevina ne smiju se probijati prilazne, prelazne i poletne povrᘐine uzletno-slijetnih staza aerodroma kako se ne bi ugrozila sigurnost vazduᘐnog saobraၰaja, sve u skladu s prihvaၰenom Konvencijom o meᄐunarodnoj civilnoj avijaciji i Dodatkom 14 te Konvencije i njezinim standardima obaveznim za dr០ave აlanice.

10.5. Komunikaciona i RTV infrastruktura

10.5.1. Telekomunikacioni sistemi i infrastrukturna mre០a

Na podruაju Kantona potrebno je razvijati telekomunikacionu infrastrukturu sa savremenim tehnoloᘐkim rjeᘐenjima. Za potrebe privrednog razvoja kao zadovoljena potreba graᄐana potrebno je intenzivirati gradnju pristupnih, ᘐirokopojasnih mre០a koje su preduslov za davanje multimedijalnih usluga koristeၰi razne tehnologije koje su sada u eksploataciji ili ၰe se pojaviti kasnije.

10.5.1.1. Razvoj komutacionih sistema (telefonskih centrala)

U narednom periodu neophodno je u najkraၰem roku izvrᘐiti potpunu digitalizaciju telefonskih centrala. To znaაi da se postojeၰe analogne telefonske centrale u Lukavcu, ័ivinicama i Srebreniku moraju zamijeniti sa digitalnim centralama. Isto tako nekoliko manjih lokalnih centrala ,na kojima su uglavnom montirani dvojniაki brojevi , potrebno je zamijeniti sa izdvojenim modulima savremene tehnologije i direktnim brojevima. Broj host-ova smanjiti na pet, a u drugoj dekadi na tri.

Tranzitno-lokalna centrala u zgradi Telekoma (TLC1) je tipa EWSD. Na njoj je instalirana softverska verzija 14. Tranzitno-lokalna centrala montirana na Paᘐa Bunaru i LC Lukavac su tipa AXE softverske verzije ENEBLER . Sljedeၰi korak je uvoᄐenje softsviაeva kao elemenata NGN-a(Next Generation Networks - mre០e sljedeၰe generacije). Glavna karakteristika ovih mre០a je da su one viᘐe uslu០ne . Ove usluge se mogu podijeliti na :



• multimedijalne usluge• ᘐirokopojasne usluge• interaktivne usluge• inteligentne usluge

Na podruაju Kantona postoje svi preduslovi da se jedan softsviა instalira na jednoj od lokacija u Tuzli. Ovo je element mre០a sljedeၰe generacije koji omoguၰava konvergenciju tehnoloᘐki odvojenih mre០a kao i nove servise koje ၰe te mre០e morati pru០ati zbog liberalizacije tr០iᘐta npr.:

- jedinstven pristupni broj , (universal access number) isti broj za viᘐe servisa

- odabir po pozivu (call by call), korisnik mo០e prilikom svakog poziva birati mre០u ili operatera koji ၰe mu dati uslugu

- predodabir operatora, (carrier preselection) korisnik se za svaki servisa unaprijed odabire operatera

- razvezani pristup lokalnoj petlji,(local loop unbandling) jedan operater koristi paricu za govor a drugi za prenos podataka ,

- prenosiv korisniაki broj, (number portability) omoguၰava korisniku koriᘐtenje istog broja bez obzira kod kojeg je operatera ili na kojoj se lokaciji nalazi korisnik.

Na host-ove ၰe se instalirati media gejtveji koji ၰe postojeၰe centrale sa komutacijom kanala povezati na transportnu (backbone) mre០u sa IP/MPLS (Internet Protocol/Multi-Protocol Label Switching) protokolom koji podr០ava komutaciju paketa. Na ovaj naაin postojeၰe telefonske centrale ၰe se i dalje koristiti do uvoᄐenja IP protokola do telefonskog aparata.

Ovaj prelaz ၰe zavisiti ne samo od tehnoloᘐkog razvoja u ovoj oblasti nego i od organizacije telekomunikacione mre០e dominantnog operatera na Kantonu BH Telecoma. Do 2006.god. ukinuti host-ove u Banoviၰima i Teoაaku. Na ovaj naაin ၰe se smanjiti i broj razliაitih tipova komutacija.

Plan 2005- 2006: Potpuna digitalizacija komutacija na podruაju TK.Ukidanje dvojniაkih brojevaSmanjenje na pet host-ova (Tuzla dva, ័ivinice, Lukavac, Srebrenik)

2008- 2010: Broj postojeၰih host-ova smanjiti na tri( TLC1,TLC 2,LC Lukavac).2008- 2020: Uvoᄐenje elemenata NGN koncepta u telekomunikacionu mre០u .

10.5.1.2. Izgradnja pristupnih mre០a

Pristupna mre០a je najskuplji dio telekomunikacione mre០e. Zbog toga kao i kompleksnosti kod graᄐenja (rjeᘐavanje IPO, graᄐevinske dozvole i dr.) razvoj ovog dijela telekomunikacione mre០e mora biti dobro planiran.

S obzirom na nizak stepen prenetracije broja pretplatnika (24 ptp na 100 stanovnika) potrebno je ovaj broj poveၰati na 35. S obzirom na broj აlanova domaၰinstva kao i stepen razvijenosti privrede s ovim brojem tel. na 100 stanovnika



svim domaၰinstvima i privrednim subjektima bi se omoguၰio pristup na telekomunikacionu mre០u.

Nove telefonske mre០e, zbog joᘐ uvijek ni០e cijene od gradnje optiაkih mre០a, gradiၰe se sa bakarnim kablovima. Du០ina bakarne parice treba da se kreၰe u rasponu od 700 do 1200 m. Telefonske mre០e sa bakarnim kablovima treba planirati i graditi tako da odmah ili uz manja dodatna ulaganja mogu dati multimedijalne usluge koje zahtijevaju ᘐirokopojasnost.

Zbog toga u pristupnim mre០ama treba polagati PE cijevi kako bi se kasnije omoguၰila jednostavnija i jeftinija gradnja optiაkih mre០a (uvlaაenjem optiაkih kablova u cijevi) kao i eksploatacija izgraᄐenih mre០a sa bakarnom paricom.

Pored gradnje pristupnih mre០a sa bakarnim kablovima na odreᄐenim podruაjima zbog svoje strukture zemljiᘐta (tonjenje, kliziᘐta), malog broja korisnika na odreᄐenom podruაju ili urbanizacije koristiၰe se i tehnologije be០iაnog pristupa u fiksnoj mre០i (DECT, RLL ).

U principu jedino optiაki kablovi po svojim karakteristikama omoguၰavaju perspektivu u pogledu ᘐirokopojasnih servisa i kvaliteta prenosa podataka. Zbog toga nije pitanje gradnje pristupnih mre០a bakarnim kablovima ili optiაkim kablovima nego je u pitanju scenarij prelaska sa bakarnih kablova na optiაke kablove i u lokalnoj petlji (FITL-Fiber In The Loop) .

Postoji viᘐe FITL struktura a njihova implementacija zavisi od razvoja tehnologija koje prate optiაke mre០e kao i cijena istih. S obzirom da je cijena implementacije ovih mre០a joᘐ uvijek velika po tom scenariju optiაke mre០e ၰe se uvoditi na sljedeၰi naაin:

- optiაko vlakno do servisnog podruაja (FTTSA) za 500-2000 korisnika- optiაko vlakno do kabineta (FTTCab) za 200-300 korisnika- optiაko vlakno do ploაnika (FTTC)- optiაko vlakno do zgrade (FTTB) - optiაko vlakno do kuၰe ili kancelarije (FTTH ,FTTO)

Razvoj tehnologija u oblasti WDM-a (Wavelengh Division Multiplesing) kao i padom cijena optiაkog kabla i prateၰih pasivnih elemenata koji se ugraᄐuju u optiაke mre០e, poაeti izgradnju sveoptiაkih mre០a sa PON (Passive Optical Network) tehnologijom ili drugim tehnologijama koje ၰe se eventualno razviti do tada.

Plan: 2005-2010 - Poveၰati broj ukljuაenih pretplatnika na 35 na 100 stanovnika.- Omoguၰiti svim fiziაkim i pravnim licima prikljuაak na

telekomunikacionu mre០u. - Svim korisnicima omoguၰiti isti kvalitet mre០e i iste servise

pod istim uslovima - Izgradnja pristupnih mre០a sa koriᘐtenjem optiაkog kabla do

servisnog podruაja i kabineta (FTTSA i FTTCab)2007-2015 Izgradnja optiაkih mre០a do zgrade (FTTB)



2015-2020 Izgradnja pristupnih mre០a sa optiაkim kablovima u lokalnoj petlji u gradovima i drugim pristupnim mre០ama u kojima postoji potrebna infrastruktura (FTTH).

10.5.1.3. Uvoᄐenje ᘐirokopojasnih servisa

Pristupne mre០e moraju omoguၰiti davanje usluga koje zahtijevaju ᘐirokopojasnost tj. velike brzine. Postojeၰe pristupne mre០e u lokalnoj petlji su graᄐene sa bakarnim kablovima. S obzirom dosadaᘐnja velika ulaganja kao i veliku rasprostranjenost, postojeၰa bakarna infrastruktura ၰe se u narednom periodu sa xDSL (x-type Digital Subscriber Line) tehnologijama koristiti kao infrastruktura za davanje ᘐirokopojasnih multimedijalnih usluga.

Pomoၰu ovih tehnologija omoguၰuju se brzine na bakarnoj parici do 52 Mbit/s (VDSL, Very High speed DSL). U razvoju je i standard ADSL 2+ (Asymmetrical DSL) koji omoguၰava brzine do 20 Mbit/s na bakarnim paricama na du០inama do 700m. Na veၰim du០inama bakarne parice ova brzina se smanjuje.

Ovo ၰe omoguၰiti i davanje multimedijalnih usluga koje tra០e ᘐiri opseg kao ᘐto su:

- videokonferencija- prenos TV signala,- video na zahtjev, - brzi internet

Uz koriᘐtenje kompresije u prenosu slike na ovim brzinama se mogu prenositi dva a u buduၰnosti i viᘐe televizijskih kanala.

Tabela broj : Domet servisa na bakarnom kablu za razne standarde i brzine

Skraၰeni naziv Brzina Domet

ADSL2Mbit/s6Mbit/s8Mbit/s

5,5 km3 km1 km

ADSL2+ 20 Mbit/s 0,7 km

VDSL 13Mbit/s52Mbit/s

1,3 km0,3 km

Iz tabele se vidi da postoje ograniაenja na domet u zavisnosti od brzine i tehnologije. S obzirom da ima dosta mre០a u kojima je pretplatnik udaljen viᘐe od 2 km, kao i starih mre០a gdje je bakarni kabl loᘐijeg kvaliteta, bakarne parice ne mogu zadovoljiti kriterije kvaliteta koje tra០e xDSL tehnologije. U ovom sluაaju praviti hibridna rjeᘐenja tako ᘐto ၰe se do mjesta koncentracije povuၰi optiაki kabl i tu montirati DSLAM.

U distributivnom dijelu pristupne mre០e koristit ၰe se bakarna parica za implementaciju xDSL tehnologija. Ovo je prelazno rjeᘐenje do izgradnje sveoptiაkih pristupnih mre០a koje ၰe obezbijediti ᘐirokopojasnost bez ograniაenja.



Plan 2005- 2010: na postojeၰim bakarnim paricama koriᘐtenjem xDSL tehnologija uvoditi ᘐirokopojasnost u telekomunikacionoj mre០i.

2008-2015: hibridna rjeᘐenja optika-bakar za uvoᄐenje ᘐirokopojasnosti2015-2020: ᘐirokopojasne tehnologije na optiაkom kablu u lokalnoj petlji

10.5.1.4. Izgradnja transportne mre០e

Da bi se uvela potpuna zaᘐtita telekomunikacionog saobraၰaja potrebno je izgraditi zaᘐtitne prstenove na nivou transporta. U tom cilju potrebno je izgraditi optiაke spojne puteve na sljedeၰim relacijama:

• Tuzla-Ⴠeliၰ • Kalesija-Sapna-Teoაak• Banoviၰi-Lukavac (dionica Treᘐtenica-Poljice)• Graაanica-Gradaაac (dionica D០akule-Biberovo Polje-Gradaაac)

Pored ovih relacija u projektima magistralnih i regionalnih puteva u putnom pojasu ili zaᘐtitnom pojasu planirati polaganje optiაkih kablova (ili cijevi ,u koje ၰe se naknadno upuhati optiაki kabl). Ovi optiაki kablovi koristiၰe se za razliაite namjene.

U prenosnim sistemima izgraditi SDH mre០u sa brzinom 2,5 Gbit/s na relaciji Tuzla-Lukavac-័ivinice a na drugim relacijama sa brzinama 622 Mbit/s.

Kao uslov za uvoᄐenje NGN mre០a kao i masovnog koriᘐtenja ᘐirokopojasnih servisa neophodno je i u transportnoj (backbone) mre០i uvesti IP/MPLS kao novu tehnologiju. Ova tehnologija ima najbolje karakteristike IP i ATM tehnologija.Novu generaciju optiაkih mre០a karakterizira pojava novog optiაkog vlakna i valnog multipleksiranja WDM (Wavelengh Division Multiplexing ,multipleksiranje na bazi podjele talasne du០ine).

Novo vlakno karakterizira osobina da nema izra០enog slabljenja izmeᄐu 1300 nm i 1500 nm ᘐto omoguၰava bolje koriᘐtenje optiაke niti. S obzirom da se na brzinama veၰim od 2,5Gbit/s pojavljuju ograniაenja na optoelektronici, WDM tehnologija je ta koja omoguၰuje prenos veၰih koliაina podataka.

Plan 2005-2007 izgradnja optiაkih spojnih puteva2007-2020 izgradnja optiაkih spojnih puteva pored planiranih magistralnih i

regionalnih puteva sa novim optiაkim vlaknom 2005-2007 zavrᘐetak izgradnje transportne mre០e u SDH tehnologiji2007-2010 uvoᄐenje WDM tehnologija2007-2012 uvoᄐenje IP/MPLS tehnologije u backbone paralelno postojeၰoj

SDH tehnologiji

10.5.1.5. Izgradnja paketske mre០e

Jedan od parametara razvoja nekog druᘐtva je i koriᘐtenje interneta. Zbog toga je potrebno pored uskopojasnog nastaviti sa intenzivnim razvojem ᘐirokopojasnog pristupa internetu. U ovom razvoju koristiၰe se ០iაne (xDSL) i



be០iაne (WiFi, ViMAX) tehnologije. U prvoj fazi DSLAM-ovi ၰe se izgraditi u svim opၰinskim mjestima a kasnije i na udaljenim pretplatniაkim modulima. Na ovaj naაin ၰe se izgraditi infrastruktura koja ၰe omoguၰiti i uvoᄐenje novih usluga, a najznaაajnije su :

- govor preko IP mre០e (VoIP, Voice over IP)- video na zahtjev (VoD, Video on Deman)- internet TV- IP video konferencije (telemedicina, daljinsko uაenje i sl.)- videonadzor pomoၰu web kamera- virtualne privatne mre០e (VPN ,Virtual Private Network) .

DSLAM-ovi ၰe se povezati preko optiაkih kablova sa Gb (Gigabit) ethernet protokolima u MAN (Metropolitan Area Network) mre០u.

Masovno uvoᄐenje ADSL 2+ tehnologije na bakarnoj parici kao i uvoᄐenje IP multicasta omoguၰit ၰe prenos televizijske slike do velikog broja korisnika.

Zbog ograniაenja na broj adresa koji ima internet protokol verzije 4 (adresiranje ureᄐaja se vrᘐi sa 32 bita) ,kada se zavrᘐi razvoj internet protokola verzije 6 (adresiranje se vrᘐi sa 128 bita) pristupiti uvoᄐenju ovog standarda. Na ovaj naაin se stiაu uslovi za jednostavnije adresiranje veၰeg broja ureᄐaja koji ၰe biti vezani na mre០u za prenos podataka.

Plan 2005-2007 uvoᄐenje ADSL-a u svim opၰinama sa cca 3000 korisnika2007-2010 uvoᄐenje multimedijalnih servisa2010- 2020 masovno uvoᄐenje ᘐirokopojasnih servisa2010-2015 uvoᄐenje IPv6

10.5.1.6. Izgradnja mobilne mre០e

Postojeၰa GSM mobilna mre០a, koju razvijaju tri operatera koja djeluju na podruაju Kantona, se razvija u skladu planovima razvoja ovih operatera. Pored poveၰanja broja baznih stanica kao i proᘐirenja postojeၰih, potrebno je izvrᘐiti proᘐirenja postojeၰih kao i uvoᄐenje novih elemenata u GSM mre០u.

Proᘐiriti EDGE (Enhanced Data rates for Global Evolution) , standard koji na postojeၰoj GSM mre០i omoguၰava brzine pristupa na internet sa 384 kbit/s, na sva urbana podruაja .Ovo je korak u prelasku sa druge generacije mobilnih mre០a ka treၰoj generaciji mobilnih mre០a

Kao novi iskorak je izgradnja mobilnih mre០a treၰe generacije sa UMTS (Universal Mobile Telecommunications System, Univerzalni mobilni telekomunikacioni sistem) tehnologijom. Postojeၰa infrastruktura ၰe se samo djelimiაno koristiti. Karakteristika ove tehnologije je da ona ᘐirokopojasna jer omoguၰava brzine do 2 Mbit/s.

Plan 2005-2007 uvoᄐenje EDGE tehnologije i svim urbanim sredinama2010-2015 uvoᄐenje mobilnih mre០a treၰe generacije



10.5.2. RTV sistemi i infrastrukturni objekti

U planskom periodu neophodno je pratiti tehnoloᘐki razvoj od analogne ka digitalnoj HDTV (High Definition Television) i interaktivnoj televiziji. Zbog toga je neophodno obezbijediti adekvatnu infrastrukturu. Isto tako potrebno je izraditi Strategiju prelaska sa analogne televizije na digitalnu u kojoj bi pored tehniაkih rjeᘐenja poseban aspekt bio graᄐanin kao krajnji korisnik. Razvoj ove infrastrukture bazira se na tri osnovna sistema i to:

- zemaljski sistemi- satelitski sistemi- kablovski sistemi.

Postojeၰi objekti kao i pristupni putevi moraju se sanirati. S obzirom na cijenu gradnje relejnih stanica (pristupni put, zemljiᘐte, objekat, stub, prenosni sistemi,dovod elektriაne energije, tekuၰe odr០avanje) potrebno je da imaoci radio i TV licenci zajedniაki grade kapitalne objekte. Ovo se posebno odnosi na kotu Stolice gdje je nekada bio RTV predajnik.

Infrastruktura za kablovsku televiziju koja je graᄐena prije 1992 a poslije 1998 samo renovirana i proᘐirena treba se kompletno zamijeniti jer je tehnoloᘐki zastarjela. Nove tehnologije u CaTV mre០ama je HFC tehnologija. Ova tehnologija zahtijeva polaganje optiაkog kabla do zgrade ili naselja. Koaksijalnim kablom se gradi samo privod do krajnjeg korisnika. Konaაno tehniაko rjeᘐenje u kablovskoj televiziji je optika do kuၰe (FTTH) koja ၰe omoguၰiti sve telekomunikacione servise (govor, podaci, slika).

Emitiranje televizijskog programa preko satelitskog sistema je opredjeljenje TV kuၰa sa podruაja Tuzlanskog kantona. Ovaj naაin prenosa TV signala naroაito je va០an za Tuzlanski kanton jer je veliki broj izbjeglica u drugim dr០avama sa podruაja koje gravitira ovom kantonu.

Plan 2005-2010 sanacija pristupnih puteva i objekata2010-2015 uvoᄐenje digitalne televizije2008-2015 uvoᄐenje novih tehnologija u CaTV

11. PRIVREDA

11.1. Strateᘐki okviri razvoja

11.1.1. Opၰi uslovi

Mjereno stanjem i tempom dosadaᘐnjeg privrednog razvoja, Tuzlanski kanton bi tek oko 2016. dostigao predratni nivo privredne razvijenosti, izra០eno pokazateljem GDP po stanovniku, razumljivo sa novim sadr០ajima i strukturama kojim bi taj dohodak bio postignut. Oაevidno da bi takav generalni razvojni cilj ili rezultat bio ne samo dalek, veၰ i demotivirajuၰi za sve aktere razvoja, a deprimirajuၰi za stanovniᘐtvo Kantona.



Da se to ne bi desilo, utvrᄐuju se okviri strategije dugoroაnog ekonomskog razvoja Kantona, koju ၰe u implementaciji neminovno odrediti tri kljuაna faktora:

• vanjsko okru០enje BiH• razvojni ambijent u BiH• unutraᘐnji poticaji i potencijali u Kantonu

11.1.2. Vanjsko okru០enje BiH

Politiაko-dr០avno ustrojstvo i faza tranzicione recesije, kroz koju prolazi BiH u cjelini აini nepovoljno okru០enje za razvoj Tuzlanskog kantona. U prvom sluაaju radi se o jako uslo០njenom i nejedinstvenom politiაkom i pravnom sistemu, koji umnogome ote០ava rad i povezivanje institucija privredne i druᘐtvene infrastrukture.

Pravni sistem je suviᘐe kompliciran i nefleksibilan, sa zakonodavstvom koje je ne samo izdijeljeno na mnogo nivoa vlasti u zemlji, nego აesto i nedosljedno i kontradiktorno. Ovakav sistem produkuje nejedinstven ekonomski prostor, sputan slobodan tok ljudi, kapitala i roba, nejedinstvenu ekonomsku legislativu, ᘐto govori o opၰe nepovoljnom poslovnom okru០enju, pogotovo ᘐto ni politiაko-sigurnosno okru០enje BiH na prostoru bivᘐe Jugoslavije, takoᄐer, nije stabilno.

Napori meᄐunarodne zajednice ka “evropskom rjeᘐenju za balkansku krizu” tek etabliraju podrᘐku ovih zemalja u nastojanju ostvarivanja stabilnosti u აitavom regionu kroz: unaprjeᄐivanje mira, demokratije, poᘐtivanja ljudskih prava i ekonomskog prosperiteta.

Uz to, nezaobilazno je imati u vidu intenziviranje procesa globalizacije i, u tom okviru, proces evropeizacije najᘐirih prostora i dr០ava i regija cijelog Evropskog kontinenta. Postaၰe neizbje០no prihvaၰanje, najprije:

• standarde Svjetske trgovinske organizacije (WTO), a prije svega uklanjanje barijera trgovinskoj razmjeni (smanjenje i ukidanje carina, poticaja i drugih oblika zaᘐtite domaၰe privrede), zatim

• standarda EU u vezi sa slobodnim protokom roba, rada i kapitala (standardi u kvaliteti roba, tehnologija, ekoloᘐki standardi, standardi tr០iᘐta rada i kapitala, te fiskalnoj, socijalnoj politici dr០avnih organa itd.)

• veၰ oko 2007. godine, dakle za oko dvije godine kada se oაekuje da ၰe R. Hrvatska uၰi u EU granice EU ၰe pomjeriti svoje granice do BiH.

Sve ove okolnosti zahtijevat ၰe od svih sudionika u razvojnom procesu i biznisu maksimalno koordinirano racionalno ponaᘐanje u podizanju prvenstveno nivoa izvozne konkurentnosti kompanija. Stoga ၰe:

• Kanton i opၰine, pa i dr០ava u cjelini morati sve br០e da se transformiraju od skupe administracije i klasiაne uprave u javni menad០ment koji ၰe profitabilno servisirati biznis, te stvarati infrastrukturne i druge uslove za konkurentan i razvojno odr០iv biznis.

• U tr០iᘐnoj selekciji razvojne i izvozne prodore ostvarivat ၰe najsposobniji poduzetnici i menad០eri i na taj naაin optimizirati razvojnu dinamiku.

• Kroz i nakon privatizacije u poslovni prostor BiH pa i opၰina Kantona Tuzla inkorporirat ၰe se sve efikasniji inozemni menad០eri i poduzetnici აesto i multinacionalne kompanije koji bi, takoᄐe, trebalo da doprinesu ubrzanju razvoja i ukljuაenju TK u evropsko i svjetsko tr០iᘐte.



• Ukljuაenjem BiH u EU, koje se mo០e oაekivati oko 2010. godine, ili neᘐto kasnije sasvim je izvjesno da ၰe doၰi do poveၰanja inozemnih investicija i aktivnijeg inozemnog poduzetniᘐtva sa povoljnim razvojnim implikacijama.

11.1.3. Razvojni ambijent u BiH

Uz sve predratno, ratno i poratno nasljeᄐe privreda Tuzlanskog kantona se, iako mukotrpno, ipak postepeno oporavlja. U poslijeratnom razdoblju druᘐtveni bruto proizvod se utrostruაio u odnosu na 1996.

Okolnost da se to ostvaruje u uslovima bitnog smanjenja meᄐunarodne pomoၰi, აije je uაeᘐၰe u BDP palo od 17,1 % na 5,0 % i poznatih slabosti u politiაkom i ekonomskom sistemu, ukazuje da privreda ulazi u fazu samoodr០ivosti i postepenog razvojnog uspona.

Veၰoj izvjesnosti da ၰe se to dogoditi doprinosiၰe dalje poboljᘐanje tr០iᘐnog ambijenta u BiH. Tu se, prije svega, ima u vidu:15

- uvoᄐenje evropskih i svjetskih standarda u poslovanju,- stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH (jedinstvena spoljno-

trgovinska politika, uvoᄐenje jedinstvene poreske stope PDV,harmonizacija, a u kasnijoj fazi uvoᄐenje jedinstvene fiskalne politike),

- smanjenje udjela javne potroᘐnje u BDP (od sadaᘐnjih 50 % na oko 40 % 2010. godine),

- veၰe prisustvo inozemnog faktora (u vlasniᘐtvu i menad០mentu),- zavrᘐetak procesa privatizacije,- svoᄐenje neformalne-sive ekonomije na evropske standarde i (od sadaᘐnjih

36 % BDP na oko 10 %),- smanjenje cijene usluga javnih i komunalnih poduzeၰa,- smanjenje vremena i troᘐkova osnivanja poduzeၰa (preko 3 puta) i

poveၰanje pravne sigurnosti i efikasnosti sudova i uprave,- smanjenje kamatne stope (od sadaᘐnjih oko 9,2 % ka evropskim

standardima od oko 5 i ispod 5 %),- poveၰanje obima stranih investicija (od 342 miliona US$ u 2004. na 716 u

2007.),- rast kapitalnih investicija do 2007. godine 5 % prosjeაno godiᘐnje- rast privatnih investicija u GDP-u od 15,5 % u 2004 na 17,2% u 2007.

godini,- nastavak rasta ᘐtednje stanovniᘐtva koje je 2003. iznosilo 1948 miliona KM,

a kretala se po stopi od 12 % u periodu 2001-2003 godina.

Jednom rijeაi, ostvarujuၰi srednjoroაne razvojne strategije BiH od 2003-2007.:

- bitno ၰe se poboljᘐati poduzetniაka i razvojna klima ᘐto ၰe rezultirati,- rastom realnog BDP od 5,5 % prosjeაno godiᘐnje

Sa ovakvim i drugim gotovo izvjesnim parametrima i tr០iᘐnom ambijentu, u აemu ၰe u cjelini participirati i privreda Kantona, sigurno su poticajan okvir koji omoguၰava postavljanje ambicioznih razvojnih ciljeva za akceleraciju odr០ivog i

15 Sve kvantitativne veliაine su preuzete iz “Srednjoroაna razvojna strategija BiH” – PRSP (2004- 2007), Vijeၰe ministara BiH I Vlada FBiH I RS, Sarajevo, april 2004. god., str. 46, 69 I 103.



kvalitetnog privrednog razvoja u Kantonu. Ovo tim viᘐe jer se oაekuju i veoma ambiciozni infrastrukturni projekti.

11.1.4. Infrastrukturni poticaji u Tuzlanskom kantonu

Spor, nesiguran, jednom rijeაi skup saobraၰaj i informatiაke komunikacije sve viᘐe ograniაavaju razvoj i slabe konkurentsku sposobnost privrede Tuzlanskog kantona. Otuda se od predstojeၰe izgradnje puteva viᘐeg reda, modernizovanje ០eljezniაkog saobraၰaja i potpunije valorizacije aerodroma Dubrave, te njihovom integracijom u Evropsku mre០u puteva i koridora mogu oაekivati krupni razvojni rezultati.

Prema svim kompetentnim analizama i pripremljenim odlukama najviᘐih autoriteta vlasti Kantona, uskoro bi trebala otpoაeti izgradnja:

- autoputa (brze ceste) Tuzla-Oraᘐje i izlazak na koridor "10"- brze ceste a kasnije i autoputa Tuzla-prikljuაak na autoput na koridor Vc,

pa i brze ceste Doboj-Banja Luka- modernizacija i pretvaranje u brzu cestu pravca Tuzla-័ivinice-Kladanj-

Sarajevo- modernizacija i pretvaranje u brzu cestu pravca Tuzla – Banoviၰi –

Zavidoviၰi i spoj sa autoputom Vc (alternativna varijanta).

Nedvojbeno je da ၰe samo izgradnja ovih cesta i pravaca na prostoru Kantona predstavljati izuzetan poticaj privrednom razvoju. Doda li se tome da ၰe nakon stavljanja u funkciju ovih infrastrukturnih poduhvata za oko 5-10 godina proizvesti sna០ne kumulativne poticaje:

- tr០iᘐnoj konkurentnosti svih sektora privrede,- privlaაenju direktnih stranih ulaganja,- ekspanziji poduzetniაke klime i investicijske sposobnosti privrednih

druᘐtava,- profitabilnom zapoᘐljavanju, jednom rijeაi omoguაiၰe postavljanje i

realizaciju veoma ambicioznih ciljeva razvoja Kantona.

Ovo tim viᘐe jer ၰe ostali segmenti institucionalne, materijalne i socijalne infrastrukture izmeᄐu opၰina Kantona i neposrednog okru០enja postati uაinkovitiji u podizanju ekonomske i socijalne efikasnosti Kantona.

Tako ၰe svi tr០iᘐni subjekti postati:- vremenski pa i prostorni znatno bli០i,- kontakti meᄐu njima bitno br០i,- komunikacija sigurnija, i- radikalno jeftinija.

11.2. Infrastrukturne osnove

11.2.1. Eksterna infrastruktura

Uticaj infrastrukture na smanjenje troᘐkova uvoza i plasmana izvoznih roba je izuzetno velik i od stepena njene razvijenosti u velikoj mjeri zavisi i ukupan razvoj. Taj uticaj ၰe se znaაajno osna០iti kompletiranjem evropske mre០e saobraၰajnih



koridora, ᘐto ၰe doprinijeti poveၰanju uᘐteda u poslovanju privrede Kantona, a naroაito zavrᘐetkom:

• Koridora 10 (smanjenja troᘐkova razmjene sa Zapadnom i Jugoistoაnom Evropom)

• Koridora Vc (smanjenje troᘐkova transport Kantona sa Sjevernom i Sjeveroistoაnom Evropom)

• Jadransko-Jonska magistrala (smanjenje troᘐkova transporta i razmjene sa Ju០nom i Jugozapadnom Evropom i prekomorskim zemljama (Luka Ploაe), i

• Oაekivana izgradnja kanala Sava-Dunav (ᘀamac-Vukovar) i povezivanje plovnih puteva Save i Dunava blizu luka na BiH strani rijeke Save.

Poznato je da Evropa i druge razvijene zemlje konkurentnost svojih privreda temelje uveliko na visoko kvalitetnoj mre០i koridora, autoputeva, aerodroma, vodenom saobraၰaju, modernim telekomunikacijama i mre០i prenosa elektroenergije i drugih energenata. U bivᘐoj Jugoslaviji troᘐkovi transporta su iznosili 18% vrijednosti roba, a u Evropi 6-8% ili 2,5-3 puta manje. Uᘐtedama od samo nekoliko poena u meᄐunarodnoj razmjeni bitno se poveၰava profitabilnost i novi kapital za ubrzanje razvoja.

Nedavno ukljuაenje BiH u Evropsku mre០u transporta elektroenergije veoma brzo ၰe rezultirati porastom profitabilnosti i ubrzanja razvoja energetskog sektora Tuzlanskog kantona.

London

Paris

Bruxelles

Randstad

Ruhr

Rhein

Rhein-Main

Berlin

Roma

Budapest

Athinai

Barcelona

Marseille

LyonMilano

Zürich

MünchenStuttgart

Luxemburg

Rhein-Neckar

Hamburg

Thessaloniki

Sofija

Bucharest

PrahaKrakow-Katowice

Gdansk-Gdynia

Bordeaux

Toulouse

Montpellier

Copenhagen

Palermo

Napoli Bari

Patrai

Zagreb

Ljubljana

Venezia

Bologna

FirenzeNice

Genova

TorinoGrenoble

Geneve

Basel

Strasbourg

Lille

Antwerpen

Liege

Göteborg

Lvov

BrnoNürnberg-Fürth

Szczecin

Poznan

Bremen

Hannover

Halle-LeipzigDresden

Cities regions of theinternational significance

Cities areas of theinternational significance

Cities areas of the europeansignificanceCities areas of thenational significance

Cities areas of the potentiallyinternational significance

Cities regions of the potentiallyeuropean significance

European transportationcorridorsFunctional and gravitationallinks

Sarajevo

Beograd

Trieste

Tirana

Podgorica

Skopje

Wien-Bratislava

Mre០a gradova Evrope i podruაje mre០e gradova BiH



Izvjesnost izgradnje navedenih projekata u okru០enju, bar za narednih 5 godina, proizveᘐၰe i oაekivano blagotvorno dejstvo na privredni razvoj Tuzlanskog kantona i to u dobroj mjeri i na najosjetljivije strukturne segmente kao ᘐto su: rudarstvo, proizvodnja termoenergije, a razumije se i onih sektora koji ၰe preko evropskih i meᄐunarodnih klastera privuၰi inozemne investitore i tako valorizirati svoje razvojne potencijale.

Institucionalna i materijalna infrastruktura u okru០enju, stoga, omoguၰavaju postavljanje priliაno ambioznih razvojnih ciljeva Tuzlanskog kantona. Takva infrastruktura sa protokom vremena ၰe postati djelotvornija, osobito ako joj BiH i kantonalno okru០enje omoguၰi potpuniju ekonomsku i socijalnu valorizaciju.

11.2.2. Materijalna infrastruktura Bosne i Hercegovine

Puna tr០iᘐna i razvojna valorizacija infrastrukturne mre០e moguၰa je samo kompatabilnim ukljuაivanjem domaၰe u meᄐunarodnu, posebno Evropsku infrastrukturnu mre០u. Za Tuzlanski kanton ၰe, srednjoroაno i dugoroაno, od posebnog interesa i znaაaja biti realizacija slijedeၰih infrastrukturnih projekata, i to:

- izgradnja brze ceste ili autoputa od Tuzle do koridora "10",- izgradnja autoputa na koridoru Vc,- izgradnja autoputa Banja Luka-Gradiᘐka, te- brze ceste ili autoputa Banja Luka-Doboj,- proᘐirenje rijeაne luke Brაko, sa eventualnim proᘐirenjem i modernizacijom

luka ᘀamac i Oraᘐje,- osposobljavanje korita rijeke Save za nesmetanu plovidbu, naroაito u

vrijeme visokih voda.

SARAJEVO

SKOPLJE

SOLUN

ATENA

ATENA

SOFIJA

ISTANBUL

TIRANA

BEჀMINHEN

PADOVA

BEOGRAD

BUKUREᘀT

BUDIMPEᘀTA

Osijek

Kragujevac

Gora០de

Mostar

Zenica

Doboj Tuzla

Zvornik

Banja Luka

Ploაe

Dubrovnik

Bar

Split

Pula

Niᘐ

Priᘐtina

Draა

Trst

Rijeka

PODGORICA

Karlovac

Maribor

LEGENDA:

KORIDORI U IZGRADNJI

PLANIRANI KORIDORIPrimarniSekundarni

Neum

LJUBLJANA

Travnik

ZAGREB

Bihaၰ



Efekti ovih projekata mogu biti veoma sna០ni. U prvoj fazi, u narednih 5 godina (do 2010 godine) najveၰi efekti ၰe biti u intenzivnoj investicijskoj izgradnji i aktiviranju svih vrsta biznisa, osobito graᄐevinskog.

Stavljanjem u funkciju ovih kapaciteta, u drugoj razvojnoj fazi, biၰe gotovo izjednaაeni uslovi konkurentnosti i isplativosti plasmana novih, osobito direktnih inostranih investicija u TK ne samo iz neposrednog, veၰ i najᘐireg evropskog i svjetskog okru០enja.

Ovi infrastrukturni projekti ၰe emitirati sna០ne impulse privrednom razvoju Tuzlanskog kantona gdje se, takoᄐer, planiraju znaაajni infrastrukturni projekti..

11.3. Scenarij razvoja kantona

Argumentacija iz istra០ivanja za utvrᄐivanje strategije razvoja upuၰuje da ၰe se kumulativni i sinergijski efekti iz vanjskog, BiH i Tuzlanskog okru០enja intenzivnije osjetiti kad otpoაne i kad se zavrᘐi realizacija pomenutih infrastrukturnih projekata, i zaokru០e sistemske promjene u investicijskom i poslovnom ambijentu. To znaაi da ၰe se u prvoj fazi dugoroაnog razvoja, do 2010. godine aktivirati intenzivna kapitalna izgradnja kako u BiH tako i u Tuzlanskom kantonu. To ၰe se desiti ne samo u izgradnji kapitalne i regionalne saobraၰajne i komunikacijske infrastrukture, veၰ, ᘐto je za Tuzlanski kanton razvojno izuzetno va០no, u ovom periodu oაekuje se izgradnja: TE Tuzla VI – 360 MW (do 2011. godine)

Oko 2010. godine BiH bi veၰ mogla biti აlanica EU, te bi poაela koristiti razvojne prednosti koje pru០a ureᄐeno tr០iᘐte od preko pola milijarde relativno najbogatijih stanovnika i najrazvijenije privrede na planeti. Na taj naაin iz ovog izvora i poticaja privreda BiH bi mogla da raაuna na akceleraciju razvoja sve do 2015. godine a vjerojatno i nakon toga. Na to, pored ranije argumentacije upuၰuje i okolnost da su sve zemlje, osobito one relativno manje razvijene (Irska, Portugal, Grაka, ᘀpanija) ulaskom u EU bitno poboljᘐale sve svoje razvojne parametre. Obzirom na to, utvrᄐuju se temeljni razvojni ciljevi Tuzlanskog kantona od 2005-2025. godine, i to:

Tabela broj 69: Stope rasta GDP i zaposlenosti TK od 2005. - 2025.god.

2005-2010 2011-2015 2016-2020 2021 2005-2025Indeks Stopa

rasta%

Indeks Stopa rasta

%

Indeks Stopa rasta

%

Indeks Stopa rasta

%

Indeks Stopa rasta

%GDP 140,

05,8 143,

57,5 150,

38,5 147,

58,0 445,

47,7

Zaposlenost

114,5

2,3 118,8

3,5 119,5

3,6 116,0

3,0 190,0

3,3



Prirast BDP i zaposlenosti TK po periodima u %

40

43.5

50.3

47.5

14.5

18.8

19.5

16.0

0 10 20 30 40 50 60

2005-2010

2011-2015

2016-2020

2021-2025

%BDP Zaposlenost

Prosjeაna stoparasta BDP i zaposlenosti u TK po periodima

7,5

8,5

8,0

7,7

2,3

3,5

3,6

3,0

3,3

5,8

0 2 4 6 8 10

2005-2010

2011-2015

2016-2020

2021-2025

2005-2025

%BDP Zaposlenost

Prosjeაna stopa rasta BDP i zaposlenosti u TK po periodima

7,7

5,8

7,58,5 8,0

2,3

3,3

3,03,63,5

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

2005-2010 2011-2015 2016-2020 2021-2025 2005-2025

BDP Zaposlenost



Do 2010. godine, odnosno za narednih 6 godina, planira se poveၰanje BDP za 40% ili prosjeაno godiᘐnje 5,8%, a zaposlenosti za oko 14,5% ili 2,3% prosjeაno godiᘐnje. Do te godine stvorile bi se sve bitne pretpostavke da privreda Tuzlanskog kantona uᄐe u ciklus ubrzanog razvoja koji bi trajno do 2025. godine. Ovo pogotovo jer se uz izgradnju i puᘐtanjem u funkciju dr០avne i kantonalne infrastrukture oაekuje izgradnja termoelektrane (TE) «Tuzla» - 360 MW 2011. godine, a nakon toga i TE Tuzla B1 – 500 MW (2017. godine) sa svim krupnim izravnim i neizravnim efektima koji ၰe ta izgradnja proizvesti.

Procjenjuje se da ၰe oko 2015. godine biti udvostruაen sadaᘐnji nivo proizvodnje, broj zaposlenih porasti za oko 36%, a produktivnost za oko 64% u odnosu na 2004. godinu. Sa tim razvojnim dostignuၰima privreda Tuzlanskog kantona bi raspolagala svim tr០iᘐnim, finansijskim, sistemskim i infrastrukturnim pretpostavkama uveliko kompatibilnim onim koje ၰe imati აlanice EU.

Konaაna procjena je da ၰe na kraju planskog perioda privreda Tuzlanskog kantona stvarati oko 4,5 puta veၰi BDP od danaᘐnjeg nivoa i zapoᘐljavati 2 puta viᘐe radnika.

11.4. Privredna struktura

11.4.1. Okviri

Tuzlanski kanton kao uostalom i cijela BiH se nalazi u nezavidnoj razvojnoj fazi. Ovo pogotovo kad su u pitanju promjene u privrednoj strukturi.

Stabilnost i predvidivost razvoja privredne strukture BiH, razruᘐene agresijom na BiH koja je uzrokovala ne samo fiziაko i poslovno razaranje pojedinih segmenata privredne strukture veၰ, ᘐto je za privredni razvoj joᘐ razornije:

- gubitak tr០iᘐta,- viᘐegodiᘐnje zaostajanje u tehnoloᘐkom razvoju, obnavljanju i

modernizaciji kapaciteta,- uniᘐtavanju svih finansijskih resursa za razvojni kontinuitet i tr០iᘐno

prilagoᄐavanje,- prekid zapoაetog procesa tranzicije na tr០iᘐnu privredu i privatno

vlasniᘐtvo.

Ni nakon 10 godina od zavrᘐetka oru០ane agresije, nisu ni pribli០no sanirane posljedice koje je ona izazvala. Naime, poslovno i razvojno veoma sna០ne firme, veoma nisko koriste kapacitete:16

- Fabrika soli sa 46%,- Fabrika deterd០enata 16,6%,- Fabrika Polihem se od 2001. nalazila pod steაajem, ᘐto je zapravo bla០i

naziv za bankrot, sa velikom izvjesnoᘐၰu da zapoაne sa proizvodnjom,- Fabrika «TDI» Tuzla ne posluje veၰ od 1992. godine, te je pokrenut

steაajni postupak,- KHK-Lukavac i koksna industrija Lukavac je vegetirala sve do 2004. kad

se zapoაinje nastavak poslovanja,

16 Ranije citirani izvori Ministarstva industrije, energetike i rudarstva TK.



- U Fabrici sode uz velike dugove, kao uostalom i joᘐ nekim fabrikama tek 2004. zapoაinje proces obnavljanja proizvodnje i borba za mjesto na tr០iᘐtu

- Jedino je Fabrika cementa Lukavac, nakon privatizacije inostranim kapitalom, otpoაela uspjeᘐno poslovanje.

Preraᄐivaაka industrija, ᘐto je i razumljivo neᘐto je br០e, ali ne i u potpunosti sanirala ratne posljedice i uspjeᘐnije ostvarivala tranzicijske zahtjeve. U nekim privrednim druᘐtvima postoje ozbiljne finansijske teᘐkoၰe i problemi tr០iᘐnog prilagoᄐavanja. Ohrabruje meᄐutim, აinjenica da je ovaj industrijski segment ispoljio solidnu vitalnost, a njihovi novi privatni vlasnici visoke razvojne i tr០iᘐne ambicije.

Kad je u pitanju energetski sektor (rudnici uglja, termoelektro-energija, toplotna energija) analize i podaci govore da se on nalazi u fazi harmonizacije proizvodnih kapaciteta i izrade projekata tr០iᘐnog prilagoᄐavanja, unutarnjeg restrukturiranja, tehnoloᘐke modernizacije i rekonstrukcije, te izrade projekata dugoroაnog, profitabilnog i ekoloᘐki odr០ivog razvoja. Na taj naაin stvorene su solidne osnove za pouzdane projekcije ovog strukturnog segmenta.

To se u velikoj mjeri odnosi i na poljoprivredni segment i ᘐumarstvo, te na saobraၰaj, trgovinu, ugostiteljstvo, pa i turizam.

Na temelju ovih saznanja i razvojnog scenarija utvrᄐuje se procjena razvoja kljuაnih segmenata privredne strukture Tuzlanskog kantona.

11.4.2. Energetika

Rijetki su prostori u BiH i ᘐirem okru០enju koji su u tolikoj mjeri karakteristiაni pa i razvojno ovisni od energetike kao ᘐto je ᘐira Tuzlanska regija sa mre០om gradova i opၰina Tuzla, Banoviၰi, Lukavac i ័ivinice.

Uraᄐene su brojne razvojne, energetske, ekoloᘐke studije i strategije u BiH i Tuzlanskog kantona, ali niti jedna nije dovodila u pitanje valorizaciju energetskih potencijala rudnik lignita i mrkog uglja, a u manjim koliაinama i kamenog uglja na TK.

U novije vrijeme u energetski bilans se ukljuაuju i obnovljivi resursi poput potencijala manjih vodenih akumulacija i gorivog otpada.17

Predviᄐa se da ၰe za potrebe proizvodnje elektriაne i toplotne energije biti potrebne slijedeၰe koliაine uglja:

- do 2013. godine, odnosno svake godine u prosjeku do 3.100.000 t/god.- od 2014. godine do 2018. godine do 3.600.000 t/god.- od 2018 godine do 2030. godine do 3.600.000 t/god.

Ono ᘐto bi se ovoj projekciji moglo dodati je sasvim realna moguၰnost da se sa rekonstrukcijom ០eljezniაke infrastrukture Tuzlanskog kantona, te izlaza na vodni transport rijekom Savom, eventualno i na kanal Sava-Dunav (ᘀamac – Vukovar), obezbijede znatno veၰe moguၰnosti izvoza uglja. Tako bi se, ne samo indirektno, preko elektroenergije, veၰ i direktno, ove vrijednosti mogle osjetno poveၰati. Ovo tim prije i viᘐe ukoliko se putem koncesija ili na drugi prikladan naაin privatizira veၰi ili manji dio rudnih le០iᘐta, odnosno proizvodnje uglja.

U strategiji razvoja energetike, predviᄐa se:

17 Studija “Energetika” (II Faza), Rudarski institut Tuzla 2003. godine, str. Od 25-32.



- postepeno gaᘐenje TE «Tuzla» do 2012. godine, te- izgradnja TE «Tuzla» VI od 360 MW (do 2011. godine)- izgradnja TE «Tuzla» B1 od 500 MW (do 2017. godine)

Za ove projekcije treba spomenuti moguၰnost da se privlaაenjem veၰe mase inokapitala i sa rastom inozemne tra០nje i izvoznih moguၰnosti elektroenergije, one mogu i poveၰati. Ovo pogotovo ima li se u vidu da se prema predviᄐanju sprega izmeᄐu eksploatacije uglja i proizvodnje elektriაne energije mo០e zadr០ati i za narednih 300 pa აak i 400 godina.

Sa stajaliᘐta prostornog plana valja uoაiti:- da izgradnja novih, odnosno zamjenskih termoelektrana neၰe zahtjevati

proporcionalne prostore ranijoj termocentrali,- da ၰe se bitno smanjiti zagaᄐenje okoline,- bitno unaprijediti tehnologija proizvodnje diversifikacija finalnog proizvoda i- da ၰe se osjetno poboljᘐati transportna infrastruktura.

Na podruაju Tuzlanskog kantona realno je oაekivati postupnu, a do 2015. godine potpunu valorizaciju i iskoriᘐtavanje potencijala energija bio mase, odnosno od sakupljanja recikla០e i spaljivanja otpada i to na nivou Tuzlanskog kantona. Koriᘐtenje bio mase i recikla០e otpada bi ᘐtedilo prostor.

Jednako tako i rekultiviranje degradiranih rudarskih kopova (veၰ sada to je moguၰe izvesti na cca 3.500 ha), omoguაiၰe elastiაnije mikro prostorno ureᄐenje.

11.4.3. Preraᄐivaაka industrija

U ocjeni stanja (I faza) utvrᄐena su neka bitna obilje០ja ovog industrijskog strukturnog segmenta Tuzlanskog kantona. Pokazalo se da je, sa nekoliko izuzetka, sanirana ili je sa obavljenom privatizacijom, u procesu poslovna sanacija veၰine industrijskih druᘐtava u Tuzlanskom kantonu. Na taj naაin osigurani su svi preduslovi za nastavak poslovanja i razvoja ovog strukturnog segmenta. Ovo tim viᘐe jer je u njemu sve veၰi broj novoformiranih srednjih i malih preduzeၰa (SMP) u privatnom vlasniᘐtvu.

Ako se imaju u vidu razvojne osnove i ciljni scenarij razvoja privrede Tuzlanskog kantona, te ispoljena poslovna vitalnost ovog strukturnog segmenta, njegov ubrzan razvoj u uvjetima sve sna០nije konkurencije, naprosto je uslov opstanka. Nema nikakvog uvjerljivog argumenta koji bi ukazivao da taj uslov neၰe biti ispunjen.

Logiაno i jedino razumljivo je pretpostaviti da ၰe se domaၰi i inozemni vlasnici i menad០eri druᘐtava u ovom sektoru pridr០avati poznatih pravila i standarda racionalnog i samoodr០ivog tr០iᘐnog poslovanja.

Buduၰi da, po pravilu, ova druᘐtva formiraju industrijske zone, sa veၰom ili manjom prostornom obuhvatnoᘐၰu, ovdje se utvrᄐuju i kvantitativne projekcije. U izboru projektiranih pokazatelja, pokazalo se da su za potrebe ovog Plana najprikladnije vrijednosti koje se odnose na kretanje zaposlenosti.

Za oაekivati je da ၰe se u preraᄐivaაkoj industriji ostvariti natprosjeაni rast zaposlenosti, pa i druᘐtvenog proizvoda.



Tabela broj 70 : Projekcija rasta BDP-a i zaposlenosti u preraᄐivaაkoj industriji Tuzlanskog kantona od 2005-2025 godine

2005-2010 2011-2015Broj 2004. Broj

2010.Indeks

%Stopa rasta

%

Broj 2015.

Indeks%

Stopa rasta

%Zaposlenost 15.931 18.479 116,0 2,5 22.175 120,5 3,8BDP 100 141,8 6,0 145,5 7,8

2016-2020 2021-2025 2005-2025Broj

2010.Indeks

%Stopa rasta

%

Broj 2010.

Indeks%

Stopa rasta

%

Indeks Stopa rasta

Zaposlenost 26.979 121,6 4,0 32.033 118,8 3,5 202,0 3,6BDP 152,5 8,8 149,1 8,3 469,1 8,0

Prirast BDP i zaposlenosti preraᄐivaაke industrije TK po periodima u %

16,0

20,5

21,6

18,8

41,8

45,5

52,5

49,1

0 10 20 30 40 50 60

2005-2010

2011-2015

2016-2020

2021-2025

%Zaposlenost BDP

Prosjeၰna stopa rasta BDP i zaposlenosti u TK po periodima u %

2,5

4,0

3,5

3,6

6,0

8,3

8,0

3,87,8

8,8

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

2005-2010

2011-2015

2016-2020

2021-2025

2005-2025

%

Zaposlenost BDP



Prema ovom scenariju, bi i rast zaposlenosti i rast BDP preraᄐivaაke industrije bio neᘐto iznad prosjeka privrede Tuzlanskog kantona.

Tako bi u ovom industrijskom segmentu veၰ oko 2010. godine, broj zaposlenih od sadaᘐnjih 15.931 trebalo da se poveၰa za oko 2.500 novih radnika, a do kraja intervala (2025.), dakle za 21 godinu da se udvostruაi. Sa prosjeაnom stopom rasta od 3,5% proistiაe da bi se za svakih pet godina broj zaposlenih poveၰavao za oko jednu petinu (oko 20%).

Istovremeno, BDP sa stopom rasta od 8,0% prosjeაno godiᘐnje u ovom intervalu, bi se poveၰao za 4,7 puta ili svakih pet godina za oko 50%. Veၰi dio tog rasta bi poticao od rasta produktivnosti.

Ovakva kretanja bi bila praၰena rastom: prosjeაnih plaၰa, bar oko nivoa rasta produktivnosti (7,4%) i akumulativne sposobnosti za najmanje 4,4% prosjeაno godiᘐnje.

Imali se u vidu da je sasvim realno oაekivati i smanjenje troᘐkova poslovanja i to kako po osnovu racionalizacije poslovanja novih privatnih vlasnika kompanija, tako, joᘐ viᘐe iz izvora djelovanja daleko efikasnijeg poslovnog okru០enja (WTO, EU, BiH, Tuzlanski kanton). Gotovo je izvjesno da ၰe akumulativna sposobnost rasti br០e od pomenute vrijednosti. Stoga i projektirana akceleracija razvoja preraᄐivaაkog sektora industrije ima realne temelje. Ovo posebno s obzirom na izvjesnost oაekivanja da ၰe nakon izjednaაavanja sistemskih i infrastrukturnih uslova poslovanja doၰi do veၰeg priliva investicija i kvalitetnog menad០menta iz okru០enja i sve veၰe internacionalizacije svih, a pogotovo ovog strukturnog segmenta industrije Tuzlanskog kantona.

Obzirom da se, u pravilu, preraᄐivaაka industrija u novije vrijeme koncentriᘐe u industrijskim zonama u neposrednom okru០enju urbanih centara, u ovom Planu se polazi od iskustvenih normativa razvijenih zemalja o prostornim veliაinama pojedinih vrsta zona na sadaᘐnjem tehniაko-tehnoloᘐkom nivou, i to:

- male zone do 50 ha- srednje zone od 50-100 ha i- velike zone preko 100 ha

Prosjena stopa rasta BDP izaposlenostiu TK po periodima u %

3.5

8.3

3.64.03.82.5

6.0

7.8 8.08.8

01

2345

678

910

2005-2010 2011-2015 2016-2020 2021-2025 2005-2025

Zaposlenost BDP



U Francuskoj su najbrojnije zone izmeᄐu 20-100 ha- u Velikoj Britaniji najbrojnije su od 12-100 ha- u SAD se smatra da su optimalne zone od 40-80 ha

Prema obavljenim istra០ivanjima u praksi pokazuje se da se u:- Francuskoj i Belgiji broj radnika kreၰe izmeᄐu 60-70 po ha ili 154 m2 po

radniku- Bivᘐoj Jugoslaviji 60 radnika po ha ili 166 m2 po radniku

Prema istra០ivanju na osnovu podataka Agencije za privatizaciju Tuzlanskog kantona i Federalne agencije za privatizaciju, u preraᄐivaაkom sektoru Tuzlanskog kantona 2004. godine su utvrᄐene slijedeၰe veliაine na prostoru Kantona:

- prosjeაan broj radnika po ha je 57 ili- 177 m2 prostora po radniku

Broj zaposlenih, pa i veliაina zemljiᘐta, zbog veၰ poznatih poratnih problema u poslovanju i nepotpunim evidencijama nisu do kraja precizni. Pa ipak, pokazuje se da su prostorne potrebe po radniku pribli០ne veliაinama u ovdje spominjanim zemljama. To je dobar razlog da im se daje povjerenje u projekcijama za potrebe Plana.

Prognoze u ovom Planu polaze od pretpostavke da ၰe rast potreba za novim prostorom biti proporcionalan broju novih zaposlenih, pa se raაuna sa potrebama u prostoru za alokaciju privrednih kapaciteta preraᄐivaაke industrije, kako slijedi:

- u intervalu od 2005-2010 godine 177 m2/po radniku,- u periodu 2011-2015 godine 166 m2/po radniku (ex Jugoslovenski

prosjek)- preostala dva intervala od 2016-2020 i 2021-2025 godine prosjek

Francuske i Belgije od 154 m2/po radniku

Razlozi ovakvom pristupu le០e, dominantno, u tome da ၰe sa razvojem u predviᄐenim vremenskim intervalima i u preraᄐivaაkom sektoru Tuzlanskog kantona biti sve viᘐe slo០enijih faza prerade i sofisticiranijih proizvoda. To ၰe, uz primjenu sve suvremenijih tehnologija, kompatabilnih evropskim i drugim razvijenim tr០iᘐtima i zemljama, voditi veၰoj «gustini» radnih mjesta.

Tabela broj 71: Projekcija prostornih potreba preraᄐivaაke industrije Tuzlanskog kantona od 2005-2025 godine u ha

2005-2010 2011-2015 2016-2020 2021-2025 Ukupno2005-2025

Broj novih

radnika

Koliაina novog

prostoraHa

Broj novih

radnika

Koliაina novog

prostoraha

Broj novih

radnika

Koliაina novog

prostoraha

Broj novih

radnika

Koliაina novog

prostoraha

Broj novih

radnika

Koliაina novog

prostoraha

2.548 45,0 3.696 61,4 4.789 71,8 5.069 78,5 16.102 258,7



Projekcija prostornih potreba preraᄐivaაke industrije TK od 2005.-2020.godine u ha

45,0

61,4

78,5

71,8

2005-2110 2011-2015 2016-2020 2021-2025

Prema ovoj projekciji proistiაe da potrebe razvoja samo preraᄐivaაkog segmenta industrije zahtijevaju ukupno oko 258,7 ha novih povrᘐina. Prostori za razvoj Tuzlanskog kantona i njegovih opၰina, posebno onih manje razvijenih, joᘐ uvijek su priliაno izdaᘐni, te je moguၰe naၰi dovoljno racionalnih lokacija za izgradnju kapaciteta ovog industrijskog segmenta.

Kolike ၰe biti nove industrijske zone i koliko ၰe se proᘐiriti postojeၰe u pojedinim opၰinama i naseljima ovisit ၰe dominantno od nekoliko kljuაnih kriterija:

- cijene prostora,- raspolo០ivost resursa, osobito vode, menad០menta i radne snage,- dostupnosti i racionalnosti koriᘐtenja svih oblika opၰe i industrijske

infrastrukture,- nivoa racionalnosti poslovanja na tim prostorima, i- moguၰnosti ᘐirenja do optimalnih tr០iᘐno racionalnih veliაina zona, ili აak

pojedinaაnih kompanija i lokacija.

Komparativnom analizom ovih preduvjeta kako pojedinaაno, tako i svih kriterija kumulativno, u dijelu ovog Plana o namjeni prostora, date su optimalne veliაine i moguၰe lokacije industrijskih zona.

11.4.4. Graᄐevinarstvo i graᄐevinska industrija

U ovom segmentu registrirano je 49 druᘐtava u kojima je zaposleno 5,7% svih zaposlenih Tuzlanskog kantona. Za razliku od gotovo svih drugih privrednih segmenata graᄐevinarstvo je proizvodno veoma mobilna djelatnost, jer radove izvodi na najᘐirim prostorima u zemlji i inostranstvu u skladu sa tr០iᘐnim okolnostima i dobivenim poslovima.

Na taj naაin pokazatelji o zaposlenosti ne mogu da se koriste za planiranje prostornih potreba. Doduᘐe, zaposleni su uglavnom u opၰinama domicila sjediᘐta graᄐevinske firme, pa mogu poslu០iti kao parametri u planiranju naselja i urbanistiაkim planovima.



S druge strane, industrija graᄐevinskog materijala dominantno je prostorno imobilna i zahtjeva vrlo pa០ljiv tretman u prostornom planiranju. Tu posebno valja imati u vidu dalje proᘐirenja Fabrike cementa Lukavac, Siporex-a Tuzla, Ingrama Srebrenik i ispoljene ambicije na ovom planu firme "ᘀirbegoviၰ" Graაanica. Za procjenu prostornih potreba mogu se primijeniti kriteriji preraᄐivaაke industrije, koji su prihvaၰeni u prethodnoj taაki, ili pojedinaაna gradnja izvan industrijskih zona prema projektu investitora.

U procjeni dinamike razvoja u razdoblju ovog Plana najveၰi oslonac daju sistemske i infrastrukturne osnove vanjskog i unutarnjeg okru០enja i dostignuti razvoj ovog strukturnog segmenta.

Izvjesno je da ၰe se u vremenskom obuhvatu Prostornog plana, u okru០enju, u BiH i Tuzlanskom kantonu pokrenuti kapitalni infrastrukturni zahvati koji ၰe biti osobito intenzivni do 2015. godine. Ⴠak, i nakon oაekivane izgradnje transverzalnih komponenti infrastrukturne mre០e sjever-jug, realno je da se aktiviraju projekti longitudinalnih projekata sjever-jug, jugoistok i sjeverozapad sa neophodnim povezivanjem ovih osovina u cjelovitu i racionalnu infrastrukturnu mre០u BiH i okru០enja. Znaაajan generator razvoja osobito u drugoj fazi biၰe i urbana infrastruktura i stanogradnja.

Nedvojbeno je da ၰe u takvoj tr០iᘐnoj tra០nji graᄐevinski segment Tuzlanskog kantona dobiti ᘐansu za natprosjeაan razvoj i rast. Ovo tim viᘐe jer raspola០e solidnom i tr០iᘐno atraktivnom osnovom u proizvodnji graᄐevinskih materijala (cement, proizvodnja kamena, kreაa, siporeksa i solidan asortiman betonskih proizvoda) i poduzeၰa graᄐevinarstva (Tehnograd Company Tuzla, GP Integra-In០enjering Tuzla, Tehnograd, Tehnika Lukavac, ᘀirbegoviၰ, Jata i dr.).

Na temelju obavljenih istra០ivanja procjenjuje se da bi se mogle oაekivati sljedeၰa dinamika razvoja izra០ena prosjeაnom stopom rasta BDP:

- od 2005-2010 stopa rasta 6,2% Indeks143,5- od 2011-2015 stopa rasta 8,0% Indeks147,0- od 2016-2020 stopa rasta 7,8 Indeks145,7- od 2021-2025 stopa rasta 7,5 Indeks148,6- od 2005-2025 stopa rasta 7,8 Indeks441,3

Ovakva dinamika razvoja mo០e se ocjeniti ne samo realnom veၰ i solidnom osnovom za implementaciju Prostornog plana Tuzlanskog kantona (izgradnja objekata u prostoru i naseljima).

11.4.5. Saobraၰaj i veze

Saobraၰaj kao uslu០ni sektor privrede i stanovniᘐtva ima veoma mali raspon u razvojnoj autonomiji. Uglavnom servisira poslovne potrebe regionalne privrede i kretanja stanovniᘐtva koje taj region nastanjuje. Istina, dobar dio privrede posjeduje sopstveni vozni park kako za prevoz roba tako i zaposlenih ili se stanovniᘐtvo i zaposleni koriste putniაkim automobilima.

Prestankom rada ០eljeznice na Tuzlanskom kantonu naglo je porastao prevoz i roba i putnika cestovnim medijima. Na to ukazuju i podaci da je od:18

- I-VI mjeseca 2004. godine u odnosu na isti period 2003. godine ostvareno 74,1% viᘐe tonskih kilometara, i

18 Izvor: Podatak FZS: “Podaci po kantonima” 2004. str. 37.



- 70,3% viᘐe putniაkih kilometara. S druge strane, broj prevezenih putnika u gradskom i prigradskom prevozu za 3 procentna poena manje.

Nedvojbeno je da ၰe predviᄐenom rekonstrukcijom ០eljezniაke infrastrukture na Tuzlanskom kantonu i njenim ukljuაivanjem u BiH mre០u i mre០u u okru០enju ovi trendovi biti iz temelja izmijenjeni.

Ono ᘐto je sa stajaliᘐta ovog Plana osobito bitno za sve vidove saobraၰaja (cestovni, ០eljezniაki, vazduᘐni, poᘐtanski, telekomunikacijski pa i rijeაnog) da ၰe svojom kompatabilnom i konkurentnom evropskom efikasnoᘐၰu, kontinuelno i izdaᘐno doprinositi racionalnosti i tr០iᘐnosti svih uაesnika u reprodukcionom lancu Tuzlanskog kantona. Buduၰi da je daleko najveၰi dio sredstava sa kojima ovaj strukturni segment pru០a usluge privredi i stanovniᘐtvu, mobilnog karaktera (izuzev, infrastrukture, PTT, telekomunikacija), to su i zahtjevi za prostor relativno mali. Svakako, u ovom Planu se ne zanemaruje potreba izgradnje robno-transportnih terminala, skladiᘐta, saobraၰajnih centara ili parkiraliᘐta za gradski, prigradski i meᄐugradski prevoz putnika.

Pored toga valja imati u vidu da veၰ sada ovaj segment privrede Tuzlanskog kantona zapoᘐljava 5.385 lica ili 7,7% svih zaposlenih. Taj broj ၰe se i dalje poveၰavati, osobito aktiviranjem ០eljezniაkog saobraၰaja, tako da ၰe se u planiranju naselja, osobito gradova ove okolnosti uva០avati.

U kvantitativnoj projekciji kretanja broja zaposlenih, uz ranije opisane osnove i pretpostavke za ovaj segment, veliku ulogu ၰe imati nekoliko efekata:

- tako ၰe puᘐtanje u promet ០eljezniაkog saobraၰaja u punom kapacitetu izazvati preusmjerenje jednog dijela prevoza roba i putnika sa cestovnog transporta,

- biၰe omoguၰen povoljniji transport nekih kabastih roba poput uglja, drvne mase, cementa i drugih graᄐevinskih materijala.

Ova dva faktora i pored toga ᘐto ၰe doၰi do izvjesnog preusmjerenja ipak ၰe u cjelini uticati na natprosjeაan rast zaposlenih.

S druge strane ukljuაenjem privrede i stanovniᘐtva u mre០u transportnih koridora, izazvat ၰe bitno ubrzanje saobraၰaja, pa ၰe se isti obim prevoza moၰi obaviti sa manjim brojem saobraၰajnih sredstava (kamiona, autobusa). Logiაno bi bilo da se po tom osnovu smanji i broj zaposlenih. Pa ipak, ovaj efekt ne mora biti tako dramatiაan. Naime, jaაanjem eksportabilnosti i veၰom internacionalizacijom privrede Tuzlanskog kantona i smanjenjem transportnih troᘐkova ubrzat ၰe se ukupni privredni rast აime ၰe se razviti potrebe i za obimnijim, ali i rentabilnijim transportom sa okru០enjem.

U cjelini gledano, ovaj strukturni segment u rastu BDP mogao bi da prati ukupnu privrednu dinamiku Tuzlanskog kantona kako je kvantitativno izra០eno u ranijem scenariju. ᘀto se tiაe rasta zaposlenih, s obzirom na gore spominjane okolnosti stopa rasta bi mogla biti neᘐto manja nego za privredu u cjelini.

11.4.6. Trgovina

Ovaj uslu០ni privredni sektor je bitno obilje០je urbanih sredina. Ⴠak i u ruralnim i semiurbanim naseljima ova oblast ima obilje០ja urbanih sredina. Drugim rijeაima, razvoj i prostorno situiranje trgovine dominantno je predmet urbanog planiranja. Pa ipak, buduၰi da je trgovina radno intenzivna i djelatnost bez koje je nemoguၰe funkcioniranje urbanih, a sve viᘐe i ruralnih i mjeᘐovitih naselja njen



razvoj itekako tangira razvoj naselja i njihovo situiranje u prostor. Ovo pogotovo jer ၰe sa porastom standarda i plate០ne sposobnosti graᄐana rasti i potroᘐaაke potrebe, ali i novi oblici trgovine, poput velikih trgovinskih centara, robnih kuၰa, prodavnica graᄐevinskog materijala, super i mega marketa kojih je, unatoა siromaᘐtvu u BiH sve viᘐe i viᘐe oko i u najveၰim gradovima u BiH (Sarajevo, Tuzla, Mostar, Banja Luka, Travnik itd.).

U razvojnom scenariju je prognozirano da bi prosjeაni godiᘐnji rast BDP od 2005-2025 godine iznosio 8,0% i narastao 4,7 puta u odnosu na sadaᘐnji nivo. Istovremeno se prognozira da bi se oko 55% tog rasta ostvarivalo porastom produktivnosti rada.

Ukoliko bi taj rast pratio i rast plaၰa, kupovna moၰ zaposlenih bi se poveၰala za oko 2,7 puta, tako da bi bruto tra០nja – kupovna moၰ, samo oko 32.000 novozaposlenih u privredi mogla da poraste za 4,7 puta.

Vjerojatno bi, s obzirom na sve povoljniju kvalifikacionu strukturu zaposlenih u druᘐtvenim servisima i upravi, uz znatno poveၰanje dohodaka privatnih vlasnika (dioniაara, investitora, vlasnika MSP i dr.), dakle, kad se i ovo uzme u obzir rast trgovine bi bio iznad rasta BDP, pogotovo ᘐto bi u strukturi prodaje sve viᘐe participirali, poluluksuzni i luksuzni proizvodi.

Jednako tako i rast zaposlenih u trgovini, poznatoj kao radno intenzivnoj, takoᄐer, bi bio veၰi od prosjeka privrede

- prosjeაna stopa rasta zaposlenosti od 2005-2025 bila bi veၰa od 3,5%, odnosno sadaᘐnji broj od oko 8000 bio bi viᘐe nego udvostruაen, dok bi

- prosjeაni rast BDP u istom periodu bio iznad 8% ᘐto bi na kraju perioda BDP trgovine bio preko 4,7 puta veၰi od sadaᘐnjeg nivoa

11.4.7. Ugostiteljstvo i turizam

I ovaj servisno-tercijarni sektor ima solidnu perspektivu u Tuzlanskom kantonu. On mo០e postati ne samo sve znaაajniji generator novog zapoᘐljavanja, veၰ i sektor stvaranja nove vrijednosti. Nema dvojbe da ၰe se razvoj ugostiteljstva temeljiti na sliაnim pretpostavkama kao i razvoj trgovine, a to je rast kupovne moၰi sve uposlenijeg stanovniᘐtva, osobito onih iz viᘐih socijalnih slojeva. Naravno, tu je i turizam kao autonomna privredna grana. Modeli razvoja turizma su priliაno istra០eni i poznati, samo ih je neophodno kreativno primijeniti na Tuzlanski kanton.

Za Prostorni plan je od najveၰe va០nosti da se აuvaju i zaᘐtite respektabilna prirodna, kulturna, pa i stvorena bogatstva (jezero Modrac i "Panonsko jezero") i druga stvorena do danas, a biၰe ih i u buduၰnosti.

Prognoza je da i ovaj strukturni segment, poput trgovine, ima potencijal natprosjeაnog rasta i zaposlenosti BDP u vremenskom periodu Prostornog plana.

11.4.8. Poljoprivreda

U poljoprivredi Tuzlanskog kantona je registrovano svega 6 privrednih druᘐtava i 14 veterinarskih stanica od აega 3 u Tuzli, a ostale po jedna u svakoj opၰini, izuzev Doboj-Istok.

Tako veliki obim poljoprivredne proizvodnje mnoᘐtva privatnih vlasnika, praktiაno nije predmet ozbiljne javne pa០nje, pa ni statistiაkog praၰenja. U tim აinjenicama je velik dio objaᘐnjenja zaᘐto BiH i njene regije nisu u stanju proizvesti dovoljnu koliაinu poljoprivredne proizvodnje za domaၰe tr០iᘐte ili da farmeri BiH nisu osposobljeni za efikasnu konkurenciju uvoznim robama, a pogotovo da svoje



proizvode izvoze u okru០enje. Za ilustraciju slu០i podatak da je u prvih osam mjeseci 2004. godine:

- izvoz poljoprivrede i lova Tuzlanskog kantona iznosio 1.555.000 KM, a- uvoz poljoprivrede i lova Tuzlanskog kantona iznosio je 8.402.000 KM

Tako je pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih roba u Tuzlanskom kantonu samo 18,5%.

Za potpuniju valorizaciju poljoprivrede kao strateᘐkog resursa i zemlje i Tuzlanskog kantona, pa i za realizaciju Prostornog plana i potrebu da ᘐto veၰi obim proizvodnje i poduzetniᘐtva realizira u ruralnim i polururalnim naseljima, ၰe u uslovima otvorene privrede aktiviranje ovih potencijala biti neophodno iz temelja promijeniti agrarnu politiku kako u dr០avi, tako i u pojedinim regijama. Preporuke i modeli za takvu strategiju postoje i u institucijama i u praksi Tuzlanskog kantona. Njih, naprosto, treba implementirati, ᘐto ၰe se najvjerojatnije i ostvariti.

Pod tim uslovima ovaj Plan raაuna sa znatno veၰom dinamikom i obimom poljoprivredne proizvodnje i finalne prerade, osobito u drugoj polovici vremenskog obuhvata Prostornog plana. Istodobno ၰe se smanjiti pritisak stanovniᘐtva i privrednih aktivnosti na urbana naselja. S druge strane, znaაajan broj ruralnih naselja ၰe se sve viᘐe i br០e urbanizirati.

Nesumnjivo da ၰe se pozitivni primjeri ovakve prakse sve viᘐe afirmirati. Rezultati koje posti០u neka druᘐtva na Tuzlanskom kantonu iz prehrambene industrije to i potvrᄐuje: "Bosnaprodukt"-Gradaაac, "Fana" - Srebrenik, "Himus"-Srebrenik ᘀpionica, "Inme"-Gradaაac, "Majeviაanka"-Gornja Tuzla, "Menprom"-Gornja Tuzla, "Mlin-Komerc"-Kalesija, naselja Miljanovci "Sirela"-Teoაak, "Sirko"-Graაanica, "Vegafruit"-Mala Brijesnica, Mlin "Husinski rudar", Ljubaაe Tuzla, Prerada i promet mlijekom Tuzla.

Solidan oslonac razvoja ovih privrednih druᘐtava su trgovina koja osigurava nabavku maᘐina, alate, sadni materijal, mineralno gnojivo, zaᘐtitna sredstva i ostala neophodna sredstva za veၰu poljoprivrednu proizvodnju, te veterinarske stanice.

Razvija se i proizvodnja opreme za intenzivniju proizvodnju kao ᘐto je plasteniაka proizvodnja, koje omoguၰavaju ostvarenja prinosa u poljoprivredi i nekoliko puta veၰih od klasiაne proizvodnje. Najveၰi broj druᘐtava koja se bave preradom plastike su locirani u Graაanici "Iplas", "Cromoplast", "Plastex", "Prerada plastike".

U cjelini gledano, ovim Planom se procjenjuje:- da ၰe rast poljoprivredne proizvodnje biti veoma blizu opၰem prosjeku, a

poljoprivredno zemljiᘐte sve oskudniji i skuplji resurs,- da ၰe se sve veၰi broj seljaka transformirati u tr០iᘐno orijentirane i

obrazovane farmere. Oni ၰe, uz primjerenu podrᘐku institucija sistema znati da se opredijele za tr០iᘐno najpropulzivniju vrstu proizvodnje u:

- ribolovstvu,- povrtlarstvu,- stoაarstvu,- voၰarstvu,- mjeᘐovitoj proizvodnji,- pru០anju usluga seoskog turizma ili- u preradi poljoprivrednih proizvoda, i- da ၰe oslabiti intenzitet iseljavanja iz ruralnih naselja. Ova naselja ၰe se

sve br០e urbanizirati, pa ၰe se smanjiti pritisak na urbana naselja, osobito Tuzla i gradove u neposrednom okru០enju Tuzlanskog kantona.



11.4.9. ᘀumarstvo

ᘀumarstvo se i u dugoj proᘐlosti, a evo i sada nakon rata u cijeloj BiH, pa i na prostorima Tuzlanskog kantona tretiralo kao bogom dano nezaᘐtiၰeno dobro, აijom se jednostranom eksploatacijom, izvlaაenjem drvne mase, mo០e doၰi relativno lako, do visokih zarada. Tako se na temelju rada samo 5 druᘐtava ᘐumarstva (3 u Kladnju i po jedno u Srebreniku i ័ivinicama), razvilo აak 30 druᘐtava u primarnoj i 27 druᘐtava u finalnoj preradi drveta u Tuzlanskom kantonu. Ovo ukazuje ne samo na veliku va០nost ᘐumarstva u buduၰem razvoju Tuzlanskog kantona, veၰ i na potrebu planske zaᘐtite ovog dragocjenog i veoma ograniაenog prirodnog blaga.

Ovim Planom se osigurava ne samo poᘐumljavanje oko 7000 ha ᘐumskih povrᘐina, nego i maksimalna zaᘐtita ᘐuma i ᘐumskih zajednica za potpuniju valorizaciju multifunkcionalne vrijednosti ovog resursa (re០im voda, zdravlje ljudi, turizam, lov, აist zrak, krajolik, ᘐumski plodovi itd.).

Ovim Prostornim planom se sprjeაava raubovanje ᘐumskih resursa i osigurava da se ᘐumske povrᘐine, kao opၰe dobro, ᘐto je moguၰe viᘐe poveၰavaju, a ne da se smanjuju. Stoga su ᘐumske povrᘐine u odnosu na druge funkcije i potroᘐaაe prostora dobile maksimalno moguၰi prioritet.

11.5. Karakteristike buduၰeg razvoja Do sada obavljeno istra០ivanje na dosta uvjerljiv naაin ukazuju da svi

privredni i teritorijalni subjekti Tuzlanskog kantona ulaze u dinamiაnu, ali i zahtjevnu fazu razvoja. Naime, sve stope rasta BDP iznad 5% prosjeაno godiᘐnje mogu se tretirati dinamiაnim. Cijeni se da ၰe აak naselja i opၰine sa dominantnom poljoprivrednom proizvodnjom moၰi da se pribli០e stopi rasta od 5%. Izvori tog rasta mogu biti izra០eni ne samo u veၰim koliაinama proizvodnje putem ᘐire primjene novih tehnika i tehnologija proizvodnje veၰ i kroz tr០iᘐnu specijalizaciju na viᘐe vrijedne atraktivnije i eksportabilnije proizvode, pa აak i robne marke specifiაne i prepoznatljive po opၰinama pa აak i naseljima proizvodnje.

Praktiაno svaka opၰina Tuzlanskog kantona ima ᘐanse na tom planu. U kojoj mjeri ၰe biti iskoriᘐtene ovisit ၰe prije svega od poduzetniაke dovitljivosti i kreativnosti lokalnog stanovniᘐtva, efikasnosti javnog-opၰinskog menad០menta i atraktivnosti resursa za potencijalne investitore. Upravo u tim აinjenicama sadr០ani su temeljni izazovi razvoja svake zajednice i oblikovanja njene uspjeᘐnosti. Stoga ၰe svih 13 opၰina i na desetine naselja uၰi u tr០iᘐnu utakmicu za ᘐto obilnije i kvalitetnije blagostanje svojih graᄐana. Zato ၰe u interakciji tih nastojanja i djelovanja neposrednog i ᘐireg okru០enja rezultirati ostvarenjem ranije utvrᄐenog razvojnog scenarija Tuzlanskog kantona.

Nedvojbeno je da ၰe grad Tuzla ojaაati funkciju centraliteta i to ne samo preko sna០enja svojih upravnih, politiაkih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i drugih funkcija socijalnog i duhovnog centraliteta, veၰ i putem sna០enja poduzetniაkih elita. Nisu samo u pitanju sjediᘐta najveၰih kompanija u Kantonu, veၰ i okolnost da su praktiაno sve, ᘐto veၰe, ᘐto manje bankarske organizacije, njih 17 i oko 6 osiguravajuၰih kompanija locirane upravo u Tuzli. U planskom periodu to ၰe se, meᄐutim, proᘐiriti i na Grad Region, sa centralitetima: Tuzla, ័ivinice Lukavac

Meᄐutim, ispoljene poduzetniაke inicijative i formirane neformalne poduzetniაke elite u ostalim opၰinama Kantona kao ᘐto su Graაanica, Gradaაac, Srebrenik, ័ivinice pa i u gotovo svim ostalim opၰinama, realan su oslonac oაekivanjima da ၰe se razvojni potencijali Tuzlanskog kantona u uvjetima privatnog



vlasniᘐtva i otvorenog tr០iᘐta znatno bolje valorizirati. Ovo pogotovo s obzirom na oაekivane kapitalne; evropske, dr០avne, regionalne i lokalne infrastrukturne projekte u Tuzlanskom kantonu i okru០enju.

U takvim okolnostima, gotovo sve opၰine Tuzlanskog kantona, pa i naselja u njima dobivaju realnu ᘐansu za izjednaაenu razvojnu dinamiku i realizaciju raspolo០ivih resursa, te menad០erskih, poduzetniაkih i radnih potencijala svog stanovniᘐtva.

U tome ၰe posebno stimulativan efekat imati izgradnja kvalitetne lokalne saobraၰajne, urbane i socijalne infrastrukture u svim naseljima opၰina Tuzlanskog kantona. Takvim smanjenjem razlika u kvaliteti ០ivota izmeᄐu urbanih i ruralnih naselja, smanjit ၰe se migracioni pritisak iz sela u gradove, ojaაati konkurentnu sposobnost privrede i svekoliko aktiviranje raspolo០ivih privrednih i ljudskih potencijala.

Ovo tim viᘐe jer ၰe se ᘐiriti saradnja na druge prostore Tuzlanskog kantona i BiH sa okru០enjem du០ infrastrukturnih koridora u BiH i neposrednog okru០enja i kontaktnih graniაnih pojaseva sa zemljama nastalih raspadom bivᘐe Jugoslavije.

Naredna ᘐema ukazuje na globalne pravce i potencijalne moguၰnosti te saradnje.

Kontaktne regije

Funkcionalno-komplementarne regije

Gravitacijske meᄐudr០avne regije

LJUBLJANA

BEOGRAD

ZAGREB

Osijek

Bihaၰ

Karlovac

Banja Luka

Tuzla

Zenica

SARAJEVO

PODGORICA

Zvornik

Mostar

Split

Neum

Dubrovnik

Ploაe

Doboj

Travnik

Gora០de



Sa izlo០enim razvojnim moguၰnostima vide se razlozi da se u svim opၰinama Tuzlanskog kantona ostvari kvalitetan i dinamiაan razvoj u rasponu od 7-10% godiᘐnje u periodu na koji se odnosi Prostorni plan (2005-2025 godine).

11.6. PROSTORNI RAZMJEᘀTAJ PRIVREDNIH KAPACITETA

U "Prostornoj osnovi Plana" ukazano je na koncentraciju privrednih druᘐtava po opၰinama Tuzlanskog kantona. Prema Adresaru Privredne komore Tuzlanskog kantona, od 584 druᘐtva, gotovo polovina je locirana na prostoru opၰine Tuzla, zatim slijede: Graაanica (80), Gradaაac (52), Srebrenik (41), ័ivinice (35), Lukavac (29), Kladanj (26), Kalesija (25), Banoviၰi (18), Doboj-Istok i Ⴠeliၰ (po 10) i na kraju Sapna i Teoაak (po 5 druᘐtava). Ustanovljen je, takoᄐer, i veoma mali broj MSP na 100 stanovnika. Po ovom pokazatelju Albanija ima 1,3 puta viᘐe ovih poduzeၰa od Tuzlanskog kantona, Hrvatska 1,8 puta viᘐe, Bugarska 3,5 puta viᘐe, a Maᄐarska i Ⴠeᘐka Republika აak preko 10,5 puta viᘐe od broja MSP u Tuzlanskom kantonu.

U ovom dijelu istra០ivanja dat je scenarij dinamike razvoja privrede Tuzlanskog kantona od 2005-2025 godine. Istovremeno izvrᘐena je procjena potrebnog prostora za prognozirani rast zaposlenih radnika u preraᄐivaაkoj industriji Tuzlanskog kantona.

Tako, procjene ukazuju da bi za razvoj preraᄐivaაke industrije do 2025. godine trebalo osigurati oko 260 ha novog zemljiᘐta i to po intervalima Plana, najprije 45,0 ha, zatim 61,4 ha (2011-2015), 73,8 ha (2016-2020) i 78,5 ha (2021-2025).

Izgradnjom nove i modernizacijom postojeၰe privredne i socijalne infrastrukture u tr០iᘐnim uslovima poslovanja, za lokaciju poslovnih prostora dominantan kriterij biၰe tr០iᘐna cijena infrastrukturno opremljenog zemljiᘐta. Izgradnjom planirane infrastrukture, osobito brzih cesta i autoputa u Tuzlanskom kantonu bitno ၰe se promijeniti lokacione te០nje buduၰih privatnih investitora.

Proᘐirenje postojeၰih i izgradnja novih industrijskih zona gravitiraၰe konkurentnim lokacijama u blizini putnih აvoriᘐta i u urbanim naseljima koje ၰe osigurati bolji kvalitet ០ivota. Velika je izvjesnost da ၰe "lokacioni pritisak" i poduzeၰa i stanovniᘐtva na centralna urbana podruაja, postepeno popuᘐtati.

Prostornim planom Kantona za razvoj privrednih djelatnosti odreᄐene su privredne zone u sklopu urbanih podruაja ili izvan njih, koje zauzimaju povrᘐinu od 2702,01 ha. U odnosu na postojeၰe stanje ove su povrᘐine poveၰane za 1622,11ha, ᘐto znaაi da su zadovoljene prognozne potrebe za povrᘐinom namijenjenom za razvoj privrede. Definirane su privredne zone i privredni kompleksi za svaku opၰinu pojedinaაno, koje obuhvataju postojeၰe i planirane povrᘐine za razvoj privrednih djelatnosti.

Pregled planiranih navedenih povrᘐina po opၰinama je sljedeၰi:

• Na podruაju opၰine BANOVIၠI planirano je, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 8 privrednih kompleksa, ukupne povrᘐine P= 25,07ha.

1. Urbano podruაje Banoviၰi Grad:4 (აetiri) privredna kompleksa - P= 5,51ha



2. Urbano podruაje Repnik:1 (jedan) privredni kompleks - P= 4,75ha

3. Naseljeno mjesto Podgorje:1 (jedan) privredni kompleks - P= 8,56ha

4. Naseljeno mjesto Tuloviၰi:1 (jedan) privredni kompleks - P= 5,61ha

5. Naseljeno mjesto Grivice:1 (jedan) privredni kompleks - P= 0,63ha

• Na podruაju opၰine ჀELIၠ planirana su, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 4 privredna kompleksa (1 privredna zona), ukupne povrᘐine P= 27,89ha.

1. Urbano podruაje Ⴠeliၰ:3 (tri) privredna kompleksa - P= 26,40ha

2. Urbano podruაje Brnjik:1 (jedan) privredni kompleks - P= 1,49ha

• Na podruაju opၰine DOBOJ ISTOK planirano je, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 13 privrednih kompleksa (1 privredna zona) , ukupne povrᘐine P= 27,69ha.

1. Urbano podruაje Brijesnica Mala:6 (ᘐest) privrednih kompleksa - P= 21,22ha

3. Urbano podruაje Klokotnica:7 (sedam) privrednih kompleksa - P= 6,48ha

• Na podruაju opၰine GRAჀANICA planirana je, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 3 privredne zone, ukupne povrᘐine P= 128,62 ha.

1. Urbano podruაje Graაanica:1 (jedna) privredna zona - P= 95,58 ha

2. Naseljeno mjesto Doborovci i Vranoviၰi1 (jedna) privredna zona - P= 19,30 ha

3. Naseljeno mjesto Stjepan Polje1 (jedna) privredna zona - P= 13,74 ha



• Na podruაju opၰine GRADAჀAC planirano je, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 9 privrednih kompleksa (4 privredne zone), ukupne povrᘐine P= 390,90ha.

1. Urbano podruაje Gradaაac:5 (pet) privrednih kompleksa - P= 225,78 ha

2. Urbano podruაje Kerep:1 (jedna) privredna zona - P= 41,69 ha

3. Urbano podruაje Hrgovi Donji:1 (jedna) privredna zona - P= 79,10 ha

4. Urbano podruაje Srnice Gornje:1 (jedna) privredna zona - P= 17,96 ha

5. Uz urbano podruაje Vuაkovci(raskrsnica prema Srnicama)1 (jedna) privredna zona - P= 9,11 ha

6. Naseljeno mjesto Mionica1 (jedna) privredna zona - P= 13,50 ha

7. Naseljeno mjesto Avramovina(lokalitet Porebrica)

1 (jedan) privredni kompleks - P= 3,76 ha

• Na podruაju opၰine KALESIJA planirano je, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 14 privrednih kompleksa (3 privredne zone), ukupne povrᘐine P= 97,17ha.

1. Urbano podruაje Kalesija Grad:4 (აetiri) privredna kompleksa - P= 42,23 ha

2. Urbano podruაje Memiၰi:5 (pet) privrednih kompleksa - P= 20,93 ha

3. Urbano podruაje Rainci Gornji:1 (jedan) privredni kompleks - P= 2,52 ha

4. Urbano podruაje Tojᘐiၰi:2 (dva) privredna kompleksa - P= 8,16 ha

5. Naseljeno mjesto Vukovije Donje:2 (dva) privredna kompleksa - P= 23,31 ha



• Na podruაju opၰine KLADANJ planirano je, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 21 privredni kompleks (2 privredne zone) , ukupne povrᘐine P= 97,60ha.

1. Urbano podruაje Kladanj:4 (აetiri) privredna kompleksa - P= 6,91 ha

2. Urbano podruაje Stariၰ:10 (deset) privrednih kompleksa - P= 40,54 ha

3. Urbano podruაje Brateljeviၰi:1 (jedan) privredni kompleks - P= 0,73 ha

4. Urbano podruაje Tuholj:1 (jedan) privredni kompleks - P= 0,97 ha

5. Urbano podruაje Stupari:1 (jedan) privredni kompleks - P= 3,04 ha

6. Naseljeno mjesto Gojsaliၰi:1 (jedan) privredni kompleks - P= 1,13 ha

7. Naseljeno mjesto Kovaაiၰi:1 (jedan) privredni kompleks - P= 0,83 ha

8. Naseljeno mjesto Gojakoviၰi:1 (jedan) privredni kompleks - P= 1,43 ha

9. Naseljeno mjesto Brloᘐci:1 (jedan) privredni kompleks - P= 0, 73 ha

10.Urbano podruაje Gojsaloviၰi1 (jedan) privredni kompleks - P= 41,28 ha

• Na podruაju opၰine LUKAVAC planirano je, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 7 privrednih kompleksa (2 privredne zone) , ukupne povrᘐine P= 1066,39 ha.

1. Urbano podruაje Lukavac:6 (ᘐest) privrednih kompleksa - P= 760,50 ha

2. Urbano podruაje Puraაiၰ:1 (jedna) privredna zona - P= 305,89 ha

• Na podruაju opၰine SAPNA, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, nije lokacijski definirano podruაje za izgradnju privrednih objekata. S obzirom da je u ovoj opၰini predviᄐena izgradnja hladnjaაe i prateၰih sadr០aja koji prate poljoprivrednu proizvodnju, taაne lokacije ၰe se utvrditi u skladu sa potrebama kroz



Prostorni plan opၰine Sapna. Prema proraაunu u odnosu na planirani broj zaposlenih, te normativa od 170m2 po jednom radnom mjestu, za potrebe izgradnje privrednih kapaciteta u planskom periodu predviᄐeno je cca 16,5ha povrᘐine.

• Na podruაju opၰine SREBRENIK planirana je, u granicama urbanih podruაjai na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 1 privredna zona, ukupne povrᘐine P= 119,70 ha

1. Urbano podruაje ᘀpionica:1 (jedna) privredna zona - P= 119,70 ha

• Na podruაju opၰine TEOჀAK planirana su, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 3 privredna kompleksa, ukupne povrᘐine P= 3,02 ha.

1. Urbano podruაje Teoაak:3 (tri) privredna kompleksa - P= 3,02 ha

• Na podruაju opၰine TUZLA planirana su, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 32 privredna kompleksa (5 privrednih zona) , ukupne povrᘐine P= 593,97 ha.

1. Urbano podruაje Grad Tuzla:16 (ᘐesnaest) privrednih kompleksa - P= 339,52 ha

2. Urbano podruაje Simin Han:1 (jedan) privredni kompleks - P= 6,79 ha

3. Urbano podruაje Par Selo:1 (jedan) privredni kompleks - P= 4,99 ha

4. Urbano podruაje Ljubaაe-Husino:3 (tri) privredna kompleksa - P= 27,36 ha

5. Urbano podruაje Lipnica:2 (dva) privredna kompleksa - P= 7,64 ha

6. Urbano podruაje Mramor Novi-Dobrnja:2 (dva) privredna kompleksa - P= 24,70 ha

7. Urbano podruაje Dokanj:1 (jedan) privredni kompleks - P= 3,68 ha

8. Urbano podruაje Gornja Tuzla:1 (jedan) privredni kompleks - P= 3,69 ha



9. Urbano podruაje Ⴠakloviၰi:2 (dva) privredna kompleksa - P= 6,40 ha

10. Naseljeno mjesto ᘀevar, Poljana:1 (jedna) privredna zona - P= 145,64 ha

11. Naselja Bukinje, Hudeა:1 (jedan) privredna zona - P= 21,15 ha

12. Naseljeno mjesto Lipnica Donja:1 (jedan) privredni kompleks - P= 2,38 ha

• Na podruაju opၰine ័IVINICE planirano je, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 11 privrednih kompleksa (4 privredne zone) , ukupne povrᘐine P= 123,98 ha.

1. Urbano podruაje ័ivinice Grad:4 (აetiri) privredna kompleksa - P= 29,08 ha

2. Urbano podruაje ᄀurᄐevik:1 (jedna) privredna zona - P= 19,69 ha

3. Urbano podruაje Kovaაi:1 (jedan) privredni kompleks - P= 5,57 ha

4. Naseljeno mjesto ័ivinice Grad:3 (tri) privredna kompleksa - P= 42,93 ha

5. Naseljeno mjesto Viᘐၰa Donja:1 (jedan) privredni kompleks - P= 19,32 ha

6. Naseljeno mjesto Dubrave Gornje:1 (jedan) privredni kompleks - P= 7,36 ha

Prostorni razmjeᘐtaj privrednih zona i privrednih kompleksa, na podruაju Kantona, prikazan je na grafiაkom prilogu broj 13 Projekcije prostornog razvoja -Privredne zone. Pri tome su privredne zone rangirane prema veliაini na:

- Male privredne zone koje obuhvataju povrᘐinu od 10 ha do 50 ha,- Srednje privredne zone koje obuhvataju povrᘐinu od 50 ha do 100 ha, i- Velike privredne zone koje obuhvataju povrᘐinu preko 100 ha,

Precizne granice privrednih zona i privrednih kompleksa, te eventualne nove lokacije za koje se uka០e potreba, biၰe definirane detaljnijim dokumentima prostornog ureᄐenja - Prostornim planovima opၰina.

Pored privrednih zona, ovim Planom, definiraju se i specifiაni oblici koriᘐtenja prostora za privredne djelatnosti i to: eksploataciona polja, odlagaliᘐta ᘐljake i



pepela, povrᘐine za rekultivaciju (degradirane povrᘐine), kamenolomi i deponije აvrstog otpada.

11.7. INDUSTRIJSKE (PRIVREDNE) ZONE

Za prostorno lociranje industrija, odnosno za potrebe industrijskih zona na podruაju TK pogodni su i devastirani i degradirani prostori kako nastali kao posljedica rudarskih radova (odlagaliᘐta), tako i napuᘐtenih hala (radionice, kupatila, upravne zgrade i drugi pomoၰni objekti). Na prostorima odlagaliᘐta postoje moguၰnosti za razvoj rasadnika ᘐumskih sadnica, za voၰarsku i plasteniაku ratarsku proizvodnju.

U prilog ovakvih moguၰnosti stoji:

(1) da ti prostori, po pravilu, imaju prikljuაak na javne infrastrukturne sisteme (putnu, vodovodnu, elektro- i kanalizacionu infrastrukturu).

(2) u proᘐlosti je prostor Tuzlanskog basena svoj razvoj bazirao na industriji. Mnogobrojne fabrike nicale su svuda, tako da je ta takozvana "industrijska zona" doprla do samih centara gradova ovog basena: Banoviၰa, Lukavca, Tuzle i ័ivinica. Industrijske zone pravljene na industrijskim platoima znaაajno oslobaᄐaju ovaj pritisak.

Moguၰnosti za osnivanje industrijskih zona na prostorima bivᘐih rudarskih radova nalaze se na sljedeၰim prostorima Tuzlanskog kantona:

Banoviၰi: - prostor dijela povrᘐinskih kopova Brestica, Ⴠubriၰ i jama Radina

័ivinice:- prostor platoa separacije ᄀurᄐevik i Viᘐၰa- dio povrᘐinskog kopa Dubrave,- prostor dijela povrᘐinskih kopova Viᘐၰa II, Brezje, dio Potoაara

Lukavac- krug napuᘐtene jame "Lukavac",

Tuzla- krug napuᘐtene jame u Lipnici

Proᘐirenja i modernizacija postojeၰih lokacija su moguၰa na:

a) Postojeၰe industrijske zone: Gradaაac, Gracanica, Lukavac, Srebrenik, Tuzla, ័ivinice,

b) tehnoloᘐki parkovi u Gradaაcu i Tuzlic) slobodna zona u Lukavcud) Stvaranje infrastrukturnih moguၰnosti za osnivanje slobodnih zona du០

០eljezniაke pruge Sarajevo-Brაko i auto puta Sarajevo-Oraᘐje.



11.8. ZAPOSLENOST I ZAPOᘀLJAVANJE

U prethodnom dijelu je ustanovljeno najveၰi obim interakcija izmeᄐu zaposlenosti i potroᘐnje prostora, osobito kada je u pitanju preraᄐivaაka industrija. Kvantitativne prognoze potreba za prostorom, takoᄐer, su oslonjene na pokazatelje o zaposlenosti. Ustanovljeno je, takoᄐer, da na Tuzlanskom kantonu ima viᘐe registriranih nezaposlenih nego zaposlenih (78.016 prema 70.176).

Tako proistiაe da na nezaposlene otpada 53%, a na zaposlene 47% za rad sposobnog stanovniᘐtva.

S druge strane, procjene Svjetske banke govore da stopa stvarne nezaposlenosti za BiH iznosi 17%. Najvjerojatnije bi analogna stopa bila i za Tuzlanski kanton, sa mo០da neᘐto veၰim kvantitativnim iznosom (oko 20%).

Ovako velika armija nezaposlenih ili podzaposlenih (poljoprivredne djelatnosti, zanatstvo) ili zaposlenih u nelegalnom sektoru (u svim privrednim djelatnostima), bez sumnje je najveၰi problem svih institucija TK.

Ⴠak da se legalizira najveၰi dio sive neformalne ekonomije ili jedan broj farmera, ne samo kao poreski obveznici veၰ i kao privredna druᘐtva, problem zapoᘐljavanja, sa punim radnim vremenom i konkurentnom produktivnoᘐၰu, ostaၰe, uistinu, prvi prioritet Tuzlanskog kantona.

Pa ipak, uporedo sa ubrzanjem sveobuhvatnih kapitalnih ulaganja stvoriၰe se stimulativan ambijent za aktiviranje privatnih investicija u MSP, samozapoᘐljavanje i mnoᘐtvo drugih, prije svega privatnih inicijativa koje ၰe ubrzati ritam zapoᘐljavanja.

Uporedo s tim, sa postojeၰim zavrᘐetkom procesa privatizacije, te oაekivanom tr០iᘐnom konsolidacijom bivᘐih dr០avnih, sada privatiziranih privrednih druᘐtava, za oაekivat je i porast njihovih ambicija na jaაanju i proᘐirenju biznisa, pa tako novog investiranja i stvaranja novih radnih mjesta.

Ostaju joᘐ najmanje nekoliko mjesta priliაno izdaᘐnih izvora dinamiziranja razvoja i zapoᘐljavanja u Tuzlanskom kantonu.

Tu bi se moglo ukazati na moguၰnost:- uzimanja «mekih» povoljnih kredita za kapitalnu izgradnju (od WB,

Evropske razvojne banke, Evropske investicijske banke, Evropske banke za regionalni razvoj-posebno kad BiH postane აlanica EU, pomoၰ Meᄐunarodnog monetarnog fonda)

- privatizacija energetskih kapaciteta za gotovinu (termoelektrana). Time ၰe se doၰi do izdaᘐnih prihoda za voᄐenje ekonomske i socijalne politike, uz istodobno osiguranje proizvodnje i priliva tekuၰih prihoda bud០eta i zaposlenih,

- eventualno ustupanje-prodaja koncesija za autoput ili eksploataciju rudonosnih le០iᘐta (uglja prije svega). Ovim bi Tuzlanski kanton omoguၰio i rast proizvodnje i pribavljanje novca za provoᄐenje razvojne i socijalne politike pa tako i zapoᘐljavanja.



- Uvoᄐenje uაinkovitije politike razvoja agrarnog sektora u cjelini (poreske, urbane, infrastrukturne, obrazovne, servisne, finansijske podrᘐke itd.).

Modeli su poznati a moguၰnosti postoje samo ih treba implementirati. Buduၰi je joᘐ uvijek znatno viᘐe stanovniᘐtva, posebno onog za rad sposobnog, u ruralnim nego u gradskim naseljima, ova politika bi mogla postati najefikasniji pa i najjeftiniji naაin rjeᘐavanja nezaposlenosti i fiktivne zaposlenosti.

- Oაekivano smanjenje poreskih optereၰenja, te smanjenje javne potroᘐnje od preko 60% na ispod 50% BDP stvorit ၰe se dodatni uvjeti za jaაanje konkurentne sposobnosti privrede, minimiziranja obima sive ekonomije i smanjenje nelojalne konkurencije, a tako i

- dinamiაniju investicijsku izgradnju,- dolaska kvalitetnih inozemnih investitora i- aktiviranje ulaganja u MSP.

Nema sumnje da ၰe realizacija ovih politika i stavljanje, organizacijskih, upravnih, finansijskih potencijala u funkcije njihove realizacije sasvim izvjesno, omoguၰiti br០e rjeᘐavanje teᘐkog problema nezaposlenosti i podzaposlenosti na Tuzlanskom kantonu i svakoj njenoj opၰini pojedinaაno.

Temeljni preduslov zato je da se prije svega klasiაna administracija ili javna uprava, na svim nivoima vlasti, a osobito opၰina i regija (Tuzlanskog kantona), ᘐto prije transformira u javni menad០ment koji ၰe upravljati svekolikim razvojem i postati servis privrede i druᘐtva, te da sa ᘐto racionalnijom valorizacijom resursa, meᄐu kojima je prostor najoskudniji, ostvari ᘐto veၰe efekte.

U skladu sa projiciranim razvojem privrede i prateၰih sektora, kao ᘐto je u scenariju strategije razvoja Kantona utvrᄐeno, brojაani razvoj zapoᘐljavanja i zaposlenosti ၰe se odvijati u slijedeၰim okvirima:

Tabela broj 72: Projekcije razvoja broja zaposlenih u Tuzlanskom kantonu, po opၰinama, u periodu 2005-2025 godine

ProjekcijeOpၰina 1996. 2000. 2002.

2015.god. 2025. god.

Ukupan prirast 2005-2025

Prosjeაno godiᘐnje

Banoviၰi 5597 6180 5788 7.350 16.500 10.700 530Ⴠeliၰ 407 784 773 1.750 2.250 1.500 75Doboj Istok 450 906 956 1.350 3.550 2.600 130Graაanica 5261 5834 6291 7.650 9.300 3.000 150Gradaაac 3409 3855 3848 4.850 8.450 4.600 230Kalesija 1297 1601 1573 2.100 3.750 2.200 110Kladanj 1557 1980 1591 2.250 3.800 2.200 110Lukavac 7989 9030 8024 10.350 17.500 9.500 475Sapna 351 405 407 650 950 450 22Srebrenik 2983 3930 3782 4.950 7.850 4.100 205Teoაak 286 393 347 650 1.800 850 42Tuzla 31097 32645 29737 31.500 44.250 14.500 720័ivinice 6650 7168 7260 10.750 19.200 11.900 595UKUPNO 67175 74711 70377 86.150 138.550 68.150 3.400



U sektorskoj strukturi zaposlenih 2025 godine najviᘐe zaposlenih ၰe i dalje imati bazne oblasti: industrija, rudarstvo i energetika (42% ukupno zaposlenih). Daleko najveၰi broj radnika ၰe zapoᘐljavati preraᄐivaაka industrija (ukupno 41.500 radnika ili 30% ukupnog broja zaposlenih na teritoriji Kantona). Po veliაini broja radnika industriju ၰe pratiti rudarstvo (15.500, odnosno 12% ukupne zaposlenosti), trgovina i tehniაki servisi (14.800, odnosno 11% ukupne zaposlenosti), a zatim saobraၰaj, veze i skladiᘐtenje (9.400 radnika), graᄐevinarstvo i industrija graᄐevinskih materijala (8.350), dok ၰe u kvartarnom sektoru prednjaაiti obrazovanje (9.200 zaposlenih), zdravstvo i socijalna zaᘐtita (8.300 zaposlenih), te javna uprava, PIO, odbrana (8.300 zaposlenih).

