PROSTORNOG PLANA KARLOVAČKE ŽUPANIJE 2017... · zapadu i Republike Bosne i Hercegovine (Cazinska Krajina), na jugo-istoku. Karlovačku županiju sačinjava 22 jedinice lokalne samouprave

REPUBLIKA HRVATSKA

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

II. IZMJENE I DOPUNE

PROSTORNOG PLANA KARLOVAČKE ŽUPANIJE

- SAŽETAK -

PONOVNA JAVNA RASPRAVA

JURCON PROJEKT d.o.o.

svibanj, 2016.

II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA KARLOVAČKE ŽUPANIJA

REPUBLIKA HRVATSKA KARLOVAČKA ŽUPANIJA

Odluka o izradi prostornog plana (službeno glasilo):

Glasnik Karlovačke županije, broj 47A/2010

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana:

Javna rasprava (datum objave):

28.12.2015. Javni uvid održan: 8.1.2016. - 8.2.2016.

Javno izlaganje: 14.,19.,20. i 28.1.2016.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

Marinko Maradin, dipl.ing.arh.

(ime, prezime i potpis)

Suglasnost prema članku 97. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12. ), vezano na članak 188. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13.)

Klasa: Ur. broj:

Pravna osoba koja je izradila plan:

JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE Haulikova 1, 47000 Karlovac

JURCON PROJEKT d.o.o., Gotalovečka 4a, 10 000 Zagreb

Pečat pravne osobe koja je izradila plan:

M.P.

Pečat pravne osobe koja je izradila plan:

M.P.

Odgovorna osoba:

Mario Kečkeš, dipl. ing. arh.

Odgovorna osoba:

Zdravko Jurčec, dipl.ing.građ.

Odgovorni voditelj Mario Kečkeš, dipl. ing. arh.

Odgovorni voditelj Tito Kosty, dipl. ing. arh., ovlašteni arhitekt

Stručni tim u izradi plana: Mario Kečkeš, dipl. ing. arh. Janja Furač, mag. ing. traff. Boris Simić, dipl. ing. građ. Zlatko Cindrić, dipl. ing. biol. s ekol.

Stručni tim u izradi plana: Tito Kosty, dipl.ing.arh. Gordan Maček, dipl.ing.prom. Bojan Linardić, dipl.ing.arh. Momir Pavletić Slobođan, mag.ing.prosp.arch. Ivana Miletić, mag.ing.prosp.arch. Renata Fakin, ing.građ. Franjo Carević, dipl.ing.građ. Kristina Perkov, dipl.ing.arh. Milan Puhar, dipl.ing.el.

Vanjski suradnici: Nevenka Mrčela, dipl. iur. Pečat predstavničkog tijela:

M.P.

Župan:

Ivan Vučić, dipl.ing.


Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:


Pečat nadležnog upravnog tijela:

M.P.

II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA KARLOVAČKE ŽUPANIJE Prijedlog plana za ponovnu javnu raspravu __________________________________________________________________________________________

1

1. UVOD

Prihvaćanjem očitovanja, mišljenja, primjedbi i prijedloga iz javne rasprave promijenjeni su dijelovi

(tekstualni i grafički dio) Prijedloga II. izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije (u daljnjem tekstu: PPŽ) te zahtijevaju provođenje ponovne javne rasprave i to: • izdvojena građevinska područja izvan naselja _redefiniranje uvjeta smještaja gospodarskih i

društvenih djelatnosti u prostoru te usklađenje granica obuhvata i površina prema važećim PPUG/O-ovima;

• elektroničke komunikacije _usklađenje lokacija postojećih baznih stanica prema važećem Objedinjenom planu razvoja pokretne EK;

• promet _ucrtavanje letjelišta na području Grada Duge Rese prema važećem PPUG Duga Rese; • elektroenergetski sustav _ usklađenje i korekcija trasa 400 kV, 220 kV i 110 kV dalekovoda s

trafostanicama i rasklopnim postrojenjima prema tehničko razvojnoj dokumentaciji HOPS-a; • vodnogospodarski sustav _ ucrtavanje AH Furjan na području Grada Slunja prema važećem

PPUG Slunja; • kulturna baština _ usklađenje zaštićenih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara prema Popisu

iz Registra kulturnih dobara Ministarstva kulture; • održivo gospodarenje otpadom _ usklađenje terminologije s zakonskom regulativom o održivom

gospodarenju otpadom. Prethodno navedeni dijelovi PPŽ-a obrađeni su u Dodatku Strateškoj studiji kao sastavnom dijelu

elaborata za ponovnu javnu raspravu.

2. POLAZIŠTA PPŽ se izrađuje na osnovi Odluke o izradi II. Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke

županije, koju je Županijska skupština donijela 15. prosinca 2010. godine, objavljenom u Glasniku Karlovačke županije br. 47a/10.

Glavno polazište za ovaj PPŽ je sada važeći Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije br. 26/01, 33/01, 36/08, 56/13, 07/14, 50b/14) (u daljnjem tekstu: važeći PPKŽ).

Postupci izrade PPŽ-a temelje se na Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12), a sadržaj se temelji na Zakonu o prostornom uređenju (NN br. 153/13) i Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN br. 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 9/11).