Tabela broj 73: Projekcija zaposlenosti u Tuzlanskom kantonu 2025. godine, po podruაjima i odjeljcima DKD

Broj zaposlenih IndexRed.br.

Podruაja i odjeljci2004.god 2025.god 2025/2004

UKUPNO 70.176 138.550 1971 Poljoprivreda, lov i ᘐumarstvo 2.518 4.200 1672 Ribarstvo 1 50 -3 Rudarstvo 8.792 15.500 1764 Preraᄐivaაka industrija 15.931 41.500 2605 Snabdijevanje elekt. energijom, gasom i voda 2.738 4.250 1556 Graᄐevinarstvo 4.016 8.350 2107 Trgovina na malo i veliko i tehniაki servisi 8.035 14.800 1848 Ugostiteljstvo 2.192 5.200 2379 Prijevoz, skladiᘐtenje i veze 5.385 9.400 17510 Finansijsko posredovanje 947 2.400 25311 Poslovanje nekretn.,iznajmlj. i posl.usluge 1.206 3.200 26512 Javna uprava i odbrana, PIO 5.419 8.300 15313 Obrazovanje 6.317 9.200 14614 Zdravstvo i socijalna zaᘐtita 4.883 8.300 17015 Ostale javne i ostale uslu០ne djelatnosti 1.461 3.100 21216 Nerasporeᄐeno po djelatnostima 334 950 284

11.9. REFLEKSIJE PRIVREDNOG RAZVOJA NA OKOLINU

Obavljena analiza je uvjerljivo pokazala da ၰe se u vremenskom periodu koji ၰe biti obuhvaၰen Prostornim planom, volumen privrednog razvoja, mjeren BDP iskazivati poveၰanjem od oko 4,7 puta i poveၰanjem zaposlenosti oko 1,9 puta. Mo០da je suviᘐno i naglaᘐavati da su u ovakve razvojne parametre ukljuაeni svi kriteriji odr០ivosti, te tehniაke i tehniაke kompatibilnosti sa EU i razvijenim svijetom. Ovo tim viᘐe jer ၰe se u ovom periodu dogoditi najmanje dva, pa i viᘐe ciklusa zamjene tehnike i tehnoloᘐkih procesa.

A poznato je da se niti jedna tehnologija iz EU ne mo០e ni proizvoditi ni uvoziti, ni izvoziti bez uva០avanja zahtjeva maksimalne zaᘐtite ០ivotne sredine i



poᘐtivanja strogih i nezaobilaznih certifikata o odr០ivosti okolinskih uslova. Ovo pogotovo jer ၰe u veၰem vremenskom intervalu Prostornog plana, Bosna i Hercegovina biti i sama აlanica EU i WTO.

Potpuno je jasno da svaki novi poslovni kapaciteti ili proᘐirenje postojeၰih mora izazvati promjene u okolini, u najmanju ruku «u potroᘐnji» novog prostora. Bitno je, meᄐutim, da strogi Evropski standardi minimiziraju ili potpuno otklanjaju nepovoljne posljedice po აovjekovo okru០enje i promjene okolinskih uvjeta. To se osobito odnosi na promjenu kvaliteta vode, tla i zraka. Kljuაni oslonci tom oაekivanju su: "Protokol iz Kjota", "Energetska Povelja", "Trgovinska konvencija".

U neposrednoj realizaciji Prostornog plana 2005-2025 meᄐu najveၰim prioritetima je:

- sanacija posljedica dosadaᘐnjeg razvoja na ០ivotnu sredinu i okolinske uslove i

- utemeljenje i implementacija institucionalnih-zakonskih, finansijskih i monitoring mehanizama za sanaciju postojeၰih i onemoguၰavanje buduၰih negativnih posljedica razvoja privrede i naselja na ០ivotne i okolinske uslove Tuzlanskom kantonu.

Primjenom prakse zemalja EU i preporuka studije "Zaᘐtite okoline" garancija su da privredni razvoj od 2005-2025 neၰe izazvati negativne posljedice na ០ivotnu sredinu i okolinske uslove. Dapaაe, sasvim je izvjesno da ၰe ih poboljᘐati i postepeno uაiniti primjerenim uslovima i praksi zemalja EU.

Istina, BiH, pa i Tuzlanski kanton postepeno ulaze u fazu br០eg i viᘐeg nivoa privredne razvijenosti, pa je neophodno da zato ulo០i znatne povrᘐine svojih prostornih i drugih resursa, osobito u izgradnju saobraၰajne infrastrukture i druge kapitalne objekte. Meᄐutim, te investicije naprosto su neizbje០ne da bi BiH i Tuzlanski kanton postali აlanicom zajednice razvijenih zemalja i regija EvropskeUnije i Svijeta.


Izrada: Zavod za urbanizam, Tuzla,juli 2006 god. 218.

12. DRUᘀTVENE DJELATNOSTI

Primarni naაin ostvarivanja napretka i razvoja ljudskih resursa unutar svake zajednice jeste razvoj druᘐtvene infrastrukture u svim oblastima. Druᘐtvena infrastruktura je zapravo, najva០nija komponenta druᘐtvenog standarda, te je usklopu Projekcije Prostornog plana razmatrana prema grupama djelatnosti i to: zdravstvene djelatnosti, socijalna zaᘐtita, obrazovanje, nauka, kultura, sport i fiziაka kultura, te javne funkcije i djelatnosti javnih usluga.

12.1. Bilansi potreba

Kako bi se poboljᘐao kvalitet ០ivljenja unutar svake Opၰine, odnosno njenih naseljenih mjesta u okviru urbanih podruაja su planirani druᘐtveno-opslu០ni centri, te je po Opၰinama za planirani broj stanovnika do 2025.godine izvrᘐen proraაun potrebnih povrᘐina za neophodne sadr០aje u okviru ovih centara.

Druᘐtveno – opslu០ni centri su planirani na mjestima gdje se veၰ nalazi najveၰi broj znaაajnih objekata koji sadr០ajno pripadaju druᘐtvenoj infrastrukturi i gdje postojeၰi, raspolo០ivi prostor dozvoljava njihov dalji razvoj i ᘐirenje.

Sadr០aji druᘐtvene infrastrukture koji su planirani u sklopu druᘐtveno –opslu០nog centra su: trgovina (svakodnevno, periodiაno i vanperiodiაno snabdijevanje), ugostiteljstvo i turizam (ugostiteljski) objekti, usluge i zanati (liაne usluge, usluge odr០avanja, ostale usluge), kultura i administracija (javne slu០be, poslovni prostori i sl.). U narednim tabelama prikazane su proraაunske potrebe za ovim sadr០ajima.

DRUᘀTVENO - OPSLU័NI CENTAR OPၠINA BANOVIၠI

SADR័AJ NORMATIVPOSTOJEၠI

BROJ STANOVNIKA

PLANIRANI BROJ

STANOVNIKA

PLANIRANA POVRᘀINA

(m²)

PLANIRANAPOVRᘀINA

(ha)CENTAR 4 m2/st 28367 30750 123000,00 12,30

1. TRGOVINA 28367 30750 26137,50 2,61a) svakodnevno i periodiაno snabdijevanje 0,35 m2 btp/st. 28367 30750 10762,50 1,08b) vanperiodiაno snabdijevanje 0,50 m2 btp/st. 28367 30750 15375,00 1,542. UGOSTITELJSTVO I TURIZAM 10 st/1 sjed.

3 m2 PP/sjed.28367

30750 19065,00 1,90a) motel (ugostiteljski objekti) 0,56 m2/st. 28367 17220,00 1,72b) ostali ugostiteljski sadr០aji 0,06 m2 btp/st. 28367 1845,00 0,18

3. USLUGE I ZANATI 28367 30750 26752,50 2,68a) liაne usluge 0,1 m2 btp/st. 28367 30750 3075,00 0,31b) usluge odr០avanja 0,07 m2 btp/st. 28367 30750 2152,50 0,22c) ostale usluge 0,7 m2 btp/st. 28367 30750 21525,00 2,15

4. KULTURA 0,3 m2 btp/st. 28367 30750 9225,00 0,925. ADMINISTRACIJA JAVNESLU័BE I POSLOVNI PROSTORI 0,62 m2/st. 28367 30750 19065,00 1,91UKUPNO (1-5) SADR័AJI: 100245,00 10,02



DRUᘀTVENO – OPSLU័NI CENTAR

OPၠINA ჀELIၠ

SADR័AJ NORMATIV POSTOJEၠI

BROJSTANOVNIKA

PLANIRANI BROJ

STANOVNIKA

PLANIRANA POVRᘀINA

(m²)

PLANIRANAPOVRᘀINA

(ha)CENTAR 4 m2/st 11772 15720 62880,00 6,29

1. TRGOVINA 11772 15720 13362,00 1,34a) svakodnevno i periodiაno snabdijevanje 0,35 m2 btp/st. 11772 15720 5502,00 0,55b) vanperiodiაno snabdijevanje 0,50 m2 btp/st. 11772 7860,00 0,792. UGOSTITELJSTVO I TURIZAM 10 st/1 sjed.

3 m2 PP/sjed.11772

15720 9746,4 0,97a) motel (ugost.obj.) 0,56 m2/st. 11772 15720 8803,20 0,88b) ostali ug.sadr. 0,06 m2 btp/st. 11772 15720 943,20 0,09


4. KULTURA 0,3 m2 btp/st. 11720 15720 4716,00 0,475. ADMINISTRACIJA JAVNE SLU័BE I POSLOVNI PROSTORI 0,62 m2/st. 11720 15720 9746,40 0,97UKUPNO (1-5) SADR័AJI: 51247,20 5,12

DRUᘀTVENO-OPSLU័NI CENTAR OPၠINA DOBOJ ISTOK


BROJSTANOVNIKA

PLANIRANIBROJ

STANOVNIKA

PLANIRANAPOVRᘀINA

(m²)

PLANIRANAPOVRᘀINA

(ha)CENTAR 4 m²/st 11O29 14459 57836,00 5,78

1. TRGOVINA 11029 14459 12290,20 1,23a) svakodnevno i periodiაno snabdijevanje 0,35 m2 btp/st. 14459 5060,70 0,51b) vanperiodiაno snabdijevanje 0,50 m2 btp/st. 11029 14459 7229,50 0,722. UGOSTITELJSTVO I TURIZAM 10 st/1 sjed.

3 m2 PP/sjed.11029



4. KULTURA 0,3 m2 btp/st. 11029 14459 4337,70 0,435. ADMINISTRACIJA JAVNE SLU័BE I POSLOVNI PROSTORI 0,62 m2/st. 11029 14459 8964,60 0,90UKUPNO (1-5) SADR័AJI: 47136,30 4,71



DRUᘀTVENO – OPSLU័NI CENTAR OPၠINA GRAჀANICA


BROJSTANOVNIKA

PLANIRANIBROJ

STANOVNIKA

PLANIRANAPOVRᘀINA

(m²)

PLANIRANAPOVRᘀINA

(ha)CENTAR 4 m2/st 55071 58816 235264,00 23,50


3 m2 PP/sjed.55071



4. KULTURA 0,3 m2 btp/st. 55071 56816 17044,80 1,705. ADMINISTRACIJA JAVNE SLU័BE I POSL. PROSTORI 0,62 m2/st. 55071 56816 35225,92 3,52UKUPNO (1-5) SADR័AJI: 185220,16 18,52

DRUᘀTVENO – OPSLU័NI CENTAR OPၠINA GRADAჀAC


BROJSTANOVNIKA

PLANIRANI BROJ

STANOVNIKA

PLANIRANAPOVRᘀINA

(m²)

PLANIRANAPOVRᘀINA

(ha)CENTAR 4 m2/st 5O242 42136 168544,00 16,85

1. TRGOVINA 50242 42136 37430,60 3,74a) svakodnevno i periodiაno snabdijevanje

0,35 m2 btp/st.50242

42136 14747,60 1,47b) vanperiodiაno snabdijevanje 0,50 m2 btp/st. 50242 42136 22683,00 2,272. UGOSTITELJSTVO I TURIZAM 10 st/1 sjed.

3 m2 PP/sjed. 50242 42136 26124,16 2,61a) motel (ugost.obj.) 0,56 m2/st. 50242 42136 23596,00 2,36b) ostali ug.sadr. 0,06 m2 btp/st. 50242 42136 2528,16 0,25


4. KULTURA 0,3 m2 btp/st. 50242 42136 12640,80 1,265. ADMINISTRACIJA JAVNE SLU័BE I POSL. PROSTORI

0,62 m2/st. 50242 42136 26124,32 2,61UKUPNO (1-5) SADR័AJI: 138977,84 13,90



DRUᘀTVENO – OPSLU័NI CENTAR OPၠINA KALESIJA


BROJ STANOVNIKA

PLANIRANI BROJ

STANOVNIKA

PLANIRANAPOVRᘀINA

(m²)

PLANIRANAPOVRᘀINA

(ha)CENTAR 4 m2/st 36138 38948 155792,00 15,58


3 m2 PP/sjed.36138




DRUᘀTVENO – OPSLU័NI CENTAR OPၠINA KLADANJ


BROJSTANOVNIKA

PLANIRANIBROJ

STANOVNIKA

PLANIRANAPOVRᘀINA

(m²)

PLANIRANAPOVRᘀINA

(ha)CENTAR 4 m2/st 14701 16385 65540,00 6,43

1. TRGOVINA 14701 16385 13927,25 1,39a) svakodnevno i periodiაno snabdijevanje 0,35 m2 btp/st. 14701 16385 5734,75 0,57b) vanperiodiაno snabdijevanje 0,50 m2 btp/st. 16385 8192,50 0,822. UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

10 st/1 sjed. 3 m2 PP/sjed.

1470116385 10158,70 1,02

a) motel (ugost.obj.) 0,56 m2/st. 14701 16385 9175,60 0,92b) ostali ug.sadr. 0,06 m2 btp/st. 14701 16385 983,10 0,10





DRUᘀTVENO – OPSLU័NI CENTAR OPၠINA LUKAVAC


BROJSTANOVNIKA

PLANIRANI BROJ

STANOVNIKA

PLANIRANAPOVRᘀINA

(m²)

PLANIRANAPOVRᘀINA

(ha)CENTAR 4 m2/st 57333 59682 238728,00 23,87


3 m2 PP/sjed.57333

37002,80 3,70a) motel (ugost.obj.) 0,56 m2/st. 57333 59682 33421,90 3,34b) ostali ug.sadr. 0,06 m2 btp/st. 57333 59682 3580,90 3,58


4. KULTURA 0,3 m2 btp/st. 57333 59682 17904,60 1,795. ADMINISTRACIJA JAVNE SLU័BE I POSL. PROSTORI

0,62 m2/st. 57333 59682 37002,8 3,70UKUPNO (1-5) SADR័AJI: 194563,20 19,46

DRUᘀTVENO – OPSLU័NI CENTAR OPၠINA SAPNA


BROJSTANOVNIKA

PLANIRANIBROJ

STANOVNIKA

PLANIRANAPOVRᘀINA

(m²)

PLANIRANAPOVRᘀINA

(ha)CENTAR 4 m2/st 13553 14770 59080,00 5,91


3 m2 PP/sjed.13553


3. USLUGE i ZANATI 13553 14770 12849,90 1,28a) liაne usluge 0,1 m2 btp/st. 13553 14770 1477,00 0,15b) usluge odr០avanja 0,07 m2 btp/st. 13553 14770 1033,90 0,10c) ostale usluge 0,7 m2 btp/st. 13553 14770 10339,00 1,03




DRUᘀTVENO – OPSLU័NI CENTAR OPၠINA SREBRENIK


BROJSTANOVNIKA

PLANIRANIBROJ

STANOVNIKA

PLANIRANAPOVRᘀINA

(m²)

PLANIRANAPOVRᘀINA

(ha)CENTAR 4 m2/st 44237 43413 173652,00 17,37

1. TRGOVINA 44237 43413 36901,05 3,69a) svakodnevno i periodiაno snabdijevanje 0,35 m2 btp/st. 44237 43413 15194,55 1,52b) vanperiodiაno snabdijevanje 0,50 m2 btp/st. 44237 43413 21706,50 2,17

2. UGOSTITELJSTVO I TURIZAM 10 st/1 sjed. 3 m2 PP/sjed.

44237 43413 26916,06 2,69

a) motel (ugost.obj.) 0,56 m2/st. 44237 43413 24311,28 2,43b) ostali ug.sadr. 0,06 m2 btp/st. 44237 43413 2604,78 0,26



DRUᘀTVENO – OPSLU័NI CENTAR OPၠINA TEOჀAK


BROJSTANOVNIKA

PLANIRANIBROJ

STANOVNIKA

PLANIRANAPOVRᘀINA

(m²)

PLANIRANAPOVRᘀINA

(ha)CENTAR 4 m2/st 7817 8068 32272,00 3,23


3 m2 PP/sjed.7817

8068 5002,16 0,50a) motel (ugost.obj.) 0,56 m2/st. 7817 8068 4518,08 0,45 b) ostali ug.sadr.

0,06 m2 btp/st.7817 8068 484,08 0,05





DRUᘀTVENO – OPSLU័NI CENTAR OPၠINA TUZLA


BROJSTANOVNIKA

PLANIRANIBROJ

STANOVNIKA

PLANIRANAPOVRᘀINA

(m²)

PLANIRANAPOVRᘀINA

(ha)CENTAR 4 m2/st 141500 138273 553092,00 55,31


3 m2 PP/sjed.141500

138273 8596,26a) motel (ugost.obj.) 0,56 m2/st. 141500 138273 77432,88 7,74b) ostali ug.sadr. 0,06 m2 btp/st. 141500 138273 8296,38 0,83



DRUᘀTVENO – OPSLU័NI CENTAROPၠINA ័IVINICE


BROJSTANOVNIKA

PLANIRANIBROJ

STANOVNIKA

PLANIRANAPOVRᘀINA

(m²)

PLANIRANAPOVRᘀINA

(ha)CENTAR 4 m2/st 59575 58056 232224,00 23,22

1. TRGOVINA 59575 58056 49347,60 4,93a) svakodnevno i periodiაno snabdijevanje 0,35 m2 btp/st. 59575 58056 20319,60 2,03b) vanperiodiაno snabdijevanje 0,50 m2 btp/st. 59575 58056 29028,00 2,902. UGOSTITELJSTVO i TURIZAM 10 st/1 sjed.

3 m2 PP/sjed.59575






12.2. Strategija razvoja

Osnovna svrha dugoroაnog planiranja namjene prostora jeste utvrᄐivanje strategije razvoja i to:

- da se racionalnim koriᘐtenjem, აuvanjem i obnavljanjem prirodnih resursa osigura viᘐi kvalitet ០ivota ljudi u prostoru,

- da se osigura stalni razvoj ljudskih potencijala kroz razvijanje koncepta ''cjelo០ivotnog uაenja'' od predᘐkolskog pa zakljuაno sa univerzitetskim obrazovanjem,

- stvaranje materijalnih uslova i podsticanja interesa za bavljenje sportom,- stvaranjem prostornih uslova i razvijanjem vjeᘐtina za viᘐe domete u

oblasti kulture i duhovne nadgradnje,- osposobljavanje kadrova i stvaranje prostornih resursa za visoko

dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaᘐtitu,- razvijanje institucija i javne svijesti o potrebi izgradnje institucija socijalne

zaᘐtite.

12.2.1. Zdravstvena djelatnost

- Jaაanje primarne zdravstvene zaᘐtite kroz dalji razvoj i jaაanje koncepta obiteljske medicine u svim opၰinama na podruაju Tuzlanskog kantona;

- Definiranje i uspostavljanje mre០e zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaᘐtite, radi racionalizacije zdravstvenog sektora (ubla០avanje posljedica sadaᘐnje prekapacitiranosti i neravnomjerne razvijenosti);

- Uspostavljanje sistema standarda kvaliteta zdravstvene zaᘐtite (akreditacija zdravstvenih ustanova);

- Diferencirana specifiაna zdravstvena zaᘐtita majke i djeteta vezana za prenatalnu i postmentalnu zdravstvenu zaᘐtitu (u funkciji populacione politike);

- Zaᘐtita stanovniᘐtva od zaraznih bolesti, imunizacija sa 95% obuhvata obveznika, stalna kontrola higijensko-epidemioloᘐke situacije kroz djelatnosti higijensko-epidemioloᘐkih slu០bi domova zdravlja i Zavoda za javno zdravstvo;

- Monitoring ekoloᘐkih ekspozicija i praၰenje uticaja na zdravlje stanovniᘐtva, kontrola vode i ០ive០nih namirnica prema va០eၰim standardima u toj djelatnosti;

- Zaᘐita stanovniᘐtva starije ០ivotne dobi uz primjenu programiranih institucionalnih i vaninstitucionalnih oblika zaᘐtite;

- Provoᄐenje promotivno-preventivnih sadr០aja u aktivnom nadzoru nad zdravljem svih populacionih skupina stanovniᘐtva;

- Provoᄐenje posebnih preventivnih programa vezanih za javno zdravstvene probleme koji se odnose na istra០ivanje i prevenciju sociopatskih ponaᘐanja;

- Prevencija oboljenja koja su uzrok vodeၰih smrti na podruაju Tuzlanskog kantona;

- Preventivno promotivni programi u cilju zaᘐtite zdravlja mladih, a naroაito vezano za drogu, alkoholizam i puᘐenje;



- Donoᘐenje strategije razvoja zdravstva u Tuzlanskom kantonu do 2010.godine (polazeၰi os Strategije Svjetske zdravstvene organizacije-WHO ''Zdravlje za sve u 21. vijeku'');

- Razvoj racionalne mre០e bolniაke zdravstvene zaᘐtite sa smanjenjem parametara koji su vezani za broj primljenih, prosjek lijeაenja uz adekvatnu iskoriᘐtenost posteljnog fonda;

- Razvijanje sistema finansiranja lijekova, ᘐto ၰe osigurati stabilna i dostatna sredstva za potrebne esencijalne lijekove;

- Formiranje registra industrijskih zagaᄐivaაa, sa podacima o vrsti zagaᄐenja i potencijalnoj opasnosti za okoliᘐ, kao i kontinuirani nadzor nad njima;

- Ubla០avanje razlika u dostupnosti, kvalitetu i povrᘐini prostora, te kvalitetu zdravstvene zaᘐtite po opၰinama na podruაju Tuzlanskog kantona;

12.2.2. Socijalna i djeაja zaᘐtita

- Znaაajno poveၰati obuhvat djece predᘐkolskog odgoja i obrazovanja na podruაju cijelog Kantona, a naroაito tamo gdje ne postoje takve institucije i to izgradnjom novih ili dogradnjom postojeၰih objekata obdaniᘐta;

- U naseljima u kojima je doᘐlo do poveၰanja koncentracije stanovniᘐtva (uz tendenciju daljeg poveၰanja) i poveၰanja radnih mjesta, proᘐirivati objekte jaslica i predᘐkolskog odgoja i obrazovanja, te otvarati nove objekte, posebno u onim naseljima u kojima takvi objekti ne postoje (Ⴠeliၰ, Kalesija, Sapna i Teoაak);

- U veၰim naseljima sa veၰim brojem djece razvijati koncept obiteljske medicine uvoᄐenjem u standarde zdravstvene zaᘐtite i specijalistu pedijatra;

- Izgraditi objekat namijenjen za smjeᘐtaj i preodgoj maloljetnih poაinitelja kriviაnih djela (ustanova po zakonu o izvrᘐenju sankcija nad maloljetnim poაiniteljima kaznenih djela);

- U opၰinama u kojima se iskazuju potrebe za vaninstitucionalnim smjeᘐtajem djece bez roditeljskog staranja i odraslih (koji su u stanju socijalne pomoၰi ili bez adekvatnog smjeᘐtaja), planirati sredstva za subvencioniranje izgradnje adekvatnih prostora za smjeᘐtaj djece u udomiteljske obitelji, jer su sadaᘐnji kapaciteti nedovoljni;

- U veၰim urbanim centrima izgraditi prostore i organizirati i posebne vidove socijalne zaᘐtite, kao: savjetovaliᘐta za pitanje braka i porodice, savjetovaliᘐta za djecu i omladinu, prihvatiliᘐta za odrasla lica, prihvatiliᘐta za djecu, beskuၰnike i skitnice, prihvatiliᘐta za ០rtve porodiაnog nasilja, prihvatiliᘐta za trudnice i samohrane majke, disciplinske centre za djecu sklonu maloljetniაkoj

12.2.3. Obrazovni sistem

Osnovnim obrazovanjem na podruაju Kantona je obuhvaၰeno preko 56.800 uაenika u oko 2.330 odjeljenja (sa prosjeაno 24 uაenika u odjeljenju) u 88 centralnih i 130 podruაnih ᘐkola u 13 opၰina, sa skoro 100% obuhvatom djece koja su dorasla za upis u I razred Oᘀ, a to treba zadr០ati i u buduၰnosti;

Obzirom da su postojeၰi osnovnoᘐkolski kapaciteti (ukupno 210.887 m² ᘐkolskog pribora i oko 567.000 m² ᘐkolskog dvoriᘐta-zemljiᘐta) i za postojeၰi obuhvat



djece u najveၰem broju opၰina nedovoljni (u odnosu na optimalni standard povrᘐine uაioniაkog prostora po m²/uაeniku), a buduၰi da se mo០e oაekivati smanjivanje prirodnog prirasta stanovniᘐtva, u planskom periodu je potrebno sadaᘐnji deficit od 0,50 m² prostora/uაeniku otkloniti dogradnjom, adaptacijom, ili izgradnjom oko 20.000 m² graᄐevinskog ili oko 16.000 m² prostora za nastavu, prema evidentiranim deficitima u pojedinim opၰinama (najizrazitiji u: Sapni, Doboj Istoku i Kalesiji).

Srednjim obrazovanjem na podruაju Kantona (gimnazijama, tehniაkim i srodnim ᘐkolama, srednjim struაnim ᘐkolama i ostalim srednjim ᘐkolama) obuhvaၰeno je preko 25.000 uაenika (starosti 15-19 godina), u oko 880 odjeljenja (sa djecom sklonom delikvenciji i dr. prosjeაno 28 uაenika u odjeljenju).

Promjene u privrednoj strukturi uzrokuju izmjenu potra០nje na tr០iᘐtu radne snage za odreᄐenim zanimanjima i zvanjima koja se stiაu kroz srednjoᘐkolsko obrazovanje, na აemu se anticipiraju reformski ciljevi i oაekivane promjene u sistemu obrazovanja . Zbog toga se oაekuju promjene u interesu uაenika za upis u odgovarajuၰe srednje ᘐkole, a to ၰe uzrokovati promjenu stanja raspolo០ivog prostora za rad pojedinih srednjih ᘐkola (viᘐak prostora u odnosu na broj uაenika u jednim ᘐkolama, a manjak u drugim). Oაekuje se poveၰanje interesa mladih generacija sa ovom vrstom obrazovanja, naroაito u drugoj polovici planskog perioda, pa ၰe se kao strateᘐki cilj javiti i potreba za poveၰanjem obuhvata generacija sa sadaᘐnjih 63% na preko 75% u onim opၰinama gdje je taj obuhvat ni០i, a samim tim i do potrebe poveၰanja prostora ᘐkola srednjeg obrazovanja sa sadaᘐnjih oko 85.000m² na oko 105.000m², jer je sadaᘐnji deficit u prostoru ovih ᘐkola oko 20.000 m².

Visoko obrazovanje u Kantonu se odvija na 13 fakulteta i Akademiji dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli (42 odsjeka i usmjerenja), na kojima visoko obrazovanje stiაe preko 15.000 studenata (oko 3% stanovniᘐtva). Djelatnost Visokog obrazovanja na podruაju Tuzlanskog kantona (koji se obavlja na Univerzitetu u Tuzli), u proteklih 14 godina do០ivjela je sna០nu ekspanziju koju ilustrira podatak o tome da je 1991.godine na 7 fakulteta u Tuzli studiralo oko 2.500 studenata. Raspolo០ivi prostorni kapaciteti visokoᘐkolskih ustanova iznose 26.000 m². Najizra០eniji nedostatak prostora je na Filozofskom, Ekonomskom i Defektoloᘐkom (sada :Edukacijsko-rehabilitacijski) fakultetu, koji treba rjeᘐavati adaptacijom postojeၰih i izgradnjom novih prostora. Tokom 2004. i 2005. godine promijenjena je namjena nekih objekata u gradu Tuzli tako da su ti objekti rekonstruirani, dograᄐeni i adaptirani za potrebe Univerziteta u Tuzli: bivᘐi DTV Partizan dograᄐen i adaptiran za potrebe Fakulteta za tjelesni odgoj i sport; bivᘐi ᄀaაki dom rekonstruiran i adaptiran za potrebe Pravnog i Maᘐinskog fakulteta; dogradnja objekta Tehnoloᘐkog fakulteta za potrebe tog i Ekonomskog fakulteta; izgradnja novog amfiteatra na Medicinskom fakultetu.

12.2.4. Kultura i fiziაka kultura

U djelatnosti kulture u planskom periodu je potrebno poveၰati broj i vrste ustanove i organizacije u oblasti kulture, naroაito u gradovima gdje takve institucije ne postoje, kako bi se obezbijedila prostorna disperzija i decentralizacija ovih funkcija. Buduၰi da postojeၰe ustanove iz oblasti kulture rade u skuაenim i აesto neadekvatnim prostorima, neophodno im je obezbjediti povoljnije prostorne uslove adaptacijama njihovih postojeၰih objekata ili ustupanjem drugih objekata,



dogradnjom ili izgradnjom novih prostora. U sjediᘐtima opၰina planirati prostor za izgradnju nedostajuၰih objekata u kojima ၰe se obavljati djelatnosti iz oblasti kulture (pozoriᘐta, biblioteke, kino dvorane, muzeji i sl.).

U oblasti fiziაke kulture neophodno je postojeၰe sportske objekte (otvorene i zatvorene) kvalitetno renovirati i zaᘐtiti, te planirati prostor za izgradnju sportskih dvorana i veၰih povrᘐina u urbanim sredinama za polivalentne sportske sadr០aje (pjeᘐaაke i biciklistiაke-rolerske staze, trim staze, parkove itd.)

12.2.5. Ostale javne djelatnosti

Kao specifiაna u organizacijskom, funkcionalnom i formalnom pogledu je infrastruktura Javnog (Vladinog) sektora koja obuhvata organe zakonodavne i izvrᘐne vlasti, kantonalne i opၰinske organe uprave, tu០iteljske i pravosudne organe, te zavode i izvanbud០etske fondove.

Obzirom na neadekvatnost smjeᘐtaja i nedostatak prostora, u narednom periodu ၰe biti potrebno kroz adaptacije, dogradnje ili izgradnju novih objekata obezbjediti radne uslove za veၰi broj institucija na podruაju Tuzlanskog Kantona kao ᘐto su:

- opၰinski sudovi (izuzev u Banoviၰima, Gradaაcu i Kladnju),- opၰinska tu០ilaᘐtva u Kalesiji, Srebreniku, ័ivinicama, Lukavcu i Kladnju,- opၰinski sudovi za prekrᘐaje u svim opၰinama,- administracija izvrᘐne vlasti Tuzlanskog kantona,- dovrᘐetak izgradnje objekta kantonalnog i opၰinskog tu០ilaᘐtva u Tuzli

12.3. Prostorni razmjeᘐtaj infrastrukturnih kapaciteta

12.3.1. Zdravstvena zaᘐtita

U planskom periodu prioritet u oblasti zdravstvene zaᘐtite ၰe imati unapredjenje primarne zdravstvene zaᘐtite stanovniᘐtva, koja, prema Zakonu, obuhvata: aktivnosti porodiაnog ljekara, opᘐtu medicinu, ᘐkolsku medicinu, kuၰno lijeაenje i njegu, higijenu i epidemiologiju, dentalnu njegu, hitnu medicinsku pomoၰ, medicinu rada, brigu o ០eni i djetetu, dijagnostiაku medicinu, farmaceutske djelatnosti i apotekarstvo, te rehabilitaciju u zajednici. Stoga je neophodno slijedeၰe:

• U postupku prostornog planiranja, obezbjeᄐenjem prostornih i drugih uslova za izgradnju, poboljᘐanjem medicinske infrastrukture i dimenzioniranjem kapaciteta medicinskih objekata, omoguაiၰe se: preorijentacija primarne zdravstvene zaᘐtite ka porodiაnoj medicini, sa najmanje 60% obuhvata stanovniᘐtva, kroz obezbjeᄐenje lokacija za izgradnju ili alociranje objekata porodiაne medicine na distancama ne veၰim od 3 km od centra ruralne ili dijela urbane sredine;

• razvoj polikliniაke zdravstvene slu០be, oslonjene na bolniაke kapacitete, sa obuhvatom stanovniᘐtva do 50% u bolnicama opၰeg tipa, 40% u kantonalnoj bolnici (Kliniაkom centru) i 10% u bolnicama kliniაkog nivoa;

• razvoj apotekarske djelatnosti prema propisanim standardima,uz prostornu distribuciju apoteka, ogranaka i depoa, sa dostupnoᘐၰu korisnika na relaciji do 3 km od centra ruralne ili dijela urbane sredine, uz obavezu lociranja apotekarskog punkta uz zdravstvene punktove primarne zdravstvene zaᘐtite porodiაne medicine;



• u saradnji sa drugim sektorima i institucijama, omoguၰiti obezbjeᄐenje odgovarajuၰih uslova za praၰenje ekoloᘐkih ekspozicija i njihovog uticaja na zdravlje.

Univerzitetsko-kliniაki centar Tuzla organizira se na tri nivoa:

- Poliklinike (sekundarna zdravstvena zaᘐtita), u kojima se obavlja specijalistiაko-konsultativna zdravstvena zaᘐtita u oblastima: interne medicine, pedijatrije, hirurgije, ginekologije i akuᘐerstva, infektologije, pneumoftiziologije, neuropsihijatrije, otorinolaringologije, oftamologije, ortopedije i traumatologije, dermatovenerologije, fizikalne medicine i rehabilitacije. Poliklinike ၰe i u planskom periodu nastaviti dosadaᘐnju medicinsku praksu.

- Kantonalna bolnica Tuzla, sa kapacitetom od 1.343 bolniაke postelje (2,7 postelja na 1000 stanovnika Kantona) i 87 medicinskih timova. Posteljni kapaciteti bolnice se neၰe poveၰavati do kraja planskog perioda.

- Tercijarna (visokodiferencirana) zdravstvena zaᘐtita. Hospitalni nivo tercijarne zdravstvene zaᘐtite od 212 postelja i kabineti subspecijalistiაkih nivoa zadovoljavat ၰe potrebe stanovniᘐtva Tuzlanskog kantona.

- Visokodiferencirana zdravstvena zaᘐtita pru០at ၰe se posteljnim fondom od 212 postelja ᘐto je 0,4 postelje na 1000 stanovnika i 27 timova. Posteljni kapaciteti Kliniაkog centra do 2025.godine ၰe se poveၰavati (stavljanjem u funkciju objekta ''plava bolnica'' i izgradnjom novih kapaciteta za tercijarnu zdravstvenu zaᘐtitu u okviru privatne prakse i privatne investicione aktivnosti).

Sekundarna zdravstvena zaᘐtita stanovniᘐtva biၰe obezbijeᄐena kroz usluge konsultativno specijalistiაkih djelatnosti, kroz sekundarnu stomatologiju i dijagnostiku i bolniაku zaᘐtitu.

Potrebe u kadrovima i uslugama procijenjene su na bazi standarda i normativa u odnosu na broj stanovnika ili pojedinih korisnika (struktura stanovniᘐtva zdravstvene zaᘐtite) i one, cijenjene kroz broj potrebnih timova, po planskim godinama, iznose:

Godina(planskog perioda) 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2010. 2015. 2020.Broj zdravstvenih timova 113 115 118 120 122 126 142 152

Potreban broj timova u konsultativno specijalistiაkoj djelatnosti iznosit ၰe 152 tima po dinamici poveၰanja broja timova od 2% prosjeაno godiᘐnje.

Bolniაka zdravstvena zaᘐtita ၰe se fokusirati na racionalnije, ekonomiაnije, efikasnije i efektivnije koriᘐtenje posteljnog fonda. To ၰe se postiၰi modeliranjem bolniაke zdravstvene zaᘐtite tako da se funkcionalno i organizaciono diferenciraju opၰe bolnice, kantonalna (regionalna) bolnica i Kliniაki centar.

U okviru bolniაke zdravstvene zaᘐtite na sekundarnom nivou su:

Opၰa bolnica Tuzla (u sastavu Univerzitetskog kliniაkog centra Tuzla) treba da raspola០e sa 4 osnovne discipline i ukupnim posteljnim fondom od 523 postelje sa sljedeၰom strukturom:



Zdravstvena slu០ba Opၰa interna

Pedijatrija Opၰa hirurgija

Ginekologija Akuᘐerstvo

Broj bolesni. kreveta 166 84 173 46 54

Posteljni kapaciteti u Opၰoj bolnici Tuzla do 2025 godine neၰe se poveၰavati. Opၰa bolnica u Tuzli zadovoljavaၰe potrebe iz pomenutih zdravstvenih slu០bi (disciplina) stanovniᘐtvu Tuzlanskog kantona, osim stanovniᘐtva opၰine Graაanica, Doboj Istok, Srebrenik i Lukavac აije ၰe se potrebe zadovoljavati u kapacitetima Opၰe bolnice Graაanica, a prema programu zdravstvene zaᘐtite i oაekivanoj mre០i bolniაkih zdravstvenih ustanova.

Opၰa bolnica Graაanica treba da raspola០e sa 4 osnovne discipline i ukupnim posteljnim fondom od 8 postelja sa slijedeၰom strukturom:

Zdravstvena slu០ba Opၰa interna

Pedijatrija Opၰa hirurgija

Ginekologija Akuᘐerstvo

Broj bolesni. kreveta 20 10 5 6 7

Posteljni kapaciteti u Opၰoj bolnici Graაanica do 2025.godine neၰe se poveၰati. Opၰa bolnica u Graაanici zadovoljavaၰe potrebe iz pomenutih disciplina stanovniᘐtvu opၰine Graაanica, Opၰina Doboj Istok, Srebrenik i Lukavac, a prema programima zdravstvene zaᘐtite.

Opၰe bolnice Tuzla i Graაanica zajedno, raspolagat ၰe ukupnim posteljnim kapacitetom od 592 postelje i 42 zdravstvena tima.

Za opၰinu Gradaაac planirati na istoj lokaciji proᘐirenje postojeၰeg objekta Doma zdravlja Gradaაac radi formiranja sadr០aja Opၰe bolnice (na naაin i u obimu kako to propisuju Zakoni, propisi, standardi i normativi, osobito mre០a bolniაke zdravstvene zaᘐtite koju u sadaᘐnjem trenutku utvrᄐuju Federalni nivoi vlasti.

Stacionar Medicinskog centra Gradaაac pru០aၰe bolesniაku zdravstvenu zaᘐtitu, organizovaၰe se 2 osnovne zdravstvene discipline sa ukupnim posteljnim fondom od 11 postelja i 2 zdravstvena tima (აiji se broj neၰe poveၰavati), sa slijedeၰom strukturom : ginekologija sa 5 postelja i akuᘐerstvo sa 6 postelja.

Za opၰinu Srebrenik, u skladu sa mre០om razvoja sekundarne zdravstvene zaᘐtite predvidjeti uspostavljanje minimalnih funkcija ovog vida zaᘐtite (na naაin i u obimu koji to propisuju normativi, standardi i propisi za ovu oblast).

Banja ''Ilid០a'' – Gradaაac je samostalna ustanova za fizikalnu medicinu i medicinsku rehabilitaciju. Raspola០e sa 120 postelja i 4 zdravstvena tima, a po modelu organizacije zdravstvene zaᘐtite ( u nivou Kantonalne bolnice). Planirati, na istoj lokaciji i raspolo០ivom zemljiᘐtu, proᘐirivanje kapaciteta za smjeᘐtaj, usluge medicinske rehabilitacije, izgradnju zatvorenog poluolimpijskog bazena. Ova zdravstvena ustanova treba da svoju djelatnost proᘐiri i na zdravstveni sportsko-rehabilitacijski turizam.

''Slana banja'' Tuzla je samostalna ustanova za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju koja bi trebala raspolagati sa 20 postelja i 2 tima, te u modelu



organizacije zdravstvene zaᘐtite pripada sekundarnom nivou zdravstvene zaᘐtite i povezana je sa nivoom kantonalne bolnice.

Potrebno je:

- Poveၰanje prostora za djelatnost Univerzitetskog kliniაkog centra u Tuzli dovoᄐenjem u funkciju objekta "Neurofizijatrijska klinika",odnosno "Plava bolnica" za oko 5.000 m2, i za oko 250 bolesniაkih kreveta (od toga je za Kardiohirurgiju 60 kreveta; za Neurohirurgiju 30; za Plastiაnu i rekonstruktivnu hirurgiju 20; za Neurologiju 60; za Interne 30 i za Intenzivnu njegu 20 kreveta). Na lokalitetu bivᘐeg vojnog kompleksa "Kozlovac-kasarna Sjever" planirati prostor za izgradnju objekta Psihijatrijske klinike (bolnice).

- Planirati poveၰanje prostora Opၰe bolnice Graაanica za oko 600 m2. Na istoj lokaciji planirano je proᘐirenje postojeၰeg objekta Doma zdravlja Gradaაac radi formiranja sadr០aja Opၰe bolnice (na naაin i u obimu kako to propisuju Zakoni, propisi, standardi i normativi), osobito mre០a bolniაke zdravstvene zaᘐtite koju u sadaᘐnjem trenutku utvrᄐuju Federalni nivoi vlasti.

- Planirati poveၰanje objekta Banje Ilid០a u Gradaაcu za 1.000 m2, na postojeၰem zemljiᘐtu oko objekta Banje.

- Za opၰinu Srebrenik, u skladu sa mre០om razvoja sekundarne bolniაke zaᘐtite predvidjeti uspostavljanje minimalnih funkcija ovog vida zaᘐtite (na naაin i u obimu kako to propisuju propisi, standardi i normativi za ovu oblast)

- Planirati banjsko-ljeაiliᘐni kompleks na bazi termomoneralne vode za opၰinu Graაanica

- Na podruაju svih opၰina planirati prostor za izgradnju novih objekata namijenjenih domovima zdravlja, odnosno ambulantama obiteljske medicine sa svim potrebnim prateၰim sadr០ajima. Lokaciju planirati u srediᘐnjim zonama namijenjenim za stanovanje, kako bi zdravstveni objekti bili ᘐto bli០i graᄐanima.

- U svim opၰinama planirati prostor za izgradnju zdravstvenih objekata u okviru privatne medicinske prakse, namijenjene za ordinacije obiteljske medicine, stomatoloᘐke ordinacije, specijalistiაko-konsultativne ambulante, apoteke. Za ovu namjenu prema va០eၰim urbanistiაkim normativima planirati prostor za objekte zdravstvene infrastrukture u okviru razvojnih potreba opၰina.

- U istoაnom dijelu grada Tuzla (lokalitet naselja Sjenjak-Slavinoviၰi) planirati prostor za izgradnju objekta Doma zdravlja povrᘐine oko 500 m2 (samo za osnovne funkcije Doma zdravlja temeljene na konceptu obiteljske medicine).



- Postojeၰe objekte podruაnih ambulanti u vangradskim mjesnim zajednicama u opၰinama Tuzla, Lukavac, Graაanica, Gradaაac, Srebrenik, Banoviၰi, ័ivinice, rekonstruirati i renovirati za kvalitetnije pru០anje zdravstvene zaᘐtite i razvijanje koncepta obiteljske medicine.

Apoteke

Urbanistiაki normativ je da se apoteka planira na 3000-5000 stanovnika. Prema ovom normativu iskazane su slijedeၰe potrebe za apotekama u plansko periodu:

- Opၰina Banoviၰi - 6 apoteka- Opၰina Ⴠeliၰ - 2 apoteke- Opၰina Doboj Istok - 3 apoteke- Opၰina Graაanica - 11 apoteka- Opၰina Gradaაac - 9 apoteka- Opၰina Kalesija - 8 apoteka- Opၰina Kladanj - 3 apoteke- Opၰina Lukavac - 12 apoteka- Opၰina Sapna - 3 apoteke- Opၰina Srebrenik - 9 apoteka- Opၰina Teoაak - 1 apoteka- Opၰina Tuzla - 29 apoteka- Opၰina ័ivinice - 13 apoteka

12.3.2. Socijalna i djeაja zaᘐtita

Socijalnu zaᘐtitu realiziraju struაni uposlenici organizirani u javne ustanove, dok u opၰinama djeluju i centri za socijalni rad kao viᘐefunkcionalne struაne ustanove socijalne zaᘐtite. U svakoj opၰini Kantona osnovan je Centar za socijalni rad, ali je nedovoljan broj ostalih ustanova socijalne zaᘐtite.

a) Ustanove socijalne zaᘐtite- JU ''Dom za djecu bez roditeljskog staranja'' Tuzla (broj ᘐtiၰenika:137)- Djeაje ''Selo Mira'' Turija (Lukavac)- Djeაje selo ''SOS Kinderdorf'' Graაanica- Dom penzionera Tuzla (broj ᘐtiၰenika:45)- Zavod za odgoj i obrazovanje djece sa smetnjama (sa internetom), Tuzla

b) Centri za socijalni rad

Osnivaაi Centra za socijalni rad su opၰine tako da u Tuzlanskog kantona radi 13 javnih ustanova.

Potrebno je: osigurati prostorne determinante za razvoj socijalne i djeაje zaᘐtite na podruაju Tuzlanskog kantona, ᘐto podrazumijeva planiranje prostora za izgradnju objekata za standardne oblike smjeᘐtaja u ustanovama socijalne zaᘐtite, ali i alternativne oblike brige i smjeᘐtaja korisnika, kao ᘐto su:



- Savjetovaliᘐta za pitanja braka i porodice u okviru djelatnosti centara za socijalni rad;

- Savjetovaliᘐta za djecu i omladinu u okviru djelatnosti centara za socijalnirad;

- Prihvatiliᘐta za odrasla lica u opၰinama Graაanica, Gradaაac, Srebrenik, Tuzla, ័ivinice i Lukavac;

- Prihvatiliᘐta za ០rtve porodiაnog nasilja (tzv. sigurnosne kuၰe) u opၰinama Tuzla, Lukavac, ័ivinice, Graაanica, Gradaაac i Srebrenik;

- Prihvatiliᘐta za samohrane majke u Tuzli (koje nemaju odgovarajuၰe uslove za stanovanje);

- Centar za djecu sklonu maloljetniაkoj delikvenciji u ័ivinicama (Dubrave);

- Dijagnostiაko - opservativni centar za odgojno zanemarenu djecu i omladinu;

- Centar za lijeაenje bolesti ovisnosti u Lukavcu (Smoluၰa);- Edukacione centre za djecu sa posebnim potrebama u Tuzli (kao centar

''Koraci nadi'' u Tuzli koji joᘐ nije dobio status javne ustanove u skladu sa Zakonom).

- Gerontoloᘐki centri u veၰim gradovima Tuzlanski kanton;

12.3.3. Obrazovanje

Prostorne potrebe djelatnosti obrazovanja po opၰinama su sljedeၰe:

Opၰina Banoviၰi

Opၰina Banoviၰi ima 28.367 stanovnika a planira se da ၰe 2025. godine imati 30.750 stanovnika.

Obrazovanje je organizirano na tri nivoa: predᘐkolsko, osnovno i srednje.

a. Predᘐkolsko obrazovanje:

JU “Djeაje obdaniᘐte” Banoviၰi koristi 670 m² prostora za rad. Ima potrebe zaizgradnjom novog/ih objekata, kako u gradu tako i u veၰim prigradskim naseljima. To je nu០no zbog druᘐtvene opravdanosti dostizanja znatno veၰeg obuhvata djece predᘐkolskim odgojem i obrazovanjem (trenutno je oko 80 djece smjeᘐteno u Obdaniᘐte, ᘐto predstavlja tek oko 3% obuhvata djece predᘐkolskim odgojem u Ustanovi Obdaniᘐte).

U narednim podacima prikazana je potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj izraაunata prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 5,5 m²/djetetu do tri godine a 7,5 m²/djetetu do 7 godina i za povrᘐinu kompleksa dvoriᘐte je 20 m2/djetetu, uz radijus gravitacionog podruაja do 500 m):

0-3 god. Pobjekta za 1642 djece x 5,5 = 9031 m² Pkompleksa 1642x20 = 32840 m²4-7 god. 1820 djece x 7,5 = 13650 m² Pkompleksa 1820x20 = 63700 m²

Radijus gravitacije 300-500 m; Broj zaposlenih 346

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj je oko 14.700 m² za potpuni prihvat sve djece u dobi od 1-6 godina (navedena povrᘐina je dobivena korekcijom potrebne povrᘐine objekta prema



urbanistiაkim normativima izuzimanjem broja djece u dobi od 0 do 1 godine i od 6-7 godina, jer ၰe ova djeca biti obuhvaၰena osnovnim obrazovanjem. Isti je pristup koriᘐten i kod narednih opၰina). Planirati izgradnju viᘐe objekata obdaniᘐta u okviru opၰine. Potrebne povrᘐine kao i lokacije za izgradnju biၰe definirane detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).

b. Osnovno obrazovanje

Osnovno obrazovanje se realizira u 5 osnovnih ᘐkola sa ukupno 2.875 uაenika i 220 zaposlenika. Koristi 11.556 m² prostora za rad (5 objekata centralnih i 9 objekata Pᘀ), ᘐto je 4 m²/uაeniku.

Potrebno je dograditi objekat Oᘀ u Aljkoviၰima za 4 uაionice sa prateၰim prostorijama u koju bi se smjestila JU Oᘀ Seona.

Naziv ᘐkole Broj uაenika Povrᘐina ᘐkole (m²)

Povrᘐina dvoriᘐta (m²)

Broj uაionica

Prosj. povrᘐ. uაionica (m²)

Oᘀ ''BANOVIၠI'' 1.185 3.984 250 13 48,00Oᘀ ''BANOVIၠI SELO'' 450 2.241 20.000 9 61,30Oᘀ ''GRIVICE'' BANOVIၠI 767 2.831 850 14 48,00Oᘀ ''SEONA'' BANOVIၠI 214 731 855 14 44,65Oᘀ ''TREᘀTENICA'' BANOVIၠI 259 1.769 10.629 11 56,00

Ukupno Banoviၰi 2.875 11.556 32.584Izvor: Podaci Ministarstva obrazovanja (...)TK i Komisije za obrazovanje(...) Skupᘐtine TK

U narednim podacima prikazana je potrebna povrᘐina objekata osnovnih ᘐkola, prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 7,5 m²/uაeniku i za povrᘐinu kompleksa je 20 m²/uაeniku).

Br. djece 7-14 god. 3690P objekta 3690 x 7,5 = 27675 m² Pkomp. 3690 x 20 = 73800 m²

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata osnovnih ᘐkola je oko 27.000 m², a raspolo០iva ukupna povrᘐina ᘐkola je 11.556 m2.

Imajuၰi u vidu postojeၰe stanje koje pokazuje da ᘐkolski prostor u nekim dijelovima opၰine veၰ nedostaje, potrebno je pored predviᄐene dogradnje u narednom periodu (Oᘀ Aljkoviၰi), osobito ukoliko bude izra០ena tendencija rasta broja djece, predvidjeti i dogradnju (nadziᄐivanje) joᘐ jedne ᘐkole, te izgradnju novog ᘐkolskog objekta. Potrebna povrᘐina za objekat i kompleks, kao i lokacija za objekat biၰe definirana detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plana opၰine).

c. Srednje obrazovanje

JU Mjeᘐovita srednja ᘐkola Banoviၰi je jedina ustanova srednjeg obrazovanja na podruაju Opၰine. Nastavu pohaᄐa 1.153 uაenika rasporeᄐenih u 40 odjeljenja. Ova JU srednjeg obrazovanja ima 91. zaposlenika. ᘀkola koristi prostor od 3.134 m2 za realizaciju nastave, ili po uაeniku 2,7 m².



Potrebno je dograditi ᘐkolski objekat radi humanizacije prostora i veၰe povrᘐine radioniაkog prostora.

U narednim podacima prikazana je potrebna povrᘐina objekata srednjih ᘐkola, prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 7,5 m2/uაeniku i za povrᘐinu kompleksa je 20 m2/uაeniku).

Br. djece: od 15-19 god. 2768Pobj. 2768 x 7,5 =20.760m² Pkomp. 2768 x 20=55.360m²

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata srednjih ᘐkola je oko 20.700 m², a raspolo០iva ukupna povrᘐina srednjih ᘐkola je 3.134 m².Imajuၰi u vidu da postojeၰa ᘐkola veၰ ima izra០en problem nedostajuၰeg prostora, potrebno je predvidjeti njenu dogradnju (nadziᄐivanje), te izgradnju novog srednjoᘐkolskog objekta, osobito ukoliko tendencija rasta broja uაenika u planskom periodu bude izra០ena. Precizne podatke vezane za lokaciju, potrebne povrᘐine te proraაunske vrijednosti biၰe definirane detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).

Opၰina Ⴠeliၰ

Opၰina Ⴠeliၰ ima 11.772 stanovnika, a planira se da ၰe 2025. godine imati 15.720 stanovnika. Obrazovanje je organizirano na dva nivoa: osnovno i srednje, a planira se obezbjeᄐenje uslova za uvoᄐenje i predᘐkolskog obrazovanja.

a. Predᘐkolsko obrazovanje

U narednim podacima prikazana je potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj izraაunata prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 5,5 m²/djetetu do tri godine a 7,5 m²/djetetu do 7 godina i za povrᘐinu kompleksa-dvoriᘐte je 20 m²/djetetu, uz radijus gravitacionog podruაja 300-500 m):

0-3 god. P objek. za 636 djece x 5,5 =3498 m² Pkomp. 636 x 20 = 12720 m²4-7 god. P objek. za 705 djece x 7,5 =5288 m² Pkomp. 705 x 20 = 14100 m²

r gravitacije 300-500 m; Broj zaposlenih 134

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj je oko 5.400 m² (za potpuni prihvat sve djece u dobi od 1-6 godina.Planirati izgradnju viᘐe objekata obdaniᘐta u okviru opၰine. Potrebne povrᘐine kao i lokacije za izgradnju biၰe definirane detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).


Osnovno obrazovanje se organizira u 3 centralne osnovne ᘐkole, kao javne ustanove i podruაnim ᘐkolama. Nastavu pohaᄐa ukupno 1.266 uაenika rasporeᄐenih u 57 odjeljenja. Osnovne ᘐkole koriste prostor povrᘐine od 8.473 m2 ᘐto po uაeniku ᘐto iznosi oko 7m² i znatno je veၰi od povrᘐine predviᄐene standardima (razlog dvije renovirane podruაne ᘐkole za djecu srpske i hrvatske nacionalnosti, a nastava se u njima ne izvodi).



Naziv ᘐkole Broj uაenika Povrᘐina ᘐkole(m2)

Povrᘐina dvoriᘐta(m2)

Br. uაionica

Prosj povrᘐ uაionica(m2)

JU Oᘀ "HUMCI" ჀELIၠ 333 4.075 34.777 24 55JU Oᘀ ჀELIၠ 605 2.400 740 14 54JU Oᘀ VRA័IၠI ჀELIၠ 328 1.998 16.597 10 52Izvor: Podaci Ministarstva obrazovanja (…) TK i Komisije za obrazovanje (…) Skupᘐtine TK

Potrebno je zavrᘐiti izgradnju i opremiti Pᘀ Brnjik koja organizaciono pripada Oᘀ ''Vra០iၰi''. Potrebna povrᘐina objekata ᘐkola za uაenike u Oᘀ, prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 7,5 m²/uაeniku i za povrᘐinu kompleksa je 20 m²/uაeniku) je:

Broj djece 7-14 god. 1429 Pobjekta 1429 x 7,5 = 10718 m² Pkomp. 1429 x 20 = 28580 m²

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata osnovnih ᘐkola je oko 10.700 m², a raspolo០iva ukupna povrᘐina ᘐkola (8.473 m²) je oko 80%od potrebnog prostora po urbanistiაkim normativima.Imajuၰi u vidu postojeၰe stanje koje pokazuje da su sadaᘐnji ᘐkolski kapaciteti u potpunosti povoljni, izgradnja Pᘀ Brnjik zadovoljiၰe potrebe i u planskom periodu cijeneၰi procjene broja djece ovog uzrasta u narednom periodu.

c. .Srednje obrazovanje

U JU Mjeᘐovita srednja ᘐkola "Abdulah Kovaაeviၰ" Ⴠeliၰ nastavu pohaᄐa 371 Uაenik rasporeᄐen u 14 odjeljenja, anga០ovano je 43 zaposlenika. ᘀkolski objekat ima povrᘐinu od 1.307 m², ᘐto po uაeniku iznosi 3,5 m². ᘀkola nema salu za tjelesni odgoj. Potrebno je dovrᘐiti radionice za praktiაnu nastavu i izgraditi salu za tjelesni odgoj. U narednim podacima prikazana je potrebna povrᘐina objekata srednjih ᘐkola, prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 7,5 m²/uაeniku i za povrᘐinu kompleksa je 20 m²/uაeniku).

Br.djece 15-19 god. 1072Pobjekta 1072 x 7,5 = 8040m² Pkompleksa 1072 x 20=21440m²

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata srednje ᘐkole je oko 8.000 m2, a raspolo០iva ukupna povrᘐina srednje ᘐkole je1.307 m2.U planskom periodu, ukoliko bude izra០ena tendencija rasta djece, biၰe znatno izra០en nedostatak ᘐkolskog prostora. Potrebno je planirati dogradnju (nadziᄐivanje) postojeၰeg objekta srednje ᘐkole, kao i izgradnju novog ᘐkolskog objekta. Detaljnije proraაunske podatke, te planiranu lokaciju, potrebno je definirati kroz detaljniju plansku dokumentaciju (Prostorni plan opၰine).

Opၰina Doboj Istok

Na podruაju opၰine Doboj Istok ០ivi 11.029 stanovnika. Procjenjuje se da ၰe 2021.godine imati 14.459 stanovnika.

Obrazovanje je organizovano na tri nivoa: predᘐkolsko, osnovno i srednje.




JU Djeაje obdaniᘐte Doboj Istok je ustanova za odgoj i obrazovanje djece predᘐkolskog uzrasta. U ovu predᘐkolsku ustanovu ukljuაeno je 37 djece. Koristi nedovrᘐeni namjenski objekat povrᘐine 120 m², ili 3,24 po djetetu.

Potrebno je dovrᘐiti namjenski objekat za rad ove ustanove u Brijesnici i izgraditi objekat Obdaniᘐta u Klokotnici.

U narednim podacima prikazana je potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj izraაunata prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 5,5 m²/djetetu do tri godine a 7,5 m²/djetetu do 7 godina i za povrᘐinu kompleksa dvoriᘐte je 20 m²/djetetu, uz radijus gravitacionog podruაja do 500 m):

0-3 god. Pobj. 772 djecex 5,5 = 4246 m² Pkomp. 772 x 20 = 15440 m²4-7 god. Pobj. 856 x 7,5 = 6420 m² Pkomp. 856 x 20 = 17120 m²


Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj je oko 6.300 m2 (za potpuni prihvat sve djece u dobi od 1-6 godina).

JU Djeაje obdaniᘐte Doboj Istok za sada ima ukljuაeno svega 37 djece i objekat povrᘐine 120 m2 i u narednom, planskom periodu, ukoliko se uka០e potreba, treba izvrᘐiti poveၰanje korisne povrᘐine ovog objekta, te izvrᘐiti izgradnju novih objekata u naseljima Klokotnica i Brijesnica Velika, eventualno u sklopu osnovnih ᘐkola kako bi se obezbijedio povoljan radijus gravitacije stanovniᘐtva za ovaj sadr០aj u naseljima Staniၰ Rijeka i Lukavica Rijeka oformiti odjeljenja za predᘐkolsko obrazovanje.


Osnovno obrazovanje obuhvata dvije osnovne ᘐkole kao javne ustanove.

Naziv ᘐkole Broj uაenika

Povrᘐina ᘐkole(m2)


Broj uაionica

Prosj. Povrᘐ. uაionica(m2)

JU Oᘀ "BRIJESNICA" DOBOJ IST. 455 1.470 7.234 11 57JU Oᘀ "KLOKOTNICA" DOBOJ I. 830 1.915 7.566 18 58Ukupno u Doboj Istoku 1.285 3.385 14.800Izvor: Podaci Ministarstva obrazovanja (…) TK i Komisije za obrazovanje (…) Skupᘐtine TK

Nastava se realizira za 1.285 uაenika u 53 odjeljenja u 3 objekta centralnih ᘐkola i 2 objekta podruაnih ᘐkola sa ukupno 3.385 m².Potrebno je: izgraditi 2 sale za tjelesni odgoj za dvije centralne ᘐkole (Brijesnica velika i Klokotnica) i dovrᘐiti zapoაetu izgradnju Podruაne ᘐkole u Staniၰ Rijeci, koja pripada Oᘀ ''Klokotnica''.Potrebna povrᘐina objekata ᘐkola za uაenike u Oᘀ, prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekata je 7,5m²/uაeniku i za povrᘐinu kompleksa je 20m²/uაeniku) je:

br. Djece 7-14 god. 1735Pobjekta 1735 x 7,5 = 13013 m² Pkomp. 1735 x 20 = 34700 m²



Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata osnovnih ᘐkola je oko 13.000 m2, a raspolo០iva ukupna povrᘐina ᘐkola je 3.385 m².

Proraაun pokazuje da sve podruაne ᘐkole u planskom periodu i u skladu sa potrebama naselja trebaju preၰi u osnovne ᘐkole, a u naselju Lukavica Rijeka potrebno je izgraditi osnovnu ᘐkolu i to na naაin da to bude prvo podruაna ᘐkola, koja bi do kraja planskog perioda postala osnovna ᘐkola. U naseljima Klokotnica i Brijesnica Velika nedostatak prostora mo០e se nadoknaditi na naაin da se u Velikoj Brijesnici izvrᘐi dogradnja postojeၰe osnovne ᘐkole, dok u naselju Klokotnica, koja ima dvije ᘐkole ovaj nedostatak se mo០e rijeᘐiti tako ᘐto postojeၰa podruაna ᘐkola postaje poveၰanjem prostora za nova odjeljenja osnovna ᘐkola, a sadaᘐnja osnovna ᘐkola mo០e dograditi ili nadzidati nedostajuၰe prostore.

S obzirom na აinjenicu da je planiranje broja djece u okviru opၰine Doboj Istok priliაno specifiაno, potrebno je predvidjeti da se buduၰe adaptacije, dogradnje ili nadziᄐivanja postojeၰih objekata osnovnih ᘐkola, kao i izgradnja novih, usklade sa potrebama pojedinih naselja.


U JU Mjeᘐovitoj srednjoj ᘐkoli Doboj Istok nastavu pohaᄐa 536 uაenika rasporeᄐenih u 19 odjeljenja, a poslove obavlja 41 zaposlenik. ᘀkola koristi prostor povrᘐine od 644 m² ili 1,2 m²/uაeniku. Nema salu za tjelesni odgoj i namjenske prostorije za radionicu praktiაne nastave. Potrebno je izgraditi salu za tjelesni odgoj, 2 radionice za praktiაnu nastavu i poveၰati uაioniაki prostor.

U narednim podacima prikazana je potrebna povrᘐina objekata srednjih ᘐkola, prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 7,5 m²/uაeniku i za povrᘐinu kompleksa je 20 m²/uაeniku).

Br.djece 15-19 god. 1301Pobj. 1301 x 7,5 = 9758m² Pkomp. 1301 x 20=26020m²

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekta srednje ᘐkole je oko 9.700 m², a raspolo០iva ukupna povrᘐina srednje ᘐkole je 644 m².

Imajuၰi u vidu აinjenicu da u sadaᘐnjem trenutku dosta djece pohaᄐa ᘐkole u drugim opၰinama kao i specifiაnost procjene broja djece u buduၰnosti, mo០e se u skladu s potrebama predvidjeti nadziᄐivanje ili dogradnja novih prostora za srednju ᘐkolu u Brijesnici Velikoj ili ako porast djece ovog uzrasta bude iziskivao, izgradnju joᘐ jednog objekta u naselju Klokotnica.


Na podruაju opၰine Graაanica ០ivi 55.071 stanovnika, a procjenjuje se da ၰe 2025. godine imati 56.816 stanovnika.

Obrazovanje je organizirano na tri nivoa: predᘐkolsko, osnovno i srednje.


JU Djeაije obdaniᘐte "Naᘐa djeca" Graაanica je predᘐkolska ustanova u koju je ukljuაeno 127 djece. Koristi prostor za rad ukupne povrᘐine od 977 m², ᘐto po



jednom djetetu iznosi 7,7 m². Postoje realne moguၰnosti za veၰi obuhvat djece u ovu predᘐkolsku ustanovu. Potrebno je izgraditi viᘐe objekata Obdaniᘐta, kako u gradu tako i u veၰim prigradskim naseljima (u srediᘐtu planiranih zona za stanovanje).

U narednim podacima prikazana je potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj izraაunata prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 5,5 m²/djetetu do tri godine a 7,5 m²/djetetu do 7 godina i za povrᘐinu kompleksa dvoriᘐte je 20 m2/djetetu, uz radijus gravitacionog podruაja do 500 m):

0-3 god. Pobj. 3141 x 5,5 = 17308 m² Pkomp. 3141 x 20 = 62820 m²4-7 god. 3482 x 7,5 = 26115 m² Pkomp. 3482 x 20 = 69640 m²

r gravitacije 300-500 m; Broj zaposlenih 662 '

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj je oko 26.700 m² (za potpuni prihvat sve djece u dobi od 1-6 godina).Planirati izgradnju viᘐe objekata obdaniᘐta u okviru opၰine. Potrebne povrᘐine kao i lokacije za izgradnju biၰe definirane detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).


Na podruაju Opၰine radi 11 osnovnih ᘐkola kao javnih ustanova, u აijem su sastavu i 9 podruაnih ᘐkola. Nastavu pohaᄐa 6.171 uაenika rasporeᄐenih u 257 odjeljenja. Osnovne ᘐkole koriste prostor აija je povrᘐina 20.288 m2, ᘐto na svakog uაenika iznosi 3,3 m2, ᘐto je viᘐe od zahtjeva Pedagoᘐkih standarda. Meᄐutim, prostor za izvoᄐenje nastave nije ravnomjerno rasporeᄐen, pa je potrebna izgradnja i dogradnja ᘐkolskih objekata.


Povrᘐina ᘐkole(m2)


Broj uაionica

Prosj. povrᘐ. uაionica(m2)

«DRUGA Oᘀ» GRAჀANICA 902 2.295 5.120 11 53Oᘀ DOBOROVCI GRAჀANICA 365 1.484 1.000 8 43Oᘀ D. ORAHOVICA GRAჀANICA 602 2.184 3.500 12 56Oᘀ D័AKULE GRAჀANICA 377 1.978 763 12 651Oᘀ G. ORAHOVICA GRAჀANICA 265 1.470 400 11 57Oᘀ LUKAVICA GRAჀANICA 553 1.319 13.923 11 49Oᘀ MALEᘀIၠI GRAჀANICA 453 1.244 5.099 8 56Oᘀ MIRIჀINA GRAჀANICA 359 1.662 5.859 10 43Oᘀ SOKO GRAჀANICA 352 1.304 1.925 13 53Oᘀ STJEPAN POLJE GRAჀANICA 450 1.232 702 8 55«PRVA Oᘀ» GRAჀANICA 1.493 4.117 6.383 37 48

Ukupno 6.171 20.288Izvor: Podaci Ministarstva obrazovanja (…) TK i Komisije za obrazovanje (…) Skupᘐtine TK

Potrebno je: 1. Zavrᘐiti izgradnju ᘐkolskog objekta Oᘀ Doborovci (sa 10 uაionica i prateၰim

prostorima);



2. Treba dograditi 4 uაionica uz objekat centralne ᘐkole JU Druga Oᘀ Graაanica.

3. Izgraditi (umjesto poruᘐenog) objekat Pᘀ G. Lohinja.4. Izgraditi salu za tjelesni odgoj u JU Oᘀ Soko.5. Rekonstruirati krov sale za tjelesni odgoj u JU Oᘀ Miriაina.6. U gradu Graაanici izgraditi joᘐ jedan objekat za osnovnu ᘐkolu.

Potrebna povrᘐina objekata ᘐkola za uაenike u Oᘀ, prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 7,5 m²/uაeniku i za povrᘐinu kompleksa je 20 m²/uაeniku) je:

br. Djece 7-14 god. 7058Pobjekta 7058x 7,5 = 52935 m² Pkomp. 7058 x 20 = 141160 m²

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata osnovnih ᘐkola je oko 53.000 m², a raspolo០iva ukupna povrᘐina ᘐkola je 20.288 m².Predviᄐena izgradnja i dogradnje iskazane u potrebama zadovoljiၰe potrebe i sa urbanistiაkog aspekta. Detaljniji podaci o potrebnim povrᘐinama, lokaciji novog objekta biၰe definirani detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).


Opၰina Graაanica ima dvije srednje ᘐkole: JU Gimnazija "Dr. Mustafa Kamariၰ"I JU Mjeᘐovita srednja ᘐkola Graაanica sa ukupno 2.552 uაenika. JU MSᘀ Graაanica je najrazvijenija ᘐkola na podruაju Tuzlanskog kantona sa 2.000 uაenika i treba je podijeliti na dvije javne ustanove koje ၰe pripadati skupini razvijenih srednjih ᘐkola sa po oko 1.000 uაenika.. Postojeၰi prostor JU Gimnazija "Dr. Mustafa Kamariၰ" Graაanica mo០e se ustupiti jednoj od dvije novoformirane ᘐkole.

Naziv ᘐkole Povrᘐina ᘐkole(m2)


Broj odjeljenja

Prosj povrᘐ uაionica(m2)

GIMNAZIJA "DR. MUSTAFA KAMARIၠ" 1.560 700 21 56,10MJEᘀOV. SREDNJA ᘀKOLA GRAჀANICA 5.454 65Ukupno Graაanica 7.014

Izvor: Podaci Ministarstva obrazovanja (…) TK i Komisije za obrazovanje (…) Skupᘐtine TK

Potrebno je objekat JU Gimnazija "Dr. Mustafa Kamariၰ" izgraditi na veၰ odobrenoj novoj lokaciji.



Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata srednjih ᘐkola je oko 40.000 m², a raspolo០iva ukupna povrᘐina srednjih ᘐkola je 7.014 m².U narednom planskom periodu biၰe potrebno izgraditi novi ᘐkolski objekat, te poveၰati kapacitete postojeၰih (dogradnja i nadziᄐivanje). Svi ostali podaci koji se



odnose na planiranu izgradnju biၰe dati detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).

Opၰina Gradaაac

Opၰina Gradaაac ima 42.136 stanovnika, a planira se da ၰe 2025. godine imati 50.242 stanovnika. Obrazovanje u opၰini je organizirano na tri nivoa: predᘐkolsko, osnovno i srednje.


JU Obdaniᘐte "Kolibri" Gradaაac je predᘐkolska ustanova za odgoj i obrazovanje djece predᘐkolskog uzrasta sa dugogodiᘐnjom tradicijom. Odgojno obrazovni rad je organiziran sa 102 djece. Koriste prostor povrᘐine od 641 m2 ili oko 6 m² po djetetu. Nema potrebe za izgradnjom ili dogradnjom objekta iako se mo០e oაekivati poveၰanje broja djece u narednih 5 godina.

Potrebno je izgraditi viᘐe objekata obdaniᘐta, kako u gradu tako i u veၰim prigradskim naseljima (u srediᘐtu planiranih zona za stanovanje).


0-3 god. Pobj. 2423 x 5,5 = 13327 m² Pkomp. 2423 x 20 = 48460 m² 4-7 god. 2686 x 7,5 = 20145 m² Pkomp. 2686 x 20 = 53720 m²




U 7 osnovnih ᘐkola kao javnih ustanova i 15 podruაnih ᘐkola nastavu pohaᄐa 4.938 uაenika rasporeᄐenih u 189 odjeljenja, sa 318 zaposlenika. ᘀkole koriste ukupan prostor povrᘐine 15.453 m2, ᘐto po uაeniku iznosi 3,2 m².

Izgraᄐeni su novi objekti JU Oᘀ (centralna ᘐkola) "Edhem Mulabdiၰ" Meᄐeᄐa D. i podruაna ᘐkola u Vidi, u sastavu JU Oᘀ "Hasan Kikiၰ" (donacija Vlade Japana).




Potrebno je:1. Dovrᘐiti izgradnju objekta Pᘀ Mionica I (Krაevine), koja pripada Oᘀ «dr.

Safvet-beg Baᘐagiၰ);2. Izgraditi novi ᘐkolski objekat Pᘀ Vuაkovci (JU Oᘀ Srnice).3. Izgraditi fiskulturnu salu, sanirati objekat i sistem centralnog grijanja u JU

Oᘀ "Hamdija Kreᘐevljakoviၰ" Kamberi.4. Sanirati objekat centralne ᘐkole "Musa ၠazim ၠatiၰ" Zelinja Donja.


Broj djece 7-14 god. 5444 P objekta 5444 x 7,5 = 40830 m² Pkomp. 5444 x 20 = 108880 m²

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata Osnovnih ᘐkola je oko 41.000 m², a raspolo០iva ukupna povrᘐina ᘐkola je15.453 m².Planirana izgradnja iskazana u okviru potreba zadovoljiၰe potrebe u planskom periodu i sa urbanistiაkog aspekta. Potrebne povrᘐine kao i lokacije za izgradnju biၰe definirane detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).


Srednje obrazovanje je organizirano u dvije srednjoᘐkolske ustanove: JU Gimnazija "Mustafa Novaliၰ" i JU Mjeᘐovita srednja ᘐkola "Hasan Kikiၰ". Nastavu pohaᄐa 1.697 uაenik rasporeᄐen u 56 odjeljenja, a poslove obavlja 100 zaposlenika. Srednje ᘐkole koriste prostor ukupne povrᘐine za nastavu 5.100 m2 ᘐto po jednom uაeniku iznosi 3m².Potrebno je izgraditi novi objekat za JU Gimnazija «M. Novaliၰ» Gradaაac sa salom za tjelesni odgoj.


Br.djece 15-19 god. 4083 Pobj. 4083 x 7,5 = 30623m² Pkomp. 4083 x 20=81660 m²

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata srednja ᘐkola je oko 20.700 m², a raspolo០iva ukupna povrᘐina srednjih ᘐkola je 3.134 m².

Broj Naziv ᘐkole Povrᘐina

ᘐkole(m2)Povrᘐina

dvoriᘐta(m2) uაenik uაionicaProsj povrᘐ uაionica(m²)

Oᘀ "M.KAPETANOVIၠ-LJUBUᘀAK" GRAD 3.271 800,00 683 20 58,85Oᘀ "M. ၠAZIM ၠATIၠ" ZELINJA D. 1.585 1.142,00 557 16 56,00Oᘀ «EDHEM MULABDIၠ» MEᄀIᄀA D. 1.857 11.145,00 466 11 53,58Oᘀ «H.KREᘀEVLJAKOVIၠ» KAMBERI 1.360 6.000,00 452 7 62,85Oᘀ «HASAN KIKIၠ» GRADAჀAC 1.361 700,00 609 15 43,83Oᘀ «IVAN G. KOVAჀIၠ» GRADAჀAC 2.260 432,00 989 12 43,18Oᘀ SAFVET BEG BAᘀAGIၠ GRADAჀAC 3.759 732,00 1.182 22 55,41



Imajuၰi u vidu postojeၰe stanje koje pokazuje da veၰ sada postoji potreba poveၰanja kapaciteta ᘐkolskih objekata, potrebno je planirati izgradnju novog ᘐkolskog objekta, te poveၰati kapacitete postojeၰih (dogradnjom ili nadziᄐivanjem). Potrebne povrᘐine kao i lokacije za izgradnju biၰe definirane detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).

Opၰina Kalesija

Na podruაju opၰine Kalesija ០ivi 36.138 stanovnika. a planira se da ၰe 2025.godine imati 38.394 stanovnika. Obrazovanje je organizirano na dva nivoa: osnovno i srednje, a planira se organiziranje i predᘐkolskog obrazovanja.


Potrebno je izgraditi viᘐe objekata Obdaniᘐta, kako u gradu tako i u veၰim prigradskim naseljima (u srediᘐtu planiranih zona za stanovanje).


Kalesija broj stanovnika 429840-3 god. Pobj. 2295 x 5,5 = 12623 m² Pkomp. 2295 x 20 = 45900 m²4-7 god. 2545 x 7,5 = 19088 m² Pkomp. 2545 x 20 = 50900 m²




U opၰini Kalesija radi 5 osnovnih ᘐkola, kao javne ustanove i 14 podruაnih ᘐkola koje rade u sastavu centralnih ᘐkola sa ukupno 4.663 uაenika rasporeᄐenih u 172 odjeljenja, a poslove obavlja 297 zaposlenika. Osnovne ᘐkole koriste prostor povrᘐine11.655 m² ili 2,5 m² po uაeniku.

BrojNaziv ᘐkole Povrᘐina

ᘐkole (m2)Povrᘐina

dvoriᘐta(m2) uაenika uაionicaProsj. Povrᘐ. uაionica(m2)

Oᘀ KALESIJA 2.871 13.634 1.289 18 53Oᘀ MEMIၠI 1.810 6.000 642 16 30Oᘀ RAINCI GORNJI 2.135 3.736 893 21 52Oᘀ TOJᘀIၠI 2.536 13.132 1.088 23 42Oᘀ VUKOVIJE 2.303 10 751 16 48




Potrebno je:

1. Izgraditi jedan ᘐkolski objekat u gradu Kalesiji i tako formirati joᘐ jednu osnovnu ᘐkolu.

2. Izgraditi Podruაnu ᘐkolu Lipovice u sastavu JU Oᘀ Rainci Gornji, Podruაnu ᘐkolu Kadiriაi (Jeginov Lug) u sastavu JU Oᘀ Tojᘐiၰi.

3. Izgraditi fiskulturnu dvoranu za JU Oᘀ «Kalesija».



Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata osnovnih ᘐkola je oko 38.600 m2, a raspolo០iva ukupna povrᘐina ᘐkola je 11.655 m².Planirana izgradnja iskazana u okviru potreba, zadovoljiၰe potrebe za prostorom i sa urbanistiაkog aspekta u planskom periodu. Potrebne povrᘐine kao i lokacije za izgradnju biၰe definirane detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).


Srednje obrazovanje organizirano je u JU Mjeᘐovita srednja ᘐkola Kalesija, koju pohaᄐa 1.289 uაenika rasporeᄐenih u 47 odjeljenja sa tendencijom poveၰanja broja uაenika. Poslove obavlja 89 zaposlenika. ᘀkola koristi 3.900 m² ili 3 m² po uაeniku.

Nema potrebe za izgradnjom novog prostora, ali je po potrebi moguၰa dogradnja postojeၰe ᘐkole.


Br.djece 15-19 god. 3869 Pobj. 3869 x 7,5 = 29018m² Pkomp. 3869 x 20=77380m²

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekta srednje ᘐkole je oko 29.000 m², a raspolo០iva ukupna povrᘐina srednje ᘐkole je 3.900 m².Imajuၰi u vidu tendenciju poveၰanja broja srednjoᘐkolske djece u sadaᘐnjem trenutku, kao i proraაunske podatke, u planskom periodu je pored dogradnje postojeၰeg objekta, potrebno planirati i izgradnju novog ᘐkolskog objekta. Potrebne povrᘐine kao i lokacija za izgradnju biၰe definirane detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).

Opၰina Kladanj

Broj stanovnika na podruაju opၰine Kladanj je 14.701. a planira se da ၰe 2025.godine imati 16.385 stanovnika.

Obrazovanje na podruაju opၰine je organizirano u tri nivoa: predᘐkolsko, osnovno i srednje.




Predᘐkolskim odgojem i obrazovanjem obuhvaၰeno je u JU Djeაje obdaniᘐte Kladanj 38 djece sa 4 zaposlenika. Koriste objekat povrᘐine od 115 m² ᘐto po jednom djetetu iznosi 3 m². Potrebno je izgraditi viᘐe objekata Obdaniᘐta, kako u gradu tako i u veၰim prigradskim naseljima (u srediᘐtu planiranih zona za stanovanje).

U narednim podacima prikazana je potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj izraაunata prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 5,5 m²/djetetu do 3 godine a 7,5 m²/djetetu do 7 godina i za povrᘐinu kompleksa dvoriᘐte je 20 m²/djetetu, uz radijus gravitacionog podruაja do 500 m):

Kladanj broj stanovnika 160850-3 god. Pobj. 859 x 5,5 = 4725 m² Pkomp. 859 x 20 = 17180 m²4-7 god. 952 x 7,5 = 7140 m² Pkomp. 952 x 20 = 19040 m²

r gravitacije 300-500 m; Broj zaposlenih 181Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj je oko 6.900 m² (za potpuni prihvat sve djece u dobi od 1-6 godina).Planirati izgradnju viᘐe objekata obdaniᘐta u okviru opၰine. Potrebne povrᘐine kao i lokacije za izgradnju biၰe definirane detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).


Osnovno obrazovanje je organizirano u dvije javne ustanove JU Oᘀ Kladanj i JU Oᘀ Stupari koje u svom sastavu imaju 7 podruაnih ᘐkola, sa 1770 uაenika rasporeᄐenih u 73 odjeljenja, a poslove obavlja 142 zaposlenika. Osnovne ᘐkole koriste prostor povrᘐine 7.933 m², ᘐto po jednom uაeniku iznosi 4 m².

BrojNaziv ᘐkole Povrᘐina

ᘐkole(m²)Povrᘐina

dvoriᘐta(m²)Uაenika uაionica

Prosj. Povrᘐ. uაionica(m²)

Oᘀ KLADANJ KLADANJ 6.056 829 1.083 42 52Oᘀ STUPARI KLADANJ 1.877 500 687 10 44Izvor: Podaci Ministarstva obrazovanja (…) TK i Komisije za obrazovanje (…) Skupᘐtine TK

Nema potrebe za izgradnju ili dogradnju objekata, ali ima potrebe za rekonstrukcijom i renoviranjem Podruაne ᘐkole u Crijevაiၰima u sastavu JU Oᘀ Stupari. Potrebna povrᘐina objekata ᘐkola za uაenike u Oᘀ, prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 7,5m²/uაeniku i za povrᘐinu kompleksa je 20 m2/uაeniku) je:


Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata osnovnih ᘐkola je oko 14.500 m², a raspolo០iva ukupna povrᘐina ᘐkola je 7.933 m².Sa urbanistiაkog aspekta, postojeၰi ᘐkolski kapaciteti u planskom periodu neၰe moၰi zadovoljiti potrebe ukoliko se bude nastavio trend rasta broja djece ovog uzrasta, te je potrebno planirati izgradnju joᘐ jednog ᘐkolskog objekta. Potrebne povrᘐine kao i



lokacije za izgradnju biၰe definirane detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).


U JU Mjeᘐovita srednja ᘐkola "Musa ၠazim ၠatiၰ" Kladanj obrazuju se uაenici Opၰe gimnazije 254 uაenika u 9 odjeljenja i uაenici srednje struაne (zanatske) ᘐkole, 176 uაenika rasporeᄐenih u 8 odjeljenja (ukupno 430 uაenika u 15 odjeljenja). Ova srednjoᘐkolska ustanova koristi prostor povrᘐine od 2.285 m² ili 5,3 m² po uაeniku. Nema potrebe za izgradnju ili dogradnju ᘐkolskog objekta.



Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekta srednje ᘐkole je oko 10.800 m², a raspolo០iva ukupna povrᘐina MS ᘐkole je 2.285 m².Ovo pokazuje da je u planskom periodu potrebno planirati izgradnju novog ᘐkolskog objekta, te ukoliko bude potrebno i poveၰanje kapaciteta postojeၰeg objekta. Potrebne povrᘐine kao i lokacija za izgradnju biၰe definirane detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).

Opၰina Lukavac

Opၰina Lukavac ima 57.333 stanovnika. a planira se da ၰe 2025. godine imati 59.682 stanovnika. Obrazovanje je organizirano na tri nivoa: predᘐkolsko, osnovno i srednje.


JU za odgoj i obrazovanje djece predᘐkolskog uzrasta Lukavac ima 110 djece ukljuაene u odgojno-obrazovni rad. Koristi prostor povrᘐine 1.037 m² ili 9 m² po djetetu.Potrebno je izgraditi viᘐe objekata obdaniᘐta, kako u gradu tako i u veၰim prigradskim naseljima (u srediᘐtu planiranih zona za stanovanje).


Lukavac broj stanovnika 596820-3 god. Pobj. 3187 x 5,5 = 17529 m² Pkomp. 3187 x 20 = 63740 m²4-7 god. 3103 x 7,5 = 23273 m² Pkomp. 3103 x 20 = 62060 m²

r gravitacije 300-500; Broj zaposlenih 629

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj je oko 26.500 m² (za potpuni prihvat sve djece u dobi od 1 – 6 godina).



Planirati izgradnju viᘐe objekata obdaniᘐta u okviru opၰine. Potrebne povrᘐine kao i lokacije za izgradnju biၰe definirane detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).


U osam osnovnih ᘐkola (osam centralnih i 19 podruაnih ᘐkola), nastavu pohaᄐa 5.206 uაenika rasporeᄐenih u 205 odjeljenje, a poslove obavlja 428 zaposlenika. Sve osnovne ᘐkole koriste prostor povrᘐine 21.599 m², ili 4,2 m² po uაeniku.


ᘐkole(m2)Povrᘐina

dvoriᘐta(m²) Uაenika uაionicaProsj. Povrᘐ. uაionica(m²)

Oᘀ DOBOᘀNICA 2.770 2.550 505 20 55Oᘀ GNOJNICA 1.786 21.555 426 11 50Oᘀ LUKAVAC GRAD 4.697 16.086 1.227 25 62Oᘀ LUKAVAC MJESTO 2.661 8.400 883 22 57Oᘀ POLJICE 2.212 2.402 524 13 49Oᘀ PROKOSOVIၠI 2.548 27.587 473 17 54JU Oᘀ PURAჀIၠ 2.523 18.395 819 20 56JU Oᘀ TURIJA 2.402 13.000 349 14 56

Ukupno Lukavac 21.599 109.975 5.206 142 606Izvor: Podaci Ministarstva obrazovanja (…) TK i Komisije za obrazovanje (…) Skupᘐtine TK

Potrebno je:1. U Pᘀ Modrac (u sastavu JU Oᘀ "Lukavac Grad") izgraditi objekat sa 2

uაionice.2. Izgraditi novi objekat osnovne ᘐkole u gradu Lukavcu. 3. U JU Oᘀ Gnojnica instalirati centralno grijanje i renovirati dvije podruაne

ᘐkole i to Pᘀ "Kruᘐevica" i Pᘀ "Berkovica".4. Izvrᘐiti renoviranje centralne ᘐkole Puraაiၰ i rekonstrukciju Pᘀ Tabaci.



Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata osnovnih ᘐkola je oko 53.700 m², a raspolo០iva ukupna povrᘐina ᘐkola je 21.599 m².Planirana izgradnja iskazana u okviru potreba sa urbanistiაkog aspekta ၰe zadovoljiti potrebe za ᘐkolskim prostorom u planskom periodu. Potrebne povrᘐine kao i lokacije za izgradnju biၰe definirane detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).


Srednje obrazovanje je organizirano u tri srednje ᘐkole: JU Gimnazija Lukavac sa 446 uაenika i 16 odjeljenja, JU Mjeᘐovita ekonomsko-hemijska ᘐkola sa 799 uაenika u 30 odjeljenje a JU Mjeᘐovita elektromaᘐinska ᘐkola Lukavac sa 899



uაenika rasporeᄐenih u 33 odjeljenja (ili ukupno 2.144 uაenika u 79 odjeljenja). U ove tri srednje ᘐkole u Lukavcu poslove obavlja 194 zaposlenika, a za rad ᘐkola na raspolaganju je prostor povrᘐine 7.162 m² ili 3,3 m² po uაeniku.

Naziv ᘐkole Povrᘐina ᘐkole(m2)


Broj uაenica

Prosj. Povrᘐ. uაionica(m2)

GIMNAZIJA LUKAVAC 1.190 446MJEᘀ. SR. ELEKTRO-MAᘀINSKA ᘀKOLA 2.789 8.780 899 50MS EKONOMSKO-HEMIJSKA ᘀKOLA 3.186 1.500 799 60

Ukupno Lukavac 7.165Izvor: Podaci Ministarstva obrazovanja (…) TK i Komisije za obrazovanje (…) Skupᘐtine TK

Potrebno je u JU Mjeᘐovita elektromaᘐinska ᘐkola renovirati i dograditi salu za tjelesni odgoj.



Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata srednjih ᘐkola je oko 40.000 m², a raspolo០iva ukupna povrᘐina srednjih ᘐkola je 7.162 m².Na osnovu prezentiranih podataka potrebno je predvidjeti poveၰanje kapaciteta za dva postojeၰa ᘐkolska objekta te planirati izgradnju joᘐ jednog, novog ᘐkolskog objekta. Potrebne povrᘐine kao i lokacije za izgradnju biၰe definirane detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).

Opၰina Srebrenik

U opၰini Srebrenik ០ive 44.237 stanovnika, a planira se da ၰe 2025. godine imati 43.413 stanovnika.

Obrazovanje je organizirano u tri nivoa: predᘐkolsko, osnovno i srednje.


JU za odgoj i obrazovanje djece predᘐkolskog uzrasta Srebrenik je ukljuაila 63 djece. Koristi prostor od 400 m² ili 6 m² po djetetu, ᘐto je dovoljno. Potrebno je izgraditi viᘐe objekata obdaniᘐta, kako u gradu tako i u veၰim prigradskim naseljima (u srediᘐtu planiranih zona za stanovanje).

U narednim podacima prikazana je potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj izraაunata prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 5,5 m²/djetetu do 3 godine a 7,5 m²/djetetu do 7 godina i za povrᘐinu kompleksa dvoriᘐte je 20 m²/djetetu, uz radijus gravitacionog podruაja do 500 m):

Srebrenik broj stanovnika 474130-3 god. Pobj. 2532 x 5,5 = 13926 m² Pkomp. 2532 x 20 = 50640 m²4-7 god. 2807 x 7,5 = 21053 m² Pkomp. 2807 x 20 = 56140 m²

r gravitacije 300-500 m2; Broj zaposlenih 534



Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj je oko 23.400 m² (za potpuni prihvat sve djece u dobi od 1 – 6 godina).Planirati izgradnju viᘐe objekata obdaniᘐta u okviru opၰine. Potrebne povrᘐine kao i lokacije za izgradnju biၰe definirane detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).


Osnovno obrazovanje je organizirano u 8 javnih ustanova (centralne ᘐkole) i 17 podruაnih ᘐkola. Nastavu pohaᄐa 5.102 uაenika rasporeᄐena u 203 odjeljenje, a poslove obavlja 390 zaposlenika. Osnovne ᘐkole koriste prostor povrᘐine 23.626 m2 ili 4,7 m2 po uაeniku.


ᘐkole(m²)Povrᘐina

dvoriᘐta(m²) uაenika uაionicaProsj. Povrᘐ. uაionica(m²)

DRUGA O.ᘀ.SREBRENIK 2.388 500 648 12 59OSNOVNA ᘀKOLA ᘀPIONICA 2.150 13.976 459 16 46Oᘀ "TINJA" 2.370 8.827 643 16 50Oᘀ DUBOKI POTOK 3.152 937 812 10 59Oᘀ PODORAᘀJE 2.297 14.610 571 16 56Oᘀ RAPATNICA 5.556 9.885 609 14 55Oᘀ SLADNA 2.589 4.600 448 13 57PRVA O.ᘀ. SREBRENIK 3.124 1.500 912 11 57


Potrebno je:

1. Dograditi 4 uაionice u JU ''Prva osnovna ᘐkola'' Srebrenik.2. Izgraditi salu za tjelesni odgoj u ''Prva Oᘀ Srebrenik'', i ''Druga Oᘀ

Srebrenik'', a u Oᘀ ᘀpionica renovirati salu za tjelesni odgoj.3. Sanirati sanitarne აvorove u Pᘀ Jasenica, Pᘀ Zahiroviၰi i Pᘀ Lisoviၰi (JU

Oᘀ Podoraᘐje) i Pᘀ Srednja ᘀpionica (JU Oᘀ ᘀpionica).5. Renovirati Pᘀ Kuge i Pᘀ Cage (JU Oᘀ Duboki Potok).


br. Djece 7-14 god. 5690 Pobjekta 5690 x 7,5 = 42675 m² Pkomp. 5690x 20 = 113800 m²

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata osnovnih ᘐkola je oko 42.600 m², a raspolo០iva ukupna povrᘐina ᘐkola je 23.626 m².Pored planiranih izgradnji, iskazanih u okviru potreba, predvidjeti i i dogradnju joᘐ dvije Oᘀ ili Pᘀ ukoliko se za to uka០e realna potreba. Detaljnije povrᘐine i ostali podaci vezani iskazane potrebe biၰe definirani detaljnijom planskom dokumentacijom. (Prostorni plan opၰine).




JU Mjeᘐovita srednja ᘐkola Srebrenik organizira nastavu za 1.681 uაenika, koji su rasporeᄐeni u 58 odjeljenja, a poslove obavlja 115 zaposlenika. ᘀkola za realizaciju nastave koristi prostor povrᘐine 3.690 m², ili po uაeniku 2,2 m².Potrebno je: Izgraditi novi ᘐkolski objekat za 12 uაionica i prateၰih prostorija sa salom za tjelesni odgoj.


Br.djece15-19 god. 4267 Pobj. 4267 x 7,5 = 32003m² Pkomp. 4267 x 20=85340m²

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata srednjih ᘐkola je oko 32.700 m², a raspolo០iva ukupna povrᘐina srednjih ᘐkola je 3.690 m².Prezentirani podaci pokazuju da je potrebno poveၰati kapacitet postojeၰeg objekta (dogradnjom ili nadziᄐivanjem), te planirati izgradnju novog ᘐkolskog objekta. Detaljnije potrebne povrᘐine, lokacija za izgradnju i drugi podaci biၰe definirani detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).

Opၰina Sapna

U opၰini Sapna ០ivi 13.553 stanovnika. a planira se da ၰe 2025. godine imati 14.770 stanovnika. Obrazovanje je organizirano na dva nivoa: osnovno i srednje, a u planskom periodu obezbijediti uslove za predᘐkolsko obrazovanje.



U narednim podacima prikazana je potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj izraაunata prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 5,5 m²/djetetu do 3 godine a 7,5 m²/djetetu do 7 godina i za povrᘐinu kompleksa-dvoriᘐte je 20 m²/djetetu, uz radijus gravitacionog podruაja do 500 m):


r gravitacije 300-500 m²; Broj zaposlenih 164Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj je oko 6.800 m² (za potpuni prihvat sve djece u dobi od 1 – 6 godina).Planirati izgradnju viᘐe objekata obdaniᘐta u okviru opၰine. Potrebne povrᘐine kao i lokacije za izgradnju biၰe definirane detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).


JU Oᘀ Sapna je jedina obrazovna ustanova organizirana kao javna ustanova u opၰini Sapna. U svom sastavu ima pet podruაnih ᘐkola. Nastavu pohaᄐa 1.603 uაenika rasporeᄐenih u 62 odjeljenja, a poslove obavlja 104 zaposlenika. ᘀkola koristi prostor veliაine od 2.861 m2 ili 1,8 m2 po uაeniku.



Naziv ᘐkole Povrᘐina ᘐkole(m²)

Povrᘐina dvoriᘐta(m²)

Broj uაionica


Oᘀ SAPNA SAPNA 2.861 3.792 28 55Izvor: Podaci Ministarstva obrazovanja (…) TK i Komisije za obrazovanje (…) Skupᘐtine TK

Potrebno je: Zavrᘐiti izgradnju objekta osmorazredne ᘐkole u Vitinici (izgraᄐen prvi sprat zgrade i radovi konzervirani).



Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata osnovnih ᘐkola je oko 13.000 m², a raspolo០iva ukupna povrᘐina ᘐkola je 2.861 m².Imajuၰi u vidu postojeၰe stanje koje ukazuje da prostorni kapaciteti nisu dovoljni, u planskom periodu je potrebno planirati izgradnju novog ᘐkolskog objekta i poveၰati postojeၰi kapacitet Oᘀ Sapna (dogradnjom i nadziᄐivanjem). Detaljniji podaci vezani za proraაun potrebne povrᘐine, planirana lokacija i sl. biၰe dati detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).


U Sapni je sagraᄐen novi namjenski objekat za JU Mjeᘐovita srednja ᘐkola sa 9 uაionica i prateၰim prostorijama, sa ukupnom povrᘐinom 996 m² (ili 2,6 m² po uაeniku). Nastavu pohaᄐa 390 uაenika rasporeᄐenih u 15 odjeljenja, sa 37 uposlenika.



Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekta srednje ᘐkole u Sapni je oko 9.800 m², a raspolo០iva ukupna povrᘐina MS ᘐkole je 1.000m².Imajuၰi u vidu sadaᘐnje stanje i აinjenicu da u sadaᘐnjem trenutku novi objekta zadovoljava potrebe, ali i აinjenicu da ukoliko bude izra០ena tendencija rasta broja djece ovog uzrasta neၰe moၰi zadovoljiti potrebe, potrebno je predvidjeti moguၰnost dogradnje i nadziᄐivanja istog, jer ၰe u ovom sluაaju biti potrebno obezbjediti daleko veၰi ᘐkolski kapacitet od sadaᘐnjeg. Detaljniji podaci ၰe biti dati detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).

Opၰina Teoაak

Opၰina Teoაak ima 7.817 stanovnika a planira se da ၰe 2025. godine imati 8.068 stanovnika. Obrazovanje je organizirano na dva nivoa: osnovno i srednje, a u planskom periodu obezbijediti uslove za predᘐkolsko obrazovanje.




Potrebno je izgraditi objekat obdaniᘐta (u srediᘐtu planirane zone za stanovanje).



r gravitacije 300-500 m² Broj zaposlenih 91

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj je oko 3.200 m² (za potpuni prihvat sve djece u dobi od 1 – 6 godina).



JU Oᘀ "Hajrudin Meᘐiၰ" Teoაak organizira osnovno obrazovanje za 1.283 uაenika, rasporeᄐenih u 38 odjeljenja, a poslove obavlja 58 zaposlenika.

Pored centralne ᘐkole sa 728 uაenika, nastava je organizirana u tri podruაne ᘐkole. ᘀkola koristi prostor za nastavu povrᘐine od 2.740 m² ili 2,19 m² po uაeniku.

Naziv ᘐkole Povrᘐina ᘐkole(m²)

Povrᘐina dvoriᘐta(m²)

Broj uაionica


Oᘀ HAJRUDIN MEᘀIၠ TEOჀAK 2.740 8.339 22 52 Izvor: Podaci Ministarstva obrazovanja (…) TK i Komisije za obrazovanje (…) Skupᘐtine TK

Potrebna povrᘐina objekata ᘐkola za uაenike u Oᘀ, prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 7,5 m²/uაeniku i za povrᘐinu kompleksa je 20m²/uაeniku) je:

Broj djece 7-14 god. 968 Pobjekta 968 x 7,5 =7260 m² Pkomp. 968 x 20 = 19360 m²

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata osnovnih ᘐkola je oko 7.200 m², a raspolo០iva ukupna povrᘐina ᘐkola je 2.740 m².Imajuၰi u vidu postojeၰe stanje u planskom periodu, potrebno je planirati izgradnju novog ᘐkolskog objekta u naselju Teoაak. Detaljniji podaci koji se odnose na proraაun potrebnih povrᘐina, kao i lokacije za izgradnju biၰe dati detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).



b. Srednje obrazovanje

JU Mjeᘐovita srednja ᘐkola Teoაak organizira srednjoᘐkolsko obrazovanje za 384 uაenika u 14 odjeljenja i to u tehniაkoj ᘐkoli (maᘐinska i elektrotehniაka) sa 7 odjeljenja i struაnoj (zanatskoj) sa 6 odjeljenja). U ᘐkoli je zaposleno 39 zaposlenika. Koristi prostor povrᘐine 896 m² (ili po uაeniku 2,3 m²) ᘐto je znatno ispod predagoᘐkih standarda. Nedostaje prostor za izvoᄐenje praktiაne nastave.

Potrebno je: Hitno izgraditi radionice za praktiაnu nastavu za maᘐinsku i elektrotehniაku ᘐkolu, proᘐiriti uაioniაki prostor i izgraditi fiskulturnu dvoranu.

U narednim podacima prikazana je potrebna povrᘐina objekata srednjihᘐkola, prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 7,5 m²/uაeniku i za povrᘐinu kompleksa je 20 m²/uაeniku).


Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekta MS ᘐkole Teoაak je oko 5.400 m², a raspolo០iva ukupna povrᘐina MS ᘐkole je 896 m².Iz prezentiranih podataka se vidi da je raspolo០ivi prostor veၰ sada ispod svakog normativa, te je neophodno planirati za planski period dogradnju i nadziᄐivanje postojeၰeg objekta, koje ၰe moၰi zadovoljiti potrebe u planskom periodu. Detaljniji proraაun povrᘐina biၰe dat kroz izradu Prostornog plana opၰine.

Opၰina Tuzla

Na podruაju opၰine Tuzla ០ivi 141.500 stanovnika, a planira se da ၰe 2025.godine imati 138.273 stanovnika.

Obrazovanje je organizirano na აetiri nivoa: predᘐkolsko, osnovno, srednje i visoko.


JU Obdaniᘐte ''Naᘐe dijete'' prihvata 850 djece. Koristi prostor u 12 objekata povrᘐine 6.790 m2 ili po djetetu 8 m2. Ova ustanova ima i 9.700 m2 zemljiᘐne povrᘐine (dvoriᘐte) tako da postoji moguၰnost dogradnje ili izgradnje novih objekata na istoj lokaciji (za objekte ''Sunაica'', ''Poletarac'', ''Ciciban'', ''Bambi'').Potrebno je izgraditi viᘐe objekata obdaniᘐta, kako u gradu tako i u veၰim prigradskim naseljima (u srediᘐtu planiranih zona za stanovanje).

U narednim podacima prikazana je potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj izraაunata prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 5,5 m2/djetetu do tri godine, a 7,5 m2/djetetu do 7 godina i za povrᘐinu kompleksa dvoriᘐte je 20 m2/djetetu, uz radijus gravitacionog podruაja do 500 m):

0-3 god. Pobj. 7971 x 5,5 = 43841 m2 Pkomp. 7971 x 20 = 159420 m2





Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj je oko 72.600 m2 (za potpuni prihvat sve djece u dobi od 1-6 godina).



Na podruაju opၰine Tuzla osnovno obrazovanje je organizirano u 22 redovne osnovne ᘐkole, jednu osnovnu muziაku ᘐkolu, i dvije ᘐkole za obrazovanje djece sa posebnim potrebama. U 25 osnovnih ᘐkola kao javnih ustanova osnovnog odgoja i obrazovanja, nastavu pohaᄐa 13.019 uაenika rasporeᄐenih u 545 odjeljenja.

Sve osnovne ᘐkole koriste prostor povrᘐine 58.328 m2 ili po uაeniku 4,5 m2. Prostor nije ravnomjerno rasporeᄐen po ᘐkolama, kako bi to bilo potrebno.


Povrᘐina ᘐkole (m2)

Povrᘐina dvoriᘐta

(m2)Broj

uაionicaProsj. povrᘐ.uაionica (m2)

JU ''Centar za obrazov.odgoj irehabilitaciju sluha i govora'' Tuzla 35 837 5.418 9 63

JU OSNOVNA MUZIჀKA ᘀKOLA 302 716 0 13 13JU Oᘀ ''BRჀANSKA MALTA'' TUZLA 746 2.100 6.000 9 56JU Oᘀ ''BREᘀKE'' TUZLA 159 1.925 19.086 11 56JU Oᘀ ''BUKINJE'' TUZLA 528 2.650 2.300 13 56JU Oᘀ ''CENTAR'' TUZLA 540 2.756 430 10 54JU Oᘀ ''GORNJA TUZLA'' TUZLA 362 1.540 205 11 47JU Oᘀ ''HUSINO'' TUZLA 281 1.554 794 10 54JU Oᘀ ''JALA'' TUZLA 547 3.041 3.486 14 61JU Oᘀ ''KISELJAK'' TUZLA 338 1.286 4.567 10 48JU Oᘀ ''KREKA'' TUZLA 498 1.995 7.029 9 50JU Oᘀ ''LIPNICA'' TUZLA 313 1.918 2.400 16 54JU Oᘀ ''MEJDAN'' TUZLA 438 1.923 11.425 12 60JU Oᘀ ''MILADIJE'' TUZLA 719 3.371 8.618 20 55JU Oᘀ ''MRAMOR'' TUZLA 744 3.490 1.500 26 55JU Oᘀ ''NOVI GRAD'' TUZLA 1.098 3.191 4.965 24 55JU Oᘀ ''PASCI'' TUZLA 350 1.664 18.905 15 55JU Oᘀ ''PAZAR'' TUZLA 566 1.597 1.904 11 61JU Oᘀ ''PODRINJE'' TUZLA 192 562 400 8 45JU Oᘀ ''SIMIN HAN'' TUZLA 772 3.856 24.000 17 56JU Oᘀ ''SLAVINOVIၠI'' TUZLA 714 2.042 1.112 16 56JU Oᘀ ''SOLINA'' TUZLA 538 3.180 6.680 23 64JU Oᘀ ''SVETI FRANJO'' TUZLA 555 3.404 3.404 12 39JU Oᘀ ''TUᘀANJ'' TUZLA 1.136 3.154 7.400 19 50JU Zavod za odgoj i obrazovanje uაenika sasmetnjama Tuzla 137 2.348 5.320 13 36JU Oᘀ ''SJENJAK'' 411 2.228Ukupno Tuzla 13.019 58.328 147.549Izvor: Podaci Ministarstva obrazovanja (…) TK i Komisije za obrazovanje (…) Skupᘐtine TK

Potrebno je:a) Izgradnja:

1. Izgradnja sale za tjelesni odgoj u JU Oᘀ ''Pasci''.2. Izgradnja objekta osnovne muziაke ᘐkole.

b) Dogradnja i sanacija:1. Dograditi prostor od 6 uაionica u JU Oᘀ ''Brაanska Malta'' Tuzla



2. Sanirati Pᘀ Solana koja radi u sastavu Oᘀ ''Miladije''3. Sanirati krov u JU Oᘀ ''Mejdan''4. Sanirati objekat JU Oᘀ ''Tuᘐanj''.

Potrebna povrᘐina objekata ᘐkole za uაenike u Oᘀ, prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 7,5 m2/uაeniku i za povrᘐinu kompleksa je 20 m2/uაeniku) je:

Broj djece 7-14 god. 17913 Pobjekta 17913 x 7,5 = 134.348 m2 Pkomp. 17913 x 20 = 358.260 m2

_________________________________________________________________________________________Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata osnovnih ᘐkola je oko 134.000 m2, a raspolo០iva ukupna povrᘐina ᘐkola je 58.328 m2.Pored planiranih intervencija iskazanih u okviru potreba u planskom periodu je potrebno planirati izgradnju i jednog novog ᘐkolskog objekta. Detaljniji podaci koji se odnose na proraაun potrebnih povrᘐina, izbor lokacije i sl. biၰe definirani detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).


Srednje obrazovanje organizirano je u 16 samostalnih ᘐkola od kojih su 14 javne ustanove აiji je osnivaა Tuzlanski kantona, dvije privatne ᘐkole (Behram-begova medresa i KᘀC ''Sv. Franjo''-Opၰa gimnazija, s tim ᘐto se rad obje ove ᘐkole finansira iz Bud០eta TK) i jedna srednja ᘐkola koja radi u sastavu Zavoda za odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama gdje se obrazuju i uაenici osnovne ᘐkole. U srednjim ᘐkolama u Tuzli, nastavu pohaᄐa 10.865 uაenika rasporeᄐenih u 379 odjeljenja. Srednje ᘐkole koriste prostor veliაine od 41.896 m2 (ili 4 m2 po uაeniku).

Naziv ᘐkole Povrᘐina ᘐkole (m2)


(m2)Broj


BEHRAMBEGOVA MEDRESA 7.577 7.400 12 56JU EKONOMSKA ᘀKOLA TUZLA 1.954 0 10 47JU GIMNAZIJA ISMET MUJEZINOVIၠ TUZLA 1.791 0 11 43JU GIMNAZIJA MEᘀA SELIMOVIၠ TUZLA 6.432 20.000 19 81JU GRAᄀEVIINSKO GEODETSKA ᘀKOLA TUZLA 4.865 440 20 60JU HEMIJSKA ᘀKOLA TUZLA 792 500 11 55JU MEDICINSKA ᘀKOLA TUZLA 3.463 858 18 47JU MJEᘀOVITA SRE. ELEKTROTEHNIჀKA ᘀKOLA 2.700 900 12 56JU MJEᘀOVITA SREDNJA MAᘀINSKA ᘀKOLA 2.700 851 18 56JU MJEᘀOVITA SREDNJA RUDARSKA ᘀKOLA 734 0 7 43JU MJEᘀOVITA SREDNJA SAOBRAၠAJNA ᘀKOLA 1.800 851 5 78JU MJEᘀOVITA SREDNJA ᘀKOLA TUZLA 1.101 1.500 11 45JU SREDNJA MUZIჀKA ᘀKOLA TUZLA 750 350 13 24JU SREDNJA TRGOVINSKA ᘀKOLA TUZLA 736 0 4 55JU TURISTIჀKO UGOSTITELJSKA ᘀKOLA 1.478 0 6 50KᘀC ''SVETI FRANJO'' TUZLA-Opၰa gimnazija 3.023 2.000 13 53Ukupno Tuzla 41.896


Nedostaje prostor za JU Gimnazija ''Ismet Mujezinoviၰ'' Tuzla, JU MSᘀ Turistiაko-ugostiteljska ᘐkola Tuzla, JU MS Rudarsko-geoloᘐka ᘐkola Tuzla.

Potrebno je:a) Izgraditi objekat za:

- Gimnaziju ''Ismet Mujezinoviၰ'' Tuzla, sa salom za tjelesni odgoj,



- Mjeᘐovitu srednju ᘐkolu Tuzla sa salom za tjelesni odgoj,- Rudarsku ᘐkolu sa salom za tjelesni odgoj,

b) Izgradnja sale za tjelesni odgoj za:- Mjeᘐovitu hemijsku ᘐkolu Tuzla- Mjeᘐovitu elektrotehniაku ᘐkolu Tuzla- Srednju muziაku ᘐkolu Tuzla

c) Dogradnja objekta:- Dograditi radionice praktiაne nastave u MS Elektrotehniაkoj ᘐkoli

TuzlaNapomena: Dio prostora od 1.300 m2 u Gimnaziji ''Meᘐa Selimoviၰ'' Tuzla, koristi Elektrotehniაki fakultet Univerziteta u Tuzli. Poᘐto stalno raste interes za upis u ovu Gimnaziju, izmjeᘐtanjem Elektrotehniაkog fakulteta bi se poboljᘐali uvjeti rada Gimnazije ''Meᘐa Selimoviၰ''.


Broj djece 15-19 god. 13435Pobjekta 13435 x 7,5 = 100.763 m2 Pkomp. 13435 x 20 = 268.700 m2

_________________________________________________________________________________________Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata srednja ᘐkola u Tuzli je oko 100.700 m2, a raspolo០iva ukupna povrᘐina srednjih ᘐkola je 41.896 m2.Intervencije i izgradnja iskazana u okviru potreba zadovoljit ၰe i sa urbanistiაkog aspekta potrebe za novim ᘐkolskim prostorima u planskom periodu. Detaljniji podaci koji se odnose na potrebne povrᘐine, izbor lokacija za izgradnju i sl. biၰe definiran detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).

d. Visoko obrazovanje i nauka

Visoko obrazovanje u Kantonu se odvija na 13 fakulteta i Akademiji dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli (sa 42 odsjeka i usmjerenja), na kojima visoko obrazovanje stiაe preko 15.000 studenata (oko 3 % stanovniᘐtva). Djelatnost Visokog obrazovanja na podruაju Tuzlanskog kantona (koja se obavlja na Univerzitetu u objektima koji su smjeᘐteni u gradu Tuzli), u proteklih 14 godina do០ivjela je sna០nu ekspanziju koju ilustruje podatak o tome da je 1991.godine na 7 fakulteta u Tuzli studiralo oko 2.500 studenata. Raspolo០ivi prostorni kapaciteti visokoᘐkolskih ustanova iznose oko 26.000 m2. Najizra០eniji nedostatak prostora je na Filozofskom, Ekonomskom i Defektoloᘐkom (sada je naziv: Edukacijsko-rehabilitacijski) fakultetu, koji treba rjeᘐavati adaptacijom postojeၰih i izgradnjom novih prostora. Tokom 2004. i 2005.godine promijenjena je namjena nekih objekata u gradu Tuzli tako da su ti objekti rekonstruirani, dograᄐeni i adaptirani za potrebe Univerziteta u Tuzli (bivᘐi DTV Partizan dograᄐen i adaptiran za potrebe Fakulteta za tjelesni odgoj i sport; bivᘐi ᄀaაki dom rekonstruiran i adaptiran za potrebe Pravnog i Maᘐinskog fakulteta; dogradnja objekta Tehnoloᘐkog fakulteta za potrebe tog i Ekonomskog fakulteta; izgradnja novog amfiteatra na Medicinskom fakultetu).

Nauაnoistra០ivaაka djelatnost organizira se i obavlja u okviru nastavne djelatnosti JU Univerzitet u Tuzli, te u okviru djelatnosti nauაnih instituta u Tuzli.

Procesom privatizacije u TK obuhvaၰena je i privatizacija objekata i djelatnosti nauაnoistra០ivaაkih instituta lociranih u Tuzli. Veၰina njih je nastavila



osnovnu struაno-nauაnu djelatnost (uglavnom poslove projektiranja i drugih struაnih usluga).

Potrebno je sagledati moguၰnosti za formiranje univerzitetskog kampusa u objektima i kompleksu kasarne Vojske Federacije BiH u Tuzli.

Opၰina ័ivinice

Na podruაju opၰine ័ivinice ០ivi 59.575 stanovnika, a planira se da ၰe 2021.godine imati 58.056 stanovnika. Obrazovanje je organizirano na tri nivoa: predᘐkolsko, osnovno, srednje.


JU Djeაje obdaniᘐte ័ivinice obuhvata 92 djece predᘐkolskog uzrasta. Koriste prostor povrᘐine 690 m2, ᘐto po jednom djetetu iznosi 7,5 m2.


U narednim podacima prikazana je potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj izraაunata prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 5,5 m2/djetetu do tri godine, a 7,5 m2/djetetu do 7 godina i za povrᘐinu kompleksa-dvoriᘐte je 20 m2/djetetu, uz radijus gravitacionog podruაja do 500 m):



r gravitacije 300-500 m; Broj zaposlenih 731________________________________________________________________________________

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata obdaniᘐta za predᘐkolski odgoj je oko 28.700 m2 (za potpuni prihvat sve djece u dobi od 1-6 godina).Planirati izgradnju viᘐe objekata obdaniᘐta u okviru opၰine. Potrebne povrᘐine kao i lokacije za izgradnju biၰe definirane detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).


Osnovno obrazovanje je organizirano u 9 javnih ustanova i 11 podruაnih osnovnih ᘐkola. Nastavu pohaᄐa ukupno 8.005 uაenika rasporeᄐenih u 305 odjeljenja, a poslove obavlja 512 zaposlenika. Osnovne ᘐkole koriste prostor povrᘐine od 23.090 m2 ᘐto po uაeniku iznosi 2,9 m2.

BrojNaziv ᘐkole Povrᘐina ᘐkole (m2)

Povrᘐina dvoriᘐta (m2) uაenika uაionica

Prosj. povrᘐ.Uაionica (m2)

DRUGA Oᘀ ័IVINICE 2.297 168 1.372 18 53Oᘀ ''ᘀERIၠI'' ័IVINICE 2.555 501 855 21 55Oᘀ BAᘀIGOVCI 2.171 7.490 558 14 50Oᘀ DUBRAVE 2.626 13.000 715 16 58Oᘀ ᄀURᄀEVIK 3.252 8.836 1.215 19 56Oᘀ GRAჀANICA ័IVINICE 2.897 53 1.059 21 54Oᘀ VIᘀၠA ័IVINICE 1.821 6.190 726 16 56Oᘀ ័IVINICE GORNJE 1.180 8 364 8 50PRVA Oᘀ ័IVINICE 4.291 3.560 1.141 33 41Ukupno ័ivinice 23.090 39.806




Potrebno je:1. Izgraditi salu za tjelesni odgoj u JU Oᘀ Gornje ័ivinice.2. Dograditi 4 uაionice u ''Drugoj Oᘀ ័ivinice''.3. Renovirati objekat Pᘀ u Suhoj koja pripada JU Oᘀ ᘀeriၰi.

Potrebna povrᘐina objekata ᘐkola za uაenike u Oᘀ, prema urbanistiაkim normativima (za povrᘐinu objekta je 7,5 m2/uაeniku i za povrᘐinu kompleksa je 20 m2/uაeniku) je:

Broj djece 7-14 god. 7687Pobjekta 7687 x 7,5 = 57.653 m2 Pkomp. 7687 x 20 = 153.740 m2

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata osnovnih ᘐkola je oko 57.600 m2, a raspolo០iva ukupna povrᘐina ᘐkola je 23.090 m2.Pored intervencija pobrojanih u okviru potreba, planirati izgradnju joᘐ jednog novog ᘐkolskog objekta u gradskom dijelu iz razloga ᘐto je evidentna izgradnja individualnih stambenih objekata na potezu Maline-Dubrave-័ivinice. Detaljnije potrebe u povrᘐinama, kao i izbor lokacije za izgradnju biၰe definirani kroz izradu detaljnije planske dokumentacije (Prostorni plan opၰine).


Za obavljanje djelatnosti srednjeg obrazovanja u opၰini ័ivinice osnovane su dvije javne ustanove i to: JU Mjeᘐovita srednja ᘐkola ័ivinice organizira nastavu za 1.191 uაenika koji su rasporeᄐeni u 38 odjeljenja za elektrotehniაku, maᘐinsku, poljoprivrednu, ᘐumarsku i drvopreraᄐivaაku tehniაku struku, te za struაnu (zanatsku) ᘐkolu, te sa 102 uposlenika; JU Gimnazija ័ivinice sa 492 uაenika u 16 odjeljenja, a poslove obavlja 35 uposlenika.

Obje srednje ᘐkole rade u istom objektu koji ima 6.141 m2 prostora.

Naziv ᘐkole Povrᘐina ᘐkole (m2)


(m2)Broj


JU MSᘀ ័IVINICE 5.341 13.244 23 55GIMNAZIJA ័IVINICE 800Izvor: Podaci Ministarstva obrazovanja (…) TK i Komisije za obrazovanje (…) Skupᘐtine TK

Potrebno je izgraditi joᘐ jedan objekat srednje ᘐkole sa salom za tjelesni odgoj.


Broj djece 15-19 god. 5765 Pobj. 5765 x 7,5 = 43238 m2 Pkomp. 5765 x 20 = 115300 m2

Zakljuაak: Prema urbanistiაkim normativima potrebna povrᘐina objekata srednjih ᘐkola u ័ivinicama je oko 43.200 m2, a raspolo០iva ukupna povrᘐina srednjih ᘐkola je 6.141 m2.



Prezentirani podaci i proraაuni pokazuju da je potrebno u planskom periodu pored planirane, joᘐ 2 nove ᘐkole. Proraაun potrebnih povrᘐina, izbor lokacije i sl. biၰe definirati detaljnijom planskom dokumentacijom (Prostorni plan opၰine).

12.3.4. Kultura

Djelatnost kulture na podruაju Tuzlanskog kantona karakteriᘐe relativno mali broj institucija koje se bave ovom djelatnoᘐၰu, te u veၰini sluაajeva neadekvatni objekti i raspolo០ivi prostor za obavljanje ove djelatnosti. Koncentracija ustanova ove djelatnosti je u Gradu Tuzla, te u veၰim gradovima Kantona (Lukavac, Banoviၰi, ័ivinice, Graაanica, Srebrenik, Gradaაac). U najveၰem broju ovih institucija djelatnost je lokalnog karaktera, a samo neke od njih imaju i ᘐiri znaაaj.

Potrebno je: izvrᘐiti sanaciju (i po potrebi proᘐirenje) objekata svih Centara za kulturu u opၰinama kao i obezbjediti prostor za djelatnost tih institucija u onim opၰinama gdje ne postoje, te planirati prostor za odgovarajuၰe objekte za razvoj djelatnosti institucija kulture i to:

JU Arhiv Tuzlanskog kantonaArhiv je lociran u Tuzli, a njegova djelatnost se i dalje odvija u neprikladnim

uvjetima uslijed posljedica ratnog stanja.Potrebno je obezbjediti dodatni prostor, po moguၰnosti graditi namjensku zgradu za Arhiv.

JU Zavod za zaᘐtitu i koriᘐtenje kulturno historijskog i prirodnog naslijeᄐa TuzlaZavod je, nakon delo០iranja iz objekta u kome je vrᘐio svoju djelatnost, bez

prostora za obavljanje zakonom propisanih poslova.Potrebno je obezbjediti namjenski prostor za rad Zavoda.

JU Muzej istoაne Bosne TuzlaOsnovan je 1947.godine. Tokom 2004.godine Opၰina Tuzla je za djelatnost

Muzeja ustupila objekat bivᘐe Interne bolnice u Tuzli. Neophodno je hitno funkcionalno prilagoᄐavanje tog prostora za djelatnost Muzeja. Bioloᘐka zbirka, kao organizacioni dio Muzeja je smjeᘐtena u adekvatan prostor i trajno je rijeᘐila svoj problem.

Bosanski kulturni centar TuzlaOsnovan poაetkom 1998.godine kao Javna ustanova. Raspola០e

odgovarajuၰim prostorom, gdje su stvoreni potrebni uvjeti za realizaciju programa u okviru namjene Centra.

JU Narodna i univerzitetska biblioteka ''Derviᘐ Suᘐiၰ'' TuzlaNarodna biblioteka je osnovana 1946.godine, a univerzitetska biblioteka je

osnovana 1986.godine. Na poაetku ratnih dogaᄐanja u Tuzli (polovinom 1992.godine) iz praktiაno funkcionalnih razloga obje biblioteke su objedinjene, nakon აega je Opၰina Tuzla osnivala JU Narodna i univerzitetska biblioteka Tuzla. U NUB rade i odjeljenja Austrijske, Iranske, Francuske, Njemaაke i Ameriაke biblioteke. Raspola០e odgovarajuၰim prostorom.



Biblioteka kojoj je osnivaა Rijaset IZ Bosne i HercegovineJU Behram-begova biblioteka Tuzla, nalazi se u prostorijama Med០lisa

Islamske Zajednice, Tuzla.

Meᄐunarodna galerija portreta ''Ismet Mujezinoviၰ'' TuzlaMeᄐunarodna galerija portreta Tuzla smjeᘐtena je u objektu Doma mladih

Tuzla. U okviru Galerije djeluje i Atelje ''Ismet Mujezinoviၰ'' u objektu koji je vlasniᘐtvo Galerije. Potrebno je planirati prostor za izgradnju namjenskog objekta za ovu galerijsku ustanovu u gradu Tuzli.

Narodno pozoriᘐte TuzlaU Tuzli je osnovano prvo BiH pozoriᘐte 1898.godine. Radi poboljᘐanja uslova

rada, u planskom periodu je neophodno izvrᘐiti rekonstrukciju postojeၰeg objekta Pozoriᘐta.

Potrebno je planirati prostor u Gradu Tuzli za izgradnju novog namjenskog objekta za pozoriᘐnu djelatnost.

JU Osnovna muziაka ᘐkola u TuzliOsnovana je 1949/50.ᘐkolske godine. Potrebno je planirati prostor za

izgradnju namjenskog objekta za potrebe Muziაke ᘐkole u Tuzli.

JU Srednja muziაka ᘐkola TuzlaPoაela je sa radom septembra 1957.godine i od tada, pa do danas, აini

okosnicu muziაkog ០ivota Grada Tuzle, pa i ᘐire.Potrebno je (kao i za Osnovnu muziაku ᘐkolu) planirati prostor za izgradnju namjenskog objekta za potrebe Srednje muziაke ᘐkole u Tuzli.

Udru០enje graᄐana za pozoriᘐnu djelatnost- Gradsko pozoriᘐte ័iviniceGradsko pozoriᘐte ័ivinice djeluje u prostorijama Bosanskog kulturnog centra

u ័ivinicama.Potrebno je planirati prostor u gradu ័ivinice za izgradnju namjenskog objekta za pozoriᘐnu djelatnost.

Hrvatski teatar ''Soli'' Husino-TuzlaSvoju kulturoloᘐku funkciju i misiju obavlja viᘐe od 25 godina u razliაitim

oblicima organiziranja i funkcioniranja. Koncipiran je kao teatar alternative, kamernog tipa, koji svoje predstave mo០e igrati po izuzetno povoljnim organizacionim i materijalnim uvjetima. Kontinuirano radi predstave za djecu i odrasle, upotpunjuje teatarsku paletu Tuzlanskog kantona. Od 1992-2003.godine koristi prostor u Spomen domu Husino.

Potrebno je namjenski adaptirati prostor za rad ovog teatra.

12.3.5. Sport i fiziაka kultura

Mre០u objekata sporta i fiziაke kulture აine objekti Sportsko privrednog i kulturnog centra ''Mejdan'' u Tuzli, sportskih dvorana (Univerzitetska i DTV ''Partizan'' u Tuzli, Sportske dvorane u Banoviၰima, Graაanici, Gradaაcu, Lukavcu, Srebreniku, ័ivinicama) zatim otvoreni sportski tereni (stadioni, mali stadioni, tenis



tereni), te otvorena kupaliᘐta-bazeni i jedan zatvoreni bazen (poluolimpijskih dimenzija u Hotelu Tuzla).

Kao ᘐto je veၰ ranije navedeno, zbog nedovoljnog tekuၰeg odr០avanja i oᘐteၰenja u toku rata neki sportski objekti su devastirani, u nekim od njih je djelatnost dovedena u pitanje nefunkcioniranjem komunalne infrastrukture (vodovod, kanalizacija, grijanje i elektro instalacije u objektu ''Stadion 2.oktobar'' Tuzla).

Mo០e se zakljuაiti da postojeၰi objekti fiziაke kulture uglavnom zadovoljavaju prostorne zahtjeve sadaᘐnjih sportskih potreba, ali je njihovo potpuno aktivno funkcioniranje uvjetovano njihovim saniranjem.

Rekreacija, pored stanovanja i rada, jedna od osnovnih funkcija druᘐtvene infrastrukture. Namjena povrᘐina za rekreaciju se zapravo temelji na dvije osnovne kategorije po aktivnostima i sistemu rekreacije:

§ za aktivnu rekreaciju koja se odvija kroz organiziran rad – fiziაko obrazovanje, radna rekreacija, amaterski i profesionalni sport predviᄐa se obezbjeᄐenje prostora za sportsko-rekreativne centre, rekreativne povrᘐine uz ᘐkolske i druge objekte, kao i druge sportske terene.§ za pasivnu rekreaciju koja se odvija kroz zadovoljenje individualnih

sklonosti i psihofiziაkih moguၰnosti predviᄐene su slobodne povrᘐine urbanog podruაja zajedno sa zonama stanovanja i rada, kao i povrᘐine izvan urbanih podruაja koje pru០aju moguၰnost za organizovanje ovog vida rekreacije (jezera, planinska podruაja).

U cilju utvrᄐivanja potrebnih povrᘐina za sport i rekreaciju uraᄐen je orijentacioni proraაun po opၰinama u Tuzlanskom kantonu prema prognoznom broju stanovnika, a na osnovu sljedeၰih urbanistiაkih normativa :

1.- za korisnu povrᘐinu objekta je 2,5 m2/stanovniku, zatim 2.- za otvorene naseljske sportsko-rekreativne povrᘐine .je 0,5 m2/stanovniku;

a. za otvorene terene 2,0 m2/stanovniku, b. za naseljske parkove 1,0 m2/stanovniku)

Primjenjujuၰi navedene normative po opၰinama Kantona dobijamo slijedeၰe potrebne povrᘐine sportsko rekreacionih kompleksa i objekata:

1. Banoviၰi Planirani broj stanov.30.7501. 76.875 m2 =7,67 ha 2. 15.375 m2

a) 61.500 m2

b) 30.750 m2

2. Ⴠeliၰ Planirani broj stanov.15.7201. 29.770 m2 =2,98 ha 2. 5.954 m2

a) 23.816 m2 b) b) 11.908 m2

3. Doboj Istok Planirani broj stanov.14.4591. 36.148 m2 =3,61 ha2. 7.230 m2

a) 28.918 m2

b) 14.459 m2

4. Kalesija Planirani broj stanov.42.984



1. 107.460 m2 ili 10,75 ha2. 21.492 m2

a) 85.968 m2 b) 42.984 m2

5. Graაanica Planirani broj stanov.56.8161. 147.040 m2 =14,70 ha 2. 29.408 m2

a) 117.632 m2

b) 58.816 m2

6. Gradaაac Planirani broj stanov.50.2421. 113.415 m2 =11,34 ha2. 22.683 m2

a) 90.732 m2

b) 45.366 m2

7. Kladanj Planirani broj stanov.16.3851. 402.125 m2 ili 4,20 ha 2. 8.043 m2

a) 32.170 m2

b) b) 16.085 m2

8. Lukavac Planirani broj stanov.59.6821. 149.205 m2 ili 14,92 ha2. 29.841 m2

a) 119.364 m2

b) 59.682 m2

9. Sapna Planirani broj stanov.14.7701. 36.458 m2 =3,65 ha2. 7.292 m2

a) 29.166 m2

b) 14.583 m2

10. Srebrenik Planirani broj stanov.43.4131. 118.533 m2 ili 11,85 ha2. 94.826 m2

a) 23.707 m2

b) 47.413 m2

11. Teoაak Planirani broj stanov. 8.0681. 20.168 m2 =2,02 ha2. 4.034 m2

a) 16.134 m2

b) 8.067 m2

12. Tuzla Planirani broj stanov.138.2731. 373.183 m2 =37,32 ha2. 74.637 m2

a) 298.546 m2

b) 149.273 m2

13. ័ivinice Planirani broj stanov.58.056 1. 160.140 m2 =16,01 ha2. 32.028 m2

a) 128.112 m2

b) 64.056 m2

Sistem sportsko – rekreativnih kompleksa proizilazi iz saznanja da su povrᘐine namijenjene funkciji rekreacije proizaᘐle iz starosne strukture buduၰeg stanovniᘐtva, obuhvaၰenosti i uაeᘐၰu korisnika u pojedinim oblastima fiziაke kulture i frekvenciji pojedinih objekata rekreacije u odnosu na ekoloᘐke uslove sredine, zdravstvenog stanja stanovniᘐtva, viᘐka slobodnog vremena i drugih აinilaca koji proizilaze iz buduၰeg razvoja Kantona. Sistem zelenila i zelenih povrᘐina je organski povezan sa sistemom rekreacije.

Pregled planiranih povrᘐina kompleksa za sport i rekreaciju po opၰinama(prema urbanistiაkim normativima) prikazan je u sljedeၰoj tabeli:



U tabeli broj 74 dat je Pregled mre០e institucija fiziაke kulture, po opၰinama i po vrstama objekata:

Tabela broj 74 : Mre០a institucija fiziაke kulture

Opၰina Bazen Dvorana Stadion Sportski tereni Tenis Sportski

centarBanoviၰi 1 1 4Ⴠeliၰ 2 1Doboj Istok 1 2 1Graაanica 2 1 1 18 1Gradaაac 1 1 15Kalesija 4 3 11Kladanj 1 2Lukavac 1 1 1 12 1Sapna 2Srebrenik 1 1 1 7Teoაak 1Tuzla 3(+1) 3 2 13 4 1័ivinice 10 1 1 14Ukupno: 25 9 12 102 7 1

Ovakva mre០a institucija fiziაke kulture treba da poslu០i kao osnov za njeno dalje razvijanje i dograᄐivanje. Za opၰine koje nemaju sportske dvorane u planskom periodu predviᄐena je izgradnja polivalentne dvorane, dok ostale objekte za sport i rekreaciju treba definirati u okviru detaljnije urbanistiაke dokumentacije – Prostorni planovi opၰina.

Povrᘐine za aktivnu i pasivnu rekreaciju su date kao sportsko - rekreativne zone, a utvrᄐivanje pojedinih namjena navedenih povrᘐina unutar ovih zona biၰe definirane Prostornim planovima opၰina.

Red.Broj

OPၠINA Brojstanovnika

Planiranapovrᘐina kompleksa

(ha)1. Banoviၰi 30750 7,672. Ⴠeliၰ 11908 2,983. Doboj Istok 14459 3,614. Graაanica 58816 14,75. Gradaაac 45366 11,346. Kalesija 42984 10,757. Kladanj 16085 4,208. Lukavac 59682 14,929. Sapna 14583 3,6510. Srebrenik 47413 11,8511. Teoაak 8067 2,0212. Tuzla 149273 37,3213. ័ivinice 64056 16,01



12.3.6. Javne funkcije (vladin sektor)

Infrastrukturu javnih djelatnosti აine zakonodavna vlast, izvrᘐna i sudska vlast, kantonalni i opၰinski organi uprave, te Zavod zdravstvenog osiguranja i Slu០ba za zapoᘐljavanje.

Zakonodavnu vlast Kantona vrᘐi Skupᘐtina Kantona, izvrᘐnu vlast obavlja Vlada Kantona, a sudsku vlast vrᘐe Kantonalni sud i opၰinski sudovi. Uspostavom Tuzlanskog kantona uspostavljen je pravni okvir za konstituiranje i organizaciju sudske vlasti TK, koju vrᘐi Kantonalni sud i opၰinski sudovi koji se osnivaju zakonom Kantona.

Za obavljanje poslova zakonodavne i izvrᘐne vlasti kantonalni organi uprave koriste prostor na viᘐe lokaliteta povrᘐine 6768 m2, ᘐto nije zadovoljavajuၰe.18

Smjeᘐtajni problemi sudova i tu០ilaᘐtva TK vezani su kako za nedostatak smjeᘐtajnog prostora, tako i nezadovoljavajuၰe postojeၰe smjeᘐtajne uslove. U zajedniაkoj zgradi u Tuzli (vlasniᘐtvo Kantonalnog suda u Tuzli) smjeᘐteni su: Kantonalni sud, Kantonalno tu០ilaᘐtvo i Kantonalni sud za prekrᘐaje, a uz njih joᘐ Opၰinski sud u Tuzli i Opၰinsko tu០ilaᘐtvo u Tuzli.

Od 10 opၰinskih sudova, osam ima vlastite zgrade, dok su preostala dva smjeᘐtena u prostorije vlasniᘐtva nadle០nih opၰina. Osam opၰinskih sudova raspola០e sa 24 sudnice, dok sudovi u Kalesiji i ័ivinicama nemaju ni jednu sudnicu. Postojeၰi smjeᘐtajni kapaciteti sudova su nedostatni za normalno funkcioniranje sudova (nedostatak prostora i nenamjenska gradnja, dotrajalost i sl.). Zadovoljavajuၰe smjeᘐtajne uslove imaju samo tri suda (u Banoviၰima, Gradaაcu i Kladnju). U dva opၰinska suda (Lukavac i ័ivinice) nedostaje adekvatna oprema (oprema koja je naslijeᄐena od drugih korisnika, dotrajala ili neispravna), a u preostalih osam stanja opreme se mo០e oznaაiti relativno zadovoljavajuၰom.

Opၰinska tu០ilaᘐtva imaju zadovoljavajuၰe smjeᘐtajne uslove samo u pet sluაajeva. Tu០ilaᘐtva u Kalesiji, Srebreniku i ័ivinicama su smjeᘐtana u opၰinske prostore, a tu០ilaᘐtva u Lukavcu i Kladnju u prostorijama policijskih uprava.

Djelatnost organa opၰinske uprave na podruაju Kantona obuhvata raznolike poslove koji su po pojedinim opၰinama razliაito organizirani, ovisno o veliაini i nivou razvijenosti opၰina, აime je determinirana i potreba za prostornim kapacitetima. Na poslovima organa opၰinske uprave, organiziranim na navedenim naაin (po pojedinim opၰinama), zaposleno je 1.528 radnika. Pri tome, za obavljanje ovih poslova u upotrebi je prostor veliაine 24.512 m2.

Problemi vezani za neophodne potrebe u prostoru su kako nedostatak smjeᘐtajnog prostora, tako i nezadovoljavajuၰi uslovi za rad o აemu je detaljnije reაeno u okviru analize postojeၰeg stanja javnih funkcija.

Obzirom na izra០ene probleme u neadekvatnom smjeᘐtaju i nedostatku prostora u narednom periodu ၰe biti potrebno adaptacijama, dogradnjama, otkupima ili izgradnjom novih objekata obezbjediti radne uslove za veၰi broj institucija na podruაju Tuzlanskog kantona. U narednom periodu prioritetna je izgradnja sljedeၰih objekata:

- svi opၰinski sudovi (izuzev u Banoviၰima, Gradaაcu i Kladnju),- opၰinska tu០ilaᘐtva u Kalesiji, Srebreniku, ័ivinicama, Lukavcu i Kladnju,- opၰinski sudovi za prekrᘐaje u svim opၰinama,- administracija izvrᘐne vlasti Tuzlanskog kantona,- dovrᘐetak izgradnje objekta kantonalnog i opၰinskog tu០ilaᘐtva.

18 Studija ''Druᘐtvene djelatnosti Tuzlanskog kantona''-II faza-podloga za izradu Prostornog plana Tuzlanskog kantona 2001-2020'',Ekonomski institut Tuzla, oktobar 2001.godine



13. OSTALA INFRASTRUKTURA

13.1. Centralna mezarja - groblja

Proraაun potrebne povrᘐine mezarja – groblja za opၰine Tuzlanskog kantona

Dimenzioniranje mezarja - groblja, mo០e se izvrᘐiti putem nekoliko metoda proraაuna, a to su:

a) Komparativna metodab) Normativna metodac) Obraაunska metoda

Sve ove metode za dimenzioniranje potrebne povrᘐine zasnivaju se na slijedeၰim faktorima:

1. prognozni broj stanovnika2. stopa mortaliteta3. rotacioni turnus4. bruto povrᘐina grobnog mjesta

Na bazi ovih faktora i prognoziranog broja stanovnika, uraᄐen je po opၰinama proraაun potrebnih povrᘐina za mezarja – groblja, u varijanti od minimalne (a-komparativna metoda) do maksimalne (b-normativna metoda) u zavisnosti od izabrane metode proraაuna. Kroz detaljnije dokumente prostornog ureᄐenja, prostorni plan opၰina i urbanistiაki plan, biၰe precizno definirane povrᘐine i utvrᄐene lokacije za mezarja-groblja, u zavisnosti od ukazanih potreba po naseljenim mjestima.

Tabela broj 75: Potrebne povrᘐine za komplekse mezarja – groblja po opၰinama Tuzlanskog kantona

Opၰina Broj stanovnika

aPovrᘐina u ha

bPovrᘐina u ha

cPovrᘐina u ha

1. Banoviၰi 30.750 6,15 11,73 9,402. Ⴠeliၰ 15.720 2,38 4,40 3,503. Doboj Istok 14.459 2,90 4,53 3,634. Graაanica 56.816 11,76 26,10 20,905. Gradaაac 50.242 9,07 20,13 16,106. Kalesija 38.984 8,60 15,85 12,707. Kladanj 16.385 3,22 5,23 4,208. Lukavac 59.682 11,94 21,28 17,009. Sapna 14.770 2,92 3,65 2,9010.Srebrenik 43.413 9,48 18,68 14,9511.Teoაak 8.068 1,61 4,23 3,4012.Tuzla 138.273 29,85 71,85 57,4513.័ivinice 58.056 12,81 21,63 6,92UKUPNO 112,69 229.29 173,05

13.2. Regionalna deponija i deponija opasnog i specifiაnog otpada

Posljedice neprimjerenog postupanja sa otpadom Tuzlanskog kantonu, koje su evidentne, nepovoljno utiაu na stanje u prostoru i kvalitet okolice, prije svega zbog ugro០avanja standarda ០ivota graᄐana i zdravlja ljudi.



Izgradnjom regionalne deponije za zbrinjavanje komunalnog otpada sa podruაja Kantona i sanacijom postojeၰih "divljih" ali zvaniაnih opၰinskih deponija smanjiti ၰe se pritisak na kvalitet okolice a time i opasnost po ០ivot i zdravlje ljudi na podruაju Tuzlanskog kantona.

Lokacija projektovane regionalne deponije "Lukavaაka Rijeka", smjeᘐtena je u opၰini Lukavac u srediᘐnjem dijelu Tuzlanskog kantona, na udaljenosti oko 2,5km sjeverno od sela Huskiၰi. Lokacija povrᘐine od 35,60 ha je smjeᘐtena u granicama povrᘐinskog kopa rudnika uglja "Lukavaაka Rijeka" na kojem se ne vrᘐi iskopavanje, ali teren nije preveden u drugu namjenu na naაin propisan Zakonom o rudarstvu Bosne i Hercegovine.

Dio ove lokacije se koristi za neselektivno odlaganje razliაitih vrsta აvrstog otpada iz Lukavca. Cijeli prostor na kojem se deponija treba graditi predstavlja nizinu nastalu rudarenjem koja dijelom graniაi sa padinama pokrivenim drveၰem.

"Regionalna EKO deponija" Tuzla je projektovana da prihvati u buduၰnosti sav komunalni i ekvivalentni აvrsti otpad u Tuzlanskom kantonu na naაin koji odgovara Europskim i dr០avnim regulativama.

Meᄐutim u prvo vrijeme na pomenutoj deponiji za komunalni otpad, ၰe se odlagati otpad sa podruაja jedanaest opၰina: Tuzla, Lukavac, Srebrenik, Gradaაac, Graაanica, Doboj Istok, ័ivinice, Banoviၰi, Kalesija, Kladanj i Sapna.

Odlaganje komunalnog otpada za ostale dvije opၰine Tuzlanskog kantona (Teoაak, Ⴠeliၰ) radi transportnih troᘐkova, ၰe se rjeᘐavati u okviru regionalne deponije Bijeljina.

Regionalna deponija za komunalni i ekvivalentni აvrsti otpad ၰe se izgraditi tako da upravlja integriranim postrojenjem za odlaganje otpada, i sastojat ၰe se od slijedeၰih komponenti:

• Deponije za komunalni i ekvivalentni აvrsti otpad sa neophodnim objektima za rad

• Centra za upravljanje komunalnim otpadom za prihvat i privremeno skladiᘐtenje otpada predviᄐenog za recikla០u

Regionalna deponija ၰe se izgraditi tako da maksimalno ispunjava uslove zaᘐtite okolice. Izgradnjom podzemnih i povrᘐinskih sistema za zatvaranje deponije, kao i modernih sistema za prikupljanje procijednih voda i gasova, bit ၰe izbjegnuta eksfiltracija teაnih i gasovitih zagaᄐivaაa. Osim toga, bit ၰe ostvareno i higijenski zadovoljavajuၰe odlaganje otpada.

Uz paralelan rad centra za komunalni otpad predviᄐen za recikla០u, ostvarivat ၰe se ekoloᘐki povrat vrijednog materijala u industriju, a istovremeno kapacitet deponije ၰe se koristiti na optimalan naაin.

Odlaganje otpada ၰe se vrᘐiti po fazama:• Faza 1- modeliranje baze deponije• Faza 2 - Aktivni rad deponije• Faza 3 – Postavljanje pokrivke sa sakupljanjem gasa i recikliranjem

otpadnih voda



Ove faze ၰe se odvijati istovremeno u razliაitim plohama ili po odjeljcima. Vrijeme za odvijanje pojedine faze bit ၰe odreᄐeno razvojem dovoza otpada na deponiju.

U poაetnoj fazi utvrᄐeno je da se slijedeၰe vrste otpada neၰe odlagati na deponiji, აak i ako se doka០e da je taj otpad jednak komunalnom otpadu:

• Mulj od tretmana otpadnih voda, stabiliziran ili ne• Mulj od tretmana pitke vode, stabiliziran ili ne• Teაni otpad bilo koje vrste• Poljoprivredni otpad• Kompostni otpad• Kontaminirani graᄐevinski otpad• Industrijski otpad

Osim rada deponije, uspostavit ၰe se i privremeno rjeᘐenje za prihvat i privremeno skladiᘐtenje slijedeၰih otpadnih komponenti koje se neၰe odlagati na deponiji, veၰ ၰe se upuၰivati u druge objekte, sa ili bez prethodnog tretmana:

• Materijal za recikla០u (papir, metali, plastika i staklo) ၰe se skladiᘐtiti na isti naაin, ali na period od jedne godine, kako bi se omoguၰilo buduၰe recikliranje ovih otpadnih komponenti

• Komponente opasnog otpada razvrstanog tokom vizualne inspekcije, skladiᘐtit ၰe se u odvojenom privremenom skladiᘐtu za opasni otpad radi upuၰivanja na odgovarajuၰi tretman

• Prihvat ០ivotinjskih strvina

Na regionalnoj deponiji prihvatit ၰe se otpad od slijedeၰih subjekata:

• Preduzeၰa za odlaganje komunalnog otpada iz Tuzlanskog kantona• Regionalna komercijalna i industrijska preduzeၰa i institucije• Privatna lica iz opၰine Lukavac koja isporuაuju svoj otpad pogodan za

recikla០u direktno u centar za upravljanje komunalnim otpadom

U cilju koriᘐtenja regionalne deponije neophodno je rekonstruirati (proᘐiriti) postojeၰi put koji je izgraᄐen za potrebe rudnika uglja. Cijeli prostor deponije zajedno sa prijemnim i otpremnim podruაjem ၰe biti ograᄐen sa 2,5m visokom metalnom ogradom.

Meᄐutim, izgradnjom regionalne deponije za zbrinjavanje komunalnog otpada, ostat ၰe joᘐ naglaᘐeniji problem kada je u pitanju zbrinjavanje opasnog i specifiაnog otpada na podruაju Kantona, ᘐto mo០e dovesti do znaაajnijeg poveၰanja uticaja sa posljedicama na zagaᄐenje svih segmenata okolice i veliki rizik za okolicu i zdravlje ljudi.

Ukoliko se blagovremeno ne pristupi iznala០enju rjeᘐenja kada je u pitanju postupanje sa opasnim i specifiაnim otpadom, mo០e doၰi do nesagledivih posljedica uzrokovanih akumuliranjem otpada, odnosno do opasnosti nastanka akcidentnih situacija a time i prekomjernog zagaᄐenja zraka, voda, mo០da i nesagledivih posljedica po zdravlje stanovniᘐtva.



Obzirom na oაekivane poteᘐkoၰe kod rjeᘐavanja problematike postupanja sa opasnim i specifiაnim otpadom na podruაju Kantona, ukoliko se to ០eli rijeᘐiti u skladu sa zakonskim propisima blagovremeno, u veoma kratkom vremenskom razdoblju, oაito je da je neophodno saაiniti ispravan i optimalan strateᘐki pristup rjeᘐavanju tog problema. Da bi se u prihvatljivom vremenskom razdoblju uspjeᘐno rijeᘐila problematika postupanja sa opasnim i specifiაnim otpadom na podruაju Kantona, neophodno je donijeti Kantonalni plan upravljanja otpadom, koji mora biti usuglaᘐen sa Strategijom upravljanja otpadom federacije BiH.

Do donoᘐenja kantonalnog plana upravljanja otpadom, u prelaznom periodu, treba razmotriti moguၰnost donoᘐenja dokumenta u vidu Akcionog plana postupanja sa opasnim i specifiაnim otpadom na podruაju Tuzlanskog kantona.

14. POSEBNO ZAᘀTIၠENI PROSTORI

14.1. Zaᘐtiၰena prirodna podruაja

U utvrᄐivanju prirodnih podruაja i vrijednosti za potrebe prostornog planiranja Tuzlanskog kantona relevantne su slijedeၰe აinjenice:

• stanje ugro០enosti prirodnih faktora i• prostorna dimenzija historijskih i druᘐtvenih promjena u procesu tranzicije

svih druᘐtvenih vrijednosti.

Ciljevi koji moraju biti postignuti utvrᄐivanjem i izdvajanjem ovih vrijednosti su zaᘐtita slijedeၰe prirodne fenomenologije, raritetnosti i znamenitosti :

• ekosistemi (prirodni sistemi),• bioloᘐka razliაitost,• prirodna staniᘐta (biotopi),• biljni i ០ivotinjski svijet (vrste koje su ugro០ene, osjetljive, prorijeᄐene i

endemiაne vrste),• geomorfoloᘐki fenomeni uz minerale i fosile,• hidrografske vrijednosti.

Rekognosciranjem prostora Tuzlanskog kantona u smislu prirodnog naslijeᄐa utvrᄐuju se slijedeၰe kategorije:

• prirodna podruაja i• prirodne vrijednosti.

U okviru prirodnih podruაja su :

• podruაja vrijednog pejza០a (pejza០i), • pejza០no parkovne povrᘐine (parkovi),• prirodne vrijednosti.. hidrografske, geomorfoloᘐke, floristiაke i faunistiაke.

U utvrᄐivanju prirodnih podruაja i prirodnih vrijednosti relevantni kriteriji su:



• bioloᘐko ekoloᘐki,• antropogeno devastacijski i• estetsko fizionomski.• Prirodna podruაja

Pejza០i

• Konjuh (Zaᘐtiၰeni pejza០), obuhvaၰa gornji dio sliva rijeke Drinjaაe i slivna podruაja Krabanje i Velike Zlaၰe,

• Etno prirodni pejza០ Vrᘐani, podruაje tradicijske ruralne cjeline, seosko podruაje Vrᘐani,

• Prirodno-arheoloᘐki lokalitet "Gradovrh", uzviᘐenje gradinastog tipa iznad naselja Solina sa lokalitetima srednjovjekovnog franjevaაkog samostana, lok. Bare i lok. Srebra.

• Etno prirodni pejza០ (ansambl mlinova), G. Hrgovi (Srebrenik), na rjeაici Tinja,

• Etno – prirodni pejza០ mlinova na Sladnoj (Srebrenik)• Ilinაica, na potezu Krojაica – put Tuzla-័ivinice do iznad Gornjeg Par-

sela- preko kote 283 i 404 (Gaj) do iznad Vrᘐana, sjeverno na kotu 466 (Karaula)-zaseok Hukiၰi-Babin do-kota 300- do iznad ᘀi Sela gdje se spaja sa linijom koja oznaაava urbano podruაje Tuzle,

• Livadski predio «Paᘐa-Bunar», iznad ul. Nar. Fronta, lok. "ᘀljivice",• Stara Majevica, podruაje Zeleni kamen-Zboriᘐte-Lovaაki dom-podruაje

puta Lovaაki dom Dokanj po 100 metara sa obje strane od osovine puta,• Gradovrh: lok. Gradovrh, lok. Bare i lok. Srebra.,• Predio Ban-brdo,• Majeviაka greda, lok. Kadina აesma, Treᘐnjik i Bulinovac,• Lokalitet Toplice (័ivinice), izvoriᘐno podruაje, odjeljenje 58. gospodarske

jedinice "Mala Spreაa",• Izvoriᘐte Graაaniაke rijeke, lok. Suhaja (័ivinice), podruაje ispod kote 618

(Obli Vrh),• Prirodni predio "Rudine" (័ivinice)• Predio Karaula (Kladanj), lokaliteti Stolice, Kobiljaაe i Hendek,• Kanjon Ujაe (Kladanj), kanjonsko podruაje od ugostiteljskog objekta

"Jelen" do lokaliteta Mimoza,• Kanjon Tarevაice, lokalitet "Ezan" (Kladanj)• Izvoriᘐte Gradaაnice (Gradaაac),• Predio Soko (Graაanica), neposredno zaᘐtitno podruაje zaᘐtiၰenog

nacionalnog spomenika graditeljske cjeline Soko,• Prirodni predjeli Monj, Vis, Bukva, Cerova, Ⴠetovilje, Sijedi Krᘐ (Graაanica)• Predio Svatovac (Lukavac),• Ro០anjska rijeka, podruაje ispod kote "Vrljaja", preko lok. "Pod០uje" do

ispod sela Goduᘐ, • Majevica (Srebrenik), podruაje sa lijeve strane starog puta ᘀpionica-• G. Srebrenik, karakteristiაna kota "Ⴠungar",• Predio Vrelo (Sapna), prirodno podruაje ispod sela Kovaაeviၰi,• Urbani zeleni pejza០ (dendro-floristiაki inventar urbanog podruაja Tuzle),

zaᘐtitna zona kantonalnog srediᘐta, a koja obuhvata zelene povrᘐine



parkova i spomen obilje០ja (28 ha), blokovsko zelenilo (22 ha), ostalo zelenilo (30 ha), tvorniაki krugovi, ᘐkolska dvoriᘐta, drvoredi, skupine drveၰa, grobljansko zelenilo i druge povrᘐine,

• "Sokolina" – prirodni pejza០ ,Doboj Istok

Pejza០no parkovne povrᘐine

• Slana banja -Trnovac, (Tuzla), memorijalno podruაje,• Park Instituta u Miladijama (Tuzla),• Park u Kreki (Tuzla), neposredno podruაje Bosanskog kulturnog centra,• Centralni park (Tuzla),• Vidikovac Kicelj (Tuzla),• Tuzlanski kiseljak, plato izvoriᘐta sa neposrednim livadsko ᘐumskim

podruაjem kao zaᘐtitnom zonom izvoriᘐta,• Gradski park Gradaაac,• Gradski parkovi Graაanica,• Gradski park Srebrenik,• Gradski park ័ivinice, lokalitet kod hotela "Konjuh",• Predio Brnjik, aluvijalna zaravan izmeᄐu rjeაice ᘀiboᘐnice i puta Ⴠeliၰ-

ᘀiboᘐnica sa ᘐirim lokalitetom spomen doma "Ahmet Kobiၰ",• Prirodni predio "Pljeᘐevica" (Kalesija)• Prirodni predio "Vis"" (Kalesija)• Prirodni predio "Babovac" (Kladanj)• Prirodni predio "Bokaviაko brdo" (Lukavac)

Prirodne vrijednosti

Hidrografija

• Termalni izvor u Slavinoviၰima (Tuzla),• Panonsko jezero,• Pilipova voda, prirodno izvoriᘐte standardno optimalne izdaᘐnosti pored

glavne saobraၰajnice u Par-Selu Donjem,• Jezero na Konjuhu, na obodu ᘐireg lokaliteta "Muᘐka Voda", povrᘐine

1.200 აetvornih metara u sklopu zaᘐtiၰenog pejza០a Konjuh,• Vodopad na Velikoj Zlaၰi, u blizini izletiᘐta Zobik na Konjuhu u podruაju

zaᘐtiၰenog pejza០a Konjuh,• Izvoriᘐte "Muᘐka Voda" u sastavu podruაja zaᘐtiၰeni pejza០ Konjuh,

podruაje ispod kote 1.056 (Jastrebiၰ) do ᘐumskog kamionskog puta,• Jezera Hazna i Vidara (Gradaაac)• Sokoluᘐa (Graაanica), cijeli tok,• Humaაko jezero (Ⴠeliၰ), lok. iznad sela Humci povrᘐine 1.000 აetvornih

metara,• Jezero Modrac sa neposrednim obalskim podruაjem i zamoაvarenim

dijelovima,• Jezero Snije០nica sa neposrednim obalnim podruაjem.



Geomorfologija

• Peၰina Bebrava, (Kladanj), podruაje zaᘐtiၰenog pejza០a Konjuh,• Djevojaაka peၰina u Brateljeviၰima, (Kladanj), podruაje zaᘐtiၰenog pejza០a

Konjuh,• Peၰinski kompleks Puzavac (Banoviၰi).

Flora i fauna

• Hrast lu០njak (solitarni primjerci i skupine) u urbanom podruაju Tuzle, (Slana Banja-Trnovac, Centralni park, Autobusna stanica, lokacija crkve u Po០arnici

• Skupine Hrasta lu០njaka u ័ivinicama (Auto moto druᘐtvo i Gradski park).• Skupine i pojedinaაni primjerci bo០ikovine (Djedino), (័ivinice),• Staniᘐte bosanske perunike i bosanskog ljiljana (Varda na Konjuhu,

Banoviၰi)• Staniᘐte velikog tetrijeba (lokaliteti Haluga i Srebrnica na Konjuhu,

Kladanj),• Staniᘐte bijele აaplje (lokalitet jezero Modrac)

14.2. Posebno vrijedna podruაja kulturno-historijskog naslijeᄐa

Tuzlanski kanton posjeduje veၰi broj vrijednih podruაja kulturno-historijskog naslijeᄐa koja svako ponaosob ima svoje specifiაnosti i tra០i posebnu zaᘐtitu. Sigurno da je centralno mjesto samog kantona sam grad Tuzla sa svojim ᘐirim podruაjem.

Prvi pomen gradu Tuzli, naselju soli dolazi od Vizantinca Konstantina Porfirogeneta iz 950. godine n.e. Salenes ili Salines ovaj kraj su nazivali Rimljani, ᘐto je naziv za slanu zemlju po აemu je grad dobio ime. Sama rjeაica Jala dobila je naziv po grაkom izrazu jalos ᘐto znaაi so. Zanimljivo je da postoje indicije da je naziv Bosna nastao od staro albanskog izraz ᘐto znaაi "slana zemlja" (bas a-es), odnosno mjesto gdje se pojavljuje slana voda. Ime ០upe Soli stalno se spominje u titulama bosanskih vladara. Meᄐutim, kontinuitet ០ivota na ovim prostorima datira od neolitskih naselja u Gornjoj i Donjoj Tuzli iz 5000-te godine prije naᘐe ere. Tu su ostaci vinაanske i starაevaაke kulture. Naselje Soli 1225. godine je zasebna oblast u okviru Bosanske banovine, da bi se naᘐla u sklopu ugarsko-maაvanske oblasti, a zatim u vlasti srpskog kralja Dragutina. Poაetkom XIV vijeka (1322.) je u posjedu bosanskih vladara, odnosno bosanskog bana Stjepana Kotromaniၰa.

Zanimljivo je da se u srednjovjekovnom dobu Gornja Tuzla zove "Izvoriᘐte" (izvor slane vode) sa franjevaაkim samostanom posveၰenog Sv. Mariji i starom gradinom. Donja Tuzla u srednjovjekovnom dobu ima crkvu Sv. Petra, a zatim ispod starog grada Gradovrha აiji korijeni dopiru do bronაanog doba gradi se franjevaაki samostan sa crkvom posveၰenoj Bogorodici koji podi០u izbjegli zvorniაki franjevci. Drveni grad opasan palisadama bio je u centru danaᘐnje Donje Tuzle pali Stjepan Tomaᘐeviၰ u momentu nadiranja osmanske vojske. Ⴠitava oblast veၰ je 1474. se naᘐla u sastavu osmanskog carstva. U poაetku ga Osmanlije nazivaju Agac hisar ᘐto znaაi drveni grad. Po najstarijem popisu iz 1512. godine grad se sastojao iz dvije nahije i pripadao Zvorniაkom sand០aku. U to vrijeme Osmanlije nazivaju Gornju Tuzlu Memlehani-bala dok Donju Memlehani-zir. Prije uspostavljanja osmanske vlasti veoma je jak utjecaj bosanske crkve, ᘐto je imalo za posljedicu nastajanje



velikog broja nekropola steၰaka na აitavom podruაju kako Tuzle tako i svih okolnih naselja ᘐto აini posebnu znaაajku i osobitost kao i vrijednost i specifiაnost prostora koje mora imati svoje mjesto u okviru Prostornog plana.

Donja Tuzla je otvoreno gradsko naselje, zatim palanka, a kasnije grad. Utvrᄐena je kamenim zidovima 1768. godine. Utvrᄐenje je imalo აetiri kapije i centralnu braniა kulu. Zidovi su se saაuvali sve do dolaska austro-ugarske vlasti i postojali do 1895. kada su poruᘐeni. U vrijeme osmanske uprave, po sistemu orijentalnog urbanizma nastale su sljedeၰe mahale u Gornjoj Tuzli: Vaiz Ali-efendije ili Mejdanska, Bijela ili Sagrᄐijina, Had០i Skenderova ili Ⴠarᘐijska, Zagradaაka ili Amila Alije, Had០i Bajazidova ili Potok, Had០i Huseinova ili Potur. U to vrijeme u Donjoj Tuzli nastale su slijedeၰe d០amije i mahale: Atik ili Stara po აemu je mahala dobila ime D០amijska, zatim Timur hod០ina ili Isa-begova, mahala Hisarije Ferida i mahala Subaᘐe Alije. Najstarijom se smatra d០amija koja je bila na mjestu danaᘐnje ᘀarene d០amije koja je dobila ovaj izgled u vrijeme austrougarske uprave, dok je prvobitna izgraᄐena 1545. godine. U osmanskom dobu nastale su joᘐ slijedeၰe d០amije i mahale: Turali-begova ili Poljska (Turalibeg je bio veliki vakif za Tuzlu, izgradio je აitav kompleks objekata han, hamam, mekteb, veliki broj duၰana oko same d០amije gdje ၰe se dalje razvijati ostale mahale), zatim Jalska ili Djevojaაka, Had០i Hasanova ili Ⴠarᘐijska, Kethode - Arapაica ili Brdo d០amija, Husein Ⴠauᘐeva ili D០indijska. Po ustaljenoj tradiciji formiranja orijentalnih naselja grad su აinile dva osnovna dijela i to აarᘐija kojoj je აinila centar Had០i Hasanova d០amija sa brojnim duၰanima te ostale mahale koje su okru០ivale აarᘐiju i sa stambenom funkcijom.

Zahvaljujuၰi svom rudnom i prirodnom bogatstvu (so, ugalj i drvo) Tuzla je krajem XIX i poაetkom XX stoljeၰa, za vrijeme austro-ugarske uprave, do០ivjela nagli industrijski i ekonomski razvoj, ᘐto joj je omoguၰilo da se vrlo brzo transformiᘐe iz osmanske kasabe u grad sa urbanim znaაajkama evropskih gradova. Nestaju drveni duၰani, grade se masivni objekti, koji აesto u gornjim eta០ama imaju stanovanje, dok su njihove fasade obogaၰene dekoracijama historijskih stilova. Osim toga, u Tuzli se grade brojni kulturno-prosvjetni, administrativno-upravni, komunalni, vojni, hotelsko-ugostiteljski, sakralni i veၰi stambeni objekti, a njihovi projektanti su poznata imena arhitekata koji u poაetku djeluju iz Sarajeva, iz Graᄐevinskog odjeljenja formiranog pri Zemaljskoj vladi, da bi se kasnije i u samoj Tuzli formirala Graᄐevinska uprava. Imena arhitekata kao ᘐto su Cordinnoni, Condortti, Linardoviၰ, Pokorny, Lubinski su upisana na projektima objekata graᄐenih u stilovima akademizma: neorenesanse, neobaroka, neoromantizma ili secesije i koji postaju elementi novog identiteta grada. Meᄐutim, veၰ 1907. godine poაinju se uoაavati deformacije, kao posljedica koriᘐtenja soli, koji zahvataju dio centra grada. Poslije 1954. godine pristupa se sistematskom geodetskom snimanju i istra០ivanju, koje pokazuje da postoji zakonita ovisnost slijeganja od eksploatacije soli. Zbog deformacija, pukotina i opasnosti od ruᘐenja mnogi objekti u centralnom dijelu grada se moraju poruᘐiti, აime grad gubi svoje lice i mijenja izgled. Tako su poruᘐeni katoliაka crkva, izgraᄐena krajem XIX stoljeၰa, zgrada „Barok", znaაajan stambeno-javni objekat sa stilskim osobitostima neobaroka, a koja je აinila glavni dio Gradskog trga, zatim Dom zdravlja izgraᄐen 1925. godine, zgrada Okru០nog suda izgraᄐena 1905.godine, hotel „Bristol" jedan od najveၰih i najljepᘐih hotela u Tuzli kao i hotel „Grand", te zgrada Velike gimnazije izgraᄐena 1899. godine kao i mnogi drugi objekti. Svakako da se Prostornim planom mora naznaაiti, kako i na koji naაin vratiti lice gradu, s obzirom na to da se viᘐe ne vrᘐi eksploatacija soli, te da je zapoაela sanacija აitavog prostora ispod starog dijela grada. Ne umanjujuၰi znaაaj izgradnje



novih naselja na istoაnom i zapadnom dijelu Tuzle sigurno da obnova centralnog dijela zaslu០uje posebnu pa០nju i tra០i zaseban i cjelovit program.

Ⴠeliၰ

Ⴠeliၰ je podruაje koje obiluje velikim brojem nekropola steၰaka zbog აega ima i posebnu vrijednost. Tu su nekropole: Nahvioci koja ima 50 steၰaka, zatim Kaste Lukavica sa 21 steၰkom kao i Rakoა i Drijenაa sa 20 steၰaka. Osim toga kao vrijedno podruაje istiაe se i selo Lukavica pokraj ceste Ⴠeliၰ-ᘀiboᘐnica na mjestu gdje je pravoslavno groblje. Tu je i nekropola sa 21 steၰkom. Svi ovi lokaliteti opၰine Ⴠeliၰ su posebnih vrijednosti.

Graაanica

Sam naziv Graაanica je izvedeno od rijeაi „Gra០danica" odnosno „Gra០d" ᘐto znaაi grad. Od 1512. godine se nalazi pod osmanskom vlaᘐၰu dok je u ranijem dobu pripadala ០upi Usora, a bila je nastanjena joᘐ u prahistorijskom dobu.

U kasnom srednjem vijeku na ovom podruაju nalazila su se dva znaაajna naselja i to selo Graაanica u kome je bio rudnik ០eljeza i grad Soko. Kako se Graაanica u osmanskom dobu sve viᘐe prostorno i urbano razvijala srednjovjekovni grad Soko je stagnirao. Sjediᘐtem kadiluka postaje 1572. godine obuhvaၰajuၰi naselja: Modriაu, Gradaაac, Oraᘐje, Brაko i ᘀamac. Glavne objekte აarᘐije gradi Ahmed-paᘐa - Budimlija, bosanski namjesnik i to აarᘐijsku d០amiju, hamam, veliki broj duၰana i sahat-kulu. Ova d០amija poruᘐena je u XVIII stoljeၰu a obnovio je Osman-kapetan, otac Husein-kapetana Gradaᘐაeviၰa 1799. godine. Potom je izgradio i medresu koja i danas nosi njegovo ime. Zbog dotrajalosti Ⴠarᘐijska d០amija je poruᘐena 1902. godine i ponovno sagraᄐena sa armirano-betonskom kupolom poაetkom 1914. godine. Osim ove d០amije Graაanica posjeduje joᘐ nekoliko znaაajnih d០amija kao ᘐto su ᘀarena ili Mejdan gdje se razvila Donja აarᘐija, ali koja je tokom historije nekoliko puta ruᘐena i graᄐena nova (posljednja je izgraᄐena 1989. godine). Zatim Trepaniაka d០amija koja se smatrala jednom od najstarijih mahala u Graაanici poᘐto postoje podaci da je bila iz 1548. godine, ali je poruᘐena izmeᄐu dva rata, te Ⴠiriᘐka d០amija koja je bila u mahali obuၰara na mjestu gdje je danas izgraᄐena nova. Tu je Lipanjska ili Had០i D០afer d០amija poruᘐena izmeᄐu dva rata na mjestu koje je izgraᄐena nova. Krajem osmanske uprave u Graაanici je bilo 13 d០amija, dvije medrese i petnaest mekteba. Danas postoji pet d០amija: Ahmed-paᘐina, Mejdan D០edid ili ᘀarena, Drafniၰi, Ⴠiriᘐ i Lipa d០amija. U osmansko doba tu je izgraᄐen vodovod i hamam, zatim sahat-kula koja je saაuvala svoju autentiაnost. U vrijeme austrougarske uprave izgraᄐena je Gradska vijeၰnica, medresa Osman-kapetana, Pravoslavna crkva Hristovog Vaznesenja i Rimokatoliაka crkva pa Graაanica zahvaljujuၰi svojoj historijskoj slojevitosti ima sve osobine vrijednog historijskog podruაja.

U opၰini Graაanica posebno vrijedno podruაje je neolitsko naselje Koriၰa Han koje potjeაe iz 5000-2500 godina pr.n.e. Ovo arheoloᘐko podruაje proglaᘐeno je nacionalnim spomenikom BiH u „Slu០benom glasniku BiH”, broj: 32, od 25. 10. 2003. godine. Zaᘐtita ovog lokaliteta podijeljena je u dvije zone. U I zaᘐtitnoj zoni dopuᘐtaju se samo arheoloᘐka istra០ivanja i radovi konzervacije. I u I i u II zaᘐtitnoj zoni na zapadnoj strani lokaliteta (50 m od granice I zaᘐtitne zone) zabranjuju se bilo kakvi radovi koji mogu ugroziti ovo arheoloᘐko podruაje, a potrebno je i ukloniti objekat koji se nalazi u I zaᘐtitnoj zoni na k.ა. 5315.



Posebno vrijedno podruაje i Srednjovjekovni stari grad Sokol u okviru koga je i Stara d០amija koja je nekada bila dvor i აini zajedno sa gradom kompleks posebnih vrijednosti.

Stari grad Soko proglaᘐen je nacionalnim spomenik BiH („Slu០beni glasnik BiH”, broj: 32, od 25. 10. 2003. godine). Na ovom spomeniku neophodno je izvrᘐiti konzervaciju postojeၰeg stanja. Na podruაju ovog spomenika dopuᘐtaju se samo istra០ivaაki radovi, radovi konzervacije, konstruktivne sanacije i restauracije. Neophodno je oაistiti zidove od raslinja koje predstavlja opasnost za strukturu spomenika, osigurati pristup spomeniku prilaznim putem te ukloniti sve objekte privremenog karaktera u zoni prilaznog puta ka gradu, a postojeၰi stambeni objekti ne smiju se nadograᄐivati i prelaziti visinu od 6,5 m do krova vijenca.

Stara d០amija Soko i harem takoᄐer je proglaᘐena nacionalnim spomenikom („Slu០beni glasnik” broj: 32, od 28.10.2003. godine) koja zajedno sa starim gradom Soko აini jedinstvenu cjelinu. Dopuᘐteni su radovi konzervacije, konstruktivne sanacije, restauracije i rekonstrukcije. Utvrᄐene su i hitne mjere zaᘐtite od daljnjeg propadanja tj. konzerviranje zidova, ispitivanje i statiაka analiza, sanacija i statiაka konsolidacija zidova i krova i zaᘐtita d០amijskog prostora. Takoᄐer je potrebno izvrᘐiti hortikulturno ureᄐenje harema d០amije.

Kao vrijedno historijsko podruაje je i Ⴠarᘐija u samom mjestu Graაanica koja pored d០amija i sahat-kule ima აitav niz duၰana i stambeno-poslovnih objekata koji datiraju iz osmanskog ili austrougarskog doba.

Sahat-kula situirana je u centru აarᘐije proglaᘐena je nacionalnim spomenikom („Slu០beni glasnik BiH”, broj: 23, od 07. 08. 2004. godine). Na ovom nacionalnom spomeniku dopuᘐteni su samo konzervatorsko-restauratorski radovi. Promjena visine objekata oko ovog spomenika nije dopuᘐtena kao ni graᄐenje i promjena krajolika. Novi objektu u ulici Ahmed-paᘐe Budimlije dopuᘐteni su samo do visine 6,5 m do krovnog vijenca.

Kuၰa Mare Popoviၰ proglaᘐena je nacionalnim spomenikom BiH Odlukom objavljenom u „Slu០benom glasniku BiH”, broj: 21, od 18.05.2004. godine. Istom odlukom donesene su mjere zaᘐtite objekta, a zaᘐtita ᘐireg gradskog podruაja bit ၰedefinirana urbanistiაkim planom grada Graაanice. Na samom objektu dopuᘐteni su radovi konzervacije, sanacije, rekonstrukcije i restauracije, ograᄐivanje dvoriᘐta oko objekta u cilju trajne zaᘐtite. Takoᄐer, objektu treba vratiti kulturnu namjenu –etnoloᘐki muzej.

Gradaაac

Graაac je najstariji naziv za Gradaაac i prvi put se spominje 1461. godine. Od1512. godine Graაac se nalazi pod vlaᘐၰu osmanlija. Kao Gradaაac prvi put se spominje u jednom defteru iz 1634. godine i pripadao je graაaniაkom kadiluku. Godine 1701. postaje palanka, a devet godina poslije sjediᘐte kapetanije. Najveၰe zasluge za prosperitet Gradaაca pripada Osman-kapetanu, Murat-kapetanu zvanom „Zmaj od Bosne” i Husein-kapetanu Gradaᘐაeviၰu.

Sigurno najvrjednije podruაje Gradaაca აini Stari grad, Gradina koja se nalazi u centru naselja sa kulom Husein-kapetana Gradaᘐაeviၰa, Husejnijom (Husein-kapetana Gradaᘐაeviၰa) d០amijom i sahat-kulom ᘐto აini kompleks koji je proglaᘐen nacionalnim spomenikom BiH.

Stari grad sa kulom Husein-kapetana Gradaᘐაeviၰa dispoziciono je podijeljen u dva koncentriაna sistema bedema: vanjski sa ulaznim kapi-kulama i unutraᘐnji sa tabijama. Svojom pozicijom, na najviᘐoj koti grada, postao je simbol Gradaაca.



Dosad nije istra០ivano gdje su bili ostali objekti unutar starog grada. Postoje informacije o postojanju d០amije unutar gradskih zidina, a prisutni su i brojni podzemni hodnici i katakombe, koji su stvarali sigurnost braniteljima grada, ali ni oni nisu istra០eni. U okviru kompleksa na ju០noj strani postoji veliki broj podzemnih prostorija koje su vjerojatno slu០ile kao spremiᘐta oru០ja i municije. Ni ubiciranje braniა-kule joᘐ uvijek nije utvrᄐeno, mada izgled prostorni i dispozicioni koncept danaᘐnje Husein-kapetanove kule ukazuje na pretpostavku da je ona, zapravo, bila braniა-kula starog grada.

Kula i konak razvijali su se zajedno sa Gradom. Strateᘐki polo០aj Gradaაca uvjetovao je da se na ovom prostoru veၰ u srednjem vijeku poაinje razvijati malo naselje oko utvrde koja je slu០ila u odbrambene svrhe. Legenda kazuje kako su tri sestre istodobno gradile tri grada: Soko, Srebrenik i Gradaაac, ali ona se mora odbaciti kao izvor saznanja o porijeklu tvrᄐave u Gradaაcu, zbog toga ᘐto se Srebrenik spominje 1333. godine, a Soko 1426.godine, pa prema tome nisu mogli biti graᄐeni istodobno. Ne treba, ipak, iskljuაiti vjerojatnost da je u srednjem vijeku na ovom mjestu postojala tvrᄐava, jer prvi osmanski defteri spominju postojanje utvrde u Gradaაcu. Osmanski defter iz 1533.godine spominje postojanje Graაaაke (tj. gradaაaაke) nahije i tvrᄐave u njoj, koja je, meᄐutim, kao vojni objekat poslije 1526. godine izgubila na va០nosti, s obzirom da su se granice Osmanskog carstva bitkom na Mohaაu pomjerile daleko na sjever. Godine 1634. godine spominje se u Gradaაcu postojanje Donje mahale, pretpostavlja se postojanje i Gornje mahale, odnosno Gradine, koja je kao vojni objekat bila joᘐ uvijek napuᘐtena. Tek od poაetka XVIII stoljeၰa, nakon ᘐto je granica Osmanskog carstva utvrᄐena na Savi, strateᘐki znaაaj Gradaაca kao pograniაnog prostora dobija na veၰoj te០ini, ᘐto utjeაe i na obnavljanje, ᘐirenje i razvoj grada. U skladu sa porastom znaაaja Gradaაca u odbrani granica Osmanskog carstva rastao je i znaაaj gradaაaაke tvrᄐave i kule u njoj.

Po osnivanju kapetanije poაinje i br០a izgradnja Gradaაca. Pored utvrde i kapi-kula podi០u se i drugi objekti, razvijaju razni zanati i osnivaju nove mahale. Gradaაaაki kapetani, koji su bili iz obitelji Gradaᘐაeviၰ, kao i ostali kapetani u Bosni, osim აuvanja granice obavljali su i razne administrativno-policijske poslove. Kapetanovo sjediᘐte je bilo u kuli, koja je slu០ila samo za vojnu i administrativnu upravu, a ne i za stanovanje kapetanove obitelji.

Tvrᄐava i აitav kompleks starog grada poაeo se preureᄐivati 1765. godine u vrijeme Mehmed-kapetana. Taj posao je nastavljen za Osman-kapetana 1808. godine i Murat-kapetana 1818/1819. godine. Tako su za vrijeme Osman-kapetana podignute dvije kapi-kule grada, sa აetvorovodnim krovovima pokrivenim ᘐindrom i posebno lijepo obraᄐenim lukovima od kamena ukraᘐenim floralnim motivima.

Polovinom XIX stoljeၰa Gradaაac veၰ ima oko 350 kuၰa, 40 duၰana, dva hana, dvije medrese, აetiri d០amije i nekoliko mekteba. Naselje tada ima sedam mahala: Svirac, Ⴠarᘐiju, Kal’u, Bukvu, Bagdale, Ciganluk i Srpsku Varoᘐ.

Najviᘐe informacija o obnavljanju grada i kule imamo iz vremena Murat-kapetana.

Kulu i tvrᄐavu obnavljao je Husein-kapetan Gradaᘐაeviၰ. Za gradnju se koristila osim kamena i cigla koja se u poაetku dovozila iz Austrije, a kasnije pravila u vlastitoj ciglani. U to vrijeme Husein-kapetan gradi i Sahat kulu (1824.), a zatim d០amiju (1826.).

Sahat-kula je najmlaᄐi objekat te vrste u BiH. Ima kvadratiაnu osnovu 5,5/5,5 m, visine je 21 m, აiji su zidovi od pomno obraᄐenog kamena. Tarih iznad ulaza



glasi: „Osnivaა objekta je Husein-kapetan, sin Osman-kapetana, kapetana Gradaაaაke tvrᄐave (1240. h.g. 1824.).”

D០amija Husein-kapetana Gradaᘐeviၰa ima kvadratiაnu osnovu 11,15/11,30 m, i pokrivena je kupolom, koja le០i na osmostranom tamburu, dok tri kupolice pokrivaju trijem. Munara je visine 25 m i jedna od najvitkijih u Bosni. Mihrab je ukraᘐen dekoracijom, dok su mahfil i minber od drveta, sa ukrasima.

U dvoriᘐtu je biblioteka Fadil-paᘐe ᘀerifoviၰa, gdje iznad ulaza piᘐe: „Dogaᄐa se ᘐto Allah hoၰe. Dobrotvor ove biblioteke je Sejid Muhamed Fadil-paᘐa ᘀerifoviၰ. Neka mu Allah poveၰa njegov ugled i აas na oba svijeta. Allahu se utjeაe, Amin. Godina 1255. (1839-1840).” Prvobitno je imala kupolu, dok danas ima აetvorovodan krov pokriven crijepom. Biblioteka je radila do 1895. godine.

Nakon ukidanja kapetanija 1832. u Gradaაaაkoj je tvrᄐavi bila smjeᘐtena vojska, a poslije okupacije 1878. kula je slu០ila kao Kotarski ured. Mada neki planovi za renoviranje tvrᄐave pravljeni i u doba austro-ugarske vladavine, tek su posije Drugog svjetskog rata poაeli temeljitiji zahvati na svim objektima, a posebno na kuli Husein-kapetana oznaაavajuၰi ga vrijednim zaᘐtiၰenim kompleksom.

Opၰina Gradaაac takoᄐer posjeduje nekoliko vrijednih historijskih podruაja i to nekropole steၰaka u Jeleაe selu i u Gornjoj Meᄐeᄐi.

Kalesija

U opၰini Kalesija vrijedno historijsko podruაje je Gradina koja potjeაe iz paleolita da bi kasnije postala kasnoantiაko utvrᄐenje. Osim toga u Kalesiji se nalazi veၰi broj nekropola steၰaka od kojih posebno mjesto kao historijsko podruაje su: nekropola steၰaka Brkiၰa groblje u Rudini zatim u Lipovici, Dubnici, Tojᘐiၰima, Periၰima sa 28 steၰaka kao i u Zelini sa istim brojem.

Kladanj

Opၰina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjaაe, u podno០ju planine Konjuh. U putopisu fra Mariniၰa pominje se 1366. godine, u dubrovaაkim spisima 1431. godine, dok ga turski izvori pominju 1469. godine. Godine 1557. kasaba Kladanj s okolinom აini nahiju Sarajevskog kadiluka, a neᘐto kasnije skupa sa Olovom postaje samostalni kadiluk.

Prostor opၰine Kladanj izuzetno je bogat kulturno-historijskim spomenicima iz svih perioda. Ostaci materijalne kulture proᘐlih vremena nalaze se na viᘐe lokaliteta. To nam govori o kontinuitetu naseljenosti ovih prostora od prahistorijskog doba do danas a najveၰi dio je iz srednjovjekovnog i osmanskog perioda.

Opၰinu Kladanj აini vrijedno kulturno-historijsko ali i prirodno podruაje gdje postoji preko 50 lokaliteta steၰaka sa 142 objekta. Vrijedno historijsko podruაje აini nekropola Bijeli Hrid Tuholj sa 18 steၰaka, zatim nekropola Gojsaliၰi sa 46 steၰaka, Ljuto brdo sa 25, Brateljeviၰi koja se nalaze na listi Komisije za nacionalne spomenike, te nekropola Mramorje-Olovci sa 22 steၰka, nekropola Obori sa 17 steၰaka, te nekropola Olovci koja je proglaᘐena nacionalnim spomenikom. Vrijedno podruაje აini i nekropola steၰaka Vijenac, Gojakoviၰi sa 15 steၰaka, Brgovine-Noၰajeviၰi sa 27 steၰaka i Gvozdenoviၰi sa 28 steၰaka kao i nekropola Mramorje-Pelemiᘐi sa 22 steၰka. U samom Kladnju vrijedno podruაje აini centar აarᘐije sa Kurᘐumlijom ili Had០i Bali-begovom d០amijom, a u njenoj blizini Had០i ᄀurᄐihan-hanumina აesma oko kojih se razvila აarᘐija. Kao integralna cjelina kulturno-



historijskih i prirodnih vrijednosti აini kompleks vodenica na rijeci poაevᘐi od Brateljeviၰa preko Kladnja do Obrაevaca i Stariၰa.

Zakonom o konstituiranju novih opၰina u Federaciji BiH i izmjeni podruაja opၰina podijeljenih meᄐuentitetskom i meᄐukantonalnom crtom dio opၰine Vlasenica sa dijelom naseljenog mjesta Turaliၰi pripojen je opၰini Kladanj.

Tuzla

(Opis vrijednost podruაja dat je na poაetku teksta)

U gradu Tuzli vrijedno kulturno-historijsko podruაje აini lokalitet Gradovrha gdje se nalazila stara Gradina sa kasnije izgraᄐenim franjevaაkim samostanom a zatim ostaci neolitskog naselja u okviru starog trga u centru Tuzle kao i u Gornjoj Tuzli neolitsko naselje gradinskog tipa. U blizini Tuzle u selu Dokanj jedno podruაje აini nekropola steၰaka sa 24 objekta te nekropola Donje Breᘐke sa 15 steၰaka. Vrijedno historijsko podruაje აini Ⴠarᘐija sa Had០i Hasanovom ili Ⴠarᘐijskom d០amijom sa აesmom i trgom, zatim kompleks Turalibegove d០amije sa turbetom (proglaᘐena nacionalnim spomenikom kao graditeljska cjelina u აijem sklopu se nalazi greblje i turbe) i lokalitetima nekadaᘐnjih objekata te podruაja Husein-Ⴠauᘐeve ili D០indijske d០amije sa saაuvanim starim objektima mahale. Vrijedna historijska podruაja აine groblja kako muslimanska, pravoslavna, katoliაka i jevrejska.

Integralnu vrijednost prirode i kulturno-historijskog naslijeᄐa su vodenice koje se nalaze u selima poაevᘐi od Po០arnice preko Lipnice do Kovaაica i Mihatoviၰa. Kao posebno vrijedan kompleks აini Pravoslavna crkva sa zgradom Mitropolije, zatim partizansko spomen groblje Trnovac i spomenik Husinskim rudarima na Husinu.

័ivinice

័iviniაko podruაje je u srednjem vijeku pripadalo ០upi Gostilj i najveၰim dijelom se prostiralo u slivu rijeke Gostelje. U opၰini ័ivinice nalazi se nekoliko vrijednih historijskih podruაja koja uglavnom აine nekropole steၰaka posebno nekropola Jasik-Graაanica sa 27 steၰaka, Mramorci-Lukavica sa 53 steၰka, Mramorje u Zukiၰima sa 27 steၰaka, Petarac u Donjoj Viᘐၰi i Repuh-Tupkoviၰi sa po 26 steၰaka, Stupa u ᄀurᄐeviku sa 15 steၰaka. Vrijedno podruაje აini srednjovjekovna gradina, grad Jasiၰak te veၰi broj gradina koje do danas nisu istra០ivane. U selu Priluk u opၰini ័ivinice, centar აini drvena d០amija koja je najveၰa u BiH i koja je potencijalni nacionalni spomenik.

Srebrenik

Srebrenik predstavlja vrijedno historijsko podruაje gdje se pojavljuju ostaci Orman grada, Hrgovi Gornji kao neolitsko naselje, zatim iz srednjovjekovnog perioda dvije nekropole (Metljika i Maაava) te sam utvrᄐeni grad Srebrenik. On se spominje prvi put 1333. godine gdje je izdao povelju ban Stjepan II Kotromaniၰ a zatim tokom XIV i XV stoljeၰa nalazi se u sastavu ០upe Usora da bi u XV vijeku bio u sastavu ugarskog kraljevstva koje je 1512. godine formiralo ovdje Srebreniაku banovinu. Po uspostavljanju osmanske vlasti gubi vojni znaაaj i nalazi se u sastavu Gradaაaაke kapetanije. Grad je dobro saაuvan. Dominira okolinom i nekad se



smatrao jednim od najjaაih gradova ovog dijela bosanske dr០ave. Osim braniა kule tu je sistem zidova graᄐenih u tipologiji tvrᄐava ovog doba. Najveၰi dio fortifikacije su zapravo iz XVIII stoljeၰa.

Banoviၰi

Cijela oblast Tuzle koja je pod naslagama soli u srednjem vijeku je nosila naziv Soli u აijem obuhvatu su bili i Banoviၰi. Kao pograniაna oblast njom su vladali Vizantija, Srbija, Maᄐarska a u doba Kulina Bana ova oblast sa podruაjem Banoviၰa prvi put ulazi u sastav Bosanske dr០ave. Od Banoviၰi sela (u sastavu nekadaᘐnje opၰine Puraაiၰ), zahvaljujuၰi rudniku mrkog uglja nastao je grad. Banoviၰi su 7. novembar 1946. godine slavili kao roᄐendan grada kada je iz Banoviၰa za Beograd krenuo prvi voz natovaren banoviაkim mrkim ugljem.

Najstariji spomenici kulture na ovom podruაju je naselje “Gradina” u selu Tuloviၰi i srednjovjekovni nadgrobni spomenik na Drameᘐini Bo០iၰka Banoviၰa koji je nosio titulu bana za ovo podruაje i po kojem je ovaj grad dobio ime. Steၰak je proglaᘐen nacionalnim spomenikom BiH. Na steၰku se ne mogu vrᘐiti nikakve intervencije (osim specijalno propisanih sanacionih zahvata). Objekat se ne smije izmjeᘐtati i oko njega nije dozvoljena gradnja.

Doboj-Istok

Zakonom o konstituiranju novih opၰina u Federaciji BiH i izmjeni podruაja opၰina podijeljenih meᄐuentitetskom i meᄐukantonalnom crtom podruაje opၰine Doboj-Istok აine naseljena mjesta: Brijesnica Mala, Brijesnica Velika, Klokotnica i dijelovi naseljenih mjesta Lukavica Rijeka i Staniၰ Rijeka. Podruაja naseljenih mjesta do potpisivanja Mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini bila su u sastavu opၰine Doboj. Ni ovdje ne postoji precizna evidencija kulturno-historijskog naslijeᄐa a detaljna arheoloᘐka istra០ivanja ovog prostora nisu raᄐena.

Lukavac

Iako se podruაje Lukavca poაetkom XVI stoljeၰa spominje kroz naselja sadaᘐnje lukavaაke opၰine: Gornji i Donji Lukavac, Bokaviၰi, Modrac, Srednja i Donja Smoluၰa, Puraაiၰ, Turija, Devetak, Doboᘐnica, Gnojnica, Kruᘐevica i dr. nastanak i razvoj grada Lukavca vezan je nastankom Fabrike sode krajem XIX stoljeၰa.

Teoაak

I ova opၰina spada u red novoformiranih opၰina Tuzlanskog kantona. Zakonom o konstituiranju novih opၰina u Federaciji BiH i izmjeni podruაja opၰina podijeljenih meᄐuentitetskom i meᄐukantonalnom crtom podruაje opၰine Teoაak აine naseljena mjesta: Bilaliၰi, Jasenje, Snije០nica, Stari Teoაak i Teoაak Krstac i dijelovi naseljenih mjesta: Brijest, Gornja Krაina, Jasikovac i Tursunovo Brdo. Podruაja naseljenih mjesta do potpisivanja Mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini bila su u sastavu opၰine Ugljevik, s tim ᘐto je dio naseljenog mjesta Brijest bio u sastavu opၰine Lopare.



Sapna

Zakonom o konstituiranju novih opၰina u Federaciji BiH i izmjeni podruაja opၰina podijeljenih meᄐuentitetskom i meᄐukantonalnom crtom podruაje opၰine Sapna აine naseljena mjesta: Godus, Kraljeviၰi, Meᄐeᄐa, Rastoᘐnica, Ro០anj, Sapna, i dijelovi naseljenih mjesta Baljkoviၰa, Kiseljak, Nezuk, Vitinica i Zaseok. Podruაja naseljenih mjesta do potpisivanja Mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini bila su u sastavu opၰine Zvornik.

Svako od navedenih historijskih podruაja detaljno je opisano u okviru poglavlja „Kulturno-historijsko naslijeᄐe". Mora se naglasiti da oაuvanje ovih podruაja u okviru Prostornog plana mora biti planirano u smislu ne samo fiziაke zaᘐtite odnosno oაuvanja nego sanacije, prezentacije, odnosno dostupnosti u smislu koriᘐtenja, u okviru turistiაke ponude kao i edukacije u cilju trajne zaᘐtite i oაuvanja.

14.3 Podruაja namijenjena turizmu

Turizam predstavlja vrlo ozbiljnu razvojnu ᘐansu Tuzlanskog kantona, pa je u Regionalnoj strategiji ekonomskog razvoja oznaაen kao jedan od აetiri strateᘐka cilja, a zdravstveni turizam je identificiran kao jedna od აetiri strateᘐke orijentacije za regiju.

Prostorno planiranje je do sada, na ០alost, razvojnu komponentu turizma tretiralo samo kao segment razvoja privrede u cjelini, zbog აega i ne postoje razvojni i provedbeni planovi za posebna podruაja - turistiაke atrakcije, odnosno destinacije.

Kako se Regionalnom razvojnom strategijom pretendira nova filozofija razvoja za Tuzlanski kantona u kojoj turizam dobija novo, zaslu០no mjesto, to i odnos prema planiranju u sferi prostornog ureᄐenja mora biti usmjeren u istom pravcu.

Prijedlog da se Tuzlanski kanton razvija u pravcu sna០nijeg razvoja turizma je podr០an u toku ''Javnih konsultacija'' organiziranih u fazi izrade Analitiაko-dokumentacione osnove Prostornog plana od svih trinaest lokalnih zajednica, ᘐto je za planere bio obavezujuၰi input pri izradi projekcije razvoja Kantona.

U Plan su uneseni svi postojeၰi i potencijalni turistiაki resursi kao posebna podruაja i lokaliteti i vrednovani prema tipologiji i znaაaju.

14.3.1 Posebne prostorne vrijednosti - potencijalni turistiაki resursi

Kao posebne prostorne vrijednosti, odnosno turistiაki resursi mogli bi se diferencirati slijedeၰi potencijali:

- vodotoci i vodene akumulacije- banjsko ljeაiliᘐni kapaciteti- kulturno-historijsko naslijeᄐe- prirodno naslijeᄐe- posebna podruაja



Vodotoci i vodene akumulacije

Na podruაju Tuzlanskog kantona postoji nekoliko prirodnih jezera manje povrᘐine koja se razlikuju po tipu, naაinu postanka, hidroloᘐkom i vodoprivrednom znaაaju. Znaაajnija su meᄐutim vjeᘐtaაka jezera-akumulacije koje se mogu smatrati poluprirodnim jer su zahvaljujuၰi prirodnom okru០enju poprimila sve karakteristike prirodnih jezera, a to su: Modrac, Snije០nica, Vidara, Hazna, Panonika i dr.

• Modrac je najveၰe i najznaაajnije jezero povrᘐine 1710 ha, maksimalne dubine 17,0 m, koje je smjeᘐteno na prostoru tri opၰine, Lukavac, Tuzla i ័ivinice. Izuzetno je bogato ribom, a svojim izdu០enim oblikom zahvaljujuၰi stalnom strujanju vjetra sa susjednih brda (obronaka Majevice i Konjuha) vrlo je pogodno za razvoj sportova na vodi. Obale jezera su obrasle ᘐumom, a naselja smjeᘐtena neposredno uz obale omoguၰavaju snabdijevanje turistiაkih kapaciteta zdravom hranom i ugostiteljskom podrᘐkom. Za pla០u du០ine 1,8 km na prostoru opၰine Tuzla izraᄐena je prostorno planska dokumentacija, kao i za dio pla០e na opၰini Lukavac. Sav ostali prostor se intenzivno izgraᄐuju neplanski ᘐto direktno ugro០ava sve turistiაke vrijednosti ovog najznaაajnijeg turistiაkog resursa. Odluka Kantonalne vlade da se ovo jezero proglasi rezervom pitke vode mogla bi kao reperkusiju imati i znaაajne pomake u zaᘐtiti vode, ali isto tako biti i koაnica razvoja turizma (zabrana kupanja, koriᘐtenja აamaca s motorima i sl.). Jezeru Modrac mora se posvetiti du០na pa០nja, definirati njegov status, utvrditi mjere zaᘐtite, uraditi potrebnu plansku i drugu tehniაku dokumentaciju.

• Snije០nica je drugo po veliაini jezero povrᘐine 103 ha maksimalne dubine 46,0 m izgraᄐeno za potrebe snabdijevanja vodom termoelektrane Ugljevik. Jezero je locirano na podruაju novoformirane opၰine Teoაak, dakle na rubnom prostoru naᘐeg Kantona. Za najznaაajniji dio pla០e izraᄐeno je idejno rjeᘐenje regulacionog plana ali i pored toga izgraᄐeni objekti nisu uraᄐeni u skladu sa ovom dokumentacijom. I prema ovom jezeru treba utvrditi neophodne mjere zaᘐtite kako bi se saაuvala vrijednost vode i sprijeაila masovnija bespravna gradnja.

• Vidara i Hazna su akumulacije na prostoru opၰine Gradaაac, od kojih se jezero Hazna veၰ koristi kao turistiაki resurs. Lijepo obrasle obale sa nekoliko ugostiteljskih sadr០aja predstavljaju dobru ravnote០u i privlaაnu turistiაku destinaciju. Opၰina Gradaაac je pristupila izradi prostorno planske dokumentacije za zaᘐtitu i ureᄐenje ovih jezera.

• Panonika je jezero u centru urbanog podruაja Tuzle i u posljednje dvije godine predstavlja pravu turistiაku atrakciju, jer se radi o slanom jezeru აiji salinitet je 33 % ᘐto ga აini izuzetno ljekovitim. Voda se zahvaljujuၰi ureᄐajima za preაiᘐၰavanje, fiziაki, hemijski i bakterioloᘐki preაisti 1,5 puta u roku 24 sata, ᘐto omoguၰava poveၰani broj kupaၰa, a da se zadr០i odgovarajuၰi kvalitet vode u pogledu აistoၰe.

• Svi prateၰi sadr០aji (ᘐljunაana pla០a, svlaაionice, sanitarni objekti, ugostiteljski i sportski sadr០aji) upotpunjuju turistiაku ponudu i veၰ u ovom



kratkom periodu koriᘐtenja Panonika je postala atraktivna i za turiste izvan naᘐeg Kantona.

• Pored ovih najznaაajnijih tu je i niz manjih akumulacija kao ᘐto su Hrvatska brana (opၰina Banoviၰi), Vijenac (opၰina Lukavac), Toplice (opၰina ័ivinice), Bistarac (opၰina Lukavac), i drugi koji predstavljaju atraktivna izletniაka mjesta.

• Naravno ne bi trebalo zaobiၰi ni neke druge vodene povrᘐine kao ᘐto je na primjer jezero ᘀiၰi koje je nastalo poslije zatvaranja povrᘐinskog kopa ᘀiაki Brod. I za ovo jezero je uraᄐena projektna dokumentacija kojom je predviᄐena izgradnja pla០e i objekata za vodene sportove, ali i vrlo atraktivan aqua parka. S obzirom na izvanredan polo០aj ovog jezera u odnosu na magistralne saobraၰajnice, te konfiguraciju terena, ovo jezero u bliskoj buduၰnosti bi moglo postati atrakcija za turiste i izvan naᘐeg Kantona.

• Najdominantniji vodotok ovog podruაja rijeka Spreაa na០alost zbog prevelikog zagaᄐenja (jer praktiაno predstavlja glavni kolektor Kantona) je upotpunosti izgubila sve prirodne i turistiაke vrijednosti. Ali rijeke Turija (za koju je u toku izrada prostorno planske dokumentacije), Oskova, Tinja, Gostelja i druge predstavljaju moguၰe izvore Turistiაke ponude.

Banjsko ljeაiliᘐni kapaciteti

Tuzlanski bazen zbog postojanja slanih naslaga i drugih mineralnih podzemnih bogatstava omoguၰava razvoj banjsko ljeაiliᘐnog turizma. Do sada izgraᄐene Banje: Slana Banja u Tuzli i Banja Ilid០a u Gradaაcu potvrᄐuju ovu აinjenicu.

• Banja Ilid០a u Gradaაcu ispunjava (iako ne potpuno) uslove za intenzivniji razvoj ove vrste turizma. Banja Ilid០a je samostalna ustanova za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, raspola០e sa 120 postelja i svim potrebnim sadr០ajima koji upotpunjuju sekundarni nivo zdravstvene zaᘐtite. Smjeᘐtena je u lijepom parkovskom okru០enju u neposrednoj blizini jezera Hazna i sa izgradnjom pokrivenih bazena i drugih prateၰih sadr០aja rekreacije i zabave mo០e postati potencijalom razvoja turizma na podruაju Kantonu.

• Slana Banja u Tuzli koja je samostalna ustanova za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju sa 20 postelja, na០alost je smjeᘐtena kao depandans hotelu Bristol u Tuzli, zbog აega se mora razmiᘐljati o izgradnji novog banjskog kompleksa na padinama Trnovca (gdje se i nalazila stara Slana Banja, koja je poruᘐena uslijed posljedica slijeganja terena). Novi banjski kompleks sa svim potrebnim prateၰim sadr០ajima bio bi upotpunjen jezerom Panonika, te prekrasnim padinama Trnovca i Boriၰa, opremljenim objektima za aktivnu i pasivnu rekreaciju i predstavljao bi izuzetno atraktivnu moguၰnost za razvoj turizma.



• Pored navedenih mineralnih voda i u Slavinoviၰima kod Tuzle postoji termomineralni izvor izuzetno zdravstveno vrijedne vode. Sastav vode je ispitan i njegova zdravstvena vrijednost dokazana i od institucija izvan naᘐe dr០ave, ali na០alost nisu provedena potrebna istra០ivanja u pogledu izdaᘐnosti ovih izvora, njihovih odlika u smislu trajnosti pojave i kapaciteta ᘐto onemoguၰava dalji pristup u pogledu planiranja i investiranja u ovaj resurs.

• Tuzlanski kiseljak je mineralna voda koja se skoro cijelo stoljeၰe koristi i distribuira ᘐirom zemlje sa izvoriᘐtem u Kiseljaku i u Ljubaაama, pru០a izvanrednu moguၰnost za izgradnju sveobuhvatnog turistiაkog kompleksa u okviru kojeg bi se mogao razviti niz novih sadr០aja turistiაke ponude na bazi mineralne vode (posuda-grnაarskih proizvoda, pekarskih proizvoda-kiseljaაke pogaაe, kuၰne radinosti i dr.).

• Termomineralne vode u opၰini Graაanica na granici entiteta u Soაkovcu takoᄐer predstavljaju veliku moguၰnost razvoja koja do sada nije dovoljno i kvalitetno iskoriᘐtena.

Kulturno - historijsko naslijeᄐe

Kulturno-historijski spomenici su smjeᘐteni na prostorima svih trinaest opၰina.Od 381 spomenika najveၰi broj 40 % datira iz srednjeg vijeka, 33 % iz

osmanskog perioda, 27 % iz svih ostalih perioda.Najveၰi broj spomenika se nalazi u opၰini Kladanj i to 136, zatim u opၰini

Tuzla 124.Na prostoru naᘐeg Kantona nalazi se i veၰi broj arheoloᘐkih nalaza iz raznih

vremenskih perioda od neolita pa do kasnog srednjeg vijeka. Meᄐutim, ni jedan lokalitet nije istra០en sistematski, iako je obavljeno viᘐe zaᘐtitnih i sonda០nih iskopavanja.

Prirodno naslijeᄐe

Prirodno naslijeᄐe Tuzlanskog kantona se mo០e svrstati u dvije osnovne okvirne grupe:

• prirodni predjeli, predjeli prirodnih ljepota, memorijalna podruაja;• spomenici prirode, spomenici oblikovane prirode i • pojedine ugro០ene biljne i ០ivotinjske vrste.

Najveၰi broj dobara prirodnog nasljeᄐa Tuzlanskog kantona je treၰe kategorije, dakle imaju regionalni znaაaj.

Posebna podruაja

Posebnu turistiაku vrijednost predstavljaju posebna podruაja kao ᘐto su podruაje "Zaᘐtiၰeni pejza០ Konjuh", posebno podruაje Majevica, Ilinაica, Soko grad, Stari grad Srebrenik i dr. Kroz Odluku o provoᄐenju Plana biၰe propisane mjere zaᘐtite i re០imi koriᘐtenja u skladu sa Zakonom o zaᘐtiti prirode.

Koliko su za svjetsku zajednicu va០na zaᘐtiၰena podruაja govori i აinjenica da je standardima Evropske unije propisan minimalni procent zaᘐtiၰenih podruაja u



odnosu na ukupnu povrᘐinu dr០ave. Bosna i Hercegovina kao buduၰa აlanica mora staviti pod zaᘐtitu najmanje 14 % teritorija dr០ave ᘐto ၰe predstavljati jednu od glavnih odrednica buduၰeg planiranje prostornog ureᄐenja BiH.

Na naᘐem Kantonu do sada je pripremljen Zakon o zaᘐtiti (Zakon je u fazi usvajanja) samo za posebno podruაje - "Zaᘐtiၰeni pejza០ Konjuh", koje obuhvata povrᘐinu od 8016,61 ha. U okviru podruაja zaᘐtiၰenog pejza០a Konjuh, radi svog posebnog znaაaja, kao primjeri prirodnih pojava su izdvojeni:

1. Djevojaაka peၰina u Brateljiviၰima2. Peၰina Bebravac3. Izvoriᘐte vode ''Muᘐka voda''4. Planinsko jezero ''Konjuh''5. Nekropola steၰaka i arheoloᘐki lokalitet ''Kuman''6. Rijetke i endemske vrste flore i faune.

U sferi zaᘐtite prirode i rijetkih vrsta flore i faune morat ၰe se uraditi mnogo viᘐe, a u interesu oაuvanja vrijednosti koje pored ostalih grana doprinose sna០no i razvoju turizma.

14.3.2 Podruაja namijenjena turizmu, rekreaciji, podruაja ljeაiliᘐta …

Temeljni kriteriji za utvrᄐivanje ovih podruაja su:• integritet prirodnog podruაja i prirodnih vrijednosti,• odsustvo oᘐteၰenja i zagaᄐenja u prirodi,• receptivni kapaciteti i infrastrukturna opremljenost,• geoprometni polo០aj destinacije.

Moguၰnosti za turistiაku prezentaciju i koriᘐtenje baziraju se na slijedeၰim elementima prirodnog naslijeᄐa:

• kopneno pejza០ni element i• hidrografski element (vodotoci, izvoriᘐta, jezera).

Vrijednost i atraktivnost prirodnih podruაja i vrijednosti daje moguၰnosti gotovo za sve oblike turizma i to :

• boraviᘐni,• tranzitni,• izletniაki vikend turizma,• ekskurzije i skupne posjete.

Prirodni potencijali Tuzlanskog kantona takoᄐer pru០aju moguၰnosti kroz navedene oblike turizma i na zadovoljenje i posebnih, funkcionalnih formi turistiაke ponude, kao ᘐto su:

• zdravstvena rekreacija i terapija (zdravstveni turizam),• vjerske manifestacije (vjerski turizam),• zimski sportovi (zimski turizam),• lov i ribolov (lovni turizam).



Potencijalna namjena podruაja po oblicima turizma

Tranzitni i boraviᘐni turizam

- Jezero Modrac,- Muᘐka Voda (Konjuh),- Zlaၰa (Konjuh),- Javorje (Konjuh),- Podruაje Karaula (Konjuh),- Svatovac (Lukavac),- Stara Majevica,- Prirodne vrijednosti u Gradaაcu,- Prirodne vrijednosti u Graაanici,- Prirodne vrijednosti u Tuzli.

Izletniაko-rekreativni i vikend turizam

- Jezero Snije០nica, (Teoაak i Sapna),- Ilinაica (Tuzla),- Ban Brdo (Tuzla),- Prirodni predjeli Monj, Vis, Bukva, Cerova, Ⴠetovilje, Sijedi krᘐ (Graაanica)- Izvoriᘐte Gradaაnice,- Predio Brnjik (Ⴠeliၰ),- Prirodno podruაje (zaᘐtitna zona) Stari Grad (Srebrenik,)- Prirodno podruაje (zaᘐtitna zona) Soko (Graაanica),- Gostelja (rijeაno, dolinsko podruაje ᄀurᄐevik-Skladovi-Podgajevi-Kotornica-

Stupari),- Termalni izvor Slavinoviၰi (Tuzla),- Tuzlanski kiseljak,- Vrᘐani, etno prirodni pejza០, Tuzla),- Etno pejza០, G. Hrgovi (Srebrenik),- Paᘐa Bunar, lokalitet ᘀljivice.- Prirodni predio "Pljeᘐivica" (Kalesija)- Prirodni predio "Vis" (Kalesija)- Prirodni predio "Babovac2" (Kladanj)

Dnevna psiho-fiziაka relaksacija

- Slana Banja, Trnovac (Tuzla),- Park u Kreki,- Centralni park (Tuzla),- Kicelj (Tuzla),- Gradski park Gradaაac,- Gradski park Graაanica- Gradski park ័ivinice

Zimski turizam

- Slavinoviၰi (Tuzla),- Konjuh, zaᘐtiၰeni pejza០,



- Karaula, Kladanj.- Okresnica (Majevica-Srebrenik)

Lovni turizam

- Stara Majevica- Majeviაka Greda- Konjuh,- Sokolina- Jezero Modrac,- Jezero Snije០nica- Spreაa (rijeაna terasa, Spreაko Polje)

Vjerski turizam

- Brateljeviၰi- Gradovrh (nakon sakralne revitalizacije)- Ratiᘐ i Prisadi (Srebrenik)

Zdravstveni turizam

- Prirodne vrijednosti uz banjsko ljeაiliᘐte Gradaაac,- Panonsko jezero i Slana Banja Tuzla- Prirodne vrijednosti – termalne vode Graაanica

Podruაja namijenjena turizmu prikazana su na grafiაkom prilogu broj 19 Projekcije prostornog razvoja.