Kao podloga za izradu PPŽ-a koriste se sljedeće stručne podloge i podaci:

• Strateška studija utjecaja na okoliš II Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije (izrađuje se usporedno s PPŽ-om) i Dodatak Strateškoj studiji

• Popis 2011. (Državni zavod za statistiku), • za gradnju mreže građevina elektroničke pokretne komunikacije okvirni zajednički plan razvoja

pokretne komunikacijske infrastrukture izrađen od Udruge pokretnih komunikacija Hrvatske i potvrđen od Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, te Objedinjeni plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture (NN 92/15)

• za utvrđivanje novih koridora plinovoda i naftovoda, odnosno novih uvjeta gradnje unutar postojećih koridora koristiti će se stručne podloge izrađene od strane poduzeća Plinacro i Janaf,

• za utvrđivanje lokacija i uvjeta izgradnje malih hidroelektrana koristiti će se iskustva županijskih službi i partnera iz Hrvatske stečena na projektu SMART, kao i izdane prethodne energetske suglasnosti nadležnog Ministarstva gospodarstva,

• za utvrđivanje mreže gospodarskih i turističkih zona koristiti će se planovi jedinica lokalne samouprave o uređenju navedenih zona, kao i podaci UO za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša o izdanim dozvolama za građenje unutar tih zona,

• za utvrđivanje mjera i smjernica za izgradnju građevina za postupanje s otpadom koristiti će se Plan gospodarenja otpadom Karlovačke županije, planovi gospodarenja otpadom gradova i


2

općina, idejno rješenje građevina za postupanje s otpadom te drugi zakonski i podzakonski akti koji reguliraju problematiku postupanja s otpadom,

• zahtjevi javnopravnih tijela i pravnih subjekata (prispjeli nakon 2010. godine).

Osnovni podaci o stanju u prostoru

Političko - teritorijalni ustroj Županije

Karlovačka županija je jedna od 21 regionalne zajednice na području Republike Hrvatske. Smještena je u središnjem dijelu Republike Hrvatske na površini od 3.622 km2. To je prostor koji povezuje kontinentalnu s jadranskom Hrvatskom. Ujedno je to najuži prostor Hrvatske, od svega cca 45 km širine, između dvije Hrvatskoj susjedne države – Republike Slovenije (Bela Krajina), na sjevero-zapadu i Republike Bosne i Hercegovine (Cazinska Krajina), na jugo-istoku.

Karlovačku županiju sačinjava 22 jedinice lokalne samouprave od kojih su 5 sa statusom grada, a 17 njih su sa statusom općine.

Obuhvat PPŽ-a jednak je administrativnim granicama Karlovačke županije, a njezina površina je 3.662 km2. Unutarnje granice, odnosno granice jedinica lokalne samouprave, moguće je prema potrebi usklađivati temeljem međusobnih sporazuma i temeljem posebnih propisa. Takve promjene nisu predmet ovog PPŽ-a.

Demografski razvoj

Rezultati popisa stanovništva provedeni 2011. godine pokazuju negativna demografska kretanja na području Karlovačke županije. Broj stanovnika smanjio se je u posljednjih 10 godina za 13.502 osoba, što je 9,48%.

Tijekom priprema za izradu ovog PPŽ-a analizirani su osnovni pokazatelji iz Popisa 2011. koji se odnose na Karlovačku županiju. Uočeni su zabrinjavajući trendovi koje bi trebalo istražiti u socio-demografskom području kako oni ne bi bili čimbenik ograničenja u razvoju ovog prostora.

Značajnim investicijama koje su ostvarene unazad desetak godina u prostoru Karlovačke županije je izgrađena suvremena prometna i ostala infrastruktura državnog i međunarodnog značaja. Unatoč tomu stanje u prostoru županije se nije očekivano bitnije promijenilo, kao i u najvećem dijelu Republike Hrvatske. Za prikaz stanja u prostoru od posebnog su značaja pokazatelji Popisa iz 2011. godine koji potvrđuju nastavak zabrinjavajućih negativnih demografskih kretanja za Karlovačku županiju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju između 2001. i 2011. godine, broj stanovnika u Karlovačkoj županiji smanjio se je za 13.502 osoba, odnosno za 9,48%. Od tog je u gradovima broj stanovnika smanjen za 7.900 osoba, odnosno 7,85%, a u općinama je smanjen za 5.602 osoba odnosno čak 13,40%.

Broj stanovnika prema popisu 2001. i 2011. godine u gradovima i općinama Karlovačke županije iskazan je u sljedećoj tablici:

OSNOVNI POKAZATELJI DEMOGRAFSKIH KRETANJA (Popis 2001.- 2011.)

Pokazatelj administrativne jedinice godina popisa godina popisa

2001. udio 2011. udio Stanovnici

gradovi 100.593 70,64% 92.693 71,91% općine 41.808 29,36% 36.206 28,09% Županija ukupno 142.401 100,00% 128.899 100,00%

Demografski trend gradovi -7.900 -7,85% općine -5.602 -13,40% Županija ukupno -13.502 -9,48%

Iz podataka Popisa 2011. godine razvidno je da se prostori koje obuhvaćaju općine u Karlovačkoj županiji demografski znatno više prazne od demografskog pražnjenja gradskih područja, koja su također zabrinjavajuća.


3

Prostorno razvojne i resursne značajke

Položaj Karlovačke županije u središnjem dijelu Republike Hrvatske izuzetno je značajan za prometno povezivanje kontinentalne s jadranskom Hrvatskom. Dio prostora Karlovačke županije je svega cca 45 km širine, mjereno između dviju Hrvatskoj susjednih država – Republike Slovenije (Bela Krajina), na sjevero-zapadu i Republike Bosne i Hercegovine (Cetinska Krajina), na jugo-istoku, a što je potencijalno značajna razvojna mogućnost. Ovakav položaj Karlovačke županije odražava se na zanimanje ulagača usmjeren na površine gospodarske namjene, odnosno najviše za površine namijenjene za veće trgovačke centre i veće distributivne centre.