14.3.3 Moguၰe strateᘐke orijentacije lokalnih zajednica u oblasti turizma

Polazeၰi od razliაitosti pojedinih lokalnih zajednica, kao i potrebe za integriranom politikom, strategijom i akcijama za razvoj turizma, a uva០avajuၰi strateᘐke orijentacije date u dokumentu Regionalna strategija Tuzlanskog kantona utvrᄐuju se slijedeၰe razvojne ᘐanse po opၰinama u oblasti turizma:

Opၰina Banoviၰi

Razvoj turizma utemeljen na koriᘐtenju prirodnih vrijednosti:

- ureᄐenje i proᘐirenje kapaciteta sportsko rekreativnog kompleksa Zlaၰa;- ureᄐenje i modernizacija kompleksa Hrvatska brana kao tradicionalno

privlaაnog izletiᘐta;- razvoj seoskog turizma.


Razvoj turizma baziran je na valorizaciji prirodnih i historijskih vrijednosti:

- razvoj zdravstvenog turizma-termomineralne banje-toplice;



- koriᘐtenje kulturno-historijskih spomenika, ureᄐenje i utvrᄐivanje prigodnih namjena Soko Gradu.

Opၰina Gradaაac

Razvoj turizma na bazi ekoloᘐki აiste i zdrave sredine kao i kulturnohistorijskih potencijala:

- sajamski turizam (Sajam ᘐljive);- zdravstveni turizam (Banja Ilid០a, jezera Hazna i Vidara);- kulturne manifestacije (Gradaაac-otvoreni grad, susreti, festivali i sl.).

Opၰina KalesijaRazvoj turizma planira se na bazi razvoja specifiაnih sportova sa rekreativnim

i komercijalnim aspektima:- konjiაki sport-izgradnja hipodromskog kompleksa;- sportsko letenje-rekonstrukcija postojeၰeg sportskog aerodroma Rainci;- padobranstvo- sportski aerodrom Rainci;- lov i ribolov;- seoski turizam podr០an primarnom i preraᄐivaაkom poljoprivredom na

bazi manjih pogona;

Opၰina KladanjRazvoj turizma planiran je na bazi parole: ''Kladanj ekoloᘐka oaza'' sa

slijedeၰim ciljevima:- აitava opၰina moderan turistiაki centar;- razvoj sportskog turizma: lov, planinarenje, zimski sportovi i dr.;- zdravstveno rehabilitacioni turizam-Muᘐka voda, skijaliᘐta i dr.;- vjerski turizam-Djevojaაka peၰina i doviᘐte;- privredne aktivnosti kao podrᘐka turizma (proizvodnja zdrave hrane,

seoska domaၰa radinost, proizvodnja, prerada i flaᘐiranje zdrave vode);

Opၰina LukavacLukavac je opၰina sa velikim brojem prostora i resursa za razvoj razliაitih

grana turizma:

- sportsko, ugostiteljsko rekreacioni kompleks Pla០a na jezeru Modrac; - sportsko rekreativni centar Svatovac i Vijenac;- rekreativno izletniაki kompleks Turija;- lovni i ribolovni turizam: na Modracu, Turiji i drugim vodotocima;- seoski turizam u funkciji podrᘐke.

Opၰine Sapna i Teoაak

Za ove dvije opၰine predviᄐa se razvoj turizma baziran na seoskom turizmu oslonjenom na koriᘐtenje jezera Snije០nica.

Opၰina Srebrenik

Razvoj turizma u ovoj opၰini mo០e se temeljiti na koriᘐtenju kulturno historijskih vrijednosti, zdrave hrane, kulturnih manifestacija:



- ureᄐenje i utvrᄐivanje atraktivne namjene starom gradu Srebrenik i njegovom neposrednom okru០enju;

- razvoj i unapreᄐenje slikarske kolonije izgradnja neophodnih sadr០aja koji bi ovu funkciju pretvorili u stalnu;

- njegovanje manifestacije Srebrenik otvoreni grad;

Opၰina Tuzla

Strategija razvoja pretendira novu filozofiju privrednog razvoja. Ekonomski faktori na bazi eksploatacije i prerade prirodnih resursa, prestaju biti dominantne komponente za buduၰi razvoj. Umjesto toga daje se prednost kulturno-historijskoj, sportskoj i poduzetniაkoj komponenti razvoja.

- zdravstveni turizam na bazi unapreᄐenja i razvoja banjsko-rekreacionog centra Slana banja-Boriၰ-Panonika;

- izgradnja banjsko rehabilitacionog kompleksa na bazi termoljekovite vode Slavinoviၰi;

- kongresni i sajamski turizam;- turistiაka valorizacija historijskih potencijala: historijski trg, muzej,

etnoloᘐki park Vrᘐani, kulturne i knji០evne manifestacije;- ureᄐenje rekreacionog centra - ᘐuma park Ilinაica, sa zooparkom

arboretumom, planta០om autohtonog voၰa;- ureᄐenje rekreacionog centra u posebnom zaᘐtiၰenom podruაju Majevica; - ureᄐenje sportsko-rekreacionog centra Kiseljak u Kiseljaku;- ureᄐenje kulturno-historijskog kompleksa Gradovrh.

Opၰina ័ivinice

Razvoj turizma na bazi koriᘐtenja prirodnih vrijednosti:

- ureᄐenje obale jezera Modrac;- ureᄐenje i koriᘐtenje za potrebe aktivnog odmora viᘐe manjih lokaliteta:- Suha, ᄀurᄐevik i dr;- razvoj lovnog turizma na jezeru Modrac.

Za pravilan razvoj turizma neophodno je kroz posebnu studiju izvrᘐiti preciznu i kvalitetnu valorizaciju svih postojeၰih i potencijalnih vrijednosti te utvrditi prioritete i pravce djelovanja sa odgovarajuၰim mjerama.

Za najprioritetnije aktivnosti odnosno odgovarajuၰe resurse izraditi ''fisibility'' studije, pokrenuti njihovo javno razmatranje kako bi se obezbijedilo adekvatno uაeᘐၰe graᄐana koji tako postaju sauაesnici u oაuvanju zaᘐtiti i unapreᄐenju turistiაkih vrijednosti.

14.4 Ugro០ena podruაja

14.4.1 Bujiაno plavna i erozivna podruაja

Pod zemljiᘐtem ugro០enim od erozije, smatra se zemljiᘐte na kome uslijed dejstva vode ili vjetra dolazi do razaranja zemljiᘐta i odnoᘐenja zemljiᘐnih აestica uz pojavu spiranja, brazdanja, jaru០anja, podrivanja, kli០enja i drugih sliაnih pojava.



Pod bujiაnim tokovima smatraju se povremeni ili stalni vodotoci koji, kao specifiაan oblik erozije zemljiᘐta, prilikom jakih kiᘐa ili naglog topljenja snijega nabujaju i uz brzo formiranje i prolaz vodnog talasa, optereၰenog nanosom iz sliva i korita, posti០u znatnu brzinu i razornu snagu i izazivaju ᘐtete.

Erozivna i bujiაno – plavna podruაja na podruაju Kantona su:

Neposredni sliv rijeke Save

• slivno podruაje vjeᘐtaაkih akumulacija ''Hazna'' i ''Vidara'' u Gradaაcu,• pojava linijske dubinske erozije u koritima vodotoka i mjestimiაno otkidanja

obala, naroაito izra០ena u koritu rijeke Velike Tinje kroz Srebrenik, • nepovoljan sastav ᘐuma i slabije zadr០avanje taloga, uslovljavaju da se na

neposrednom slivu rijeke Save, pri veၰim i intenzivnijim kiᘐama moguၰe pojave bujica.

Sliv rijeke Drine

• dosta veliki padovi i kratko vrijeme koncentracije, pogoduju brzom formiranju poplavnih talasa i pokretanje nanosa iz korita rijeke Drinjaაe i donjih tokova pritoka,

• pojava dubinske erozije u koritu rijeke Sapne,• sjeაa ᘐume u slivnom podruაju rijeke Drine mora biti strogo nadzirana zbog

moguၰih bujica, erozija i veoma izra០ene moguၰnosti kliziᘐta veၰih razmjera.

Sliv rijeke Bosne

• Sa stanoviᘐta erozije i bujica, u slivu rijeke Spreაe razlikuju se tri dijela sliva:

• nizvodno od VS Doboᘐnica; sa desne strane su bujice Klokotnica II i I i Sokolska rijeka,

• sliv akumulacije Modrac (slivovi Oskove, Gostelje, Turije i Male Spreაe i neposredni sliv akumulacije),

• slivno podruაje rijeke Jale (gornji dio sliva Jale i podruაje Solinskog potoka).

Spreაavanje ᘐtetnog dejstva erozije i bujica vrᘐi se preduzimanjem radova za zaᘐtitu od erozije i ureᄐenjem bujiაnih tokova.

Protiverozivni radovi su naroაito:

• poᘐumljavanje goleti,• melioracije degradiranih ᘐuma i paᘐnjaka,• podizanje pojaseva zaᘐtitne vegetacije radi reguliranja povrᘐinskog

slijevanja i smanjenja snage vjetra,• izrada terasa, gradova, banketa i sliაnih objekata na poljoprivrednim i

ᘐumskim zemljiᘐtima,• podizanje zasada voၰaka, grmlja i zasada trava,



• ureᄐenje bujiაnih tokova izgradnjom pregrada, kanala, kineta, obaloutvrda, drena០a i sl.,

• preureᄐenje, odnosno uklanjanje vodenica, brana , stupa kanala za dovoᄐenje i odvoᄐenje vode,

• აiᘐၰenje korita bujiაnog toka u svrhu pravilnog proticanja vode.

14.4.2 Egzogeno-geoloᘐki procesi i pojave

Egzogeno-geoloᘐki procesi imaju izuzetno veliki znaაaj pri prostornom planiranju, zbog toga ᘐto njihovo pojavljivanje, intenzitet razvoja, razmjere pojavljivanja predstavljaju limitirajuၰi faktor racionalnog koriᘐtenja prostora.

Na podruაju Tuzlanskog kantona razvijeni su uglavnom eroziono-denudacioni, gravitacioni procesi kao i pojave kliziᘐta, odrona, puziᘐta, teciᘐta i dr.

Na osnovu podataka, dobivenih prospekcijskim obilaskom terena na podruაju Tuzlanskog kantona i obraᄐenih podataka u GIS-u konstantovano je da na podruაju Tuzlanskog kantona ima ukupno 1856 kliziᘐta koji zauzimaju povrᘐinu 14.844,43 ha, ᘐto აini 5,58 % terena pod kliziᘐtima u odnosu na ukupnu povrᘐinu Tuzlanskog kantona (265.878,59 ha).

Na osnovu svjetskih iskustava kada je na nekom podruაju od 5 -10 % terena pod kliziᘐtima onda je na tom dijelu terena znaაajno ugro០ena ០ivotna i prirodna sredina procesom klizanja.

Na nekim opၰinama Tuzlanskog kantona ugro០enost terena je viᘐe izra០ena, a negdje manje.

Najviᘐe ugro០ene opၰine u odnosu na pojavu kliziᘐta su: Tuzla, Sapna, Doboj Istok, Srebrenik, Teoაak, Kalesija.

Na topografskim sekcijama R 1 : 25 000 izvrᘐena je reonizacija terena prema stepenu stabilnosti i utvrᄐena je taაna struktura zastupljenosti pojedinih kategorija terena prema stabilnosti i to po pojedinim opၰinama kao i za cijeli kanton.

Obzirom na veliki procent uაeᘐၰa nestabilnih (16%) i uslovno stabilnih terena (31,4%,) i uz odreᄐeni geohazardni potencijal za formiranje novih kliziᘐta, mo០emo zakljuაiti da je to za razvoj Tuzlanskog kantona, znaაajan ograniაavajuၰi faktor.

U planskom periodu na nivou kantona, kao i u svim opၰinama treba uspostaviti katastar kliziᘐta koji ၰe biti voᄐen u GIS tehnologiji, tako da bi tek tada znali stvarni stepen ugro០enosti terena kliziᘐtima na podruაju kantona (metoda detaljnog kartiranja i konstantnog monitoringa).

14.5 Podruაja posebne namjene

Podruაja posebne namjene obuhvataju povrᘐinu od 141,46ha ᘐto je 0,05% od ukupne povrᘐine Kantona. Ove povrᘐine se koriste za vojne potrebe i kao takve imaju posebno utvrᄐene re០ime zaᘐtite u skladu sa postojeၰim zakonskim aktima koji tretiraju ovu oblast. Dvije povrᘐine, 82,02ha nalaze se na podruაju opၰine Tuzla, a jedna povrᘐina od 59,44ha nalazi se o opၰini ័ivinice. Potrebno je kroz Prostorne planove opၰina Tuzla i ័ivinice definirati precizno granice ovih podruაja i zaᘐtitne pojaseve, kao i uslove izgradnje kako na ovim povrᘐinama, tako i na povrᘐinama u neposrednom okru០enju.



15. ZAᘀTITA I UNAPREᄀENJE OKOLIᘀA

Donoᘐenje prostornog plana, bilo kog podruაja, ima za cilj utvrᄐivanje optimalne namjene i racionalnog koriᘐtenja prostora i samu zaᘐtitu prostora. U tom smislu, imajuၰi u vidu poznatu konstataciju da je okolica nedjeljiva od prostora, proizilazi da je pitanje unapreᄐenja i zaᘐtite okolice jedan od va០nih faktora koji mo០e imati i bitnog uticaja na planiranje buduၰeg razvoja podruაja.

Sve potrebne mjere zaᘐtite na sanaciji, unapreᄐenju i oაuvanju kvaliteta okolice i sva druga pitanja iz oblasti zaᘐtite okolice, u skladu sa donesenim setom okolinski zakona (iz jula 2003. godine), treba donijeti Skupᘐtina kantona u vidu Kantonalnog plana zaᘐtite okolice. Kantonalnim planom zaᘐtite okolice, koji ၰe sadr០avati pojedinaაne planove za: zaᘐtitu zraka, zaᘐtitu voda i upravljanje otpadom, pored utvrᄐivanja mjera na zaᘐtiti okolice treba dati i odgovor na niz dilema a koje proizilaze iz: okolnosti u kojima se nalazi okolica, obaveza i zahtjeva koje proizilaze iz ០elja za poboljᘐanjem kvaliteta okolice, prepreka (kao posljedica postojeၰih i buduၰih pritiska na okolicu), pravca koji se treba izabrati ukoliko se ០eli oაuvati okolica i dr.

U ovom trenutku do donoᘐenja Kantonalnog plana zaᘐtite okolice, za potrebe izrade Prostornog plana Tuzlanskog kantona moguၰe je na osnovu raspolo០ivih podataka i podloga o postojeၰem stanju kvaliteta okolice i postojeၰih zakonskih propisa iz oblasti zaᘐtite okolice dati samo osnovne smjernice za zaᘐtitu i unapreᄐenje okolice na podruაju Tuzlanskog kantona, kroz:

• Sprjeაavanja negativnog uticaja na okoliᘐ,• Mjere zaᘐtite od zagaᄐivanja vazduha, vode i tla• Mjera sanacije• Procjena stanja do kraja planskog perioda

Na osnovu dosadaᘐnji saznanja o stanju kvaliteta okolice na podruაju Tuzlanskog kantona, mogu se identificirati problemi Kantona kada je u pitanju kvalitet okolice i uoაiti porijeklo pritisaka na okolicu.

15.1. Spreაavanje negativnog uticaja na okoliᘐ

Ako se, o stanju kvaliteta okolice na podruაju Tuzlanskog kantona, prihvate iznijete konstatacije:

§ da se u veၰim urbanim naseljima ima tokom veၰeg dijela godine zagaᄐen zrak, povremeno i prekomjerno zagaᄐen,

§ da je veၰina povrᘐinskih voda po svom kvalitetu uglavnom loᘐija od propisanog kvaliteta i da su vode skoro postale neupotrebljive za bilo koju potrebu i

§ da je sadaᘐnje stanje u postupanju sa komunalnim, industrijskim i specifiაnim i opasnim otpadom neodr០ivo,

nameၰe se zakljuაak, da je zbog stanja kvaliteta okolice koji se itekako odra០ava na kvalitet prostora Kantona u cjelini, neophodno otpoაeti sa sprjeაavanjem negativnog uticaja na okolicu.

Kada se radi o Tuzlanskom kantonu stoji da je sprjeაavanje negativno uticaja na okolicu, imajuၰi u vidu stanje kvaliteta okolice i porijeklo pritisaka na okolicu,



veoma kompleksan proces koji je prije svega skup i dugoroაan gdje se mora imati jasno postavljen cjelovit i dugoroაan koncept nastojanja da se stanje okolice unaprijedi. Podrazumijeva se, da je za postavljanje valjanog koncepta neophodno imati ispoᘐtovane osnovne preduvjete:

§ da naაelo odr០ivog razvoja mora postati dominantna odrednica strategije razvoja Kantona,

§ da se uspostavi optimalan sistem zaᘐtite okolice (entitet, kanton, opၰina) i§ da se uspostavi cjelovit sistem praၰenja i ocjene stanja okolice na

podruაju Kantona.

Prvo, ukoliko se bude poᘐtovalo naაelo odr០ivog razvoja, na buduၰnost zaᘐtite okolice gledat ၰe se drugaაije i u znatno ᘐirem kontekstu nego dosada. Posljedica toga bit ၰe da ၰe se planiranjem i ostvarenjem privrednog i socijalnog napretka ostvariti i ciljevi dugoroაnog oაuvanja stanja okolice.

Drugo, kako je zaᘐtita okolice nesumnjivo jedna od najzahtjevnijih i najslo០enijih aktivnosti, koja zadire u sve dijelove organizacije ljudskoga druᘐtva, neophodno je imati uspostavljen sistem zaᘐtite okolice (entitet, kanton, opၰina), koji treba biti uაinkovit upravo na nivou kanton-opၰina, ᘐto je od posebne va០nosti za Tuzlanski kanton, kada se ima u vidu pritisak na kvalitet okolice i samo stanje kvaliteta okolice.

Treၰe, od posebne va០nosti je da se ima uspostavljen cjelovit sistem praၰenja stanja okolice a koji treba da ima dvije osnovne funkcije: praၰenje promjena kvaliteta okolice i nadziranje primjene standarda iz oblasti zaᘐtite okolice. Ovaj sistem neophodan je i radi cjelovitog, istinitog i brzog informiranja o stanju okolice ᘐto je preduvjet za provoᄐenje uspjeᘐne politike zaᘐtite okolice. Raspolaganje informacijama o stanju i politici zaᘐtite okolice nije samo stvar demokratske forme: njime se, izmeᄐu ostalog, potiაe rast svijesti o okolici i suodgovornosti za stanje, promovira participacija u upravljanju i provodi edukacija.

Ova tri osnovna preduvjeta, kao dio temeljnih naაela, neophodnih za usvajanje koncepta za otpoაinjanje sprjeაavanja negativnog uticaja na okolicu na podruაju Tuzlanskog kantona, nije realno oაekivati da ၰe se u kratkom vremenu ispoᘐtovati. Meᄐutim, treba oაekivati da ၰe se u bli០oj buduၰnosti i u naᘐoj zemlji, u procesu pribli០avanja i prikljuაenja Europskoj uniji (EU), u postupku prilagoᄐavanja prihvaၰanja legislativnog okvira iz oblasti zaᘐtite okolice ispoᘐtovati i temeljna naაela zaᘐtite okolice.

Za postavljanje koncepta sprjeაavanja negativnog uticaja na okolicu, veoma je bitno znati ᘐta je dugoroაni cilj zaᘐtite okolice na prostoru Tuzlanskog kantona. Za naᘐ Kanton, imajuၰi u vidu sadaᘐnje stanje kvaliteta okolice, dugoroაni cilj bi bio:

§ pratiti stanje okolice i upravljati pritiscima na okolicu na takav naაin i u onoj mjeri u kojoj se jamაi dugoroაna i cjelovita zaᘐtita okolice, s tim da se zaᘐtita okolice temelji na naაelima prihvatnog kapaciteta okolice, integralnog pristupa zaᘐtiti i razvoju, te sprjeაavanju zagaᄐenja okolice.

Da bi se taj cilj ostvario neophodno je napraviti slijedeၰe:



§ Brigu o okolici treba integrirati u sva glavna politiაka podruაja u kojima treba postati jedna od dimenzija;

§ Koncept odr០ivog razvoja sa zaᘐtitom okolice kao va០nom komponentom mora biti integriran u sva podruაja (sektore, segmente) i mora biti polaziᘐte za sve strategije i provedbene programe;

§ Postojeၰa legislativa u oblasti zaᘐtiti okolice mora biti dosljedno i bez izuzetaka primjenjivana, obveze i norme se moraju poᘐtovati, a oni koji ih se ne dr០e, moraju biti sankcionirani;

§ Mora se izraditi detaljan Kantonalni plan zaᘐtite okolice na temelju usvojene Strategije zaᘐtite okolice, koji treba da sadr០i sve potrebne elemente (problematiku, ciljeve, prioritete, rokove realizacije i dr);

§ Mora doၰi do dijeljenja odgovornosti za stanje okolice - tek se punom suradnjom svih aktera (stanovniᘐtvo, zagaᄐivaაi, operativne organizacije, regulatorna tijela, eksperti, nevladina udru០enja itd.) mogu su ostvariti dogovorene mjere i program zaᘐtite okolice;

§ Kanton mora izgraditi kapacitete potrebne da se cjelovito i sistemski prati stanje okolice, da se informacije o okolici prikupljaju i obraᄐuju, te uაine dostupnima svim zainteresiranim;

§ Mora se dogovoriti sistem praၰenja okolice takvih pokazatelja stanja okolice, kojim se mogu pratiti rezultati primjene politike i provedbe programa zaᘐtite okolice;

§ Za stabilno financiranje zaᘐtite okolice, mora se osnovati fond u skladu sa zakonom, definirati prikupljanje sredstava koja su iskljuაivo namijenjena upravljanju okolicom (programima praၰenja stanja okolice, provedbi mjera zaᘐtite itd.).

Na temelju usvojenog koncepta sprjeაavanja negativnog uticaja na okoliᘐ, omoguၰava se detaljno planiranje i programiranje svih potrebnih mjera zaᘐtite na sanaciji, unapreᄐenju i oაuvanju kvaliteta okolice.

15.2. Mjere zaᘐtite od zagaᄐivanja vazduha, vode i tla

Potrebne mjere na sanaciji zaᘐtite okoliᘐa koje se donose posebnim programom, u cilju poboljᘐanja i oაuvanja kvaliteta okolice, polazeၰi od dugoroაnog i jasnog cilja da okoliᘐ treba da dostigne zadovoljavajuၰi stepen kvaliteta. Mjere moraju jasno definirati osnovne ciljeve po pojedinim segmentima, prioritete i rokove, koji trebaju biti usklaᄐeni sa ostalim planskim elementima Prostornog plana.

Ostvarenje programa mjera, koji se sistemski treba i mo០e evaluirati i prilagoᄐavati u vremenu primjene, treba da se osigurava instrumentima, a usmjerava razvojnim ciljevima. Konaაno, uspjeᘐnost programa provjerava se indikatorima koji pokazuju kako se odvija program i gdje ga valja mijenjati ili dopunjavati.

Ukoliko se ០eli postaviti optimalan i primjenljiv program mjera, koji ၰe se detaljno razraditi Kantonalnim planom zaᘐtite okolice, u ovom sluაaju a u skladu sa definiranim ciljem: da se okolica dugoroაno saაuva, trebao bi prije svega da sadr០i:

§ mjere zaᘐtite po pojedinim segmentima zaᘐtite okolice,§ mjere po sektorima odakle dolaze viᘐi pritisci na okolicu,



§ prioritete mjera po segmentima zaᘐtite okolice i sektorima nastajanja pritisaka na okolicu i

§ okvirne rokove realizacije, koji trebaju biti usklaᄐeni sa dokumentacijom Prostornog plana Tuzlanskog kantona.

15.2.1. Mjere zaᘐtite od zagaᄐivanja zraka

Za unapreᄐenje i oაuvanje potrebnog kvaliteta zraka na podruაju Tuzlanskog kantona, prije svega u cilju izbjegavanja, sprjeაavanja ili smanjivanja ᘐtetnih uticaja na ljudsko zdravlje ili okolicu u cjelini, potrebno je predvidjeti mjere zaᘐtite zraka koje se trebaju detaljno razraditi Kantonalnim planom zaᘐtite zraka.

Imajuၰi u vidu sadaᘐnje stanje kvaliteta zraka na podruაju Kantona, osnovni cilj zaᘐtite zraka bi bio:

§ da se u podruაjima gdje se ima visok kvalitet zraka te០i oაuvanju takvog kvaliteta, odnosno kvalitetu zraka gdje bi pokazatelji kvaliteta zraka bili ispod utvrᄐenih ciljanih vrijednosti kvaliteta zraka,§ da se u podruაjima gdje se ima umjereno zagaᄐen zrak te០i da se dostigne

kvalitet zraka gdje ၰe pokazatelji kvaliteta zraka biti izmeᄐu utvrᄐenih ciljanih i graniაnih vrijednosti kvaliteta zraka,§ da se u podruაjima gdje se ima zagaᄐen zrak, povremeno i prekomjerno

zagaᄐen (u industrijskim centrima), nastoji dostiၰi kvalitet zraka na nivou graniაnih vrijednosti.

Za ostvarenje postavljenog cilja, a to je postizanje kvaliteta zraka na cjelokupnom podruაju Kantona kojim ၰe se osiguravati trajna zaᘐtita cjelovitih ekoloᘐkih sistema, osnovne smjernice bi bile:

§ permanentno doraᄐivati i usklaᄐivati postojeၰe propise koji se odnose na zaᘐtitu zraka sa legislativom EU,§ striktno i djelotvorno provoditi donesene zakonske propise iz oblasti zaᘐtite

zraka, posebno propise koji se odnose na monitoring emisija zagaᄐujuၰih materija u zrak i graniაne vrijednosti emisija zagaᄐujuၰih materija u zrak,§ smanjiti emisije ᘐtetnih polutanata u zrak u skladu s postojeၰom

legislativom (osobito smanjenje emisija u sektorima: energetike, industrije i saobraၰaja),§ dograditi postojeၰi sistem zaᘐtite zraka kao i sistem za praၰenje

(monitoring) emisija i kvaliteta zraka.

Kada je u pitanju ostvarenje postavljenog cilja za zaᘐtitu zraka, kod razrade programa mjera zaᘐtite, potrebno je imati u vidu slijedeၰe opၰe mjere:

§ U postojeၰim velikim izvorima (termoenergetska, kemijska, koksna i cementna postrojenja), zajedniაkim dogovorom predlo០iti prikladne naაine smanjenja emisija u zrak, posebno: praᘐine, sumpordioksida i azotnog dioksida;§ Na podruაju grada Tuzle, Lukavca i ័ivinica maksimalno provoditi

prikljuაenje na postojeၰi toplinski sistem (iz TE „Tuzla“), gdje postoji moguၰnost prikljuაenja na toplinski sistem zabraniti izgradnju malih kotlovnica na ugalj;



§ Na podruაjima gdje nije tehnoekonomski opravdano koristiti postojeၰi toplinski sistem (kod manjih kotlovnica i domaၰinstava) nastojati da se koristi niskosumporno gorivo, u pravilu ispod 1% sumpora u gorivu. § Smanjenje uticaja saobraၰaja treba biti prioritetni i dugoroაni zadatak.

Zagaᄐenje treba smanjiti primjenom katalizatora i ostalih tehniაkih rjeᘐenja na vozilima, regulacijom saobraၰaja i unapreᄐenjem javnog saobraၰaja, primjenom kvalitetnijeg goriva te provoᄐenjem djelotvornije inspekcije vozila.

Polazeၰi od porijekla pritisaka na okoliᘐ, razradom programa mjera, trebalo bi detaljno razraditi mjere zaᘐtite po pojedinim sektorima iz kojih dolaze najveၰi pritisci na kvalitet zraka. Obzirom da ၰe se detaljan program mjera zaᘐtite zraka donijeti Kantonalnim planom zaᘐtite zraka, ovim planom daၰe se naznaka samo osnovnih zaᘐtitnih mjera za sektore : energetike, industrije i saobraၰaja.

1. U sektoru energetike:

Energetski sektor je u velikoj mjeri odgovoran za stanje okoliᘐa na podruაju Kantona i to posebno u u០oj Tuzlanskoj regiji. Samo iz termoelektrane „Tuzla“ dolazi veliki pritisak na okoliᘐ prije svega kada je u pitanju: praᘐina, sumpordioksid i azotdioksid.

Kod propisivanja mjera zaᘐtite, za ovaj sektor, treba imati razliაit pristup za postojeၰe objekte od onog za nove. Kako se u ovom sluაaju radi o postojeၰim objektima, kod propisivanja mjera treba iၰi u pravcu: moguၰe upotrebe kvalitetnijeg goriva, poboljᘐanja procesa proizvodnje (sagorijevanja) i nadogradnje ureᄐaja za smanjenje emisije.

Osnovne mjere u ovom sektoru su:§ potsticati izgradnju ureᄐaja za smanjenje emisija i njihovo usklaᄐenje sa

propisima i standardima EU, prije svega za praᘐinu i sumpordioksid,§ potsticati i osigurati proizvodnju, odnosno upotrebu uglja sa manjim

sadr០ajem sumpora (ispod 1%),§ uvesti poreske olakᘐice za korisnike lo០iᘐta na ugalj sa manjim sadr០ajem

sumpora (ispod 1%), § uvesti tzv. CO2 taksu za obezbjeᄐenje sredstava za investiranje programa

poboljᘐanja i oაuvanja kvaliteta zraka.

2. U sektoru industrije:

Veၰi dio industrijskog sektora na Kantonu, zbog tranzicijskih problema koji su pojaაani ratnim zbivanjima trenutno radi umanjenim kapacitetom, ali uz oაekivanje da ၰe veၰina industrijskih postrojenja u kratkom roku dostiၰi predratne proizvodne kapacitete kada se mo០e oაekivati veliki pritisak na okoliᘐ te emisija iz raznolikih tehnoloᘐkih procesa.

Glavni pritisci na kvalitet zraka dolaze iz baziაne industrije i to iz proizvodnje: soda, koksa i proizvoda na bazi koksnog plina, cementa, proizvoda na bazi slane vode i klora, deterd០enata, prerade drveta i dr.



Najveၰi problemi u ovom sektoru, koji dovode do znaაajnog pritiska na kvalitet zraka su posljedica:

§ postojeၰih postrojenja, starih izmeᄐu trideset i viᘐe od sto godina, sa zastarjelom tehnologijom i dotrajalom opremom,§ loᘐe dispozicije-razmjeᘐtaja postrojenja, koja su obiაno locirana u centrima

naselja i§ nedostatka programa i finansijskih sredstava za rekonstruiranje i uvoᄐenje

აistih tehnologija.

Za ovaj sektor osnovne mjere su:§ prihvaၰanje standarda EU u procesima proizvodnje i produkcije,§ stroga kontrola emisija iz industrijskih procesa,§ ograniაavanje emisije i propisivanje standarda i normativa za vrlo otrovne i

kancerogene materije,§ podsticanje uvoᄐenja alternativnih tehnoloᘐkih procesa, po moguၰnosti da

se slijedi naაelo primjene najboljih raspolo០ivih tehnika za smanjenja emisije-tzv. principa BAT,§ razmatranje izgradnje dovoljno visokih dimnjaka, zbog smanjenja uticaja

emisija na okolicu, § razmatranje moguၰnosti preseljenja-dislociranja pojedinih industrijskih

postrojenja izvan urbanih naselja,§ propagiranje i razvijanje odgovornosti za smanjenje nastajanja emisija,§ usmjeravanje potroᘐaაa na nove proizvode, gdje u proizvodnim procesima

nastaju znatno manje emisije i§ uvoᄐenje naknada za prekomjerno emitiranje zagaᄐujuၰih materija u zrak.

3. U sektoru saobraၰaja:

Danas, iz sektora saobraၰaja na podruაju Kantona ima se znaაajan pritisak na kvalitet zraka. To je uglavnom posljedica:

§ naglog poveၰanja broja vozila u saobraၰaju,§ ᘐto je saobraၰajna infrastruktura, slabo izgraᄐena, u loᘐem stanju i slabo

odr០avana, § zbog poteᘐkoၰa u ០eljezniაkom saobraၰaju, prevoz tereta i putnika

uglavnom obavlja cestovnim saobraၰajem,§ visoke prosjeაne starosti voznog parka, preko 15 godina za putniაka vozila

odnosno teretna vozila,§ joᘐ uvijek uvoza i kupovine polovnih vozila bez katalizatora.

U sektoru saobraၰaja osnovne mjere su:§ optimiranje svih transportnih tokova,§ ᘐto ubrzanija rekonstrukcija i modernizacija putne mre០e,§ potpora promjeni strukture javnog prevoza, otpoაeti sa postepenim

uvoᄐenjem saobraၰaja koriᘐtenjem elektriაne energije,§ insistiranje na obnovi i modernizaciji ០eljezniაkog transporta na prugama

Doboj-Tuzla-Zvornik i Brაko-Tuzla – Banoviၰi,§ u svim veၰim gradskim naseljima: izvrᘐiti optimiranje saobraၰaja, osigurati

protoაnost saobraၰajnica, proᘐiriti gradske saobraၰajnice, unaprediti javni gradski prevoz, proᘐiriti pjeᘐaაke zone, po potrebi uvesti zone ograniაenog saobraၰaja,



§ podobnim mjerama nastojati poveၰati upotrebu goriva sa niskim sadr០ajem sumpora,§ pojaაati inspekcijski nadzor za: kontrolu ispravnosti vozila (posebno

gradskog javnog prevoza i dostavnih teretnih vozila) i kontrolu kvaliteta goriva.

U koliko se ០eli omoguၰiti kvalitetno planiranje zaᘐtite zraka i razvoja, ᘐto je od posebne va០nosti za planiranje koriᘐtenja i zaᘐtitu prostora na podruაju Kantona, trebalo bi u ᘐto kraၰem roku napraviti slijedeၰe:

(1) U ᘐto kraၰem roku donijeti Kantonalni plan zaᘐtite zraka, kojim ၰe se detaljno razraditi svi elementi koji su utvrᄐeni zakonskim propisima, a posebno mjere zaᘐtite u upravljanju kvalitetom zraka sa utvrᄐenim rokovima realizacije pojedinih mjera i slijedom prioriteta po pojedinim sektorima;

(2) Otpoაeti sa radom na reonizaciji prostora prema kvalitetu zraka za podruაje Kantona, odnosno uraditi disperzivno modeliranje u monitoringu kvaliteta zraka za podruაje Kantona, a u svrhu:§ procjene koncentracije zagaᄐujuၰih materija na pojedinim podruაjima i

razliაitim vremenskim razdobljima, odnosno ocjene izglednih promjena kao rezultata modifikacija u procesu,

§ uspostavljanja legislative o kontroli emisija u zrak, odnosno odreᄐivanju maksimalno dopuᘐtenih iznosa emisija u zrak koji ၰe odgovarati standardima kvaliteta zraka,

§ odabira lokacija buduၰih izvora polutanata, radi minimiziranja njihovih uticaja na okolicu i dr., a ᘐto treba da ima veliku vrijednost pri izradi prostornih i urbanistiაkih planova pojedinih podruაja, planiranja toplifikacije i saobraၰaja i dr.

15.2.2. Mjere zaᘐtite od zagaᄐivanja voda

Poznata je slo០enost problematike kada su u pitanju vode na podruაju Tuzlanskog kantona, ᘐto se da uoაiti kroz slijedeၰe osnovne konstatacije:

§ na prostoru Kantona izra០en je problem nedostatka kvalitetne vode za potrebe snabdijevanja vodom stanovniᘐtva i privrednih subjekata,§ postoji previsoki intenzitet koriᘐtenja voda u odnosu na raspolo០ivost, a

istodobno previsok intenzitet zagaᄐenja voda tako da su vode, posebno povrᘐinske vode, prekomjerno zagaᄐene zbog აega uglavnom nemaju upotrebne vrijednosti,§ zagaᄐenjem su ugro០ena i izvoriᘐta voda (podzemna i povrᘐinska) koja se

koriste za vodosnabdijevanje stanovniᘐtva vodom.

Zbog toga, kada je u pitanju zaᘐtita okoliᘐa, za Kanton je prioritetan i segment zaᘐtite voda, a da bi se zaᘐtita voda postigla neophodno je obezbjediti valjano i sveobuhvatno, prije svega primjenljivo, integralno upravljanje vodama, vodeၰi raაuna o:

§ novom pristupu u upravljanju vodnim resursima, koji treba da objedine socijalne, ekonomske interese i zaᘐtitu ០ivotne sredine,



§ pouzdanoj procjeni raspolo០ivih vodnih resursa i njihovom kvalitetu, § procjeni potreba za vodom u funkciji prirodnog priraᘐtaja stanovniᘐtva,

njegove prostorne raspodjele i poveၰanja standarda ០ivota,§ usklaᄐivanju konflikta izmeᄐu razvoja i zaᘐtite okolice uz primjenu koncepta

odr០ivog razvoja i§ konaაno o neophodnosti usklaᄐivanja sveukupne zakonske regulative sa

evropskim zakonodavstvom kada je u pitanju zaᘐtita voda, prije svega standarda kvaliteta voda za razliაite namjene (voda za piၰe, voda za kupanje, voda za uzgoj riba i dr.).

Imajuၰi u vidu sadaᘐnje stanje kvaliteta voda na podruაju Kantona, osnovni ciljevi zaᘐtite voda bi bili da se:

§ saაuvaju povrᘐinske i podzemne vode koje su joᘐ აiste, § zaustavi dalji trend pogorᘐanja kvaliteta voda (tekuၰica i stajaၰica),

odgovarajuၰim mjerama zaᘐtite, i kvalitet svih povrᘐinskih voda dovede u klasu voda u skladu sa zakonskim propisima,§ saniraju i uklone izvori zagaᄐenja prvenstveno na postojeၰim i planiranim

izvoriᘐtima pitke vode, kao i drugim mjestima gdje se voda koristi za namjene za koje je potrebno osigurati kvalitetnu vodu,§ uspostavi sistemski nadzor nad izvorima zagaᄐenja voda, moguၰim

iznenadnim zagaᄐenjima i uspostave preventivne mjera za spreაavanje iznenadnih zagaᄐenja.

Za ostvarenje tih ciljeva, mjere zaᘐtite voda mogu biti: administrativne mjere, mjere za oაuvanje kvaliteta voda i mjere za sprjeაavanje i smanjenje zagaᄐenja.

(1) Administrativne mjere obuhvaၰaju§ planske osnove upravljanja vodama po slivovima koje treba da sadr០e:

procjenu moguၰnosti optereၰenja vodotoka, ukupno planirano optereၰenje za ispuᘐtanje otpadnih voda, utvrᄐivanje mjerodavnog protoka prijemnika-recipijenta za prijem optereၰenja,§ izmjene i dopune izdanih vodopravnih dozvola za ispuᘐtanje otpadnih voda

radi usklaᄐivanja s potrebnim mjerama i ciljevima zaᘐtite voda,§ stalno praၰenje propisa iz oblasti zaᘐtite voda te njihovo usklaᄐivanje s

utvrᄐenim mjerama u provoᄐenju zaᘐtite voda,§ izrada katastra zaᘐtite voda i izrada druge tehniაke dokumentacije

potrebne za provoᄐenje mjera zaᘐtite voda,§ uspostavljanje sistema informiranja o stanju kvaliteta voda i efikasnosti

primijenjenih mjera.

(2) Mjere za oაuvanje kvaliteta voda obuhvaၰaju:§ zabranu izgradnje na podruაjima gdje se ugro០ava kvalitet voda izvoriᘐta i

podzemnih voda koje se koriste ili planiraju koristiti za vodosnabdijevanje,§ zabranu ili ograniაenje izgradnje na posebno zaᘐtiၰenim podruაjima i

vrijednim vodnim ekosistemima, § ograniაenje izgradnje i obavljanja djelatnosti na vodotocima gdje

ispuᘐtanje otpadnih voda mo០e imati uticaj na kvalitet voda i pored primjene potrebnih mjera zaᘐtite,



§ zabranu bili kakvog ispuᘐtanja opasnih/toksiაnih materija,§ poveၰanje kapaciteta recipijenta-prijemnika izgradnjom potrebnih vodnih

objekata.

(3) Mjere za spreაavanje i smanjenje zagaᄐenja obuhvaၰaju:§ planiranje, rekonstrukcija i izgradnja sistema za prikupljanje i odvoᄐenje

komunalnih otpadnih voda,§ planiranje, rekonstrukciju i izgradnju ureᄐaja za preაiᘐၰavanje komunalnih

otpadnih voda,§ smanjenje optereၰenja otpadnih voda iz raznih tehnoloᘐkih procesa i

prilagoᄐavanje sastava otpadnih voda dopuᘐtenim vrijednostima opasnih i drugih materija koje se ispuᘐtaju u sistem javne kanalizacije ili prirodni recipijent-prijemnik,§ zamjena postojeၰih tehnologija sa boljim i აiᘐၰim tehnologijama u

tehnoloᘐkim procesima gdje opasne i druge materije zagaᄐuju vode,§ uvoᄐenje programa mjera za smanjenje zagaᄐenje voda od agrotehniაkih

sredstava,§ ureᄐenje erozijskih podruაja i spreაavanje ispiranja gradnjom regulacijskih

vodnih objekata, poᘐumljivanjem, pravilnom obradom zemljiᘐta, i pravilnom upotrebom agrotehniაkih sredstava u poljoprivredi,§ izgradnju deponija-odlagaliᘐta svih vrsta otpada koja zadovoljavaju

tehniაko-tehnoloᘐke uvjete, § saniranje postojeၰih neureᄐenih deponija-odlagaliᘐta otpada, prvenstveno

na onim mjestima gdje postoji opasnost od zagaᄐenja podzemnih voda i povrᘐinskih voda koje su namijenjene za izvoriᘐta.

Pritisci na kvalitet povrᘐinskih voda dolaze skoro iz svih sektora, ali najveၰi pritisci su iz komunalnog, energetskog i industrijskog sektora.

Naznaაene mjere zaᘐtite voda, posebno mjere za oაuvanje kvaliteta voda i mjere za spreაavanje i smanjenje zagaᄐenja, treba detaljno razraditi po pojedinim sektorima iz kojih dolaze pritisci na kvalitet povrᘐinskih voda. Detaljan program mjera zaᘐtite kvaliteta voda donijet ၰe se Kantonalnim planom zaᘐtita voda.

Za uspjeᘐnu realizaciju postavljenih ciljeva za zaᘐtitu voda na podruაju Tuzlanskog kantona, imajuၰi u vidu sadaᘐnje stanje kvaliteta voda i postavljene zahtjeve za kvalitetom voda, trebalo u ᘐto kraၰem roku napraviti slijedeၰe:

§ donijeti planove zaᘐtite podruაja za rijeაne slivove i podslivove na podruაju Kantona;§ utvrditi ciljeve kvaliteta voda u skladu sa planovima zaᘐtite podruაja rijeაnih

slivova i zakonskih propisa,§ uspostaviti katastar zagaᄐivaაa voda i§ uspostaviti informacijski sistem o vodama (vodnom bogatstvu i kvalitetu

voda) i stvarati uvjete za informiranje javnosti o kvalitetu voda.

15.2.3. Mjere zaᘐtite u upravljanju otpadom

Postojeၰi problemi u upravljanju otpadom na podruაju Tuzlanskog kantona su evidentni. Koliაina otpada raste, a postojeၰa infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti je nedostatna. Sistem upravljanja otpadom skoro da ne funkcionira uglavnom iz slijedeၰih razloga:



§ ᘐto ne postoji strategija upravljanja otpadom,§ stalnog rasta koliაina otpada s nepouzdanim podacima o koliაinama i

tokovima,§ gotovo potpunog odsustva nastojanja da se smanji koliაina i/ili opasna

svojstva otpada,§ malog udjela organiziranog sakupljanja i zbrinjavanja otpada na podruაju

Kantona,§ neadekvatnog ("divljeg") odlaganja otpada,§ loᘐih rjeᘐenja konaაnog odlaganja za sve vrste otpada, osobito opasnog,

specifiაnog i industrijskog, § nesposobnost proizvoᄐaაa otpada da snose realnu cijenu zbrinjavanja

otpada,§ niskog stepena recikliranja otpada i zanemarive obrade/prerade otpada,§ nepoᘐtivanja postojeၰih propisani dr.

Upravo zbog postojeၰe krize u upravljanju otpadom koja mo០e, ako se brzo ne uაine krupne promjene, prerasti sektorske okvire i sadaᘐnji problem otpada na podruაju Kantona postati i problem javnoga zdravstva, neophodno je pod hitno preduzeti mjere u cilju saniranja postojeၰeg stanja.

Imajuၰi u vidu sadaᘐnje stanje upravljanja otpadom na podruაju Kantona, osnovni cilj ako se ០eli smanjiti pritisak otpada na okoliᘐ bi bio: uspostaviti sistem za integralno upravljanje otpadom i infrastrukturu za cjelovit sistem upravljanja otpadom. Na osnovu tog cilja strateᘐki ciljevi su:

§ postupno smanjenje koliაina svih vrsta otpada na izvoru,§ prevencija nastanka otpada na mjestu proizvodnje (program აistije

proizvodnje),§ recikliranje ᘐto veၰe koliაine otpada i koriᘐtenje izdvojenih sekundarnih

sirovina,§ maksimalno moguၰe proᘐiriti obuhvaၰenost stanovniᘐtva za prikupljanje i

konaაno zbrinjavanje otpada,§ opremanje sa savremenom opremom i mehanizacijom i kadrovsko jaაanje

opၰinskih javnih komunalnih preduzeၰa,§ saniranje i eliminiranje brojnih “divljih” odlagaliᘐta,§ izgradnja kantonalne deponije u skladu sa va០eၰim svjetskim standardima,§ postepeno ukidanje opၰinskih deponija, njihova sanacija i rekultivacija,§ rjeᘐavanje zbrinjavanja opasnog i specifiაnog otpada.

Za dostizanje postavljenog osnovnog cilja i strateᘐkih ciljeva, proizilaze mjere koje treba provesti i to:

§ opၰe mjere ka ostvarivanju svih ciljeva i§ specifiაne mjere, namijenjene pojedinim ciljevima.

Opၰe i specifiაne mjere su definirane kroz poglavlje 2.3.4. "Smjernice za razvoj deponija otpada i opasnog otpada" Projekcije razvoja prostornih sistema.

Za realizaciju postavljenih ciljeva odnosno mjera za smanjenje pritiska otpada na okoliᘐ, potrebno je izraditi detaljan program provoᄐenja upravljanja otpadom. U njemu se mora razraditi djelovanje pojedinih tijela, organizacija i institucija, njihova odgovornost te poslovi nu០ni za provoᄐenje predlo០enih mjera u ostvarenju postavljenih ciljeva.



Isto tako, program mora vrlo precizno odrediti raspored odvijanja aktivnosti i procijeniti sve potrebne resurse. Uz sve to programom se moraju procijeniti tehnike i tehnologije koje ၰe se primjenjivati u razliაitim postupcima s otpadom kao i postupanje sa specifiაnim vrstama otpada.

Program mjera za poboljᘐanje stanja u oblasti upravljanja otpadom donijet ၰe se Kantonalnim planom upravljanja otpada

15.3. Mjere sanacije

Za potrebe izrade dokumenta prostornog ureᄐenja - Prostorni plan Tuzlanskog Kantona, neophodno je na osnovu sveukupnog sagledavanja stanja kvaliteta okoliᘐa na podruაju Tuzlanskog kantona, moguၰeg prihvatnog kapaciteta okoliᘐa, uvjeta koji proizilaze iz planiranja koriᘐtenja i ureᄐenja prostora i trenutno va០eၰih zakonskih propisa, dati prijedlog potrebnih mjera za sanaciju okoliᘐa za plansko razdoblje, koje je neophodno imati u vidu, kod izrade Kantonalnog plana zaᘐtite okoliᘐa.

Ukoliko se ០ele ispuniti postavljeni ciljevi u zaᘐtiti okoliᘐa na podruაju Tuzlanskog kantona, osim jasno izra០ene ០elje i politiაke volje, za to je potrebno imati kvalitetan program i plan kao i velike promjene u sadaᘐnjim institucionalnim odnosima te anga០man ljudskih i financijskih resursa u onoj mjeri u kojoj se mogu osigurati samo dugoroაno usmjeravanjem kroz strateᘐko opredjeljenje i pa០ljivo planiranje.

U cilju provoᄐenja i ostvarenja mjera zaᘐtite u oblasti zaᘐtite okoliᘐa utvrᄐenih poglavljem 15.3., u sklopu Kantonalnog plana zaᘐtite okoliᘐa (plana zaᘐtite zraka, plana zaᘐtite voda, plana upravljanja otpadom) neophodno je uraditi program i plan za realizaciju provedbenih mjera koji izmeᄐu ostalog treba da sadr០i i:

§ popis svih zagaᄐivaაa okoliᘐa (zraka, voda i tla) i ocjenu stanja,§ utvrᄐivanje potrebnih mjera zaᘐtite,§ instrumente za provoᄐenje mjera zaᘐtite,§ odreᄐivanje prioriteta kod provoᄐenja potrebnih mjera zaᘐtite, § rokove za provoᄐenje utvrᄐenih mjera zaᘐtite i§ potrebna financijska sredstava za provoᄐenje utvrᄐenih mjera zaᘐtite.

Za uspjeᘐno provoᄐenje mjera zaᘐtite okoliᘐa, mogu se koristiti razliაiti instrumenti kojim se treba usmjeravati i etapno kontrolirati napredovanje realizacije planiranih zadataka. Kada je u pitanju izbor instrumenata koje treba koristiti, iskustvo pokazuje da se najbolji rezultati u provoᄐenju politike zaᘐtite okoliᘐa posti០u primjenom kombinacije razliაitih instrumenata: regulacionih, „klasiაnih“, ekonomskih, poticajnih, ali i svih drugih koji podupiru primjenu i provoᄐenje mjera i osiguravaju praၰenje efekata zaᘐtite okoliᘐa. Pri planiranju koriᘐtenja viᘐe instrumenata posebnu pa០nju treba usmjeriti uspostavljanju konzistentnog skupa mjera ciljanih na odabrani prioritetni sektor (energetiku, saobraၰaj, industriju i dr.).

Uobiაajeni instrumenti su:

§ Regulacioni instrumenti: jaაanje legislative za zaᘐtitu okoliᘐa i bolja implementacija iste, razvoj standardizacije i evaluacija planova i programa zaᘐtite okoliᘐa;



§ „Klasiაni“ instrumenti: koriᘐtenje najაeᘐၰe primjenljivih mjera koje se zasnivaju na pristupu, „propiᘐi i nadziri“ i koriᘐtenje i primjena tuᄐih pozitivnih iskustva;§ Financijski i ekonomski instrumenti: provoᄐenje naაela "zagaᄐivaა plaၰa" i

"korisnik plaၰa", pouzdan mehanizam financijske potpore (osnivanje i funkcioniranje posebnih fondova za zaᘐtitu okoliᘐa), uvoᄐenje poreza na okoliᘐ i odgovornosti za okoliᘐ, uvoᄐenje dodatnih poreza, poveၰanje naknada, uvoᄐenje stro០ijih kazni za zagaᄐenje okolice i dr.§ Poticajni instrumenti: donoᘐenje mjera na zaᘐtiti okoliᘐa dogovorom sa

svim akterima (zagaᄐivaაima), uvoᄐenje predviᄐenih mjera i mehanizama stepenasto, osiguranje istog nivoa primjene za sve ukljuაene subjekte i iznala០enje povoljnih kredita, smanjenje taksi, oslobaᄐanje dijela carine na opremu (kod uvoᄐenja novih tehnologija i rekonstrukcija u cilju smanjenja zagaᄐenja) i sl.

Na osnovu naznaაenih ciljeva i mjera, u cilju zaᘐtite okoliᘐa na podruაju Tuzlanskog kantona, neophodno je da se meᄐusobnom suradnjom i umre០enoᘐၰu svih aktera koji treba da uzmu uაeᘐၰe u donoᘐenju Programa mjera zaᘐtite, donesu i prioriteti kod sanacije postojeၰeg stanja, odnosno da se utvrde prioriteti realizacije pojedinih mjera zaᘐtite.

Od niza problema prisutnih na podruაju Tuzlanskog kantona, kada je u pitanju zaᘐtita okoliᘐa, veoma je teᘐko izdvojiti prioritetne probleme i utvrditi rokove realizacije za predviᄐene mjere zaᘐtite.

Zato programom mjera zaᘐtite, treba planirati da se mjere zaᘐtite okoliᘐa realiziraju u vremenskom razdoblju do 2025. godine, i to u slijedeၰim razdobljima:

§ kratkoroაnom razdoblju (do 2010. godine),§ srednjoroაnom razdoblju (do 2015.godine) i§ dugoroაnom razdoblje (do 2025.godine).

Kantonalnim planom zaᘐtite okoliᘐa (programom i planom mjera zaᘐtite) obaveza je da se planiraju sve aktivnosti i prioriteti realizacije po pojedinim segmentima zaᘐtite okoliᘐa.

Zbog „kritiაnog“ stanja kvaliteta okoliᘐa na prostoru Kantona, bilo bi neophodno da se od strane nadle០nih institucija odmah poაne i okonაa sa radom najkasnije do kraja 2007. godine, na slijedeၰim aktivnostima:

§ Donoᘐenju svih nepostojeၰih zakonskih propisa iz oblasti zaᘐtite okoliᘐa, na nivou Kantona;§ Uspostavljanju cjelovitog sistema za zaᘐtitu i praၰenje kvaliteta okoliᘐa na

podruაju Kantona;§ Donoᘐenju Kantonalnog plana zaᘐtite okoliᘐa (programa i plana mjera za

zaᘐtitu okolice);§ Donoᘐenju pojedinaაnih Kantonalnih planova (za zaᘐtitu zraka, zaᘐtitu

voda i upravljanje otpadom);§ Utvrᄐivanju planova prilagoᄐavanja za postojeၰe objekte za postepeno

smanjenje emitiranja ili odlaganja zagaᄐenja u okoliᘐ;§ Uspostavi katastra zagaᄐenja okoliᘐa i zagaᄐivaაa okoliᘐa (zraka, voda i u

upravljanju otpadom).

Ukoliko se to uradi u planiranom roku, stvorit ၰe se preduvjeti za realizaciju ostalih potrebnih mjera zaᘐtite okoliᘐa kroz utvrᄐena vremenska razdoblja.



15.4. Procjena stanja do kraja planskog perioda

Brza sanacija odnosno poboljᘐanje kvaliteta okoliᘐa na podruაju Tuzlanskog kantona, teᘐko je izvodljivo imajuၰi u vidu:

§ trenutno stanje kvaliteta okoliᘐa na podruაju Kantona koje je viᘐe nego „kritiაno“ i to u svim segmentima,§ da se oაekuje, veၰ u kratkoroაnom razdoblju, rast industrijske proizvodnje i

porast u privredi s rastom potroᘐnje energije,§ da se oაekuje daljnja ekspanzija saobraၰaja,§ da je proces zaᘐtite okoliᘐa slo០en tehniაko-tehnoloᘐki problem,§ da je ekonomsko stanje zemlje, odnosno Kantona, takvo da ne mogu

omoguၰiti potrebna sredstva za sanaciju zaᘐtite okoliᘐa do potrebnog nivoa.

Meᄐutim, ukoliko se obezbijede osnovni preduvjeti, kao:§ omoguၰi potpuna implementacija zakonskih propisa,§ obezbijedi jaაanje sistema zaᘐtite okoliᘐa, uvoᄐenjem novih instrumenata

za smanjenje pritiska na okoliᘐ,§ obezbijedi prihvatljiv naაin finansiranja u projekte zaᘐtite okoliᘐa i§ rast svijesti o potrebi promjena kada je u pitanju zaᘐtita okoliᘐa,

treba oაekivati da ၰe se u planskom razdoblju do 2025. godine postiၰi vidan napredak kada je u pitanju kvalitet okoliᘐa na podruაju Tuzlanskog kantona, odnosno da ၰe doၰi do podizanja nivoa zaᘐtite okoliᘐa i oაuvanje istog u odnosu na sadaᘐnje stanje.

U kratkoroაnom razdoblju (do 2010. godine), ne treba biti iznenaᄐen da se ima i trend pogorᘐanja kvaliteta okoliᘐa u pojedinim segmentima, posebno segmentima: kvaliteta zraka i kvaliteta voda, iskljuაivo kao posljedica rasta proizvodnje u energetici i industriji odnosno blagovremenog neusvajanja strateᘐkih dokumenata u oblasti zaᘐtite okoliᘐa (Kantonalnog plana zaᘐtite okoliᘐa, odnosno pojedinaაnih planova).

U srednjoroაnom razdoblju (do 2015. godine), oაekivati je znaაajne pomake u svim segmentima zaᘐtite okoliᘐa, i to:

§ kod upravljanja komunalnim otpadom (izgradnjom regionalne deponije), § kod kvaliteta zraka treba oაekivati poboljᘐanje kvaliteta zraka, posebno u

veၰim opၰinskim centrima (primjenom propisa o ograniაavanju emisija zagaᄐenja u zrak i uvoᄐenjem sankcija za emitiranje zagaᄐenja iznad dozvoljenih vrijednosti) i§ konaაno kad kvaliteta voda treba oაekivati poboljᘐanje kvaliteta voda,

posebno u gornjem slivu rijeke Spreაe (implementacijom dijela projekata vezanih za zaᘐtitu akumulacije Modrac).

U dugoroაnom razdoblju (do 2025. godine), bilo bi realno da se rijeᘐi veliki dio problema u oblasti zaᘐtite okoliᘐa na podruაju Tuzlanskog kantona. U ovom trenutku treba planirati da ၰe se na kraju ovog razdoblja dostiၰi i ostvariti planirani cilj u zaᘐtiti okoliᘐa:



§ da ၰe okoliᘐ dostiၰi zadovoljavajuၰi stepen kvaliteta i to u svim segmentima.

Kod davanja procjene stanja kvaliteta okoliᘐa do kraja planskog razdoblja, treba raაunati i sa ote០avajuၰim ograniაenjima koja mogu uticati djelomiაno na ostvarenje postavljenih ciljeva, kao:

§ opၰe privredno stanje u kojem je najveၰi problem nezaposlenost,§ okru០enje u kojem se nepoᘐtivanje zakona i zakonskih ograniაenja tolerira,

neefikasni sudski sistem zbog აega su instrumenti, definirani postojeၰim zakonima nedjelotvorni,§ nedostatak financijski sredstva za realizaciju svih planiranih aktivnosti u

oblasti zaᘐtite okoliᘐa i§ ograniაenih ljudskih resursa potrebnih za obavljanje izuzetno struაnog i

opse០nog posla na realizaciji postavljenih ciljeva.

16. ZAᘀTITA I REVITALIZACIJA NASLIJEᄀA

16.1. Kulturno – historijsko naslijeᄐe

BANOVIၠI

Srednjovjekovni nadgrobni spomenik u Banoviၰi Selu -kod zgrade osnovne ᘐkole na bre០uljku, gdje je i savremeno muslimansko groblje. Osamljeni sljemenjak sa postoljem, postavljen po pravcu zapad-istok i djelomiაno oᘐteၰen. Ukraᘐen je motivima tordirane vrpce i biljne stilizacije. Ima natpis rodonaაelnika sadaᘐnjih Banoviၰa po kome je grad dobio ime Bo០iაko Banoviၰ. Steၰak je proglaᘐen nacionalnim spomenikom BiH.

Prahistorijska gradina i srednjovjekovna nekropola, Tuloviၰi - najstariji do sada identifikovani spomenik kulture na ovom prostoru; nalazi se na nadmorskoj visini 510 m sa ravnim proplankom na vrhu koji je bio opasan zidom od kamena debljine 2m.

Novi period

Spomen-obelisk na ០eljezniაkoj stanici - evocira sjeၰanje na 7.11. 1946. godine kada je prvi put novoizgraᄐenom prugom Brაko–Banoviၰi krenula kompozicija sa ugljem iz banoviၰkih rudnika. Taj datum se slavio kao Dan opၰine Banoviၰi.

ჀELIၠ

Prahistorijski periodPrahistorijsko naselje Dobrovac, Ⴠeliၰ - sjeverno od Ⴠeliၰa pored rijeke

ᘀiboᘐnice su ostaci naselja pokazuju dva horizontalna stanovanja. Osaci pokazuju period mlaᄐe vinაanske kulture kasnog neolita.



Maᄐarsko groblje, Lukavica - kod zaseoka Filipoviၰi, osamljeni steၰak u obliku stuba ukraᘐen motivom krsta, sa joᘐ nekoliko fragmenata. Ostatak nekadaᘐnje velike nekropole.

Ostali spomenici iz ovog perioda su:Ⴠitluci-Ravan, HumciKrაevine, Brnjik

Srednjovjekovni periodNekropola steၰaka Niᘐan, Nahvioci - ju០no iznad sela, pokraj puta. Nekropola

sa 50 steၰaka u obliku stubova sa nekoliko amorfnih ploაa, postavljeni po pravcu zapad-istok. Ukraᘐena su 4 primjerka sa ukrasnim motivima krstova i polumjeseca. S druge strane puta je staro muslimansko groblje.

Nekropola steၰaka Niᘐan Crkvice, Humci -na lokalitetu Crkvice i Ⴠitluk kod zaseoka Sitari, oko 100 m ju០no od jezera, rasporeᄐena na tri mjesta, nalazi se nekropola sa 7 steၰaka u obliku sljemenjaka, orijentacije po pravcu zapad-istok. Na jednom primjerku se jedva zapa០aju ljudske figure i natpis koji nije აitljiv.

Nekropola steၰaka Kastel, Lukavica – Pokraj ceste Ⴠeliၰ – ᘀiboᘐnica , na bre០uljku gdje je pravoslavno groblje, kod zaseoka Kastel, nalazi se nekropola sa 21 steၰkom: 5 sanduka, 6 sljemenjaka i 10 stubova, orijentacije zapad-istok. Jedan razbijeni sljemenjak ima oᘐteၰen natpis iz koga se vidi da spomenik podi០e sin i da je pisao pop Pilip. Po predanju, ovdje je nekada bila crkva.

Srednjovjekovni spomenik Doli, Vra០iၰi - steၰak u obliku sarkofaga s natpisom iz kasnog srednjeg vijeka.

Nekropola steၰaka, Grobljice - Drijenაa, - oko 700 m ju០no od zaseoka Perivoj, na bre០uljku Niᘐan i Grobljice, pokraj puta. Nekropola sa 28 steၰaka u obliku stubova, orijentacije po pravcu zapad-istok. Ukraᘐeno je 10 primjeraka na kojima su zastupljeni ukrasni motivi: krst, polumjesec, krug, maა i spirala.

Nekropola steၰaka Rakoა, Drijenაa - iznad zaseoka Buაje, na poᘐumljenom brdu Rakoა. Nekropola sa 20 steၰaka u obliku stubova, orijentirani po pravcu zapad-istok. Jedan primjerak ukraᘐen motivom krsta.

Ostali spomenici iz navedenog perioda su:Srednjovjekovna nekropola Kroᘐiၰi, Nahvioci Srednjovjekovna nekropola Kroᘐiၰi, Miladiၰi Srednjovjekovni spomenici Bare, NahviociSrednjovjekovna nekropola Ⴠitluci-Ravan, Humci Srednjovjekovna nekropola Mramor, ᘀiboᘐnicaSrednjovjekovni spomenik Kalat, Kalat Srednjovjekovni spomenik Begiၰi, Begiၰi (Lopare ili Ⴠeliၰ)

Osmanski periodD០amija Brdo, Ⴠeliၰ - za ovu d០amiju podnesena je peticija Komisiji za

nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika.

Ostali spomenici iz ovog perioda su:

Muslimansko groblje Gornji Humci, Muslimansko groblje, Vra០iၰiKatoliაko groblje Lukiၰi, Drijenაa , Katoliაko groblje Brdo, Drijenაa Muslimansko groblje - Mezarje, Brnjik , Muslimansko groblje Mezarje, Ratkoviၰi



Muslimansko groblje Donje Mezarje Ⴠeliၰ, Muslimansko groblje, Humci Muslimansko groblje Kroᘐiၰi, Nahvioci, Muslimansko groblje Pogranice,HumciPravoslavno groblje Pukiᘐ, Pukiᘐ Ajkino turbe, Vra០iၰi,( Muslimansko),Kuၰa ᄀeliၰ Mustafe, Ⴠeliၰ, Begovski აardak, Piperi (na granici entiteta)Popov grob, Piperi, Pravoslavno groblje (na granici entiteta)Pravoslavno groblje, Vakuf – Piperi (na granici entiteta)

Austro-ugarski period

Ⴠarᘐijska d០amija u Ⴠeliၰu - u centru აarᘐije u Ⴠeliၰu, izgraᄐena 1904. god. Kao i ostale d០amije ovog podruაja izgraᄐena je od kamena. U periodu 1992.-95.g. znatno oᘐteၰena. Podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika BiH.

D០ihan ili Gornja d០amija u Ⴠeliၰu - u Gornjoj mahali, izgraᄐena 1907. god. Prvobitno imala აetverovodan krov i drvenu munaru, a renoviranjem izgraᄐena od kamena sa betonskom munarom. Podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika BiH.

Ostalo

Spomenik poginulim borcima NOR-a i ័FT, Vra០iၰi Spomen-park sa spomen-აesmom i kosturnicom, ჀeliၰSpomen-park, ᘀiboᘐnica

DOBOJ-ISTOK

Prahistorijski period

Paleolitska stanica Krაevine, Mala Brijesnica Paleolitska stanica Karuᘐe – Kurᘐum (na granici entiteta)

GRAჀANICA


Nekropola Barice, Gornja Orahovica - prahistorijska nekropola ravnih grobova i paleolitska stanica. Malih dimenzija, postavljena u obliku nepravilnog polukru០nog pojasa na kojoj je otkriveno 38 grobova. Pripada starijoj fazi kasnog bronzanog doba.

Neolitsko naselje Koriၰa Han, Graაanica - naselje pripada tipu neolitskih i ranobronzanih naselja sjeveroistoაne Bosne(djelomiაno srednji i mlaᄐi neolit). Le០i na lijevoj strani starog puta Tuzla – Doboj. U rano bronzano doba dolina Spreაe pripada takozvanoj sjevernobosanskoj zoni. Ovaj period je u sjevernoj Bosni nedovoljno poznat, ali sve ukazuje na prirodnu povezanost sa Podunavljem. U rano bronzano doba naselja se u ovom regionu podi០u na istim mjestima kao i neolitska, ravniაarska, otvorena naselja. Datira od V do druge polovine III milenija (5000-2500. godine) stare ere. Ovo arheoloᘐko podruაje proglaᘐeno je nacionalnim spomenikom.Prahistorijsko naselje Borik, Graაanica - na brdu Buაici, prahistorijsko naselje. Djelimiაno vidljivi ostaci zida raᄐenog od kamena i zemlje. Pronaᄐeni atipiაni fragmenti prahistorijske keramike.



Prahistorijska gradina Vukniၰ, Graაanica - na dosta visokom brdu na periferiji Graაanice. Na vrhu sjeveroistoაnog dijela manjeg platoa neznatni ostaci zida raᄐenog od kamena i zemlje. Na padinama pronaᄐen materijal kasnog bronzanog i mlaᄐeg gvozdenog doba.

Prahistorijsko naselje Brijeg, Donji Skipovac - smjeᘐteno je na visokoj zaravniu selu Donji Skipovac. Na povrᘐini atipiაni fragmenti prahistorijske keramike.Prahistorijsko naselje Dolovi, Donji Skipovac –nalazi se na obradivoj zemlji აiji je vlasnik otkrio ostatke ognjiᘐta, a na povrᘐini se nalaze atipiაni fragmenti prahistorijske keramike.

Prahistorijsko naselje Osoja, Donji Skipovac - le០i na jednoj kosi gdje je sluაajno naᄐena kamena sjekira kalupastog tipa, vjerojatno iz doba neolita.

Srednjovjekovni period

Srednjovjekovni Stari grad Sokol (Sokolgrad) - u srednjem vijeku iznad rjeაice Graაanice, lijevo od puta prema Gradaაcu, izgraᄐen je utvrᄐeni grad Soko, prvi put je pomenut 1426. godine u ugovoru kralja Sigismunda i despota Stefana Lazareviၰa. Napuᘐten je poslije 1840. godine i saაuvan u ostacima. Nalazi se u selu Soko, 5 km sjeveroistoაno od Graაanice. Sagraᄐen je na vrhu kamene grude oko 40 m iznad okolnog terena. Stari grad Soko je proglaᘐen nacionalnim spomenik BiH.

Osmanski periodStara d០amija u Sokolu - na lokalitetu aktivnog muslimanskog groblja u centru sela Soko, a u neposrednoj blizini srednjovjekovnog grada Soko izgraᄐenog na kamenoj stijeni locirana je Stara d០amija. Prvobitni objekat bio je vlastelinski dvor iz prve polovine 15. stoljeၰa. Objekat je za vrijeme tursko-austrijskog rata slu០io kao crkva, a nakon odlaska hriᘐၰana pretvoren u d០amiju koja slu០i sve do 1980. Mjeᘐtani su je obnovili 1934. god. te dobija zidanu munaru i trijem. Danas je u ruᘐevnom stanju i zahtjeva hitnu zaᘐtitu i sanaciju. Proglaᘐena je nacionalnim spomenikom BiH.

Ahmed-paᘐina (Ⴠarᘐijska) d០amija, Graაanica - u centru Izgraᄐena u 17.stoljeၰu, a njen osnivaა je Ahmed-paᘐa Budimlija, bosanski namjesnik. Imala je აetvorovodni krov, a kupolu dobija 1914. o აemu je saაuvan natpis isklesan na kamenoj ploაi. Danas je ona jedina potkupolna d០amija u Graაanici sa veoma lijepom i vitkom kamenom munarom. Uz d០amiju postoji manje groblje u kojem je najstariji datirani niᘐan Abdulatif efendije iz 1764-65. godine kao i joᘐ nekih uglednih graᄐana tog perioda. Za ovu d០amiju podnesena je peticija Komisiji za nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika BiH.

Pervane (Trepaniၰ) d០amija u Graაanici - od centra grada prema Dragniၰima situirana je Pervane ili Trapaniၰ d០amija koju je podigao muderis had០i Halil-efendija u 18. vijeku. D០amija je bila jednostavna sa აetverovodnim krovom i drvenom



munarom. M. Mujezinoviၰ navodi da je Halil-efendija prilikom obnove d០amije u nju smjestio svoju biblioteku.

ᘀarena ili Mejdanska d០amija sa grobljem u Graაanici - danaᘐnja nova ᘀarena ili Mejdanska d០amija se nalazi u mahali Mejdan po kojoj je dobila ime Mejdan ili Mejdan d០edid d០amija, u narodu prozvana ᘀarena d០amija. Nije poznat osnivaა niti taაna godina njene izgradnje, ali datira iz osmanskog perioda, (prve polovine 18. stolj.) Po narodnom predanju prvobitna d០amija je bila u Donjoj Ⴠarᘐiji, ali je zbog poplava izmjeᘐtena u Mejdan mahalu.1990. god. i ona je sruᘐena zbog ometanja saobraၰaja u ulici pored d០amije. Danas je koncipirana kao islamski centar sa uაionicama, abdesthanom, divanhanom, bibliotekom, gasulhanom, restoranom, prodavnicama i sl. Podnesena je peticija Komisiji za nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika BiH.

Sahat kula u Graაanici - u centru აarᘐije. Izgraᄐena u 17. stoljeၰu. Taაna godina izgradnje nije poznata (vjerojatno 1686.), a prema usmenom predanju izgradio ju je Ahmed-paᘐa Budimlija. Oᘐteၰena je u po០aru 1812. godine i poslije renovirana. Jednoprostoran objekat, kvadratne osnove, od kamena, visoka 27 metara, zavrᘐena აetverovodnim ᘐatorastim krovom. Ispod krova nalaze se აetiri okrugla otvora predviᄐena za satove. Spada u znaაajnije objekte ovog perioda i predstavlja specifiაan javni objekt za arhitektonsko-urbanistiაki razvoj grada, bitan element prilikom identifikacije graაaniაke აarᘐije i njen je integralni dio.

Kuၰa Mare Popoviၰ u Graაanici - Kuၰa (Ⴠardaklija) se nalazi u Srpskoj Varoᘐi u Graაanici. Sagraᄐena je 1840. god. Po predanju podigao ju je svekar Mare Popoviၰ. Vlasniᘐtvo je opၰine Graაanica kao etno-objekat. Pravougaonog je oblika i ima prizemlje i sprat. Krov je აetverovodan, pokriven ᘐindrom sa dvije i dvije razliაito nagnute krovne plohe. Prozori u prizemlju su sa drvenim demirima. Po tipu je dimulaაara-აardaklija. Nakon restauracije 1989. god. u njoj se nalazio etnoloᘐki muzej. Proglaᘐena je nacionalnim spomenikom BiH.

Had០i D០aferova ili Lipa d០amija u Graაanici - Stara d០amija je bila sagraᄐena u mahali Lipa, od drveta i ၰerpiაa, malih dimenzija sa niskim drvenim ᘐiᘐetom i malom drvenom munarom. Sruᘐena 1934-35. godine i na njenom mjestu izgraᄐena nova sa drvenom munarom, pokrivena crijepom.

Ⴠiriᘐ d០amija u Graაanici - Stara Ⴠiriᘐ d០amija izgraᄐena je kao mesd០id prije 18. stoljeၰa, manjih je dimenzija, od ၰerpiაa, sa oniskom drvenom munarom. Uslijed dotrajalosti je sruᘐena, a na njenom mjestu je izgraᄐena nova koja je neᘐto veၰa, istog oblika sa drvenom munarom.

Pravoslavno groblje Duraၰ u Donjoj Lohinji - u starijem pravoslavnom groblju povrᘐine 2,5 dunuma u Donjoj Lohinji nalaze se kameni nadgrobnici nastali u razliაitim vremenskim periodima. Na ovom groblju nalazi se najstariji pronaᄐeni nadgrobnik sa arhaiაnim ၰiriliაnim pismom iz 1781. godine.

Iz ovog perioda treba pomenuti joᘐ i D០amiju Gojsaliၰi koja se joᘐ zove i Srednja d០amija u Graაanici.

Austrougarski periodOsman-kapetanova medresa u Graაanici - u centru grada. Prvobitnu

medresu izgradio Osman-kapetan koja je bila drvena i imala dva sprata. 1889.g. na njenim temeljima izgraᄐen je masivan objekat sa jednim spratom u maurskom stilu. Prvobitni objekat medrese nakon II svjetskog rata pretvoren je u Dom kulture sa bibliotekom a potom opet vraၰen u prvobitnu namjenu. Podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika BiH.



Zgrada Kotarske vlasti (Skupᘐtina Opၰine), Graაanica – u gradskom parku Izgraᄐen poაetkom austrougarskog perioda sa elementima pseudomaurske arhitekture i bogatom fasadnom koloristiაkom dekoracijom.

Gradska vijeၰnica, Graაanica - gradska vijeၰnica izgraᄐena je 1887. godine u pseudo-maurskom stilu.

Katoliაka crkva, Graაanica - izgraᄐena 1889. godine u doba austro-ugarske uprave u BiH. Objekat je u periodu 1992-95. teᘐko oᘐteၰen, a restauriran 1997. godine.

Dvije kuၰe Ivaniᘐeviၰa, Graაanica - doba austrougarske uprave, elementi historicizma.

Kuაukaliၰa kuၰa, Graაanica - doba austrougarske uprave sa elementima historicizma

Kuၰa Adama D០ebiၰa, Graაanica - doba austrougarske uprave sa elementi historicizma.

Kuၰa Himzi Efendiၰa, Graაanica - doba austrougarske uprave sa elementi historicizma.

Had០i-Kadijina kuၰa, Graაanica - nastala 1909. godine ima neke elemente primorsko-hercegovaაkog graditeljstva i razlikuje se od ostalih bosanskih tradicionalnih kuၰa Graაanice.

GRADAჀAC

Prahistorijski periodPrahistorijska gradina Cigla na Ra០ljevima, Gornje Ledenice - na kosi koja se

strmo spuᘐta prema ravnici je ova gradina iz kasnog bronzanog ili ០eljeznog doba.Prahistorijsko naselje Kalajd០ije, Tramoᘐnica - nalaziᘐte u ravnici ima oblik

niskog uzviᘐenja. Prilikom sondiranja pokazalo se postojanje kulturnog sloja debljine oko 0,7 m s nalazima keltsko-latenske keramike, mlaᄐe ០eljezno doba.

Prahistorijsko naselje Kuၰiᘐta, Donja Tramoᘐnica - naᄐeni brojni fragmenti keramike, bronzano ili ០eljezno doba.

Srednjovjekovni periodNekropola steၰaka Eᘐၰi Groblje, Jelevაe Selo – je na platou brijega, sastoji

se od 27 grobova oznaაenih ovalnim vijencem od oblutaka, orijentacije istok-zapad. Iz jednog groba, oᘐteၰenog kopanjem rova za vodovod, naᄐeni, fragmenti kasnosrednjovjekovne keramike (14-16 v.).

Srednjovjekovni nadgrobni spomenik Greblje, Gornja Meᄐeᄐa - kraj 15. i poაetak 16. stoljeၰa, u obliku sarkofaga, orijentacije sjeverozapad-jugoistok, s natpisom.

Srednjovjekovna nekropola Kamenovi, Donje Srnice - 2 osamljena steၰka ( sanduk i sljemenjak), neᘐto veၰih dimenzija, vrlo dobro obraᄐeni, oᘐteၰeni i prevaljeni (nalaze se na znatnom odstojanju), orijentacije zapad-istok, bez ukrasa. Kasni srednji vijek.

Srednjovjekovna crkva Crkviᘐte na Ormanici, Hrgovi Donji - nedaleko od obale Male Tinje pronaᄐeni su temelji graᄐevine za koju se pretpostavlja da u ostaci crkve iz kasnog srednjeg vijeka.

Gradaაac (Gradina), Gradaაac – srednjovjekovna utvrda u srediᘐtu danaᘐnjeg naselja. Nije poznato ko ju je i kada izgradio. U srednjem vijeku utvrda sa okolinom je bila u oblasti Usora i pripadala je ០upi Nenaviᘐte. Pretpostavka je da je bila njeno srediᘐte. Najstariji dijelovi utvrᄐenja su na ju០noj strani prostranog platoa



iznad luაno povijenog korita rjeაice Gradaᘐnice (sluაajno otkriveni primjerci keramike iz 13 -15. stoljeၰa). Grad se prvi put spominje 1461. pod imenom Graაac.

Srednjovjekovna nekropola Grob na Grabu, Tramoᘐnica - nekropola u obliku niskih humki sa 19 objekata. U jednoj od njih otkrivena 3 groba u jednom redu, bez priloga. Datirana u kasni srednji vijek.

Osmanski period

Kula Husein-kapetana - nastala je u periodu od 1765. do 1821. godine. Srediᘐnji dio objekta visok je 18 metara. Ovo zdanje opasano je visokim zidinama u koje se ulazi kroz tri ulaza osigurana kapi kulama. Ispod cijelog kompleksa unutar zidina nalazi se sistem tunela. Odlukom komisije za oაuvanje nacionalnih spomenika proglaᘐena je nacionalnim spomenikom.

Husejnija (Husein-kapetana Gradaᘐაeviၰa) d០amijaNjeno ime govori ko je bio osnivaა ove d០amije ispod same gradske kapije. Iz saაuvanog natpisa nad ulazom saznajemo da je d០amija podignuta 1826. godine. potkupolna d០amija, ima visok i vitak kaneliran minaret. Povrᘐine objekta d០amije prekrivene su obiljem biljnog reljefnog dekora. Objekat zauzima istaknuti polo០aj u urbanoj strukturi naselja utvrᄐenog starog grada. Uz d០amiju se nalazi groblje sa devet nadgrobnih spomenika, biblioteka Fadil-paᘐe i აesma. Objekat restauriran. D០amija je odlukom Komisije za oაuvanje nacionalnih spomenika proglaᘐena nacionalnim spomenikom.

Graditeljska cjslina Stari grad je takoᄐer odlukomiste komisije proglaᘐena nacionalnim spomenikom.

Biblioteka Fadil-paᘐe uz Husejniju (Husein-kapetanovu) d០amiju - u dvoriᘐtu Husein-kapetanove d០amije nalazi se biblioteka. Njen osnivaა je Muhamed Fadil-paᘐa ᘀerifoviၰ, pjesnik i epigrafiაar. Nad ulazom saაuvan je natpis isklesan na kamenoj ploაi iz 1255. H.g. (1839-1840.). U sklopu Starog grada i biblioteka je proglaᘐena nacionalnim spomenikom.

Niᘐan i აesma ᘀejha Had០i Hasan efendije u blizini Husejnije d០amije – nalazi se ispod Husejnija d០amije na prostoru nekadaᘐnjeg groblja sada pretvorenog u park i datira iz 1855-56. god. Prema njemu je nazvana აesma u blizini Husejnije. Ⴠesma je poznata kao Had០i efendijina voda. Obnovio ju je 1865. god. Ahmed Beograᄐanin, ᘐto se vidi iz natpisa koji je ostao zabilje០en. Ⴠesma je dobijala vodu sa izvora Starაevac.

Svirac ili Sviraაka d០amija - u mahali Svirac. Vrijeme izgradnje d០amije nije taაno utvrᄐeno. Pretpostavlja se da je najstarija u Gradaაcu i da ju je izgradio neko od აlanove porodice Graᘐაeviၰ. Meᄐutim, saაuvani natpis koji je bio nad ulazom u d០amiju ispisan 1874-75. god. govori da su je podigli stanovnici mahale Svirac. Uz d០amiju se nalazi groblje i აesma. Podnesena je peticija Komisiji za nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika BiH.



Ⴠesma uz Svirac d០amiju - kao ni za Svitaაku d០amiju tako se ni za აesmu ne zna taაno vrijeme izgradnje. Voda je dovedena sa izvora Hazna.

Bukvaაka ili Bukvarska d០amija - u mahali Bukve koju su podigli mjeᘐtani; nema taაnih podataka o njenoj gradnji. Kako se uz d០amiju nalazi groblje sa najstarijim datiranim niᘐanom Emina Alajbegoviၰa i natpisom na niᘐanu datiranim 1847. god. da se zakljuაiti da je izgraᄐena prije 1847. godine. Pravougaone je osnove აetverovodnog krova, drvene munare. Odlukom Komisije za nacionalne spomenike d០amija se nalazi pod re០imom zaᘐtite do donoᘐenja konaაne odluke.

Reuf-begova ili D០edid d០amija – nedaleko od Husejnija d០amije u Gradaაcu i nije poznato vrijeme izgradnje. Pretpostavka je da je prozvana Begovom po Reuf-begu koji je sahranjen u groblju 1893. pa i da je vrijeme nastanka ove d០amije prije njegove smrti. Najmlaᄐa je d០amija u Gradaაcu ᘐto potvrᄐuje i njeno ime D០edid (Nova) d០amija. Odlukom Komisije za nacionalne spomenike d០amija se nalazi pod re០imom zaᘐtite do donoᘐenja konaაne odluke.

Sahat kula u Starom gradu - unutar starog grada Gradaაca. Podigao ju je 1824. godine Husein-kapetan Gradaᘐაeviၰ. Objekat je აetverokatna graᄐevina, kvadratne osnove graᄐena od kamena, visoka 22 m, a u gornjem dijelu nalaze se აetiri otvora. Najmlaᄐi je objekat te vrste u BiH. Iznad ulaza u kulu uklesan je tarih. I ovaj spomenik je u sklopu Starog grada proglaᘐen nacionalnim spomenikom.

Muradija medresa – Dom kulture, Gradaაac –izgraᄐena izmeᄐu 1812. i 1821.god. u vrijeme kada je kapetan

Gradaაca bio Murat-kapetan, pa je po njemu – svom osnivaაu i dobila ime. Muradija medresa je radila sve do pred Prvi svjetski rat. Danas se, u neᘐto izmijenjenoj zgradi medrese, nalazi Dom kulture.

Gradaᘐაeviၰa kuၰa – nalazi se ispod tvrᄐave. Sagradio ju je Muhamed-beg Gradaᘐაeviၰ 1856. godine. Tip stare bosanske kuၰa graᄐene na sprat od kamena, drveta i ၰerpiაa. Nalazi na Privremenoj listi Komisije za nacionalne spomenike BiH.Ostali spomenici iz ovog perioda su i:

Paᘐino groblje, Gradaაac Groblje ᘀehitluci, Gradaაac

OstaloKosturnica i spomen obilje០je boraca NOR-a - u gradskom parku, neposredno

ispod Gradaᘐაeviၰa kule. Manji spomeniაki ansambl gdje su pohranjeni posmrtni ostatci boraca narodnooslobodilaაkog rata i spomen na revolucionarnu proᘐlost.Rodna kuၰa Hasana Kikiၰa, Gradaაac – kuၰa u kojoj se rodio knji០evnik i borac Hasan Kikiၰ.

KALESIJA

Antiაki periodPaleolitska stanica, prahistorijska gradina i kasnoantiაko utvrᄐenje Gradina,

Gornja Petrovica - sjeveroistoაno od sela na jednom od ogranaka brda Prosjeka pod imenom Gradina. Peၰina se nalazi u stijeni okrenutoj prema jugu duboka svega 2 m. U njenom talusu nalazi se dosta obraᄐenih kamenica ᘐto upuၰuje na kasnoneolitsku starost najgornjeg sloja. Na povrᘐini zaravanka zapa០ene su deformacije tla nastale izgradnjom odbrambenih nasipa, a sav taj prostor zasut je fragmentima



prahistorijske keramike vjerojatno iz kasno bronzanog i ០eljeznog doba. Prema sjeveru i istoku zapa០aju se zidovi graᄐeni od kamena vezanog kreაnim malterom oko kojih su pronaᄐeni ostaci kasnoantiაkog utvrᄐenja.

Srednjovjekovni periodNekropola steၰaka Brkiၰa groblje, Dubnica-Rudine - u zaseoku Rudine,

zajedno sa aktivnim pravoslavnim grobljem (Brkiၰa groblje), pokraj puta, nekropola ima 30 steၰaka, orijentacije zapad-istok osrednje obrade. Ukraᘐen je 1 sanduk motivom neuobiაajeno povijene linije. Nalazi se na Privremenoj listi Komisije za nacionalne spomenike BiH.

Nekropola steၰaka Bukvarevo, Lipovice - na brijegu pokraj puta, nalazi se nekropola sa 13 steၰaka (5 sanduka i 8 sljemenjaka), orijentacije zapad-istok u nizovima, vrlo dobro obraᄐeni, ali znatno oᘐteၰeni i utonuli. Ukraᘐena su 3 sljemenjaka. Zastupljeni su sljedeၰi ukrasni motivi: tordirana vrpca, dvostruka spirala sa rozetama, krst i imitacija pokrova od ᘐindre.

Nekropola steၰaka Djedovo Polje, Donji Rainci - 2 osamljena steၰka u obliku sljemenjaka sa postoljima. Spomenici nemaju ukrasa.

Nekropola steၰaka Dubnica 1, selo Dubnica -120 m udaljeno od nekropole steၰaka Dubnica 2 nalazi se nekropolica sa 3 steၰka (2 sanduka i 1 sljemenjak) slabije obrade i oაuvanosti, bez ukrasa, orijentacije zapad-istok.

Nekropola steၰaka Dubnica 2, Dubnica - zajedno sa savremenim pravoslavnim grobljem nalazi se skupina od 16 steၰaka (5 sanduka, 9 sljemenjaka i 2 stuba), orijentacije zapad-istok i sjever-jug. Ukraᘐen 1 sljemenjak (tordirana vrpca, biljna stilizacija sa spiralama, krstom i ljiljanom, ruka sa maაem i ruka sa kopljem).

Nekropola steၰaka Dukiၰi, Brezik - saაuvana 2 steၰka, kasni srednji vijek.Nekropola steၰaka Ibraliၰi, Lipovice - 2 steၰka u obliku sljemenjaka sa

postoljima, neᘐto veၰih dimenzija, dobre obrade i oაuvanosti, ukraᘐeni motivima spirala.

Nekropola steၰaka Meᘐkoviၰi, Kikaၰi - 2 steၰka oblika sljemenjaka, vrlo dobro obraᄐeni i oაuvani, orijentacije zapad-istok. Jedan primjerak ukraᘐen motivom polumjeseca.

Nekropola steၰaka Mramorak, Donje Hrasno - oko 1,5 km ju០no i visoko iznad sela, nekropola sa 5 steၰaka (1 sanduk, 2 sljemenjak i 2 stuba), orijentacije zapad-istok, dobro obraᄐeni, bez ukrasa osim jednog stuba.

Nekropola steၰaka Mramorje, Bulatovci - na brdu iznad i sjeveroistoაno od sela Bulatovci, nekropola sa 11 steၰaka u obliku sljemenjaka, rasporeᄐenih u dvije skupine, orijentacije zapad-istok. Relativno velikih dimenzija. Jedan primjerak ukraᘐen cik-cak vrpcom sa dvostrukim spiralama i rozetama izmeᄐu vrpce, biljna stilizacija sa spiralama (s-spirale), rozetama i grozdovima i predstava krova sa ᘐindrom.

Nekropola steၰaka Okrugla, Tojᘐiၰi - na njivi Okrugla, pokraj ceste za Po០arnicu, nekropola sa 8 steၰaka (5 sanduka i 3 sljemenjaka), orijentacije zapad-istok. Vrlo dobro obraᄐeni. Ukraᘐen 1 sljemenjak sa motivima tordirane vrpce, dvostruke spirale, rozeta i originalan motiv ruke sa აaᘐom.

Nekropola steၰaka Oraᘐje, Donje Hrasno - na poᘐumljenom brijegu Oraᘐje, pokraj puta, nekropolica sa 3 steၰka (2 sanduka i 1 sljemenjak), orijentacije zapad-istok, bez ukrasa.

Nekropola steၰaka Sariၰi, Miljanovci - 5 steၰaka (1 sanduk i 4 sljemenjaka) od აega su ukraᘐena 2 sljemenjaka motivima polumjeseca i dvostrukih spirala.



Nekropola steၰaka Stanovi, Bulatovci - saაuvano 7 steၰaka u obliku ploაa i sarkofaga, oᘐteၰeni i utonuli, orijentacije zapad-istok, kasni srednji vijek.

Nekropola steၰaka Vis, Kalesija - nalazi se na vrhu Vis, 2 osamljena steၰka u obliku sanduka. Jedan primjerak ukraᘐen motivom polumjeseca.

Nekropola steၰaka Zagrdnica (Krstovi), Brezik - sjeveroistoაno od sela Brezik na njivi Zagrdnici i susjednom lokalitetu Krstovi, nekropola sa 8 steၰaka (7 sljemenjaka i 1 stub), orijentacije zapad-istok. Ukraᘐen 1 sljemenjak i 1 stub sa motivima dvostruke spirale i dvostruke spirale sa grozdovima.

Nekropola steၰaka Zolje - zajedno sa aktivnim pravoslavnim grobljem, u samome selu, 2 osamljena steၰka u obliku stubova, poremeၰene orijentacije. Ukraᘐen 1 primjerak motivom originalno stilizovane bilje – dvostruka spirala sa krt-rozeticama.

Nekropola steၰaka Vrtovi – Meᘐiၰi – Rainci Gornji - na bre០uljku, nekropola sa 6 steၰaka (5 sljemenjaka i 1 stub), orijentacije zapad-istok i 2 primjerka sjever-jug.Nekropola steၰaka Mramorje - Osmaci-Kakanj (na granici entiteta) - selo koje je od Kalesije udaljeno oko 4 km zraაne linije na jugoistoაnu stranu. 2 osamljena steၰka u obliku sljemenjaka sa postoljima, orijentacije sjeverozapad-jugoistok bez ukrasa.

Nekropola steၰaka Osmaci (na granici entiteta) - u zaseoku Kakanj, oko 200 m jugoistoაno od prethodne nekropole, nekropolica sa 3 steၰka (2 sanduka i 1 sljemenjak), orijentacije zapad-istok bez ukrasa.

Nekropola steၰaka Periၰi, Zelina (na granici entiteta) - kraj puta prema Kalesiji, nekropola sa 28 steၰaka (8 sanduka, 14 sljemanjaka i 6 stubova). Ukraᘐena su 3 primjerka sa motivima: biljna stilizacija sa dvostrukom spiralom i grozdovima, plastiაna rebra, polumjesec i originalna predstava dviju ruku na krovu jednog sljemenjaka. Orijentacije zapad-istok.

Nekropola steၰaka Zelina (na granici entiteta) - oko 1 km dalje od prethodne nekropole prema Kalesiji, nekropola sa 28 steၰaka od kojih su 3 ukraᘐena ukrasnim motivima: biljna stilizacija sa dvostrukom spiralom i grozdovima, plastiაna rebra, polumjesec i originalna predstava dviju ruku na krovu jednog sljemenjaka, postavljeni zapad-istok.

Osmanski periodAtik d០amija, Gornje Vukovije - 1977. godine, postojala je Atik (stara) d០amija

za koju se, prema usmenom predanju, tvrdi da je stara preko 300 godina. Osnovna konstrukcija je od drveta sa ispunom od pletera. Munara je takoᄐer drvena აije su stranice oblo០ene kosim daᘐაicama.

KLADANJ


Djevojaაka peၰina, Brateljeviၰi - zapadno od Kladnja nedaleko od naselja Brateljeviၰi odakle se nakon jednog kilometra uz rijeku ᘐumskim putem sti០e do peၰine. Ulaz u peၰinu je u obliku trokuta (visine 10, a ᘐirine 6 m), otvor orijentacije zapad-istok. Na ulazu u peၰinu sa obje strane nalaze se urezani crte០i. S desne strane pri samom dnu crte០i mo០da pripadaju najstarijoj fazi dok se s lijeve strane nalaze crte០i u viᘐe skupina ukupne du០ine oko 10 metara.



Prikazani su: konjanici, jeleni, muᘐkarci, ០ene te crte០i razliაitih simbola. Posebno su zanimljiva dva lika - lik ០ene sa dugom kosom ili sa ogrtaაem preko glave koji pada do zemlje. Na trokutastom licu jer se აini kao da ០ena pridr០ava ogrtaა ispod brade, prikazane su oაi i nos. Drugi, lik აovjeka uslovno nazvanog „აovjek sa krilima” kome je kao i djevojci teᘐko odrediti znaაenje kao i vrijeme nastanka, ali se pretpostavlja da su iz istog perioda. Crte០i u peၰini u Brateljeviၰima moraju zauzeti odgovarajuၰu pa០nju struაnjaka da bi se utvrdilo doba njihova postanka. Djevojaაka peၰina slu០ila je kao sveto mjesto zasigurno od bronzanog doba, a mo០da veၰ i od mlaᄐeg paleolita pa sve do srednjeg vijeka. Kasnije se u ovoj peၰini okupljaju derviᘐi radi ibadeta i zikra a danas peၰina slu០i kao kultno mjesto bosanskih muslimana.


Gradina Brgule, Brgule Gradina Gojsaliၰi, Gojsaliၰi Gradina Kladanj, Kladanj Prahistorijsko nalaziᘐte Kamenito korito, Mladovo


Osamljeni steၰak Brdo (Brod),Tuholj-Brdo - u zaseoku Brdo, na Abazovoj Glavici, osamljen steၰak u obliku sljemenjaka sa postoljem, orijentacije zapad-istok. Ukraᘐen je motivima stilizovane biljke (dvostruka spirala sa rozetom) i frizom od niza trouglova.

Nekropola steၰaka Bijeli Hrid, Tuholj - od sela Tuholj, lijevo od puta ka Kladnju nekropola sa 18 steၰaka: 8 sljemenjaka i 10 stubova, orijentacije zapad-istok. Ukraᘐen je jedan sljemenjak i jedan stub. Na sljemenjaku vidljiva paralelna rebra na svim stranama (predstava kuၰe brvnare), a na stubu friz od niza trouglova.

Nekropola steၰaka Breze, Stariၰi - pokraj puta prema selu Ravne ka Vlasenici, nekropolica sa 4 steၰka (2 sanduka i 2 sljemenjaka), orijentacije zapad-istok, rasporeᄐeni na razmaku od 50 m, bez ukrasa.

Nekropola steၰaka Gajevi, Crijevაiၰi - oko 800 m sjeveroistoაno od sela, 2 osamljena steၰka (1 sljemenjak i 1 stub), vrlo dobre obrade, orijentacije zapad-istok.Nekropola steၰaka Gojsaliၰi, Gojsaliၰi - na malom brijegu, pokraj puta, nekropola sa 46 steၰaka: 25 sanduka i 21 sljemenjak, orijentacije zapad-istok,(10 primjeraka po pravcu sjever-jug) svrstani u nizove. Dva sljemenjaka ukraᘐena sa motivima tordirane vrpce, polumjeseca i maაa.

Nekropola steၰaka Gornja Osica, Tuholj - na prelazu preko rjeაice, nekropola sa 5 steၰaka u obliku sljemenjaka sa postoljima, orijentacije zapad-istok, bez ukrasa.

Dva osamljena steၰka lok. Kovaაiၰi, Kovaაiၰi - oko 150 m zapadno od nekropole na lok. Mramor, 2 osamljena steၰka u obliku sljemenjaka, a jedan od njih ukraᘐen je motivom dvostruke spirale.

Nekropola steၰaka Mladovo, Mladovo - na poᘐumljenoj humci iznad sela, nekropola sa 17 steၰaka (15 sanduka i 2 sljemenjaka), orijentacije u oba glavna



pravca. Jedan sljemenjak ukraᘐen motivom dvostrukih spirala. Oko 500 m ju០no nalazi se nekoliko starih niᘐana od kojih jedan ima ukras sablje.

Nekropola steၰaka Brateljeviၰi, Brateljeviၰi - saაuvana 4 steၰka oblika sarkofaga; ukras: ᘐtit s maაem i natpis., kasni srednji vijek. Nekropola se nalazi na Privremenoj listi Komisije za nacionalne spomenike BiH.

Dva osamljena steၰka lok. Mramor, Kovaაiၰi - u selu Kovaაiၰi na lokalitetu Mramor, zapadno od puta nalaze se 2 osamljena steၰka u obliku sljemenjaka, orijentirano po pravcu sjeveroistok - jugozapad. Ukraᘐeni motiva: spiralni zavoji, tordirane vrpce, srp i ruka sa sjekiricom.

Nekropolica sa 2 steၰka Mramor, Vranjeviၰi - na Gredi iznad sela Vranjeviၰi, na lokalitetu Mramor, nekropolica sa 2 steၰka (1 sanduk i 1 sljemenjak), orijentacije sjever-jug, bez ukrasa.

Nekropola steၰaka Mramorje, Konjeviၰi -na Glavici u istoაnom kraju sela Konjeviၰi, nekropolica sa 3 steၰka 81 ploაa i 2 sljemenjaka), orijentirani po obadva glavna pravca, bez ukrasa.

Nekropola steၰaka Mramorje, Olovci - pokraj starog puta, u ᘐumi, iznad potoka, nekropola sa 22 steၰka (8 sanduka, 8 sljemenjaka i 1 amorfni sanduk), orijentacije sjeverozapad-jugoistok. Ukraᘐeno je 5 primjeraka,(1 sljemenjak i 4 stuba). Njihovi ukrasni motivi su polumjesec, rozeta, krst i cik-cak-vrpca.

Nekropola steၰaka Olovci 1,Olovci - na lijevoj strani puta ka Tuhelju, nekropola sa 17 steၰaka (4 sanduka, 12 sljemenjaka i 1 stub),orijentacije zapad-istok u nizovima. 3 sljemenjaka su sa ukrasnim motivima (tordirana vrpca, krst, t krst i dvostruka spirala). Jedan sljemenjak ima natpis koji ka០e da tu le០i Radomir Jurisaliა. Nekropola steၰaka proglaᘐena nacionalnim spomenikom BiH.

Nekropola steၰaka Olovci 2,Olovci - od sela Olovci lijevo od puta ka Tarevu, nalazi se skupina sa 3 steၰka u obliku sljemenjaka sa postoljima, orijentacije po pravcu zapad-istok, bez ukrasa.

Nekropola steၰaka Olovci 3, Olovci - nedaleko nekropole Olovci 2, pokraj puta ka Tarevu, nekropolica sa 4 steၰka (sljemenjak sa postoljima) orijentacije zapad-istok. Jedan primjerak je ukraᘐen dvostrukom spiralom.

Dva osamljena steၰka Opaᘐiၰi, Kladanj - 2 osamljena steၰka u obliku sljemenjaka, orijentacije zapad-istok i priliაno odvojeni, bez ukrasa.

Nekropola steၰaka Prijanoviၰi 1, Prijanoviၰi - istoაno od puta Kladanj -Tuzla nekropola sa 4 steၰka u obliku sljemenjaka orijentacije zapad-istok, bez ukrasa.Nekropola steၰaka Prijanoviၰi 2, Prijanoviၰi - nekropola sa 5 steၰaka u obliku sanduka bez ukrasa.

Nekropola steၰaka Prijanoviၰi 3, Prijanoviၰi - kraj ᘐumske staze prema lok. Hrastiၰi, 2 osamljena steၰka (1 ploაa i 1 stub), orijentacije zapad-istok. Stub je ukraᘐen stilizovanim biljkama sa 4 para simetriაno spiralno povijenih listova i krst.

Nekropola steၰaka Hrastiၰ, Prijanoviၰi - nekropola sa 11 steၰaka (1 sljemenjak i 10 stubova) orijentacije sjeverozapad-jugoistok, 5 stubova je ukraᘐeno motivima: polumjesec, krst, kru០ni vijenac i biljne stilizacije.

Nekropola steၰaka Ravne - na bre០uljku iza sela Ravne kraj puta, nekropolica sa 4 steၰka u obliku sanduka, orijentacije sjever-jug, a jedan zapad-istok, bez ukrasa.

Dva Osamljena steၰka Simin Krᘐ, Tarevo - pokraj puta Tuzla - Sarajevo, 2 osamljena steၰka u obliku stubova bez ukrasa.

Nekropola steၰaka Stupari - pokraj puta za Stuparski Krᘐ, 2 osamljena steၰka u obliku sljemenjaka bez ukrasa. U blizini se nalazi muslimansko groblje sa niᘐanima na kojima se vide ukrasi luka i buzdovana.



Nekropola steၰaka Stuparski Krᘐ, Stupari - na putu ka Tuzli, u samome naselju, nekropola sa 6 steၰaka u obliku sljemenjaka. Spomenici su veၰih dimenzija orijentacije zapad-istok (1 primjerka, sjever-jug). Ukraᘐena su 4 primjerka sa ukrasnim motivima: dvostruke spirale, s spirale, rozete, grozdovi, sjekirica i ᘐtap. Na krovu jednog primjerka predstavljena je ᘐindra kao pokrov kuၰe brvnare.

Nekropola steၰaka Suljiၰi 1, Suljiၰi - lijevo od puta Olovci – Tuholj nekropola sa 8 steၰaka (1 sanduk, 4 sljemenjaka i 3 stuba), orijentacije zapad-istok ( jedan sjever-jug). Ukraᘐena su 2 sljemenjaka i 2 stuba sa ukrasnim motivima: polumjesec i friz od niza trouglova.

Nekropola steၰaka Suljiၰi 2, Suljiၰi - nedaleko od nekropole Suljiၰi 1, pokraj puta Olovci – Tuholj, nekropola sa 10 steၰaka u obliku sljemenjaka sa postoljima, orijentacije zapad-istok, 2 primjerka su ukraᘐena neobiაnim motivima - kruᘐke i slova "t".

Nekropola steၰaka Tarevo 1,Tarevo - nekropola sa 9 steၰaka: 6 ploაa i 3 sanduka, orijentacije zapad-istok. Spomenici su utonuli i bez ukrasa.

Nekropola steၰaka Tarevo 2, Tarevo - nekropolica sa 3 steၰka u obliku sljemenjaka, djelimiაno oᘐteၰeni, orijentacije zapad-istok (1 sjever-jug). Dva steၰka su ukraᘐena motivima polumjeseca, afronitirane ០ivotinje (psi) i scena sa sliciom i pijetlom ᘐto je jedinstvena pojava.

Osamljeni steၰak lok. Kadijin Mezar, Noၰajeviၰi - kraj puta za Stupare lijevo duboko u ᘐumi, nalazi se osamljen steၰak u obliku stuba bez ukrasa.

Nekropola steၰaka Toluᘐa, Noၰajeviၰi - lijevo od puta za Brgule , nekropola sa 9 steၰaka (1 sanduk i 8 sljemenjaka), orijentacije zapad-istok. Ukraᘐen je 1 sljemenjak motivima spirale, ruka, zastava i grozd.

Nekropola steၰaka Trnjaci, Prijanoviၰi - kraj rjeაice Suhe, nekropolica sa 4 steၰka u obliku sljemenjaka sa postoljima, orijentacije zapad-istok. Dva primjerka su ukraᘐena (kanaliri na uspravnim stranama, tordirane vrpce uz ivice stranica).