Kao glavni prirodni resursi koji obilježavaju Karlovačku županiju mogu se istaknuti bogatstvo voda te zdravih poljoprivrednih i šumskih površina koji su dijelovi vrijednih ekosustava.

Neposredno uz prostor Karlovačke županije je nekoliko nacionalnih parkova, od kojih najznačajniji utjecaj na razvoj ugostiteljsko turističke djelatnosti ima Nacionalni park Plitvička jezera (dio se nalazi unutar Karlovačke županije). Unutar Karlovačke županije su još Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje te budući Park prirode (Regionalni park) Mrežnica (u postupku proglašenja).

Prirodne i kulturno-povijesne vrednote Karlovačke županije, osobito povijesne urbane cjeline i pojedine građevine, vrijedni su resursi razvoja ovog prostora i njegovog gospodarstva.

Za kvalitetni razvoj sportsko-rekreacijskih aktivnost od nacionalnog značaja je HOC Bjelolasica, kao centar za zimske sportove.

Resursne značajke Karlovačke županije dragocjena su podloga za održivi razvoj ovog prostora. Šire gospodarsko okruženje usporilo je pozitivne ekonomske procese.

Ekonomski procesi značajno se odražavaju na socijalno pa time i demografsko stanje u prostoru Karlovačke županije.

Područje Karlovačke županije je prostorno homogeno, ali po razvijenosti vrlo nehomogeno, što je velikim dijelom i zbog vrlo različitih morfoloških obilježja. Postoje velike površine slobodnog prostora, odnosno manje gustoće naseljenosti.

Ukupni prostor Karlovačke županije je relativno slabije naseljen, sa cca 35 stanovnika na km2. OSNOVNI PODACI O NASELJENOSTI KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Rang naselja (grad/općina)

Stanovnici (st.) 2001. god. 2011. god.

Karlovac 59.395 55.705 Duga Resa 12.114 11.180 Ogulin 15.054 13.915 Ozalj 7.932 6.817 Slunj 6.098 5.076

Ukupno gradovi: 100.593 92.693

Općine

Barilović 3.059 2.990 Bosiljevo 1.486 1.284 Cetingrad 2.746 2.027 Draganić 2.950 2.741 Generalski Stol 3.199 2.642 Josipdol 3.987 3.773 Kamanje 1.008 891 Krnjak 2.164 1.985 Lasinja 1.938 1.624 Netretić 3.333 2.862 Plaški 2.292 2.090 Rakovica 2.623 2.387 Ribnik 583 475 Saborsko 860 632 Tounj 1.252 1.150 Vojnić 5.495 4.764 Žakanje 3.193 1.889


4

Ukupno općine: 41.808 36.206 Sveukupno: 142.401 128.899 Površina naselja ukupno 3.622 km2

Gustoća naseljenosti (st/km2) 39,315 35,588 3. CILJEVI

Ciljeve ovog PPŽ-a odredila je Odluka o izradi II. Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije. Osnovni cilj je da se kroz usklađivanje prostorno planskih rješenja s novim propisima, dokumentacijom i stanjem na terenu, osigura kvalitetniji prostorni i gospodarski razvoj Karlovačke županije. Programska polazišta za izradu ovog PPŽ uključuju izmjene i dopune svih prostorno planskih rješenja koja je potrebno uskladiti s novim propisima, a planirane izmjene prostorno planskih rješenja uskladiti s novoizrađenom tehničkom i prostornom dokumentacijom, stručnim podlogama i studijama, kao i novonastalim stanjem na terenu, s naglaskom na:

• gradnju mreže građevina elektroničke pokretne komunikacije, odnosno daljnji razvoj ove djelatnosti,

• gradnju međunarodnog magistralnog plinovoda Plaški – Republika Bosna i Hercegovina, • osiguranje razvoja mreže naftovoda i plinovoda, • gradnju malih hidroelektrana, • razvoj mreže gospodarskih i turističkih zona, • izvođenje sustava gospodarenja otpadom.

Osnovni cilj budućeg prostornog razvoja je ujednačeniji regionalni razvoj Republike Hrvatske, s većom ulogom manjih gradova i središnjih naselja.

Svi gradovi i naselja trebaju uočiti i vrednovati svoje posebnosti koje mogu biti njihova podloga za uspješan i održiv razvoj, kako na regionalnoj, tako i na državnoj i međunarodnoj razini.

Osnovni preduvjet za nužni održivi razvoj je racionalno korištenje svih prirodnih izvora koji obilježavaju odnosni prostor. U tome zdrava pitka voda i zdravo tlo imaju izuzetan značaj.

Pravovremeno i stručno utemeljeno prostorno planiranje može biti preduvjet za očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednosti svih dijelova okoliša. Pri tome takvo planiranje mora biti podržano sa smjernicama i odrednicama rezultata studija procjene čovjekovih aktivnosti na okoliš.

Osnovne planske smjernice vezane za šumu i šumsko zemljište podrazumijevaju očuvanje šuma kao vrijednog prirodnog resursa, ne samo zbog komercijalne vrijednosti drvnih i ne-drvnih šumskih proizvoda već i radi očuvanja i unapređenja općekorisnih funkcija.