Osamljeni steၰak Tuholj 1,Tuholj - iznad osnovne ᘐkole, s lijeve strane puta, osamljeni steၰak u obliku sljemenjaka, veၰih dimenzija. Spomenik je razbijen a na jednoj saაuvanoj strani vidi se prikaz ruke sa ᘐtitom.

Nekropola steၰaka Tuholj 2,Tuholj - na putu za Kladanj, uz staru tursku kaldrmu, rasporeᄐeni su na 3 mjesta, skupina sa 10 steၰaka (5 sljemenjaka i 5 stubova).Ukraᘐena su 3 sljemenjaka i 1 stub sa ukrasnim motivima: spiralice, stilizovano stablo i friz od niza trouglova.

Nekropola steၰaka Vagani 1,Kladanj - nekropola sa 6 steၰaka u obliku sanduka, orijentacije zapad-istok, bez ukrasa.

Nekropola steၰaka Vagani 2, Kladanj - na brijegu Vagani, nedaleko od nekropole Vagani 1, nalaze se 4 steၰka u obliku stubova, orijentirani po pravcu zapad-istok u nizu. Jedan steၰak ukraᘐen motivima polumjeseca i jabuke.

Nekropola steၰaka Vijenac, Gojakoviၰi - na brdu pokraj starog pjeᘐaაkog puta, nalazi se nekropola sa 15 steၰaka: 4 ploაe, 2 sanduka, 1 sljemenjak, 5 stubova i 3 amorfna sanduka, orijentacije zapad-istok u nizovima.

Nekropola steၰaka Zmajevac, Kovaაiၰi - nekropola sa 12 steၰaka u obliku sljemenjaka orijentacije zapad-istok u nizu. Jedan primjerak je ukraᘐen motivima polumjeseca i sunca. Oko 500 m ju០no od nekropole na lokalitetu Krᘐ nalazio se kamenolom za steၰke.

Nekropola steၰaka lok. Djevojka, zaseok Brgovine, Noၰajeviၰi - nekropola sa 27 steၰaka (21 sljemenjak i 6 stubova), orijentacije zapad-istok. Jedan stub je ukraᘐen motivom krsta. Lokalitet je dobio ime po tome ᘐto ovaj spomenik svojim oblikom podsjeၰa na kip djevojke.



Nekropola steၰaka Gvozdenoviၰi - ispod brda Brgule, na ulazu u selo, nekropola sa 28 steၰaka (3 sanduka, 15 sljemenjaka i 10 stubova), orijentacije zapad-istok. Dva stuba su ukraᘐeni motivima polumjeseca, krsta i stilizovane ljudske figure.

Dva osamljena steၰka lok. Mramor, Kovaაiၰi - 2 osamljena steၰka u obliku sljemenjaka, orijentacije sjeveroistok-jugozapad, ukraᘐeni ukrasnim motivima: spiralni zavoji, tordirane vrpce, srp i ruka sa sjekiricom.

Osamljeni steၰak, Tarevo - u blizini Stupara, osamljeni steၰak (stub), bez ukrasa.

Nekropola steၰaka Osica, Tuholj - nekropola od 6 bogato dekoriranih steၰaka razliაite orijentacije. Jedan ima natpis na bosanაici.

Srednjovjekovna nekropola Nabojine /Mramorje/, Pelemiᘐi - u selu Pelemiᘐi na lokalitetu Nabojine, pokraj ceste, nalazi se nekropola sa 22 steၰka: 18 sljemenjaka i 4 stuba orijentirani po obadva glavna pravca. Tri sljemenjaka ukraᘐena ukrasnim motivima: s spirala, biljna stilizacija sa spiralama, grozdovima i rozetama, polumjesec i maა. Niski sljemenjak sa spiralnim ukrasima na svim uspravnim stranama prenesen je u Zemaljski muzej u Sarajevu.

Srednjovjekovni spomenici Pelemiᘐi 1, Pelemiᘐi - na livadi, nekropolica sa 3 steၰka (2 ploაe i 1 stub), bez ukrasa.

Srednjovjekovno groblje Pelemiᘐi 2, Pelemiᘐi - uz novije pravoslavno groblje, nekropola sa 5 steၰaka u obliku sljemenjaka sa postoljima, orijentacije zapad-istok. Jedan primjerak je ukraᘐen na boაnoj strani sa viᘐe spirala u neuobiაajenom poretku.

Srednjovjekovna nekropola Turaliၰi, Turaliၰi (na granici entiteta)– u srednjovjekovnoj nekropoli saაuvano 45 steၰaka u obliku sanduka i sarkofaga orijentiranih zapad-istok i sjever-jug datirani u kasni srednji vijek.

Srednjovjekovna nekropola Gradaᘐnica (Radaᘐnica), Podgajevi - nekropola sa 13 steၰaka u obliku sarkofaga i stela od kojih su 2 ukraᘐena linearnim geometrijskim ornamentima i kanelurama datirani u kasni srednji vijek.


Srednjovjekovna nekropola Mramorje,Brgule Nekropola steၰaka KadinoBrdo,MladovoSrednjovjekovna nekropola Mramorje 2,Brgule Srednjovjekovna nekropola Dra០eviၰiSrednjovjekovna nekropola Mramorje 3,Brgule Nekropola steၰaka ᘀupljaაa, GojsaliၰiSrednjovjekovna nekropola Vlahovo groblje Nekropola steၰaka Djevojka, JelaაiၰiDva usamljena steၰka Mramorje, Jelaაiၰi Dva usamljena steၰka Obrაevac, Nekropola steၰaka Toliᘐe, Jelaაiၰi Nekropola steၰaka Obrtnja, OlovciNekropola steၰaka Mramor, Kladanj Nekropola steၰaka Obrtnja 2,OlovciUsamljeni steၰak Ujაa, Kladanj Nekropola steၰaka Mramor, PlahoviၰiDva usamljena steၰka Park, Kladanj Nekropola steၰaka Obori 1,PepiၰiUsamljeni steၰak Skraၰe ,Konjeviၰi Nekropola steၰaka Obori 2,PepiၰiUsamljeni steၰak Mramor 1,Mladovo UsamljenisteၰakStaro groblje,PrijanoviၰiDva usamljena steၰak Mramor 2,Mladovo Dva usamljena steၰka Vardenica,StariၰNekropola steၰaka Mramorje, Mladovo Nekropola steၰaka Laniᘐte, StariၰNekropola steၰaka Mekota, Mladovo Nekropola steၰaka Most, SuljiၰiUsamljeni steၰak Put, Mladovo Nekropola steၰaka Oraᘐak, TarevoNekropola steၰaka Obrnjica, Mladovo Nekropola steၰaka Podafti, TuholjNekropola steၰaka Kadino Brdo, Mladovo Nekropola steၰaka Mramorje, TuholjNekropola steၰaka Do, Noၰajeviၰi Nekropola steၰaka Karaula, TuholjDva usamljena steၰka Gornja Luka ,Obrაevac Nekropola steၰaka Vina, VranoviၰiUsamljeni steၰak Obrაevac, Obrაevac Nekropola steၰaka Blizniၰ, Pelemiᘐi



Osmanski period

Kurᘐumlija ili Had០i Bali - begova d០amija sa Had០i ᄀrᄐihan – hanuminom აesmom - d០amiju podigao Had០i Bali-beg u drugoj polovini 16. stoljeၰa. Dobila je ime po olovnom pokrivaაu (tur.kurusum-olovo).Graᄐena je od kamena, obnovljena 1959.g. a 1997. godine sanirana oᘐteၰenja od ratnih dejstava 1992-1995.Uz d០amiju se nalazi manje mezarje i Had០i ᄀurᄐihan -Hanumina აesma (uz d០amijski zid) iz osmanskog perioda, (16. ili prva polovina 17. stoljeၰa).Zaᘐtiၰena od strane Komisije za nacionalne spomenike BiH.

Muslimansko groblje Mramor, Mladovo - 500 metara sjeverno od nekropole steၰaka Mladovo, nalazi se nekoliko starih niᘐana od kojih jedan ima ukras sablje.


Muslimansko groblje Luke, Brloᘐci Muslimansko groblje Dra០eviၰi Gojakoviၰi Muslimansko groblje Tabine njive, Usamljeni niᘐan Crkviᘐte, KladanjUsamljeni niᘐan, Kladanj. Ul. 29. novembar 21.Muslimansko groblje Mehtef d០amija, Usamljeni niᘐan Derviᘐagiၰa groblje,Muslimansko groblje Noၰajeviၰi, Muslimansko groblje Groblje, RavneMuslimansko groblje Stuparski krᘐ, Stupari Pravoslavno groblje Konjeviၰi, KonjeviၰiTurbe, Kladanj D០amija, TarevoD០amija, Tuholj D០amija, NoၰajeviၰiKonak (zgrada Opၰine), Kladanj Vodenica, BrateljeviၰiVodenica, Gojkoviၰi Vodenica, GoletiၰiVodenica, Mlin-Kladanj Vodenica, KladanjVodenica, Kladanj Vodenica, KladanjVodenica, Obrაevac Vodenica, ObrაevacVodenica, Stariა Kuၰa nad magazom, Ul. J. Jovanoviၰa br.20., KladanjVodenica, Stariა Kuၰa nad magazom, Pepiၰi, DopasciVodenica, Stariა Kuၰa nad magazom, OlovciVodenica, Vranoviၰi Kuၰa nad magazom, PelemiᘐiDrvena kuၰa, Vranoviၰi Zanatski centar, Kladanj

Austrougarski period

Opၰina (SIZ za stambeno-komunalnu Oblast), KladanjZgrada bivᘐeg zatvora, Kladanj Stambeni objekat, ul.M Tita 26 KladaStara bolnica, Kladanj Poᘐta (bivᘐa ᘐkola), KladanjStambeni objekat ul. Borisa Kidriაa, Kladanj

Ostalo

Spomen-obilje០je poginulim borcima i ័FT, Stariၰ.Spomen-grobnica poginulim borcima 6. Istoაnobosanske brigade, Miljkovac. Konjuh (Kladanj ili Vlasenica)



LUKAVAC


Nekropola steၰaka Mramor, Gornja Brijesnica - oko 2 km jugozapadno od sela Gornja Brijesnica, nekropola sa 15 steၰaka (14 sanduka i 1 stub), orijentacija razliაita, bez ukrasa i natpisa, kasni srednji vijek.

Prahistorijska gradina i srednjovjekovno utvrᄐenje Gradina, Stupari - oko 1 kmsjeverno od puta Stupari – Vasiljevci. Pripada neolitu i kasnom bronzanom dobu.

Osmanski period

D០amija u Poljicama - drvena d០amija osnivaაa Mustafe-paᘐe, podignuta1804. godine, vrijedan arhitektonski objekat, rezultat domaၰe tradicije graᄐenja u drvetu. Imala je აetverovodan krov, sa originalnim pokrovom-ᘐindrom, kasnije zamijenjen industrijskim crijepom i drvenom munarom.


Industrijski arhitektonski ansambl sa predmetima tehniაke kulture – Tvornica Sode Lukavac, -Gustav van Tempelhoff, upravo na mjestu sadaᘐnje Fabrike i Lukavca, na pustom prostoru zvanom "Bare", zapoაinje izgradnju "Prve bosanske tvornice amonijaაne sode". Ovaj industrijski kompleks iz austro-ugarskog perioda saაuvan je u svom izvornom stanju sa starom tehnologijom bivᘐe Tvornice „Solvay”. Zgrada Direktora Mülera, Lukavac, projektant

Rudolf LubynskiPravoslavna crkva u Puraაiၰu - sadr០i vrijednu kolekciju ikona iz 19 stoljeၰa.

TUZLA


Prahistorijska nekropola Srebro, Solina, Tuzla - na obali rijeke Soline, pored puta Tuzla – ᘀiboᘐnica; oᘐteၰena. Sahranjivanje je skeletno, a otkriveni grobovi se datiraju u period mlaᄐeg gvozdenog doba.

Prahistorijska gradina i prahistorijska nekropola Gradovrh, Solina, Tuzla -locirana na brdu a prahistorijska nekropola na jednoj od padina. Na gradini je kasnije izgraᄐen franjevaაki samostan. Nakon revizionih iskopavanja otkriveni nalazi ukazuju da je gradina osnovana u kasno bronzano doba i da je trajala i tokom ០eljeznog doba.

Neolitsko naselje Donja Tuzla, Tuzla - naselje iz doba mlaᄐe vinაanske kulturne grupe smjeᘐteno je u starom centru Tuzle (stari trg s okolinom). Otkriveno zahvaljujuၰi sluაajnim nalazima prilikom graᄐevinskih radova

Neolitsko naselje gradinskog tipa Grad, Gornja Tuzla - na lijevoj obali Janje, na vrhu omanjeg brda, naselje gradinskog tipa.



Prahistorijsko naselje Gornja Tuzla 1, Gornja Tuzla - naselje iz neolita, eneolita i bronzanog doba, locirano na desnoj obali Jale u samoj Gornjoj Tuzli.

Prahistorijsko naselje Solina, Tuzla, pored puta Tuzla – Solina, bronzano doba.

Prahistorijsko naselje Drakაanska Meraja, Gornja Tuzla - prahistorijsko naselje pripada zavrᘐnoj fazi neolitske vinაanske kulture.


Usamljeni steၰak, Rasovac - na lokalitetu Plane, usamljeni steၰak sa motivom krampa jedinstvenim u BiH. Motiv asocira na srednjovjekovno rudarenje.

Nekropola steၰaka Husino - na lokalitetu Oraᘐje nalaze se tri steၰka. Na jednom je motiv dvije ljudske ᘐake koje dr០e kri០, a oko kri០a kru០nica koja simbolizira sunce. Po narodnom predanju se zove i „Svatovsko groblje”, mjesto na kojem su se sukobili svatovi i pored kojeg prolazi tzv. „kaurski put”.

Nekropola steၰaka Kaursko groblje, Mramor - pokraj ០eljezniაke pruge, osamljen sljemenjak velikih dimenzija, vrlo dobro klesan, orijentacije zapad-istok, nema ukrasa.

Srednjovjekovni nadgrobni spomenik Potkuᘐnica (Brdo),Tetima - osamljen steၰak u obliku sanduka, orijentacije sjever-jug. Potpuno je zasut zemljom te se ne vide ukrasi.

Nekropola steၰaka Zanaga, Tetima -osamljen steၰak u obliku ploაe orijentacije sjever-jug, bez ukrasa.

Nekropola steၰaka Dokanj (Katol. groblje) – uz savremeno rimokatoliაkogroblje sela Dokanj i Martinoviၰi, nekropola sa 23 steၰka (6 sljemenjaka i 17 stubova) i nekoliko amorfnih komada. Kamen je slabijeg kvaliteta, obrada slaba, orijentacije zapad-istok. Ukraᘐeno je 7 primjeraka,(4 sljemenjaka i 3 stuba). Njihovi ukrasni motivi su: krst, polumjesec, jabuka i ruka sa makazama.

Nekropola steၰaka Donje Petrovice - pokraj puta ka Zvorniku, 2 osamljena steၰka u obliku sljemenjaka. Obrada i orijentacija nisu poznate. Spomenici nemaju ukrasa.

Nekropola steၰaka Mramorje, Kovaაica - nekropola sa 7 steၰaka (4 sanduka i 3 sljemenjaka). Tu ima i nekoliko fragmenata steၰaka. Obrada dobra, danas su priliაno oᘐteၰeni i utonuli, orijentacija sjeverozapad-jugoistok. Ukraᘐena su 3 sljemenjaka sa ukrasnim motivima (paralelna rebra i plastiაne vrpce sredinom uspravnih strna).

Nekropola steၰaka Okuၰnica, Husino - srednjovjekovno groblje. Saაuvana 3 steၰka, 2 sa ukrasom, kasni srednji vijek.

Nekropola steၰaka Stare kuၰe, Donje Breᘐke - kod zaseoka Nikoliၰi, nekropola sa 15 steၰaka u obliku stubova. Spomenici su dobro klesani, danas su uglavnom polegli. Orijentacija zapad-istok. Ukraᘐena su 3 primjerka sa motivima: krst, jabuka, spirala, dvostruka spirala, luk, polumjesec, sjekirica, sablja i viᘐe paralelnih linija na krovu.



Srednjovjekovno utvrᄐenje Srebrenik, Gornji Srebrenik - odbrambeni objekat iz srednjeg vijeka smjeᘐten na planini Majevici, pripadao ០upi Usora. Prvi put se spominje u prvoj polovini 14. vijeka. Osvojili su ga Maᄐari za vrijeme kralja Sigismunda 1393. godine. Maᄐarska posada je bila sve do 1430. godine, a 1520. zauzimaju ga Osmanlije. Godine 1701. ulazi u sastav gradaაaაke kapetanije. Ono ᘐto je danas ostalo su uglavnom ostaci iz osmanskog perioda osim najsjevernije kule koja potiაe iz srednjeg vijeka.

Prahistorijska gradina i srednjovjekovno utvrᄐenje Kreᘐiၰa Gradina, Par Selo Gornje, Kreᘐiၰi

Osmanski period

Turbe u ၠaniၰima - iznad potoka Bijele situirano je ᘀehidsko turbe. U turbetu je ukopan ᘀejh Hasan-efendija. Datira iz osmanskog perioda. Kvadratne osnove je i jednostavne graᄐe. Had០i Hasanova ili Ⴠarᘐijska d០amija - nalazi se u centru აarᘐije u Donjoj Tuzli. Pretpostavlja se da je graᄐena u periodu 1548-1600. godine, a da joj je osnivaა bio Had០i Hasan po kome je i dobila ime. Temeljito je obnovljena 1874. godine nakon po០ara 1871.g.kada je do temelja stradala Ima აetverovodan krov, kamenu munaru, a sa svih

strana je okru០ena ulicama. odnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika.

Jalska ili Hafiz-hanumina ili Kizler - Djevojaაka d០amija – u Donjoj Tuzli. Prvi put se spominje u 16. vijeku. Nije poznato ko je izgradio d០amiju, ime Jalska dobila je po rjeაici Jali kraj koje se nalazi. Hafiz-hanuma Tuzliၰ obnovila je d០amiju 1890. godine, pa dobija po njoj ime. Radove te godine izvode talijanski graditelji. Prilikom ruᘐenja munare obilje០ili su svaki kamen da bi ga taაno vratili na svoje mjesto, ᘐto se i danas primjenjuje pa se mo០e reၰi da je ova d០amija prvi objekat u BiH saniran po konzervatorskim propisima. Zidana je od kamena, kvadratnog oblika sa natkrivenim trijemom, pokrivena აetverovodnim krovom. Munara je kamena. Uz nju je saაuvano manje groblje sa nekoliko niᘐana. Nalazi se na Privremenoj listi Komisije za nacionalne spomenike BiH.

Husein - Ⴠauᘐa ili D០indijska d០amija – u Donjoj Tuzli. Njen osnivaა je Mustafa d០indija (druga polovina 16.st.).1701. se naziva Husein Ⴠauᘐa, te se pretpostavlja da ju je renovirao neki Ⴠauᘐ Husein, ali mahala nije promijenila ime. Znaაajan je objekat narodne arhitekture i predstavlja tipiაnu formu tradicionalne arhitekture sa visokim stilskim izrazom. Iz აetverovodnog krova izlazi drvena munara osmougaonog presjeka sa malo proᘐirenim zatvorenim ᘐerefetom. Kako se d០amija nalazi



u podruაju intenzivnog slijeganja tla viᘐe puta je obnavljana saაuvavᘐi svoju autentiაnost. Oko d០amije se nalazi dosta prostran harem. Ovakav objekat po svojoj starini i arhitekturi treba saაuvati i sanirati. Trenutno se nalazi na Privremenoj listi Komisije za nacionalne spomenike.

Turalibegova ili Poljska d០amija sa grebljem i turbetom - nalazi se nedaleko od bivᘐe ០eljezniაke stanice u Tuzli. Osnivaა d០amije je Turali-beg koji ju je podigao 1572. godine ᘐto je vidljivo iz natpisa nad ulaznim vratima. Nazvana je „Poljska” jer je na ovom mjestu nekada bilo polje. Objekat ima kvadratnu osnovu, izgraᄐen je od kamena, sa krovom na აetiri vode i pokrovom od crijepa. Munara je osmerokutna izgraᄐena od kamenih blokova. Uz d០amiju je dosta prostran harem. Kao

graditeljska cjelina u აijem sklopu se nalazi greblje i turbe. Proglaᘐena je nacionalnim spomenikom BiH.

Kameno turbe uz Turalibegovu d០amiju – nalazi se pored d០amije i nema nikakvog kronograma niti natpisa na niᘐanima. Turbe je kvadratne osnove izgraᄐeno od tesanog kamena sa osmougaonim krovom na აijem vrhu je alem. Podignuto je poslije 1572. godine. Kameno turbe proglaᘐeno nacionalnim spomenikom BiH.

Kethode–Arapაica ili Donje Brdo ili d០amija Osmana ၠehaje–na lijevoj obali rijeke Jale, izgraᄐena u drugoj pol.16 st. Mjeᘐtani je zovu i Arapაica, vjerojatno po Osman ၠehaji (kethoda) koji je porijeklom bio iz Arabije ili je njen imam bio Arap. U osnovi je pravougaona sa აetverovodnim krovom, drvenom munarom, a ispred je ulazni trijem. Pretpostavka je da je uslijed razvoja mahale od mesd០ida pretvorena u d០amiju. Prilikom rekonstrukcije mesd០ida na აetverovodni krov je dograᄐena drvena munara. Ispred d០amije je ograᄐeno dvoriᘐte, sa nekoliko kamenih niᘐana bez natpisa. Podnesena je peticija Komisiji za nacionalne spomenike kaoprijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika BiH.

Mejdanska ili Vaiz Ali-efendije d០amija, Donja Tuzla - na lijevoj strani Jale, d០amija je prvobitno izgraᄐena kao mesd០id poslije 1548. a prije 1644. godine. Njen osnivaა bio je D០elali Vaiz Mehmed-efendija. Danas je d០amija sa აetverovodnim krovom sa ulaznim drvenim trijemom i drvenom munarom jednostavnog oblika i visine oko 8 m. Za ovu d០amiju je podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika.

Bijela ili Sagrd០ijina d០amija – nalazi se uz samu rijeku Jalu u Gornjoj Tuzli. Nastala je vjerojatno u drugoj polovini 16. vijeka na mjestu ranijeg Hajrudinovog



mesd០ida. Nije poznato ime njenog osnivaაa. Po saაuvanom natpisu nad ulazom saznajemo da ju je 1891. godine obnovio Had០i Husein-beg Zaimoviၰ. Arhitektonski je najvredniji objekat jer je saაuvana u autohtonom obliku. Kvadratne je osnove, sa trijemom i vitkom kamenom munarom i lijepo izvedenim kamenim stubovima u njezinom trijemu. Bijela d០amija se nalazi na Privremenoj listi Komisije za nacionalne spomenike.

Had០i Iskenderova ili Ⴠarᘐijska d០amija - najstarija je d០amija u Gornjoj Tuzli, pa je joᘐ zovu Stara ili Atik d០amija. D០amija je sagraᄐena u osmanskom periodu. Pretpostavlja se da je izgraᄐena prije 1544. godine. Ima kvadratnu osnovu, აetvorovodni krov, zatvoreni ulazni trijem, a prilikom obnavljanja 1971. godine umjesto dotadaᘐnje drvene izgraᄐena je betonska munara. Za ovu d០amiju podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika.

Zgradaაka ili Amila Alije d០amija – nalazi se u Gornjoj Tuzli i izgraᄐena je poslije 1533. godine. Prvobitno je bila mesd០id Amila Alije. Ima kvadratnu osnovu, აetverovodni krov sa jednostavnom drvenom munarom i pokriveni ulazni trijem. Za ovu d០amiju podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika BiH.

Potok ili had០i Bajazidova d០amija, Gornjoj Tuzli - izgraᄐena je u drugoj polovini 16. vijeka. D០amija ima აetverovodan krov, kvadratnu osnovu, zatvoreni nadograᄐeni trijem i jednostavnu drvenu munaru. Za ovu d០amiju je podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika BiH.

Potur ili Had០i Husejinova d០amija – na desnoj obali Jale Izgraᄐena je u 16. vijeku, a osnivaა joj je bio Had០i Husejin. Kvadratne je osnove sa drvenom munarom. Za ovu d០amiju je podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika BiH.

Muslimansko groblje, Lipnica Donja - ᘀehidsko groblje u kojem su po svemu sudeၰi pokopani pripadnici turske vojske. Nije aktivan, a najveၰi dio nadgrobnika je utonuo i bez natpisa. Jedan niᘐan je sa motivom drᘐke bode០a.

Jevrejsko groblje, Tuzla - jedno od rijetkih jevrejskih grobalja u Bosni i Hercegovini. U groblju su pokopani i privremeni stanovnici jevreji koji su stigli sa austrougarskom okupacijom koje je smrt zatekla u Tuzli.

Bugiloviၰa kuၰa, Gornja Tuzla - ova spratna kuၰa sa prepustom, orijentalnog tipa graᄐena je prije 200 godina. Vrijednost ove kuၰe su i saაuvani stari mobilijar orijentalnog stila kao i predmeti za kuၰnu upotrebu. Objekat predstavlja integralnu spomeniაku cjelinu visoke vrijednosti.

Iz ovog perioda treba istaknuti i slijedeၰe objekte i spomenike:ᘀehidski niᘐani, Dragunja Donja Pravoslavno groblje, TuzlaPravoslavno groblje, Ⴠalkoviၰi Gornji Katoliაko groblje, DokanjKatoliაko groblje, Lipnica Gornja Katoliაko groblje, HusinoKatoliაko groblje, Par Selo Donje, Katoliაko groblje, SvojtinaKuၰni grob, Rapaაe, Vodenica, Po០arnicaVodenica, Kovaაevo Selo, Vodenica, Breᘐke.Vodenica, Dokanj, Vodenica, KosciVodenica, Cviljevina Vodenica, KovaაicaVodenica, Donja Obodnica Vodenica, Lipnica GornjaVodenica, Pasci Donji Vodenica, Mihatoviၰi,Stambeni objekat, Gornja Tuzla Stambeni objekat, LjepuniceStambeni objekat, Husino Stambeni objekat, Donja Lipnica



Begiၰa kuၰa, Tuzla Barutana, GradinaHad០imehmedoviၰa kuၰa sa istakom, Gornja Tuzla, Magaza, Gornja Tuzla,Stambeni objekat u Ulici M. Matije Gupca 32., Tuzla Stambeni objekat u Ulici M. ᘀerbiၰa 7., Tuzla Stambeni objekat u Ulici V. Vlahoviၰa 55, Tuzla Stambeni objekat u Ulici Bosanska 50, Gornja Tuzla Stambeni objekat u Ulici A. Saraაeviၰa 137, Gornja Tuzla


Behram-begova ili ᘀarena ili Atik d០amija -prvobitna d០amija nazvana Atik (Stara) d០amija u Donjoj Tuzli nastala je u periodu od 1533-1548. godine, izgorjela u po០aru 1871. godine. Na istom mjestu izgraᄐena je 1888. godine nova u pseudomaurskom stilu po projektu Franca Mihanoviაa. Ponovo je obnavljana 1895. godine u maurskom stilu po projektu Franca Kurila sa

karakteristikama austro-ugarsko perioda. Zbog svog izgleda nazvana je ᘀarena d០amija, a nosi ime i po svom legatoru Behram-begu. D០amija sam harem je osigurana potpornim zidom od kamena. Podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika. Behram-begova medresa U neposrednoj blizini Behram-begove d០amije nalazila se Behram-begova medresa. Taაno vrijeme izgradnje nije poznato osim da je izgraᄐena poslije d០amije. Danas je ostao saაuvan njen ulazni portal.

Kapela (svetiᘐte) Gospe Lipniაke, Lipnica Srednja - kapela datira s kraja 17. vijeka gdje je bilo staro molitviᘐte. U njemu se nalazi stara slika Gospina iz Gradovrᘐkog samostana. Objekat je neophodno restaurirati. Podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika.

Katoliაka crkva „Uznesenja Gospina”, Breᘐke - sagraᄐena 1890. godine u standardnom stilu u doba austro-ugarske. Detaljno je sanirana 1962. a 1988. izvrᘐena restauracija sakralnog prostora savremenim umjetniაkim izrazom.

Katoliაka crkva, Moranაani - 1913.god. izgraᄐena je crkva posveၰena sv. Jurju. Temeljito je popravljana 1964. Danas se nalazi u veoma loᘐem stanju.

Okru០na Poᘐta (Narodna biblioteka) – danas Narodna biblioteka izgraᄐena je 1909. godine po projektu Giordania u duhu istoricizma i predstavlja jedan od najznaაajnijih objekata iz austrougarskog perioda.

Poslovni objekat (Elektrotehniაki fakultet) Tuzla - objekat izgraᄐen prvih godina proᘐlog vijeka u stilu istoricizma po projektu Giordanija. Objekat je saაuvao svoju autentiაnost i namjenu.

Poslovni objekat (Bolnica Kreka), Tuzla - u austrougarskom periodu, pored ostalih javnih ustanova, izgraᄐena je manja bolnica i ambulanta u Kreki za lijeაenje radnika i njihovih porodica 1885.

Poslovni objekat (Kino Centar), Tuzla – objekat je izgraᄐen 1912. godine po projektu ing. N. Mitroviၰa u stilu istoricizma. U ovoj zgradi je 1949. godine Narodno pozoriᘐte dalo prvu predstavu.

Poslovni objekat (Grafiაar), Tuzla, Ul. Tita 16 - uglovna trokatnica ranije se, po vlasniku, zvala ᘀusterova palata izgraᄐena je u stilu istoricizma.



Slani bunari, Tuzla Saborna crkva Uspenja PresveteSlani bunari su simbol razvoja Tuzle. Bogorodice – izgraᄐena 1882. god.Tu se crpi slana voda na oko 100 m vizantijski stil sa elementimaiz dubine zemlje a cijevima transportuje neobaroka i centralnom kupolom nadu industrijske pogone „Polihem”-a, molitvenim prostorm.Proj. arh. Anton „Solane” i „Fabrike sode Lukavac”. Linardoviၰ. 1909/1910.g.

Episkopski dvorac (Mitropolitova palata – Vladiაin dvor) - Godine 1910. odluაeno je da se gradi Vladiაin dvor აiju je izgradnju novაano pomagala Zemaljska vlada. Objekat je izgraᄐen u pseudoklasicistiაkom stilu sa stilskim odlikama secesije. Znaაajan je i po zbirci vrijednih pokretnih sakralnih dobara kulturno-historijskog naslijeᄐa.

Barutana (ostaci), Gornja Tuzla - Sagraᄐena je u 17. vijeku kao utvrda,a u austrougarskom periodu slu០ila kao depo za barut. Danas Barutana ne postoji, ali postoje ostaci u kamenu kojim je graᄐena.

Most sa kipovima, Tuzla – ovaj most se nalazi u centru grada, na rijeci Jali. Titane je izradio vajar Franjo Leder.

Iz ovog perioda su i slijedeၰi spomenici i objekti:

Kapela Sv. Ante, Gornja Grabovica, Kapela na katoliაkom groblju, Ljepunice Kapela Sv. Ante, Dragunja Donja Maᄐarsko groblje, Dragunja Donja.Pravoslavna crkva, Kovaაevo selo. Franjevaაki samostan, Solina -Gladovrh, Tuzla.Stambeni objekat (Hastahana), Tuzla Stambeni objekat (Pozoriᘐte), TuzlaPoslovni objekat u Ul. M. Gupca 4.Tuzla Zgrada Filijale Zemaljske banke, TuzlaPoslovni objekat u Ul. Nikole Tesle 9., Tuzla Portal Medrese, Tuzla, Na SkveruStambeni objekat, Tuzla, Ul.M. Gupca 44Poslovni objekat u Ul. 1. maja 1., Tuzla Stambeni objekat u Ul. M. Tita 15., Tuzla Stambeni objekat u Ul. M. Gupca 38,Tuzla Stambeno-poslovni objekt u Ul.B.Ad០ije 5,Tuzla Stambeni objekat u Ul.V.Vlahoviၰa 5, Tuzla Stambeno-poslovni objekat u Ul. N. Tesle bb., Tuzla Poslovni objekat u Ul. Dr. M. Stojanoviၰa 5., Tuzla Stambeni objekat u Ul.M.ᘀerbiၰa 7, TuzlaStambeni objekat u Ul. M. Tita 41., Tuzla



Stambeno-poslovni objekat na uglu M. Tita i N. Tesle, Tuzla Stambeno-poslovni objekat u Ul. N. Tesle 23., Tuzla Stambeno-poslovni objekat u Ul. L. Bankera 2., Tuzla Stambeno-poslovni objekat u Ul. M. Tita 9., Tuzla Stambeni objekat, Tuzla, Ul. M. Gupca 32Stambeni objekat (Kuၰa Ⴠaliၰa), Tuzla, Ul. 17. septembra 12.Stambeno-poslovni objekat u Ul. Ozrenskog odreda 6., Tuzla Poslovni objekat (KK Sloboda) na uglu N. Tesle i M. Tita,. Tuzla Poslovni objekat (Vila Matilda) u Ul. M. Tita 37. Tuzla– pretvorena u bioloᘐku zbirku.Stambeno-poslovni objekat (Vila Paᘐiၰ) u Ul. V. Vlahoviၰa 9., Tuzla Stambeno-poslovni objekat u Ul. Tuzlanskog odreda 26., Tuzla Poslovni objekat u ᘀetaliᘐtu Slana Banja, Tuzla Stara gradska აarᘐija, Tuzla Gradsko jezgro, Tuzla

Ostalo

Spomen Husinskim rudarima, Husino – nalazi se na putu Tuzla – Olovo i puta koji vodi u Husino. Mjesto je vezano za dogaᄐaje Husinske bune. Na ovom mjestu sahranjena su 32 rudara i seljana koji su 1920. godine pali u borbi protiv bur០oazije kao i kosti 26 palih boraca u NOB-i iz Husinske აete.

Iz ovog perioda treba pomenuti i :Spomen-grobnica streljanih revolucionara, KrekaPartizansko spomen-groblje, Trnovac Sjediᘐte CK KPJ, Tuzla

TEOჀAK

Srednjovjekovni periodSrednjovjekovno groblje Bjelovnice, Krstac Teoაak - saაuvano 19 steၰaka u

obliku sanduka, sarkofaga i stele. Orijentirani zapad-istok i sjever-jug. Nekropola steၰaka, Snije០nica - srednjovjekovno groblje. Meᄐu steၰcima je

jedan ukraᘐeni sljemenik, a na drugom je natpis koji obavjeᘐtava da na tom mjestu le០i Veselko Goluboviၰ, i da je taj nadgrobni spomenik postavio jedan od njegovih sinova.

Srednjovjekovno utvrᄐenje, Teoაak - uz rjeაicu Tavnu nalaze se ruᘐevine srednjovjekovnog utvrᄐenog grada Teoაaka sa svojim podgraᄐem Podteoაakom (Sotto Teozosk). Prvi put se spominje 1433. god., a kao utvrᄐenje napuᘐten je 1804. i 1833. god. Tvrᄐava je imala trostranu osnovu sa tri kule, a ispod zapadne se nalazila gradska kapija i stara d០amija.

Osmanski periodStara d០amija ili Fetija sa grobljem i starom აesmom – u Starom Teoაaku

ispod starog grada. Izgraᄐena je 1548. god. u doba Sultana Bajazida II. Ima აetverovodan krov sa drvenom munarom, kvadratnu osnovu, pokrivena je crijepom. Uz d០amiju je groblje locirano sa tri strane d០amije i starog grada i datira iz perioda nastanka d០amije, poslije 1548. godine. Na ulazu u groblje je kamena Stara აesma koja takoᄐer datira poslije 1548. godine. Za ovu d០amiju podnesena je peticija Komisiji za nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika BiH.



SAPNA

Antiაki periodStara kuၰa, Sapna - manja rimska zgrada na platou 2 km udaljenom od

Sapne.Kasnoantiაki refugium „Gradina”, Sapna – saაuvani potezi slabo graᄐenih

zidova koji prema struაnoj analizi arheologa pripadaju kasnoantiაkom refugiumu. Od ostataka materijalne kulture sporadiაno su pronaᄐeni fragmenti grubo raᄐene tamno sive keramike. Lokalitet je datiran u vrijeme IV do VI vijeka Nove ere.

Srednjovjekovni periodSrednjovjekovno groblje Heriၰi, Rastoᘐnica - saაuvano 6 steၰaka u obliku

sanduka orijentiranih zapad-istok.Srednjovjekovno groblje Krაevina, Rastoᘐnica – saაuvano 10 steၰaka u

obliku sarkofaga, orijentiranih zapad-istok.Srednjovjekovno groblje Mramor, Rastoᘐnica - saაuvano 38 steၰaka u obliku

sanduka i stela, orijentiranih zapad-istok.Nekropola steၰaka Zagrobnica, Sapna - 22 steၰka (3 ploაe, 12 sljemenjaka i

7 stubova) orijentacije po pravcu zapad-istok, bez ukrasa.Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Osreၰak, Zaseok - saაuvana 2 steၰka u

obliku stele. Na jednoj ukras u vidu plastiაnog rebra, na drugoj natpis.Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Vitnica, Vitnica - saაuvana dva steၰka

u obliku sanduka.Nekropola steၰaka Rastoᘐnica - saაuvana 3 steၰka. Jedan steၰak sa

ukrasom du០nog rebra cijelom du០inom spomenika, a na obje boაne strane po dvije „kamenice”.

Osmanski period

Muslimansko groblje, Cer-Sapna Muslimansko groblje, MeᄐeᄐMuslimansko groblje, Rastoᘐnica Muslimansko groblje, NezukPravoslavno groblje, Vitnica D០amija sa grobljem, Mahmutoviၰi, VitinicaMuslimansko groblje Krstac, Mahmutoviၰi, Vitinica. Pravoslavno groblje, Baljkovica, (na granici entiteta)


Kuၰa Stojanoviၰ Radislavke,Rastoᘐnica Kuၰa Seferoviၰ Nurije, SapnaVodenica Redovniაka, Rastoᘐnica Vodenica Petroviၰ Boᘐka, RastoᘐnicaVodenica Simiၰ Tijane, Gornja Baljkovica (na granici entiteta)Vodenica Rebiၰ Zdravka, Gornja Baljkovica (na granici entiteta)

័IVINICE


Rimsko utvrᄐenje i srednjovjekovna nekropola steၰaka Gradina, ᄀurᄐevik -kod zaseoka Nevrenაa, 4 steၰka u obliku stubova, orijentacije zapad-istok.



Srednjovjekovna nekropola Djedina, ័ivinice - iznad rjeაica Radaᘐnice i Gostilje nekropola sa 13 steၰaka orijentacije zapad-istok i sjever-jug. Ukraᘐena su 3 primjerka sa motivima paralelna rebra, blago povijene linije, tordirana vrpca i zaobljeni okvir.

Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Donja Viᘐၰa, ័ivinice - u samom selu kraj osnovne ᘐkole i puta, nekropola sa 3 steၰka, orijentacije zapad-istok bez ukrasa a oko 500 m putem ka Tuzli nalazi se nekropola sa 17 steၰaka od kojih su 2 ukraᘐena motivima polumjeseca, dvostruke spirale i predstavom koplja.

Srednjovjekovna nekropola Jasik, Graაanica U blizini d០amije i muslimanskog groblja nalazi se nekropola sa 27 steၰaka orijentacije zapad-istok od kojih je pet ukraᘐeno motivima polumjeseca, rozeta, krsta i dvostrukih spirala.

Srednjovjekovni nadgrobni spomenik Mramor (Molitviᘐte), Brnjica - osamljeni steၰak u obliku sljemenjaka orijentacije zapad-istok bez ukrasa.

Srednjovjekovna nekropola Mramorci, Lukavica - na njivi Paluაak, nekropola sa 53 steၰka orijentacije zapad-istok od kojih je 8 ukraᘐeno motivima popreაnog i vertikalnog rebra, polumjeseca, spirale, dvostruke spirale i niᘐa poput arkade.

Srednjovjekovna nekropola Mramorje, Zukiၰi - nekropola sa 27 steၰaka orijentacije zapad-istok od kojih su 3 ukraᘐena motivima polumjeseca, predstavom ᘐtapa i stilizovane biljke sa spiralama.

Srednjovjekovno groblje Oborak, ᄀurᄐevik - pokraj autoceste, nekropola sa 6 steၰaka od kojih je ukraᘐen jedan oboren stub originalnim motivima biljne stilizacije sa cvjetovima te viticom sa spiralnim zavojima na kojima vise grozdovi.

Srednjovjekovno groblje Omarak, Brnjica - nekropola sa 5 steၰaka orijentacije zapad-istok i sjever-jug, ukraᘐena 2 stuba motivima polumjeseca, krsta i kruga.

Srednjovjekovno groblje Petarac, Donja Viᘐၰa - saაuvano 26 steၰaka u obliku sanduka, sarkofaga i stela.

Srednjovjekovna nekropola Repuh, Tupkoviၰi, ័ivinice - pokraj puta za Gojაin, nekropola sa 26 steၰaka orijentacije zapad-istok i jedan sjever-jug, svi bez ukrasa.

Srednjovjekovna nekropola Stupa, ᄀurᄐevik - kod osnovne ᘐkole, nekropola sa 15 steၰaka orijentacije u oba glavna pravca, ukraᘐena dva sljemenjaka motivima polumjeseca, dvostrukom spiralom sa ljiljanom i viticom sa spiralama i ០irom.

Srednjovjekovna nekropola Trijebnik (Kladovi), ᄀurᄐevik - desno od puta za Kladanj, nekropola sa 11 steၰaka orijentacije zapad-istok od kojih su 4 sljemenjaka ukraᘐena motivima cik-cak vrpce, rozete, spirale, stilizovanog ljiljana i biljke sa grozdovima i spiralama.

Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Vrpolje, ᄀurᄐevik - uz rjeაicu Oskovu nekropola sa 3 steၰka, orijentacije zapad-istok od kojih je 1 sljemenjak ukraᘐen sa predstavom konja sa jahaაem, a u natpisu se spominje Stojan Utuloviၰ. Nekropola ugro០ena rijeაnim vodotokom.



Osmanski period

D០amija, selo D. Baᘐigovac - za ovu d០amiju je podnesena je peticija Komisiji za nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika BiH

D០amija, ᄀurᄐevik - za ovu d០amiju je podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika.

Turbe, Suha - Drveno turbe. D០amija, Gornja Lukavica - za ovu d០amiju podnesena je peticija Komisiji za

nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika.D០ebarska d០amija, Kuljani - za ovu d០amiju podnesena peticija Komisiji za

nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje nacionalnog spomenika.D០amija, Priluk - drvena d០amija locirana je na bre០uljku sela Priluk. U

natpisu na zidu navodi se da su graditelji d០amije ᘀejh Mustafa i ᘀejh Hasan. Izgraᄐena 1735-36. god., ostvarenje domaၰe tradicije graᄐenja u drvetu, natkrivena აetverovodnim krovom iz kog izlazi drveni minaret. Ispred je zatvoreni prostor – sofa pod zasebnim krovom. Originalni pokrov ᘐindra, kasnije zamijenjen industrijskim crijepom. Obnovljena je 1963.g. i tom prilikom su prozori zamijenjeni veၰim ᘐto je poremetilo njen izgled. Uz d០amiju je harem. Podnesena je peticija Komisiji za nacionalne spomenike kao prijedlog za proglaᘐenje d០amije nacionalnim spomenikom.

Groblje uz d០amiju u Priluku - nastalo 1735-36. godine. D០amija je locirana centralno u groblju, gdje ima puno starih niᘐana od kamena pjeᘐაara, kao svjedoka njene starosti.

Muslimansko groblje „Ⴠardak”, Kuljani - iz osmanskog perioda, primjeၰuje se viᘐe kamenih spomenika. Jedan od njih je u uspravnom stanju, visok 2,10 cm, ᘐirok 30 cm i zavrᘐava se piramidalno. U blizini ovog stuba nalazi se fragment veoma masivnog niᘐana sa velikim i lijepim turbanom u gu០ve. Na ovom niᘐanu umjesto tariha ima isklesan buzdovan ᘐto ukazuje da je ovo niᘐan nekog ratnika.

SREBRENIK


Orman grad, Hrgovi Gornji - prema rezultatima nesistematskih arheoloᘐkih istra០ivanja samo je Orman grad na lokalitetu Hrgovi Gornji identifikovan kao arheoloᘐki lokalitet iz prethistorije iz neposredne okoline danaᘐnjeg Srebrenika, gdje je ubicirano neolitsko ili eneolitsko naselje. Keramiაki nalazi nedovoljne su kvalitete te se vrlo teᘐko mogu prepoznati neke osobenosti ovih nalaza.

Arheoloᘐko nalaziᘐte Zaketuᘐa, proglaᘐeno od strane komisije za zaᘐtitu kulturno-historijskih spomenika nacionalnim spomenikom.


Grad Srebrenik - na strmoj stijeni u Gornjem Srebreniku saაuvane su zidine srednjovjekovnog grada Srebrenika. Prvi put se spominje 1333. godine u povelji Stjepana II Kotromaniၰa. Nakon dolaska osmanlija, srednjovjekovni grad Srebrenik postaje najjaაe tursko utvrᄐenje. Va០nost Srebrenika je porasla tek kada su Osmanlije zauzeli veၰi dio Bosne 1463. godine. Ovim se zavrᘐava historija



srednjovjekovnog grada Srebrenika i sam grad ulazi u jedno novo historijsko razdoblje koje tra០i poseban istra០ivaაki zahvat. U vremenskom intervalu od 1464.-1512. godine Srebrenik je sjediᘐte Srebreniაke banovine. Grad Srebrenik se nalazi pod zaᘐtitom Komisije za nacionalne spomenike.

Usamljeni steၰak Metljika, Ⴠehaje – 3 km sjeverozapadno od danaᘐnjeg Srebrenika pronaᄐen je usamljeni steၰak u obliku sanduka. Pronaᄐeni steၰak nema nikakvih ukrasa i pripada kasnom srednjem vijeku.

Nekropola steၰaka Meၰava, Srebrenik - identifikovani su arheoloᘐki nalazi sa srednjovjekovnim grobljem, u kojem su saაuvana აetiri steၰka u obliku sanduka, orijentacije zapad-istok, pripadaju kasnom srednjem vijeku, bez ukrasa.

Ostalo

Pravoslavna crkva Sv. Petra i Pavla, Jasenica - sagraᄐena 1900. godine i predstavlja rijedak sakralni objekat.

Spomen-kosturnica, Srebrenik – spomen obilje០je u urbanom dijelu Srebrenika u kojem se nalaze posmrtni ostaci boraca NOR-a sa ovog podruაja. Savremeno oblikovana grobnica sa reljefno izvedenim kompozicijama u bronzi autora D. Trifkoviၰa.

16.2. Prirodno naslijeᄐe

Prirodno naslijeᄐe Tuzlanskog kantona აine veၰ evidentirane kategorije prirodna podruაja i prirodne vrijednosti. Prostornim planom se utvrᄐuju slijedeၰi nivoi zaᘐtite:

- opၰe mjere i ciljevi zaᘐtite prirodnog naslijeᄐa koje se odnose na ukupno prirodno naslijeᄐe,

- posebne mjere zaᘐtite koje se odnose na pojedine vrste prirodnog naslijeᄐa,

- mjere i postupci revitalizacije prirodnog naslijeᄐa,- mjere pravne zaᘐtite (zakonska legislativa: kantonalna, nacionalna,

evropska i meᄐunarodna).

16.2.1. Opၰe mjere i ciljevi zaᘐtite

- Zaᘐtita i oაuvanje bioloᘐke razliაitosti i ekosistemske prirodne ravnote០e usklaᄐene sa ljudskim djelovanjem,

- Utvrᄐivanje evidencija prirodnog naslijeᄐa u cilju praၰenja stanja,- Utvrᄐivanje mjera, sugestija, miᘐljenja, saglasnosti, ekspertiza, revizija i

druge dokumentacije iskljuაivo na bazi odr០ivog koriᘐtenja prirodnog naslijeᄐa (minimalna oᘐteၰenja i naruᘐavanja ravnote០e),

- Mjere sprjeაavanja svih ᘐtetnih antropogenih zahvata i poremeၰaja u prirodi,

- Mjere za oაuvanje prirodnosti tla, აistoၰe vode, atmosfere, produkcije kisika i smanjenje efekata «staklene baᘐაe» (zaᘐtita ozonskog omotaაa), radi oაuvanja klime,



- Interpolacija i dosljedna primjena zakonske legislative iz oblasti zaᘐtite prirodnog naslijeᄐa i zaᘐtite prirode u svim dokumentima i nivoima prostornog planiranja.

16.2.2. Posebne mjere zaᘐtite prirodnog nasljeᄐa

Prirodna podruაja

Pejza០i i parkovi

- Kao posebna i osnovna mjera zaᘐtite prirodnih podruაja utvrᄐuje se provoᄐenje postupka geodetske reambulacije i kompletiranje katastarskih planova sa dobivenim podacima.

- izrada i donoᘐenje pejza០ne osnove Tuzlanskog kantona za obaveznim razvrstavanjem

- svih pejza០nih povrᘐina u tipove pejza០a temeljem kriterija (razliაitost prirodnog, graditeljskog i tradicijskog naslijeᄐa).

Radi va០nosti pejza០a kao prostorno-prirodne i antropogene kategorije sveobuhvatnije mjere zaᘐtite ove prirodne kategorije date su u posebnom poglavlju "Mjere zaᘐtite pejza០a".


Hidrografija

- Odreᄐivanje zaᘐtitnih zona za dobra prirodnog naslijeᄐa iz ove skupine, koja su naroაito propisana Zakonom o zaᘐtiti prirode, Zakonom o prostornom ureᄐenju, Zakonom o vodama i Uredbom o kategorizaciji vodotoka,

- Mjere zaᘐtite od oneაiᘐၰenja i praၰenje stanja oneაiᘐၰenja voda,- Mjere naაelne zabrane pregraᄐivanja vodenih povrᘐina, isuᘐivanja,

zatrpavanja vodenih povrᘐina ukljuაujuၰi i moაvarne dijelove, sve u sluაajevima ugro០avanja prirodne izvornosti i bioloᘐke razliაitosti,

- Naაelno se zabranjuju svi zahvati i radnje koji bi utjecali na smanjenje koliაine vode i izdaᘐnosti izvoriᘐta,

- Zabrana svih vrsta graᄐenja u zaᘐtitnoj zoni ovih dobara,- Poduzimanje i svih drugih radnji oko zaᘐtite ovih dobara na naაelima

Konvencije o zaᘐtiti vla០nih staniᘐta (Ramsarska konvencija).

Geomorfologija

- Mjere zaᘐtite od oᘐteၰenja, uniᘐtenja ili odnoᘐenja peၰinskog nakita,- Zabrana posjeၰivanja i svih drugih radnji vezanih za dobra ove vrste bez

odobrenja subjekta koji njime upravlja, ukljuაujuၰi subjekte upravljanja po osnovu koncesije,

- Postavljanje zaᘐtitnih ០eljeznih ograda na svim peၰinskim otvorima (radi malog broja i kulturnog znaაaja ovih dobara ova zaᘐtitna mjera se utvrᄐuje kao preliminarna i hitna).



Flora i fauna

Integralni pristup zaᘐtiti ovih vrijednosti prirodnog naslijeᄐa moguၰ je jedino zaᘐtitom ᘐumskih ekoloᘐkih sistema kao iskljuაivih staniᘐta ovoga dijela naslijeᄐa. U tome cilju potrebno je realizirati slijedeၰe postavke:

- stavljanje pod posebnu zaᘐtitu prirodnih podruაja gdje su locirana ova prirodna dobra,

- pokretanje procedure na izmjeni i dopuni Zakona o ᘐumama u skladu sa evropskim standardima iz ove oblasti, odnosno uvoᄐenje certifikacije ᘐuma,

- u svim ᘐumama osigurati stalan procent starih i suhih stabala i stabala sa dupljama, radi oაuvanja bioloᘐke razliაitosti, kao i ostavljanje manjih neposjeაenih povrᘐina kao refugijuma, sa istim ciljem.,

- zaᘐtiၰena flora i fauna ne smije se sjeၰi, ubirati, ubijati, tj jedini naაin koriᘐtenja i prezentacije je njihovo fotografiranje.

Mjere zakonske zaᘐtite

Mjere pravne zaᘐtite sastoje se od tri nivoa zakonske i druge pravne legislative, a to su:

- nacionalni, odnosno federalni,- evropski i- meᄐunarodni.

U nacionalnu skupinu ovih propisa spadaju :- Zakon o zaᘐtiti kulturno-historijskog naslijeᄐa,- Zakon o zaᘐtiti prirode,- Supina zakona koji svojim pojedinim dijelovima reguliᘐu pitanje zaᘐtite

prirodnog naslijeᄐa, a koji se mogu oznaაiti kao komplementarni, kao ᘐto su :• Zakon o prostornom ureᄐenju,• Zakon o graᄐenju,• Zakon o ᘐumama,• Zakon o vodama, • Zakon o lovstvu,• Zakon o koncesijama,• Zakon o rudarstvu,• Zakon o kriviაnom postupku,.

Evropska legislativa se sastoji od dvije direktive i dvije regulative. Direktive se odnose na zaᘐtitu prirodnih staniᘐta i flore i faune koja ih nastanjuje, dok regulative ograniაavaju uvoz i razmjenu zaᘐtiၰene flore i faune unutar Evropske zajednice, i to su:

- Staniᘐna direktiva 92/43/EEC,- Direktiva o pticama 79/409/EEC,- Regulativa EC/338/97,- Regulativa CITES.

U meᄐunarodnu legislativu spadaju:



- Konvencija o oაuvanju evropskog ០ivotinjskog svijeta i prirodnih staniᘐta (Bern, 1979.),

- Konvencija o bioloᘐkoj raznovrsnosti (Rio, 1992.),- Konvencija o zaᘐtiti svjetskog kulturnog i prirodnog naslijeᄐa (Pariz,

1972.),- Konvencija o oაuvanju vla០nih staniᘐta (Ramsar).

16.3. Revitalizacija i ekonomska valorizacija naslijeᄐa

16.3.1. Kulturno – historijsko naslijeᄐe

Kulturno-historijsko naslijeᄐe Tuzlanskog kantona je tokom rata 1992-1995. bilo znaაajno oᘐteၰeno, ali i zbog neodr០avanja, i nebrige brojni objekti su doᘐli u stanje devastacije. Do sada u Tuzlanskom kantonu najveၰi zahvati bili su na sahat-kulama u Graაanici i Gradaაcu, zatim Bijeloj i Ⴠarᘐijskoj d០amiji u Tuzli, Srpsko-pravoslavnoj crkvi i Kapeli porodice Jovanoviၰ, zatim katoliაkoj crkvi Sv. Marka i Mitropoliji, izvrᘐeni su istra០ivaაki radovi te izraᄐen projekat za sanaciju i obnovu kompleksa Turali-begove d០amije u Tuzli. Takoᄐer su zavrᘐeni sanacioni zahvati sa revitalizacijom na Kuli Husein-kapetana Gradaᘐაeviၰa u Gradaაcu i kuၰi porodice Gradaᘐაeviၰ. Meᄐutim, i dalje ostaje pitanje teᘐkog stanja pojedinih historijskih cjelina, kao vrijednog i va០nog dijela ukupnog fonda kulturnog naslijeᄐa Tuzlanskog kantona, ᘀto zahtijeva prije svega temeljita istra០ivanja, zatim projekte sanacije koji poᘐtuju kulturno-historijske vrijednosti kako samih zgrada tako i ambijenta. Ono ᘐto zabrinjava je da se u veၰem broju sluაajeva u historijske ambijente unose sadr០aji koji uzrokuju razbijanje njihove cjelovitosti. Sanacijskim zahvatima naselja i zgrada kulturnog znaაaja, te novim gradnjama u zaᘐtiၰenim cjelinama, pristupa se gotovo u pravilu bez prethodnih studija i utvrᄐenih uslova, ᘐto uzrokuje pogreᘐna projektna rjeᘐenja i devastaciju najvrjednijih spomeniაkih cjelina i objekata. Ova se pojava javlja u manjim, ali i u veၰim historijskim cjelinama (Kladanj, Graაanica, Ⴠeliၰ, Lukavac, Gradaაac). Ovaj odnos uzrokuje ekonomsku, socijalnu i graᄐevinsku degradaciju ovih naselja. Problem obnove je აesto pogreᘐan pristup obnovi, gdje je izvjestan broj objekata obnovom izgubio svoje kulturno-historijske vrijednosti. Opasnost se javlja naroაito kod sakralnih objekata, poᘐto se ruᘐe postojeၰi i plasiraju neka nova importovana rjeᘐenja, posebno ona koja svojim izgledom naruᘐavaju ambijent i znaაajno mijenjaju identitet აitavog naselja (Gojsaliၰi –Graაanica). U posebno teᘐkom stanju je stambena arhitektura grada i sela, kao i arheoloᘐki lokaliteti koji su ubicirani, ali neistra០eni, a ᘐto bi ovim planom morali biti fiziაki zaᘐtiၰeni do stvorenih moguၰnosti njihovog istra០ivanja i zaᘐtite. Zbog toga se daje prijedlog da se izrade standardi za fiziაku obnovu objekata kulturnog naslijeᄐa:

- da se izradi program preventivnih konzervatorsko-restauratorskih zahvata na graditeljskom naslijeᄐu u cilju zaustavljanja njihovog daljeg fiziაkog uniᘐtavanja,

- da se ostvari saradnja na zaᘐtiti kulturnih i prirodnih vrijednosti u okviru prostornog planiranja;

- da se izradi plan za sveobuhvatnu dugoroაnu obnovu svih objekata graditeljskog naslijeᄐa po fazama, uz pomoၰ opၰinskih i kantonalnih slu០bi sa financijskim pokazateljima. Kod toga se mora osigurati aktivniji



anga០man lokalnih zajednica u smislu planiranja i upravljanja ovim objektima;

- osigurati aktiviranje saradnje dr០avnog i privatnog sektora, gdje se posebno naglaᘐava aktiviranje privatnog sektora u smislu davanja koncesija na koriᘐtenje objekata kulturnog naslijeᄐa i njihove obnove,

- odrediti ulogu koju baᘐtina igra u stvaranju novih radnih mjesta uzimajuၰi u obzir lokalni razvoj i sheme urbanog planiranja,

- formulirati kategorije kod odluაivanja dr០avnih vlasti i privatnog sektora u smislu da se istakne dugoroაna vrijednost investiranja u programe naslijeᄐa i აinjenice da se profitabilnost u ovoj oblasti ne vrednuje samo u ekonomskom smislu nego na osnovu kompletnog uაinka na druᘐtvo (znaაaj obnavljanja starih zgrada u odnosu na izgradnju savremenih objekata).

- u okviru strategije odr០ivog razvoja ukazati na ekonomski i druᘐtveni potencijal kulturnog naslijeᄐa koji mora naၰi svoje mjesto u okviru ovih programa.

U skladu sa navedenim insistirati:- na privoᄐenju namjeni i revitalizaciji starih gradova Soko i Srebrenik, - pravilnom privoᄐenju nacionalnih spomenika ᘐto je dato uz svaki objekat

posebno, - posebno izraditi programe sanacije i revitalizacije malih აarᘐija ili აarᘐija

malih urbanih cjelina (Graაanica, Gradaაac, Kladanj i Ⴠeliၰ),- izraditi program za razvoj i obnovu sela,- izraditi program spaᘐavanja pojedinih objekata graditeljskog naslijeᄐa i

cjelina koji su izvan naselja, a koji su devastirani i u opasnosti fiziაkog nestajanja,

- izraditi program ureᄐenja i prezentacije najznaაajnijih arheoloᘐkih lokaliteta,

- izraditi studiju za optimalno ukljuაivanje u sve razvojne programe opၰina i kantona, podruაja znaაajnih historijskih, urbanistiაkih i ruralnih cjelina.

Kako bi se ovi ciljevi mogli postiၰi u okviru sistema finansiranja, oაuvanja zaᘐtiၰenih dobara ne smiju biti zanemareni potencijali koji se mogu iskazati kao posebna renta. Ona treba da postane znaაajan izvor finansiranja zaᘐtite i obnove kulturnih dobara. Ona nastaje u obliku odgovarajuၰeg prihoda kao posljedica koriᘐtenja zaᘐtiၰenog dobra u obavljanju neke djelatnosti. Visina i naაin dobijanja rente mora se propisati posebnim zakonom. Renta mora potsticati i omoguၰavati stavljanje kulturnog naslijeᄐa u javnu funkciju koja osigurava stvaranje dobiti. Tako ovi objekti mogu stvoriti moguၰnost vlastitog odr០avanja i obnove, a ᘐto znaაi postati dio ekonomskih i kulturnih tokova. Posebno pitanje ၰe uslijediti poslije promjene vlasniაko-pravnih odnosa odnosno denacionalizacije, აime ၰe oაuvanje kulturnog naslijeᄐa poაivati na pravilu da svaki objekat mora imati svog vlasnika. Promjene vlasniᘐtva i buduၰa denacionalizacija moraju jasno utvrditi vlasnike zaᘐtiၰenih kulturnih dobara poᘐtujuၰi pri tom nacionalni interes za oაuvanje ovih dobara. U novom sistemu zaᘐtite kulturnog naslijeᄐa mora se posebno razmotriti polo០aj naslijeᄐa u vlasniᘐtvu vjerskih zajednica. Povratak privatnom vlasniᘐtvu otvara pitanje motiviranosti vlasnika za oაuvanje imovine koje je zaᘐtiၰeno kao kulturno dobro. Kao poticajni sistem za ulaganje vlasnika ili korisnika u oაuvanju zaᘐtiၰenog dobra morali bi biti stvaranje olakᘐica i oslobaᄐanje od poreza – carinska



oslobaᄐanja, zajmovi po povoljnim uslovima i naknade razlika u troᘐkovima investiranja odr០avanja zaᘐtiၰenog dobra, ᘐto ၰe biti obuhvaၰeno posebnim programom.

16.3.2. Prirodno naslijeᄐe

Prirodno naslijeᄐe Tuzlanskog kantona koje je utvrᄐeno ovim prostornim planom raspola០e ogromnim komparativnim prednostima posebno u pogledu prirodno pejza០nih elemenata, gdje su prisutni gotovo svi oblici prirodnih vrijednosti: vegetacijske, floristiაke, faunistiაko-lovne, reljefne, geomorfoloᘐke, hidroloᘐke.

Veoma povoljan geoprometni polo០aj, kao i velika koncentracija vrijednih i atraktivnih prirodnih lokaliteta, predstavljaju glavne pokretaაke motive revitalizacije prirodnog naslijeᄐa kao preduvjet ekonomske valorizacije prirodnog naslijeᄐa.

Utvrᄐena prirodna podruაja sa svojim prirodnim sadr០ajima u potpunosti zadovoljavaju uvjete turistiაke prezentacije kao prete០nog oblika ekonomske valorizacije, a to su:

- usmjerenost i intenzitet putnih pravaca,- visok stepen oაuvanosti prirodne izvornosti i bioloᘐke razliაitosti.

U cilju optimalne prezentacije, polivalentnog koriᘐtenja , odnosno ekonomske valorizacije prirodnog naslijeᄐa Prostorni plan se zala០e za hitno pokretanje inicijativa i drugih radnji za stavljanje pod posebnu (zakonsku) zaᘐtitu kao i poduzimanje ostalih praktiაnih i spasilaაkih radnji slijedeၰih dobara prirodnog naslijeᄐa:

- Konjuh, zaᘐtiၰeni pejza០, (jezero na Konjuhu, vodopad na V. Zlaၰi, lok. Zobik, Muᘐka voda, peၰine Bebrava i Djevojaაka Brateljeviၰi i floristiაko-faunistiაka staniᘐta rijetkih vrsta),

- Vrᘐani , zaᘐtiၰeni pejza០,- Ilinაica, zaᘐtiၰeni pejza០,- Gradovrh, zaᘐtiၰeni pejza០,- Stara Majevica, zaᘐtiၰeni pejza០,- Majeviაka greda, zaᘐtiၰeni pejza០,- Majevica (Srebrenik), zaᘐtiၰeni pejza០,- Predio Svatovac, zaᘐtiၰeni pejza០,- Predio Karaula, zaᘐtiၰeni pejza០,- Park u Miladijama, zaᘐtiၰeni pejza០,- Vidikovac Kicelj, zaᘐtiၰeni pejza០,- Jezero Modrac( staniᘐta bijele, sive i crvene აaplje, selidbene puteve i

odmoriᘐta migratornih vrsta),- Termalni izvor u Slavinoviၰima i ᘐiri lokalitet (ljekovita voda i zimski

sportovi).

Navedena dobra prirodnog naslijeᄐa svrstavaju u Prvi stepen prioriteta realizacije mjera zaᘐtite i spasilaაkih intervencija na lokalitetima navedenih dobara, a vremenski okvir realizacije je Prva dekada va០enja Prostornog Plana Kantona.

U Drugi stepen prioriteta realizacije zakonskih i drugih mjera zaᘐtite svrstavaju se ostala dobra prirodnog naslijeᄐa iz poglavlja "Prirodna podruაja"



izuzev pejza០no-parkovnih podruაja i poglavlja "Prirodne vrijednosti" ovoga Plana, koja nisu obuhvaၰena prethodnim re០imima zaᘐtite. Vremenski okvir za realizaciju Drugog stepena prioriteta je Druga dekada Prostornog Plana Kantona.

Pored Prvog i Drugog stepena prioriteta zaᘐtite ovim Planom odreᄐuje se i Nulta pozicija mjera zaᘐtite u koju se iskljuაivo svrstavaju Pejza០no –parkovna podruაja odreᄐena ovim Planom. Nulti pristup zaᘐtiti podrazumijeva ០urno poduzimanje mjera zaᘐtite, a najdu០e u roku od pet godina od poაetka va០enja ovoga Plana. Mjere zaᘐtite prvenstveno se odnose na:

- reambulacija ovih povrᘐina, kako bi se sprijeაila njihova stalna prostorna redukcija,

- bioloᘐka revitalizacija i sanacija,- instalacije parkovskog mobilijara i drugih sadr០aja.

Nakon stavljanja pod zaᘐtitu donose se programi revitalizacije i koriᘐtenja pojedinog dobra naslijeᄐa na bazi procjene prihoda iz: boraviᘐnog, tranzitnog i poslovnog turizma, a na temelju zdravstveno-terapeutske, rekreativne, lovne i vjerske funkcije turizma.

Prostorna dispozicija dobara i lokaliteta prirodnog naslijeᄐa predstavlja u prostornom smislu jednu dugaაku kontaktnu turistiაku zonu sa elementima kopnenog i akvatorijalnog pejza០a (maritimnog) za turiste sjeverne, srednje i istoაne Evrope. Tome u prilog ide i perspektivna rekonstrukcija i izgradnja putnog pravca Oraᘐje – Sarajevo.

Postojeၰa ekonomska valorizacija prirodnog naslijeᄐa, u prvom redu iskoriᘐtavanje prirodnih resursa (obnovljivih i neobnovljivih), ekonomski je neznatna, trenutaაna, periodiაna i socijalno neopravdana u poreᄐenju sa moguၰom ekonomskom valorizacijom utvrᄐenih prirodnih podruაja i drugih kulturnih elemenata koji se mogu ekonomski valorizirati samo stavljanjem prirodnih podruაja pod zaᘐtitu.

Na primjer ljepota pejza០a, vidikovci, ០ivopisni planinski vodotoci, peၰine i druge vrijednosti mogu se ekonomski vrednovati bez sadaᘐnje ekstenzivno, intenzivnim (organizovanim) naაinom prezentacije i koriᘐtenja putem programa prostorne organizacije, revitalizacije i koriᘐtenja prirodnih podruაja.

Samo na taj naაin ekonomski efekti koriᘐtenja prirodnog naslijeᄐa se mogu uveၰavati, a ujedno otvaralo moguၰnosti supstitucije anga០iranosti radnog aktiviteta lokalnog stanovniᘐtva iz ekonomski neprimjerene primarne industrijske proizvodnje.

Valorizacija jezera Modrac – paradigmaekonomske valorizacije prirodnog naslijeᄐa

Jezero Modrac kao antropogeni ekosistem, vremenom se potpuno integrirao

u postojeၰi prirodni pejza០, აineၰi veၰi prirodni i ambijentalni lokalitet visoke spomeniაke i turistiაke vrijednosti u svim njegovim aspektima, poაev od geomorfoloᘐkih osobina, fitocenoloᘐkih, ornitofaunustiაkih, ihtioloᘐkih i estetsko-vizualnih.

U geomorfoloᘐkom pogledu dobar dio sjevernog obalnog podruაja je karstnog porijekla, izra០en ploაasto-kaskadnim formama koje inkliniraju prema vodenoj jezerskoj povrᘐini.

Bogat prirodni ambijent uvjetuje i veliku prisutnost fitoplanktona i zooplanktona, kao i ogromni hranidbeni potencijal jezerskog dna, biljnog i ០ivotinjskog porijekla (fitobentos i zoobentos), koji omoguၰuje bogatstvo i



raznovrsnost ribljih vrsta. Neki fragmentarni podaci pokazuju da u ovom jezeru ០ivi oko 20 ribljih vrsta. Neke tvrdnje o prisustvu karbogen i nitrogen spojeva , kao i drugih ᘐtetnih polutanata su sasvim neutemeljene zbog navedenih აinjenica o bogatstvu planktona i zajednice jezerskog obrasta, kao hranidbenog lanca, აiji je krajnji segment brojnost i raznovrsnost ribljih vrsta.

U nizu prirodnih vrijednosti posebnu vrijednost predstavlja dendro –vegetacija, od koje treba istaၰi atraktivne sastojine bijelog i crnog bora situirane neposredno uz jezersku povrᘐinu , dajuၰi tako ovome dijelu jezera jedinstven estetsko-vizualni ugoᄐaj do០ivljaja ove prirodne cjeline.

Dominantni predstavnici dendro-vegetacije obalnog podruაja su i lijepe forme soliternih stabala hrasta lu០njaka na viᘐe lokaliteta, kao i skupine hrasta lu០njaka i kitnjaka sa atraktivnim habitusima koji აine neobiაan ukras ovoga prostora. Livadski pejza០i sa bogatom i raznovrsnom zeljastom vegetacijom აine takoᄐer znaაajan dekor jezera Modrac.

U istoაnom i zapadnom dijelu jezero Modrac je zamoაvareno bujnom moაvarnom i vodenom vegetacijom. Ovaj dio jezera je od posebnog znaაaja za ptice moაvarice. Prisutnost ovih ptica predstavlja glavnu i najatraktivniju dimenziju ovoga prirodnog lokaliteta i njegov najperspektivniji turistiაki potencijal. Pored zaviაajne ornitofaune (ptice gnijezdarice), osmatranja su pokazala da ovo jezero ima znaაaj i za populacije ptica srednje i sjeverne Evrope u vrijeme njihove selidbe prema ju០noj Evropi i Africi.

Fragmentarnim terenskim osmatranjima evidentirano je masovno prisustvo veoma znaაajnih vrsta ptica iz porodica "Anatidae" (Patke), "Ardeidae" (Ⴠaplje) i "Laridae" (Galebovke).

Naroაito za vrijeme zimskog perioda, za vrijeme osmatranja, na nekim lokalitetima, ustanovljeno je metodama procjene brojnosti ptica, od po nekoliko desetaka hiljada primjeraka iz porodice "Anatidae" (Patke).

U veၰem zamoაvarenom dijelu jezera evidentirana su velika gnijezda აaplji, koja su obiაno postavljena na polomljenim stabljikama trstike. Na ovom lokalitetu obitavaju sve vrste აaplji: siva, bijela i crvena აaplja, kao skitalice ili selice (crvena აaplja).

Posebnu ornitofaunistiაku vrijednost predstavlja crvena აaplja ili u narodu poznata pod imenom "აaplja danguba".Ovaj pernati pokretni ukras jezera Modrac crvenosmeᄐeg tijela, rᄐastocrvenog vrata i crnog tjemena, atraktivna i rijetka ptiაja vrsta, posebno je zaᘐtiၰena. Prepoznatljiva je po svome karakteristiაnom zovu "krek" i "korr".

Rijetka i zaᘐtiၰena ptiაja vrsta je i bijela აaplja koja obitava na jezeru Modrac.Navedena raritetnost i brojnost, kao i raznovrsnost navedenih prirodnih

vrijednosti. jezero Modrac u punom smislu svrstavaju u pravu prirodnu rijetkost i ornitofaunistiაki rezervat.

17. MINSKA POLJA

17.1. Podruაja i mjere sanacije

Negativni uticaji ratnih dejstava na zemljiᘐte su bili veoma sna០ni a ᘐtete velike, posebno na poljoprivrednom i ᘐumskom zemljiᘐtu. Znaაajne povrᘐine zemljiᘐta su ostale zarobljene rasutim minskim poljima zaostalim nakon rata i biၰe potrebno dosta vremena i sredstava da se ovo zemljiᘐte vrati za normalnu upotrebu.



Na podruაju kantona znaაajne povrᘐine tla su pod minama i minsko –eksplozivnim sredstvima. Prisustvo mina i minsko eksplozivnih sredstava znaაajno utiაe na bezbjednost ljudi i na ograniაeno koriᘐtenje zemljiᘐta, posebno poljoprivrednog.

Povrᘐine pod minama i minsko – eksplozivnim sredstvima zauzimaju 4.214,42 ha, odnosno 1,59% ukupne povrᘐine kantona. Tome treba dodati i sumnjive i riziაne povrᘐine koje iznose 10.443,69 ha odnosno 3,93% ukupne povrᘐine kantona, tako da ukupne povrᘐine pod minama i sumnjivim povrᘐinama zauzimaju 14.658,11 ha, ᘐto აini 5,52% povrᘐine kantona. To je veoma visoki procent zemljiᘐta Tuzlanskog kantona koje se ne mo០e planirati za normalno koriᘐtenje, ᘐto ukazuje na ozbiljnost ove problematike. Na០alost, Tuzlanski kanton zauzima vodeၰe mjesto u Federaciji BiH po broju zaostalih NUS-a i MES-a.

Povrᘐine pod minama i minsko eksplozivnim sredstvima nalaze se najviᘐe uz istoაnu granice kantona (opၰine Ⴠeliၰ, Tuzla, Teoაak, Sapna, Kalesija, Kladanj), a takoᄐer se znatne povrᘐine pod minama i minsko eksplozivnim sredstvima nalaze i uz sjevernu i zapadnu granicu kantona (opၰine Gradaაac, Doboj Istok, Graაanica, Lukavac, Banoviၰi). Namjene ovih povrᘐina su razliაite, od graᄐevinskog zemljiᘐta sa namjenom stanovanja i privrede, do poljoprivrednog i ᘐumskog zemljiᘐta znaაajne vrijednosti.

Na grafiაkom prilogu broj 20 Projekcije prostornog ureᄐenja "Neplodna i druga zemljiᘐta", prikazane su povrᘐine pod minama i minsko – eksplozivnim sredstvima, kao i sumnjive povrᘐine koje ukljuაuju i riziაne povrᘐine.

Tuzlanski kanton formirao je Agenciju za deminiranje, prikupljanje podataka o minskim eksplozivnim sredstvima (MES) i neeksplodiranim ubojitim sredstvima (NUS).

Tabela broj 76 : Privremeno neupotrebljive povrᘐine (minirane)

Opၰina Povrᘐina opၰine Minirane Struktura Sumnjive Struktura(ha) povrᘐine (ha) (%) povrᘐine (ha) (%)

Banoviၰi 18.196,82 116,84 0,64 629,73 3,46Ⴠeliၰ 13.971,12 434,61 3,11 2343,64 16,77Doboj Istok 3.995,62 165,37 4,14 73,91 1,85Graაanica 21.533,98 343,84 1,61 906,99 4,24Gradaაac 21.901,26 862,12 4,02 1539,74 7,17Kalesija 19.799,98 456,54 2,30 1046,57 5,28Kladanj 32.842,72 206,95 0,63 210,11 0,64Lukavac 33.831,53 550,79 1,56 1506,94 4,27Sapna 12.199,10 464,85 3,82 884,08 7,27Srebrenik 24.772,02 4,23 0,02 0,00 0,00Teoაak 3.085,54 220,52 6,71 541,66 16,49Tuzla 29.627,38 341,02 1,15 724,85 2,44័ivinice 29.805,70 46,74 0,16 35,46 0,12

UKUPNO 265.191,12 4214,42 1,59 10443,69 3,93



Izvor podataka : Podaci dobiveni na osnovu obrade i digitalizacije grafiაki priloga – karata dostavljenih od strane Agencije BH MAC Sarajevo, oktobra 2004 godine

17.2. Etape realizacije deminiranja

S obzirom da je proces deminiranja podruაja dugotrajan i skup proces, za oაekivati je da ၰe ovaj proces uklanjanja mina i minsko eksplozivnih sredstava trajati joᘐ dugu niz godina. Zbog toga je neophodno, u skladu sa definiranim namjenama prostora na podruაju kantona, uraditi plan etapne realizacije deminiranja.

Kod izrade etapnog plana deminiranja, posebno voditi raაuna da kod realizacije procesa deminiranja terena, imaju prioritet podruაja na kojima su definirane sljedeၰe namjene:

§ graᄐevinska zemljiᘐta u sklopu urbanih podruაja ili izvan njih sa namjenom stanovanja,

§ graᄐevinska zemljiᘐta namijenjena za privredne komplekse,§ podruაja znaაajna za razvoj poljoprivredne proizvodnje, § podruაja od posebnog znaაaja za druge planirane namjene,

Navedena podruაja trebala bi biti obuhvaၰena u prvoj etapi deminiranja.

18. UGRO័ENOST PODRUჀJA19

18.1. Procjena ugro០enosti podruაja ( od elementarnih nepogoda, tehniაkih katastrofa i ostalih nesreၰa)

Specifiაnosti prirodnih uslova (geoloᘐkih, hidrografskih, klimatoloᘐkih, geomorfoloᘐkih i geoloᘐkih karakteristika) i steაenih uslova (privredni i infrastrukturni objekti, velika gustina naseljenosti, ratna dejstva), doprinose da se Tuzlanski kanton sa aspekta ugro០enosti mo០e ubrajati u relativno ugro០ene kantone.

Ugro០enost prostora od elementarnih nepogoda, posebno posljednjih godina, je აesta pojava na podruაju Tuzlanskog kantona.

Na podruაju Tuzlanskog kantona u svim opၰinama mogu nastati; prirodne, tehniაko-tehnoloᘐke i druge nesreၰe koje mogu ugroziti ០ivot i zdravlje veၰeg broja ljudi i izazvati materijalne ᘐtete veၰeg obima.

18.1.1. Prirodne nesreၰe

Prirodne nesreၰe su: poplave, potresi, visoki snijeg, odronjavanje i klizanje zemljiᘐta, visoke temperature vazduha, suᘐa, prolom oblaka, grad, vjetar, mraz, hladnoၰa, epidemije i epizootije zaraznih bolesti i kalamiteti biljnih bolesti i ᘐtetoაina.

Poplavna i erozivna podruაja

19 Koriᘐteni podatci iz dokumenta "Procjena ugro០enosti od prirodnih i drugih nesreၰa podruაja Tuzlanskog kantona", Kantonalna uprava civilne zaᘐtite, april/travanj 2005 godine



Ugro០enost prostora od elementarnih nepogoda, posebno posljednjih godina, je აesta pojava na podruაju Tuzlanskog kantona.

Najაeᘐၰi uzroci pojave poplava su:• Obilne i dugotrajne padavine• Visok nivo podzemnih i povrᘐinskih voda• Erozija tla i bujiაne poplave• Nekontrolirana sjeၰa ᘐuma • Naglo topljenje snijega• Neregulirana korita obrasla ᘐibljem i zatrpana ugljenom praᘐinom( rijeke:

Oskova, Gostelja, Spreაa),

ᘐto ima za posljedicu izlijevanje velikih voda iz prirodnih i vjeᘐtaაkih vodotoka i akumulacija, prelijevanje vode preko odbrambenih nasipa i brana, proboj nasipa, ruᘐenje brana na hidroakumulacija, izdizanje nivoa povrᘐinskih voda kao i pojavu bujiაnih brdskih voda i erozije tla.

Poplave na Tuzlanskom kantonu su აeste i nizvodno od hidroakumulacije (HA) "Modrac" na podruაju opၰina Lukavac, Graაanica i Doboj Istok, zbog isticanja velikih koliაina vode preko preljeva na brani.

U posljednjih 5 godina na podruაju Tuzlanskog kantona, svake godine su se desile poplave manjih razmjera, na podruაju svih opၰina, dok su se u junu i julu 2001godine desile poplave katastrofalnih razmjera u svim opၰinama.

Najugro០enije opၰine od poplava su: ័ivinice, Lukavac, Graაanica, Doboj Istok, Kalesija i Srebrenik.

U dosadaᘐnjem periodu, u posljednjih 5 godina, intenzitet poplava na podruაju Tuzlanskog kantona kretao se u rasponu od srednjeg intenziteta do poplava katastrofalnih razmjera. Poplave ostavljaju najte០e posljedice na poljoprivrednom zemljiᘐtu, stambenim i poslovnim objektima, na opၰinskim i lokalnim vodnim objektima (voda za piၰe), aktiviranje kliziᘐta, na zdravlje ljudi (pojava epidemija).ᘀtete od poplava su tim veၰe ᘐto je viᘐe rasla vrijednost dolinskog prostora (naseljavanje, intenzivna poljoprivreda, industrija saobraၰajna infrastruktura i drugo.

Prema dosadaᘐnjim iskustvima te uzimajuၰi u obzir najnepovoljniju varijantu, odnosno poplave katastrofalnih razmjera, na podruაju Tuzlanskog kantona potrebno je, sa ugro០enog podruაja, privremeno evakuirati nekoliko hiljada domaၰinstava odnosno oko 12.000 lica.

Erozija tla i bujiაne poplave su აesta pojava na podruაju Tuzlanskog kantona.Pod zemljiᘐtem ugro០enim od erozije, smatra se zemljiᘐte na kome uslijed

dejstva vode ili vjetra dolazi do razaranja i odnoᘐenja zemljiᘐnih აestica, iz pojavu spiranja, brazdanja, jaru០anja i drugih sliაnih pojava.

Pod bujiაnim tokovima smatraju se povremeni ili stalni vodotoci, koji kao specifiაan koji uzrokuju pojavu erozije zemljiᘐta.

Najizra០enija erozivna i bujiაno plavna podruაja na podruაju Kantona su:• Slivno podruაje jezera" Vidara" i "Hazna"• Korito rijeke Tinje kroz Srebrenik• Korito rijeke Drinjaაe• Korito rijeke Sapne• Rijeka Spreაa nizvodno od Doboᘐnice



• Sliv jezera Modrac• Slivno podruაje rijeke Jale sa pritokom – rijeka Solina

Potresi

Potres je kratkotrajna vibracija prouzrokovana poremeၰajima i pokretima u zemljinoj kori.

Na podruაju Tuzlanskog kantona postoji viᘐe znaაajnih tektonskih rasjeda u kojima se generiraju hipocentri zemljotresa.

Prema podacima Federalnog metereoloᘐkog zavoda-Sektor za seizmologiju, u posljednjih 100 godina registrovana su ukupno 33 potresa, koji su imali uticaj na podruაje Tuzlanskog kantona.

Najjaაi potres, magnitude u hipocentru od 5,1 stepeni Rihterove skale odnosno intenziteta u epicentru od 7,0 stepeni po Merkalijevoj skali, sa epicentrom u Doboᘐnici, registrovan je 29.10.1974godine.

Na osnovu raspolo០ivih podataka o registrovanim potresima za podruაje Tuzlanskog kantona, mo០e se dati ocjena seizmiაke ugro០enosti:

• Za veliki dio teritorije Tuzlanskog kantona, u narednih 100godina se ne oაekuju potresi intenziteta veၰeg od 6 i 7 stepeni Merkalijeve skale,

• Podruაje Lukavca je neᘐto ugro០enije, sa maksimalnim oაekivanim intenzitetom od 7 do 7,5 stepeni Merkalijeve skale

• Sjeverno i sjeveroistoაno od Lukavca mogu se oაekivati potresi intenziteta od 7 do 7,5 stepeni Merkalijeve skale i to je ujedno najugro០enije podruაje Tuzlanskog kantona.

Za veliki dio Tuzlanskog kantona (uglavnom rubni) u narednih 100 godina ne oაekuju se zemljotresi intenziteta veၰeg od 6 stepeni Merkalijeve skale.

Sjeverno i sjeveroistoაno od Lukavca mogu se oაekivati intenziteti zemljotresa od 7 do 7,5 stepeni Merkalijeve skale i to je ujedno najugro០enije podruაje Tuzlanskog kantona.

Visoki snijeg i snje០ni nanosi

U zimskom periodu, kao posljedica klimatskih uslova, na podruაju na kome se nalazi Tuzlanski kanton, visoki snijeg i snje០ni nanosi su normalna i vrlo აesta pojava.

U posljednjih 5 godina podruაje Tuzlanskog kantona je u dva navrata, bilo zahvaၰeno obilnim snje០nim padavinama, u toku decembra 1999 i januara 2000 godine formirao se snje០ni pokrivaა visine 60 do 120 cm, a u planinskom dijelu i do 200cm. U toku zime 2003 godine intenzitet snje០nih padavina je bio slabiji tako da se formirao snje០ni pokrivaა visine 20 do 40 cm.

Obilne snje០ne padavine, visoki snje០ni nanosi, izazivaju prekide u saobraၰaju, prije svega cestovnom (lokalni, regionalni i magistralni putevi). Pri tome nastaju i znatne materijalne ᘐtete (dolazi do prekida napajanja elektriაnom energijom, vodom, kao i prekid ptt veza).

Klizanja i odronjavanja zemljiᘐtaPodruაje Tuzlanskog kantona ima slo០enu geoloᘐku graᄐu tla koju

karakteriᘐu slaba fiziაko-mehaniაka svojstva tla, ᘐto se u nepovoljnim hidroloᘐkim uslovima (dugotrajne padavine), manifestuje u vidu nestabilnosti tla (kliziᘐta).



Stanje kliziᘐta se dodatno pogorᘐava negativnim uticajem ljudskog faktora.Na podruაju Tuzlanskog kantona gotovo u toku svakog mjeseca registruje se

po nekoliko starih kliziᘐta, aktiviranja odrona zemljiᘐta, i aktiviranje manjeg broja novih kliziᘐta.

Prema postojeၰoj evidenciji na podruაju Tuzlanskog kantona je do sada registrovano 1856 kliziᘐta i odrona zemljiᘐta manjih ili veၰih razmjera, koji zahvaၰaju povrᘐinu od 14.844,43ha, odnosno 5,58% ukupne povrᘐine Kantona.

Pojava kliziᘐta je evidentirana u svim opၰinama Kantona, a najizra០enija su u opၰinama: Tuzla, Graაanica, Gradaაac, Lukavac i Srebrenik.

Karakteristiაno je da su u veၰini sluაajeva, kliziᘐtem ugro០ena urbana podruაja (izgraᄐena podruაja). Ovo predstavlja ozbiljan problem kod izrade dokumenata prostornog ureᄐenja i graᄐenja, obzirom da se sanaciji kliziᘐta po opၰinama, ne poklanja dovoljna pa០nja.

Posljedice djelovanja klizanja i odronjavanja zemljiᘐta su viᘐestruke i imaju, kao krajnji ishod, u sluაaju aktiviranja kliziᘐta katastrofalnih razmjera, velike materijalne ᘐtete (ruᘐenje stambenih i drugih graᄐevina, oᘐteၰenje i uniᘐtenje infrastrukturnih objekata) i ugro០avaju bezbjednost i ០ivot ljudi.

Visoke temperature

U ljetnom periodu u toku jula i augusta, na podruაju Tuzlanskog kantona, zahvaljujuၰi klimatskim uslovima, moguၰe su visoke temperature.

U posljednjih pet godina visoke temperature vazduha registrovane su svake godine u toku jula i augusta u gotovo svim opၰinama Kantona.

Najviᘐe temperature vazduha su registrovane u augustu 2000, 2001 i 2003godine, temperature su se kretale od 35ºC do 39,3ºC.

Visoke temperature vazduha stvaraju preduslove za izbijanje mnogih ᘐumskih po០ara i drugih po០ara na otvorenom prostoru, ᘐto mo០e imati katastrofalne posljedice po ០ivot i zdravlje ljudi te moguၰnost nastanka velikih materijalnih ᘐteta.

Suᘐa

Do pojave suᘐe, u klimatskom podruაju u kome se nalazi Tuzlanski kanton, mo០e doၰi uslijed visokih temperatura vazduha i nedostatka kiᘐnih i snje០nih padavina u du០em vremenskom periodu.

Najintenzivnije djelovanje suᘐe, u posljednji pet godina registrovano je u ljetnim periodima 2000, 2002 i 2003godine u vremenu od 90 dana, uz vrlo visoke temperature vazduha.

Za vrijeme trajanja suᘐnog perioda dolazi do drastiაnih smanjenja nivoa vodotoka, hidroakumulacija, a kao krajnja najte០a posljedica suᘐe je izbijanje zaraznih bolesti odnosno epidemija, zbog nedostatka vode za piၰe i higijenske potrebe.

Prolom oblaka

Prolom oblaka nastaje kao posljedica odreᄐenih meteoroloᘐkih uslova u atmosferi. Prolom oblaka je vrlo აesta pojava na აitavom podruაju Tuzlanskog kantona i redovno se deᘐava tokom proljeၰa, ljeta i jeseni. Vrijeme trajanja proloma oblaka na podruაju Tuzlanskog kantona, kreၰe se od 10 do 30 minuta, a mo០e se desiti na podruაju svih 13 opၰina Tuzlanskog kantona.



Posljedice djelovanja proloma oblaka su viᘐestruki, a ogledaju se u slijedeၰem: formiranje bujiაnih vodotoka koji mogu izazvati poplave manjih ili veၰih razmjera, ᘐtete u poljoprivredi, oᘐteၰenje makadamskih puteva, nanoᘐenje mulja kamena i drugog otpadnog materijala na gradske i druge saobraၰajnice.

Olujni vjetar

Olujni vjetar nastaje kao posljedica odreᄐenih poremeၰaja u zemljinoj atmosferi, kada njegova brzina dosti០e vrijednost 82km/sat. Olujni vjetar se pojavljuje relativno rijetko, (jednom do dva puta u tri mjeseca), mo០e da traje 10 do 20 minuta, mogu biti zahvaၰene sve opၰine Kantona.

Grad

Grad se na podruაju Tuzlanskog kantona pojavljuje relativno rijetko (nekoliko puta u ljetnom periodu), traje maksimalno 15 minuta, mo០e zahvatiti sve opၰine Tuzlanskog kantona.

Mraz

Mraz i hladnoၰa su veoma აesta pojava na podruაju Tuzlanskog kantona. Intenzitet djelovanja mraza mo០e da bude veoma visok, a niske temperature vazduha mogu da se kreაu i do maksimalno 25ºC ispod nule. Mraz i hladnoၰa mogu izazvati velike ᘐtete u poljoprivredi, na graᄐevinskim objektima, na elektriაnoj prenosnoj i distributivnoj mre០i i ptt instalacijama.

Epidemije i epizootije zaraznih bolesti

Epidemija zaraznih bolesti predstavlja pojavu veၰeg broja obolijevanja ljudi od neke zarazne bolesti, u odreᄐenom vremenskom periodu na odreᄐenom podruაju.

Epizootijom se smatra stoაna zaraza velikih razmjera, koja mo០e prouzrokovati velike materijalne ᘐtete.

U sadaᘐnjoj situaciji, najveၰu opasnost po zdravlje ljudi i ០ivotinja predstavljaju zarazna oboljenja kod ០ivotinja. Zarazna bolest domaၰih i divljih ០ivotinja koje se direktnim ili indirektnim putem prijenose na ljude naziva zoonoza.

Na podruაju Tuzlanskog kantona u periodu od 2000 do 2004 godine, prema pojedinaაnim prijavama, registrovano je 240 oboljelih ០ivotinja od zoonoze.

Meᄐu zaraznim i parazitarnim bolestima koje podlije០u obaveznom prijavljivanju su influenca i enterokolitis koje su kontinuirano na vodeၰim mjestima. Rang ostalih oboljenja posljednjih godina je nepromjenljiv, i uoაava se da su zarazne bolesti direktno povezane sa uslovima ០ivota u აovjekovoj sredini.

Moguၰnost izbijanja mnogih zaraznih bolesti u epidemioloᘐkoj formi postoji kao posljedica prirodnih i drugih nesreၰa.

Na podruაju Tuzlansko kantona pojava zaraznih bolesti, na podruაju svih 13 opၰina u posljednjem periodu, javlja se u vidu manjih ili veၰih epidemija sa manjim brojem oboljelih.

Imajuၰi u vidu epizootoloᘐku situaciju na Kantonu, a posebno vezanu za pojavu zaraznih bolesti kod ljudi koje se prenose sa ០ivotinja na ljude, u posljednjih 5 godina bile su ukupno აetiri takve epidemije (Graაanica-antrax, Kladanj i Graაanica-trihineloza, Banoviၰi- hemolargiაne groznice).



18.1.2. Tehniაko-tehnoloᘐke nesreၰe

Tehniაko-tehnoloᘐke nesreၰe su: veliki ᘐumski po០ari i po០ari na stambenim, poslovnim, industrijskim i drugim objektima, ruᘐenje brana na hidroakumulacijama (HA) i prelijevanje vode preko brana na HA, ekspanzija i eksplozija plinova i opasnih materija, radioaktivno i drugo zagaᄐivanje vazduha, vode, zemljiᘐta i namirnica biljnog i ០ivotinjskog porijekla, rudarske nesreၰe i slijeganje zemljiᘐta uslijed eksploatacije ruda i mineralnih sirovina.

Veliki ᘐumski po០ari

Svaki toplotni izvor koji djeluje na zapaljivu materiju, tako da se ona mo០e zapaliti, predstavlja uzrok za izbijanje ᘐumskog pa i svakog drugog po០ara.

Prethodni period obilje០en je izbijanjem niza manjih a i velikih po០ara, koji su zahvatili podruაje viᘐe opၰina pa აak i veၰe podruაje Kantona.

Od velikih ᘐumskih po០ara koji su bili razlog proglaᘐavanju stanja prirodne nesreၰe, te anga០iranja velikog broja ljudskih i materijalnih snaga, na njihovom obuzdavanju, a koji su za posljedicu imali velike materijalne ᘐtete izdvajamo: Banoviၰi 2003god, zatim 2000god. po០ar koji je zahvatio viᘐe opၰina.

Po០ari na stambenim, poslovnim, industrijski i drugim objektima

Po០ar kao nekontrolirana vatra, obiაno se pojavljuje uslijed nepravilnosti u svim sredinama u kojima se ០ivi i radi.

Period iza nas obilje០en je nizom manjih, ali i velikih po០ara koji su za posljedicu imali djelomiაno ili potpuno uniᘐtavanje stambenih, poslovnih, industrijskih i drugih objekata.

U okviru urbanih povrᘐina, industrijskim kompleksima u svim opၰinama postoji realna moguၰnost izbijanja po០ara.

Ruᘐenje brana na hidroakumulacijama (HA) i prelijevanje vode preko brana

Uzroci ruᘐenja brana na HA su: veliki dotok vode u HA, potres razorne snage, ratna dejstva i diverzija na objekat brane.

Na podruაju Tuzlanskog kantona, nije zabilje០en ni jedan sluაaj ruᘐenja brana na HA.

Prelijevanje vode preko brane na HA "Modrac" u junu 2001 godine izazvao je formiranje, do sada najveၰeg poplavnog vala na ovoj HA. Veliki plavni valovi na ovojHA registrovani su u maju 1965god. Te u junu 1975godine.

Posljedice prelijevanja vode preko brane na HA, u sluაaju prelijevanja velikih koliაina vode, ogledaju se u formiranju ogromnog plavnog vala koji nizvodno od HA izaziva, zavisno od veliაine plavnog vala, poplave od velikih do katastrofalnih razmjera.

U takvim situacijama pod vodom se nalaze velike povrᘐine poljoprivrednog i drugog zemljiᘐta, brojni stambeni, pomoၰni i drugi graᄐevinski objekti, privredni objekti, putevi i drugi infrastrukturni objekti.



Prema dosadaᘐnjim iskustvima, te uzimajuၰi u obzir najnepovoljniju varijantu odnosno poplave katastrofalnih razmjera na podruაju Tuzlanskog kantona, potrebno je sa ugro០enog podruაja evakuirati nekoliko hiljada domaၰinstava, odnosno oko 10.000 lica.

Ekspanzija i eksplozija plinova i opasnih materija

Tuzlanski kanton gdje su locirana postrojenja hemijske industrije poznat je van granica naᘐe dr០ave joᘐ iz prijeratnog perioda. Veliki privredni giganti hemijske industrije kao ᘐto su: "Polihem" Tuzla, "Fabrika Sode" Lukavac, "Koksna industrija" Lukavac, "Solana" Tuzla, "Dita" Tuzla, samo su od nekih subjekata koji mogu zbog karakteristika tehnoloᘐkog procesa, biti mjesta eventualnih nesreၰa veၰih razmjera usljed ekspanzija i eksplozija plinova i opasnih materija.

Za oაekivati je da bi posljedice djelovanja nesreၰe ovakvog tipa najviᘐe mogle pogoditi radnike zaposlene u fabrikama gdje se desila tehnoloᘐka nesreၰa i stanovniᘐtvo koje se nalazi u blizini mjesta eventualne havarije.

Radioaktivno i drugo zagaᄐivanje vazduha, vode, zemljiᘐta i namirnica biljnog i ០ivotinjskog porijekla

Do radioaktivnog zagaᄐivanja vazduha, vode, zemljiᘐta i namirnica biljnog i ០ivotinjskog porijekla mo០e da doᄐe kao posljedica: nuklearnih ratnih dejstava na podruაju BiH, Evrope i ᘐire, oᘐteၰenja na nuklearnim elektranama, teroristiაkih diverzija i ratnih dejstava.

Do zagaᄐivanja vode, vazduha, zemljiᘐta raznim vrstama zagaᄐujuၰih i ᘐtetnih materija (gasovitog, teაnog i აvrstog stanja) mo០e doၰi kao posljedica: emisije zagaᄐenja iz postrojenja hemijske, naftne, farmaceutske industrije i drugih industrijskih grana.

Do kontaminacije namirnica biljnog i ០ivotinjskog porijekla mo០e doၰi kao posljedica djelovanja raznih ᘐtetnih materija fiziაko-hemijskog i mikrobioloᘐkog porijekla.

Ugro០enost od bioloᘐkih agenasa ogleda se u prisustvu i toksiაnom djelovanju mikroba (bakterije, virusi, rikecije i protozoe) i toksina – otrovnih produkata djelovanja bakterija.

Na podruაju Tuzlanskog kantona u bli០oj i daljoj proᘐlosti, nije registrovana radioaktivna kontaminacija vazduha, vode, tla, te namirnica biljnog i ០ivotinjskog porijekla.

Povremeno dolazi do kontaminacije namirnica biljnog i ០ivotinjskog porijekla(pojedinaაni sluაajevi ili epidemije trovanja hranom kod ljudi).

Na podruაju Kantona je konstantno prisutna, u manjoj ili veၰoj mjeri, zagaᄐenost vazduha, vode i zemljiᘐta raznim hemijskim materijama, praᘐinom, pepelom i აaᄐi.

18.1.3. Ostale nesreၰe

Ostale nesreၰe su: velike nesreၰe u cestovnom, ០eljezniაkom i zraაnom prometu, nesreၰe prilikom transporta eksplozivnih i lako zapaljivih materija, nesreၰe na terenima koji su kontaminirani minsko-eksplozivnim i neeksplodiranim ubojitim sredstvima.



Velike nesreၰe u cestovnom, ០eljezniაkom i zraაnom prometu

Posljedice saobraၰajnih nesreၰa, u cestovnom saobraၰaju se kreၰu od poginulih do te០ih i lakᘐih povreda (poginulo 38 lica, 253 te០e i 1084 lakᘐe povrijeᄐena) i materijalnih ᘐteta na motornim vozilima.

U posljednjih pet godina u ០eljezniაkom saobraၰaju, pored smrtnih sluაajeva i te០e povrijeᄐenih (poginulo 13 lica, a 20 te០e povrijeᄐeno), ០eljeznica je u saobraၰajnim nesreၰama pretrpjela i materijalne ᘐtete, posebno indirektne ᘐtete, koje se izra០avaju u vremenu trajanja prekida ០eljezniაkog saobraၰaja.

Nesreၰe na terenima koji su kontaminirani minsko-eksplozivnim sredstvima(MES) i neeksplodiranim ubojitim sredstvima (NUS)

Protekli აetverogodiᘐnji rat voᄐen na prostorima dr០ave BiH, a samim tim i na Tuzlanskom kantonu, kao posljedicu ima ogroman broj ljudskih ០rtava i enormna razaranja materijalnih i kulturnih dobara. Sama აinjenica da je protekli rat voᄐen na samim rubovima gradova i sela, a najაeᘐၰe i u samim gradovima i selima govori da i u ovim najurbanijim dijelovima, postoji ogromna moguၰnost stradanja od zaostalih NUS-a i MES-a. Dr០ava BiH uz pomoၰ meᄐunarodne zajednice poduzima velike napore da se ukloni ᘐto veၰi broj zaostalih mina i minskoeksplozivnih sredstava.

Ⴠinjenica da su linije razdvajanja zaraၰenih snaga na podruაju Tuzlanskog kantona bile dugaაke oko 700 km dovoljno govori o razmjerima zagaᄐenog terena zaostalim NUS-om i MES-om.

U poslijeratnom vremenu na podruაju Tuzlanskog kantona dogodilo se preko 200 minskih nesreၰa, a najაeᘐၰa stradanja su na opၰinama: Gradaაac, Lukavac, Graაanica, Sapna i Doboj Istok.

Dosadaᘐnja iskustva pokazuju da je proces deminiranja spor i jako skup posao te sve procjene ukazuju da ၰe proces deminiranja trajati dugi niz godina.

18.2. Mjere za ograniაavanje negativnih efekata prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih katastrofa

18.2.1. Prirodne nesreၰe

Poplave

Preventivna zaᘐtita od poplava prije svega podrazumijeva preduzimanje neophodnih aktivnosti na regulaciji korita svih vodotoka (rijeka i veၰih potoka) na podruაju Tuzlanskog kantona, a prije svega onih koji najაeᘐၰe izazivaju poplave (rijeke: Spreაa, Oskova, Gostelja, Jala, Sapna i ᘀiboᘐnica).

Preventivna zaᘐtita od poplava obuhvata i izgradnju i odr០avanje obrambenih nasipa pored rijeka, izgradnju i odr០avanje adekvatnih vodoprivrednih objekata i sistema za odvoᄐenje i prihvat povrᘐinskih i podzemnih voda, izgradnju i odr០avanje propusta i kanala ispod i pored puteva, i sliაni radovi.

Preventivne mjere za spreაavanje erozije tla su:• ograniაenje ili potpuna zabrana sjeაe ᘐuma ili voၰnjaka, • zabrana krაenja ᘐumskog drveၰa, grmlja i voၰaka,• zabrana davanja odobrenja za paᘐu ili paᘐu odreᄐene vrste stoke,



• ograniაenje koriᘐtenja paᘐnjaka propisivanjem vrste i broja stoke, vremena i naაina ispaᘐe,

• zabrana kopanja i preoravanja livada, paᘐnjaka i neobraᄐenih povrᘐina na strmim zemljiᘐtima i njihovo pretvaranje u njime sa jednogodiᘐnjim kulturama,

• odreᄐivanje naაina obrade i iskoriᘐtavanja zemljiᘐta,• odreᄐivanje obaveznog zatravljivanja strmog zemljiᘐta,• zabrana vaᄐenja zemlje, pijeska, ᘐljunka i kamena na mjestima gdje bi se

uslijed toga ugrozilo ili pogorᘐalo stanje zemljiᘐta,• zabrana razvoᄐenja vode neoblo០enim kanalima,• zabrana podizanja objekata koji bi mogli da ugroze stabilnost zemljiᘐta

(vodenica, stupa, brana, kanal za odvoᄐenje i dovoᄐenje vode i sl.),• zabrana proizvodnje jednogodiᘐnjih kultura, odnosno odreᄐivanje

preorijentacije• poljoprivredne proizvodnje na viᘐegodiᘐnje kulture (livade, djeteliniᘐta,

voၰnjake, ᘐume i sl.),• zabrana odbacivanja otpadnog materijala iz kamenoloma i rudokopa,

materijala dobivenog prilikom graᄐenja saobraၰajnica i ostalih graᄐevina, kao i ostataka od posjeაenih stabala u bujiაne tokove.