Šumama i šumskim zemljištem treba nastaviti gospodariti tako da se u šumama održava biološka raznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnosti i potencijal u svrhu što kvalitetnijeg ispunjavanja gospodarske, ekološke i socijalne funkcije šuma.

Šumsko planiranje treba i dalje temeljiti na načelu održavanja potrajnosti, prirodnosti i neprekidnog povećanja vrijednosti šuma.

Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti šuma od bolesti i štetnika, požara i drugih elementarnih nepogoda uz stalnu preventivu.

Treba spriječiti svako ispuštanje štetnih tvari u okoliš, zaštititi vode, zrak i šumska tla od zagađenja, spriječiti stvaranje divljih deponija smeća na površinama pod šumama i u njihovoj neposrednoj blizini, a postojeće divlje deponije adekvatno sanirati.

Krajobrazne vrijednosti kojima obiluje Karlovačka županija zaslužuju poseban pozor i skrb za njihovo očuvanje i unapređenje postojećeg stanja.

Značajni dijelovi županijskog prostora već su obuhvaćeni zakonskom zaštitom, dijelovi su u postupcima koji prethode zaštiti. Dijelove krajobrazno vrijednih prostora treba zaštititi temeljem mjera proizašlih iz Strateške studije koja je podloga ovog PPŽ-a.

Ovaj PPŽ će zaštitu prirodnih vrijednosti i posebnosti te kulturno-povijesnih cjelina prvenstveno temeljiti na zakonskim propisima koji štite ove vrijednosti, a iskazani su u zahtjevima nadležnih ministarstava i ostalih javnopravnih tijela.


5

Zaštita prirodnih vrijednosti koristit će i mjere utvrđene Strateškom studijom utjecaja ovog PPŽ-a. Zaštita kulturno povijesnih vrijednosti temeljit će se i na konzervatorskoj podlozi izrađenoj za važeći PPKŽ.

Pokazatelji o veličini površina građevinskih područja u PPUO/G-ovima upućuju na zaključak da su ta područja planirana nesrazmjerno u odnosu na demografsku sliku županije. PPŽ treba uspostaviti mjere kojima će se površine racionalno koristiti, a uz mogućnost učinkovitijeg gospodarskog razvoja koji istovremeno ne šteti okolišu.

Mreža gospodarskih i turističkih zona je postojećim planom postavljena vrlo opsežno, ali i sa ograničenjima u daljnjem širenju. Kako su se u međuvremenu iskazale potrebe za proširenjem nekih zona koje su perspektivne na razini Županije, potrebno je planom odrediti uvjete njihovog daljnjeg širenja.

Ovaj PPŽ treba ostvariti prostorne preduvjete za nesmetan planski razvoj naselja i pripadajuće infrastrukture. Razvoj naselja i djelatnosti u njima uvelike ovisi o kvalitetnoj društvenoj i ostaloj infrastrukturi kojom je ono opremljeno. Ona treba biti podloga za unapređenje urbanog standarda potrebnog za unapređenje života i djelatnosti naselja.

Ovi ciljevi osobito su povezani sa sljedećim tematskim cjelinama, koje će se izmijeniti i/ili dopuniti u tekstualnom i grafičkom dijelu te u Odredbama za provođenje PPŽ-a 4. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

Ovaj PPŽ temelji se na Odluci o njegovoj izradi koja određuje sadržaj i opseg II. Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije. Koristi i dijelove važećeg PPKŽ-a, koji se mijenjaju i dopunjuju temeljem zahtjeva i prijedloga koje su subjekti planiranja uputili tijelima Karlovačke županije do početka izrade ovog PPŽ-a, kao i zahtjeva koji su upućeni tijekom javne rasprave o ovom PPŽ.

U vremenu do izrade prijedloga ovog PPŽ-a zahtjeve, prijedloge i mišljenja dostavili su: - 5 ministarstva (Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo obrane, Ministarstvo poljoprivrede,

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja te Ministarstvo zaštite okoliša i prirode), - 1 državna uprava (Državna uprava za zaštitu i spašavanje), - 2 upravna odjela Karlovačke županije, - 5 gradova i 9 općina, - 10 javnih poduzeća, - 5 udruga i tvrtki.

Građevinska područja

Ovaj PPŽ ne mijenja građevinska područja naselja već korigira popis i uvjete za zone izdvojenih

namjena izvan građevinskih područja naselja koje su bile iskazane u važećem PPKŽ-u. Ove izmjene i dopune temelje se na zaprimljenim zahtjevima i prijedlozima gradova i općina Karlovačke županije.

U nastavku su iskazane površine izdvojenih građevinskih područja koja su evidentirana ovim PPŽ-om, a detaljno se razgraničuju i određuju PPUO/G-ovima.

Površine gospodarske proizvodne i poslovne namjene (I i K) veće od 25 ha:

Grad Karlovac - zona Banija – Ilovac (I) 183,0 ha - zona Gornje Mekušje 2 (I, K) 94,0 ha - zona Jug - Mala Švarča (I) 39,0 ha - zona Mahično (I) 275,0 ha - zona PPK (I) 27,0 ha - zona Selce – Gradac (K) 46,0 ha - zona Skakavac (I) 39,0 ha

Grad Ogulin - zona Ogulin (uz čvor autoceste) (I) 132,0 ha

Grad Ozalj - zona Lug (I) 47,0 ha


6

Grad Slunj - zona uz obilaznicu (K) 30,0 ha

Općina Barilović - zona Logorište 41,0 ha

Općina Bosiljevo - zona Bosiljevo (uz čvor autoceste) 150,0 ha

Općina Plaški - zona Plaški (bivša tvornica celuloze) (I) 32,0 ha

Općina Rakovica - zona Drežnik Grad (I/K) 32,0 ha

Površine gospodarske ugostiteljsko-turističke namjene (T) veće od 25 ha: Grad Ogulin

- Donje Dubrave (T2) 89,0 ha Grad Slunj

- D. Taborište – G. Nikšić (T2) 37,0 ha Općina Cetingrad

- Podcetin (T2) 29,0 ha Općinu Rakovica

- Drežničko Selište (T1) 36,0 ha - Grabovac (T2) 48,0 ha - TN Čatrnja (T2) 42,0 ha

Površine sportsko-rekreacijske namjene (R) veće od 5 ha: Grad Karlovac

- Karlovac, sport (R), 33,25 ha - Karlovac, Gaza, zoološki i botanički vrt (R), 73,51 ha - Karlovac, motocross staza (R), 8,33 ha - Karlovac, Rakovac, sport (R), 40,45 ha - Karlovac, zabavni park (R), 30,46 ha

Grad Duga Resa - Pečurkovo Brdo, golf igralište (R1), 78,25 ha - Pečurkovo Brdo, letjelište (R), 7,93 ha - Mrežnički Brig, (R),5,26 ha

Grad Ogulin - Donje Dubrave, golf (R1), 128,33 ha - Jasenak, centar za zimske sportove 1 (R3), 609,16 ha - Jasenak, centar za zimske sportove 2 (R3), 36,34 ha - Ogulin, centar za zimske sportove (R3), 29,23 ha - Dujmić Selo, centar za vodene sportove (R5), 83,41 ha

Grad Ozalj - Polje Ozaljsko – Zorkovac na Kupi, centar za ribolov (R5), 76,05 ha - Zorkovac, centar za odmor i rekreaciju (R6), 24,81 ha - Ozalj, sportski centar (R6)5,86 ha - Sveta Gera, izletište (T4) i rekreacija u prirodi (R6), 26,33 ha

Grad Slunj - G.Visočka- D.Visočka - Bukovac Perjasički, autodrom i motocros (R), 75,7 ha - Zečev Varoš – Slunjčica, centar za adrenalinske sportove (R), 10,5 ha

Općina Bosiljevo - Grabrk, (R), 5,66 ha - Općina Generalski Stol - Generalski Stol, rekreacija uz AH (R), 46,55 ha

Općina Kamanje - Reštovo, biciklistički centar (R), 12,8 ha

Općina Krnjak - Velika Crkvina/Dvorište, golf igralište (R1) + jahački centar (R2), 97,2 ha - Budačka Rijeka, jahački centar (R2) + ostalo (pansion i sl.) (T4), 5,45 ha

Općina Lasinja - Jezera, ribički centar (R5), 9,6 ha

Općina Ribnik - Jarnevići, motocross (R), 5,78 ha


7

Općina Rakovica - Rakovica Sportsko rekreacijski centar Mašvina (R6), 10,38 ha - Rakovica, Centar za vodene sportove (R5), 9,36 ha - Rakovica, Jahački centar (R2), 5,38 ha - Rakovica, Sportsko rekreacijski centar Nova Kršlja (R6), 6,3 ha - Rakovica, Sportsko rekreacijski centar Grabovac (R6), 13,78 ha - Općina Saborsko - Krš, centar za zimske sportove (R3), 14,83 ha

Općina Tounj - Tržić Tounjski (R), 130,48 ha

Osim prethodno navedenih zona gradovi i općine u svojim prostornim planovima (PPUO/G i

GUP) mogu osnivati i druge zone gospodarske namjene (planske oznake I, K i T) pojedinačne površine do 25 ha te sportsko-rekreacijske zone (planske oznake R) pojedinačne površine do 5 ha, a u skladu s ovim PPŽ-om.

Ovim PPŽ-om granice obuhvata i površine, te uvjeti uređenja prethodno navedenih zona dane su kao planske i usmjeravajuće, a detaljno se razgraničuju i određuju prostorno planskom dokumentacijom niže razine (PPUO/G, UPU).

Ovaj PPŽ upućuje na potrebu smanjenja građevinskih područja naselja odnosno da se budući razvoj ove namjene prostora usmjerava na uređena neizgrađena područja naselja po dubini, a ne uzduž prometnica.

Cestovni promet

Ovaj PPŽ obuhvaća trase autocesta te državne, županijske i lokalne ceste. Omogućava da se postojeća autocesta od Karlovca do Zagreba proširi na šesterotračnu cestu s koridorom od 50 m od osi na svaku stranu ceste te da se postojeća autocesta od Karlovca do Bosiljeva proširi na šesterotračnu cestu sa zaštitnim koridorom od 120 m od osi na svaku stranu ceste.

Ovaj PPŽ određuje trasu nove brze ceste od Jospdola preko Gline i Siska do Popovače, a koja će povezivati autocestu A1 (Dalmatina) s autocestom A3 (Bregana – Lipovac).

Na području gradova i općina planirana su sljedeća rješenja:

- ukida se u Karlovcu postojeći prometni čvor autoceste Rijeka-Zagreb, - planiran je u Karlovcu novi sjeveroistočni čvor „Selce“ sa spojem na „Istočnu obilaznicu“, - planiran je u Karlovcu novi zapadni čvor „Jelsa“ sa spojem na državnu cestu D6, - Brza cesta u Karlovcu se u sjevernom dijelu trase spaja na autocestu u čvoru „Selce“, - korigira se trasa Brze ceste na području Gornje Mekušje (mljekara), - na južnom dijelu trase ceste kod Mostanja varijantna su rješenja spoja na D1, - na trasi Brze ceste kod Mostanja planirana su tri čvora u dvije razine, - izmještanje državne ceste D1, kao obilaznice naselja Slunj, - izmještanje državne ceste D36 kod mosta Blatnica, - izmještanje trase državne ceste od Mostanja do Cerovca Vukomeričkog.