Potresi

Izgradnju stambenih, infrastrukturnih i drugih graᄐevinskih objekata vrᘐiti u skladu sa propisanim tehniაkim i drugim normama za izgradnju navedenih objekata u seizmiაki ugro០enim podruაjima.

Odronjavanje i klizanje zemljiᘐta

Izraditi katastar kliziᘐta na svim opၰinama Tuzlanskog kantona, na osnovu jedinstvene metodologije. Uspostaviti stalni monitoring katastra kliziᘐta i uvezivanje katastra kliziᘐta u jedinstven informacioni sistem na nivou Tuzlanskog kantona.

Izraditi in០enjersko-geoloᘐke karte (R 1:25000) za podruაje Tuzlanskog kantona, na kojoj su registrovana podruაja sa nestabilnim terenima – kliziᘐtima.

Obezbijediti financijska sredstva u bud០etima opၰina za sanaciju najprioritetnijih kliziᘐta, posebno onih koja ugro០avaju najviᘐe stambenih i infrastrukturnih objekata.

Sve graᄐevinske kao i sve infrastrukturne objekte graditi u skladu sa zakonskim propisima i pridr០avati se propisanih tehniაkih i drugih normi kod graᄐenja.

Zabraniti izgradnju stambenih, infrastrukturnih i drugih graᄐevinskih objekata na podruაjima koja su evidentirana kao nepovoljna za graᄐenje, plavnim podruაjima, na eksploatacionim poljima (povrᘐinska eksploatacija). Ograniაiti graᄐenje iznad podzemne eksploatacije uglja i drugih mineralnih sirovina.

Izvoditi sanacione radove (drena០e, odvoᄐenje povrᘐinskih i podzemnih voda) posebno u naseljenim mjestima.



Visoke temperature vazduha

Opremiti i osposobiti meteoroloᘐke stanice na podruაju Tuzlanskog kantona, za prognozu vremena.

Suᘐa

Izraditi planove i obezbjediti financijska sredstva za uvoᄐenje sistema za navodnjavanje poljoprivrednih kultura u opၰinama sa razvijenom poljoprivredom.

Prolom oblaka, olujni vjetar i mraz i hladnoၰa

Opremiti i osposobiti meteoroloᘐke stanice na podruაju Tuzlanskog kantona po opၰinama, za prognozu vremena.

Grad

Izraditi planove za izgradnju sistema za protugradnu odbranu, izgraditi i redovno odr០avati sisteme za protugradnu odbranu, posebno u podruაjima sa razvijenom poljoprivredom i voၰarstvom.

Epidemije i epizootije zaraznih bolesti

Da bi se zaᘐtitilo stanovniᘐtvo od pojave epidemije i epizootije zaraznih bolesti koje mogu ugroziti ០ivot i zdravlje ljudi na naᘐem kantonu, protiv epidemijske mjere usmjeriti u tri pravca; uniᘐtavanje, otklanjanje ili onemoguၰavanje izvora zaraze, prekidanje puteva i mehanizma prenoᘐenja zaraze u bilo kojoj fazi i stvaranje ili poveၰanje otpornosti stanovniᘐtva.

Kalamiteti biljnih bolesti i ᘐtetoაina

Ova mjera zaᘐtite od biljnih bolesti, insekata, korova i drugih ᘐtetoაina realizuje se redovnom primjenom odgovarajuၰih funkcida, insekticida i herbicida u odreᄐenim stadijima razvoja bilja, stalnim praၰenjem meteoroloᘐkih uslova (temperatura, vla០nost vazduha, koliაina padavina) i drugih pokazatelja bitnih za pojavu biljnih bolesti i ᘐtetoაina, uzimanjem uzoraka zemljiᘐta, te sprovoᄐenjem higijenskog tretmana skladiᘐta, prostorija za preradu i აuvanje biljaka putem nadle០nih slu០bi i preduzeၰa u oblasti poljoprivrede. Stalno kontrolirati ureᄐaje za preradu bilja i kontrolirati upotrebu sredstava za zaᘐtitu bilja.

18.2.2. Tehniაko-tehnoloᘐke nesreၰe

Veliki ᘐumski po០ari

Zbog postojanja niza po០arnih opasnosti potrebno je stalno i sistematski poduzimati mjere da se mnogobrojni izvori opasnosti za izbijanje ᘐumskih po០ara potpuno uklone ili eventualno svedu na minimum.



Po០ari na stambenim, industrijskim poslovnim i drugim objektima

Sagledavajuၰi po០arnu optereၰenost urbanih zona, industrijskih, poslovnih i drugih objekata na podruაju Tuzlanskog kantona, u fazi preventivne zaᘐtite nu០no je:

• Planiranje, graᄐenje i opremanje objekata izvoditi prema urbanistiაko-tehniაkim uslovima posebno: razmak izmeᄐu objekata, ᘐirine saobraၰajnica, slobodne prilaze objektima, protivpo០arni put…itd.

• Pri projektovanju i izvoᄐenju objekata primjenjivati graᄐevinske norme, propise i standarde, te sve druge neophodne pretpostavke koje omoguၰavaju da se u sluაaju izbijanja po០ara mo០e brzo i efikasno djelovati.

Ruᘐenje brana na hidroakumulacijama (HA) i prelijevanje vode preko brana hidroakumulacija

Redovna kontrola statiაkih karakteristika brana na hidroakumulaciji, od strane nadle០nih struაnih institucija. Redovno sanirati sva oᘐteၰenja na brani.

Upravljanje objektom brane na hidroakumulaciji vrᘐiti u skladu sa Vodoprivrednom saglasnoᘐၰu koje izdaje nadle០no ministarstvo kao i u skladu sa Planom upravljanja objektom brane.

Ekspanzija i eksplozija plinova i opasnih materija

Sva preduzeၰa i druga pravna lica koja u procesu proizvodnje, skladiᘐtenja i prevoza koriste opasne materije u svom, sastavu moraju imati struაno osposobljeno ljudstvo, za rukovanje opasnim materijama. Mora biti obezbijeᄐen kvalitetan nadzor procesa rada i dosljedno pridr០avanje svih propisanih mjera i tehniაkih normi u radu sa opasnim materijama.

Radioaktivno i drugo zagaᄐivanje vazduha, vode, zemljiᘐta i namirnica biljnog i ០ivotinjskog porijekla

Preduzimati sve mjere inspekcijskog nadzora i kontrole vode, vazduha, zemljiᘐta i namirnica biljnog i ០ivotinjskog porij

Instalirati sisteme kontrolnih stanica za monitoring kvaliteta vazduha i vode u vodotocima.

Preuzeti sve zakonom predviᄐene preventivne i zaᘐtitne mjere kod rada sa radioaktivnim izotopima, u institucijama iz oblasti zdravstva, nauაnoistra០ivaაkog rada i ᘐkolstva.

Slijeganje zemljiᘐta uslijed eksploatacije ruda i mineralnih sirovina

Posljedice slijeganja terena uslijed eksploatacije soli, prisutne su opၰini Tuzla,Posebno su izra០eni na podruაju gdje je vrᘐena eksploatacija putem izlu០ivanja soli putem slanih bunara. Poᘐto se radi o vrlo kompleksnom problemu, koji predstavlja veliku opasnost za ljude i materijalna dobra, neophodno je:

• Kontinuirano vrᘐiti geodetska snimanja terena na podruაju koje je zahvaၰeno procesom slijeganja terena

• Odmah obustaviti dalju eksploataciju slanice na slanim bunarima



• Provoditi administrativnu zabranu graᄐenja graᄐevinskih objekata na terenima zahvaၰenim procesom slijeganja

18.2.3. Ostale nesreၰe

Nesreၰe u cestovnom i ០eljezniაkom saobraၰaju

U cilju smanjenja broja nesreၰa i posljedica u cestovnom i ០eljezniაkom saobraၰaju, neophodno je:

• Nastaviti modernizaciju saobraၰajnica na prostoru Tuzlanskog kantona,• Podiၰi nivo tehniაke ispravnosti saobraၰajnih sredstava, uz njihovu

propisnu primjernu u prometu,• Redovno odr០avati saobraၰajnice i saobraၰajne znake, a posebno na

mjestima koja su ugro០ena odronima, kliziᘐtima i poplavama• Obilje០avanje zabrane kretanja prugom i ០eljezniაkim podruაjem za

pjeᘐake• Odr០avanje i obilje០avanje putnih prelaza odgovarajuၰom signalizacijom na

pruzi i na putu• Redovno odr០avanje ispravnosti ០eljezniაkih pruga rampi i drugo• Postavljanje ០eljezniაke signalizacije na pru០nim prelazima• U opၰini ័ivinice dva pru០na prelaza osigurati ureᄐajima za zaᘐtitu

sigurnosti prometa na cesti

Nesreၰe prilikom transporta eksplozivnih i lako-zapaljivih materija

U cilju ograniაavanja negativnih efekata neophodno je:• Osposobiti svo osoblje koje se ukljuაuje u transport u pogledu sigurnosti i

zaᘐtite okoline• Izraditi aktualnu bazu podataka o opasnim materijama, kao i propisati hitne

mjere za uposlene i kupce u sluაaju nesreၰe• Upotrebljavati prikladna pakiranja opasnih materija i eksplozivnih sredstava• Redovito ispitivati sve transportne procese i prevozna sredstva

Nesreၰe na terenima koji su kontaminirani minsko-eksplozivnim i neeksplodiranim ubojnim sredstvima

Deminiranje terena je aktivnost na pregledu i აiᘐၰenju terena od zaostalih mina, minsko-eksplozivnih i neeksplodiranih ubojitih sredstava.

U cilju ograniაavanja negativnih efekata neophodno je:• Stalno upozoravati stanovniᘐtvo na opasnost od zaostalih mina, minsko-

eksplozivnih i neeksplodiranih ubojitih sredstava putem svih vrsta usmenih, pisanih i elektronskih medija, je jedan od najva០nijih segmenata preventivne zaᘐtite,

• Edukacija graᄐana, posebno ᘐkolske djece i omladine,• Obilje០avanje kontaminiranih zona odgovarajuၰim znacima (minska polja)

takoᄐer treba da bude jedan od prioritetnih zadataka sa ciljem predupreᄐenja ne០eljenih posljedica



19. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA I POJEDINIH PODRUჀJA - SINTEZNA PROJEKCIJA

19.1. Naაela organizacije prostora

Strategija organizacije prostora Tuzlanskog kantona temelji se na odreᄐenim naაelima savremenog ureᄐenja prostora, te ciljevima razvoja i prostornim vrijednostima.

Osnovna naაela organizacije prostora Kantona su sljedeၰa:

• Regionalni konceptTo je krovni koncept organizacije prostora kantona, po kome kanton funkcionira kao jedinstvena upravna i "urbana" cjelina unutar koje trebaju biti ujednaაeni uslovi razvoja i urbana oprema. Komunikacije unutar ovog sistema osiguravaju dnevne protoke ljudi i roba. Prostor Kantona je jedinstven i cjelovit, unutar koga se odvijaju dnevne aktivnosti i potrebe stanovniᘐtva. Unutar tog jedinstvenog prostora gubi se znaაaj razliაitog razmjeᘐtaja radnih mjesta i stanovanja.

• PolicentrizamRazmjeᘐtaj ljudi i dobara u prostoru temelji se na policentriაnom naაelu, koji znaაi organizaciju regionalnog prostora sa viᘐe srediᘐta iz kojih se na odreᄐenom nivou utiაe na razvoj gravitacijskih podruაja. Meᄐusobni odnos pojedinih srediᘐta u prostoru poაivat ၰe na saradnji i konkurenciji. Policentrizam pretpostavlja jaku inicijativu pojedinih srediᘐta, veၰi dinamizam i privlaაenje kvalitetne i gospodarske i uslu០ne strukture.

• Prostor kao resursRazvojno naაelo ove organizacije prostora je da se prostor racionalno koristi i zaᘐtiti u svim elementima koriᘐtenja. Prostor Kantona je vrlo raznolik po svojim prirodnim vrijednostima, po naაinu koriᘐtenja, a pri tome ima i veoma povoljan geoprometni polo០aj. Dakle, prostor je najvredniji resurs ove sredine, sa svim svojim prirodnim i stvorenim vrijednostima.

• Otvorenost prostoraPodruაje Kantona iako je omeᄐeno utvrᄐenim granicama kantona, je otvoreni prostor za meᄐunarodnu i interregionalnu saradnju. Stoga prostor Kantona mora sadr០avati organizacijski prostorni sistem koji se odnosi prema regionalnim prostorima i prema bli០em i daljem okru០enju. Otvorenost tog sistema je აinitelj reprodukcije tog podruაja i razvoja. Organizacija prostora po naაelu otvorenosti, mora se oაitovati u svim elementima organizacije: privrednih, uslu០nih, intelektualnih, saobraၰajnih i drugih funkcija.

• Integracija prostoraIntegracija prostora je neposredno vezana za otvorenost prostora Kantona. Povezivanje Kantona sa okolnim prostorima potreba je i nu០nost koju nameၰe privredna orijentacija (saobraၰa, trgovina), a zasnovana je



na otvorenosti prostora (4. naაelo). Otvorenost prostora do០ivljava svoj smisao i opravdanje u njegovoj integraciji sa obodnim prostorima, ᘐto treba ostvariti preko va០nijih regionalnih i evropskih saobraၰajnih koridora i veza na kopnu i u zraku.

• Odr០ivi humani razvojOdr០ivi humani razvoj je sintagma savremenog razvoja i naაelo organizacije prostora. Odr០ivi razvoj kao naაelo organizacije prostora je polaziᘐte za sadaᘐnji razvoj i garancija za buduၰnost, a to znaაi s glediᘐta koriᘐtenja prostora i prirodnih resursa, respekt prema buduၰim generacijama.

Kod planiranja organizacije prostora, treba se pridr០avati i drugih naაela, a posebno onih iz urbanistiაke discipline kao ᘐto su naაela racionalnog koriᘐtenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, optereၰivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora a posebno ljudskih naselja i konaაno naაela koja se odnose na zaᘐtitu i unapreᄐenje prirodnih bogatstava.

19.2. Sintezna projekcija koriᘐtenja prostora

Osnovni motiv pri izradi projekcije prostornog ureᄐenja u biti je bio zaᘐtita prostora, u cilju privrednog, demografskog, kulturnog i drugog razvoja. Zaᘐtita prostora se provodi na dva naაina: planiranjem namjena prostora i naაinom koriᘐtenja.

Kod planiranja namjena prostora poᘐtovalo se naაelo racionalnog koriᘐtenja prostora, koje je temeljno naაelo planiranja i usklaᄐivanja prostornog razvoja. Racionalnim koriᘐtenjem prostora posti០e se uაinkovitija funkcionalna organizacija i ᘐtednja resursa. To se prioritetno odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, industrijskih kapaciteta (formiranje graᄐevinskih podruაja), kao i na izgradnju, obnovu, rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mre០a.

Planirani razvoj privrede, eksploatacije mineralnih sirovina, saobraၰajne, energetske i vodoprivredne infrastrukture, kao i razvoj stanovniᘐtva, naselja i posebno funkcije stanovanja u njima, zahtijevaju preraspodjelu prostora po namjeni i utvrᄐivanje odgovarajuၰih povrᘐina za razvoj svih funkcija na podruაju tuzlanskog kantona u planskom periodu, do 2025 godine.

Sva prestrukturiranja koriᘐtenja prostora u planskom periodu vrᘐit ၰe se promjenama odnosa poljoprivrednog, ᘐumskog i graᄐevinskog zemljiᘐta.

Postojeၰi odnosi koriᘐtenja zemljiᘐta pokazuju da ᘐumsko zemljiᘐte, uაeᘐၰem od 43,71% u ukupnoj povrᘐini kantona ima neznatnu prednost u odnosu na poljoprivredno zemljiᘐte koje uაestvuje sa 37,35% u strukturi povrᘐina, dok se za sve ostale namjene koristi 18,94% od ukupne povrᘐine kantona. U planskom periodu predviᄐa se smanjenje uაeᘐၰa ᘐumskog zemljiᘐta za 0,49%, poljoprivrednog zemljiᘐta za 0,75%, tako da za ostale vidova koriᘐtenja ostaje 18,94% zemljiᘐta, u okviru kojih se vrᘐi dalja preraspodjela povrᘐina po pojedinim funkcijama kako je



prikazano u tabeli Bilans planiranih povrᘐina Tuzlanskog kantona. Odnosi povrᘐina ᘐumskog i poljoprivrednog zemljiᘐta pokazuju da je zadovoljen osnovni cilj kod izrade plana, a to je maksimalna zaᘐtita poljoprivrednog i ᘐumskog zemljiᘐta.

Dakle, od ukupno 2.652 km2 (265.191 ha) zemljiᘐta20, do kraja planskog perioda predviᄐa se koriᘐtenje 99.052 ha ili 37,35 % kao poljoprivredno zemljiᘐte, 115.907 ha ili 43,71% kao ᘐumsko zemljiᘐte i 50.232 ha ili 18,94 % za sve ostale namjene. Od ostalih namjena povrᘐina najviᘐe zauzima graᄐevinsko zemljiᘐte (stanovanje i privreda) ukupno 39.345 ha ili 14,84 %, dok su ostale povrᘐine zastupljene u manjem procentu – saobraၰajna infrastruktura (ukljuაujuၰi i aerodrom) sa 3684,98ha ili 1,4%, degradirane povrᘐine na kojima se planira rekultivacija sa 3471,57 ha ili 1,31%, te vodene povrᘐine sa1825,98 ili 0,68%. Sve ostale povrᘐine zauzimaju manje od 0,2% povrᘐine kantona.

Potrebno je napomenuti da u ukupnoj strukturi zemljiᘐta na podruაju kantona znaაajne povrᘐine zauzimaju povrᘐine pod minama i minsko – eksplozivnim sredstvima აak 4.214,42 ha, odnosno 1,59% ukupne povrᘐine kantona. Tome treba dodati i sumnjive i riziაne povrᘐine koje iznose 10.443,69 ha odnosno 3,93% ukupne povrᘐine kantona, tako da ukupne povrᘐine pod minama i sumnjivim povrᘐinama zauzimaju 14.658,11 ha, ᘐto აini 5,52% povrᘐine kantona. Ove povrᘐine su privremeno neupotrebljivo zemljiᘐte, tako da faktiაki za sve ostale namjene koriᘐtenja zemljiᘐta ostaje 13,02 % ili 34.512,89 ha. U tim povrᘐinama nalaze se i eksploataciona polja (uglja, soli, kvarcnog pijeska) sa ukupno 22.988,85ha ili 8,67%, zatim istra០no polje uglja u povrᘐini od 1554 ha, odnosno 0,58% povrᘐine Kantona, istra០no polje mineralne vode u povrᘐini od 1964 ha, odnosno 0,74% povrᘐine, te rijeაni tokovi. Navedene povrᘐine predstavljaju ograniაavajuၰe faktore u planiranju prostornog razvoja.

Sve naprijed navedeno ukazuje na ograniაeni prostor s kojim raspola០e Tuzlanski kanton, ᘐto znaაi da je planiranje namjena prostora i naაin njegovog koriᘐtenja najznaაajniji zadatak kako planera, tako i svih ostalih subjekata, pa i samih graᄐana koji su bili ukljuაeni u proces izrade plana od samog poაetka.

Bilansi planiranih povrᘐina iskazani su tabelarno za podruაje Tuzlanskog kantona u cjelini, kao i za svaku opၰinu pojedinaაno. Uz osnovnu tabelu bilansa data je i manja tabela sa namjenama koje se preklapaju sa osnovnim namjenama koriᘐtenja prostora, te prema tome nisu mogle biti iskazane u sklopu ukupnog bilansa, a to se odnosi na eksploataciona polja (uglja, kvarcnog pijeska, soli), istra០no polje uglja i mineralne vode, te povrᘐine minskih polja i sumnjivih povrᘐina.

20 Ovaj podatak je rezultat izrade digitalne karte Kantona koju je izradio Zavod za urbanizam Tuzla za potrebe ovog Plana, sa usaglaᘐenim granicama opၰina, a prema zvaniაno dostavljenoj aktualnoj Dejtonskoj granici u odnosu na Republiku Srpsku, koju je Nosilac pripreme dobio od nadle០ne institucije - Federalne geodetske uprave 20.10.2005. godine, ᘐto je uzeto kao meritorna veliაina. U Prostornoj osnovi plana povrᘐina Kantona je iznosila 2659 km2 , a takoᄐer je to bio rezultat izrade digitalne karte, nakon usaglaᘐavanja granica sa svim opၰinama. Pojedine opၰine nisu imale usaglaᘐene granice u odnosu na Republiku Srpsku (Lukavac, ័ivinice, Tuzla ), te je to u fazi izrade plana dopunjeno. Federalni zavod za statistiku meᄐutim, u svojim evidencijama vodi podatak od 2.649 km2, za koji se pretpostavlja da nije precizan.



Tabela broj 77 : Bilans planiranih povrᘐina Tuzlanskog kantona

KANTON Namjena P(ha) P(km2) Struktura(%)Tuzlanski kanton Poljoprivredne povrᘐine 99052,05 990,52 37,35

ᘀumske povrᘐine 115907,25 1159,07 43,71Graᄐevinsko-stanovanje 36643,36 366,43 13,82Graᄐevinsko-privreda 2702,01 27,02 1,02Odlagaliᘐte ᘐljake i jaloviᘐta 421,27 4,21 0,16Deponija აvrstog otpada 58,47 0,58 0,02Rekreacija 479,45 4,79 0,18Kamenolomi 790,36 7,90 0,30Degradirane povrᘐine (rekultivacija planirano) 3471,57 34,72 1,31Akumulacije 255,72 2,56 0,10Vodene povrᘐine 1570,27 15,70 0,59Aerodrom 1263,38 12,63 0,48Posebna namjena 141,46 1,41 0,05Autoput 98,68 0,99 0,04Brza cesta 348,41 3,48 0,13Magistralni put 978,43 9,78 0,37Regionalni put 241,41 2,41 0,09Lokalni put 656,23 6,56 0,25័eljezniაke pruge 98,44 0,98 0,04Ostalo 12,89 0,13 0,00UKUPNO 265191.12 2651.91 100.00

KANTON Namjena P(ha) l (km) Struktura(%)Tuzlanski kanton Eksploataciono polje uglja 21764.25 8.21

Eksploataciono polje kvarc. pijeska 607.32 0.23Eksploataciono polje soli 541.99 0.20Eksploataciono polje magnezita 75.29 0.03Istra០no polje uglja 1544.06 0.58Istra០no polje mineralne vode 1963.71 0.74Privremeno neupot. (mine) 4214.42 1.59Privremeno neupot.(sumnjive pov.) 10443.69 3.94Rijeke du០ina (km) 1182.87

Tabela broj 78 : Bilans planiranih povrᘐina opၰine Banoviၰi

Opၰina Namjena P(ha) P(km2) Struktura(%)BANOVIၠI Poljoprivredne povrᘐine 3895.17 38.95 21.41

ᘀumske povrᘐine 9953.60 99.54 54.70Graᄐevinsko-stanovanje 1997.03 19.97 10.97Graᄐevinsko-privreda 25.07 0.25 0.14Deponija აvrstog otpada 4.66 0.05 0.03Kamenolomi 590.14 5.90 3.24Degradirane povrᘐine (rekultivacija planirano) 1514.51 15.15 8.32Akumulacije 47.49 0.47 0.26Vodene povrᘐine 14.81 0.15 0.08



Brza cesta 51.36 0.51 0.28Magistralni put 36.73 0.37 0.20Regionalni put 18.59 0.19 0.10Lokalni put 41.88 0.42 0.23័eljezniაke pruge 4.88 0.05 0.03Ostalo 0.90 0.01 0.01UKUPNO 18196.82 181.97 100.00

Opၰina Namjena P(ha) l (km) Struktura(%)Banoviၰi Eksploataciono polje uglja 6756.12 37.13

Privremeno neupot. (mine) 116.84 0.64Privremeno neupot.(sumnjive pov.) 629.73 3.46Rijeke du០ina (km) 97.36

Tabela broj 79 : Bilans planiranih povrᘐina opၰine Ⴠeliၰ

Opၰina Namjena P(ha) P(km2) Struktura(%)ჀELIၠ Poljoprivredne povrᘐine 5599.76 56.00 41.18

ᘀumske povrᘐine 5952.94 59.53 43.77Graᄐevinsko-stanovanje 1909.13 19.09 14.04Graᄐevinsko-privreda 27.89 0.28 0.21Magistralni put 63.46 0.63 0.47Regionalni put 19.47 0.19 0.14Lokalni put 24.31 0.24 0.18Ostalo 2.51 0.03 0.02UKUPNO 13599.47 135.99 100.00

Opၰina Namjena P(ha) l (km) Struktura(%)Ⴠeliၰ Istra០no polje uglja 0.02 0.00


Tabela broj 80 : Bilans planiranih povrᘐina opၰine Doboj Istok

Opၰina Namjena P(ha) P(km2) Struktura(%)DOBOJ ISTOK Poljoprivredne povrᘐine 1753.72 17.54 43.89

ᘀumske povrᘐine 1101.91 11.02 27.58Graᄐevinsko-stanovanje 1065.74 10.66 26.67Graᄐevinsko-privreda 27.69 0.28 0.69Magistralni put 7.31 0.07 0.18Regionalni put 20.13 0.20 0.50Lokalni put 18.86 0.19 0.47Ostalo 0.24 0.00 0.01UKUPNO 3995.62 39.96 100.00

Opၰina Namjena P(ha) l (km) Struktura(%)Privremeno neupot. (mine) 165.37 4.14Privremeno neupot.(sumnjive pov.) 73.92 1.85Rijeke du០ina (km) 13.93



Tabela broj 81 : Bilans planiranih povrᘐina opၰine Graაanica

Opၰina Namjena P(ha) P(km2) Struktura(%)GRAჀANICA Poljoprivredne povrᘐine 11467.35 114.67 53.25

ᘀumske povrᘐine 7221.34 72.21 33.53Graᄐevinsko-stanovanje 2386.76 23.87 11.08Graᄐevinsko-privreda 128.62 1.29 0.60Rekreacija 43.18 0.43 0.20Kamenolomi 3.09 0.03 0.01Akumulacije 111.37 1.11 0.52Brza cesta 6.20 0.06 0.03Magistralni put 55.04 0.55 0.26Regionalni put 48.53 0.49 0.23Lokalni put 59.82 0.60 0.28័eljezniაke pruge 1.28 0.01 0.01Ostalo 1.39 0.01 0.01UKUPNO 21533.98 215.34 100.00

Opၰina Namjena P(ha) l (km) Struktura(%)Privremeno neupot. (mine) 360.39 3.44 1.67Privremeno neupot.(sumnjive pov.) 982.38 9.07 4.56Rijeke du០ina (km) 100.01

Tabela broj 82 : Bilans planiranih povrᘐina opၰine Gradaაac

Opၰina Namjena P(ha) P(km2) Struktura(%)GRADAჀAC Poljoprivredne povrᘐine 11492.21 114.92 52.47

ᘀumske povrᘐine 5542.80 55.43 25.31Graᄐevinsko-stanovanje 4172.77 41.73 19.05Graᄐevinsko-privreda 390.90 3.91 1.78Rekreacija 18.93 0.19 0.09Vodene povrᘐine 47.10 0.47 0.22Kamenolomi 18.22 0.18 0.08Magistralni put 109.18 1.09 0.50Regionalni put 21.34 0.21 0.10Lokalni put 81.55 0.82 0.37័eljezniაke pruge 5.28 0.05 0.02Ostalo 0.89 0.01 0.00UKUPNO 21901.26 219.01 100.00




Tabela broj 83 : Bilans planiranih povrᘐina opၰine Kalesija

Opၰina Namjena P(ha) P(km2) Struktura(%)KALESIJA Poljoprivredne povrᘐine 10650.87 106.51 53.79

ᘀumske povrᘐine 6586.05 65.86 33.26Graᄐevinsko-stanovanje 1876.12 18.76 9.48Graᄐevinsko-privreda 97.17 0.97 0.49Aerodrom 356.48 3.56 1.80Brza cesta 73.34 0.73 0.37Magistralni put 75.61 0.76 0.38Regionalni put 8.67 0.09 0.04Lokalni put 66.83 0.67 0.34័eljezniაke pruge 8.61 0.09 0.04Ostalo 0.23 0.00 0.00UKUPNO 19799.98 198.00 100.00


Tabela broj 84 : Bilans planiranih povrᘐina opၰine Kladanj

Opၰina Namjena P(ha) P(km2) Struktura(%)KLADANJ Poljoprivredne povrᘐine 5103.58 51.04 15.54

ᘀumske povrᘐine 24338.96 243.39 74.11Graᄐevinsko-stanovanje 3092.33 30.92 9.42Graᄐevinsko-privreda 97.60 0.98 0.30Deponija აvrstog otpada 6.76 0.07 0.02Rekreacija 8.53 0.09 0.03Kamenolomi 25.90 0.26 0.08Akumulacije 18.31 0.18 0.06Vodene povrᘐine 0.51 0.01 0.00Magistralni put 106.38 1.06 0.32Regionalni put 9.69 0.10 0.03Lokalni put 33.37 0.33 0.10Ostalo 0.82 0.01 0.00UKUPNO 32842.72 328.43 100.00

Opၰina Namjena P(ha) l (km) Struktura(%)Kladanj Eksploataciono polje magnezita 75.29 0.23




Tabela broj 85 : Bilans planiranih povrᘐina opၰine Lukavac

Opၰina Namjena P(ha) P(km2) Struktura(%)LUKAVAC Poljoprivredne povrᘐine 11115.24 111.15 32.85

ᘀumske povrᘐine 12484.61 124.85 36.90Graᄐevinsko-stanovanje 6608.04 66.08 19.53Graᄐevinsko-privreda 1066.39 10.66 3.15Odlagaliᘐte ᘐljake i jaloviᘐta 0.00 0.00 0.00Deponija აvrstog otpada 45.14 0.45 0.13Rekreacija 112.97 1.13 0.33Kamenolomi 21.98 0.22 0.06Degradirane povrᘐine (rekultivacija planirano) 1159.66 11.60 3.43Vodene povrᘐine 988.86 9.89 2.92Brza cesta 69.04 0.69 0.20Magistralni put 53.14 0.53 0.16Regionalni put 13.51 0.14 0.04Lokalni put 80.32 0.80 0.24័eljezniაke pruge 12.59 0.13 0.04Ostalo 0.04 0.00 0.00UKUPNO 33831.53 338.32 100.00

Opၰina Namjena P(ha) l (km) Struktura(%)Lukavac Eksploataciono polje uglja 5579.76 16.49


Tabela broj 86 : Bilans planiranih povrᘐina opၰine Sapna

Opၰina Namjena P(ha) P(km2) Struktura(%)SAPNA Poljoprivredne povrᘐine 4163.42 41.63 34.13

ᘀumske povrᘐine 6429.47 64.29 52.70Graᄐevinsko-stanovanje 1490.11 14.90 12.21Graᄐevinsko-privreda 16.50 0.16 0.13Vodene povrᘐine 25.54 0.26 0.21Magistralni put 42.86 0.43 0.35Regionalni put 12.66 0.13 0.10Lokalni put 18.06 0.18 0.15Ostalo 0.49 0.00 0.00UKUPNO 12199.10 121.99 100.00




Tabela broj 87 : Bilans planiranih povrᘐina opၰine Srebrenik

Opၰina Namjena P(ha) P(km2) Struktura(%)SREBRENIK Poljoprivredne povrᘐine 12787.04 127.87 51.62

ᘀumske povrᘐine 9272.11 92.72 37.43Graᄐevinsko-stanovanje 2183.63 21.84 8.81Graᄐevinsko-privreda 119.70 1.20 0.48Kamenolomi 83.24 0.83 0.34Akumulacije 32.20 0.32 0.13Autoput 50.35 0.50 0.20Magistralni put 125.54 1.26 0.51Regionalni put 14.09 0.14 0.06Lokalni put 82.63 0.83 0.33័eljezniაke pruge 19.53 0.20 0.08Ostalo 1.96 0.02 0.01UKUPNO 24772.02 247.72 100.00

Opၰina Namjena P(ha) l (km) Struktura(%)Srebrenik Istra០no polje uglja 1544.02 6.23

Privremeno neupot. (mine) 4.23 0.02Rijeke du០ina (km) 113.42

Tabela broj 88 : Bilans planiranih povrᘐina opၰine Teoაak

Opၰina Namjena P(ha) P(km2) Struktura(%)TEOჀAK Poljoprivredne povrᘐine 1418.78 14.19 45.98

ᘀumske povrᘐine 886.85 8.87 28.74Graᄐevinsko-stanovanje 652.09 6.52 21.13Graᄐevinsko-privreda 3.02 0.03 0.10Vodene povrᘐine 88.04 0.88 2.85Magistralni put 26.06 0.26 0.84Regionalni put 2.42 0.02 0.08Lokalni put 7.72 0.08 0.25Ostalo 0.55 0.01 0.02UKUPNO 3085.54 30.86 100.00




Tabela broj 89 : Bilans planiranih povrᘐina opၰine Tuzla

Opၰina Namjena P(ha) P(km2) Struktura(%)TUZLA Poljoprivredne povrᘐine 11359.30 113.59 38.34

ᘀumske povrᘐine 11921.32 119.21 40.24Graᄐevinsko-stanovanje 4661.33 46.61 15.73Graᄐevinsko-privreda 593.97 5.94 2.00Odlagaliᘐte ᘐljake i jaloviᘐta 95.50 0.96 0.32Deponija აvrstog otpada 1.91 0.02 0.01Rekreacija 295.84 2.96 1.00Kamenolomi 0.00 0.00 0.00Degradirane povrᘐine (rekultivacija planirano) 97.82 0.98 0.33Akumulacije 32.83 0.33 0.11Vodene povrᘐine 20.82 0.21 0.07Aerodrom 0.00 0.00 0.00Posebna namjena 82.02 0.82 0.28Autoput 48.29 0.48 0.16Brza cesta 57.85 0.58 0.20Magistralni put 213.52 2.14 0.72Regionalni put 25.07 0.25 0.08Lokalni put 101.52 1.02 0.34័eljezniაke pruge 16.99 0.17 0.06Ostalo 1.47 0.01 0.00UKUPNO 29627.38 296.27 100.00

Opၰina Namjena P(ha) l (km) Struktura(%)Tuzla Eksploataciono polje uglja 6025.13 20.34

Eksploataciono polje kvarc. pijeska 607.32 2.05Eksploataciono polje soli 541.99 1.83Istra០no polje uglja 0.02 0.00Istra០no polje mineralne vode 605.80 2.04Privremeno neupot. (mine) 335.06 1.13Privremeno neupot.(sumnjive pov.) 680.34 2.30Rijeke du០ina (km) 79.28

Tabela broj 90 : Bilans planiranih povrᘐina opၰine ័ivinice

Opၰina Namjena P(ha) P(km2) Struktura(%)័IVINICE Poljoprivredne povrᘐine 8245.61 82.46 27.66

ᘀumske povrᘐine 14203.13 142.03 47.65Graᄐevinsko-stanovanje 4531.80 45.32 15.20Graᄐevinsko-privreda 123.98 1.24 0.42Odlagaliᘐte ᘐljake i jaloviᘐta 325.77 3.26 1.09Kamenolomi 59.94 0.60 0.20Degradirane povrᘐine (rekultivacija planirano) 699.57 7.00 2.35Akumulacije 13.53 0.14 0.05Vodene povrᘐine 384.58 3.85 1.29



Aerodrom 906.90 9.07 3.04Posebna namjena 59.44 0.59 0.20Brza cesta 90.62 0.91 0.30Magistralni put 63.61 0.64 0.21Regionalni put 27.24 0.27 0.09Lokalni put 39.24 0.39 0.13័eljezniაke pruge 29.28 0.29 0.10Ostalo 1.44 0.01 0.00UKUPNO 29805.70 298.06 100.00

Opၰina Namjena P(ha) l (km) Struktura(%)័ivinice Eksploataciono polje uglja 3403.24 11.42

Istra០no polje mineralne vode 1357.91 4.56Privremeno neupot. (mine) 97.93 0.33Privremeno neupot.(sumnjive pov.) 146.98 0.49Rijeke du០ina (km) 152.01

ᘀumsko zemljiᘐte predstavlja jedan od va០nijih elemenata ureᄐenja prostora, ᘐto je za kanton od posebnog znaაaja. Zadr០avanje visokog uაeᘐၰa ᘐumskog zemljiᘐta u ukupnoj strukturi zemljiᘐta kantona i unapreᄐenje ᘐumskog pokrivaაa u tom prostoru predstavlja osnovni აinilac u zaᘐtiti i obezbjeᄐenju ០ivotne sredine i ekoloᘐke ravnote០e.

Predviᄐa se poᘐumljavanje sjeაom ugro០enih povrᘐina, promjena strukture ᘐumskog pokrivaაa u cilju stvaranja prostora za visoko-produktivna ᘐumska podruაja, rekreativna ᘐumska podruაja, zaᘐtitne ᘐumske komplekse, zaᘐtitno zelenilo, urbano zelenilo kao i ostalo parkovsko zelenilo.

Poljoprivredno zemljiᘐte predstavlja jednu od najva០nijih kategorija i აini osnovu za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Osnovne namjene poljoprivrednog zemljiᘐta su ratarstvo, voၰarstvo i stoაarstvo. Predviᄐa se viᘐe naაina koriᘐtenja poljoprivrednog zemljiᘐta, zavisno od dispozicije u prostoru, kategorizacije, upotrebne vrijednosti, veliაine i povezanosti kompleksa, kao i veliაine posjeda.

Pored toga, za razvoj poljoprivredne proizvodnje znaაajna su tri lokaciona uslova poljoprivrednog zemljiᘐta:

- u urbanim podruაjima- izvan urbanih podruაja, kao prostorno povezani kompleksi za

specijalizovanu i intenzivnu proizvodnju- izvan urbanih podruაja, kao mre០a rascjepkanih poljoprivrednih posjeda.

Na ostalom zemljiᘐtu planiran je razvoj urbanih, privrednih i infrastrukturnih sistema i za njihovo funkcioniranje predviᄐene su odreᄐene odgovarajuၰe povrᘐine.

Planirane povrᘐine za stanovanje zauzimaju 36.643 ha ili 13,82 % ukupne povrᘐine kantona i nije planirano njihovo poveၰanje u odnosu na postojeၰe stanje. Naime analiza postojeၰeg graᄐevinskog zemljiᘐta namijenjenog za stanovanje, ukazala je na neracionalno koriᘐtenje zemljiᘐta i razbijenu urbanistiაko – morfoloᘐku strukturu naselja, sa vrlo malom gustinom naseljenosti unutar izgraᄐenih povrᘐina.



Sa ciljem realnog dimenzioniranja graᄐevinskih podruაja sa namjenom stanovanja izvrᘐen je orijentacioni proraაun potrebne povrᘐine u odnosu na projicirani broj stanovnika (cca 550.000 - 2025 godine) i planiranu gustinu (prosjeაno 40 stanovnika na hektar) i dobiven je podatak da je potrebno cca 13.750 ha za stanovanje, ᘐto je znatno manje od postojeၰe povrᘐine koja se koristi za ovu namjenu. Zbog toga se nije iᘐlo na poveၰanje graᄐevinskog zemljiᘐta za namjenu stanovanja, nego se planira racionalnije koriᘐtenje postojeၰeg zemljiᘐta poveၰanjem gustine stanovanja. Sa projiciranim brojem stanovnika na planiranoj povrᘐini od 36.643 ha, mo០e se postiၰi gustina od 14,89 st/ha, ᘐto je joᘐ uvijek mala gustina u odnosu na veliაinu naselja i njihov znaაaj.

Formiranjem urbanih podruაja vrᘐi se disperzna koncentracija stanovanja na utvrᄐenim lokalitetima, u principu na neplodnim zemljiᘐtima i zemljiᘐtu sa veၰ realiziranom guᘐၰom stambenom izgradnjom. Koncentracija stanovanja i urbane opreme u urbana podruაja oslobodila bi za druge namjene prostor koji je napadnut stihijom i neplanskom izgradnjom.

Zbog naslijeᄐenog stanja rasprostiranja stanovanja u naseljima razbijenog tipa po აitavoj povrᘐini kantona, nije moguၰe cjelokupno stanovanje koncentrirati u urbana podruაja u toku planskog perioda, nego ၰe jedan dio stanovanja zadr០ati pozicije na izdvojenim povrᘐinama stanovanja izvan urbanih podruაja. Tretman ovih povrᘐina predviᄐa zadr០avanje stambene funkcije na nivou 2005 godine, bez moguၰnosti prostornog ᘐirenja.

Za razvoj privrednih djelatnosti odreᄐene su privredne zone u sklopu urbanih podruაja ili izvan njih, koje zauzimaju 2702,01 ha ili 1.02% ukupne povrᘐine kantona. U odnosu na postojeၰe stanje ove su povrᘐine poveၰane za 1622,43ha, odnosno za 47%. Dakle u strukturi koriᘐtenja zemljiᘐta planirano je poveၰanje povrᘐina za razvoj privrednih djelatnosti za 0.53%, ali pri tome se vodilo raაuna da su se privredne zone locirale u veၰ formiranim zonama tih djelatnosti sa potrebnim proᘐirenjima, kao i tamo gdje to infrastruktura omoguၰava, a da se pri tome vodilo raაuna da se ne zauzimaju nove povrᘐine ᘐuma i vrijednog poljoprivrednog zemljiᘐta, te zemljiᘐta namijenjenog razvoju turizma i rekreacije.

Najveၰe povrᘐine za razvoj privrede – (srednje i velike privredne zone) planirane su u opၰinama Lukavac, Tuzla, Gradaაac, ័ivinice i Srebrenik. U ostalim opၰinama planirane su manje zone i pojedinaაne lokacije. Privredna zona nije definirana lokacijski samo u opၰini Sapna, jer je opredjeljenje da se u ovoj opၰini razvija poljoprivredna proizvodnja – voၰarstvo, te je predviᄐena izgradnja hladnjaაe i drugih prateၰih sadr០aja koje zauzimaju male povrᘐine koje nije bilo moguၰe definirati u ovom planu. Za te djelatnosti taაne lokacije ၰe, u skladu sa iskazanim potrebama, biti moguၰe utvrditi tek kroz Prostorni plan opၰine Sapna.

Pored privrednih zona pojavljuju se i specifiაni oblici koriᘐtenja prostora u funkciji rada, kao ᘐto su : eksploataciona polja, odlagaliᘐta ᘐljake i pepela, povrᘐine za rekultivaciju (degradirane povrᘐine), kamenolomi i deponije აvrstog otpada.

Znaაajno poveၰanje povrᘐina u odnosu na postojeၰe stanje planirano je kod kamenoloma. Kamenolomi zauzimaju povrᘐinu od 790,36 ha, ᘐto je poveၰanje povrᘐina za cca 679,36ha.



U sklopu svih urbanih podruაja, pored stanovanja i privrede, predviᄐaju se i povrᘐine za druᘐtveno - opslu០ne centre i rekreaciju. Meᄐutim sport i rekreacija kao aktivnosti predviᄐaju se i izvan urbanih podruაja u okviru ᘐumskih i zelenih povrᘐina (Konjuh, Ilinაica, Stara Majevica), te uz vodene povrᘐine (jezera Modrac, Snje០nica, ᘀiၰi, Hazna, Bistarac) kao prateၰe povrᘐine urbanih i infrastrukturnih sistema.

Uz ove povrᘐine treba svakako dodati i posebno vrijedne povrᘐine prirodnog naslijeᄐa - planirano podruაje "Zaᘐtiၰeni pejza០ Konjuh" koje zauzima povrᘐinu od cca 8.016 ha ili 3 % ukupne povrᘐine kantona, u kome turistiაki atraktivne povrᘐine imaju 95% uაeᘐၰa.

Na lokalitetu sa najpovoljnijim sanitarno – higijenskim uslovima planirana je regionalna sanitarna deponija აvrstog otpada za potrebe cijelog kantona. Lokacija planirane regionalne deponije "Lukavaაka Rijeka", smjeᘐtena je u opၰini Lukavac u srediᘐnjem dijelu Tuzlanskog kantona, na udaljenosti oko 2,5km sjeverno od naselja Huskiၰi, u granicama povrᘐinskog kopa rudnika uglja "Lukavaაka Rijeka". Povrᘐina "Regionalne EKO deponije" Tuzla iznosi 35,60 ha i projektovana je da prihvati u planskom periodu sav komunalni i ekvivalentni აvrsti otpad u Tuzlanskom kantonu na naაin koji odgovara Europskim i dr០avnim regulativama.

U strukturi ostalih povrᘐina znaაajnije poveၰanje su dobile vodene povrᘐine i saobraၰajne povrᘐine.

Planirana je izgradnja novih akumulacija na povrᘐini od cca 255,72 ha, ᘐto აini 0,10 % ukupne povrᘐine kantona.

Na poveၰanje saobraၰajnih povrᘐina uticalo je planiranje novih putnih pravaca: autoputa, brze ceste, gradskih obilaznica. proᘐirenje magistralnih pravaca, kao i planirane mre០e lokalnih saobraၰajnica, koja omoguၰava funkcioniranje planiranog naseobinskog sistema – mre០e centara i urbanih podruაja. Kod planiranja trasa infrastrukture maksimalno je poᘐtovana moguၰnost koriᘐtenja postojeၰih koridora, kako bi se u ᘐto veၰoj mjeri izbjeglo zauzimanje novih povrᘐina vrijednih resursa, naroაito poljoprivrednih i ᘐumskih.

U fazi izrade projekcije prostornog razvoja - namjene povrᘐina uraᄐena je analiza upotrebne vrijednosti zemljiᘐta, u svrhu definiranja povrᘐina povoljnih za izgradnju i razvoj naselja i prateၰe infrastrukture. Analiza je uraᄐena na bazi raspolo០ivih podataka i utvrᄐenih kriterija. Navedeni kriteriji zasnivali su se na iskljuაivanju povrᘐina za koje je ocijenjeno da su povrᘐine nepovoljne za izgradnju, a to se odnosilo na:

- sve povrᘐine kategorisane kao agrozona I, koje je obavezno zaᘐtititi,- sve ᘐumske povrᘐine koje su takoᄐer zaᘐtiၰene i samim tim nepovoljne za

gradnju,- povrᘐine pod minskim poljima i sumnjive povrᘐine,- kliziᘐta,- nestabilne terene,- eksploataciona polja (ugalj, so, kvarcni pijesak),- kamenolome,- ᘐljaაiᘐta,- degradirane povrᘐine,- povrᘐine posebne namjene,- povrᘐine sa nagibom veၰim od 20%,- povrᘐine sa sjevernom ekspozicijom,- povrᘐine manje od 10.000 m2



Na osnovu navedenih kriterija uraᄐena je analiza po opၰinama koja ukazuje na veoma mali procent povrᘐina koje bi se mogle planirati za izgradnju. Uაeᘐၰe ovih povrᘐina u ukupnoj povrᘐini opၰina i kantona prikazano je u tabeli "Povrᘐine povoljne za graᄐenje".

Tabela broj 92 : POVRᘀINE POVOLJNE ZA GRAᄀENJE

Opၰina Povoljne povrᘐine (ha)

Povoljne povrᘐine (km2)

Opၰina(km2)

Struktura(%)

Banoviၰi 585.60 5.86 181.97 3.22Ⴠeliၰ 1498.64 14.99 135.99 11.02Doboj Istok 173.49 1.73 39.96 4.34Graაanica 3262.44 32.62 215.34 15.15Gradaაac 2444.51 24.45 219.01 11.16Kalesija 1801.91 18.02 198.00 9.10Kladanj 584.04 5.84 328.43 1.78Lukavac 3098.88 30.99 338.32 9.16Sapna 995.06 9.95 121.99 8.16Srebrenik 4687.57 46.88 247.72 18.92Teoაak 328.62 3.29 30.86 10.65Tuzla 1893.56 18.94 296.27 6.39័ivinice 1663.62 16.64 298.06 5.58Tuzlanski kanton 23017.94 230.18 2651.91 8.68

Ako se od tih povrᘐina oduzmu saobraၰajni koridori i zaᘐtitni koridori energetske infrastrukture, analiza ukazuje na to da je prostor Tuzlanskog kantona maksimalno iskoriᘐten, te da je preostali prostor, kao najznaაajniji resurs neophodno zaᘐtititi i racionalno koristiti. To je znaაajan podatak o kome se mora voditi raაuna kod izrade obaveznih dokumenata prostornog ureᄐenja – naroაito Prostornih planova opၰina i urbanistiაkih planova.

Imajuၰi u vidu alarmantno stanje u prostoru, uraᄐena je projekcija prostornog razvoja kantona, koja se temelji na naაelima ravnomjernog privrednog, druᘐtvenog i kulturnog razvoja kantona, kao i racionalnom koriᘐtenju i zaᘐtiti prostora.

Radi obezbjeᄐenja racionalnog koriᘐtenja prostora i skladnijeg odnosa izmeᄐu potreba druᘐtva s jedne strane i prirodnih uslova s druge strane, potrebno je razradom ovog plana kroz izradu prostornih planova opၰina i posebnih podruაja, urbanistiაkih planova gradskih podruაja i ostalih dokumenata prostornog ureᄐenja za pojedine prostorne cjeline, detaljnije razraditi kriterije za racionalno koriᘐtenje prostora kao i kriterije za uspostavljanje optimalnih odnosa izmeᄐu kapaciteta prirodne sredine i potreba druᘐtva, poᘐtujuၰi pri tome principe i kriterije odr០ivog humanog razvoja.

Detaljan bilans zemljiᘐta po namjeni, politika koriᘐtenja i zaᘐtite zemljiᘐta, kao i drugi uslovi, treba da budu predmetom kontinuiranog planiranja u planovima ni០eg reda i njihovog usaglaᘐavanja sa projekcijom, strateᘐkim ciljevima i opredjeljenjima ovog Prostornog plana.

Sve namjene povrᘐina prikazane su na grafiაkom prilogu broj 26 Projekcije prostornog razvoja - "Sinteznom prikazu koriᘐtenja prostora" za kanton u cjelini i pojedinaაno po opၰinama na grafiაkim prilozima od 27.1 do 27.9.



20. OBAVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI

Naაin koriᘐtenja i ureᄐenja prostora na podruაju za koji je uraᄐen Prostorni plan iskazuje se brojაanim prostornim pokazateljima i to za neto i bruto gustinu stanovanja i gustinu naseljenosti.

U Prostornom planu Tuzlanskog kantona obavezni brojაani prostorni pokazatelji utvrᄐeni Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ureᄐenja (Slu០bene novine Federacije BiH broj 63 od 12.11.2004 godine) kojima se iskazuje naაin koriᘐtenja prostora su sljedeၰi:

§ Ukupna povrᘐina plana…………………………...…..……................2652 km2

§ Ukupan broj stanovnika

- postojeၰi 2003 godine..………………………...................……….509.21521

- planirani 2025 godine……………………………..................……...545.618

§ Bilans planiranih povrᘐina po namjeni:

Namjena P(ha)Poljoprivredne povrᘐine 99052,05ᘀumske povrᘐine 115907,25Graᄐevinsko-stanovanje 36643,36Graᄐevinsko-privreda 2702,01Odlagaliᘐte ᘐljake i jaloviᘐta 421,27Deponija აvrstog otpada 58,47Rekreacija 479,45Kamenolomi 790,36Degradirane povrᘐine (planirana rekultivacija) 3471,57Akumulacije 255,72Vodene povrᘐine 1570,27Aerodrom 1263,38Posebna namjena 141,46Autoput 98,68Brza cesta 348,41Magistralni put 978,43Regionalni put 241,41Lokalni put 656,23័eljezniაke pruge 98,44Ostalo 12,89UKUPNO 265191.12

21 Federalni Zavod za statistiku BiH, Sarajevo, 2004. godine



§ Sa osnovnim planiranim namjenama koriᘐtenja prostora, preklapaju se namjene eksploatacionih polja (uglja, kvarcnog pijeska, soli), istra០nog polja uglja i mineralne vode, te povrᘐine minskih polja i sumnjivih - riziაnih povrᘐina. S obzirom da navedene povrᘐine nisu mogle biti iskazane u sklopu ukupnog bilansa planiranih povrᘐina, daje se njihov odvojeni bilans:

Namjena P (ha) L (km)Eksploataciono polje uglja 21764.25Eksploataciono polje kvarcnog pijeska 607.32Eksploataciono polje soli 541.99Eksploataciono polje magnezita 75.29Istra០no polje uglja 1544.06Istra០no polje mineralne vode 1963.71Privremeno neupot. (minska polja) 4214.42Privremeno neupot. (sumnjive povrᘐine) 10443.69Rijeke du០ina (km) 1182.87

§ Bruto gustina naseljenosti(broj stanovnika /ha i km2)……………….………………………............…. 205

§ Neto gustina naseljenosti( broj stanovnika / ha graᄐevinskog zemljiᘐta)……………….….............14,89

§ Stepen urbanizacije (broj stanovnika grada i naselja gradskog karaktera / broj stanovnika Plana)

- 255.503/545.618……………………………………...........………47%22

- 487.205/545.618……………………………………………………89%23

§ Koeficijent urbaniteta (ha graᄐevinskog zemljiᘐta / broj stanovnika plana)……..............……..0,067

§ Planirani broj zaposlenih 2025 ..........................................................138.550

§ Stepen zaposlenosti(broj zaposlenih/ broj stanovnika plana)……………..............…………...25 %

22 S obzirom da Zakonom o prostornom ureᄐenju nije precizno definirano ᘐta je grad, a ᘐta naselje gradskog karaktera (odnosno definirana su samo 2 grada na prostoru Federacije), daju se dva podatka za stepen urbanizacije. Ovaj podatak je rezultat odnosa ukupnog broja stanovnika naselja gradskog karaktera, ᘐto je jedan od kriterija za podjelu naselja na gradska, mjeᘐovita i seoska. 23 Ovaj podatak je rezultat odnosa ukupnog broja stanovnika u gradskim naseljima i mjeᘐovitim naseljima ,koja se prema kategorizaciji naselja (Dr. M. Macura) mogu smatrati kao naselja gradskog karaktera.

Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005-2025. PROJEKCIJA RAZVOJA PROSTORNIH SISTEMA

Izrada: Zavod za urbanizam, Tuzla, juli 2006. god. 366


Prostorni sistem je sistem fiziაkih struktura, koje su nastale kao rezultat prostornog razmjeᘐtaja i organizacije privrednih, druᘐtvenih i drugih djelatnosti.

Projekcija razvoja odreᄐenog prostornog sistema konkretizira koncept prostornog razvoja za odreᄐeni prostorni sistem i daje smjernice za prostorni razvoj u០eg podruაja.24

Dakle, osnova za izradu projekcije prostornih sistema je projekcija prostornog razvoja Kantona, kojom su tekstualno i grafiაki razraᄐeni osnovni pravci prostornog razvoja Kantona po svim oblastima, odnosno utvrᄐeni su naაini koriᘐtenja zemljiᘐta i zaᘐtite prostora u planskom periodu. Dobiveni rezultati odreᄐuju smjernice razvoja i zaᘐtite prostora, koje se definiraju kroz projekciju razvoja prostornih sistema.

S obzirom na preovlaᄐujuၰi znaაaj djelatnosti, projekcija prostornog sistema sadr០i:

§ osnovu prostornog razvoja sistema naselja§ osnovu prostornog razvoja sistema privredne javne infrastrukture, te§ osnovu prostornog razvoja okoline.

Za sve tri navedene oblasti uraᄐeni su i kartografski prikazi, koji su prezentirani na prateၰim grafiაkim prilozima broj 28, 29 i 30.

1. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA SISTEMA NASELJA

1.1. Koncept razvoja naselja i veze sa urbanim centrom Kantona

Osnovni princip prostorne organizacije naselja Kantona je policentriაni model razvoja naselja. Ovaj model znaაi organizaciju regionalnog prostora sa viᘐe urbanih centara iz kojih se na odreᄐenom nivou utiაe na razvoj gravitacionih podruაja. Meᄐuodnos pojedinih centara u prostoru poაiva na saradnji i konkurenciji. Policentriაni model predstavlja jaku inicijativu pojedinih centara, veၰu dinamiku i privlaაenje kvalitetne privredne i uslu០ne strukture.

Realizacija ovog modela razvoja treba obezbijediti razvojnu uravnote០enost

cjelokupnog podruაja Tuzlanskog kantona, na kojem ၰe funkcionalno diferencirani i prostorno oblikovani i uravnote០eni urbani centri odigrati najznaაajniju ulogu. Razvoj urbanih centara, meᄐusobno povezanih kvalitetnim infrastrukturnim sistemima u jedinstven sistem, omoguၰit ၰe da centri kao ០ariᘐta razvoja prenose razvojne impulse du០ saobraၰajnica na gravitirajuၰe podruაje, aktivirajuၰi razvoj cjelokupnog prostora Kantona.

Planom je diferenciran i hijerarhijski strukturiran sistem centara u policentriაnom modelu (kantonalni centar, subkantonalni centri, opၰinski centri), koji je i komplementaran u smislu razvoja funkcija svih nivoa prema komparativnim prednostima pojedinih podruაja.

24 Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ureᄐenja, Slu០bene novine Federacije BiH, broj 63, od 12.11.2004.godine



Na osnovu analize stanja postojeၰeg sistema naseljenih mjesta i gravitacijskih sprega, utvrᄐena su srediᘐta pojedinih podruაja – ០ariᘐta , te je na osnovu toga predlo០en sistem centara razvoja koja აine okosnicu razvoja policentriაnog modela, u kome su centralna naselja diferencirana na sljedeၰi naაin:

§ Formacija grad - region§ I - Primarni centar - srediᘐte kantona - grad Tuzla§ II - Sekundarni centri – subkantonalni centri

a. II.A – u sklopu grada regiona (opၰinski centri ័ivinice i Lukavac)

b. II.B – ostali sekundarni centri (opၰinski centri Graაanica i Gradaაac)

§ III – Tercijarni centri a. III.A – pri gradu regionu (opၰinski centri Banoviၰi, Kalesija i

Srebrenik) b. III.B – ostali tercijarni centri (opၰinski centar Kladanj)

§ IV – ostali centri – (opၰinski centri Doboj Istok, Ⴠeliၰ, Teoაak i Sapna)

Izgradnja novih saobraၰajnica (autoput, putevi za brzi saobraၰaj, lokalna putna mre០a), kao i rekonstrukcija postojeၰih saobraၰajnica, treba da integriᘐu sve centre Kantona u jedinstven sistem, kako bi funkcije bile dostupne svim stanovnicima Kantona i kako bi se smanjile prostorno-vremenske distance.

Odluაujuၰu ulogu u ukupnom razvoju sistema naselja na podruაju Kantona svakako ၰe imati Tuzla kao regionalni centar, te ostali opၰinski centri.

ᘀirenje Grada Tuzle prema jugu i zapadu uz istovremeno ᘐirenje ័ivinica i Lukavca, naziru se tendencije stvaranja znatno veၰe urbane aglomeracije koja bi se mogla nazvati ''Grad-region''. Grad-region je zapravo policentriაan sistem aglomeracije povezan u jedan sistem na bazi komplementarnosti i kooperativnosti funkcija, tako da u ekonomskom, prostornom i administrativnom pogledu აini jednu cjelinu. Ta cjelina nije administrativno აvrsto vezana, ali joj je na administrativnom planu bitna funkcija zajedniაkog planiranja i usmjeravanja razvoja na cijeloj teritoriji, kako bi se ubrzao razvoj cijelog podruაja, ali i onemoguၰile pojave koje bi usporavale, zaustavljale ili u ne០eljenom pravcu usmjeravale razvoj pojedinih dijelova Grada-regiona.

Tuzla, kao primarni centar i sadaᘐnje srediᘐte Kantona ၰe, koristeၰi prirodne i stvorene uslove, svoj povoljan polo០aj kao i moguၰnost saradnje sa susjednim regionalnim centrima, nastaviti tendenciju napretka svih funkcija (obrazovanje, kultura, zdravstvo, nauka, sport, rekreacija, javne funkcije i sl.) Ovo ၰe joj omoguၰiti usavrᘐavanje i specijaliziranje osobito nekih funkcija (zdravstvo i obrazovanje), te profiliranje ostalih razvojnih centara koji ၰe se baviti tehnologijama vezanim za razvoj proizvodnje hrane, turizma menad០menta, informacionih tehnologija, malog biznisa i sliაnog.

Uz to, Tuzla ၰe razvijati partnerske odnose sa ostalim centrima u Kantonu kako bi se iskoriᘐtavale komparativne prednosti svih centara i razvio sistem meᄐusobno povezanih centara u okviru kojih ၰe se razvijati funkcije na bazi prirodnih i stvorenih uslova, kao ᘐto su mali biznis u Graაanici i Srebreniku,



zdravstveni turizam i poljoprivreda u Gradaაcu, industrija i rudarstvo u Lukavcu, ័ivinicama i Banoviၰima, prerada drveta i razvoj turizma u Kladnju, i drugo.

Gledajuၰi ᘐire okvire, Tuzla ၰe, uzevᘐi njen polo០aj i znaაaj, biti i centar interregionalnog razvoja i saradnje.

Hijerarhijsku strukturu u sistemu centara u policentriაnom modelu razvoja dobit ၰe i drugi centri (sekundarni, tercijarni, te ostali centri). Oni ၰe svoje funkcije razvijati u skladu sa polo០ajem i nivoom, a prema komparativnim prednostima. Krajnji cilj je svakako integracija svih centara Kantona u sistem koji jedinstveno funkcioniᘐe i obezbjeᄐuje svim stanovnicima Kantona dostupnost svim funkcijama.

Mre០a naselja ၰe vjerojatno ostati neizmijenjena jer se oაekuje da ၰe sva naselja koja se danas nalaze u prostoru, nastaviti egzistirati i u planskom periodu, naroაito ukoliko doᄐe do sna០nijeg dr០avnog potpomaganja razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije.

U teritorijalnom ᘐirenju procesa urbanizacije, kao i ubrzavanju strukturalnog preobra០aja seoskih naselja, znaაajnu ulogu ၰe imati manji centri ( tercijarni i ostali centri). Uravnote០en policentriაan sistem razvoja urbanih centara razliაitog nivoa i razvoj seoskih naselja, djelovao bi na ujednaაavanje uslova ០ivota, ᘐto bi stimuliralo poduzetnike da se usmjere na intenzivniji razvoj poljoprivredne proizvodnje, otvaranje malih proizvodnih pogona, razvoj proizvodnje u okviru seoskih domaၰinstava i drugo.

Centri razliაitog nivoa bi, na taj naაin, podigli urbana obilje០ja na viᘐi nivo, njihov gravitacioni uticaj bi rastao i obezbjeᄐivao da se savremene uslu០ne djelatnosti disperzno razvijaju u prostoru i tako postaju dostupne cjelokupnoj populaciji u Kantonu. Da bi se ovo ostvarilo, pa០nja mora biti usmjerena ka razvoju saobraၰajne mre០e svih nivoa i struktura, te razvoju ostale infrastrukture, ᘐto ၰe postati primaran uslov za razvoj policentriაnog sistema naseljenih mjesta na podruაju Kantona.

Brze razvojne efekte mogu da daju veၰ samo komunalno opremanje sekundarnih, tercijarnih i ostalih centara, razvoj uslu០nih djelatnosti, malih pogona, razvoj privatnog poduzetniᘐtva, uz aktivne mjere kreditne i zemljiᘐne politike i koriᘐtenje lokalnih resursa.

Novi model razvoja zahtijeva suptilno meᄐusobno usaglaᘐavanje. On podrazumijeva usmjeravanje investicija u privredu, saobraၰajnu infrastrukturu i druge infrastrukturne sisteme i objekte koji ၰe omoguၰiti razvoj cjelokupnog sistema naselja na podruაju Kantona.

1.2. Upotreba urbanih podruაja sa smjernicama razvoja

U cilju zaᘐtite prostora i maksimalne racionalizacije postojeၰeg graᄐevinskog zemljiᘐta, planirano je formiranje urbanih podruაja kao prostorno funkcionalnih urbanih cjelina, koje na osnovu planskih pretpostavki imaju uslove za dalji razvoj. Urbano podruაje obuhvata izgraᄐene i neizgraᄐene povrᘐine namijenjene za



stanovanje, rad i odmor, objekte urbane opreme, infrastrukture i posebne namjene, zelene povrᘐine, kao i povrᘐine rezervirane za buduၰi razvoj.

Formiranje urbanih podruაja obezbijeᄐuje racionalno koriᘐtenje prostora, infrastrukture (putevi, vodovod, odvodnja otpadnih voda, energetika , PTT komunikacije itd.), kao i sadr០aje javnog interesa – druᘐtvene infrastrukture (ᘐkole, bolnice, uprava itd.). Na tom prostoru prvenstveni je cilj vrednovanje prostora u cilju njegovog racionalnog koriᘐtenja, uz poᘐtovanje ambijentalnih vrijednosti sredine i oაuvanje prepoznatljivosti pejsa០a u kulturnom, prirodnom i graditeljskom smislu.

U sklopu urbanih podruაja planirane su povrᘐine za razliაite namjene, s tim da je u svim opၰinama u strukturi povrᘐina najviᘐi procent graᄐevinskog zemljiᘐta sa namjenom stanovanja. Takoᄐer su planirane povrᘐine za razvoj privrednih djelatnosti, აime se pribli០ava mjesto stanovanja mjestu rada, zatim su planirane povrᘐine za druᘐtveno - opslu០ne centre, te objekte kulture, sporta i rekreacije, ᘐto doprinosi podizanju kvaliteta ០ivljenja na navedenim podruაjima.

Ovakvim planiranjem spreაava se svako dalje neopravdano ᘐirenje graᄐevinskog zemljiᘐta naseljenih mjesta i stimulira se optimalno koriᘐtenje graᄐevinskog zemljiᘐta. To je samo prvi korak u redefiniranju graᄐevinskog zemljiᘐta i njegovo smanjivanje na dimenzije primjerene potrebama, koji treba nastaviti kroz izradu Prostornih planove opၰina.

Kod planiranja urbanih podruაja takoᄐer je posebna pa០nja posveၰena ograniაavajuၰim faktorima razvoja, jer se kroz analizu postojeၰeg stanja, naroაito sa aspekta in០enjersko-geoloᘐkih karakteristika terena, konstatovalo postojanje veၰih povrᘐina terena nepovoljnih za gradnju. Na podruაju Tuzlanskog kantona razvijeni su eroziono – denudacioni procesi, gravitacioni procesi i pojave kliziᘐta, odrona, puziᘐta, teciᘐta i dr. koji znaაajno utiაu na planiranje buduၰeg graᄐevinskog zemljiᘐta i predstavljaju limitirajuၰi faktor racionalnog koriᘐtenja prostora.

Ograniაavajuၰi faktor razvoja urbanih podruაja su i eksploataciona polja, te je u planskom periodu potrebno provesti postupak izuzimanja svih urbanih podruაja koja se nalaze na eksploatacionim poljima iz njihovih granica, naravno uz preduzimanje svih potrebnih mjera za sanaciju tih podruაja u cilju obezbjeᄐenja uslova za kvalitetan razvoj.

Prioritetne smjernice za razvoj urbanih podruაja su sljedeၰe:

§ Svim instrumentima politike ureᄐenja prostora sprijeაiti svako dalje neopravdano ᘐirenje graᄐevinskog zemljiᘐta unutar urbanih podruაja i naseljenih mjesta i stimulirati optimalno koriᘐtenje postojeၰeg graᄐevinskog zemljiᘐta

§ Za novu stambenu izgradnju koja je u urbanim podruაjima najzastupljenija i drugu izgradnju, prioritetno koristiti dijelove graᄐevinskog zemljiᘐta naselja koja su veၰ opremljena komunalnom infrastrukturom.

§ Novu gradnju (stambenu i drugu), ponajprije provoditi na nedovoljno ili neracionalno izgraᄐenim dijelovima urbanih podruაja. Pri tome urbanom obnovom (rekonstrukcijom, asanacijom i sl.), oაuvati graditeljski identitet



historijskih sjediᘐta naseljenih mjesta, a takoᄐer dati prioritet odr០avanju ili ureᄐenju postojeၰeg stambenog fonda.

§ Novu stambenu izgradnju usmjeravati i interpolacijama, prije svega u nedovoljno ili neracionalno dijelove gradova i urbanih podruაja, kao i dogradnjama ili nadogradnjama postojeၰih objekata. Aktivnostima oაuvanja i obnove (rekonstrukcija, asanacija) postojeၰeg stambenog fonda, davati isto znaაenje kao i novim stambenim gradnjama, (naroაito u historijskim urbanim sredinama) i treba ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost.

1.3. Smjernice za razvoj i oblikovanje naselja

Vrednovani prirodni i stvoreni uslovi, ukazuju da se njihovim potpunijim koriᘐtenjem, uz sinergiju i primjenu novih tehnologija, mogu postiၰi znatno veၰi efekti u prostornom i materijalnom razvoju. Prirodni kapitali kao ᘐto su geoprometni polo០aj, zemljiᘐte (poljoprivredno i ᘐumsko), vode, mineralni resursi i prirodne vrijednosti, omoguၰavaju sna០niji razvoj proizvodnje hrane, energije, turizma, ᘐumarstva i drugih djelatnosti. Historijske vrijednosti, stanovniᘐtvo, naselja, infra i suprastruktura, privredni i zdravstveni kapaciteti, uz moralni i kulturni kapital, su osnova za znatno br០i razvoj naseobinskog sistema.

Te០iᘐte u razvoju Kantona treba pomjeriti prema znanju, kapitalu, poduzetniᘐtvu i globalnim informatiაkim sistemima. Stoga razvojne centre treba tako profilirati, da permanentno obrazuju kadrove sposobne za koriᘐtenje prirodnih i stvorenih potencijala Kantona i omoguၰiti digitalizaciju svih procesa donoᘐenja odluka i upravljanja sistemima. Tuzla kao regionalni centar i ostali centri trebaju razvijati razne vidove saradnje (regija i gradova) i to unutar Kantona, dr០ave BiH i ᘐire.

Neposredno okru០enje i regionalni centri (Sarajevo, Zenica, Brაko, Doboj, Bijeljina i Zvornik) omoguၰuju uspostavljanje komplementarnih i konkurentnih odnosa koji ၰe valorizirati (prirodne i stvorene) podobnosti naselja gradskog karaktera Kantona, a naroაito kantonalnog centra Tuzle. Partnerstvo u okviru urbanih mre០a je evropski trend, koji Tuzla i ostali centri Kantona moraju slijediti kao znaაajnu ᘐansu. Gradska naselja Kantona se moraju ukljuაiti i u svjetsku ponudu prostora i ekoloᘐki prihvatljivih uslova za privlaაenje stranog kapitala. Povoljan geoprometni polo០aj Kantona u okviri BiH nudi ᘐansu najbr០eg integriranja ovih podruაja u evropske, ekonomske i druᘐtvene tokove.

Kulturno i prirodno naslijeᄐe Kantona, od kulturnih pejza០a i ruralnih podruაja, do historijskih gradskih centara, je izraz njegovog identiteta i od velike je va០nosti za razvoj. Za veၰi dio ovog naslijeᄐa, neophodan je kreativni pristup, da se u mnogim podruაjima – naseljenim mjestima, preokrene trend zapuᘐtanja, oᘐteၰenja i uniᘐtenja i tako omoguၰi prenoᘐenje prirodnog i kulturnog naslijeᄐa, ukljuაujuၰi i sadaᘐnja dostignuၰa, na nove generacije.

U cilju realizacije naprijed navedenih opၰih prostorno – razvojnih smjernica, kao i implementacije planiranog policentriაnog razvoja sistema naseljenih mjesta Kantona, date su osnovne smjernice razvoja naselja u planskom periodu, koje je neophodno poᘐtovati i razraditi kroz sve buduၰe planske dokumente.



Osnovne smjernice za razvoj i oblikovanje naselja su sljedeၰe:

§ Prioritetna je izrada obaveznih ostalih dokumenata prostornog ureᄐenja definiranih ovim planom (prostorni planova opၰina, urbanistiაki plan, detaljni planovi)

§ Organizirati razvoj naselja u prostoru po naაelima policentriაnog modela,§ U planiranju razvoja naselja ukljuაiti u obuhvat ᘐire podruაje radi

sagledavanja slo០enosti i uslovljenosti razvoja, usporavanja i kontroliranja rasta i sanacije rubnih zona.

§ Posebno obratiti pa០nju na ograniაavajuၰe faktore razvoja, kliziᘐta, nestabilne terene, eksploataciona polja,

§ Naselja koja se nalaze u granicama eksploatacionih polja posebno tretirati u skladu sa datim smjernicama za razvoj ovih naselja,

§ Naroაito posvetiti pa០nju privrednim promjenama, infrastrukturi, prirodnom okru០enju, funkcijama druᘐtvene infrastrukture te poboljᘐavanju stanja okoliᘐa

§ S obzirom da je jedan od znaაajnih strateᘐkih ciljeva da se znaაajnije ne mijenja bilans osnovnih kategorija koriᘐtenja prostora na ᘐtetu prirodnih resursa, potrebno je raditi na poboljᘐanju kvaliteta veၰ anga០iranog prostora, na njegovom racionalnom koriᘐtenju, te je neophodno utvrditi kriterije mjera racionalnog planiranja prostornih obuhvata graᄐevinskog zemljiᘐta svih u០ih namjena.

§ U planiranju ureᄐenja prostora naselja (osobito centralnih naselja), treba utvrditi prostorne rezerve formiranih urbanih struktura i optimalne moguၰnosti razvoja:- utvrditi graniაne kapacitete postojeၰe infrastrukture, te na osnovu toga

planirati i usmjeriti izgradnju na podruაja koja mogu biti opremljena infrastrukturnim mre០ama dovoljnog kapaciteta.

- utvrditi moguၰnost koriᘐtenja radnih zona na naაin unutarnje transformacije, modernizacije i boljeg iskoriᘐtenja prostora, te potpuno ukidati i izmjeᘐtati neაiste djelatnosti iz urbanih podruაja.

- poticati i stvoriti uslove za lociranje malih privrednih kompleksa u manja naselja, osobito na rjeᄐe naseljenim podruაjima.

§ Usmjeravati novu stambenu izgradnju i drugi izgradnju u prostorne cjeline naselja koje su veၰ opremljene komunalnom infrastrukturom. Ovakav pristup obezbjedit ၰe maksimalno iskoriᘐtenje neophodne infrastrukture, ᘐto ၰe stvoriti prostor za njeno moderniziranje, napredovanje te poboljᘐanje ukupnog ០ivota i rada stanovniᘐtva. Modernizacija mre០e infrastrukture daje dodatne moguၰnosti za izgradnju novih kapaciteta.

§ Ostvariti uslove za oაuvanje naseljenosti u manje razvijenim urbanim podruაjima

§ Obnavljati i ureᄐivati historijske jezgre gradova i naselja kao mjesta tradicionalnog graditeljskog identiteta s funkcijama usluga, kulture, stanovanja i sl.

§ Poboljᘐati odreᄐene demografske strukture pojedinih podruაja,§ Poticati migracije ka ០eljenim odrediᘐtima,§ Intenzitet demografskog rasta grada Tuzle je neophodno smanjiti, naroაito

preko smanjivanja migracionog pritiska. Pri tome te០iti unaprjeᄐenju kvaliteta demografskih struktura i izmjeni privredne strukture Grada



§ Te០iti unaprjeᄐenju naseobinske strukture mre០e naselja kroz poveၰanje stepena urbanizacije i policentriაnog razvoja opၰinskih i subregionalnih centara,

§ Posvetiti posebnu pa០nju razvoju ruralnih podruაja, ᘐto je od posebnog znaაaja za naseobinski sistem, radi postizanja balansiranog prostornog razvoja. Zato je neophodno razvijati urbane elemente u ruralnim podruაjima, jer su to sastavne komponente razvoja ruralnih podruაja,

§ Obezbijediti partnerski odnos izmeᄐu opၰinskih i ostalih urbanih centara te ruralnih podruაja, kako bi se proveo planirani razvojni koncept.

§ Obezbijediti opremljenost ruralnih podruაja infrastrukturom, jer je moguၰnost pristupa informacijama i znanju kljuაni faktor razvoja ovih podruაja. Sa dobrim stanjem infrastrukture i pristupa informacijama, ruralna podruაja u informatiაkom druᘐtvu imaju znatan potencijal u pogledu ekonomske atraktivnosti i raznolikosti.

§ Sve funkcije naselja usmjeriti prema njezinim korisnicima, odnosno prema podizanju standarda i kvalitete ០ivota stanovniᘐtva koji ih koristi,

§ Pojedine funkcije je potrebno ujediniti, meᄐusobno povezati ili nadopuniti, sa ciljem postizanja uravnote០enog urbanog sistema,

§ Pri oblikovanju naselja voditi raაuna o racionalnosti koriᘐtenja i zaᘐtiti prostora (opravdanost veliაine graᄐevinskog zemljiᘐta),

§ Pozicionirati osnovne poticajne razvojne aktivnosti funkcija druᘐtvenih djelatnosti od znaაaja za Kanton (obrazovanje, zdravstvo, kultura, sport, uprava i sl.) kao i ostalih funkcija i aktivnosti koje nisu od kantonalnog znaაaja. Na ovaj naაin se postavljaju kao prioritet mre០e ᘐkolskih, zdravstvenih, sportskih i upravnih funkcija koje potiაu razvoj naselja i njima gravitirajuၰeg podruაja, na koje se nadovezuju ostala naselja i manji lokalni centri,

§ Sistematizacija osnovnih skupina druᘐtvenih djelatnosti treba biti u skladu sa posebnim planovima razvoja i prema donesenim odgovarajuၰim standardima za svako naselje, ukljuაujuၰi i veliაinu njihovog gravitacionog podruაja. Kako se veၰina institucija druᘐtvenih djelatnosti razvija u okviru pojedinih naselja, to je i njihova sistematizacija razvoj i hijerarhijska struktura u uskoj vezi sa nivoom razvoja sistema centralnih naselja.

§ U velikom broju sluაajeva u kreativan buduၰi razvoj naselja treba ukljuაiti i restauraciju naseljskog pejza០a,

§ Radi poboljᘐanja naslijeᄐenog stanja neophodno je:- Iskoristiti preostale moguၰnosti planski i racionalno,- Obezbjediti dodatne moguၰnosti za izgradnju novih kapaciteta,- Poboljᘐati povezanost sa ᘐirim podruაjem.

1.4. Smjernice za razvoj naselja na eksploatacionim poljima(povrᘐinska i podzemna eksploatacija)

§ Izuzeti iz eksploatacionih polja sva urbana podruაja koja se nalaze njihovim granicama. To se odnosi na urbana podruაja na podruაju opၰine Tuzla ("Mramor Novi – Dobrnja", "Mramor", "Lipnica", "Ljepunice" i"Bukinje"), urbana podruაja na podruაju opၰine Lukavac (dio urbanog podruაja "Lukavac" i "Doboᘐnica"), urbana podruაja u opၰini Banoviၰi (dio urbanog podruაja "Banoviၰi" i urbana podruაja "Podgorje" i "Banoviၰi



selo") , te urbana podruაja na podruაju opၰine ័ivinice (urbana podruაja "ᄀurᄐevik" i "Viᘐၰa Gornja")

§ Graᄐenje novih objekata na postojeၰim graᄐevinskim zemljiᘐtima u okviru eksploatacionih polja vrᘐiti u skladu sa Zakonom o rudarstvu ( saglasnost rudarske organizacije)

Podzemna eksploatacija

§ Za postojeၰa naselja iznad eksploatacije mineralnih sirovina podzemnim putem (jame) osigurati u fazi eksploatacije stabilnost i bezbjednost (zaᘐtitni stubovi)

§ Gore navedene uslove primjenjivati posebno u naseljima: "Mramor Novi", "Mramor", "Dobrnja", "Lipnica", "Ljepunice" i "Bukinje" (opၰina Tuzla)

§ Nakon izrade Elaborata o sanaciji starih rudarskih radova na podruაju rudnika Moluhe ( naselje Moluhe) i izvrᘐenih detaljnih geomehaniაkih i in០enjersko geoloᘐkih istra០ivanja utvrditi povrᘐine za razvoj naselja "Moluhe"

§ Za razvoj industrije (privredne zone) koristiti kompleks-krug napuᘐtenih jama rudnika "Lipnica" , rudnika "Lukavac"(Kreka) i "Radina" Banoviၰi.

§ Graᄐenje objekata u gradu Tuzli u granicama slijeganja terena ( na degradiranim povrᘐinama), vrᘐiti nakon potapanja slanih bunara, u svemu prema uslovima propisanim posebnom opၰinskom Odlukom.

Povrᘐinska eksploatacija

§ U okviru eksploatacionih polja rudnika Banoviၰi zadr០ati i opremiti komunalnom i druᘐtvenom infrastrukturom, (zavisno od eksploatacionih radova na kopu), slijedeၰa naselja: "Selo II", "Bagremik", "Stra០benica", "Kasumoviၰi", "Ⴠubriၰ" i izbjegliაko naselje "Mrdiၰi"

§ Nakon izvrᘐene tehniაke rekultivacije pristupiti realizaciji naselja "Ku០iၰi" na starom eksploatacionom polju kvarcnog pijeska "Ku០iၰi"

1.5. Smjernice za opremanje graᄐevinskog zemljiᘐta

Planom predviᄐene povrᘐine graᄐevinskog zemljiᘐta iznose ukupno 38.867 ha ili 14,66 % od ukupne povrᘐina Kantona. Od te povrᘐine planirane povrᘐine graᄐevinskog zemljiᘐta za potrebe stanovanje zauzimaju 36.327 ha, a za razvoj privrednih djelatnosti odreᄐena su graᄐevinska zemljiᘐta - privredne zone u sklopu urbanih podruაja ili izvan njih, koje zauzimaju 2539,32 ha.

Da bi se obezbijedilo provoᄐenje policentriაnog sistema razvoja, neophodno je prije svega obratiti pa០nju na opremanje urbanih podruაja i graᄐevinskih zemljiᘐta kvalitetnom saobraၰajnom, komunalnom i energetskom infrastrukturom, აime ၰe se ujednaაiti usIovi ០ivljenja, prije svega stanovanja i rada, a zatim i drugih djelatnosti u prostoru, na cijelom podruაju Kantona.

Da bi se to moglo postiၰi, odnosno da bi koriᘐtenje zemljiᘐta i zemljiᘐna politika bili u funkciji razvoja, izgradnje i funkcioniranja naselja, potrebno je obezbijediti slijedeၰe:



- obaviti ekonomsko vrednovanje zemljiᘐta u skladu sa cijenom neizgraᄐenog zemljiᘐta, troᘐkovima ureᄐivanja, cijenom izgradnje stanova, poslovnog prostora i prateၰih sadr០aja;

- diferencirati vrijednost zemljiᘐta za stanovanje (razliაiti tipovi prema izgradnji i dohotku korisnika) i poslovanje (komercijalne aktivnosti, industrija, druᘐtvene, javne i kulturne djelatnosti, rekreacija i zelenilo, itd.);

- diferencirati razliაite pojave oblika renti u stanovanju i poslovanju (komercijalne djelatnosti) i razraditi kriterijume izuzimanja rente (naknada za koriᘐtenje zemljiᘐta);

- pomoၰu odgovarajuၰih parametara treba diferencirati kriterijume za vrednovanje lokacija i prostornih cjelina, kao ᘐto su udaljenost od gradskog centra, promet u komercijalnim djelatnostima, troᘐkovi opremanja zemljiᘐta, troᘐkovi infrastrukture, vrijeme i kvalitet putovanja, troᘐkovi putovanja, ekoloᘐki troᘐkovi i sl. Takoᄐer, kao osnova za vrednovanje zemljiᘐta treba da poslu០i i koeficijent veliაine i znaაaja naseljenog mjesta.

Imajuၰi u vidu sve naprijed navedeno, daju se sljedeၰe osnovne smjernice za opremanje graᄐevinskog zemljiᘐta:

§ Kod opremanja graᄐevinskog zemljiᘐta neophodno je imati na umu da to prije svega podrazumijeva ureᄐenje zemljiᘐta (priprema zemljiᘐta, izgradnja komunalnih objekata i ureᄐaja na graᄐevinskom zemljiᘐtu), ᘐto iziskuje osiguranje znatnih materijalnih sredstava. Stoga je potrebno utvrditi realne troᘐkove ureᄐenja graᄐevinskog zemljiᘐta, te u skladu s tim prilagoditi sve dalje aktivnosti neophodne za opremanje graᄐevinskog zemljiᘐta.

§ Uraditi Plan graᄐenja i odr០avanja kantonalnih i lokalnih puteva kojim treba predvidjeti izgradnju novih i odr០avanje postojeၰih puteva prvenstveno u dijelu Kantona u kojem se ០eli podstaၰi br០i razvoj, odnosno gdje se ០eli zadr០ati ili privuၰi stanovniᘐtvo.

§ Osigurati dovod potrebne koliაine kvalitetne vode na prostorima postojeၰeg i planiranog graᄐevinskog zemljiᘐta.

§ Dograᄐivati postojeၰu i intenzivirati izgradnju kanalizacione mre០e, te je dovesti u ravnote០u sa vodosnabdijevanjem.

§ Regulirati vodotoke i smanjiti eroziju tla, te sprijeაiti ili smanjiti moguၰe ᘐtete.

§ Ostvarivati moguၰnosti za maksimalnu upotrebu postojeၰih izvora energije i njihove dostupnosti svim podruაjima kroz modernizaciju i dogradnju.

§ Obezbjediti poᘐtansko - telekomunikacijski saobraၰaj uvoᄐenjem novih tehnologija sa ciljem dostizanja evropskih standarda.

§ Na nivou Prostornih planova opၰina nu០no je detaljnije analizirati graᄐevinsko zemljiᘐte, njegove granice i pojedine namjene, radi ᘐto optimalnijeg iskoriᘐtenja postojeၰe infrastrukture i ᘐto racionalnijeg koriᘐtenja prostora za izgradnju planirane.

1.6. Sanacija degradiranih podruაja

U kantonu su prisutne velike koliაine raznih mineralnih sirovina, meᄐu kojima dominiraju: ugalj, lapor, so, gline, kreაnjak, ᘐljunak i sl.



Eksploatacijom ovih mineralnih sirovina dolazi do degradacije tla u ogromnim razmjerima (posebno eksploatacijom povrᘐinskim putem).

Degradaciji tla posebno doprinose deponije: krovinskog (jalovinskog) materijala, ᘐljake , industrijskog i komunalnog otpada.

U dosadaᘐnjoj praksi rekultivaciji ovih degradiranih povrᘐina na Tuzlanskom kantonu se pristupalo pojedinaაno i u dosta skromnim razmjerima.

U planskom periodu neophodno je pristupiti djelomiაnoj rekultivaciji degradiranih povrᘐina na:

§ Povrᘐinskim kopovima rudnika "Banoviၰi" (po fazama u zavisnosti od eksploatacionih radova – dio povrᘐinskog kopa "Breᘐtica", dio povrᘐinskog kopa "Ⴠubriၰ", i jama "Radina")

§ Povrᘐinskim kopovima rudnika "ᄀurᄐevik" (po fazama u zavisnosti od eksploatacionih radova dio povrᘐinskog kopa "Viᘐၰa II", dio povrᘐinskog kopa "Brezje" i dio povrᘐinskog kopa "Potoაari")

§ Povrᘐinskom kopu "ᘀikulje" (po fazama u zavisnosti od eksploatacionih radova)

§ Povrᘐinskom kopu "Dubrave" (po fazama u zavisnosti od eksploatacionih radova)

Konaაnu (cjelovitu) rekultivaciju degradiranih povrᘐina u planskom periodu, treba izvesti na prostorima gdje je zavrᘐena eksploatacija (podzemna, povrᘐinska) i odlaganje jalovinskog materijala, ᘐljake i komunalnog otpada a to su:

§ Rekultivacija povrᘐinskog kopa (stari rudarski radovi) ᘀiაki Brod – jezero "ᘀiၰi", i na prostoru Bistarca

§ Rekultivacija povrᘐinskog kopa (stari rudarski radovi) Lukavaაka Rijeka§ Rekultivacija – poᘐumljavanje povrᘐinskog kopa Krojაica§ Sanacija povrᘐinskog kopa (prevoᄐenje u graᄐevinsko zemljiᘐte) starih

rudarskih radova – kvarcni pijesak "Ku០iၰi"§ Rekultivacija ᘐljaაiᘐta Termoelektrane " Tuzla", na lokalitetu "Jezero I i II"§ Rekultivacija kamenoloma koji prestaju sa radom§ Rekultivacija deponije komunalnog otpada Desetine (nakon izgradnje

regionalne deponije)§ Rekultivacija saniranih kliziᘐta na podruაju Tuzlanskog kantona§ Sanacija degradiranog podruაja grada Tuzle, nastalo kao posljedica

eksploatacije soli§ Sanacija povrᘐina starih rudarskih radova (prevoᄐenje u graᄐevinsko

zemljiᘐte) iznad jame Moluhe i Lipnica



2. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA PRIVREDNE JAVNE INFRASTRUKTURE

2.1. Smjernice za razvoj regionalnog saobraၰajnog sistema

Osnovom prostornog razvoja privredne i javne infrastrukture usmjerava se razvoj saobraၰajne infrastrukture, odnosno razvoj regionalnog saobraၰajnog sistema (putna, ០eljezniაka i druga infrastruktura) u skladu sa planiranim razvojem u cilju povezivanja na saobraၰajnu infrastrukturu dr០ave Bosne i Hercegovine, entiteta i susjednih dr០ava kao i funkcionalno saobraၰajno povezivanje naselja (sa naglaskom na povezivanje urbanih centara i ruralnih podruაja), javni saobraၰaj i drugo.

Kod izrade smjernica za razvoj regionalnog saobraၰajnog sistema vodilo se raაuna o njihovoj usaglaᘐenosti sa Srednjoroაnom razvojnom strategijom BiH (PRSP). Srednjoroაna razvojna strategija BiH za period 2004.-2007. god. definirala je sektorske prioritete, u okviru kojih je predoაila stanje odreᄐenog sektora, pravni i institucionalni okvir, probleme i prioritete sektora uz neophodne mjere i reforme koje je potrebno provesti u periodu 2004 - 2007 godina.

Poაetkom 2004.g. Vijeၰe ministara BiH je, zajedno sa entitetskim vladama, usvojilo Srednjoroაnu razvojnu strategiju BiH (PRSP). U mjesecu martu 2005 godine Parlamentarna skupᘐtina BiH podr០ala je implementaciju Srednjoroაne razvojne strategije BiH (PRSP) აime je i oficijelno zapoაet proces njene implementacije.

Regionalna strategija razvoja Sjeveroistoაne BiH predstavlja dodatak dokumentu Srednjoroაne razvojne strategije BiH (PRSP), i izmeᄐu njih ne postoji nesaglasnost.

Razvoj koncepta regionalnog razvoja u BiH zavisi od meᄐusobno povezane kombinacije razliაitih reformskih aktivnosti, odgovarajuၰih politiაkih odluka i radikalnog odgovora, koji ၰe odgovarati ᘐirokom spektru ekonomskih ciljeva u skladu sa ekonomskim, socijalnim i potrebama okru០enja u zemlji. Odluka da se zapoაne sa izgradnjom potrebnih kapaciteta za proces regionalnog razvoja odra០ava potrebu da se pomogne u ekonomskoj regeneraciji Bosne i Hercegovine, a isto tako i da se doprinese pripremanju zemlje za buduၰu integraciju u EU i koriᘐtenje pretpristupnih fondova.

U skladu sa buduၰom vizijom regionalnog razvoja, postavljaju se smjernice za razvoj saobraၰajnog sistema Tuzlanskog kantona kao sastavnog dijela regionalnog saobraၰajnog sistema:

§ Autoput Tuzla – rijeka Sava, magistralni putni pravac Oraᘐje-Tuzla-Kladanj, kao dionica magistralnog puta ័upanja-Tuzla-Sarajevo-Opuzen, i put Doboj-ᘀamac, kao dionica puta Sarajevo-Doboj-ᘀamac, predstavljaju putni izlaz regije prema zemljama Srednje Evrope i prema Jadranu.

§ Putni pravac Tuzla-Doboj sa produ០ecima prema Banja Luci i Derventi osnovna je (magistralna) spona regije sa regijom Zapad (Banja Luka) i zemljama Zapadne Evrope.

§ Putne saobraၰajnice, Tuzla-Bijeljina i Tuzla-Zvornik, povezuju regiju sa Jugoistoაnom Evropom.

§ ័eljezniაke pruge Banoviၰi-Tuzla-Brაko i Ploაe-Sarajevo-Doboj-ᘀamac-Vinkovci veza su na sjeveru i povezuju regiju sa zemljama Srednje Evrope, dok je na jugu pruga Vinkovci-Ploაe veza sa Jadranom.



§ Pruga Tuzla-Zvornik omoguၰava i izlaz regije na teritorij Srbije i Crne Gore, dok su prugom Tuzla-Doboj otvoreni ០eljezniაki pravci ka zapadnim regijama (Zenica, Banja Luka) i Zapadnoj Evropi. ័eljezniაkim აvorom Doboj i prugom Vinkovci-Ploაe omoguၰena je veza prema sjeveru i jugu Evrope.

§ Aerodrom u Tuzli, te luka Brაko predstavlja poseban potencijal za ekonomski razvoj.

Da bi se postigao planirani razvoj saobraၰajnog sistema prioritet je:

Putna infrastruktura i transport:

§ izraditi dugoroაnu strategiju razvoja putnog sektora na Tuzlanskom kantonu, u skladu s BHTMP (B&H Transport Master Plan).

§ razviti sistem menad០menta, monitoringa i zaᘐtite puteva.§ formirati zajedniაku bazu podataka za cestovnu mre០u u Tuzlanskom

kantonu, kao osnove sistema upravljanja i monitoringa. Time bi se na efikasan naაin pratilo stanje puteva i podataka za planiranje i programiranje radova na odr០avanju, rekonstrukciji i izgradnji puteva.

§ izraditi studiju izvodljivosti za rekonstrukciju i izgradnju novih puteva § revitalizirati i modernizirati postojeၰu putnu mre០u§ poveၰan intenzitet saobraၰaja na pojedinim dionicama postojeၰe putne

infrastrukture nala០e potrebu da se modernizira postojeၰa putna mre០a u skladu sa veၰ uraᄐenim studijama,

§ poveၰati nivo bezbijednosti regionalnih i lokalnih puteva, u skladu sa utvrᄐenim prioritetima,

§ nastaviti sa aktivnostima na izgradnji veze sa auto-putem na Koridor-u Vc.§ nastaviti sa aktivnostima na izgradnju auto-puta Tuzla-rijeka Sava.§ osigurati financijska sredstva za zadovoljavajuၰe finansiranje putne

infrastrukture§ ekonomskim mjerama stimulirati javni prijevoz.

័eljezniაka infrastruktura i transport

§ Ostvariti aktivno uაeᘐၰe i dati doprinos u okviru nadle០nosti u implementaciji prioriteta definiranih Srednjoroაnom razvojnom strategijom BiH (PRSP).

Zraაni transport i aerodromi

§ Izraditi studiju izvodljivosti za teretni transport i poslovne zone na aerodromu Tuzla

§ modernizirati i proᘐiriti kapacitete aerodroma "Tuzla" § realizirati projekte na aerodromu koji se odnose na poboljᘐanje kvaliteta

usluge i sigurnosti do nivoa koje propisuje ICAO,§ iskoristiti optereၰenost nekih BiH aerodroma, kao i povoljan geografski

polo០aj Tuzlanskog aerodroma za razvijanje moguၰnosti i intenzivniju afirmaciju aerodroma "Tuzla".



2.2. Smjernice za razvoj telekomunikacione infrastrukture

U cilju prikljuაenja Bosne i Hercegovine globalizacijskim promjenama u koje spada i izgradnja modernog informacionog druᘐtva u saradnji sa UNDP-jem uraᄐena je Strategija razvoja informacionog druᘐtva Bosne i Hercegovine. Strategija je usvojena od strane Vijeၰa ministara Bosne i Hercegovine. Strategija se odnosi na period 2004-2010 godina. U Strategiji se posebno obraᄐuje razvoj telekomunikacione infrastrukture kao dio informacijske i tekomunikacione tehnologije (IKT). S obzirom na ciljeve koji su zadati u Strategiji kao i moguၰnostima realizacije, njena realizacija ၰe sigurno biti produ០ena i na du០i period.

S obzirom na va០nost telekominikacinih usluga na razvoj ukupnog druᘐtva neophodno je razvijati ovu infrastrukturu. Pokazatelj razvoja je broj korisnika nekog servisa na sto stanovnika. Da bi smanjili jaz u razvoju, potrebno je poveၰati fiziაke kapacitete infrastrukture mjereno na sto stanovnika :

§ broj prikljuაaka fiksne mre០e 35 do 2010 § broj prikljuაaka mobilne mre០e 50 do 2010§ broj prikljuაaka internet korisnika 20 do 2010§ broj prikljuაaka preko mobilne mre០e (GPRS, EDGE,) 20 do 2010§ broj prikljuაaka CaTV 20 do 2015§ broj prikljuაaka DTV (Digitalne TV) 20 do 2020.

U planskom periodu potrebno je da se broj korisnika primijenjenih tehnologija poveၰa:

§ Broj korisnika ISDN linija na 100 linija, 10% do 2007 ,20% do 2010§ broj korisnika ᘐirokopojasnog pristupa na 100 linija, 5% do 2007 ,30% do

2020 godine,§ broj korisnika GPRS, EDGE mobilnih komunikacija 25% do 2010§ broj korisnika UMTS (3G) mobilnih komunikacija 20% do 2015.

Pored fiziაkog poveၰanja broja korisnika telekomunikacionih servisa neophodno je graditi mre០e sljedeၰe generacije a to znaაi:

§ izgradnja ᘐirokopojasne telekomunikacione infrastrukture§ izgradnja multiservisnog transportnog sistema za paketsku, fiksnu i

mobilnu mre០u§ izgradnja mobilne mre០e treၰe generacije.

Ove mre០e su viᘐeuslu០ne, viᘐekorisniაke, fleksibilne, skalabilne i visokoraspolo០ive. Kao takve omoguၰavaju i konvergenciju usluga, konvergenciju mre០a i konvergenciju operatera i davaoca usluga ᘐto ၰe korisnicima dati moguၰnost jednostavnog koriᘐtenja i uvijek najbolju konekciju na telekomunikacionu mre០u.

Telekom operatori koji djeluju (ili ၰe djelovati) na podruაju Tuzlanskog kantona imaju obavezu da u svom razvoju pomognu realizaciji planskih ciljeva koji su predviᄐeni u ovom dokumentu.



2.3. Smjernice za razvoj energetske infrastrukture u kantonu

Energetski potencijali na podruაju Tuzlanskog kantona znaაajni su za Federaciju BiH, a i za cijelu dr០avu BiH. Ti potencijali su uglavnom u velikim zalihama uglja.

Za ispravno koriᘐtenje energetskih resursa na dobrobit graᄐana ovog kantona i dr០ave BiH, bit ၰe potrebno donijeti strategiju druᘐtvenog razvoja BiH i strategiju razvoja energetike.

Na osnovu dosadaᘐnjeg iskustva mo០e se konstatirati da je razvoj Tuzlanskog kantona u velikoj mjeri ovisan o razvoju energetike. O tome se mo០e kompetentno rasuᄐivati, jer na ovim prostorima veၰ preko dvije decenije postoji i radi najveၰi energetski kompleks u dr០avi BiH. Termoelektrana Tuzla sa instaliranom snagom 779 MW i godiᘐnjom proizvodnjom oko 4 000 GWh ima uz sebe rudnike uglja iz kojih koristi blizu 4 miliona tona godiᘐnje. Ove veliაine predstavljaju u dobroj mjeri uravnote០eno stanje za ovaj energetski kompleks, jer su i ostali parametri tome prilagoᄐeni, kao ᘐto su transportni sistemi akumulacije vode, odlagaliᘐta ᘐljake i pepela, te veze na energetski sistem.

Razvoj energetike u razmatranom planskom periodu bit ၰe takav da obezbjedi objekte kontinuiteta i kao zamjenske kapacitete. Naravno, svi novi objekti moraju biti graᄐeni po dostignutim evropskim standardima i sa posljednjim tehniაkim rjeᘐenjima za opremu po osnovu ekonomiაnosti i po ekoloᘐkim uslovima rada.

Povrᘐinski kopovi uglja moraju planirati rekultivaciju devastiranog zemljiᘐta. Termoelektrana mora planirati zaposjedanje ᘐto manjih novih povrᘐina, ᘐto upuၰuje na to da se potpuno iskoristi prostor pored postojeၰe termoelektrane. Novi blokovi moraju biti tako koncipirani da njihov utjecaj na okolinu bude u granicama koje su propisane evropskim standardima. Ovo se odnosi na აestice pepela kao i na ispusne plinove. Odlaganje ᘐljake i pepela mora biti takvo da ne zahtjeva veၰe koliაine vode u bilo kojoj fazi u planskom periodu. To znaაi da bi trebalo objekte koncipirati tako da se ne izazove potreba dovoᄐenja novih koliაina vode u akumulacijsko jezero Modrac. Novi blokovi trebaju biti izgraᄐeni kao TE – TO blokovi.

Sistem toplifikacije gradova i naselja treba nastaviti i izgraditi u svim dijelovima podruაja koja su u dosegu ovog sistema sa tehnoekonomskim opravdanjem.

Osnovne vrelovode do ciljnih naselja treba voditi zajedniაkom trasom gdje jeto moguၰe. Ovo je potrebno zato ᘐto je opredjeljenje da se od izvora vodi jedan vrelovod za jedan grad. Obzirom na povoljan polo០aj TE Tuzla u prostoru kantona moguၰe je u gotovo svim veၰim gradovima kantona provesti toplifikaciju.

Elektroprenosna mre០a najviᘐeg napona 400 kV dovoljno je razvijena da prihvati energiju i iz novih zamjenskih proizvodnih objekata, pa se ne planiraju nove trase za nove dionice.

Elektroprenosna mre០a 110 kV je nedovoljna, posebno nedostaje dosta objekata trafostanice 110/20 kV i zbog toga sada ima veliki broj potroᘐaაa, posebno na seoskim podruაjima koji imaju nekvalitetnu elektriაnu energiju i nedovoljnu sigurnost u snabdijevanju. Ova situacija je nastala zato ᘐto je Elektroprivreda BiH donijela odluku 1997. godine da se u elektrodistribuciji mogu graditi objekti za tri naponska nivoa i to: 110 kV, 20 kV i 0,4 kV. Na taj naაin se viᘐe ne mogu graditi objekti 35 kV i 10 kV, pri აemu se objekti 35 kv trebaju postepeno zamjenjivati sa 110 kV i 20 kv, a 10 kV vodove treba pretvarati u vodove 20 kV. Ovo pretvaranje vodova 10 kV u vodove 20 kV znaაi praktiაno zadr០avanje postojeၰih trasa, a ostalo



se sve mijenja. Ovo je vrlo dobra mjera, jer su se gotovo svi 10 kV vodovi morali rekonstruirati jer im je ០ivotna dob ispunjena.

Na ovom kantonu je iznad prosjeka razvijena mre០a 35 kV, pa zaustavljanje njene dalje izgradnje kod nas znaაi potrebu izgradnje veၰeg broja objekata 110 kV, აija je cijena koᘐtanja znatno veၰa od 35 kV. Pomenuta odluka, te pojava rata i nedovoljna sredstva poslije rata i veliko pomjeranje potroᘐaაa na podruაja gdje je slaba postojeၰa distributivna mre០a izazvalo je potrebu za velikim brojem objekata 110 kV. Zato ၰe biti potrebno intenzivnije ulagati u ovu mre០u kako ne bi bila koაnica razvoja na viᘐe podruაja kantona.

Potrebno je ᘐto prije povezati sve postojeၰe 110 kV dalekovode izmeᄐu entiteta, a takoᄐer i 35 kV dalekovoda za koje postoji interes i tehnoekonomsko opravdanje. Mre០u 35 kV koriste sve veၰe privredne organizacije na podruაju kantona ᘐto znaაi da ၰe i oni trebati planirati postepenu zamjenu svojih objekata sa objektima na napon 110 kV i 20 kV. Odluka o prestanku izgradnje mre០e 35 kV i njeno postepeno ukidanje ne odnosi se direktno na privredne organizacije imaoce ovakvih objekata, ali ၰe biti primorani na zamjenu, zato ᘐto se takva oprema veၰ prestaje serijski proizvoditi u cijeloj Evropi.