Željeznički promet

Prostornim planovima željezničku mrežu potrebno je predvidjeti za izgradnju i rekonstrukciju na takav način da bi joj se omogućio razvoj i modernizacija te uključivanje na europske tokove.

Važećim PPKŽ-om određena je trasa za istraživanje nove "nizinske pruge" Karlovac - Oštarije te nastavno tome i pruge prema Splitu i Rijeci koja bi zadovoljila te osigurala veće brzine prometovanja kako "običnim" tako i brzim "nagibnim" vlakovima. Trase brze željeznice važeći PPŽ određuje kao trase za istraživanje, a koje će se razraditi i konačno utvrditi odgovarajućim projektima.

Za razinu ovog PPŽ-a od značaja su sljedeće željezničke građevine: - željeznička pruga za međunarodni promet, s pripadajućom željezničkom infrastrukturom, ogranci

na EU koridoru Vb, - željezničke pruge za regionalni promet, s pripadajućom željezničkom infrastrukturom, - željezničke pruge za lokalni promet s pripadajućom željezničkom infrastrukturom, - lokalne pruge II reda, - sustav prigradskog željezničkog putničkog prometa Županije,


8

- terminal kombiniranog prijevoza na širem području Josipdola.

Zračni promet

Ovaj PPŽ određuje sljedeće građevine zračnog prometa:

- zračna luka Karlovac, - letilište na području Grada Duge Rese i Općine Rakovice - helidromi.

Elektronička komunikacijska mreža

U fiksnoj mreži počeo je nagli razvoj širokopojasnih ("broadband") usluga, pa su potrebni određeni zahvati u mreži kako bi se svim postojećim i potencijalnim korisnicima omogućile ove usluge. Širokopojasne usluge danas su temelj općeg razvoja te ih stoga ovaj PPŽ uvažava.

Također, posljednjih nekoliko godina došlo je do procvata i rapidnog razvoja pokretne EK mreže na nivou cijele države pa tako i na prostoru Karlovačke županije. S obzirom na činjenicu da se EK tržište širi sa prvo jednog, na sada pet operatora sa tendencijom povećanja njihova broja u budućnosti, potrebno je redefinirati uvijete postavljanja opreme izvan građevinskih područja naselja. Sadašnja odredba o minimalnim međusobnim udaljenostima antenskih stupova osnovnih postaja pokretnih komunikacija od min. 1000 m donekle je polučila rezultate, ali veći broj operatora, njihove obveze iz nacionalnih koncesija, stvaraju nove probleme i pritisak na osjetljive dijelove prostora (vizualno izložene vrhove brda).

PPŽ definira uvjete postave, mogućnosti gradnje novih stupova odnosno, rekonstrukcije postojećih u cilju osiguravanja daljnjeg razvoja, ali i očuvanja krajobraza.

Ovim PPŽ osiguravaju se osnovni prostorno planerski preduvjeti za smještaj i gradnju mreže građevina elektroničkih pokretnih komunikacija. Smještaj baznih stanica i antenskih stupova odredit će HAKOM vodeći se uvjetima da isti ne mogu biti smješteni unutar zona zaštićenih temeljem važećeg Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kao i zona zaštićenih temeljem važećeg Zakona o zaštiti prirode. Unutar ovih zona zaštite smještaj će se iznimno omogućiti uz posebne uvjete tijela nadležnih za zaštitu kulturnih dobara odnosno tijela nadležnih za zaštitu prirode. HAKOM će za prostorne planove gradova i općina predložiti način smještaja i gradnje građevina, elektroničkih pokretnih komunikacija uvažavajući posebnosti naselja i ostalog prostora obuhvaćenih tim planovima.

Osnovne građevine i površine elektroničkih komunikacija na području PPŽ su:

- međunarodni i međužupanijski elektronički komunikacijski vodovi s pripadajućim građevinama, - koridori elektroničke komunikacijske infrastrukture radijskih i televizijskih operatora elektroničkih

komunikacija državnog značaja, - građevine namijenjene zaštiti i kontroli radiofrekvencijskog spektra Republike Hrvatske, - odašiljači nepokretnih i pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža izvan građevinskog

područja, - županijski elektronički komunikacijski vodovi s pripadajućim građevinama.

Elektroenergetski sustav

Ovaj PPŽ osigurava osnove prostorno planerskih preduvjeta za smještaj i gradnju mreže elektroenergetskog sustava i to:

- elektrane instalirane snage od 10 MW i više MW s pripadajućim građevinama - hidroelektrane s pripadajućim građevinama, - dalekovode s trafostanicom i rasklopnim postrojenjem na tim dalekovodima.

Ovim PPŽ-om je izvršeno usklađenje i korekcija trasa 400 kV, 220 kV i 110 kV dalekovoda s trafostanicama i rasklopnim postrojenjima prema tehničko razvojnoj dokumentaciji HOPS-a.

Ovaj PPŽ ne određuje nove potencijalne lokacije za smještaj malih hidroelektrana, već ima za cilj razraditi uvjete određivanja mikrolokacije hidroenergetskih postrojenja. Na rijekama Korani, Mrežnici, Slunjčici i Dobri nije moguća izgradnja novih malih hidroelektrana. Moguća je započeta izgradnja malih hidroelektrana snage do 5 MWh.

Nova postrojenja za proizvodnju energije ovaj PPŽ predviđa i iz održivih izvora, kao što su energija sunca, vjetroelektrane i drugi održivi izvori energije.


9

Postrojenja za proizvodnju električne iz energije sunca, snage veće od 1 MW smještavaju se isključivo u gospodarske proizvodne zone (I1) u načelu izvan naselja. Ova postrojenja mogu zauzimati najviše 1/3 površine proizvodne zone. Uređaje za korištenje energije sunca, koji se prvenstveno koriste za vlastite potrebe, moguće je u PPUO/G bez ograničenja postavljati na površine krovišta i parkirališta, a u zaštićenim područjima samo uz suglasnost tijela nadležnog za zaštitu tih područja.

Naftovodi i plinovodi

Utjecaj trasa novih naftovoda i plinovoda koji prolaze Karlovačkom županijom ocijenjen je Strateškom studijom utjecaja na okoliš koja je jedno od polazišta ovog PPŽ. Sukladno tomu planovi i način izvođenja novih i rekonstrukcije postojećih naftovoda i plinovoda, kao i njihovo korištenje trebaju se provoditi po najvišim tehnološkim i ekološkim kriterijima. Nove trase moraju racionalno koristiti prostor, tako da se, gdje god je moguće, smještaju u ili uz postojeće koridore.

Na području Karlovačke županije smještene su građevine za transport nafte i plina te međunarodni i magistralni cjevovodi koji služe za transport nafte, plina ili naftnih derivata, uključivo terminal, opremu i mjerno-regulacijsku (redukcijsku) stanicu tehnološki povezanu s tim cjevovodom. To su:

- magistralni i međunarodni naftovodi i produktovodi, - visokotlačni plinovodi.

Na razini PPUO/G potrebno je definirati i druga, za županiju bitna, distribucijska područja i pripadajuće plinoopskrbne mreže.

Vodnogospodarski sustav

Na području Karlovačke županije važeći PPŽ određuje sljedeće zaštitne, regulacijske i vodoopskrbne građevine:

- regulacijske i zaštitne vodne građevine, - brane s akumulacijom ili retencijskim prostorom s pripadajućim građevinama, - vodne građevine za melioracijsku odvodnju - vodne građevine za vodoopskrbu - vodne građevine za navodnjavanje i drugo zahvaćanje voda - vodne građevine za zaštitu voda - vodozahvati za potrebe vodoopskrbe kapaciteta do 100 l/s.

Građevine i površine posebne namjene

Ovaj PPŽ osigurava osnove prostorno planerskih preduvjeta za smještaj sadržaja sljedećih posebnih namjena:

- vojne lokacije i građevine (vojarne, vojna skladišta, vojni poligon te Dom HV i OUP), - građevine Ministarstva unutarnjih poslova (granični prijelazi, zatvor).

Ostale građevine

Zahvati u prostoru za koji se prema posebnim propisima uređuju površine i gradnja su površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (eksploatacijska polja geotermalnih voda, kamena i sl.) uređivat će se u skladu s rješenjima o koncesiji i prostornim planovima uređenja općina i gradova uz strogi nadzor sanacije utjecaja ovih djelatnosti.

Otpad

Ovaj PPŽ određuje smještaj i uređenje površina za održivo gospodarenje otpadom. Sustav gospodarenja otpadom predviđa izgradnju Regionalnog centra za gospodarenje otpadom (dalje u tekstu: RCGO) Babina Gora na području Grada Karlovca, sa funkcionalno povezanim građevinama i uređajima za obradu komunalnog otpada s odlaganjem ostatnog dijela otpada, uključivo kazete za zbrinjavanje azbesta, na odlagalište u sklopu RCGO.

Za uspostavu pretovarnih stanica za prikupljanje, skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog prijevozu prema mjestu njegove oporabe i zbrinjavanja predviđene su sljedeće zone/lokacije:

- Ilovac – za Grad Karlovac i okolni gravitirajući prostor - Galge – za Grad Ogulin i okolni gravitirajući prostor - Pavlovac – za Grad Slunj i okolni gravitirajući prostor


10

- Čuić Brdo – za Općinu Rakovica i okolni gravitirajući prostor.

Osim navedenih lokacija, svaka jedinica lokalne samouprave može u svojim PPUG/O odrediti i dodatnu lokaciju pretovarne stanice. Jedinice lokalne samouprave dužne su u svojim PPUO/G odrediti lokacije i uvjete izgradnje te uređenja reciklažnih dvorišta u skladu sa važećim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Reciklažna dvorišta mogu se graditi u proizvodnim (I1) i komunalno – servisnim zonama (K3), uz poštivanje svih odredbi relevantne zakonske regulative.

Lokacije za razvrstavanje, mehaničku obradu i privremeno skladištenje građevnog otpada te odlaganje ostatnog, inertnog dijela građevnog otpada, mogu se planirati unutar ili neposredno uz zone eksploatacije kamena.

Na području Karlovačke županije u postupku sanacije s nastavkom rada do puštanja u rad RCGO Babina Gora su sljedeće lokacije:

- Čuić Brdo na području Općine Rakovica, - Glavica na području Općine Cetingrad, - Ilovac na području Grada Karlovca, s lokacijom kazete za zbrinjavanje azbesta, - Jezero na području Općine Plaški, - Kokirevo na području Općine Vojnić, - Pavlovac na području Grada Slunja, - Sodol na području Grada Ogulina.