Proces prelaska sa აetveronaponskog na tronaponski sistem je vrlo ote០an i dosta skuplji u poაetku zbog potrebe veၰeg broja 110 kV objekata, ali se mora provoditi, jer to Evropski standard i tome se prilagoᄐavaju proizvoᄐaაi elektroopreme.

Kod radova na rekonstrukciji mre០e 10 kV, kao i izgradnja nove u gradskim i prigradskim podruაjima potrebno je graditi podzemnu mre០u jer se tako mo០e mnogo bolje koristiti prostor.

2.4. Smjernice za razvoj komunalne infrastrukture u kantonu

2.4.1. Smjernice za razvoj sistema vodosnabdijevanja

U cilju smanjenja trenutno iskazanog deficita u vodi pojedinih opၰina, a time i poboljᘐanja uslova snabdijevanja pitkom vodom stanovniᘐtva razmatranog podruაja, utvrᄐuju se slijedeၰe smjernice:

Optimizacija postojeၰih izvoriᘐta vode za piၰe do postizanja punog kapaciteta

§ Optimizacija precrpljivanjem akvifera u hidroloᘐkom minimumu;U ovu grupu ubrajaju se izvoriᘐta: Stupari (Tuzla), Studeᘐnica i Krabaᘐnica (Banoviၰi) i Gluha Bukovica (Kladanj)

§ Optimizacija dogradnjom novih zahvatnih objekata (bunara);U ovu grupu ubrajaju se izvoriᘐta: Spreაko polje (Tuzla), Okanoviၰi (Gradaაac), Doma០iၰ (Gradaაac) – pored novih zahvatnih objekata potrebna i optimizacija postojeၰih.

§ Optimizacija potrebna i na izvoriᘐtu Sklop (Graაanica), ali se bez prethodno provedenih istra០nih radova ne mo០e se predvidjeti vid optimizacije.

Ove moguၰnosti su, u veၰini sluაajeva, nedovoljno istra០ene i hidrogeoloᘐki

nedefinirane, pa je potrebno odmah pristupiti odgovarajuၰim istra០ivanjima i



iznala០enju odgovarajuၰih tehniაkih rjeᘐenja. Iz provedenih istra០nih radova ne mo០e se predvidjeti vid optimizacije.

Smanjenje gubitaka na dovodnim cjevovodima i razvodnoj mre០i

Enormni gubici vode procijenjeni u razvodnim mre០ama opၰinskih sistema vodosnabdijevanja (30 – 70%), uslovljavaju da se saniranje istih postavi kao hitan i kontinuiran zadatak svim komunalnim organizacijama koje upravljaju vodovodnim sistemima, აiji gubici prelaze 20 – 25%.

§ Smanjenje gubitaka vode mo០e se postiၰi: rekonstrukcijom (zamjenom) dotrajalih dijelova mre០e, saniranje kvarova na dovodnim cjevovodima i razvodnoj mre០i, zamjenom dotrajalih vodovodnih armatura i drugo.

Podmirenje deficita u vodi opၰina Tuzla, Lukavac i ័ivinice, gotovo do kraja planskog perioda, koriᘐtenjem voda akumulacije Modrac

Kao rjeᘐenje koje bi zadovoljilo potrebe za vodom Tuzle, Lukavca, a uz

ukljuაenje lokalnog izvoriᘐta ''Barice'' i ័ivinice do kraja planskog perioda, moguၰe je koriᘐtenjem voda akumulacije Modrac.

§ Treba izvrᘐiti preraspodjelu raspolo០ivog bilansa voda Modraca na tehnoloᘐku i vodu za piၰe, provesti neophodne mjere zaᘐtite akumulacije i njenog sliva, kao i primijeniti odgovarajuၰe tehnologije preაiᘐၰavanja voda.

§ Izvrᘐiti definitivnu raspodjelu raspolo០ivog bilansa voda akumulacije na tehnoloᘐku i vodu za piၰe, ᘐto ၰe se moၰi utvrditi tek nakon provoᄐenja potrebnih analiza, ukljuაujuၰi i razmatranje moguၰnosti uvoᄐenja racionalizacije i recirkulacije potroᘐnje tehnoloᘐke vode u proizvodnim procesima postojeၰih potroᘐaაa.

§ Planirano je da se u I fazi izgradi postrojenje kapaciteta 300 l/sek za Tuzlu i postrojenje kapaciteta 150 l/sek za Lukavac (aktivnosti u toku), sa rokom zavrᘐetka u 2007. godini. Po zavrᘐetku I faze, planirano je da odmah zapoაne realizacija II faze izgradnjom postrojenja kapaciteta 300 l/sek (100l/sek za Tuzlu, 100 l/sek za Lukavac i 100 l/sek za ័ivinice).

Ubla០avanje deficita u vodi u ostalim opၰinskim vodovodnim sistemima

Ⴠeliၰ§ Uz prethodno provoᄐenje odgovarajuၰih istra០ivanja, te iznala០enja

tehniაkih rjeᘐenja koja obezbjeᄐuju koriᘐtenje punog kapaciteta novih izvoriᘐta ''Brana Vra០iၰi'' i ''Brnjik II'', obezbjediti ukljuაivanje dodatnih koliაina vode u postojeၰi sistem vodosnabdijevanja naselja Ⴠeliၰ, Ratkoviၰi, Brnjik i Vra០iၰi, uz potreban vremenski pomak ukljuაenja istih.

Graაanica§ Uz prethodno provoᄐenje neophodnih hidrogeoloᘐkih istra០ivanja kojima

bi se definirala moguၰnost proᘐirenja postojeၰeg izvoriᘐta Soljanuᘐa, te iznala០enja optimalnih tehniაkih rjeᘐenja zahvaၰanja istih, pristupilo bi se



proᘐirenju i dogradnji postojeၰih objekata vodovodnog sistema Graაanica, აime bi se omoguၰio prihvat novih koliაina vode.

Srebrenik§ Pripremiti i realizovati programa hidrogeoloᘐkih istra០nih radova kojima bi

se utvrdila moguၰnost zahvaၰanja dodatnih koliაina vode iz aluvijona rijeke Tinje, sa posebnim naglaskom na moguၰnost oაuvanja kvaliteta istih. Po definiranju kapaciteta izvoriᘐta i optimalnih tehniაkih rjeᘐenja eksploatacije istog, pristupiti pripremi odgovarajuၰe dokumentacije za uvoᄐenje novih koliაina vode u postojeၰi sistem vodosnabdijevanja Srebrenika i prikljuაenih prigradskih naselja.

§ Na sliაan naაin pristupiti istra០ivanju i realizaciji parcijalnih sistema vodosnabdijevanja za pojedina mjesna podruაja, na lokalnim akviferima.

§ Razmatranje moguၰnosti izgradnje malih akumulacija "Bistrica" i "Lu០niაka rijeka"

័ivinice§ Istra០ivanje i izgradnja izvoriᘐta ''Barice'' – Spreაko polje, te priprema i

realizacija tehniაkog rjeᘐenja za uvoᄐenje dodatnih koliაina vode u postojeၰi sistem ័ivinica i prikljuაenih prigradskih naselja. U sklopu ovih aktivnosti planirati i radove na poboljᘐanju eksploatacije postojeၰeg sistema vodosnabdijevanja stvarajuၰi uslove da postojeၰi rezervoar ''Meᘐtriၰi'' funkcioniᘐe kao rezervoar ispred naselja.

Regionalni sistem vodosnabdijevanja ''Tuzlanska regija'' § Neovisno o realizaciji gore navedenih aktivnost, neke od opၰina vjerojatno

neၰe rijeᘐiti problem deficita pitke vode u planskom periodu. Zbog toga, a i zbog potrebe razvoja potroᘐnje poslije 2025. godine, nu០no je planirati realizaciju regionalnog sistema vodosnabdijevanja u periodu od 2015. do 2030. godine, აije izvoriᘐte mo០e biti samo rijeka Krivaja (prema va០eၰoj dokumentaciji), bilo koja varijanta zahvata da se usvoji. Predviᄐeno je da se u I fazi, otvorenim zahvatom, prevedu vode rijeke Krivaje u sliv rijeke Spreაe, a potom bi se pristupilo formiranju akumulacije na navedenom vodotoku. Programom dugoroაnog vodosnabdijevanja razraᄐena su dva rjeᘐenja po varijantama. Tim rjeᘐenjima se planira regionalni vodovod ''Tuzlanska regija'' koji bi objedinjavao meᄐuopၰinski vodovod Tuzla, Lukavac i ័ivinice, te opၰinske vodovode Banoviၰi, Kalesija i Srebrenik, a eventualno i Graაanica.

2.4.2. Smjernice za razvoj sistema kanalizacije i tretman otpadnih voda

U cilju smanjenja tereta zagaᄐenja koji se unosi u povrᘐinske vode Tuzlanskog kantona, odnosno poboljᘐanja i oაuvanja kvaliteta povrᘐinskih voda, utvrᄐuju se smjernice za prikupljanje, odvoᄐenje i preაiᘐၰavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda.



Utvrᄐivanje koncepcije prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda

Da bi utvrdili koncepciju prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda sa podruაja opၰine, potrebno je pristupiti pripremi potrebne dokumentacije, odgovarajuၰeg nivoa:

§ Opၰine Doboj Istok i Srebrenik utvrdile su koncepciju prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda izradom odgovarajuၰe dokumentacije, te provoᄐenjem potrebne struაne revizije.

§ Za opၰine Banoviၰi i Kalesija u toku je izrada dokumentacija kojom ၰe biti analiziran i predlo០en optimalan koncept prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda na jednom ili viᘐe konvencionalnih ili tipskih postrojenja.

§ Za gradsko podruაje Tuzle, gdje su primijenjeni kombinovani i separatni sistem kanalizacije (tri glavna kolektora), odmah pristupiti izradi analize stanja izgraᄐenih sistema za prikupljanje i odvoᄐenje fekalnih voda, a gdje je to potrebno i oborinskih voda, za izradom prijedloga mjera za poboljᘐanje trenutnog stanja.

§ Za naselja koja nisu obuhvaၰena sistemom gradske kanalizacije, izradom odgovarajuၰe dokumentacije utvrditi koncepciju prihvaၰanja i odvoᄐenja otpadnih voda, uz optimizaciju preაiᘐၰavanja istih na centralnom gradskom postrojenju ili tipskim postrojenjima.

§ Opၰina ័ivinice ima rijeᘐenu koncepciju prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda za gradsko podruაje i prigradska naselja, ukljuაujuၰi i naselja ᄀurᄐevik i Viᘐၰa. Za ostala naselja potrebno je pripremiti dokumentaciju i utvrditi koncepciju prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda, uz optimizaciju broja tipskih ili konvencionalnih postrojenja.

§ Za opၰinu Gradaაac utvrᄐena i dijelom realizirana koncepcija prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda, na izgraᄐenom postrojenju kapaciteta 30.000 ES. Za naselja koja nisu obuhvaၰena sistemom gradske kanalizacije, analizirati i utvrditi koncept prihvata, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda na gradskom ili zasebnim postrojenjima.

§ Za naselja Ⴠeliၰ, Ratkoviၰi, Brnjik, Vra០iၰi i Velino Selo utvrᄐena koncepcija prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda. Za ostala naselja sa podruაja opၰine Ⴠeliၰ pristupiti izradi odgovarajuၰe dokumentacije kojom bi se utvrdio koncept prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda centralnom ili viᘐe postrojenja.

§ U opၰinskim centrima Lukavac, Graაanica i Kladanj utvrᄐena je koncepcija prihvata i odvoᄐenja otpadnih voda. Potrebno razmotriti naაin prihvaၰanja, odvoᄐenja, te optimalno preაiᘐၰavanje otpadnih voda na jednom ili viᘐe postrojenja. Razmotriti i predlo០iti eventualnu rekonstrukciju veၰ izvedene kolektorske i kanalizacione mre០e.

§ Za naselja sa podruაja opၰina Sapna i Teoაak, razmotriti i utvrditi koncepciju prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda, posebno analizirajuၰi opravdanost preაiᘐၰavanja istih na jednom ili viᘐe postrojenja.



§ Analiziran je i koncept prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda naselja lociranih na obodu akumulacije Modrac (podruაja opၰina Lukavac, ័ivinice i Tuzla), sa tipskim postrojenjima kapaciteta do 2.000 ES.

Realizacija planiranih kanalizacionih sistema i postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda

§ Po izradi odgovarajuၰe dokumentacije i usvajanju koncepcije prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda, svaka opၰina pojedinaაno utvrᄐuje redoslijed prioriteta za realizaciju planiranih objekata.

§ Za utvrᄐeni prioritet(e), pristupa se pripremi dokumentacije viᘐeg nivoa, obezbjeᄐenju sredstava i provoᄐenju procedure za dodjelu ugovora o nabavci, a potom i realizaciji planiranih radova.

§ Planirano je da se postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda izvode fazno, s tim da se do kraja I planskog perioda (2015. godina), realizuje I faza postrojenja orjentacionog kapaciteta koji odgovara 40 – 60 % kapaciteta planiranog za kraj planskog perioda (za svaku opၰinu posebno se odreᄐuje), a da se do kraja planskog perioda realizuje II faza postrojenja kao dopuna do ukupno planiranog kapaciteta. Planirano je takoᄐer, gdje god je to izvodljivo, preაiᘐၰavanje komunalnih i otpadnih voda industrije na jednom postrojenju.

§ Kada su u pitanju kanalizacioni sistemi prednost treba dati kolektorskoj i kanalizacionoj mre០i koja obezbjeᄐuje prihvat i dovoᄐenje veၰih koliაina otpadne vode do postrojenja za preაiᘐၰavanje.

Prioriteti u realizaciji kanalizacionih sistema i postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda

Imajuၰi u vidu osnovne ciljeve zaᘐtite voda na podruაju kantona, prvenstveno

oაuvanje kvaliteta voda postojeၰih i potencijalnih izvoriᘐta vode za piၰe, nameၰe se slijedeၰi redoslijed prioriteta:

Akumulacija Modrac – zaᘐtita izvoriᘐte vode za piၰe opၰina Tuzla, Lukavac i ័ivinice

§ Izgradnja ureᄐaja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda ័ivinica i prigradskihnaselja, I faza kapaciteta 20.000 ES (priprema realizacije u toku), a zatim i II faza postrojenja kapaciteta dodatnih 20.000 ES u drugom dijelu planskog perioda (2025. godina).

§ Izgradnja glavnih kolektora (kolektori I, II, II i Sjever) za naselje ័ivinice i prikljuაena prigradska naselja (pripreme za realizaciju u toku).

§ Hitno stavljanje u funkciju postrojenja za tretman zamuljenih voda separacije uglja Rudnika ''Banoviၰi'', აije zamuljene vode zatrpavaju akumulaciju Modrac i pogorᘐavaju kvalitet vode iste.

§ Realizacija sistema za prihvaၰanje, odvoᄐenje i preაiᘐၰavanje otpadnih voda, tipskim postrojenjima kapaciteta do 2.000 ES, za naselja lociranih na obodu akumulacije Modrac (podruაja opၰina Lukavac, ័ivinice i Tuzla).

§ Izgradnja ureᄐaja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda Kalesije i prigradskih naselja, I faza kapaciteta 20.000 ES, sa pripadajuၰom kolektorskom i



kanalizacionom mre០om, a do kraja planskog perioda i II faze ukupnog kapaciteta 20.000 ES (jedno ili viᘐe postroje.).

§ Izgradnja ureᄐaja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda Banoviၰa i prigradskih naselja, I faza kapaciteta 15.000 ES, a do kraja planskog perioda izgraditi postrojenja ukupnog kapaciteta dodatnih 20.000 ES. Ove aktivnosti treba da prati dogradnja kolektorske i kanalizacione mre០e.

Zaᘐtita izvoriᘐta ''Sibovaၰa'', ''Tukovi'' i ''Stadion'' u Ⴠeliၰu § Izgradnja dijela kanalizacionog sistema fekalnih voda za naselje Ⴠeliၰ do

postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda planiranog na lokalitetu Sastavci, u Ⴠeliၰu.

§ Izgradnja glavnog kolektora na potezu: lokacija Saliᘐte (ispod naselja Vra០iၰi) – Brnjik – Ratkoviၰi – Sastavci (Ⴠeliၰ). Na kolektoru su predviᄐena i mjesta buduၰih prikljuაaka fekalne kanalizacije iz Velinog Sela, dijela Vra០iၰa i Brnjika, Ratkoviၰa i dijela Ⴠeliၰa. Radovi na kanalizacionom sistemu fekalnih voda naselja Ⴠeliၰ i glavnom kolektoru Vra០iၰi Ⴠeliၰ trebali bi se izvesti na poაetku planskog perioda.

§ Izgradnja I faze ureᄐaja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda gore navedenih naselja, kapaciteta 10.000 ES, treba biti realizovana poაetkom drugog dijela planskog perioda.

2.4.3. Smjernice za opremanje vanurbanih podruაja osnovnom komunalnom infrastrukturom

Smjernice za opremanje vanurbanih podruაja sistemima vodosnabdijevanja

Pri razmatranju broja stanovniᘐtva koje ၰe biti obuhvaၰeno vodovodni sistemima koji su dati naprijed navedenim Dugoroაnim programom, napravljena je podjela na stanovniᘐtvo opၰinskih centara i na stanovniᘐtvo ''ostalih naselja'', za koja se na osnovu njihove veliაine i polo០aja planira da ၰe biti povezani sa vodovodima,bili preko distributivne mre០e, kao prigradska – urbane sredine, bilo preko objekata za transport vode, kao usputna naselja.

Preostala naselja, koja se tretiraju kao vanurbana podruაja, upuၰuju se na koriᘐtenje lokalnih izvoriᘐta vode za piၰe. U tom smislu utvrᄐuju se slijedeၰe smjernice za uspostavljanje novih ili rekonstrukciju i dogradnju postojeၰih – lokalnih sistema za vodosnabdijevanje vanurbanih podruაja:

§ Optimizacija postojeၰih lokalnih izvoriᘐta vode za piၰe, do postizanja punog kapaciteta istih, ili provoᄐenje neophodnih istra០nih radova u cilju definiranja optimalnog kapaciteta novih (lokalnih) izvoriᘐta,

§ Priprema dokumentacije odgovarajuၰeg nivoa za sistem vodosnabdijevanja odreᄐenog vanurbanog podruაja, ovisno u utvrᄐenom kapacitetu izvoriᘐta,

§ Realizacija planirane rekonstrukcije i dogradnje postojeၰeg ili izgradnja novo sistema za vodosnabdijevanje vanurbanog podruაja, te realizacija neophodnih tehniაkih mjera zaᘐtite izvoriᘐta.



Smjernice za opremanje vanurbanih podruაja kanalizacionim sistemimai postrojenjima za preაiᘐၰavanje otpadnih voda

U poglavlju 7.2. Sistemi odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda, planirano je da se za svaku opၰinu, neovisno o stepenu izgraᄐenosti postojeၰih sistema za prihvaၰanje, odvoᄐenje i preაiᘐၰavanje otpadnih voda, uradi dokumentacija odgovarajuၰeg nivoa kojom bi se utvrdila koncepcija prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda za sva naseljena mjesta sa podruაja odreᄐene opၰine. Tako utvrᄐenom koncepcijom, ujedno ၰe biti utvrᄐena i koncepcija za kanalizacione sisteme vanurbanih podruაja, a ujedno utvrᄐeno i opredjeljenje za preაiᘐၰavanje otpadnih voda na centralnom postrojenju ili odgovarajuၰem tipskom postrojenju.

U tom smislu utvrᄐuju se slijedeၰe smjernice za opremanje vanurbanih podruაja kanalizacionim sistemima i postrojenjima za preაiᘐၰavanje otpadnih voda:

§ Na osnovu utvrᄐene koncepcije prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda za podruაje odreᄐene opၰina, obezbjediti izradu dokumentacije odgovarajuၰeg nivoa za izgradnju kanalizacionog sistema konkretnog vanurbanog podruაja, sa odabranim naაinom preაiᘐၰavanja otpadnih voda na centralnom postrojenju ili odgovarajuၰem tipskom postrojenju.

§ Realizacija planiranog kanalizacionog sistema vanurbanog podruაja, sa odgovarajuၰim tipskim postrojenjem za preაiᘐၰavanje otpadnih voda ili izgradnja kolektora za prikljuაenje kanalizacionog sistema na gradsku kolektorsku mre០u, odnosno odvoᄐenje otpadnih voda vanurbanog podruაja na centralno postrojenje.

2.4.4. Smjernice za razvoj deponija otpada i opasnog otpada

Imajuၰi u vidu sadaᘐnje stanje upravljanja otpadom na podruაju Kantona, osnovni cilj ako se ០eli smanjiti pritisak otpada na okolicu bi bio da se: uspostavisistem za integralno upravljanje otpadom i infrastruktura za cjelovit sistemupravljanja otpadom. Na osnovu tog cilja, smjernice za razvoj deponija otpada bi bile:

§ utvrditi stvarno stanje upravljanja otpadom na podruაju Kantona (po tokovima otpada),

§ utvrditi postupanje sa opasnim otpadom;§ ustanoviti stanje odlo០enog ili odbaაenog otpada, osobito na aktivnim

deponijama, sa procjenom optereၰenja okolice. § mjerenjem ustanoviti stvarno stanje zagaᄐenja tla, zraka i voda na svim

lokacijama na kojima je ovlaᘐteno ili neovlaᘐteno odbaაen ili odlo០en opasni otpad.

§ napraviti pregled potreba za sanacijom i moguၰim naაinima zatvaranja;§ izgraditi regionalnu eko deponiju (Lukavaაka Rijeka)§ odlaganje komunalnog otpada za opၰine: Teoაak i Ⴠeliၰ rijeᘐiti u okviru

regionalne deponija u Bijeljini.



Osim problema odlaganja komunalnog otpada (koji ၰe na podruაju Tuzlanskog kantona biti rijeᘐen regionalnom deponijom) ostaje problem odlaganja opasnog i specifiაnog otpada.

U veoma kratkom vremenskom razdoblju, za rjeᘐavanje ovog izra០enog problema, neophodno je saაiniti ispravan i optimalan strateᘐki pristup kroz slijedeၰe aktivnosti:

§ Uspostaviti sistem klasifikacije opasnog i specifiაnog otpada na Kantonu, ᘐto podrazumijeva uspostavljanje detaljnog Registra (katastra) opasnog i specifiაnog otpada na podruაju Tuzlanskog kantona.

§ Izraditi registar i obavezati evidentiranje svih podataka, posebno: pregled zagaᄐivaაa koji u sklopu svojih djelatnosti proizvode otpad, vrste otpada u skladu sa usvojenom kategorizacijom otpada, koliაine i svojstva otpada, naაin dosadaᘐnjeg postupanja sa otpadom, posebno naაinom konaაnog odlaganja i dr.

§ Uspostaviti registar (katastar), uspostaviti Sistem nadzora nad tokovima postupanja sa opasnim i specifiაnim otpadam.

§ Uvesti prioritetan zahtjev za uspostavljanje Sistema utvrᄐivanje stanja u proizvodnji opasnog i specifiაnog otpada.

§ Konaაno utvrditi koje se vrste opasnog i specifiაnog otpada, u skladu sa klasifikacijom otpada, mogu odlagati na regionalnu deponiju i pod kojim uvjetima eventualne prethodne pripreme/obrade otpada.

§ Otpoაeti zvaniაni razgovor sa susjednim kantonima i veၰim privrednim subjektima, o naაinu i moguၰnostima konaაnog zbrinjavanja opasnog i specifiაnog otpada, vodeၰi raაuna o eventualnoj ponovnoj upotrebi ovih otpada, ili iznala០enja optimalne lokacije za izgradnju meᄐukantonalne deponije opasnog i specifiაnog otpada. Razgovore bi trebalo voditi uz pomoၰ nadle០nog federalnog Ministarstva (u skladu sa აlanom 11. federalnog Zakona o upravljanju otpadom).

§ Insistirati kod nadle០nog federalnog Ministarstva za donoᘐenje provedbenih propisa, u skladu sa აlanom 58. federalnog Zakona o upravljanju otpadom, koji se odnose na:- aktivnosti upravljanja otpadom i zadataka vezanih za kliniაki otpad,

ljudske lijekove,- aktivnosti upravljanja biorazgradljivim poljoprivrednim i ០ivotinjskim

otpadom, koriᘐtenje kanalizacionih muljeva i ostatke iz proizvodnje i koriᘐtenja kemikalija u poljoprivredi.

- Insistiranje na donoᘐenju federalnog (ili kantonalnog) provedbenog propisa kojim ၰe se utvrditi uvjeti za postupanje sa opasnim ispecifiၰnim otpadom.

Obzirom, da Kantonalni plan upravljanja otpadom treba biti usaglaᘐen sa Strategijom upravljanja otpadom Federacije BiH, Plan se neၰe moၰi donijeti u kratkom vremenskom razdoblju.

Iz tog razloga treba razmotriti moguၰnost da se u ᘐto kraၰem vremenskom razdoblju donese dokument u vidu Akcionog plana postupanja sa opasnim i specifiაnim otpadom na podruაju Tuzlanskog kantona, kojim bi se dale osnovne smjernice za realizaciju strateᘐkih ciljeva kada je u pitanju problematika postupanja sa opasnim i specifiაnim otpadom.



3. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA OKOLINE

3.1. Smjernice za razvoj i upotrebu vanurbanih podruაja

Na podruაju Kantona vanurbano podruაje najveၰim dijelom აine poljoprivredno i ᘐumsko zemljiᘐte, zatim su tu eksploataciona polja (uglja, soli, kreაnjaka, kvarcni pijesak), dok mali procent – cca 6% აine graᄐevinska zemljiᘐta sa namjenom stanovanja i postojeၰi privredni kompleksi. Tu su joᘐ podruაja namijenjena za turizam i rekreaciju, degradirane povrᘐine, te svi infrastrukturni koridori.

Dosadaᘐnje mnogobrojne teᘐkoၰe u razvoju i koriᘐtenju prostora nastale su zbog manje-viᘐe stihijnog lociranja proizvodnih kompleksa, saobraၰajne i druge infrastrukture, a takoᄐer i podruაja sa individualnom stambenom izgradnjom. Zbog toga je potrebno koliko je moguၰe, ukloniti postojeၰe smetnje i osigurati bolje prostorne, saobraၰajne, ostale infrastrukturne, ekoloᘐke i druge uslove za usklaᄐeni razvoj privrede i veၰu kvalitetu ០ivljenja i boravljenja na prostoru Kantona.

Prostorne moguၰnosti razvoja Kantona mogu se ocijeniti kao povoljne i dostatne za planirani dugoroაni razvoj, naravno, samo pod uslovom njegovog planskog racionalnog koriᘐtenja, posebno vanurbanih podruაja.

Radi poboljᘐanja naslijeᄐenog stanja, buduၰi raspored proizvodnih kapaciteta i drugih sadr០aja u prostoru, ovim se planom nastojalo u granicama racionalnog, prilagoditi sljedeၰim smjernicama za razvoj vanurbanih podruაja:

§ Kvalitetne poljoprivredne povrᘐine i vrijedna ᘐumska podruაja zaᘐtititi od promjene namjene, odnosno izgradnje trajnih objekata,

§ Posebno odrediti i saაuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno-stoაarsku djelatnost,

§ Analiza postojeၰeg stanja izgraᄐenosti na podruაju Kantona je ukazala na postojanje velikog broja manjih povrᘐina sa izgraᄐenim objektima na cijelom podruაju Kantona tako da sva ova zemljiᘐta nisu mogla biti obuhvaၰena urbanim podruაjima zbog njihove raᘐtrkanosti i malog broja postojeၰeg i planiranog stanovniᘐtva na ovim prostorima. Navedena graᄐevinska zemljiᘐta zadr០ati samo u postojeၰim povrᘐinama, ali sa moguၰnoᘐၰu poveၰanja gustine izgraᄐenosti, koja je na ovim prostorima vrlo niska.

§ Provesti disperziju radnih mjesta i povezati ih sa postojeၰim i planiranim podruაjima stanovanja,

§ Manje radne zone planirati disperzno i decentralizirano,§ Eksploataciju mineralnih sirovina vrᘐiti do stepena ekonomske

opravdanosti, uz uva០avanje svih principa zaᘐtite okoliᘐa,§ Obezbijediti rekultivaciju svih sadaᘐnjih i buduၰih degradiranih povrᘐina,§ Poboljᘐati saobraၰajnu povezanost podruაja unutar samog Kantona, kao i

povezanost Kantona sa okru០enjem§ Postepeno rjeᘐavati probleme ostale infrastrukture, posebno izgradnje

vodovodne i kanalizacione mre០e, kako bi se saაuvala veၰina izvoriᘐta pitke vode,

§ Omoguၰiti smjeᘐtaj novih objekata i daljni rad postojeၰih uz strogo poᘐtovanje zakona o zaᘐtiti okoliᘐa,

§ Posebno zaᘐtititi podruაja prirodne i kulturne baᘐtine, sa definiranjem smjernica za njihovu ekonomsku valorizaciju i koriᘐtenje za razvoj turizma,



§ Izgradnju turistiაkih kapaciteta planirati racionalno, samo na pojedinaაnim podruაjima koja pru០aju najpovoljnije uslove za tu svrhu, pri tome se treba voditi raაuna o maksimalnoj zaᘐtiti okolnog vrijednog podruაja.

Detaljne smjernice za razvoj pojedinih vanurbanih podruაja date su pregledno u narednim taაkama, po najznaაajnijim i najzastupljenijim namjenama, odnosno pojedinim djelatnostima.

3.2. Smjernice za razvoj podruაja poljoprivrede, stoაarstva, ᘐumarstva

3.2.1. Poljoprivreda i stoაarstvo

Zbog znaაaja poljoprivrednog zemljiᘐta i poljoprivrede u cjelini, posebno je neophodno da se mjerama zemljiᘐne politike obezbijedi zaᘐtita poljoprivrednog zemljiᘐta i njegovo racionalno koriᘐtenje, odnosno da se kvalitetnije zemljiᘐte u cjelini koristi za proizvodnju hrane.

U cilju voᄐenja ᘐto efikasnije politike u gazdovanju sa poljoprivrednim zemljiᘐtem I stoაarstvom, neophodno je :

§ Podsticati tr០iᘐte zemljiᘐtem ukidanjem poreza na promet zemljiᘐta,§ Izmijeniti Zakon o nasljeᄐivanju kako bi se sprijeაilo dalje usitnjavanje

zemljiᘐta,§ Podsticati programe komasacije zemljiᘐta,§ Dr០avno poljoprivredno zemljiᘐte dodjeljivati zapa០enim poljoprivrednim§ proizvoᄐaაima kako bi uveၰali svoj posjed idr.§ Koriᘐtenje sorti viᘐeg genetskog potencijala,§ viᘐi nivo koriᘐtenja ᄐubriva i pesticida,§ Koriᘐtenje adekvatne mehanizacije,§ Koriᘐtenje navodnjavanja i dr.§ Organizovati monitoring tj. praၰenje promjena namjene koriᘐtenja

zemljiᘐta uz formiranje zemljiᘐnog informacionog sistema (ZIS), kao dijela geografsko informacionog sistema Kantona (GIS).

§ Primijeniti zakonsku regulativu kod promjene namjene zemljiᘐta tj. zaᘐtititi bonitete, I, II, III, kategorije, od njihovog koriᘐtenja izvan sfere poljoprivrede. Eventualna odobrenja koriᘐtenja ovih boniteta mogu donositi samo odgovarajuၰe struაne slu០be u Federaciji.

§ Posebnim Odlukama ograniაiti koriᘐtenje kvalitetnih zemljiᘐta (I, II, III kategorije) za izgradnju stanova, industrije i drugih objekata.

§ U cilju daljeg razvoja sistema odvodnje zemljiᘐta, izraditi odgovarajuၰe projekte.

§ Posebnim Odlukama omoguၰiti koriᘐtenje sredstava iz Fonda, a koja su se akumulirala promjenom namjene koriᘐtenja zemljiᘐta u druge svrhe, za ureᄐenje zemljiᘐta i njegovo istra០ivanje.

§ Istra០iti varijante zemljiᘐne rente kao tr០iᘐne kategorije i na osnovu toga donijeti propise o renti kao jednom od regulatora koriᘐtenja prostora.

§ Donijeti razvojne programe kroz planove zaᘐtite i racionalnog koriᘐtenja zemljiᘐta.

§ Podr០ati razvoj poljoprivredno – prehrambene proizvodnje.



§ Pojaაati i intenzivirati rad inspekcijskih slu០bi iz ove oblasti.§ Potrebno je donijeti odredbe o standardima kvaliteta i zahtjevima za

obilje០avanje proizvoda. § Poveၰavati stoაni fond,§ Poboljᘐati genetsku osnovu za stoაarsku proizvodnju,§ Usmjeravati vrstu stoაarstva prema specifiაnostima opၰina,§ Poboljᘐati proizvodnju zrnaste i kabaste krme i njihovo koriᘐtenje idr.

3.2.2. ᘀumarstvo

U cilju kvalitetnijeg i efikasnijeg rada na saniranju i unaprjeᄐenju stanja ᘐume, potrebno je poduzeti slijedeၰe mjere.

§ Izrada programa dugoroაnog razvoja ᘐumarstva. U kome bi se definirale neke nove kategorije vezane za funkciju ᘐeme, kao ᘐto su biodiverzitet, socijalna funkcija ᘐume, oაuvanje ekosistemskog lanca, zatim podizanje mladih kultura, zaᘐtita zemljiᘐta od propadanja, degradacije ᘐuma, elementarne nepogode, biljne bolesti i po០ari i ekoloᘐka funkcija ᘐume. U Program ugraditi sve donesene meᄐunarodne konvencije, rezolucije, akcione programe, strategije i smjernice koje se odnose na ᘐume i biodiverzitet..

§ Blagovremena izrada ᘀumsko gospodarske osnove za svako ᘀGP na period va០enja od 10 godina. U njih obavezno ugraditi sve navedene konvencije i standarde iz prethodne taაke. ᘀumsko gospodarske osnove koje su u toku va០nosti treba da budu dopunjene navedenim konvencijama i standardima.

§ Program proᘐirene reprodukcije ᘐuma u kojem tretirati velike povrᘐine goleti, neproduktivnih povrᘐina, osobito jaloviᘐta i napuᘐtenih povrᘐinskih kopova i depresija nastalih slijeganjem i podzemnom eksploatacijom sirovina, a sve u cilju zaᘐtite zemljiᘐta, voda i biodiverziteta.

§ Uspostavljanje zaᘐtiၰenih podruაja u smislu zaᘐtitnih ᘐuma, zaᘐtiၰenih ᘐuma, spomenika prirode , radi zaᘐtite izvornog pejza០a i kulturnog naslijeᄐa. Aktivnost mora biti kontinuirana u toku va០enja ovoga Prostornog Plana.

§ Certifikacija ᘐuma, kojim postupcima se utvrᄐuje da li su primijenjene konvencije i standardi navedeni u taაkama 1. i 2. ovih Smjernica.Primjenju se slijedeၰi standardi: (FSC-standard), kvaliteta gospodarenja ᘐumama i (ISO-14001) koji se odnosi na ᘐumarska preduzeၰa.

§ Otvorenost ᘐuma. Izrada Programa optimalnog otvaranja ᘐuma, jer je nedovoljna otvorenost uzrok neravnomjernih sjeაa, degradacije ᘐuma,uniᘐtavanja pejza០a, prirodnih fenomena, te neefikasne mjere u zaᘐtiti ᘐuma posebno u zaᘐtiti od po០ara.

§ poᘐumljivati velike povrᘐine izdanaაkih ᘐuma, goleti i neproduktivnih povrᘐina na lokalitetima Svatovca, Majevice, Ilinაice i dr.

§ Zaustaviti trend smanjenja ᘐumskog fonda rudarskim i drugim radovima, te rekultivacijom dijela jaloviᘐta povrᘐinskih ugljenokopa (povrᘐinski kop Krojაica).



§ Kontrolirano koriᘐtenje (sjeაa) ᘐuma, strogo prema dugoroაnim planovima (ᘐumsko – gospodarske osnove), kontrolirano koriᘐtenje sporednih ᘐumskih proizvoda itd.

§ Intenzivni bioloᘐki i tehniაki radovi u slivovima sa izra០enim bujiაnim aktivnostima.

§ Obezbjeᄐenje zaᘐtite ᘐuma od po០ara i drugih ᘐtetnika biotskog i abiotskog porijekla.

§ Putem poᘐumljavanja i drugih ᘐumsko uzgojnih mjera izdanaაke ᘐume prevoditi u srednje i visoke. Vrᘐiti intenzivnu njegu ᘐuma i ᘐumskih kultura

§ Izvrᘐiti planirana poᘐumljavanja u degradiranim ᘐumama i na goletima.§ na podruაju gdje je zavrᘐena eksploatacija kreაnjaka, izvrᘐiti bioloᘐku

rekultivaciju, zatim pristupiti poᘐumljavanju§ Poᘐumljavanje goleti u periodu 2001-2015god, planira se izvesti u povrᘐini

od 850ha§ Poᘐumljavanje u izdanaაkim ᘐumama u periodu od 2001-2015god,planira

se u povrᘐini od 1500ha. § Uklanjanje mina. Na jednom dijelu povrᘐine ᘐumskog zemljiᘐta postoje

minska polja, koja su uglavnom na podruაju entitetskih granica.

3.3. Smjernice za razvoj industrijskih zona i slobodnih zona

U projekcijama privrednog razvoja i planiranoj namjeni prostora je utvrᄐena potreba razvoja industrijskih (privrednih) i slobodnih carinskih zona. Te projekcije su usmjerene za period do pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj zajednici. Nakon toga ၰe se ponovo utvrᄐivati, ne samo lokacije, joᘐ viᘐe potrebe postojanja i struktura takvih prostornih jedinica. Meᄐutim, u meᄐuvremenu, obezbjeᄐuju se prostori u skladu sa projektovanim potrebama razvoja privrede pojedinih opၰina i Kantona u cjelini.

Planom namjene prostora su utvrᄐene lokacije moguၰih industrijskih zona (privrednih zona) i slobodnih carinskih zona. To ၰe biti rezervirane povrᘐine namijenjene za te namjene, sve do pojave interesenata u skladu sa pravilima za davanje lokacija ili posebnih zahtjeva iz pravila ponaᘐanja Evropske zajednice.

Privredne – industrijske zone, kao i slobodne carinske zone, ၰe se locirati u skladu sa tehniაkim i privrednim zahtjevima, a u planiranju i operacionalizaciji poslovanja ၰe biti obavezne na:

§ operativnu primjenu modernih tehnologija,§ stvaranje okru០enja za inovativni razvoj,§ maksimalno poᘐtivanje i primjenu evropskih standarda o zaᘐtiti okoline,§ zadovoljavanje potreba lokalne i regionalne privrede,§ pomaganje malih i srednjih preduzeၰa (MSP) u razvoju,

Industrijske-privredne i slobodne carinske zone, u planiranom vremenu svog postojanja na planiranom prostoru se obavezuju na dosljedno provoᄐenje u djelo aktuelnih propisa u oblasti prostornog ureᄐenja, zaᘐtite i unapreᄐenja kvaliteta ០ivotne okoline i privrednog razvoja.



3.4. Smjernice za razvoj rudarstva

Ugalj i elektriაna energija iz uglja, kao i veoma va០na tehniაko –tehnoloᘐka dostignuၰa na planu energetskih, ekonomskih i ekoloᘐkih parametara, pru០aju i dalje solidan oslonac opredjeljenju proizvodnje elektriაne energije iz uglja. Prema tome, rudarstvo ostaje grana kojoj treba posvetiti posebnu pa០nju, te je u njegovom razvoju potrebno poᘐtovati sljedeၰe osnovne smjernice:

§ U planskom periodu eksploatacija uglja ၰe se nastaviti u:

- Krekanskom bazenu: PK "Dubrave", PK "ᘀikulje" i jamski objekat "Mramor"

- Rudniku "ᄀurᄐevik ": PK "Viᘐၰa" , PK "Potoაari" i jama "ᄀurᄐevik"- Rudniku "Banoviၰi": PK "Ⴠubriၰ", PK "Grivice", PK "Turija" i jama

"Omaziၰi"

§ U planskom periodu izvesti revitalizaciju rudarskih pogona i njihovo prestrukturiranje i primjenu za proces privatizacije§ Izvrᘐiti optimizaciju radne snage (proces socijalnog zbrinjavanja), § Definirati ciljeve dodatnog zapoᘐljavanja§ Unaprijediti pogone i odr០avanje opreme koriᘐtenjem novih metoda i alata§ U postupku eksploatacije, koristiti napredne tehnologije§ U postupku eksploatacije, posebnu pa០nju posvetiti voᄐenju okolinske

politike§ U okviru starih rudarskih radova (jama "Lipnica" , jama "Lukavac" jama

"Radina" rudnika Banoviၰi), postojeၰi objekti koji su koriᘐteni kao prateၰi (upravne zgrade, odr០avanje i dr.) mogu se koristiti za lociranje industrijskih kapaciteta.

3.5. Smjernice za razvoj turizma na bazi prirodne baᘐtine

Smjernicama razvoja turizma na bazi prirodnog naslijeᄐa egzaktno se utvrᄐuju moguၰnosti razvoja turizma na bazi:

§ kopneno-pejza០nih elemenata prirodnog naslijeᄐa i § hidrografskih elemenata prirodnog naslijeᄐa.

Opၰe smjernice

§ Intenziviranje procesa zakonske zaᘐtite prirodnog naslijeᄐa, osobito pejza០nih podruაja,§ Rekonstrukcija putne infrastrukture,§ Ukljuაivanje u turistiაko koriᘐtenje lokalnih, ᘐumskih i nekategorisanih

puteva,§ Vizualna identifikacija lokaliteta prirodnog naslijeᄐa pored putnih pravaca

(natpisne table, panoi, displeji, ᘐematski prikazi , prezentacijski tekstovi),§ Urbanistiაko prostorna analiza i izgradnja potrebne infrastrukture na

temelju te analize,



§ Podizanje optimalnih receptivnih kapaciteta koristeၰi estetske elemente konkretnog pejza០a u projektnoj koncepciji,§ Odreᄐen broj receptivnih objekata mora se graditi na naაelima tradicijske

gradnje i historijskih ugostiteljskih objekata, kao ᘐto su: stari hanovi, karavan saraji, musafirhane, manastirski konaci i sl.,§ Edukativna funkcija na podizanju turistiაke kulture lokalnog stanovniᘐtva

koristeၰi postojeၰe vrijednosti tradicijsku prostoduᘐnost i gostoljubivost stanovniᘐtva.

Posebne smjernice

Pejza០i

§ Konjuh : rekreativno-zdravstvena, zimsko-turistiაka u slivu Krabanje i Zlaၰe, vjerska komponenta na lokalitetu Brateljeviၰi, znanstveno-obrazovna na lokalitetima Javorje, Brateljeviၰi, Bebrava, Varda; boraviᘐna komponenta na receptivnim zonama Zlaၰa i Muᘐka Voda, Javorje kao izletniაka, rekreativna i planinarska receptivna zona sa realnim moguၰnostima izgradnje receptivne zone za boraviᘐni turizam, i napokon lovna komponenta na cijelom zaᘐtiၰenom podruაju.§ Vrᘐani : umjetniაke i knji០evne kolonije.§ Stara Majevica : rekreativno-izletniაka i lovno-turistiაka komponenta sa

realnim moguၰnostima izgradnje kapaciteta za boraviᘐni turizam.§ Majeviაka Greda : rekreativno-izletniაka i lovno-turistiაka komponenta.§ Predio Karaula . zimski turizam.§ Predio Svatovac : izletniაko-rekreativni i zdravstveni turizam radi

poveၰanog sadr០aja ozona.

Pejza០no – parkovne povrᘐine

§ Slana Banja Trnovac uz Panonsko jezero nudi polivalentnu funkciju u smjernicama razvoja: zdravstveno-terapeutska, rekreativna, kulturno-umjetniაka i znanstveno-historijska komponenta uz uvjet izrade Programa turistiაke prezentacije i dodatnim ulaganjima na temelju Programa.§ Park Instituta u Miladijama - realni uvjeti za podizanje i organizaciju

Arboretuma (Botaniაke zbirke) prvog u ovom dijelu BiH koji uz uvjet organizacije i kompletiranja Bioloᘐke zbirke predstavljao relevantnu znanstveno turistiაku destinaciju.§ Tuzlanski kiseljak : Revitalizacija lokaliteta izvoriᘐta.


§ Termalni izvor u Slavinoviၰima: moguၰnost ureᄐenja lokaliteta sa infrastrukturnim sadr០ajima, poveၰanje izdaᘐnosti izvoriᘐta i njegova koriᘐtenja u zdravstvene svrhe, te moguၰnosti izgradnje zimskog turistiაkog centra.§ Jezero Modrac: pored rekreativno-izletniაke posebnu usmjerenost

posvetiti lokalitetu jezera kao potencijalno ornito parku s obzirom na staniᘐta აaplje i drugih zaᘐtiၰenih vrsta sa posebnim akcentom migratorno podruაje jezera.



§ Smjernice za ostale prirodne vrijednosti (Jezero na Konjuhu, vodopad na V. Zlaၰi, lokalitet Muᘐka Voda, peၰine Bebrava i Brateljeviၰi, kao i staniᘐta rijetkih floristiაkih i ០ivotinjskih vrsta date su u sklopu Zaᘐtiၰenog pejza០a "Konjuh".

3.6. Smjernice za razvoj turizma na bazi kulturne baᘐtine

Kulturna baᘐtina u najᘐirem smislu te rijeაi, i to kako pojedinaაni objekti i kompleksi, tako ambijentalne cjeline, kao i historijski gradovi i uopၰe objekti graditeljskog naslijeᄐa u simbiozi sa prirodom აesto su presudan motiv za ᘐirenje, razvitak i intenziviranje turizma kao privredne grane, uz uslov da postoji აist zrak, sunce i voda, kao i odgovarajuၰa ugostiteljska ponuda i uz pretpostavku da je osigurana dobra prometna infrastruktura. Kako se ova tema mo០e posmatrati sa razliაitih aspekata, ovdje ၰe biti analizirana dva i to: prvi, gdje ၰe se pokazati primjer kulturno naslijeᄐe – turizam, gdje je kulturno naslijeᄐe objekt koriᘐtenja u smislu prezentacije, odnosno edukacije ili kao smjeᘐtajni kapacitet sa ugostiteljskim sadr០ajima i drugi aspekt turizam – kulturno-historijsko naslijeᄐe, u kome se postavlja pitanje odnosa, turizma kao privredne grane prema kulturnom naslijeᄐu, nu០nosti uspostavljanja ovih relacija u cilju njegovog odr០avanja, prezentacije i obnove.

Sigurno je da ova dva meᄐusobno zavisna podruაja ljudske djelatnosti ne mogu jedan bez drugog i samo smiᘐljeni i poᘐteni odnos izmeᄐu koriᘐtenja i davanja mo០e dati dugoroაnu saradnju i obostranu korist.

Tuzlanski kanton se nalazi na sjeveroistoku BiH, ali na neki naაin i na tromeᄐi evropskih i svjetskih kultura i civilizacija. Tu su se tokom milenijumskog postojanja sukobljavali i mirili razliაiti uticaji i vizantijski i franaაki i helenistiაki, osmanski i ugarski, kako politiაki i vojni tako i druᘐtveni ali i socijalni, ekonomski i kulturni, ali isto tako i konfesionalni. Mora se istaაi da je upravo podjela Rimskog carstva na Zapadno i Istoაno iᘐla u velikoj blizini samog Tuzlanskog kantona, odnosno rijekom Drinom. Specifiაan geografski polo០aj osigurao je i specifiაnosti kulturoloᘐkihslojeva, kao i otvorenost ovog prostora prema utjecajima izvana. Sve to amalgamiralo je sa domaၰom tradicijom ᘐto je stvorilo ᘐirok spektar fenomena kulturnog naslijeᄐa posebne vrijednosti urbanih i ruralnih cjelina ambijente i komplekse, a posebno veliki broj nekropola steၰaka koji govori o dugotrajnoj tradiciji oაuvanja uticaja bosanske crkve ᘐto bi i bila glavna osobitost ovog podruაja. Da bi se moglo govoriti o zahtjevima turizma kao ekonomske grane prema kulturnom naslijeᄐu mora se analizirati i utvrditi moguၰnost ostvarivanja komunikacija kako bi ovi objekti bili dostupni. Zbog toga izgradnja „kulturoloᘐkih putova", u okviru Tuzlanskog kantona აini poseban zadatak u okviru Prostornog plana. Sigurno da je pitanje puteva odnosno dostupnosti objektima naslijeᄐa primarni zadatak turistiაke djelatnosti. Poznato je da su prve komunikacije na ovom podruაju izgradile rimske legije joᘐ u I vijeku proᘐlog milenijuma za vrijeme ambicioznog namjesnika Dollabelle u vrijeme osvajaაkih pohoda Rimskog carstva kako bi osigurali spajanje svojih podruაja sa Panonijom i Singidunumom. Ovi putevi koristili su se i kasnije, u osmansko doba nadograᄐivanjem i novom izgradnjom, te proᘐirivanjem, posebno u vrijeme austro-ugarske okupacije, u smislu koriᘐtenja rudnih bogatstava i ekonomskog razvoja podruაja. Sistem postojeၰih puteva ne osigurava razvoj turizma i mora se njemu pristupiti kao primarnom zadatku. S tim u vezi put od Oraᘐja preko Srebrenika do Tuzle i dalje preko ័ivinica i Kladnja do Sarajeva აini glavnu



kiაmu na kome se nalazi veliki broj turistiაkih destinacija, odnosno objekata kulturno-historijskog naslijeᄐa koji აine dio turistiაke ponude. Taj put posebno od Sarajeva do Tuzle preko Kladnja je u loᘐem stanju i tra០i novi projekat sa ulaganjima. Na ovaj put sjever – jug nastavljaju se putevi za Gradaაac, Lukavac, Graაanicu, Banoviၰe koji takoᄐer zahtijevaju projekte sanacije ili nove gradnje. Osim ovog puta, drugi pravac Istok – Zapad je poseban problem i tra០i studiju sa obuhvaၰanjem svih turistiაkih destinacija. Svakako, osim puteva koji აine osnov osiguranja turistiაkih aktivnosti bitnu ulogu imaju obavjeᘐtenja na putevima sa svim oznakama i u opisima objekata koji bi turisti mogli posjetiti. Poseban program bi trebalo napraviti u smislu razvoja seoskog turizma a ᘐto u simbiozi sa prirodnim vrijednostima koje ovaj kanton obiluje mogao bi dati poseban uspjeh.

Ono ᘐto bi bilo znaაajno naglasiti u okviru ovog segmenta je:

§ osigurati dostupnost kulturnim dobrima,§ izvrᘐiti deminiranje prostora objekta kulturnog naslijeᄐa,§ stvoriti sigurnost objekta u konstruktivnom smislu i u smislu prohodnosti,§ osigurati piktograme sa edukativnim i komunikacijskom porukom na viᘐe

jezika,§ postaviti malu muzeoloᘐku postavku u nekim od objekata ili organizirati

lapidarij na otvorenom prostoru,§ dati informacije na internetu,§ osigurati pisani promotivni materijal o kulturnom dobru,§ osigurati prostor za odmor i rekreaciju (nadstreᘐnice, sokovi, kafa),§ osigurati i moguၰnost raznih audiovizualnih prikazivanja historijskih

dogaᄐaja koji su se desili na samom lokalitetu.

Za naprijed navedeno mora se osigurati zajedniაka akcija struაnjaka slu០be zaᘐtite i turistiაkih radnika, ali i ekonomista koji se bave ovom problematikom u smislu valorizacije kulturnih dobara kao objekata znaაajnih sa aspekta turizma i turistiაke ponude. Zbog toga je va០no:

§ u saradnji sa struაnjacima slu០be zaᘐtite provesti kategorizaciju kulturnih dobara u smislu njihovih kulturno-historijskih i turistiაkih vrijednosti, te utvrditi prioritete ulaganja u njihovu obnovu i adaptaciju kao turistiაkih objekata (ᘐto je veၰ uაinjeno sa Kulom Husein-kapetana Gradaᘐაeviၰa),§ hitno izraditi programe i projekte izgradnje komunikacija do vrijednih

objekata naslijeᄐa, posebno starih gradova koristeၰi se iskustvom nekih podruაja (Bobovac) i ostvariti saradnju sa Armijom BiH u tom smislu,§ osigurati sporazume da bi se iz sredstava turistiაkih organizacija osigurali

programi odr០avanja i osposobljavanja kulturnih dobara u turistiაke svrhe,§ detaljno definirati sistem puteva koji ၰe se uklopiti u sistem evropskih

kulturnih puteva ukljuაujuၰi i transportne puteve,§ doprinijeti a០uriranju nacionalnog zakonodavstva u oblasti kulturnog

naslijeᄐa, a posebno kulturoloᘐkih puteva i turizma, § osigurati regionalnu politiku u oblasti uklapanja ovih puteva i aktivnih zona

u odnosu na susjedna podruაja.

Turistiაka izgradnja u bilo kojem pravcu planirana izaziva promjenu prostornih odnosa i აesto iako nesvjesno izaziva degradaciju prostornih vrijednosti pojedinih



podruაja. Drugim rijeაima, ako nije dovoljno osmiᘐljena turistiაka izgradnja mo០e dovesti u pitanje i opstanak samog kulturnog naslijeᄐa zbog njegove devastacije odnosno naაina koriᘐtenja koje je u suprotnosti sa njegovim vrijednostima (veၰi ugostiteljski kapaciteti, asfaltiranje cesta ili puteva na samim lokalitetima i sliაno). Osnovni uvjeti za turistiაku ponudu gdje glavno mjesto imaju objekti kulturnog naslijeᄐa moraju uva០iti vrijednosti tog naslijeᄐa odnosno istaၰi te vrijednosti u okviru te ponude. To znaაi da briga za graditeljsko naslijeᄐe mora biti oაuvanje izvorne slike mjesta, gradiၰa ili grada sa osmiᘐljenim o០ivljavanjem tih prostora i ambijenata i ne smije se ostaviti na brigu turistiაkim druᘐtvima. Ulaganje u objekte kulturnog naslijeᄐa ne smije se shvatiti kao potroᘐnja veၰ najaktivnija borba protiv prostornog zagaᄐenja, oაuvanja აovjekove okoline i koriᘐtenja tog naslijeᄐa kao gospodarskih potencijala. Turizam je u stanju da pomogne da se br០e shvati kako su kulturna dobra u prostoru stvarni elementarni dio turistiაke ponude i mogu doprinijeti nacionalnom dohotku, a ᘐto ၰe uაiniti oაuvanje kulturnog naslijeᄐa moguၰim.

3.7. Smjernice prostornog ureᄐenja kantona u oblasti turizma

Meᄐu opၰim zajedniაkim smjernicama razvoja Kantona izdvajaju se one აije dostizanje stvara povoljne moguၰnosti za razvoj turizma:

§ donoᘐenje normativa za fiziაke i prostorne strukture u skladu sa Standardima EU.;§ izrada i donoᘐenje prostornih planova za sve opၰine na Kantonu, izrada

prostornih planova posebnih podruაja sa ostalom planerskom i tehniაkom dokumentacijom;§ obezbjeᄐenje demokratskog uაeᘐၰa graᄐana u zaᘐtiti i adekvatnom

koriᘐtenju prostora, te afirmaciji javnog interesa;§ intenziviranje i ujednaაavanje stepena prostornog, urbanog i komunalnog

razvoja pojedinih urbanih podruაja i stvaranje uslova za ravnomjerniji i pravilniji raspored privrednih i drugih funkcija u prostoru;§ organizacija i razvoj svih vidova saobraၰaja koji obezbijeᄐuju adekvatno

funkcioniranje urbanih i drugih podruაja uz minimalne gubitke vremena u transportu ljudi i roba;§ obezbjeᄐenje uslova za brzi razvoj turizma i drugih djelatnosti koje

doprinose unapreᄐenju turistiაke ponude u cilju veၰeg i boljeg koriᘐtenja prirodnih, kulturno-historijskih i drugih vrijednosti;

§ oაuvanje prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti i objekata, na svimprostorima gdje se nalaze, putem konzervacije i revitalizacije, stavljajuၰi ih u funkciju ukupnog razvoja i potreba stanovniᘐtva i privrede, a posebno turizma;§ zaᘐtita izvoriᘐta, oაuvanje podzemnih i otvorenih vodnih tokova, zaᘐtita od

voda i erozije, racionalnije koriᘐtenje vode putem ᘐtednje, smanjenje gubitaka u transportu i drugo;§ potpuno onemoguၰiti direktno ispuᘐtanje fekalnih industrijskih i drugih

zagaᄐenih voda u vodotoke i vodene akumulacije bez prethodnog tretmana u svrhu proაiᘐၰavanja vode;§ primjenom aktualnih propisa iz oblasti okoliᘐa uticati na smanjenje

zagaᄐenja zemljiᘐta raznim deponijama (krutog otpada, industrijske ᘐljake i pepela, bijelog praha, ugljenog mulja, lignitske praᘐine, deponije jalovine i sliაno);



§ primjenom odgovarajuၰih propisa o zaᘐtiti kvaliteta zraka, onemoguၰiti ispuᘐtanje zagaᄐujuၰih plinova i tvari iz industrijskih postrojenja i dr.;§ starim gradovima ili njihovim monumentalnim ostacima pokloniti posebnu

pa០nju i privesti ih prigodnoj namjeni;§ revitalizacijom, rekonstrukcijom i privoᄐenjem nekoj namjeni obogatiti i

proᘐiriti kulturnu baᘐtinu i turistiაku ponudu Kantona;§ vaspitno-obrazovnim sistemom podizati nivo kulture, აuvanja i zaᘐtite

kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti i rijetkosti, kao i zaᘐtiti i unapreᄐenju kvaliteta okoliᘐa.

Kulturno i prirodno naslijeᄐe Kantona, od kulturnih pejza០a i ruralnih podruაja, do historijskih gradskih centara, je izraz njegovog identiteta i od velike je va០nosti za razvoj.

Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005-2025.godine Odluka o provoᄐenju Prostornog plana

Izrada: Zavod za urbanizam Tuzla, juli 2006.god. 1

Na osnovu odredaba აlanova 21. i 22. Zakona o prostornom ureᄐenju (''Slu០bene novine Tuzlanskog kantona'', broj 3/05), kao i odredaba აlanova 19, 23, 24 i 35 Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ureᄐenja (''Slu០bene novine Federacije Bosne i Hercegovine br.63/04'') Skupᘐtina Tuzlanskog kantona na sjednici odr០anoj dana _____________donosi

O D L U K U

o provoᄐenju Prostornog plana za podruაjeTuzlanskog kantona za period 2005-2025 godine

I OPၠE ODREDBE

Ⴠlan 1.

Prostorni Plan Tuzlanskog kantona za period 2005. – 2025. godine (u daljem tekstu Prostorni plan) je osnovni obavezujuၰi dokument za reguliranje odnosa prostornog ureᄐenja za cijelu teritoriju Kantona, koja obuhvata 13 opၰina ukupne povrᘐine od 2652 km2.

Ⴠlan 2.

Ovom Odlukom se utvrᄐuju uslovi koriᘐtenja, izgradnje, ureᄐenja i zaᘐtite prostora, აime se obezbijeᄐuje realizacija Prostornog plana.

Ⴠlan 3.

Dokumentacija Prostornog plana u skladu sa აlanom 26. Uredbe, sadr០i:

I Prostornu osnovu plana sa prijedlogom koncepcije prostorne organizacije – tekstualni i grafiაki dio

a. Tekstualni dio Prostorne osnove sadr០i აetiri dijela:

1. Analiza stanja prostornog ureᄐenja2. Ocjena stanja u prostoru3. Moguၰi pravci prostornog razvoja4. Koncepcija prostornog razvoja

b. Grafiაki dio აine 34 digitalna grafiაka priloga na kojima je prikazano postojeၰe stanje prostornog ureᄐenja podruაja Tuzlanskog kantona i 6 digitalnih grafiაkih priloga na kojima je data koncepcija prostornog razvoja. Digitalne karte uraᄐene su na geodetskim podlogama u razmjeri 1:25000.

II Prostorni plan - tekstualni i grafiაki dio

a. Tekstualni dio Prostornog plana sadr០i აetiri dijela:

1. Opၰi i posebni ciljevi prostornog razvoja2. Projekcija prostornog razvoja3. Projekcija razvoja prostornih sistema4. Odluka o provoᄐenju Prostornog plana

b. Grafiაki dio Prostornog plana აine 30 digitalnih grafiაkih priloga na kojima je prikazana projekcija prostornog razvoja podruაja Tuzlanskog kantona i 13 digitalnih grafiაkih priloga na kojima je data projekcija prostornog razvoja - sintezni prikaz koriᘐtenja prostora za svaku opၰinu pojedinaაno. Digitalne karte uraᄐene su na geodetskim podlogama u razmjeri 1:25000.



Ⴠlan 4.

Svi nadle០ni organi i slu០be organizirani na nivou Kantona i opၰina sa podruაja Kantona, obavezni su obaviti – izvrᘐiti inventarizaciju do sada donesenih dokumenata prostornog ureᄐenja, utvrditi njihovu usklaᄐenost sa odredbama Prostornog plana, te predlo០iti njihovo usklaᄐivanje zakonodavnim organima Kantona i opၰina.

Opၰine koje su u periodu od 1999 godine do 2005 godine donijele prostorne planove opၰina, du០ne su iste usaglasiti sa ovim planom i Uredbom, te u skladu sa Zakonom, za iste pribaviti saglasnost Ministarstva prostornog ureᄐenja i zaᘐtite okolice Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu Ministarstvo).

Ⴠlan 5.

Prostorni plan je osnov za pripremu, izradu i donoᘐenje ostalih dokumenata prostornog ureᄐenja kao narednih faza detaljnijeg planiranja ureᄐenja prostora.

II PROGRAM MJERA PROSTORNOG UREᄀENJA I AKTIVNOSTIZA PROVOᄀENJE PROSTORNOG PLANA

Ⴠlan 6.

Program mjera i aktivnosti za provoᄐenje Prostornog plana odnosi se na prvu etapu, odnosno za prvi dvogodiᘐnji period realizacije Plana, 2006-2008 godine.

U ovom Programu se daju samo okviri za utvrᄐivanje mjera koje ၰe zakonodavna i izvrᘐna vlast Kantona propisivati i donositi u skladu sa novim politikama i legislativom usklaᄐenom sa legislativom Evropske zajednice.

1. Populaciona politikaჀlan 7.

Odreᄐenim mjerama na dr០avnom, a posebno i na kantonalnom nivou, neophodno je obezbijediti:

a. demografski oporavak domicilnog stanovniᘐtva u pravcu zaustavljanja tendencije opadanja nataliteta i njegovu stabilizaciju u najkraၰem periodu,

b. stimuliranjem poveၰanja stope nataliteta kroz razne oblike socijalne, zdravstvene i materijalne pomoၰi porodicama uticati da se poveၰa ukupan broj stanovnika i kvalitativno izmijeni njegova strukture u drugoj polovici planskog perioda,

c. poticajnim mjerama obezbjediti povratak izbjeglih i raseljenih lica u mjesta prijeratnog boravka i taj proces zavrᘐiti do 2010 godine.

2. Ekonomska politika

Ⴠlan 8.

U oblasti ekonomske politike na nivou Kantona, naroაita pa០nja ၰe se posvetiti slijedeၰem:

a. politikom regresa, premija, kompenzacija, otkupa gotovih proizvoda i drugim mjerama u provoᄐenju politike primarne raspodjele, podsticati razvoj, a naroაito u nedovoljno razvijenim opၰinama,

b. kreditnim, poreskim i drugim instrumentima ekonomske politike stvarati uslove za poveၰano i kvalitetno zapoᘐljavanje, prvenstveno u sekundarnoj, zatim i primarnoj proizvodnji i privrednim djelatnostima tercijarnog sektora,

c. usklaᄐenom politikom ekonomskih odnosa sa inostranstvom sa politikom Evropske zajednice, usmjeravati poveၰanje kvaliteta proizvoda i usluga u cilju njihove konkurentne sposobnosti za plasman na inostranim tr០iᘐtima, a time uticati i na smanjenje uvoza i spoljnotrgovinskog debalansa,



d. posebnim mjerama ၰe se uticati na kvalitet uvezenih "აistih" tehnologija i tehniაkih sredstava u cilju obezbjeᄐenja preduslova za usmjeravanje odr០ivog razvoja, naroაito i iz aspekta zaᘐtite i unapreᄐenja kvaliteta ០ivotne sredine,

e. posebnim mjerama ekonomske politike ၰe se privredni razvoj usmjeravati na ubrzavanje razvoja nedovoljno razvijenih opၰina i na kvalitetnu prostornu distribuciju privrednih kapaciteta kako bi se i mjesta rada pribli០ila mjestu stanovanja.

3. Zemljiᘐna politikaჀlan 9.

Obzirom da zemljiᘐna politika, po svojoj slo០enosti, predstavlja bitan okvir ukupnog razvoja, mjerama zemljiᘐne politike ၰe se obezbjeᄐivati racionalno koriᘐtenje i zaᘐtita zemljiᘐta od neplanskog koriᘐtenja. Primarno ၰe se obezbjeᄐivati zaᘐtita zemljiᘐta za unapreᄐenje poljoprivredne proizvodnje, a politikom cijena i na druge naაine usmjeravat ၰe se tokovi urbanizacije i koriᘐtenje planiranog graᄐevinskog zemljiᘐta. U tom pravcu ၰe se:

a. istra០iti i izvrᘐiti ekonomsko vrednovanje zemljiᘐta, sa elementima koji utiაu na vrijednost (cijena neizgraᄐenog zemljiᘐta, troᘐkovi ureᄐenja, vrijednosni izrazi svih vrsta rente, i drugo), uz diferenciranje vrijednosti i cijene zemljiᘐta po vrstama namjene,

b. propisima na osnovu izvrᘐene valorizacije vrijednosti zemljiᘐta obezbijediti priliv kvalitetnih finansijskih sredstava za izgradnju novih i unapreᄐenje postojeၰih komunalnih infrastrukturnih sistema i ureᄐivanje zemljiᘐta, posebno u urbanim podruაjima,

c. kao jedna od poluga provoᄐenja zemljiᘐne politike dalje ၰe se razvijati i unapreᄐivati kantonalni GIS (geografski informacioni sistem) koji ၰe uz registar (katastar) svih nekretnina (zemljiᘐta, objekata, infrastrukture ) biti okosnica za donoᘐenje mjera i propisa u ovoj i drugim oblastima ureᄐenja i koriᘐtenja prostora,

d. u provoᄐenju Prostornog plana u oblasti zemljiᘐne politike, osnovu აine odredbe ove Odluke.

4. Investiciona i fiskalna politikaჀlan 10.

Investiciona i fiskalna politika, koje imaju presudan uticaj na intenzitet i kvalitet koriᘐtenja i ureᄐenje prostora, ၰe biti naroაito pa០ljivo odreᄐivane i usmjeravane, posebno kada su u pitanju investicije inostranih ili zajedniაkih domaၰih i inostranih investitora, kao i kada je u pitanju ureᄐenje prostora i izgradnja infrastrukturnih sistema na svim nivoima u Kantonu. U tom pravcu ၰe se, posebno:

a. racionalizirati i na najmanje vremenske intervale skratiti proceduru registracije firmi, odobravanja lokacija i pribavljanja dokumenata potrebnih za otvaranje procesa investiranja,

b. sna០no svim mjerama podr០avati politiku stimuliranja investitora za izgradnju objekata sa savremenim proizvodnim tehnologijama koje su kompatibilne sa postojeၰim proizvodnjama u Kantonu i okru០enju, kao i onih koji omoguၰavaju visoke standarde u kvalitetu proizvoda, veၰem broju zaposlenih i veၰim profitima,

c. bud០et Kantona, bud០eti opၰina i privredni subjekti ၰe, u interesu ubrzanijeg razvoja, poticati i pomagati infrastrukturne projekte, naroაito one koji omoguၰavaju ᘐiri dijapazon kvalitetnih veza sa ᘐirim okru០enjem, kao i onih koji obezbijeᄐuju kvalitetno vodosnabdijevanje stanovniᘐtva i privrede, te reguliranje odvoda i preაiᘐၰavanje otpadnih voda i kanalizacije,

d. kroz primjenu novog poreskog sistema obezbjediၰe se veၰa sredstva bud០eta i znaაajno poveၰati moguၰnosti za investiranje u ureᄐivanje prostora i gradnju komunalne infrastrukture, pa ၰe se posebnim mjerama poticati ureᄐenje onih prostora i izgradnja one infrastrukture koja ၰe omoguၰiti kvalitetnije i profitabilnije koriᘐtenje prostora i poveၰanje standarda rada i ០ivljenja,

e. fiskalnom politikom Kanton ၰe poticati i usmjeravati intenzivnu primarnu poljoprivrednu proizvodnju, na svim prostorima gdje to prirodni uslovi i moguၰnosti dozvoljavaju, a posebno ၰe stimulirati povrtlarsku i voၰarsku proizvodnju kao okosnicu preraᄐivaაke industrije voၰa i povrၰa,

f. u cilju saniranja postojeၰih i ubla០avanja moguၰnosti za pojavu novih veၰih kliziᘐta terena, naroაito u urbanim podruაjima, na pravcima infrastrukturnih sistema i na mjestima



pogodnim za lokaciju objekata i privrednih kompleksa, Kanton ၰe kroz fiskalnu politiku usmjeravati maksimalno moguၰa finansijska sredstva.

5. Obaveze detaljnijeg planiranja ureᄐenja prostora

Ⴠlan 11.

Prostornim planom utvrᄐuje se obaveza izrade slijedeၰih dokumenata prostornog ureᄐenja:

1. Prostorni plan za podruაja posebnih obilje០ja od znaაaja za Kanton:- Zaᘐtiၰeni pejza០ ''Konjuh'',- Slivno podruაje jezera Modrac,- Grad region Tuzla, ័ivinice, Lukavac.

2. Prostorni plan opၰina za prostor svake opၰine.

3. Urbanistiაki plan za:- Urbano podruაje Grada Tuzle - sjediᘐte Kantona,- Urbano podruაje ័ivinice Grad,- Urbano podruაje Lukavac.

4. Detaljni dokumenti prostornog ureᄐenja (regulacioni plan , urbanistiაki projekat) za:- Srediᘐta - centre urbanih podruაja,- Ostale dijelove urbanih podruაja za koje ၰe se obuhvat plana definirati Prostornim

planom opၰine ili odlukama Opၰinskih vijeၰa,- Sve privredne zone i privredne komplekse, bez obzira da li se oni nalaze unutar urbanog

podruაja ili izvan istog,- Sve sportsko-rekreacione zone i komplekse,- Sve druᘐtveno-opslu០ne centre,

U sluაaju potrebe, Kantonalna skupᘐtina na prijedlog Vlade Kantona, ၰe donijeti odluku o izradi Prostornih planova i za druga posebna podruაja, kao i prioritete izrade detaljnih dokumenata prostornog ureᄐenja.

Prostorne i urbanistiაke planove donose Opၰinska vijeၰa uz prethodnu saglasnost Ministarstva.

Ⴠlan 12.

Dokumente prostornog ureᄐenja, obavezno prezentirati na a០urnim geodetskim podlogama u digitalnom obliku i propisanoj razmjeri აime ၰe se omoguၰiti njihovo odgovarajuၰe provoᄐenje.

6. Izvjeᘐtaj o stanju prostora na podruაju Kantona

Ⴠlan 13.

Obaveza Ministarstva je izrada Izvjeᘐtaja o stanju u prostoru svake dvije godine. Na osnovu Izvjeᘐtaja donosi se Program mjera za unapreᄐenje stanja u prostoru, koji treba da sadr០i i procjenu potrebe izrade novih, kao i procjenu potrebe izmjene i dopune postojeၰih dokumenata prostornog ureᄐenja.

III UREᄀENJE PROSTORA

Ⴠlan 14.

Prostornim planom Kantona utvrᄐena su urbana podruაja i graᄐevinska zemljiᘐta izvan urbanih podruაja. Granice urbanih podruაja i graᄐevinskih zemljiᘐta nanesene su sa preciznoᘐၰu koju omoguၰava topografska podloga - karta u razmjeri 1:25000. Obavezuju se opၰine da kroz izradu Prostornih planova opၰina precizno definiraju granice urbanih podruაja i graᄐevinskih zemljiᘐta na kartama razmjere 1:1000, odnosno 1:2500.

Urbana podruაja i graᄐevinska zemljiᘐta prikazana su na grafiაkim prilozima broj 3, 4, 5, 26 i 27 (od27.1. do 27.13).



1. Urbana podruაja

Ⴠlan 15.

Prostornim planom Kantona na podruაju 13 opၰina utvrᄐeno je 149 urbanih podruაja i to 13 urbanih podruაja koja su kategorisana kao centri opၰina i 136 urbanih podruაja koja su kategorisana kao lokalni centri.

§ Na podruაju OPၠINE BANOVIၠI utvrᄐeno je 8 urbanih podruაja i to:

1. Urbano podruაje Banoviၰi Grad- centar opၰine, obuhvata dijelove naselja: Banoviၰi I, Banoviၰi II i Banoviၰi III

Urbano podruაje se nalazi u sjeveroistoაnom dijelu opၰine, na raskrᘐၰu regionalnih puteva: Ribnica-Banoviၰi-័ivinice-Dubrave-Meᄐaᘐ (R-469) i Lukavac-Poljice-Banoviၰi (R-471) i zauzima prostor povrᘐine P= 371,40 ha. Sa istoka i jugoistoka ograniაeno je ᘐumskim kompleksom; sa sjeveroistoka urbanim podruაjem Oskova; sa sjevera, dijelom, poljoprivrednim zemljiᘐtem, a dijelom povrᘐinskim kopom Grivice; sa zapada, jugozapada i juga ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem i ᘐumskim pojasom, koji se naizmjeniაno smjenjuju.

2. Urbano podruაje Oskova Urbano podruაje se nalazi u sjeveroistoაnom dijelu opၰine i smjeᘐteno je uz regionalni

put Ribnica-Banoviၰi-័ivinice-Dubrave-Meᄐaᘐ (R-469) i zauzima prostor povrᘐine P= 75,76 ha. Sa istoka je ograniაeno koritom rijeke Oskove, odnosno granicom sa opၰinom ័ivinice; sa zapada je ograniაeno urbanim podruაjem Banoviၰi Grad; sa sjevera i jugaᘐumskim kompleksom.

3. Urbano podruაje Omaziၰi Urbano podruაje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu opၰine, na kontaktu sa urbanim

podruაjima Banoviၰi Grad i Oskova, i zauzima prostor povrᘐine P= 162,50 ha. Sa sjevera je ograniაeno granicom sa opၰinom ័ivinice; sa istoka, zapada i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i ᘐumskim pojasom, koji se smjenjuju.

4. Urbano podruაje RepnikUrbano podruაje se nalazi jugoistoაno od urbanog podruაja Banoviၰi Grad i zauzima

prostor povrᘐine P= 85,02 ha. Sa istoka je ograniაeno koritom rijeke Oskove, odnosno granicom sa opၰinom ័ivinice; sa zapada je ograniაeno regionalnim putem Ribnica-Banoviၰi-័ivinice-Dubrave-Meᄐaᘐ (R-469); sa sjevera i juga ograniაeno je ᘐumskim kompleksom i poljoprivrednim zemljiᘐtem.

5. Urbano podruაje Podgorje obuhvata dijelove naselja Podgorje i Banoviၰi SeloUrbano podruაje se nalazi u centralnom dijelu opၰine, neposredno uz regionalni put

Lukavac-Poljice-Banoviၰi (R-471) i zauzima prostor povrᘐine P= 151,89 ha. Sa sjevera i istoka ograniაeno je najveၰim dijelom ᘐumskim pojasom; sa zapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i sa juga povrᘐinskim kopom Ⴠubriၰ.

6. Urbano podruაje Banoviၰi SeloUrbano podruაje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor

zapadno od regionalnog puta Lukavac-Poljice-Banoviၰi (R-471), povrᘐine P= 83,82 ha. Sa sjevera, sjeveroistoka, istoka, juga, jugozapada, sjeverozapada ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa zapada ᘐumskim pojasom.

7. Urbano podruაje PribitkoviၰiUrbano podruაje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor

povrᘐine P= 59,65 ha. Sa sjeveroistoka, istoka, jugoistoka, sjeverozapada, dijelom sa zapada i sa juga ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjevera, zapada i jugozapada ᘐumskim kompleksom.

8. Urbano podruაje Treᘐtenica



Urbano podruაje se nalazi u sjevernom dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno i zapadno od regionalnog puta Lukavac-Poljice-Banoviၰi (R-471), povrᘐine P= 150,39 ha. Sa istoka, jugoistoka, sjeverozapada, zapada, jugozapada ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeveroistoka, sjevera i juga ᘐumskim pojasom.

§ Na podruაju OPၠINE ჀELIၠ utvrᄐeno je 5 urbanih podruაja i to:

1. Urbano podruაje Ⴠeliၰ-centar opၰineUrbano podruაje se nalazi na krajnjem istoაnom dijelu opၰine, na raskrᘐၰu regionalnih

puteva Brაko-Tuzla-Ⴠeliၰ (R-458) i Tuzla-Donjak-Ⴠeliၰ (R-459), i zauzima prostor povrᘐine P= 237,65 ha. Sa istoka je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Mirosavci; sa jugoistoka ᘐumskim pojasom; sa sjeveroistoka poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjevera je ograniაeno urbanim podruაjem Ratkoviၰi; sa sjeverozapada, zapada i juga ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa.

2. Urbano podruაje Ratkoviၰi Urbano podruაje se nalazi u sjeveroistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno i

zapadno (veၰim dijelom) od regionalnog puta Brაko-Tuzla-Ⴠeliၰ (R-458), povrᘐine P= 110,88 ha. Sa istoka, sjevera, zapada i jugozapada je okru០eno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada i jugozapada je okru០eno ᘐumskim pojasom; sa juga je na kontaktu sa urbanim podruაjem Ⴠeliၰ.

3. Urbano podruაje Brnjik Urbano podruაje se nalazi u sjeveroistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor

jugoistoაno i sjeverozapadno od regionalnog puta Tuzla-Dokanj-Ⴠeliၰ (R-459), povrᘐine P= 124,06 ha. Sa sjevera i sjeverozapada je ograniაeno urbanim podruაjem Vra០iၰi i poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa zapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom; sa juga i istoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i ,dijelom, ᘐumskim pojasom.

4. Urbano podruაje Vra០iၰi Urbano podruაje se nalazi na krajnjem sjevernom dijelu opၰine, sjeverozapadno od

urbanog podruაja Brnjik i zauzima prostor povrᘐine P= 207,34 ha. Cijelo urbano podruაje je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem osim na jugoistoku gdje graniაi sa urbanim podruაjem Brnjik.

5. Urbano podruაje Humci Urbano podruაje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor

sjeverno (veၰim dijelom) i ju០no od lokalnog puta Previle-Humci-ᘀiboᘐnica (L-31), povrᘐine P= 186,18 ha. Sa istoka, sjevera, zapada i juga ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa jugozapada graᄐevinskim zemljiᘐtem Humci.

§ Na podruაju OPၠINE DOBOJ ISTOK utvrᄐeno je 5 urbanih podruაja i to:

1. Urbano podruაje Klokotnica-centar opၰineUrbano podruაje se nalazi u srediᘐnjem dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverno od

magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 675,12 ha. Sa istoka, sjeveroistoka i sjevera je ograniაeno ᘐumskim pojasom i poljoprivrednim zemljiᘐtem koji se naizmjeniაno smjenjuju; sa sjeverozapada, zapada i jugozapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom; sa juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa jugoistoka je ograniაeno urbanim podruაjem Brijesnica Velika.

2. Urbano podruაje Brijesnica Velika Urbano podruაje se nalazi u istoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeveroistoაno i

jugozapadno od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 173,80 ha. Sa istoka je ograniაeno urbanim podruაjem Brijesnica Mala; sa zapada urbanim podruაjem Klokotnica; sa sjevera je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i dijelovima ᘐumskog pojasa; sa juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem.



3. Urbano podruაje Brijesnica Mala Urbano podruაje se nalazi na krajnjem istoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor

sjeverno i ju០no od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P = 266,67 ha. Sa istoka je ograniაeno ᘐumskim pojasom i dijelom granicom sa opၰinom Graაanica; sa sjevera i sjeverozapada poljoprivrednim zemljiᘐtem i dijelovima ᘐumskog pojasa; sa zapada je ograniაeno urbanim podruაjem Brijesnica Velika; sa juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

4. Urbano podruაje Staniၰ Rijeka Urbano podruაje se nalazi u jugozapadnom dijelu opၰine, neposredno uz granicu

Kantona i zauzima prostor sjeverno (najveၰim dijelom) i ju០no od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 78,87 ha. Sa istoka i zapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom i poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada i jugozapada ograniაeno je granicom Kantona; sa juga poljoprivrednim zemljiᘐtem.

5. Urbano podruაje Lukavica RijekaUrbano podruაje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor

sjeveroistoაno i jugozapadno od lokalnog puta Graაanica-Maleᘐiၰi-Lukavica-Lukavica Rijeka-granica Kantona (L-9), povrᘐine P= 100,81 ha. Sa jugoistoka je ograniაeno granicom sa opၰinom Graაanica; sa sjeveroistoka, sjevera, zapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom; sa juga poljoprivrednim zemljiᘐtem i ᘐumskim pojasom.

§ Na podruაju OPၠINE GRAჀANICA utvrᄐeno je 17 urbanih podruაja i to:

1. Urbano podruაje Graაanica-centar opၰineUrbano podruაje se nalazi u ju០nom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverno i ju០no

od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 738,56 ha. Sa istoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa sjevera, zapada i juga ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa jugoistoka je ograniაeno urbanim podruაjem Pribava.

2. Urbano podruაje Pribava Urbano podruაje se nalazi u ju០nom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeveroistoაno i

jugozapadno od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 222,08 ha.Sa istoka, sjevera, zapada i juga ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa sjeverozapada je ograniაeno urbanim podruაjem Graაanica; sa jugoistoka je ograniაeno urbanim podruაjem Donja Lohinja.

3. Urbano podruაje Donja LohinjaUrbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor

sjeveroistoაno od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 86,81 ha. Sa istoka, jugoistoka i juga je ograniაeno ᘐumskim pojasom sa manjim dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta; sa sjevera je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada je ograniაeno urbanim podruაjem Pribava; sa zapada i jugozapada je ograniაeno magistralnim putem Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4).

4. Urbano podruაje Donja Orahovica Urbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverno od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 237,17 ha. Sa istoka, sjevera i zapada je ograniაeno naizmjeniაno ᘐumskim pojasom i poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa juga je ograniაeno magistralnim putem Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4).

5. Urbano podruაje MiriაinaUrbano podruაje se nalazi na krajnjem jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor

sjeveroistoაno i jugozapadno od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 136,46 ha. Sa istoka i zapada je ograniაeno granicom Kantona; sa sjevera ᘐumskim pojasom; sa juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem.



6. Urbano podruაje Gornja OrahovicaUrbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno

(veၰim dijelom) i zapadno od lokalnog puta Donja Orahovica-Gornja Orahovica-Blagaliᘐte (L-18), povrᘐine P= 111,29 ha. Sa istoka, sjevera, zapada ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada, jugozapada i juga ograniაeno je dijelovima ᘐumskog pojasa.

7. Urbano podruაje VranoviၰiUrbano podruაje se nalazi u istoაnom dijelu opၰine neposredno uz granicu Kantona i

zauzima prostor ju០no od regionalnog puta Bukva-Srebrenik (R-461), povrᘐine P= 61,06 ha. Cjelokupno je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa na sjeveroistoku i jugu.

8. Urbano podruაje Doborovci Urbano podruაje se nalazi u sjeveroistoაnom dijelu Opၰine i zauzima prostor sjeverno

(veၰim dijelom) i ju០no od regionalnog puta Graაanica - Ormanica (R-460), povrᘐine P= 146,67 ha. Sa istoka, sjeveroistoka, zapada i juga ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjevera, sjeverozapada i jugoistoka ograniაeno je ᘐumskim pojasom; sa jugozapada je ograniაeno dijelom graᄐevinskim zemljiᘐtem Doborovci i dijelovima ᘐumskog pojasa.

9. Urbano podruაje D០akuleUrbano podruაje se nalazi na krajnjem sjeveroistoაnom dijelu opၰine i zauzima

prostor sjeverno i ju០no od D០akulske rijeke, povrᘐine P= 107,26 ha. Cjelokupno je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem osim manjih dijelova ᘐumskog pojasa na jugoistoku i sjeveroistoku.

10. Urbano podruაje SokoUrbano podruაje se nalazi u srediᘐnjem dijelu opၰine i zauzima prostor zapadno od

regionalnog puta Graაanica-Ormanica (R-460), povrᘐine P = 87,32 ha. Cjelokupno je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem osim manjih dijelova ᘐumskog pojasa na jugozapadu i jugoistoku, te graᄐevinskog zemljiᘐta Soko, na zapadu.

11. Urbano podruაje ᘀkahovica koje obuhvata naselje ᘀkahovicaUrbano podruაje se nalazi u srediᘐnjem dijelu opၰine, i zauzima prostor

sjeverozapadno od regionalnog puta Graაanica-Ormanica (R-460), povrᘐine P= 84,89 ha. Sa istoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa jugoistoka i sjeveroistoka je ograniაeno ᘐumskim pojasom; sa sjevera, juga i jugozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa zapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Babiၰi i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa.

12. Urbano podruაje Babiၰi koje obuhvata naselje BabiၰiUrbano podruაje se nalazi u srediᘐnjem dijelu opၰine i zauzima prostor zapadno od

regionalnog puta Graაanica – Ormanica (R-460), povrᘐine P= 48,09 ha. Sa istoka je najveၰim dijelom ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem, te manjim povrᘐinama ᘐumskog zemljiᘐta. Sa sjevera graniაi sa poljoprivrednim zemljiᘐtem, sa juga veၰim dijelom sa ᘐumskim i manjim dijelom sa poljoprivrednim zemljiᘐtem. Dok sa zapada graniაi sa poljoprivrednim i ᘐumskim zemljiᘐtem.

13. Urbano podruაje Maleᘐiၰi Urbano podruაje se nalazi u zapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeveroistoაno

i jugozapadno od lokalnog puta Graაanica-Maleᘐiၰi-Lukavica-Lukavica Rijeka-granica Kantona (L-9), povrᘐine P= 170,37 ha. Sa istoka, sjevera i zapada ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeveroistoka graᄐevinskim zemljiᘐtem Maleᘐiၰi; sa jugozapada i jugoistoka je ograniაeno dijelovima ᘐumskog pojasa.

14. Urbano podruაje Lukavica Urbano podruაje se nalazi na krajnjem sjeverozapadnom dijelu opၰine, neposredno

uz granicu Kantona, i zauzima prostor sjeverno i ju០no od lokalnog puta Graაanica-Maleᘐiၰi-Lukavica-Lukavica Rijeka-granica Kantona (L-9), povrᘐine P= 102,58 ha. Sa



istoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelom ᘐumskim pojasom; sa sjeveroistoka, zapada i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada ograniაeno je dijelovima ᘐumskog pojasa.

15. Urbano podruაje Stjepan PoljeUrbano podruაje se nalazi u jugozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor

sjeveroistoაno od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 216,49 ha. Sa istoka je ograniაeno dijelovima ᘐumskog pojasa; sa sjeveroistoka, sjevera i zapada poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; na sjeverozapadu graniაi sa graᄐevinskim zemljiᘐtem Stjepan Polje; sa jugozapada i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

16. Urbano podruაje RaᘐljevaUrbano podruაje se nalazi na krajnjem jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor

sjeveroistoაno od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 19,72 ha. Sa istoka, sjevera i zapada je ograniაeno poljoprivrednim i manjim dijelom ᘐumskim zemljiᘐtem, dok je sa juga ograniაeno i sa poljoprivrednim i sa ᘐumskim pojasom.

17. Urbano podruაje PiskavicaUrbano podruაje se nalazi u srediᘐnjem dijelu opၰine i zauzima prostor sa obje strane

dijela regionalnog puta Graაanica-Ormanica (R-460), i sa obje strane lokalnog puta prema istoku, povrᘐine je P= 97,24 ha. Cjelokupno je ograniაeno poljoprivrednim i ᘐumskim zemljiᘐtem, s tim ᘐto je ᘐumsko zemljiᘐte izra០enije sa istoაne strane urbanog podruაja.

§ Na podruაju OPၠINE GRADAჀAC utvrᄐeno je 21 urbano podruაje i to:

1. Urbano podruაje Gradaაac-centar opၰine, obuhvata dijelove naselja: Centar, Vida I ,Vida II, Varoᘐ, Po០arike, Ledenice Donje, Ledenice Gornje, ᘀkoriၰi, Bukva, Svirac

Urbano podruაje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu opၰine na raskrᘐၰu magistralnog puta Modriაa-Gradaაac-Brაko (M-14.1) i regionalnog puta Ormanica-ᘀamac (R-462) i zauzima prostor sjeveroistoაno i jugozapadno od magistralnog puta (M-14.1), povrᘐine P=1262,00 ha. Sa sjevera i sjeverozapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Ledenice Donje i poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa zapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom i poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa jugozapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Vida I i Vida II, poljoprivrednim zemljiᘐtem sa manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa juga i jugoistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem (najveၰim dijelom) i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa i graᄐevinskim zemljiᘐtem Svirac i Bukva; sa istoka je ograniაeno urbanim podruაjem Sibovac; sa sjeveroistoka je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Ledenice Gornje.

2. Urbano podruაje Sibovac Urbano podruაje se nalazi u sjevernom dijelu opၰine, na kontaktu sa urbanim

podruაjem Gradaაac i zauzima prostor povrᘐine P= 124,28 ha. Sa istoka i jugoistoka ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa sjeveroistoka je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Sibovac; sa sjevera poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa zapada je ograniაeno urbanim podruაjem Gradaაac.

3. Urbano podruაje Lukavac GornjiUrbano podruაje se nalazi u zapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor jugozapadno

od regionalnog puta Ormanica-ᘀamac (R-462), povrᘐine P= 523,52 ha. Sa sjeveroistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa sjeveraje ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Svirac i Vida II, poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa zapada i sjeverozapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Novaliၰi i Rajska i poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa juga i jugozapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom i manjim dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta; sa jugoistoka poljoprivrednim zemljiᘐtem i djelimiაno ᘐumskim pojasom.

4. Urbano podruაje Lukavac Donji Urbano podruაje se nalazi u srediᘐnjem dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno (veၰim

dijelom) i zapadno od regionalnog puta Ormanica- ᘀamac(R-462), povrᘐine P= 438,90 ha.



Sa sjeveroistoka, sjevera i sjeverozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa jugozapada i juga poljoprivrednim zemljiᘐtem.

5. Urbano podruაje KrაevinaUrbano podruაje se nalazi u sjeveroistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverno

i ju០no od magistralnog puta Modriაa-Gradaაac-Brაko (M-14.1), povrᘐine P= 150,09 ha. Sa istoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa jugoistoka je ograniაeno ᘐumskim pojasom; sa sjevera i sjeveroistoka je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Krაevina i Tramoᘐnica Gornja i poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa zapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Bagdale i Bukva; sa juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa jugoistoka je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Alibaᘐiၰi i Krაevina i poljoprivrednim zemljiᘐtem.

6. Urbano podruაje KamberiUrbano podruაje se nalazi u istoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor ju០no od

magistralnog puta Modriაa-Gradaაac-Brაko (M-14.1), povrᘐine P= 192,30 ha. Sa istoka, jugoistoka, sjeveroistoka, sjevera i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa sjeverozapada i jugozapada je ograniაeno dijelovima ᘐumskog pojasa; sa zapada je djelimiაno ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Krაevina i poljoprivrednim zemljiᘐtem.

7. Urbano podruაje Avramovina Urbano podruაje se nalazi u istoაnom dijelu opၰine, istoაno od urbanog podruაja

Lukavac Donji, i zauzima prostor povrᘐine P= 105,31 ha. Sa istoka je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Avramovina; sa sjeveroistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjevera, sjeverozapada i jugozapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom; sa zapada i juga poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa jugoistoka je ograniაeno ᘐumskim pojasom i poljoprivrednim zemljiᘐtem, (manjim dijelom).

8. Urbano podruაje Vuაkovci Urbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverno od

regionalnog puta Graაanica-Ormanica (R-460), povrᘐine P= 317,73 ha. Sa istoka i sjeveroistoka je ograniაeno ᘐumskim pojasom i manjim dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta; sa sjevera i jugozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada ᘐumskim pojasom; sa zapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sajuga je ograniაeno regionalnim putem Graაanica-Ormanica (R-460); sa jugoistoka je ograniაeno urbanim podruაjem Hrgovi Donji.

9. Urbano podruაje Hrgovi DonjiUrbano podruაje se nalazi u krajnjem jugoistoაnom dijelu opၰine na raskrᘐၰu

regionalnog puta Graაanica-Ormanica (R-460) i magistralnog puta ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M-1.8) i zauzima povrᘐinu P= 305,07 ha. Sa istoka i jugoistoka, juga i jugozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeveroistoka je ograniაeno granicom Kantona; sa sjevera i sjeverozapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom i poljoprivrednim zemljiᘐtem (manjim dijelom); sa zapada je ograniაeno urbanim podruაjem Vuაkovci.

10. Urbano podruაje Srnice Donje Urbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverno i

ju០no od regionalnog puta Graაanica-Ormanica (R-460), povrᘐine P= 239,32 ha. Sa istoka, sjeveroistoka i sjevera je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa zapada i jugoistoka je ograniაeno ᘐumskim pojasom; sa jugozapada je ograniაeno urbanim podruაjem Srnice Gornje; sa juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa jugoistoka je ograniაeno granicom sa opၰinom Srebrenik.

11. Urbano podruაje Srnice GornjeUrbano podruაje se nalazi u krajnjem ju០nom dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno

(veၰim dijelom) i zapadno od regionalnog puta Graაanica-Ormanica (R-460), povrᘐine P= 174,78 ha. Sa istoka, zapada i jugozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa sjeveroistoka je ograniაeno urbanim podruაjem



Srnice Donje; sa sjevera je ograniაeno ᘐumskim pojasom; sa juga i jugoistoka je ograniაeno dijelovima ᘐumskog pojasa i poljoprivrednog zemljiᘐta.

12. Urbano podruაje Biberovo Polje Urbano podruაje se nalazi u ju០nom dijelu opၰine, zapadno od urbanog podruაja

Srnice Gornje i regionalnog puta Graაanica-Ormanica (R-460) i zauzima prostor povrᘐine P= 89,58 ha. Sa juga, istoka i sjeveroistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjevera i sjeverozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa zapada je ograniაeno granicom sa opၰinom Graაanica.

13. Urbano podruაje Meᄐiᄐa Donja Urbano podruაje se nalazi u ju០nom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverozapadno i

jugoistoაno od lokalnog puta R-462-Kerep-Meᄐiᄐa Gornja- granica Kantona (L-2), povrᘐine P= 122,00 ha. Sa istoka i juga ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjevera i zapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom i manjim dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta; sa jugozapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Meᄐiᄐa Donja.

14. Urbano podruაje Meᄐiᄐa SrednjaUrbano podruაje se nalazi u jugozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverno

od lokalnog puta R-462-Kerep-Meᄐiᄐa Gornja-granica Tuzlanskog kantona (L-2), povrᘐine P= 98,44 ha. Sa istoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i graᄐevinskim zemljiᘐtem Meᄐiᄐa Srednja; sa sjevera i sjeverozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa i dijelom graᄐevinskim zemljiᘐtem Meᄐiᄐa Srednja; sa zapada je ograniაeno urbanim podruაjem Meᄐiᄐa Gornja; sa juga je ograniაeno lokalnim putem (L-2).

15. Urbano podruაje Meᄐiᄐa GornjaUrbano podruაje se nalazi na krajnjem jugozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor

sjeverno (veၰim dijelom) i ju០no od lokalnog puta R-462-Kerep-Meᄐiᄐa Gornja-granica Kantona (L-2), povrᘐine P= 122,03 ha. Sa istoka je ograniაeno urbanim podruაjem Meᄐiᄐa Srednja; sa sjevera i zapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa juga je ograniაeno ᘐumskim pojasom i manjim dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta.

16. Urbano podruაje Zelinja SrednjaUrbano podruაje se nalazi u jugozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverno i

ju០no od lokalnog puta Kerep-Zelinja Srednja-granica Kantona (L-3), povrᘐine P= 217,61 ha. Sa istoka je ograniაeno urbanim podruაjem Zelinja Donja; sa sjevera, sjeverozapada, zapada i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa.

17. Urbano podruაje Zelinja DonjaUrbano podruაje se nalazi u jugozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverno

(veၰim dijelom) i ju០no od lokalnog puta Kerep-Zelinja Srednja-granica Tuzlanskog kantona (L-3), povrᘐine P= 179,87 ha. Sa istoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeveroistoka, sjevera, zapada, jugozapada i juga je ograniაeno ᘐumskim pojasom i manjim dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta; sa jugoistoka je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Jelovაe Selo; sa jugozapada je ograniაeno urbanim podruაjem Zelinja Srednja.

18. Urbano podruაje Jelovაe SeloUrbano podruაje se nalazi u ju០nom dijelu opၰine, i zauzima prostor sjeveroistoაno od

lokalnog puta Kerep-Zelinja Srednja-granica Kantona (L-3), povrᘐine P= 137,88 ha. Sa istoka je ograniაeno ᘐumskim pojasom; sa sjeveroistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjevera, sjeverozapada, zapada i jugozapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom i manjim dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta; sa juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

19. Urbano podruაje Kerep



Urbano podruაje se nalazi u ju០nom dijelu opၰine, na raskrᘐၰu lokalnog puta Kerep-Zelinja Srednja-granica Kantona (L-3) i lokalnog puta R-462-Meᄐiᄐa Gornja-granica Kantona (L-2), i zauzima prostor povrᘐine P= 173,32 ha. Sa istoka, sjevera, sjeverozapada i zapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i dijelovima ᘐumskog pojasa; sa juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelom graᄐevinskim zemljiᘐtem Kerep.

20. Urbano podruაje TokeUrbano podruაje se nalazi u srediᘐnjem dijelu opၰine i zauzima prostor jugozapadno

od regionalnog puta Ormanica-ᘀamac (R-462) i urbanog podruაja Lukavac Donji, povrᘐine P= 159,29 ha. Sa svih strana je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa, na sjeverozapadu i jugoistoku.

21. Urbano podruაje RajskaUrbano podruაje se nalazi u zapadnom dijelu opၰine, jugozapadno od urbanog

podruაja Lukavac Gornji i zauzima prostor sjeverno i ju០no od korita rijeke Rajska, povrᘐine P= 107,98 ha. Sa sjeveroistoka je ograniაeno ᘐumskim pojasom i dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta; sa sjevera je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Rajska; sa zapada i juga ograniაeno je dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta i ᘐumskog pojasa.

§ Na podruაju OPၠINE KALESIJA utvrᄐeno je 15 urbanih podruაja i to:

1. Urbano podruაje Kalesija Grad-centar opၰine, obuhvata dijelove naselja: Kalesija Grad, Kalesija Gornja i Prnjavor.

Urbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverno i ju០no od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 1655,11 ha. Sa istoka ograniაeno je urbanim podruაjem Memiၰi; sa sjeveroistoka i sjevera poljoprivrednim zemljiᘐtem i dijelovima ᘐumskog pojasa; sa zapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa juga poljoprivrednim zemljiᘐtem i ᘐumskim pojasom, koji se smjenjuju naizmjeniაno.

2. Urbano podruაje Memiၰi Urbano podruაje se nalazi na krajnjem jugoistoku opၰine i zauzima prostor sjeverno

od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 332,20 ha. Sa istoka je ograniაeno najveၰim dijelom poljoprivrednim zemljiᘐtem, dijelovima ᘐumskog pojasa i graᄐevinskim zemljiᘐtem Bulatovci; sa sjevera je ograniაeno ᘐumskim pojasom, poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelom, graᄐevinskim zemljiᘐtem Brezik; na sjeverozapadu je na kontaktu sa urbanim podruაjem Kalesija Grad; sa jugozapada i juga ograniაeno je ០eljezniაkom prugom Tuzla-័ivinice-Zvornik.

3. Urbano podruაje Dubnica Urbano podruაje se nalazi u srediᘐnjem dijelu opၰine, sjeverozapadno od urbanog

podruაja Kalesija grad i zauzima prostor sjeverno od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 95,36 ha. Sa istoka, sjevera i zapada ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa jugozapada ograniაeno je urbanim podruაjem Miljanovci; sa juga urbanim podruაjem Kalesija Grad.

4. Urbano podruაje Miljanovci Urbano podruაje se nalazi u srediᘐnjem dijelu opၰine, zapadno od urbanog podruაja

Dubnica. Ima razuᄐenu granicu i zauzima prostor sjeverno od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 91,70 ha. Sa istoka je ograniაeno urbanim podruაjem Dubnica; sa sjevera i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada i jugozapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Saraაi.

5. Urbano podruაje Rainci GornjiUrbano podruაje se nalazi u zapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverno

(veၰim dijelom) i ju០no od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 256,50 ha. Sa istoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeveroistoka djelimiაno ᘐumskim pojasom i graᄐevinskim zemljiᘐtem Rainci; sa sjevera i sjeverozapada



ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa zapada graᄐevinskim zemljiᘐtem Petrovice Gornje; sa juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

6. Urbano podruაje Rainci DonjiUrbano podruაje se nalazi u jugozapadnom dijelu opၰine, zapadno od urbanog

podruაja Kalesija Grad i zauzima prostor istoაno i zapadno od lokalnog puta Rainci Gornji-Rainci Donji (L-3), povrᘐine P= 60,74 ha. Sa istoka, sjevera, zapada i juga ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada ograniაeno je ᘐumskim pojasom.

7. Urbano podruაje Vukovije DonjeUrbano podruაje se nalazi na krajnjem jugozapadu opၰine i zauzima prostor sjeverno

(veၰim dijelom) i ju០no od regionalnog puta ័ivinice-Dubrave-Meᄐaᘐ (R-469), povrᘐine P= 173,16 ha. Sa istoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeveroistoka je ograniაeno urbanim podruაjem Vukovije Gornje; sa sjevera ᘐumskim pojasom i manjim dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta; sa zapada granicom sa opၰinom ័ivinice; sa jugozapada, juga i jugoistoka ograniაeno je kompleksom aerodroma ''Dubrave''.

8. Urbano podruაje Vukovije GornjeUrbano podruაje se nalazi u jugozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverno

od regionalnog puta ័ivinice-Dubrave-Meᄐaᘐ (R-469), povrᘐine P= 219,36 ha. Sa sjeveroistoka je ograniაeno urbanim podruაjem Tojᘐiၰi; sa sjevera je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i djelimiაno ᘐumskim pojasom; sa sjeverozapada je ograniაeno urbanim podruაjem Vukovije Donje; sa jugoistoka, jugozapada i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

9. Urbano podruაje TojᘐiၰiUrbano podruაje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor

zapadno od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik, povrᘐine P= 252,14 ha. Sa istoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa jugoistoka graᄐevinskim zemljiᘐtem Petrovice Gornje; sa sjevera i zapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i ᘐumskim pojasom; sa juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

10. Urbano podruაje KikaაiUrbano podruაje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu opၰine i zauzima uzak prostor

jugoistoაno i sjeverozapadno od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 47,25 ha. Sa sjevera, zapada i istoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa juga graniაi sa urbanim podruაjem Tojᘐiၰi.

11. Urbano podruაje Hrasno DonjeUrbano podruაje se nalazi u sjevernom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverno i

ju០no od lokalnog puta Hidani-Kikaაi-Hrasno Donje-Seljublje (L-8), povrᘐine P= 38,43 ha. Sa sjevera, zapada, juga, jugoistoka, sjeveroistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa istoka je ograniაeno ᘐumskim pojasom.

12. Urbano podruაje SeljubljeUrbano podruაje se nalazi na samom sjeveru opၰine i zauzima prostor jugoistoაno od

magistralnog puta Sarajevo-Tuzla-Bijeljina (M18), povrᘐine P= 33,19 ha. Sa istoka, sjevera, jugozapada i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom; sa jugoistoka je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Seljublje.

13. Urbano podruაje JajiၰiUrbano podruაje se nalazi u istoაnom dijelu opၰine, i zauzima prostor zapadno od

lokalnog puta Kalesija-Sapna (L-20), povrᘐine P= 48,46 ha. Urbano podruაje je kompletno okru០eno poljoprivrednim zemljiᘐtem, osim na jugoistoku i zapadu gdje je okru០eno dijelovima ᘐumskog zemljiᘐta.

14. Urbano podruაje Gojაin



Urbano podruაje se nalazi na krajnjem jugu opၰine i zauzima prostor povrᘐine P= 30,03 ha. Urbano podruაje je kompletno okru០eno poljoprivrednim zemljiᘐtem, osim na sjeveroistoku i jugozapadu, gdje je na kontaktu sa manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa sjeverozapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Gojაin.

15. Urbano podruაje Petrovice GornjeUrbano podruაje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno

od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik, povrᘐine P= 79,48 ha. Sa istoka i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa zapada graᄐevinskim zemljiᘐtem Tojᘐiၰa; sa sjevera je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i ᘐumskim pojasom;

§ Na podruაju OPၠINE KLADANJ utvrᄐeno je 7 urbanih podruაja i to:

1. Urbano podruაje Kladanj - centar opၰine, obuhvata dijelove naselja: Kladanj, Buᘐevo, i Plahoviၰi.

Urbano podruაje se nalazi u ju០nom dijelu opၰine. Najveၰim dijelom zauzima prostor zapadno od magistralnog puta ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M-1.8), povrᘐine P= 489,36 ha. Sa istoka, jugozapada i juga ograniაeno je ᘐumskim kompleksom, sa sjevera, zapada i jugoistoka ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem.

2. Urbano podruაje Stariၰ obuhvata dijelove naselja: Stariၰ, Prijevor i Ravne.Urbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine. Najveၰim dijelom zauzima

prostor ju០no od magistralnog puta Kladanj-Vlasenica (M-19.2), povrᘐine P= 349,61 ha. Sa sjevera, sjeverozapada i jugozapada ograniაeno je, veၰim dijelom, ᘐumskim kompleksom; sa juga i jugoistoka ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeveroistoka graᄐevinskim zemljiᘐtem Prijevor; sa zapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Stariၰ.

3. Urbano podruაje Brateljeviၰi obuhvata dijelove naselja: Brateljeviၰi i ZagraᄐeUrbano podruაje se nalazi u jugozapadnom dijelu opၰine, ju០no od lokalnog puta

Kladanj-Brateljeviၰi-vrh Konjuha (L-1), i zauzima prostor istoაno i zapadno od lokalnog puta Brateljeviၰi-Djevojaაka peၰina (L-3), povrᘐine P= 156,38 ha. Sa istoka, sjevera i dijelom sa juga ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeveroistoka, zapada i juga ograniაeno je ᘐumskim kompleksom; na sjeveroistoku je djelimiაno na kontaktu sa graᄐevinskim zemljiᘐtem Kladanj.

4. Urbano podruაje Tuholj obuhvata dijelove naselja: Tuholj i PauაUrbano podruაje se nalazi u zapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno i

zapadno od lokalnog puta Brateljeviၰ i-Tuholj - Brdelj (L-4), povrᘐine P= 144,74 ha. Sa sjevera, sjeverozapada i jugoistoka ograniაeno je ᘐumskim kompleksom; sa jugozapada i juga ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem, a dijelom graᄐevinskim zemljiᘐtem Pauა; sa istoka i sjeveroistoka ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem, a djelimiაno graᄐevinskim zemljiᘐtima Suljiၰi i Goletiၰi.

5. Urbano podruაje Stupari obuhvata dijelove naselja: Novo naselje Stupari, Stupari centar, Stupari Selo, Tarevo i Prijanoviၰi

Urbano podruაje se nalazi u sjeveroistoაnom dijelu opၰine. Ima veoma razuᄐenu granicu i zauzima prostor istoაno, zapadno i neposredno uz magistralni put ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M-1.8), povrᘐine P= 457,17 ha. Sa sjevera, sjeverozapada i istoka ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa juga veၰim dijelom ograniაeno je ᘐumskim pojasom, a djelimiაno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa jugoistoka ograniაeno je graᄐevinskim zemljiᘐtem Rujiၰi; na sjeveroistoku graniაi sa graᄐevinskim zemljiᘐtem Noၰajeviၰi.

6. Urbano podruაje GojakoviၰiUrbano podruაje se nalazi u sjeveroistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno i neposredno uz magistralni put ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M-1.8), povrᘐine P= 191,00 ha. Sa svih strana i u uskom pojasu graniაi se sa poljoprivrednim zemljiᘐtem, dok je preostali pojas u potpunosti ᘐumski.



7. Urbano podruაje GojsaliၰiUrbano podruაje se nalazi u sjeveroistoაnom dijelu opၰine, na lokalitetu Ravni

Stanovi. Nalazi se sa obje strane magistralnog puta ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M1.8.) i zauzima povrᘐinu P= 98,97 ha. Sa svih strana ograniაeno je sa ᘐumskim zemljiᘐtem.

§ Na podruაju OPၠINE LUKAVAC utvrᄐeno je 12 (jedanaest) urbanih podruაja i to:

1. Urbano podruაje Lukavac- centar opၰine, obuhvata dijelove naselja: Lukavac, Lukavac Mjesto, Hrvati, Huskiၰi, Bistarac Gornji i Bistarac Donji

Urbano podruაje se nalazi u istoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeveroistoაno (veၰim dijelom) i jugozapadno od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 1740,38 ha. Sa jugoistoka je ograniაeno ᘐumskim pojasom, dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta i granicom sa opၰinom Tuzla; sa istoka i sjeveroistoka je ograniაeno povrᘐinskim kopom ᘀiၰki Brod i odlagaliᘐtem ᘀiၰki Brod (stari rudarski radovi); sa sjevera je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Huskiၰi i povrᘐinskim kopom ᘀikulje; sa sjeverozapada je ograniაeno urbanim podruაjem Puraაiၰ; sa jugozapada i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i dijelom privredne zone.

2. Urbano podruაje Poljice obuhvata dijelove naselja: Poljice Donje i Poljice GornjeUrbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine na raskrᘐၰu regionalnog puta

Banoviၰi-Lukavac (R-471) i lokalnog puta Poljice-Priluk-Suha-័ivinice (L-2), i zauzima povrᘐinu P= 782,49 ha. Sa istoka je ograniაeno granicom sa opၰinom ័ivinice; sa sjeveroistoka i sjevera je ograniაeno vjeᘐtaაkim jezerom Modrac; sa sjeverozapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Babice; sa zapada, jugozapada, juga i jugoistoka je ograniაeno ᘐumskim pojasom i malim dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta.

3. Urbano podruაje BokaviၰiUrbano podruაje se nalazi u istoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor jugoistoაno od

regionalnog puta Banoviၰi-Lukavac (R-471), povrᘐine P= 195,57 ha. Sa istoka je ograniაeno granicom sa opၰinom Tuzla; sa sjeveroistoka i sjevera je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i malim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa sjeverozapada je ograniაeno urbanim podruაjem Modrac; sa jugozapada i juga je ograniაeno ᘐumskim pojasom i manjim dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta.

4. Urbano podruაje ModracUrbano podruაje se nalazi u istoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverozapadno

od urbanog podruაja Bokaviၰi, odnosno od regionalnog puta Banoviၰi-Lukavac (R-471), povrᘐine P= 63,85 ha. Sa istoka i jugoistoka je ograniაeno urbanim podruაjem Bokaviၰi; sa sjevera je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada je ograniაeno urbanim podruაjem Tabaci; sa zapada i jugozapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom i manjim dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta.

5. Urbano podruაje ProkosoviၰiUrbano podruაje se nalazi u istoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverozapadno

(veၰim dijelom) i jugozapadno od regionalnog puta Banoviၰi-Lukavac (R-471), povrᘐine P= 172,80 ha. Sa istoka je ograniაeno regionalnim putem (R-471); sa sjeveroistoka, sjevera i sjeverozapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom i dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta; sa zapada je ograniაeno urbanim podruაjem Bikod០e; sa juga je ograniაeno vjeᘐtaაkim jezerom Modrac.

6. Urbano podruაje Bikod០eUrbano podruაje se nalazi u istoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverno (veၰim

dijelom) i ju០no od regionalnog puta Banoviၰi-Lukavac (R-471), povrᘐine P= 123,86 ha. Sa istoka je ograniაeno urbanim podruაjem Prokosoviၰi; sa sjeveroistoka, sjeverozapada i zapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjevera je ograniაeno ᘐumskim pojasom; sa jugozapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Puraაiၰ; sa juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem (veၰim dijelom) i jezerom Modrac.



7. Urbano podruაje TabaciUrbano podruაje se nalazi u istoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverozapadno

od regionalnog puta Banoviၰi-Lukavac (R-471), povrᘐine P= 76,70 ha. Sa jugoistoka je ograniაeno urbanim podruაjem Modrac; sa istoka i zapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada je ograniაeno urbanim podruაjem Puraაiၰ; sa juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i dijelovima ᘐumskog pojasa.

8. Urbano podruაje Puraაiၰ Urbano podruაje se nalazi u srediᘐnjem dijelu opၰine i zauzima prostor sjeveroistoაno

i jugozapadno od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 571,92 ha. Sa istoka je ograniაeno urbanim podruაjem Lukavac; sa sjeveroistoka i sjevera je ograniაeno povrᘐinskim Kopom ᘀikulje; sa sjeverozapada je ograniაeno planiranom privrednom zonom; sa zapada je ograniაeno urbanim podruაjem Devetak i ᘐumskim pojasom; sa juga je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Bikod០e, ᘐumskim pojasom i poljoprivrednim zemljiᘐtem.

9. Urbano podruაje DevetakUrbano podruაje se nalazi u srediᘐnjem dijelu opၰine i zauzima prostor jugozapadno

od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 319,13 ha. Sa istoka je ograniაeno urbanim podruაjem Puraაiၰ; sa sjeveroistoka je ograniაeno magistralnim putem M-4; sa sjevera je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Devetak i poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada, zapada, jugozapada, juga i jugoistoka je ograniაeno ᘐumskim pojasom i manjim dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta.

10. Urbano podruაje Doboᘐnica Urbano podruაje se nalazi u sjevernom dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno (veၰim

dijelom) i zapadno od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 597,65 ha. Sa istoka, sjevera i zapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom; sa sjeveroistoka je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Doboᘐnica Gornja i Doboᘐnica Donja; sa jugozapada poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa juga i jugoistoka je ograniაeno povrᘐinskim kopom ᘀikulje.

11. Urbano podruაje Turija obuhvata dijelove naselja: Rosulje i TurijaUrbano podruაje se nalazi u jugozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor zapadno

od regionalnog puta Banoviၰi-Lukavac (R-471), povrᘐine P= 216,71 ha. Sa istoka, jugoistoka i sjeverozapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom i manjim dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta; sa sjeveroistoka je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Turija i poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa zapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Rosulje.

12. Urbano podruაje Si០jeUrbano podruაje se nalazi u sjevernom dijelu opၰine i zauzima prostor zapadno od

magistralnog puta Doboj – Tuzla- Zvornik (M-4), manjim dijelom se nalazi i sa istoაne strane ovog magistralnog puta, povrᘐine P= 316,32 ha. Sa juga se graniაi sa poljoprivrednim i ᘐumskim zemljiᘐtem, sa istoka granica mu je eksploataciono polje, sa sjevera poljoprivrednim zemljiᘐtem i urbanim podruაjem Doboᘐnica, dok je sa zapada ograniაeno sa ᘐumskim zemljiᘐtem i graᄐevinskim zemljiᘐtem Krtova II.

§ Na podruაju OPၠINE SAPNA utvrᄐeno je 10 urbanih podruაja i to:

1. Urbano podruაje Sapna- centar opၰine, obuhvata dijelove naselja: Sapna, Kraljeviၰi,Vitinica i Donji Zaseok

Urbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine. Ima veoma razuᄐenu granicu i zauzima prostor sjeveroistoაno i jugozapadno od regionalnog puta Priboj-Sapna-Zvornik (R-456), povrᘐine P= 373,54 ha. Sa istoka, sjevera i zapada ograniაeno je, najveၰim dijelom, ᘐumskim kompleksom koji se smjenjuje sa manjim povrᘐinama poljoprivrednog zemljiᘐta, sa sjeveroistoka i sjeverozapada ograniაeno je kompleksima poljoprivrednog zemljiᘐta.

2. Urbano podruაje KobiliၰiUrbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine, u nastavku urbanog podruაja

Sapna, sa ju០ne strane nalazi se ovo urbano podruაje koje se razvija uz postojeၰi lokalni



put, povrᘐine P= 34,97 ha. Graniაi se najveၰim dijelom sa ᘐumskim zemljiᘐtem, manjim dijelom sa poljoprivrednim zemljiᘐtem.

3. Urbano podruაje Meᄐeᄐa Urbano podruაje se nalazi u jugozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno od

lokalnog puta Kalesija-Sapna (L-20), povrᘐine P=132,28 ha. Na istoku, jugoistoku, dijelom na jugu i jugozapadu ograniაeno je segmentima ᘐumskog pojasa koji se duboko uvlaაe u kompleks poljoprivrednog zemljiᘐta kojim je urbano podruაje ograniაeno.

4. Urbano podruაje Rastoᘐnica I Urbano podruაje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu opၰine. Ima veoma razuᄐenu

granicu i zauzima prostor istoაno i zapadno (najveၰim dijelom) od regionalnog puta Priboj-Sapna-Zvornik (R-456), povrᘐine P= 274,89 ha. Sa jugoistoka, sjevera i dijelom zapada ograniაeno je ᘐumskim pojasom; sa istoka, juga i jugozapada ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeveroistoka je ograniაeno vjeᘐtaაkim jezerom Snje០nica.

5. Urbano podruაje Rastoᘐnica II Urbano podruაje se nalazi u sjevernom dijelu opၰine. Ima izrazito razuᄐenu granicu i

zauzima prostor istoაno od regionalnog puta Priboj-Sapna-Zvornik (R-456), povrᘐine P= 192,87 ha. Sa sjeveroistoka, sjevera i, djelimiაno, sa zapada ograniაeno je ᘐumskim pojasom, dok je ostatkom granice na kontaktu sa kompleksom poljoprivrednog zemljiᘐta.

6. Urbano podruაje KovaაeviၰiUrbano podruაje se nalazi u istoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeveroistoაno

od lokalnog puta Sapna-Mahmutoviၰi-Kovaაeviၰi, povrᘐine P= 37,30 ha. Sa istoka, sjevera, sjeverozapada i jugoistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeveroistoka je ograniაeno granicom Kantona; sa juga je ograniაeno urbanim podruაjem Vitinica.

7. Urbano podruაje Goduᘐ Urbano podruაje se nalazi u centralnom dijelu opၰine i zauzima prostor jugozapadno

od regionalnog puta Priboj-Sapna-Zvornik (R-456), povrᘐine P=39,09 ha. Sa istoka, sjevera, dijelom juga ograniაeno je ᘐumskim pojasom; sa sjeveroistoka, sjeverozapada, zapada, jugozapada i jugoistoka ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem.

8. Urbano podruაje ZaseokUrbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor izmeᄐu

lokalnih puteva R-456-Nezuk Donji (L-1) i Debeljak-Zaseok (L-2), povrᘐine P= 45,72 ha. Sa sjeveroistoka i jugoistoka je ograniაeno granicom Kantona; sa sjevera, zapada i jugozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa sjeverozapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom.

9. Urbano podruაje NezukUrbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu Opၰine i zauzima prostor istoაno

(veၰim dijelom) i zapadno od lokalnog puta R-456-Nezuk Donji (L-1), povrᘐine P= 42,68 ha. Sa svih strana je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem osim sa sjeveroistoka i sjeverozapada gdje je ograniაeno manjim dijelovima ᘐumskog pojasa.

10. Urbano podruაje VitinicaUrbano podruაje se nalazi u istoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor jugozapadno od

lokalnog puta Sapna-Mahmutoviၰi-Kovaაeviၰi (L-3), povrᘐine P= 82,09 ha. Sa sjeveroistoka je ograniაeno urbanim podruაjem Kovaაeviၰi; sa sjevera, sjeverozapada, juga i istoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

§ Na podruაju OPၠINE SREBRENIK utvrᄐeno je 18 (osamnaest) urbanih podruაja i to:

1. Urbano podruაje Srebrenik- centar opၰine, obuhvata dijelove naselja: Srebrenik, Babunoviၰi, ၠehaje, Rapatnica i Kiseljak

Urbano podruაje se nalazi u srediᘐnjem dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno i zapadno (veၰim dijelom) od magistralnog puta ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M-1.8), povrᘐine



P= 792,72 ha. Sa istoka, jugoistoka, sjeveroistoka i sjevera je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada, zapada, jugozapada i juga ograniაeno je dijelovima ᘐumskog pojasa i poljoprivrednog zemljiᘐta.

2. Urbano podruაje ჀojlukUrbano podruაje se nalazi u srediᘐnjem dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno od

urbanog podruაja Srebrenik, povrᘐine P= 43,79 ha. Sa istoka je ograniაeno urbanim podruაjem Srebrenik Gornji; sa sjevera i sjeverozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa jugozapada i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

3. Urbano podruაje Srebrenik GornjiUrbano podruაje se nalazi u srediᘐnjem dijelu opၰine na kontaktu sa urbanim

podruაjem Ⴠojluk i zauzima povrᘐinu P= 101,88 ha. Sa istoka, sjeveroistoka, sjevera, sjeverozapada, jugozapada i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa zapada je ograniაeno urbanim podruაjem Ⴠojluk.

4. Urbano podruაje LjenobudUrbano podruაje se nalazi u ju០nom dijelu opၰine istoაno od magistralnog puta

័upanja-Tuzla-Sarajevo (M-1.8) i zauzima prostor sjeverno i ju០no od lokalnog puta Duboki Potok-Ljenobud (L-5), povrᘐine P= 65,59 ha. Sa istoka, zapada i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeveroistoka, sjevera i sjeverozapada ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem i dijelovima ᘐumskog pojasa.

5. Urbano podruაje PotpeၰUrbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor

sjeveroistoაno od magistralnog puta ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M-1.8), povrᘐine P= 95,38 ha. Sa istoka i sjevera je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeveroistoka, jugoistoka, sjeverozapada, zapada i jugozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa juga je ograniაeno urbanim podruაjem Tinja.

6. Urbano podruაje Podoraᘐje obuhvata dijelove naselja: Podoraᘐje i LisoviၰiUrbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno i

zapadno (veၰim dijelom) od lokalnog puta Previle-Humci-ᘀiboᘐnica (L-31), povrᘐine P= 260,46 ha. Sa sjevera, sjeveroistoka i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada, zapada, jugoistoka i istoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa.

7. Urbano podruაje Previle obuhvata dijelove naselja Tinja GornjaUrbano podruაje se nalazi na krajnjem jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima povrᘐinu

sjeverno i ju០no od magistralnog puta ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M-1.8), povrᘐine P= 37,56 ha. Sa sjevera, sjeverozapada i jugozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa zapada i jugoistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem sa manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa istoka je ograniაeno granicom sa opၰinom Tuzla.

8. Urbano podruაje Tinja obuhvata dijelove naselja: Tinja i Tinja GornjaUrbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor

sjeveroistoაno i jugozapadno od magistralnog puta ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M-1.8), povrᘐine P= 256,14 ha. Sa istoka, sjeveroistoka, sjeverozapada, zapada i jugozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa sjevera je ograniაeno urbanim podruაjem Potpeၰ i poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa jugoistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

9. Urbano podruაje Duboki PotokUrbano podruაje se nalazi u ju០nom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeveroistoაno i

jugozapadno od magistralnog puta ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M-1.8), povrᘐine P= 101,85 ha. Sa istoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeveroistoka, zapada i juga je ograniაeno ᘐumskim pojasom i manjim dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta; sa jugozapada je ograniაeno postojeၰim kemenolomom; sa sjeverozapada je ograniაeno urbanim podruაjem Dediၰi.



10. Urbano podruაje DediၰiUrbano podruაje se nalazi u jugozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor

jugozapadno od magistralnog puta ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M-1.8), povrᘐine P= 55,55 ha. Sa sjeveroistoka je ograniაeno urbanim podruაjem Duboki Potok; sa sjevera je ograniაeno urbanim podruაjem Behrami; sa sjeverozapada je ograniაeno urbanim podruაjem Seona; sa istoka, zapada i juga ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa.

11. Urbano podruაje BehramiUrbano podruაje se nalazi u jugozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor zapadno

od magistralnog puta ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M-1.8), povrᘐine P= 100,03 ha. Sa istoka je ograniაeno magistralnim putem (M-1.8); sa sjevera i zapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa jugozapada je ograniაeno urbanim podruაjem Seona; sa juga i jugoistoka je ograniაeno urbanim podruაjem Dediၰi.

12. Urbano podruაje SeonaUrbano podruაje se nalazi u jugozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor

sjeveroistoაno i jugozapadno od lokalnog puta Duboki Potok-Seona-Kamberi-Raᘐljeva (L-7), povrᘐine P= 166,08 ha. Sa istoka je ograniაeno urbanim podruაjem Dediၰi; sa sjeveroistoka je ograniაeno urbanim podruაjem Behrami; sa sjevera, sjeverozapada, zapada i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa jugozapada dijelovima ᘐumskog zemljiᘐta.

13. Urbano podruაje Nova LukaUrbano podruაje se nalazi u zapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor

sjeverozapadno od lokalnog puta M-4-Raᘐljeva-Gornji Moranjci-Srebrenik (L-19), povrᘐine P= 73,52 ha. Sa istoka, sjevera i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada i jugozapada ograniაeno je dijelovima ᘐumskog pojasa i poljoprivrednog zemljiᘐta.

14. Urbano podruაje FaleᘐiၰiUrbano podruაje se nalazi u zapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverno i

ju០no (veၰim dijelom) od lokalnog puta Donja Orahovica-Gornja Orahovica-Blagaliᘐte (L-18), povrᘐine P= 71,51 ha. Sa istoka, jugoistoka i sjeveroistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada, zapada, jugozapada i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa.

15. Urbano podruაje Ahmiၰi obuhvata dijelove naselja: Ahmiၰi i MuratiUrbano podruაje se nalazi u zapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor jugozapadno

od regionalnog puta Bukva-Srebrenik (R-461), povrᘐine P= 104,03 ha. Sa istoka, jugoistoka, sjeverozapada i zapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeveroistoka, jugozapada i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa.

16. Urbano podruაje SladnaUrbano podruაje se nalazi u zapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor zapadno od

urbanog podruაja Ahmiၰi, povrᘐine P= 79,59 ha. Sa istoka i sjevera je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa zapada, juga, jugoistoka i sjeveroistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i dijelovima ᘐumskog pojasa.

17. Urbano podruაje OmerbaᘐiၰiUrbano podruაje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor

sjeveroistoაno od regionalnog puta Bukva-Srebrenik (R-461), povrᘐine P= 30,95 ha. Sa svih strana je okru០eno poljoprivrednim zemljiᘐtem i dijelovima ᘐumskog pojasa.

18. Urbano podruაje ᘀpionica obuhvata dijelove naselja: ᘀpionica Centar i ᘀpionica SrednjaUrbano podruაje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno

i zapadno (veၰim dijelom) od magistralnog puta ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M-1.8), povrᘐine



P= 420,64 ha. Sa istoka, sjevera, sjeverozapada, zapada i jugozapada ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem i dijelovima ᘐumskog pojasa.

§ Na podruაju OPၠINE TEOჀAK utvrᄐeno je 5 urbanih podruაja i to:

1. Urbano podruაje Teoაak-centar opၰineUrbano podruაje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu opၰine. Ima razuᄐenu granicu i

zauzima prostor sjeverno i ju០no od lokalnog puta M-1.8-Teoაak Centar-Bilaliၰi-granica Kantona (L-1), povrᘐine P= 207,38 ha. Sa istoka je ograniაeno urbanim podruაjem Husejnoviၰi; sa sjevera i jugozapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom, dok je ostalim dijelom granice na kontaktu sa kompleksom poljoprivrednog zemljiᘐta.

2. Urbano podruაje HusejnoviၰiUrbano podruაje se nalazi u ju០nom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverno i ju០no

od lokalnog puta M-1.8-Teoაak Centar-Bilaliၰi-granica Kantona (L-1), povrᘐine P= 75,21 ha. Sa istoka je ograniაeno urbanim podruაjem Stari Teoაak; sa zapada urbanim podruაjem Teoაak; sa sjevera i juga je ograniაeno ᘐumskim pojasom i djelimiაno, poljoprivrednim zemljiᘐtem.

3. Urbano podruაje Stari TeoაakUrbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor ju០no od

lokalnog puta M-1.8-Teoაak Centar-Bilaliၰi-granica Kantona (L-1), povrᘐine P= 67,70 ha. Sa istoka i sjeveroistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjevera je ograniაeno urbanim podruაjem Bilaliၰi-Uzunoviၰi; sa zapada je ograniაeno urbanim podruაjem Husejnoviၰi; sa juga i jugozapada ᘐumskim pojasom i djelimiაno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

4. Urbano podruაje Bilaliၰi-UzunoviၰiUrbano podruაje se nalazi u sjeveroistoაnom dijelu opၰine. Ima razuᄐenu granicu i

zauzima prostor istoაno i zapadno od lokalnog puta M-1.8-Teoაak Centar-Bilaliၰi-granica Kantona (L-1) povrᘐine P= 128,25 ha. Sa istoka, sjevera i zapada ograniაeno je kompleksom poljoprivrednog zemljiᘐta; sa juga je ograniაeno urbanim podruაjem Stari Teoაak.

5. Urbano podruაje Snje០nicaUrbano podruაje se nalazi u jugozapadnom dijelu opၰine. Ima razuᄐenu granicu i

zauzima, najveၰim dijelom, prostor istoაno od regionalnog puta Priboj-Sapna-Zvornik (R-456), povrᘐine P= 146,86 ha. Sa istoka, sjevera i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa zapada i jugozapada je ograniაeno vjeᘐtaაkim jezerom Snje០nica.

§ Na podruაju OPၠINE TUZLA utvrᄐeno je 20 urbanih podruაja i to:

1. Urbano podruაje Grad Tuzla - centar opၰine, centar Tuzlanskog kantona.Urbano podruაje se nalazi u jugozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverno i

ju០no od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), (kroz u០e urbano podruაje Sjeverna gradska saobraၰajnica), povrᘐine P= 4842,29 ha. Sa istoka je ograniაeno urbanim podruაjem Simin Han i ᘐumskim pojasom; sa sjeveroistoka je ograniაeno ᘐumskim pojasom i poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjevera i sjeverozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa i dijelom graᄐevinskim zemljiᘐtem Kolovrat, Grabovica Donja, Brᄐani i Rasovac; sa zapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom, poljoprivrednim zemljiᘐtem i graᄐevinskim zemljiᘐtem Krtolije (manjim dijelom); sa jugozapada je ograniაeno magistralnim putem ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M-1.8); sa juga je ograniაeno urbanim podruაjem Ljubaაe-Husino i ᘐumskim pojasom, manjim dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta i dijelovima graᄐevinskog zemljiᘐta Husino, Pasci Donji, Oraᘐje, Vrᘐani; sa jugoistoka je ograniაeno granicom sa opၰinom ័ivinice.

2. Urbano podruაje Simin Han obuhvata dijelove naselja: Simin Han Urbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine, na raskrᘐၰu magistralnog

puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4) i magistralnog puta Sarajevo-Tuzla-Bijeljina (M-18) i zauzima prostor povrᘐine P= 179,35 ha. Sa istoka i sjeveroistoka je ograniაeno



poljoprivrednim zemljiᘐtem i djelimiაno ᘐumskim pojasom; sa sjevera je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Simin Han, ᘐumskim pojasom i manjim dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta; sa sjeverozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa zapada je ograniაeno urbanim podruაjem Grad Tuzla; sa juga je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Ⴠakloviၰi Donji, Ⴠakloviၰi Gornji, Kovaაevo Selo i dijelovima ᘐumskog pojasa i poljoprivrednog zemljiᘐta; sa jugoistoka je ograniაeno urbanim podruაjem Ⴠakloviၰi Gornji.

3. Urbano podruაje Kovaაevo SeloUrbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine u produ០etku urbanog

podruაja Simin Han i uz magistralni put Sarajevo-Tuzla-Bijeljina (M-18) i zauzima prostor povrᘐine P= 69,98 ha. Sa istoka i sjeveroistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i ᘐumskim pojasom; sa zapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Simin Han i sa juga poljoprivrednim i ᘐumskim zemljiᘐtem.

4. Urbano podruაje Ⴠakloviၰi GornjiUrbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor

sjeveroistoაno od magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4), povrᘐine P= 64,18 ha. Sa istoka, jugoistoka, sjeveroistoka ograniაeno je graᄐevinskim zemljiᘐtem Ⴠakloviၰi Gornji i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa sjevera je ograniაeno ᘐumskim pojasom, graᄐevinskim zemljiᘐtem Ⴠakloviၰi Gornji i poljoprivrednim zemljiᘐtem (manjim dijelom); sa sjeverozapada je ograniაeno urbanim podruაjem Simin Han; sa zapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Ⴠakloviၰi Gornji; sa jugozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

5. Urbano podruაje Po០arnica Urbano podruაje se nalazi u krajnjem jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor

ju០no od magistralnog puta Sarajevo-Tuzla-Bijeljina (M-18), povrᘐine P= 18,13 ha. Sa sjeveroistoka, sjeverozapada i jugozapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom; sa sjevera, zapada, juga i jugoistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

6. Urbano podruაje Gornja TuzlaUrbano podruაje se nalazi u sjeveroistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno,

sjeverno i zapadno od regionalnog puta Tuzla-Lopare-Ⴠeliၰ (R-458), povrᘐine P= 212,70 ha. Sa istoka i zapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjevera je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa juga je ograniაeno ᘐumskim pojasom.

7. Urbano podruაje DokanjUrbano podruაje se nalazi u sjevernom dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno i

zapadno od regionalnog puta Tuzla-Dokanj-Ⴠeliၰ (R-459), povrᘐine P= 68,71 ha. Sa istoka i sjevera je ograniაeno ᘐumskim pojasom; sa jugoistoka i jugozapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Dokanj; sa sjeveroistoka, zapada i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

8. Urbano podruაje BreᘐkeUrbano podruაje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor

jugozapadno od lokalnog puta Dokanj-Breᘐke-Obodnica Donja (L-22), povrᘐine P= 16,27 ha. Sa sjeveroistoka, sjevera i dijelom jugoistoka je ograniაeno ᘐumskim pojasom; sa sjeverozapada, zapada, juga i jugoistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

9. Urbano podruაje Obodnica GornjaUrbano podruაje (dvije prostorne cjeline) zauzima prostor istoაno i zapadno (veၰim

dijelom) od lokalnog puta Obodnica Gornja-Zeleni Kamen-Drijenაa-ᘀiboᘐnica (L-23), povrᘐine P= 21,04 ha. Sa istoka, jugoistoka i sjeverozapada ograniაeno je ᘐumskim pojasom; sa sjevera, zapada i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

10. Urbano podruაje Obodnica DonjaUrbano podruაje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor

sjeverozapadno od lokalnog puta Dokanj-Breᘐke-Obodnica Donja (L-22), povrᘐine P=



57,52 ha. Sa istoka je ograniაeno ᘐumskim pojasom; sa sjevera, zapada, juga i jugoistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa.

11. Urbano podruაje Dragunja obuhvata dijelove naselja: Dragunja Donja i OsojeUrbano podruაje se nalazi u krajnjem sjeverozapadnom dijelu opၰine i zauzima

prostor istoაno od lokalnog puta M-4 (Bukinje)-Lipnica-Obodnica Donja-Dragunja Donja-M-1.8 (Previle)-Tinja (L-2), povrᘐine P= 50,81 ha. Sa istoka, jugoistoka, sjevera,sjeverozapada i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa jugozapada je ograniაeno granicom sa opၰinom Srebrenik.

12. Urbano podruაje Lipnica obuhvata dijelove naselja: Lipnica i Lipnica GornjaUrbano podruაje se nalazi u zapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno i

zapadno od lokalnog puta M-4 (Bukinje)-Lipnica-Obodnica Donja-Dragunja Donja-M-1.8 (Previle)-Tinja (L-2), povrᘐine P= 218,36 ha. Sa istoka je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Lipnica i Lipnica Gornja i poljoprivrednim zemljiᘐtem sa manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa jugoistoka, sjevera i sjeverozapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom; sa zapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Lipnica Gornja; sa jugozapada i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i dijelovima ᘐumskog pojasa.

13. Urbano podruაje Lipnica SrednjaUrbano podruაje se nalazi u srediᘐnjem dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno i

zapadno od lokalnog puta Lipnica Donja-Lipnica Srednja (L-20), povrᘐine P= 29,48 ha. Sa sjeveroistoka, jugoistoka i sjeverozapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Lipnica Srednja; sa sjevera, zapada i jugoistoka ograniაeno je ᘐumskim pojasom; sa istoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

14. Urbano podruაje Ljepunice obuhvata dijelove naselja: Ljepunice i PogoriociUrbano podruაje se nalazi u zapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor jugoistoაno i

sjeverozapadno (veၰim dijelom) od lokalnog puta ᘀiၰki Brod-Plane-Brgule-M-1.8-Mramor (L-17), povrᘐine P= 14,74 ha. Sa istoka, jugoistoka i juga je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Pogorioci; sa sjeveroistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i graᄐevinskim zemljiᘐtem Ljepunice; sa sjeverozapada je ograniაeno urbanim podruაjem Mramor Novi-Dobrnja; sa jugozapada i zapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom.

15. Urbano podruაje Mramor Novi-Dobrnja obuhvata dijelove naselja: Mramor Novi, Dobrnja i Maleᘐiၰi

Urbano podruაje se nalazi u zapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno i zapadno (veၰim dijelom) od magistralnog puta ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M-1.8), povrᘐine P= 491,92 ha. Sa istoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i dijelovima ᘐumskog pojasa; sa sjevera je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Dobrnja i ᘐumskim pojasom; sa sjeverozapada je ograniაeno granicom sa opၰinom Lukavac; sa zapada i jugozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i dijelovima ᘐumskog pojasa; sa juga je ograniაeno postojeၰom privrednom zonom, graᄐevinskim zemljiᘐtem Ljepunice; sa jugoistoka je ograniაeno urbanim podruაjem i graᄐevinskim zemljiᘐtem Ljepunice.

16. Urbano podruაje Bukinje-ᘀiၰki Brod obuhvata dijelove naselja: Bukinje, ᘀiၰki Brod i Plane

Urbano podruაje se nalazi u jugozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor na raskrᘐၰu magistralnih puteva Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4) i ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M-1.8), povrᘐine P= 182,85 ha. Sa jugoistoka i istoka je ograniაeno postojeၰom privrednom zonom; sa sjeveroistoka je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Bukinje; sa sjevera je ograniაeno ᘐljaაiᘐtem ''Divkoviၰi 2'' i poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada je ograniაeno povrᘐinskim kopom ''ᘀiၰki Brod''; sa jugozapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom i graᄐevinskim zemljiᘐtem ᘀiၰi; sa juga je ograniაeno magistralnim putem Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4).

17. Urbano podruაje Kiseljak obuhvata dijelove naselja: Kiseljak, ᘀevar, Poljana i BrezeUrbano podruაje se nalazi u krajnjem jugozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor

jugoistoაno i sjeverozapadno od lokalnog puta Husino-Kiseljak (L-13), povrᘐine P= 368,59 ha. Sa istoka i jugoistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima



ᘐumskog pojasa; sa sjeveroistoka je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem ᘀevar; sa sjevera je ograniაeno planiranom privrednom zonom; sa sjeverozapada i jugoistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem, graᄐevinskim zemljiᘐtem Poljana i ᘐumskim pojasom; sa zapada je ograniაeno granicom sa opၰinom Lukavac; sa juga je ograniაeno vjeᘐtaაkim jezerom Modrac.

18. Urbano podruაje Ljubaაe-Husino obuhvata dijelove naselja: Husino, Cerik, Ljubaაe, Petrovice Gornje i Moranაani

Urbano podruაje se nalazi u jugozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno i zapadno od magistralnog puta ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M-1.8), povrᘐine P= 959,34 ha. Sa istoka i sjeveroistoka (dijelom), je ograniაeno ᘐumskim pojasom i dijelom graᄐevinskim zemljiᘐtem Husino; sa sjeveroistoka (dijelom), i sjeverozapada je ograniაeno urbanim podruაjem Grad Tuzla; sa zapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Breze, Ljubaაe i ᘐumskim pojasom; sa jugozapada je ograniაeno dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta i ᘐumskog pojasa; sa jugoistoka je ograniაeno granicom sa opၰinom ័ivinice.

19. Urbano podruაje Petrovice DonjeUrbano podruაje se nalazi u ju០nom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverno od

granice sa opၰinom ័ivinice, povrᘐine P= 129,90 ha. Sa istoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i dijelom graᄐevinskim zemljiᘐtem Pasci Donji; sa sjevera je, dijelom, ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Petrovice Donje i dijelom ᘐumskim pojasom; sa sjeverozapada i zapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom, dijelom poljoprivrednim zemljiᘐtem i graᄐevinskim zemljiᘐtem Petrovice Donje; sa juga je ograniაeno granicom sa opၰinom ័ivinice.

20. Urbano podruაju Par Selo obuhvata dijelove naselja: Par Selo i Pasci GornjiUrbano podruაje se nalazi u krajnjem ju០nom dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno

(veၰim dijelom) i zapadno od regionalnog puta Tuzla-Dubrave (R-470), povrᘐine P= 168,42 ha. Sa istoka je ograniაeno ᘐumskim pojasom i manjim dijelovima poljoprivrednog zemljiᘐta; sa sjeveroistoka i sjeverozapada je ograniაeno ᘐumskim pojasom; sa sjevera, zapada i jugozapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Pasci Donji; sa jugoistoka je ograniაeno granicom sa opၰinom ័ivinice.

§ Na podruაju OPၠINE ័IVINICE utvrᄐeno je 17 (petnaest) urbanih podruაja i to:

1. Urbano podruაje ័ivinice Grad-centar opၰineUrbano podruაje se nalazi u sjevernom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeveroistoაno

i jugozapadno od magistralnog puta ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M1.8), povrᘐine P= 1356,38 ha. Sa jugoistoka je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Kovaაi i povrᘐinom posebne namjene (pomoၰna pista aerodroma Dubrave); sa istoka je ograniაeno ᘐumskim pojasom i poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeveroistoka ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjevera ograniაeno je graᄐevinskim zemljiᘐtem Spreაa, odlagaliᘐtem ''Zapad'' i privrednom zonom (''ᄀug auto'', ''Coca cola''); sa sjeverozapada, zapada i juga ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem i djelimiაno ᘐumskim pojasom.

2. Urbano podruაje ័ivinice GornjeUrbano podruაje se nalazi u srediᘐnjem dijelu opၰine, jugozapadno od urbanog

podruაja ័ivinice Grad, i zauzima prostor sjeverozapadno od regionalnog puta Ribnica-Banoviၰi-័ivinice-Meᄐaᘐ (R-469), povrᘐine P= 139,28 ha. Sa istoka, sjevera i sjeverozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa zapada i jugozapada ᘐumskim pojasom; sa juga je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Viᘐၰa Donja i djelimiაno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

3. Urbano podruაje ័ivinice DonjeUrbano podruაje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor

sjeverno i ju០no od lokalnog puta ័ivinice-Karaula-័ivinice Donje-R-469 (L-1), povrᘐine P= 131,22 ha. Sa istoka i sjevera ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada graᄐevinskim zemljiᘐtem ័ivinice Donje; sa zapada i jugozapada ograniაeno je ᘐumskim



pojasom; sa juga i jugoistoka ograniაeno je graᄐevinskim zemljiᘐtem ័ivinice Gornje i djelimiაno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

4. Urbano podruაje SuhaUrbano podruაje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor ju០no

od lokalnog puta Poljice-Priluk-Suha (L-2), povrᘐine P= 136,90 ha. Sa istoka, jugoistoka i dijelom sa sjevera ograniაeno je poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada, zapada, jugozapada i jugoistoka ograniაeno je ᘐumskim pojasom i manjim dijelom poljoprivrednim zemljiᘐtem.

5. Urbano podruაje ᘀeriၰiUrbano podruაje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu opၰine i zauzima povrᘐinu ju០no

od lokalnog puta Poljice-Priluk-Suha (L-2), povrᘐine P= 212,98 ha. Sa sjevera je ograniაeno lokalnim putem (L-2); sa sjeverozapada je ograniაeno urbanim podruაjem Priluk; sa zapada ᘐumskim pojasom; sa juga je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem ᘀeriၰi, poljoprivrednim zemljiᘐtem i ᘐumskim pojasom, koji se naizmjeniაno smjenjuju.

6. Urbano podruაje PrilukUrbano podruაje se nalazi na krajnjem sjeverozapadnom dijelu opၰine na kontaktu sa

urbanim podruაjem ᘀeriၰi i zauzima prostor sjeverno i ju០no od lokalnog puta Poljice-Priluk-Suha (L-2), povrᘐine P= 298,61 ha. Sa istoka je ograniაeno urbanim podruაjem ᘀeriၰi; sa sjevera je ograniაeno vjeᘐtaაkim jezerom Modrac; sa sjeverozapada je ograniაeno urbanim podruაjem Poljice; sa jugozapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Priluk; sa juga i jugoistoka je ograniაeno ᘐumskim pojasom.

7. Urbano podruაje Dubrave obuhvata dijelove naselja: Dubrave Donje i Dubrave GornjeUrbano podruაje se nalazi u sjeveroistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor sjeverno

i ju០no od regionalnog puta ័ivinice-Dubrave-Meᄐaᘐ (R469), povrᘐine P= 440,21 ha. Sa istoka, sjeveroistoka, sjevera i zapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa juga je ograniაeno kompleksom aerodroma ''Dubrave''; na jugoistoku je na kontaktu sa graᄐevinskim zemljiᘐtem Dubrave Gornje.

8. Urbano podruაje Viᘐၰa GornjaUrbano podruაje se nalazi u jugozapadnom dijelu opၰine i zauzima prostor ju០no od

RMU ᄀurᄐevik (povrᘐinski kop Viᘐၰa), povrᘐine P= 94,07 ha. Sa jugoistoka je ograniაeno koritom rijeke Viᘐၰa; sa sjeveroistoka, sjevera, sjeverozapada i jugozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa istoka, zapada i juga ograniაeno je ᘐumskim kompleksom i djelimiაno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

9. Urbano podruაje ᄀurᄐevik obuhvata dijelove naselja: ᄀurᄐevik i KovaაiUrbano podruაje se nalazi u srediᘐnjem dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno i

zapadno od magistralnog puta ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M-1.8), povrᘐine P= 238,30 ha. Sa sjevera i sjeveroistoka ograniაeno je graᄐevinskim zemljiᘐtem Kovaაi; sa juga, jugoistoka i istoka ograniაeno je ᘐumskim pojasom koji se smjenjuje sa segmentima poljoprivrednog zemljiᘐta; sa sjeverozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa zapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem ᄀurᄐevik i RMU ᄀurᄐevik (odlagaliᘐte).

10. Urbano podruაje Kovaაi obuhvata dijelove naselja: Kovaაi i BaᘐigovciUrbano podruაje se nalazi u srediᘐnjem dijelu opၰine na kontaktu sa urbanim

podruაjem ័ivinice Grad i ᄀurᄐevik i zauzima povrᘐinu P= 455,82 ha. Sa istoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa; sa sjevera i sjeveroistoka je ograniაeno pomoၰnom pistom aerodroma ''Dubrave''; sa sjeverozapada i zapada je ograniაeno urbanim podruაjem ័ivinice Grad; sa jugozapada je ograniაeno urbanim podruაjem ᄀurᄐevik; sa jugoistoka i juga je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem i manjim dijelovima ᘐumskog pojasa.

11. Urbano podruაje Zukiၰi obuhvata dijelove naselja: Zukiၰi i Djedina



Urbano podruაje se nalazi na jugu opၰine, na granici sa opၰinom Kladanj i zauzima prostor istoაno i zapadno od magistralnog puta ័upanja-Tuzla-Sarajevo (M-1.8), povrᘐine P= 167,50 ha. Sa istoka, sjevera i sjeverozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem sa segmentima ᘐumskog pojasa; sa jugoistoka, sjeveroistoka i zapada je ograniაeno ᘐumskim kompleksom; sa juga je ograniაeno granicom sa opၰinom ័ivinice.

12. Urbano podruაje BaᘐigovciUrbano podruაje se nalazi u istoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor ju០no od

lokalnog puta Ciljuge-Toplice-Krivaაa-Selo Graაanica (L-10), povrᘐine P=178,03 ha. Sa sjevera je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Baᘐigovci i povrᘐinskim kopom ''Baᘐigovci'' (stari rudarski radovi); sa sjeverozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa zapada, jugozapada i juga ograniაeno je ᘐumskim kompleksom; sa jugoistoka graᄐevinskim zemljiᘐtem Lukavica Donja; sa istoka i sjeveroistoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem.

13. Urbano podruაje Svojat Urbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor ju០no od

lokalnog puta Ciljuge-Toplice-Krivaაa-Selo Graაanica (L-10), povrᘐine P= 89,98 ha. Sa istoka, jugoistoka, sjevera i zapada je okru០eno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeverozapada, jugozapada i juga je okru០eno ᘐumskim pojasom.

14. Urbano podruაje GraაanicaUrbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor istoაno i

zapadno (veၰim dijelom) od lokalnog puta Ciljuge-Toplice-Krivaაa-Selo Graაanica (L-10), povrᘐine P= 201,18 ha. Sa sjevera, zapada i dijelom sa istoka je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa sjeveroistoka je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Graაanica; sa sjeverozapada, jugozapada, juga i jugoistoka je ograniაeno ᘐumskim kompleksom.

15. Urbano podruაje Tupkoviၰi obuhvata dijelove naselja: Tupkoviၰi Donji i Tupkoviၰi GornjiUrbano podruაje se nalazi na krajnjem jugoistoku opၰine i zauzima prostor izmeᄐu

lokalnog puta Ciljuge-Toplice-Krivaაa-Selo Graაanica (L-10) na zapadu i granice sa opၰinom Kalesija na istoku, povrᘐine P= 124,71 ha. Sa istoka, sjevera i sjeverozapada je ograniაeno poljoprivrednim zemljiᘐtem; sa jugoistoka i sjeveroistoka je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Tupkoviၰi Gornji i Tupkoviၰi Donji; sa zapada je ograniაeno graᄐevinskim zemljiᘐtem Graაanica; sa jugozapada i juga je ograniაeno ᘐumskim kompleksom.

16. Urbano podruაje Lukavica GornjaUrbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor povrᘐine P=

139,29 ha, koji je sa istoka ograniაen graᄐevinskim zemljiᘐtem Svojat i poljoprivrednim zemljiᘐtem, sa zapada ᘐumskim zemljiᘐtem, sa sjevera poljoprivrednim zemljiᘐtem i sa juga ᘐumskim i poljoprivrednim zemljiᘐtem.

17. Urbano podruაje Lukavica DonjaUrbano podruაje se nalazi u jugoistoაnom dijelu opၰine i zauzima prostor povrᘐine P=

84,23 ha, koji je sa istoka ograniაen poljoprivrednim i ᘐumskim zemljiᘐtem, sa sjevera poljoprivrednim zemljiᘐtem (u neposrednoj blizini aerodroma ''Dubrave''), sa zapada urbanim podruაjem Baᘐigovci, te sa juga ᘐumskim i poljoprivrednim zemljiᘐtem.

2. Graᄐevinsko zemljiᘐte izvan urbanih podruაja

Ⴠlan 16.

Prostornim planom utvrᄐena su graᄐevinska zemljiᘐta za svaku opၰinu pojedinaაno. Pregled graᄐevinskih zemljiᘐta dat je u poglavlju 3.3 plana, a povrᘐine graᄐevinskog zemljiᘐta su prikazane na grafiაkim prilozima br. 27.1 – 27.13. Opၰine su obavezne u Prostornom planu opၰine poᘐtovati utvrᄐene granice graᄐevinskog zemljiᘐta.



3. Re០imi graᄐenja

Ⴠlan 17.

Prostornim planom utvrᄐeni su, u skladu sa Zakonom, sljedeၰi re០imi graᄐenja:

§ Re០im graᄐenja prvog stepena – predviᄐa se za sva podruაja gdje je obaveza izrada detaljnih dokumenata prostornog ureᄐenja – regulacionog plana, urbanistiაkog projekta

§ Re០im graᄐenja drugog stepena – predviᄐa se za podruაja gdje je obaveza izrada urbanistiაkog plana

§ Re០im graᄐenja treၰeg stepena – predviᄐa se za graᄐevinska zemljiᘐta u sklopu urbanih podruაja gdje je obaveza izrada planova parcelacije

§ Re០im graᄐenja აetvrtog stepena – za sva graᄐevinska zemljiᘐta izvan urbanih podruაja.

Re០imi graᄐenja prikazani su na grafiაkom prilogu broj 5: Urbana podruაja i graᄐevinska zemljiᘐta van urbanih podruაja sa re០imima graᄐenja

4. Odnos prema graᄐevinama od znaაaja za Kanton

Ⴠlan 18.

Graᄐevine koje su iz bilo kojih razloga od posebnog interesa za Kanton, obavezno se adekvatno moraju tretirati u izradi detaljnije dokumentacije prostornog ureᄐenja na naაin da se obezbijede svi potrebni uslovi za planirane namjene, kapaciteti instalacija kao i distribucija svih vrsta otpadaka. Na objektima od znaაaja za Kanton svaka intervencija podlije០e posebnom tretmanu i u svakom konkretnom sluაaju nadle០ni organi du០ni su vlasniku ili korisniku dati iscrpnu informaciju na koji naაin i pod kojim uslovima mogu ostvariti svoj zahtjev.

Graᄐevine (instalacije i ureᄐaji) obavezno se meᄐusobno usklaᄐuju u svim uslovima rada na istim. Osnovno pravilo za komunalne vanjske instalacije je da se smjeᘐtaju ispod zemlje i to na mjesto odreᄐeno u posebnim planovima koje je potrebno definirati na nivou Opၰine.

5. Smjeᘐtaj privrednih sadr០aja u prostoru

Ⴠlan 19.

Prostornim planom utvrᄐene su privredne zone i privredni kompleksi koje obuhvataju postojeၰe i planirane povrᘐine za razvoj privrednih djelatnosti za svaku opၰinu pojedinaაno.

Pregled planiranih navedenih povrᘐina po opၰinama dat je u poglavlju br. 11.6 i 11.7 plana, a prikazan je na grafiაkim prilozima br. 13, 26 i od 27.1 do 27.13.

Ⴠlan 20.

Precizne granice privrednih zona i privrednih kompleksa, te eventualne nove lokacije za koje se uka០e potreba, biၰe definirane detaljnijim dokumentima prostornog ureᄐenja - Prostornim planovima opၰina.

Kod lociranja novih proizvodnih privrednih sadr០aja obavezno poᘐtovati pravilo da se lociraju u blizini kapaciteta sirovinskih baza koje preraᄐuju. Privredni kapaciteti koji nisu vezani za sirovinske izvore obavezno se lociraju na lokalitete opremljene saobraၰajnom i ostalom infrastrukturom, gdje se mo០e obezbijediti dovoljan prostor za buduၰi razvoj i gdje neၰe biti u suprotnosti sa planiranim namjenama koriᘐtenja prostora i mjerama zaᘐtite okoliᘐa.

Ⴠlan 21.

Pored privrednih zona, ovim Planom, utvrᄐuju se i specifiაni oblici koriᘐtenja prostora za privredne djelatnosti i to: eksploataciona polja, odlagaliᘐta ᘐljake i pepela, povrᘐine za rekultivaciju (degradirane povrᘐine), kamenolomi i deponije აvrstog otpada.

Ⴠlan 22.



Eksploataciona polja na kojima je zavrᘐena eksploatacija, nakon provedenog postupka rekultivacije, mogu se koristiti za razvoj industrijskih zona, komunalnih zona, rekreacionih podruაja i sl.

6. Smjeᘐtaj druᘐtvenih djelatnosti u prostoru

Ⴠlan 23.

U cilju obezbjeᄐenja uslova za normalno funkcioniranje naselja i njihovih dijelova, u sklopu izgradnje i ureᄐenja urbanih podruაja, obezbijediti i izgradnju objekata druᘐtvene infrastrukture i sadr០aja urbane opreme (ᘐkola, zdravstvene i socijalne ustanove, kulture, sporta, objekata snabdijevanja, servisi i zelene povrᘐine i sl.) u skladu sa opredjeljenjima Prostornog plana.

U detaljnijim dokumentima prostornog ureᄐenja dati prijedloge lociranja kapaciteta druᘐtvene infrastrukture poᘐtujuၰi odgovarajuၰi centralitet u odnosu na korisnike, strogo vodeၰi raაuna o uslovima gravitacije (udaljenosti korisnika).

7. Uslovi koriᘐtenja prostora na zaᘐtitnim pojasevima i zaᘐtiၰenim podruაjima

Ⴠlan 24.

Prostornim planom definiraju se osnovni funkcionalni, prostorni i ekoloᘐki uslovi za koriᘐtenje prostora na zaᘐtitnim pojasevima infrastrukturnih sistema.

Trase infrastrukturnih sistema i lokacije njihovih graᄐevina prikazani su na grafiაkim prilozima: - br. 11- Vode, vodne povrᘐine i vodna infrastruktura,- br. 13- Energetska infrastruktura,- br. 14- Saobraၰajna infrastruktura, - br. 15- Telekomunikacije,- br. 30- Osnova prostornog razvoja privredne javne infrastrukture

i usmjeravajuၰeg su znaაenja, a dozvoljena su odgovarajuၰa prostorna prilagoᄐavanja koja ne odstupaju od koncepcije rjeᘐenja.

Detaljni uslovi za gradnju i obnovu pojedinih infrastrukturnih sistema odredit ၰe se prostornim planovima opၰina.

Prostor u kojem se planira izgradnja infrastrukturnih sistema treba sagledavati kao prostorno-ekoloᘐku, funkcionalnu, gospodarsku, kulturnu i prirodnu cjelinu. U tom smislu potrebno je osigurati uravnote០enost i skladnost izmeᄐu svih korisnika prostora, s te០iᘐtem na zaᘐtiti prirode i okoliᘐa.

Kod planiranja trasa saobraၰajnih i drugih infrastrukturnih sistema treba nastojati da se iste planiraju u zajedniაkim koridorima, vodeၰi raაuna o racionalnom koriᘐtenju prostora.

Svi zahvati koji ၰe se planirati i izvoditi u prostoru trebaju biti u skladu s najviᘐim ekoloᘐkim kriterijima zaᘐtite prirode i okoliᘐa, kao i kvalitete ០ivljenja i djelovanja u cjelini.

Ⴠlan 25.

Prostori odreᄐeni za zaᘐtitu infrastrukturnih instalacija moraju se racionalno definirati u svim situacijama, komunalne instalacije obavezno polagati u zemlju i odgovarajuၰe obilje០avati njihov polo០aj u prostoru. Vlasnici instalacija i ureᄐaja obavezni su snositi troᘐkove uspostavljenih ograniაenja vlasnicima zemljiᘐta. U svim sluაajevima gdje su zaᘐtitni koridori uspostavljeni na dr០avnom zemljiᘐtu to zemljiᘐte se ne mo០e otuᄐivati.

U sluაajevima gdje nije moguၰe uspostaviti sigurnost za ០ivot i zdravlje ljudi i dobara, obaveza je vlasnika instalacija i ureᄐaja iste izmjestiti uz punu finansijsku naknadu za uაinjenu ᘐtetu.

Zaᘐtitni pojasevi izvoriᘐta

Ⴠlan 26.

Zabranjena je svaka intervencija u prostoru kantona koja mo០e na bilo koji naაin ugroziti kvalitet podzemnih i povrᘐinskih voda,

U svim sluაajevima odobravanja izgradnje obavezan uslov za izgradnju je odgovarajuၰe tretiranje otpadnih voda i na podruაju gdje ne postoji javni sistem komunalnih instalacija i ureᄐaja. U



svakom sluაaju takoᄐer mora biti adekvatno rijeᘐeno pitanja prikupljanje, distribucija i odlaganje otpadaka.

Ⴠlan 27.

Opၰine i upravljaაi javnih vodovoda su du០ni odr០avati, rekonstruirati i dogradnjom optimizirati kapacitete postojeၰih izvoriᘐta do raspolo០ivih resursa, kako je to utvrᄐeno Prostornim planom.

Dodatne koliაine vode obezbijediti izgradnjom novih izvoriᘐnih objekata kako je definirano Prostornim planom, poglavlje 6.1.

Ⴠlan 28.

Opၰine koje imaju deficit pitke vode, a nemaju utvrᄐena i istra០ena izvoriᘐta za snabdijevanje stanovniᘐtva, u planskom periodu du០ne su provesti odgovarajuၰa hidrogeoloᘐka i druga istra០ivanja na potencijalnim resursima i akviferima, kako je to utvrᄐeno Prostornim planom, poglavlje 6.1.

Ⴠlan 29.

Upravljaაi javnih vodovoda, opၰine i nadle០ni kantonalni organi su du០ni obezbijediti zaᘐtitu izvoriᘐta pitkih voda u skladu sa Zakonom o vodama (Sl. novine FBiH 18/98) i Pravilnikom o uslovima za odreᄐivanje zona sanitarne zaᘐtite i zaᘐtitnih mjera za izvoriᘐta koja se koriste ili planiraju da koriste za piၰe (Sl.novine FbiH 51/02) i donijeti odgovarajuၰi opၰi akt o zaᘐtiti izvoriᘐta.

Opၰi akt nadle០nog organa je Odluka o uspostavljanju zona sanitarne zaᘐtite i zaᘐtitnim mjerama, a osnova za donoᘐenje odluke je Elaborat istra០nih radova odnosno Projekat zaᘐtite izvoriᘐta.

Projekat zaᘐtite izvoriᘐta se donosi za svako izvoriᘐte pojedinaაno i bazira se na provedenim istra០ivanjima hidrogeoloᘐkih uslova formiranja izvoriᘐta, brzine prenosa zagaᄐivaაa podzemnom filtracijom i moguၰnosti unosa u vodonosni sloj i efikasnosti mjera zaᘐtite od zagaᄐenja.

Ⴠlan 30.

Ovim Prostornim planom su utvrᄐene zone zaᘐtite izvoriᘐta kako slijedi:

§ Utvrᄐene zone zaᘐtite izvoriᘐta, za ona izvoriᘐta za koja je donesen opၰi akt o zonama u skladu sa Zakonom.

§ Uslovne zone zaᘐtite izvoriᘐta, za ona izvoriᘐta za koja joᘐ nije donesen opၰi akt o zaᘐtiti izvoriᘐta.

U utvrᄐenim zonama zaᘐtite izvoriᘐta na osnovu donesenog opၰeg akta nadle០nog organa, propisan je re០im koriᘐtenja prostora na podruაju zaᘐtitnih zona, ukljuაujuၰi ograniაenja i zabrane izvoᄐenja odreᄐenih radova, izgradnje objekata i obavljanja aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode izvoriᘐta, a sve uslovljeno zateაenim hidrogeoloᘐkim i opၰim uslovima. Ovaj re០im odnosi se na sva pravna i fiziაka lica na podruაju zaᘐtitnih zona i ima za cilj zaᘐtitu i oაuvanje kvantitativno –kvalitativnih karakteristika izvoriᘐta.

Graᄐenje i druge aktivnosti u podruაju utvrᄐenih zaᘐtitnih zona izvoditi u skladu sa utvrᄐenim mjerama zaᘐtite po pojedinim zonama ᘐto se potvrᄐuje vodoprivrednom dokumentacijom u skladu sa Zakonom o vodama.

Ⴠlan 31.

U uslovnim zonama zaᘐtite izvoriᘐta, za koje nije donesen opၰi akt nadle០nog organa, ovim prostornim planom se utvrᄐuju restriktivne mjere zaᘐtite izvoriᘐta u skladu sa Pravilnikom, do donoᘐenja opᘐteg akta (Odluke o uspostavljanju zona sanitarne zaᘐtite i zaᘐtitnim mjerama) a donoᘐenjem akta ၰe se granice i mjere zaᘐtite u pojedinim zonama definitivno utvrditi. Zateაeni objekti i aktivnosti unutar tako utvrᄐenih granica ၰe se prilagoditi uslovima zaᘐtite izvoriᘐta saglasno აlanu 47 Pravilnika.

Do donoᘐenja opၰeg akta i delineacije zaᘐtitnih zona svakog pojedinaაnog izvoriᘐta po Pravilniku, u okviru granica uslovnih zaᘐtitnih zona ၰe se primjenjivati mjere zaᘐtite predviᄐene



Pravilnikom za III zonu zaᘐtite. To podrazumijeva da sve aktivnosti i radovi moraju imati predviᄐene posebne mjere zaᘐtite kvaliteta podzemnih voda i izvoriᘐta od zagaᄐenja, koje se utvrᄐuju vodoprivrednom saglasnosti nadle០nog organa, odnosno vodoprivrednom dokumentacijom u skladu sa Zakonom o vodama .

Ⴠlan 32.

Granice utvrᄐenih i uslovnih zaᘐtitnih zona zaᘐtite izvoriᘐta na podruაju Tuzlanskog kantona su prikazane na grafiაkom prilogu br.10-Projekcija prostornog razvoja- Izvoriᘐta i zaᘐtitne zone, a principi formiranja granica su propisani Pravilnikom i obrazlo០eni u tekstualnom dijelu Prostornog plana, poglavlje 6.2.

Zaᘐtitni pojasevi saobraၰajnih povrᘐinaჀlan 33.

ᘀirine infrastrukturnih koridora izvan graᄐevinskih podruაja i unutar neizgraᄐenih dijelova graᄐevinskih podruაja kao i izvan podruაja zaᘐtiၰenih dijelova utvrᄐeni su Prostornim planom, prikazani u poglavlju br. 10.4. i one su obavezujuၰe.

ᘀirine infrastrukturnih koridora unutar izgraᄐenih dijelova graᄐevinskih podruაja i na podruაjima zaᘐtiၰenih dijelova prirode odreᄐuju se prema posebnim propisima i uslovima nadle០nih upravnih tijela ovisno o vrsti infrastrukturnog sistema i kategoriji zaᘐtite dijelova prirode.

Ⴠlan 34.

Do izrade detaljnih dokumenata prostornog ureᄐenja u prostornim planovima opၰina osigurati prostorne koridore za prolaz planiranih putnih pravaca prema ᘐirinama trasa utvrᄐenim ovim Planom i sa zaᘐtitnim pojasevima, odreᄐenim posebnim propisima iz oblasti saobraၰaja.

Zaᘐtitni pojasevi energetske infrastrukture i termoenergetike

Ⴠlan 35.

Svi novi objekti za proizvodnju elektriაne energije moraju biti graᄐeni po dostignutim evropskim standardima u smislu najsavremenijih tehniაkih rjeᘐenja opreme, sa aspekta ekonomiაnosti i zaᘐtite okoliᘐa, a prema uslovima i smjernicama datim u Prostornom planu, poglavlje 9 Projekcije razvoja i poglavlje 2.3. Projekcije razvoja prostornih sistema.

Ⴠlan 36.

Zaᘐtitni pojasevi uz trase postojeၰih i planiranih dalekovoda utvrᄐuju se za:

- 400 kV u ᘐirini 40 m,- 220 kV u ᘐirini 30 m,- 110 kV u ᘐirini 25 m,- 35 kV u ᘐirini 20 m,- 10 kV u ᘐirini 12 m.

Odnosi svih objekata i elektroenergetskih vodova moraju se rjeᘐavati u skladu sa va០eၰim Pravilnikom o tehniაkih normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV. (sl. list SFRJ broj 65/88).

Ⴠlan 37.

Nastaviti sa izgradnjom sistema toplifikacije gradova i naselja u svim dijelovima podruაja koja su u dosegu sistema sa tehnoekonomskim opravdanjem kako je utvrᄐeno Planom .

Osnovne vrelovode do ciljnih naselja voditi zajedniაkom trasom gdje god je to moguၰe.



Zaᘐtitni pojasevi vodovoda i kanalizacije

Ⴠlan 39.

Zaᘐtitni pojas za trase primarnih vodova vodovoda i kanalizacije do razvodne mre០e utvrᄐuje se u ᘐirini od 10 m.

Na prostoru obuhvaၰenom zaᘐtitnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi objekti ili vrᘐiti radovi suprotni svrsi zbog koje je uspostavljen zaᘐtitni pojas.

Ⴠlan 40.

Izgradnja lokalnog vodovoda i drugih vodoopskrbnih objekata, kao i upravljanje tim objektima i njihovo odr០avanje, vrᘐiti pod uslovima propisanim Zakonom o vodama TK (''Slu០bene nove Tuzlanskog kantona broj: 15/99).

8. Mjere oაuvanja kulturno – historijskog naslijeᄐa

Ⴠlan 41.

U postupku izrade i donoᘐenja detaljnije dokumentacije prostornog ureᄐenja obaveza je nadle០nih organa da obezbijede odgovarajuၰu saradnju nosioca izrade planskih dokumenata, sa nadle០nim institucijama za oაuvanje kulturno – historijskog naslijeᄐa, te da se tom saradnjom obezbijedi adekvatan tretman oაuvanja i zaᘐtite pomenutog naslijeᄐa.

Popis kulturno – historijskog naslijeᄐa kao i smjernice za zaᘐtitu i revitalizaciju dati su u poglavljima br.14 i 16.Prostornog plana i obaveza nadle០nih organa je da obezbijedi njihovo provoᄐenje.

9. Oაuvanje zaᘐtiၰenih podruაja prirodnih vrijednosti

Ⴠlan 42.

Kao prirodno naslijeᄐe Tuzlanskog kantona utvrᄐuju se prirodna podruაja i prirodne vrijednosti. Popis prirodnog naslijeᄐa dat je u poglavlju 14.1. i prezentiran je na grafiაkom prilogu broj 20. Opၰe i posebne mjere zaᘐtite prirodnog naslijeᄐa date su u poglavlja br.16.2. i obaveza nadle០nih organa je da obezbijede njihovo provoᄐenje.

Ⴠlan 43.

Podruაja prirodnih vrijednosti moraju imati poseban tretman u izradi i donoᘐenju svih nivoa dokumenata prostornog ureᄐenja. Predmetna podruაja podlije០u posebnoj pa០nji i za ista se mora izraditi i donijeti odgovarajuၰa provedbena dokumentacija kojom ၰe se konkretno utvrditi zaᘐtita i naაin koriᘐtenja ovih podruაja. Zabranjene su sve aktivnosti koje na bilo koji naაin mogu ugroziti evidentirane prirodne vrijednosti na podruაju Kantona.

10.Podruაja posebnih obilje០ja Tuzlanskog kantona

Ⴠlan 44.

Podruაja posebnih obilje០ja kantona moraju se sa posebnom pa០njom tretirati u svim prostornim planovima u kojima ၰe se precizirati uslovi i mjere prostorne zaᘐtite kao i naაin unaprjeᄐenja podruაja posebnih obilje០ja na prostoru Kantona, a na osnovu smjernica utvrᄐenih Prostornim planom.

Obaveza nadle០nih organa Kantona je da prioritetno obezbijede uslove za izradu dokumenata prostornog ureᄐenja za podruაja posebnih obilje០ja definirane ovim Planom.



11.Postupanje sa otpadomჀlan 45.

Sve vrste komunalnog i drugog otpada moraju biti predmet posebnog istra០ivanja i rjeᘐavanja prikupljanja, distribucije, recikla០e i odgovarajuၰeg odlaganja. U svim daljim fazama izrade i donoᘐenja dokumentacije prostornog ureᄐenja mora se rjeᘐavanju tretmana otpada posvetiti posebna pa០nja kod utvrᄐivanja koliაina, vrsta i naაina prikupljanja istog. Rjeᘐavanje ovih pitanja ima prioritet u svim fazama izrade i donoᘐenja dokumentacije prostornog ureᄐenja.

U rjeᘐavanje pitanja otpada moraju biti ukljuაeni svi zainteresirani nadle០ni organi, komunalne slu០be kojim su povjereni ovi poslovi kao i svi korisnici koji imaju veၰe koliაine otpada. Njihova obaveza je da poᘐtuju i djeluju u skladu sa smjernicama datim Prostornim planom u poglavlju 2.4.4. Projekcije razvoja prostornih sistema, kao i da provode mjere zaᘐtite i upravljanje otpadom definirane u poglavlju 15.2.3. Plana.

12.Uslovi za lociranje i koriᘐtenje deponija

Ⴠlan 46.

Planom je definirano zbrinjavanje komunalnog otpada sa podruაja Kantona izgradnjom regionalne deponije. Utvrᄐena je lokacija u opၰini Lukavac na lokalitetu "Lukavaაka Rijeka" i dati uslovi izgradnje i koriᘐtenja deponije u poglavlju 13.2, koji se moraju poᘐtovati.

Izgradnjom regionalne deponije rijeᘐiti odlaganje komunalnog otpada sa podruაja deset opၰina: Tuzla, Lukavac, Srebrenik, Gradaაac, Graაanica, Doboj Istok, ័ivinice, Banoviၰi, Kalesija, Kladanj.

Odlaganje komunalnog otpada za ostale tri opၰine Kantona (Sapna, Teoაak, Ⴠeliၰ), radi transportnih troᘐkova, rjeᘐavati u okviru regionalne deponije Bijeljina.

Ⴠlan 47.

Problem odlaganje opasnog i specifiაnog otpada utvrᄐen je u poglavlju 13.2. plana i u vezi s tim utvrᄐena je obaveza donoᘐenja Kantonalnog plana upravljanja otpadom, koji mora biti usuglaᘐen sa Strategijom upravljanja otpadom federacije BiH.

Do donoᘐenja kantonalnog plana upravljanja otpadom, u prelaznom periodu, treba razmotriti moguၰnost donoᘐenja dokumenta u vidu Akcionog plana postupanja sa opasnim i specifiაnim otpadom na podruაju Tuzlanskog kantona.

13.Sprjeაavanje nepovoljnih uticaja na okoliᘐ

Ⴠlan 48.

Prostornim planom u poglavlju 15. Zaᘐtita i unapreᄐenje okoliᘐa, utvrᄐene su mjere zaᘐtite od zagaᄐenja zraka, vode, zemljiᘐta, kao i upravljanje otpadom, a takoᄐer su propisane mjere sanacije koje se obavezno moraju poᘐtovati i ugraditi u sve dokumente prostornog ureᄐenja აija ၰe izrada uslijediti nakon donoᘐenja ovog plana.

Ⴠlan 49.

Obavezno je donoᘐenje Kantonalnog plana zaᘐtite okoliᘐa koji obuhvata program i plan mjera za zaᘐtitu okoliᘐa. Programom zaᘐtite okoliᘐa moraju se obezbijediti podaci i utvrditi mjere za pouzdan i zdrav okoliᘐ. To podrazumijeva odgovarajuၰu zaᘐtitu vode, zraka i zemljiᘐta kao i zabranu izgradnje na kontaminiranim zemljiᘐtima, te zabranu upotrebe kancerogenih materijala u izgradnji i druge potrebne mjere.

14.Zaᘐtita prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima

Ⴠlan 50.



Pri izradi detaljnije dokumentacije prostornog ureᄐenja obavezno je dati uslove i mjere svim uაesnicima u projektovanju i izgradnji javnih i stambenih objekata za normalno koriᘐtenje istih licima sa smanjenim tjelesnim sposobnostima i u tom smislu obaveza je uაesnika da u svakoj fazi propisuju konkretne uslove zavisno od nivoa dokumenata koji se izraᄐuju i donose.

U definiranju namjene odreᄐenih prostora i objekata i u svim sluაajevima odreᄐivanja namjene povrᘐina, obavezno se mora uzeti u obzir i ova kategorija stanovniᘐtva.

15.Zaᘐtita stanovnika i materijalnih dobara

Ⴠlan 51.

Svaka izgradnja je zabranjena na uslovno stabilnim i nestabilnim terenima dok se ne doka០etehniაkim ekspertizama da je moguၰa izgradnja na takvim zemljiᘐtima. Takoᄐer je zabranjena izgradnja i na kontaminiranim zemljiᘐtima.

Zabranjena je upotreba svih vrsta kancerogenih materijala, ureᄐaja i postrojenja koja emitiraju radioaktivna zraაenja ᘐtetna po ljudsko zdravlje.

Ⴠlan 52.

Prostornim planom definirane su granice kliziᘐta, koje su na ovom nivou date orijentaciono, odnosno koliko je to propisana razmjera izrade plana dozvolila, a detaljne granice kliziᘐta moraju se utvrditi Prostornim planovima opၰina. Na nivou Kantona i na nivou svih opၰina obavezno je uspostaviti katastar kliziᘐta, koji treba izraditi u GIS-u.

Ⴠlan 53

Dokumentacijom prostornog ureᄐenja, grafiაkog nivoa obrade 1:10.000, 1:5.000 i ni០e obavezno se planiraju, projektiraju i izvode u paralelnoj dinamici ostvarenja svih planskih dokumenata, odgovarajuၰa sredstva zaᘐtite i spaᘐavanja ljudi iz objekata u sluაaju potrebe. Posebno mora biti predmetom pa០nje kod tretiranja svake zaokru០ene cjeline, ostvarena isplanirana i realizirana mjera zaᘐtite, a koja se mo០e oაekivati od potresa, poplava, klizanja zemljiᘐta, po០ara, ratnih razaranja, sabota០e, udara groma, od elektroinstalacija visokog i niskog napona, saobraၰaja i dr.

Ⴠlan 54

Kod izrade dokumenata prostornog ureᄐenja i izgradnje u okviru granica eksploatacionih polja u potpunosti poᘐtovati smjernice za razvoj naselja na eksploatacionim poljima definiranim Planom i datim u poglavlju 1.4. Projekcije prostornog razvoja sistema.

Ⴠlan 55.

Graᄐenje novih objekata na postojeၰim graᄐevinskim zemljiᘐtima u okviru eksploatacionih polja vrᘐiti u skladu sa Zakonom o rudarstvu (suglasnost rudarske organizacije).

Ⴠlan 56.

Graᄐenje na povrᘐinama gdje je zavrᘐena podzemna eksploatacija (stari rudarski radovi) se mo០e vrᘐiti tek nakon izrade elaborata o rekultivaciji (prema Zakonu o rudarstvu), odnosno provedenim kompleksnim geotehniაkim i in០enjersko-geoloᘐkim istra០ivanjima.

Ⴠlan 57.

Planom su evidentirana postojeၰa i planirana eksploataciona polja mineralnih sirovina (ugalj, so, kamen) koja su prezentirana na grafiაkom prilogu br.2-Mineralne sirovine.

Nakon zavrᘐetka eksploatacije mineralnih sirovina, kao i na devastiranim povrᘐinama koja ih prate (jaloviᘐta, ᘐljaაiᘐta) obavezno je izvesti radove kompletne sanacije i rekultivacije zemljiᘐta u funkciji zaᘐtite okolice, kako je navedeno u poglavlju 8 Prostornog plana.

Ⴠlan 58.



Bujiაno plavna i erozivna podruაja definirana su Prostornim planom u poglavlju 14.4.1., a takoᄐer su propisane i protiverozivne mjere koje je obavezno poᘐtovati i obezbijediti njihovo provoᄐenje. U poglavlju 7.3.2. utvrᄐene su mjere zaᘐtite od voda, koje je obavezno ugraditi u sve dokumente prostornog ureᄐenja i pratiti njihovu realizaciju od strane nadle០nih slu០bi i institucija.

Na podruაju koje je proglaᘐeno erozivnim ne mogu se graditi investicioni objekti niti mijenjati katastarske kulture zemljiᘐta, bez prethodno preduzetih naprijed navedenih odgovarajuၰih mjera i radova.

Ⴠlan 59

Nije dozvoljeno koriᘐtenje za bilo kakve namjene povrᘐina pod minama i minsko-eksplozivnim sredstvima, kao i sumnjivih i riziაnih povrᘐina koje su prikazane na grafiაkom prilogu br. 25 - Projekcija prostornog razvoja - Neplodna i druga zemljiᘐta, dok se ne izvrᘐi deminiranje istih.

U skladu sa definiranim namjenama prostora na podruაju Kantona, neophodno je uraditi plan etapne realizacije deminiranja terena.

Kod izrade tog plana obezbijediti prioritet u realizaciji procesa deminiranja za podruაja na kojima je definirano graᄐevinsko zemljiᘐte u sklopu urbanih podruაja ili izvan njih, namijenjeno za stanovanje, izgradnju privrednih kompleksa i razvoj poljoprivredne proizvodnje.

IV USLOVI ZA IZGRADNJU I KORIᘀၠENJE PROSTORA

Ⴠlan 60.

Izgradnja naselja, graᄐevina i drugi zahvati u prostoru, na podruაju Kantona, mogu se odobriti samo na urbanim podruაjima i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, utvrᄐenom Prostornim planom.

Ⴠlan 61.

Iznimno od odredaba prethodnog აlana, izvan granica urbanog podruაja, odnosno graᄐevinskog zemljiᘐta mo០e se, ako je Prostornim planom predviᄐeno, odobriti graᄐenje koje, s obzirom na svoje osobenosti, zauzima podruაje izvan urbanih podruაja:

- objekti infrastrukture (saobraၰajna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr.),- zdravstvene, rekreacione i sportske graᄐevine,- graᄐevine za potrebe odbrane i oru០anih snaga,- stambeni i gospodarski objekti poljoprivrednih proizvoᄐaაa za potrebe poljoprivrede ili

seoskog turizma, - istra០ivanje i iskoriᘐtavanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, ᘐume, vode,

poljoprivredno zemljiᘐte i dr.),- komunalne graᄐevine (deponije, groblja, spomen-obilje០ja i sl.).

Ⴠlan 62.

Izgradnja objekata i drugi zahvati u prostoru iz prethodnog აlana ne mogu se odobriti na zemljiᘐtima koja su Prostornim planom, odredbama ove Odluke i drugim propisima, utvrᄐena kao zaᘐtiၰena podruაja, pojasevi i zone.

Ⴠlan 63.

Graᄐenje se odobrava u skladu sa Prostornim planom, odredbama ove Odluke, posebnim zakonom i propisima donesenim na temelju tih zakona i urbanistiაkom saglasnoᘐၰu, kako je to utvrᄐeno Zakonom o prostornom ureᄐenju Tuzlanskog kantona.

Ⴠlan 64.

Ostali uslovi za izgradnju i koriᘐtenje prostora biၰe dati izradom i donoᘐenjem detaljnije dokumentacije prostornog ureᄐenja.



V MJERE PROVEDBE

Ⴠlan 65.

Prostorni plan u naაelu pokriva cijelu teritoriju sa globalnim pokazateljima i opredjeljenjima. Da bi se moglo operativno djelovati na cijeloj teritoriji potrebno je u kontinuitetu nastaviti aktivnosti kojim ၰe se ostvariti moguၰnosti rada svih dr០avnih organa svih nivoa nadle០nosti da konkretno ostvare zacrtane ciljeve i opredjeljenja. Da bi se ovo moglo sprovesti potrebno je odmah pristupiti ostvarenju slijedeၰeg:

§ Izvrᘐiti inventarizaciju raspolo០ive prostorno – planske dokumentacije svih nivoa izrade i donoᘐenja, u tom postupku izvrᘐiti selekciju i usklaᄐivanje svih do sada donesenih dokumenata prostornog ureᄐenja

§ Iskljuაiti iz dalje upotrebe akta i dokumenta kojima su istekli rokovi va០nosti kao i sve planske dokumente koji su u neskladu sa ovim Prostornim planom.

§ Obezbijediti izradu dokumenata prostornog ureᄐenja propisanih ovim planom u roku od dvije godine od donoᘐenja Prostornog plana,

§ Obezbijediti izradu detaljnije dokumentacije prostornog ureᄐenja

Realizaciju mjera provedbe Prostornog plana ၰe voditi Nosilac pripreme plana, odnosno Ministarstvo prostornog ureᄐenja i zaᘐtite okolice Tuzlanskog kantona.

Ⴠlan 66.

Prostorni plan je javni dokument i kao takav je dostupan svim zainteresiranim. Isti se koristi i provodi kroz nadle០ne organe Kantona i opၰina sa podruაja Kantona. U kompletnom sadr០aju stavlja se na raspolaganje Kantonalnom ministarstvu prostornog ureᄐenja i zaᘐtite okolice i nadle០nim opၰinskim organima sa podruაja Kantona.

Ⴠlan 67.

U skladu sa prostornim ureᄐenjem utvrᄐenim ovim Prostornim planom izvrᘐit ၰe se usklaᄐivanje kantonalnih i opၰinskih propisa iz oblasti prostornog ureᄐenja.

Ⴠlan 68.

Ova odluka stupa na snagu 8. (osmog) dana od dana objavljivanja u Slu០benim novinama Tuzlanskog kantona.

Broj:...................../06 Predsjednik:Datum:.....................Tuzla

Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005-2025. BIBLIOGRAFIJA

Izrada: Zavod za urbanizam, Tuzla, juli 2006 1

BIBLIOGRAFIJA I IZVORI PODATAKA

POPIS NAUჀNIH, STRUჀNIH I DRUGIH PODLOGA KORIᘀTENIH U PRIPREMI I IZRADI PROSTORNOG PLANA

A. Specijalistiაke studije ciljno raᄐene kao podloga za"Prostorni plan za podruაje Tuzlanskog kantona 2005-2025. godine":

1. PRIRODNI IZVORI I RESURSI, I. FAZA studije, Institut za hidrotehniku Graᄐevinskog fakulteta, Sarajevo, 2002. godine; II FAZA maj 2005.godine(nakon revizije Komisije za reviziju, usaglaᘐavanja sa autorima i otklonjenih primjedbi, Studija je verifikovana od strane Savjeta Prostornog plana 26.9.2005 godine)

2. SISTEM NASELJA, studija, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje, Sarajevo, 2002. godine; (nakon revizije Komisije za reviziju i usaglaᘐavanja sa autorima primjedbe nisu otklonjene. Savjet i nosilac pripreme su osporili Studiju, vratili je autoru sa nalogom za izradu nove u skladu sa nalazima Komisije za reviziju. Izrada nove studije zapoაela je u oktobru 2004 godine.)

3. SAOBRAၠAJ, studija, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje, Sarajevo, 2002. godine;(nakon revizije Komisije za reviziju, usaglaᘐavanja sa autorima i otklonjenih primjedbi, Studija je verifikovana od strane Savjeta Prostornog plana 15.9.2004 godine)

4. VODOPRIVREDA, I FAZA studije, Institut za hidrotehniku, Sarajevo, 2002. god. II FAZA studije, april 2005. godine(nakon revizije Komisije za reviziju, usaglaᘐavanja sa autorima i otklonjenih primjedbi, Studija je verifikovana od strane Savjeta Prostornog plana 26.9.2005 godine)

5. ENERGETIKA, I FAZA studije ,Rudarski institut, Tuzla maj, 2002. god.,- Institut za hidrotehniku, Sarajevo, II FAZA novembar 2003. godine(nakon revizije Komisije za reviziju, usaglaᘐavanja sa autorima i otklonjenih primjedbi, Studija je verifikovana od strane Savjeta Prostornog plana 15.9.2004 godine)

6. DRUᘀTVENE DJELATNOSTI, studija, Ekonomski institut, Tuzla, 2002. godine (nakon revizije Komisije za reviziju, usaglaᘐavanja sa autorima i otklonjenih primjedbi, Studija je verifikovana od strane Savjeta Prostornog plana 15.9.2004 godine)

7. PRIRODNE I HISTORIJSKE VRIJEDNOSTI, studija, Ekonomski institut, Tuzla, novembar 2002. god.(nakon revizije Komisije za reviziju, usaglaᘐavanja sa autorima i otklonjenih primjedbi, Studija je verifikovana od strane Savjeta Prostornog plana 15.9.2004 godine)

8. ZAᘀTITA OKOLICE, I FAZA studije, Institut za hemijsko in០enjerstvo, Tuzla, maj, 2002. god. II FAZA juni, 2003 godine(nakon revizije Komisije za reviziju, usaglaᘐavanja sa autorima i otklonjenih primjedbi, Studija je verifikovana od strane Savjeta Prostornog plana 15.9.2004 godine)

9. STUDIJA VREDNOVANJA I POGODNOSTI PROSTORA ZA PROSTORNI RAZVOJ, Institut za arhitekturu i urbanizam, Sarajevo(Prva verzija Studije zavrᘐena je u novembru 2003 godine. Nakon revizije Komisije za reviziju i usaglaᘐavanja sa autorima primjedbe nisu otklonjene. Savjet i nosilac pripreme su osporili Studiju, vratili je autoru sa nalogom za izradu nove u skladu sa nalazima Komisije za reviziju. Izrada nove studije zapoაela je u oktobru 2004 godine i predana je nosiocu pripreme u septembru 2005, kada je plan bio u fazi finalizacije. Komisija za reviziju Studije je dala niz primjedbi i na ovu studiju, ali je predlo០ila njeno usvajanje, kako bi se mogla koristi kod izrade Prostornih planova opၰina)



10. Studijski prilog "PRIVREDNI RAZVOJ TUZLANSKOG KANTONA", Ekonomski institut Tuzla, august 2003 godine

B. Relevantne studije iz okru០enja:

1. RAZVOJNA STRATEGIJA BOSNE I HERCEGOVINE, studija u javnoj raspravi, PRSP Tim, Sarajevo, 2002.;

2. STRATEGIJA PROSTORNOG UREᄀENJA FEDERACIJE BiH – I. FAZA, studija, Federalno ministarstvo prostornog ureᄐenja i okoliᘐa, Sarajevo, 1997.;

3. VLADA FEDERACIJE BiH, MAKROEKONOMSKA VIZIJA RAZVOJA FEDERACIJE BiH, Strateᘐki ciljevi i globalne aktivnost ,Sarajevo, Juli 2001g.

4. MLENIJUMSKI RAZVOJNI CILJEVI U BiH 2015, IZVJEᘀTAJ O HUMANOM RAZVOJU 2003, UNDP BiH, JUN 2003.

5. REGIONALNA STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA EKONOMSKE REGIJE SJEVEROISTOჀNA BiH, Regionalna razvojna agencija Sjeveroistoაne BiH NERDA, Tuzla, novembar 2004 godine

6. STRATEGIJA OBNOVE I RAZVOJA TUZLANSKO-PODRINJSKOG KANTONA – FAZA A. –STANJE I MOGUၠNOSTI, studija, Univerzitet u Tuzli, 1998. godine;

7. STRATEGIJA RAZVOJA TUZLANSKOG KANTONA 2000 -2015 god, FAZA B, Univerzitet u Tuzli, juni 2000 godine

8. REGIONALNA STRATEGIJA TUZLANSKOG KANTONA 2002-2004., studija, Regionalna razvojna asocijacija RDA, Tuzla, februar 2002 godine

9. STUDIJA OBNOVE ័ELJEZNIჀKE INFRASTRUKTURE BiH IPS-a i Direkcija ០eljeznica BiH, Sarajevo, 2002. godine;

10.STUDIJA HIDROENERGETSKOG ISKORIᘀTENJA SLIVA RIJEKE SPREჀE I (Pritoka: Oskova i Gostelja), Energoinvest Energoin០injering-HIGRA, novembar 2001godine,

11.STUDIJA HIDROENERGETSKOG ISKORIᘀTENJA SLIVA RIJEKE SPREჀE II (Pritoka: Turija i Brijesnica), Energoinvest Energoin០injering-HIGRA, novembar 2001 godine,

12.STUDIJA ZEMLJIᘀNI POTENCIJALI NA PODRUჀJU TUZLANSKOG KANTONA, Zavod za agropedologiju Sarajevo, maj 2000.dodine.

13.ELABORAT O PROGLAᘀENJU DIJELA PODRUჀJA PLANINE "KONJUH" ZAᘀTIၠENIM PODRUჀJEM, Zavod za zaᘐtitu i koriᘐtenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljeᄐa Tuzla, augusta, 2002 godine,

14.PROVJERA IZVODIVOSTI "MEᄀUNARODNI AERODROM TUZLA (TIA) i INDUSTRUJSKI PARK" na bazi PPP modela, Kanton Tuzla, IPS-a Sarajevo, Dorch Consult Munchen –Multi-Tec Haar, decembar 2002. godine;

15.BiH: COUNTRY STRATEGY PAPER 2002-2006 & MULTI ANNUAL I NDICATIVE PROGRAMME 2002-2004;

a. INDICATIVE PROGRAMME 2002-2004b. SREDNJOROჀNA STRATEGIJA POLJOPRIVREDNOG i SEKTORA ZA FBIH I RS,

Sarajevo, 1999 16.STRATEGIJA PROIZVODNJE HRANE U FBIH ZA PERIOD 1999-2010. godine17.MAKROEKONOMSKA VIZIJA RAZVOJA FEDERACIJE BIH – STRATEᘀKI CILJEVI I

GLOBALNE AKTIVNOSTI, Sarajevo, 2001.18.STRATEGIJA JEDINSTVENOG EKONOMSKOG PROSTORA BIH Delegation of the EC to

BiH, Sarajevo, 2002.godine,19.TRANZICIJA SOCIJALNE ZAᘀTITE U BIH, IBHI BIH, Sarajevo, 2002.godine,20.STATUS ZAPOSLENOSTI I TR័IᘀTA RADA I POTENCIJAL ZA RAZVOJ POLITIKE

DJELOVANJA U BIH, Studija, Odjel za meᄐunarodni razvoj (DFID) BiH, 2002. godine21.SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA STANJA BRჀKO DISTRIKTA BIH22.MEᄀUNARODNA SARADNJA KAO OSNOVA EKONOMSKI ODR័IVOG RAZVOJA

TERITORIJE, «SCOPES», Zbornik radova Meᄐunarodne konferencije, Sarajevo, 2003.23.STRATEGIJA EKONOMSKIH ODNOSA BiH SA EU, Dr M.Beroᘐ, Ministarstvo spoljnih

poslova BiH, Sarajevo, 1998.



24.TEHNOEKONOMSKA ANALIZA, PREDNOSTI, MANE I NAჀINI UKIDANJA 35Kv NAPONA U ELEKTRODISTRIBUTIVNOJ MRE័I – ETF Sarajevo,1999

25.PRIPREMA 10 Kv MRE័E ZA PRELAZAK NA 20 kV NAPON na podruაju Elektrodistribucije Tuzla, izbor prioritetnih podruაja, dinamika ulaganja i termini stavljanja pod napon pojedinih podruაja –ETF Sarajevo, maj 2002.

26.PLAN ZA IZGRADNJU NOVIH PROIZVODNIH ELEKTROENERGETSKIH KAPACITETA U FEDERACIJI BiH – Vlada F BiH, januar 2005 godine

C. Opၰinski planovi:

1. PROSTORNI PLAN OPၠINE TUZLA, Zavod za urbanizam Tuzla, 1989 godina,2. PROSTORNI PLAN OPၠINE SREBRENIK, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno

planiranje Sarajevo,3. PROSTORNI PLAN OPၠINE GRAჀANICA, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno

planiranje Sarajevo, 2002 godine4. PROSTORNI PLAN OPၠINE GRADAჀAC,5. URBANISTIჀKI PLAN OPၠINE GRADAჀAC,6. PROSTORNI PLAN OPၠINE ័IVINICE, Zavod za urbanizam Tuzla, 1988 godine7. PROSTORNI PLAN OPၠINE KALESIJA, Zavod za urbanizam Tuzla, 1989 godine8. PROSTORNI PLAN OPၠINE KALESIJA, Brandenburgische- Technische- Universität

Cottbus, Germany9. PROSTORNI PLAN OPၠINE LUKAVAC,

D. Istra០ivanja Zavoda za urbanizam Tuzla:

1. FORMIRANJE JEDINSTVENE BAZE PODATAKA ZA PODRUჀJE KANTONA PO OPၠINAMA ( ANKETA koja obuhvata demografske podatke, podatke o privredi, druᘐtvenoj infrastrukturi i ostaloj infrastrukturi) J.P. Zavod za urbanizam, Tuzla, 2002. godina;

2. PRIKUPLJANJE PODATAKA I DIGITALIZACIJA GEOGRAFSKIH TOPOGRAFSKIHG KARATA SA GRANICAMA OPၠINA I KANTONA J.P. Zavod za urbanizam, Tuzla, 2002 godina;

3. GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEM TUZLANSKOG KANTONA (GIS), Projekat, organizacija, implementacija i poაetak eksploatacije informacija, J.P. Zavod za urbanizam, Tuzla, 2001. godina;

4. REZULTATI OPၠINSKIH RADIONICA I RASPRAVA SA VIᘀE CILJNIH GRUPA , ( u pripremnoj fazi izrade Prostornog plana ) J.P. Zavod za urbanizam, Tuzla, 2001. godina;

5. "VIZIJA 2020" - PRVI KRUG JAVNIH KONSULTACIJA O PROSTORNOM PLANU TUZLANSKOG KANTONA – Izvjeᘐtaj, Filozofski fakultet, Studijski odsjek za ០urnalistiku, septembar, 2002g.

6. DRUGI KRUG JAVNIH KONSULTACIJA O PROSTORNOM PLANU TUZLANSKOG KANTONA – Finalni izvjeᘐtaj, Filozofski fakultet, Studijski odsjek za ០urnalistiku, Zavod za urbanizam Tuzla, Kanadski urbanistiაki institut, juni, 2004g.

E. Ostali izvori:

1. STATISTIჀKI GODIᘀNJAK FBiH 2001., Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2001.;2. STATISTIჀKI GODIᘀNJAK SRBiH 1991. GODINE, Republiაki zavod za statistiku, Sarajevo,

1992.;3. Relevantni statistiაki bilteni i podaci iz Federalnog zavoda za statistiku, Sarajevo.4. KANTON TUZLA U BROJKAMA, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, Juli 2000g.5. PROCJENA POTREBA OPၠINA TUZLANSKOG KANTONA, Ministarstvo obnove, razvoja i

poduzetniᘐtva, Agencija pri ministarstvu IMG Tuzla, Februar 2000g.,6. PRIVATIZACIJA U BiH, Katalog preduzeၰa ponuᄐenih u prvom, drugom i treၰem javnom

pozivu za upis dionica u F BiH, Agencija za privatizaciju FBiH, Sarajevo, 2002.7. TUZLANSKI KANTON – VAᘀ POSLOVNI PARTNER, Kantonalna privredna komora, Tuzla,

2004.



8. INFORMACIJA O POSLOVANJU PRIVREDNIH DRUᘀTAVA IZ OBLASTI INDUSTRIJE, ENERGETIKE I RUDARSTVA 2003. GODINE, Ministarstvo industrije i rudarstva, Tuzla, 2004.

9. STATISTIჀKI PODACI O PRIVREDNIM I DRUGIM KRETANJIMA U FBiH PO KANTONIMA, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2004.

10.DOKUMENTACIJA O VLASNIᘀTVU NAD NEKRETNINAMA, preduzeၰa ponuᄐena za privatizaciju, Kantonalna agencija za privatizaciju, Tuzla, 2004.

11.LOKALNA SAMOUPRAVA – PROSTORNO PLANIRANJE, Centar za promociju civilnog druᘐtva, Sarajevo, 2003.

12.PREGLED IZVRᘀENIH PRIPREMA NA IZGRADNJI TE TUZLA VI Tuzla – Termoelektrana Tuzla, decembar 2003. godine

13.PROCJENA UGRO័ENOSTI OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREၠA PODRUჀJATUZLANSKOG KANTONA, Federacija BiH, Kantonalna uprava civilne zaᘐtite, Tuzla, broj 01-44-585/05, april/travanj 2005

14.DUGOROჀNA STRATEGIJA RAZVOJA OPၠINE TUZLA, STRATEᘀKE ORIJENTACIJE RAZVOJA DO 2015. godine, Ekonomski institut, Tuzla, mart 2003. godine

F. Ostala literatura:

1. DEMOGRAFSKA CRNA JAMA, Ilijas Boᘐnjoviၰ, ”Veselin Masleᘐa”, Sarajevo, 1988 2. URBANIZACIJA I RAZVOJ GRADOVA, Husein Had០ialiၰ, Sarajevo Akademija nauka BiH,

SARAJEVO 1986.,3. PROSTORNO PLANIRANJE, Dr. Mehmed Bublin, Univerzitetska knjiga, Sarajevo, 2000.

godine,4. STRATEᘀKO PLANIRANJE, LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ, FACILITACIJA PROCESA I

PROJEKT MENAD័MENT, Priruაnik Kanadskog urbanistiაkog instituta, Eric McSweeney, 1999 godine

5. REGIONALNA EKONOMIKA, B.Kuboviၰ, "Informator", Zagreb, 1974,6. PROSTORNO PLANIRANJE, A.Markoviၰ-Uzelac, "Dom i svijet", Zagreb, 2001.7. ELEMENTI EKONOMSKE TEORIJE REGIONALNOG RAZVOJA, Dr.H.Had០iomeroviၰ,

Ekonomski institut, Sarajevo, 1979.8. EKONOMSKE I DRUᘀTVENE DETERMINANTE PROSTORNOG RAZVOJA, Dr.

H.Had០iomeroviၰ, Akademija nauka BiH, Sarajevo, 1979.9. PRIORITETNE ZONE I URBANE AGLOMERACIJE KAO GENERATORI RAZVOJA

NERAZVIJENIH REGIONA, Dr.H.Had០iomeroviၰ, Ekonomski fakultet, Sarajevo, 1968.10. URBANA EKONOMIJA, Dr M.Beroᘐ, Arhitektonski fakultet, Sarajevo, 2000.11. UTJECAJ INDUSTRIJALIZACIJE NA STVARANJE VELIKIH AGLOMERACIJA, Studijski

prilog, Susret prostornih planera Jugoslavije, Dubrovnik, 1978.12. STANOVANJE U BOSNI I HERCEGOVINI, Aganoviၰ Midhat, Sarajevo, 1983. 13. URBANA STRUKTURA STAMBENIH NASELJA, Aganoviၰ Midhat, Zavod za ekonomsko

planiranje, Sarajevo, 1977.14. URBANA EKONOMIJA, Beroᘐ M.,Arhitektonski fakultet, Sarajevo, 2000.15. SURADNJA BiH SA OKRU័ENJEM, Beroᘐ, M., Zbornik radova 3 i 4,Meᄐunarodna saradnja

kao osnov ekonomski odr០ivog razvoja teritorije, Sarajevo, 2003.16. EKONOMSKI CILJEVI EVROPSKE UNIJE, Beroᘐ, M.,Ministarstvo spoljnih poslova BiH,

Sarajevo, 1998.17. DEMOGRAFIJA – ANALIZA, METODI I MODELI, CDI, Breznik, D., Beograd, 1977.18. PRIRODNO BOGATSTVO ZEMLJE I MOGUၠNOSTI NJEGOVOG KORIᘀTENJA, Bubica

V. Ⴠiᘐiၰ S, Ekonomski institut, Sarajevo, 1981.19. Christaller, W., TEORIJA CENTRALNOG MJESTA, (Die Zentralen Orte in Suddeutschland,

Jena, 1933)20. UTJECAJ INDUSTRIJALIZACIJE NA STVARANJE VELIKIH AGLOMERACIJA,

Djokanoviၰ, T., Studijski prilog, Susret prostornih planera Jugoslavije, Dubrovnik, 1978.21. CIVILIZACIJA SUTRAᘀNJICE, Fourastie, J., "Naprijed", Zagreb, 1968.22. TERRITORY AND FUNCTION, Friedmann, J., Weaver, C.,The Evolution of Regional

Planning, London, 1979.23. REDISTRIBUCIJA STANOVNIᘀTVA U PROSTORU, Had០ialiၰ, H., Magistarska teza

Univerzitet u Edinburgu (UK), 1972.



24. POLO័AJ, ULOGA I FUNKCIJE GRADOVA U RAZVOJU BOSNE I HERCEGOVINE, Had០ialiၰ, H., Studija, Ekonomski institut, Sarajevo, 1983.

25. PROSTORNA DISTRIBUCIJA STANOVNIᘀTVA I RAZVOJ GRADOVA U BIH, Had០ialiၰ, H.,Akademija nauka BiH, 1987

26. PROSTORNA EKONOMIJA, Kreᘐiၰ, I., "Informator", Zagreb, 197727. REGIONALNA EKONOMIKA, Kuboviၰ, B., "Informator" Zagreb, 1974.28. URBANA REVOLUCIJA, Lefevr, A., "Nolit", Beograd, 1974.29. KRITERIJUMI ZA RAZGRANIჀAVANJE GRADSKOG I SEOSKOG STANOVNIᘀTVA,

Macura, M., «Statistiაka revija», 3-4/54.30. DEMOGRAFSKE PROJEKCIJE I FORMULISANJE PROGRAMA RAZVOJA, Macura, M.,

«Stanovniᘐtvo», br. 4/65.31. GRAD U HISTORIJI, Manford, L., “Naprijed”, Zagreb, 1968.32. HIJERARHIJSKA STRUKTURA URBANE MRE័E, Papiၰ, K., "Geografski glasnik",

Sarajevo, 1963.33. RAZVOJ I KARAKTERISTIKE SAVREMENIH TIPOVA URBANOG FENOMENA, Papiၰ, K.,

"Geographica Slovenica" Ljubljana, 1979.34. URBANIZACIJA – SLO័ENI PROCES DRUᘀTVENO – EKONOMSKE I PROSTORNE

TRANSFORMACIJE SVIJETA, Papiၰ, K.,Ekonomski fakultet – "Zbornik radova" 5, Sarajevo, 1970.,

35. POLITIჀKA EKONOMIJA PROSTORA, Pjaniၰ, Lj., "Savremena administracija", Beograd, 1980.

36. STRUKTURNE PROMJENE U SISTEMU NASELJA KAO POSLEDICA RAZVOJA PRIVREDE, Rehnicer, R.,Doktorska disertacija, Sarajevo, 1986.

37. IZMEᄀU ZASEOKA I MEGALOPOLISA, ᘀuvar, S., "ᘀkolska knjiga", Zagreb, 1973.38. GRADOVI U BiH – FUNKCIJE-MRE័E-CENTRI, Taubman, I.,Institut za arhitekturu,

urbanizam i prostorno planiranje, Sarajevo, 1969,39. UVOD U METODE, ANALIZE I SINTEZE U PROSTORNOM URBANISTIჀKOM

PLANIRANJU, SA STANDARDIMA ZA OPREMU NASELJA, Toᘐkoviၰ, D.,Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd, 1986.

40. GRAD I URBANIZACIJA, Vresk, M., "ᘀkolska knjiga", Zagreb, 2002.41. STANOVNIᘀTVO I RAZVOJ, . Wertheimer – Baletiၰ, A., “Mate”, Zagreb, 1999.

G. Pozitivni propisi:

1. USTAV BOSNE I HERCEGOVINE2. DEJTONSKI SPORAZUM3. ZAKON O PROSTORNOM PLANIRANJU I KORIᘀTENJU ZEMLJIᘀTA NA NIVOU

FEDERACIJE BiH (“Slu០bene novine Federacije BiH” br. 2 od 18.01.2006g)4. ZAKON O PROSTORNOM UREᄀENJU FEDERACIJE BiH (“Slu០beni list Federacije BiH” br.

52 od 28 oktobra 2002g5. ZAKON PROSTORNOM UREᄀENJU SRBiH (”Slu០beni list SRBiH", br5/87) 6. ZAKON O PROSTORNOM UREᄀENJU I URBANIZMU TUZLANSKOG KANTONA,

”Slu០bene novine TK” br. 16 od 27 novembra 2000 godine 7. UPUTSTVO O OBAVEZNOJ JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA PRIPREMANJE I

DONOᘀENJE PROSTORNIH PLANOVA (”Slu០beni list SRBiH, br. 32/1984)8. UREDBA O JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA IZRADU DOKUMENATA

PROSTORNOG UREᄀENJA, od 12.11.2004 godine (Slu០bene novine Federacije BiH broj 63)

9. KANTONALNI ZAKON O PROSTORNOM UREᄀENJU od 29.4.2005 godine (Slu០bene novine TK broj 3).

10.KANTONALNI ZAKON O GRAᄀENJU od 29.4.2005 godine (Slu០bene novine TK broj 3).11.ZAKON O ZAᘀTITI ZRAKA FEDERACIJE Bi H, Sarajevo, augusta 2002god.12.ZAKON O UPRAVLJANJU OTPADOM FEDERACIJE BiH, Sarajevo, augusta 2002 god.13.ZAKON O ZAᘀTITI OKOLIᘀA FEDERACIJE BiH, Sarajevo, augusta 2002 godine,14.ZAKON O ZAᘀTITI VODA FEDERACIJE Bi H, Sarajevo, augusta 2002 god.15.ZAKON O PROGLAᘀENJU AKUMULACIJE "MODRAC" IZVORIᘀTEM PITKE VODE,

(Slu០bene novine Tuzlanskog kantona 2000 godine)

Documents

PROSTORNI PLAN ZA PODRUČJE TUZLANSKOG KANTONA …...Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005-2025. SADRŽAJ