Zaštita okoliša

Ovaj PPŽ osigurava najvažnije instrumente za očuvanje okoliša, a to su: predviđanje, praćenje sprječavanje, ograničavanje, uklanjanje i usmjeravanje svih ne samo negativnih utjecaja na okoliš.

Zaštita okoliša na nivou PPŽ zasniva se na Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske te na Izvješću o stanju u prostoru Republike Hrvatske i na Izvješću o stanju u prostoru Karlovačke županije. Ovaj nivo zaštite osnova je za provođenje i planiranje te daljnju razradu na nivou prostornih planova općina i gradova.

Polazišta za zaštita okoliša u ovom PPŽ utvrđena su važećim PPKŽ i dopunjene mjerama proizašlih iz Strateške studije zaštite okoliša, koja se usvaja u istom postupku s PPŽ. Glavnu skrb o zaštiti okoliša u ovoj studiji usmjerena je na procjenu utjecaja novo planirane cestovne i ostale infrastrukture na pojedine sastavnice okoliša, a osobito zaštiti voda te područjima zaštićenim važećim Zakonom o zaštiti prirode i važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Zaštita prirodnih vrijednosti

U Karlovačkoj županiji temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićeno je 12 dijelova prirode, a temeljem Zakona o zaštiti šuma još 6 dijelova prirode. Ovaj PPŽ ima zadatak novelaciju stanja i prijedloga zaštite prirode u suradnji sa nadležnim državnim institucijama te druge mjere koje reguliraju mogućnosti intervencije u osjetljivim područjima.

Sukladno važećem Zakonu o zaštiti prirode i njemu pratećim propisima potrebno je: - u cilju očuvanja bioraznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine, šumske

rubove živice koje se nalaze između obradivih površina, treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom, osobito treba štititi područja prirodnih vodotoka, vlažnih livada, travnjaka i sl.,

- treba očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno plavljenje rukavaca i dr.),

- prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica, poplava, erozije) treba zahvat planirati na način da se zadrži prirodno stanje vodotoka, izbjegavati betoniranje korita vodotoka, a ukoliko je takav zahvat neophodan, korito obložiti grubo obrađenim kamenom,

- male hidroelektrane treba planirati kao protočne, bez izgradnje brana, na način da se ne izmijene stanišni uvjeti u vodotoku te ne onemogući migracija riba,

- male hidroelektrane moguće je planirati na mjestima postojećih pregradnih stepenica bez povećanja gabarita istih, a riblje staze treba projektirati kao prirodne riblje staze,

- u cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti planirati građevinska područja i izgradnju koja neće narušiti izgled krajobraza, a osobito treba od izgradnje štititi panoramski vrijedne točke,

- namjene prostora planirati na način da se izbjegne značajan negativan utjecaj pojedine namjene prostora na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,


11

- linijske infrastrukturne građevine planirati na način da se na najmanju mjeru svede utjecaj fragmentacije staništa,

- prilikom planiranja gospodarskih i drugih zona, proširivanja postojećih građevinskih područja i planiranja zahvata izvan građevinskih područja isto se ne smije planirati na način da njihova izgradnja ima za posljedicu gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova te gubitak staništa strogo zaštićenih biljnih i životinjskih svojti, ili značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,

- pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora,

- smještaj lokacija za korištenje obnovljivih izvora energije planirati na način da se izbjegne značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,

- za svaki plan, program ili zahvat, odnosno dijelove plana programa ili zahvata koji sam ili sa drugim planovima, programima ili zahvatima može imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, treba provesti ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

- prilikom planiranja bilo kakvih zahvata u prostoru izbjegavati šumska područja, osobito zaštitne šume, šume posebne namjene i vrijedne gospodarske šume (šume stabilne dobne strukture visokog uzgojnog oblika, sortimentne strukture i vitalnosti);

- ukoliko postoji prevladavajući interes i ne može se planirati izvan šume za izvođenje svih zahvata s gledišta šumarske struke treba preferirati gospodarske šume niskog i srednjeg uzgojnog oblika, odnosno degradirane sastojine loše kvalitete i vitaliteta koliko je to god moguće s obzirom na karakter zahvata;

- prilikom projektiranja prometnica i linijskih zahvata, gdje je uklanjanje šuma neizbježno i dolazi do trajne prenamjene šuma i šumskog zemljišta i do fragmentacije šumskih površina već kod planiranja treba ih nastojati izmjestiti da zahvaćaju što manje šume ako je to moguće ili ih planirati u već postojećim koridorima;

- šuma se može krčiti izuzetno u skladu sa zakonima i posebnim propisima te za potrebe provedbe ovog Plana i PPUO/G-a.

Ekološka mreža

Sukladno važećoj regulativi o područjima ekološke mreže na području Karlovačke županije nalazi se ukupno 48 područja Ekološke mreže RH (NATURA 2000) koju čine 46 Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) i 3 međunarodno važna Područja očuvanja značajna za ptice (POP).

Zaštita kulturne baštine

Ovaj PPŽ ima zadatak usklađenje zaštićenih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara prema Popisu iz Registra kulturnih dobara u suradnji sa nadležnim konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture.

Mjere ublažavanja negativnog utjecaja na okoliš

Kroz postupak strateške procjene utjecaja PPŽ-a na okoliš propisane su sljedeće mjere zaštite okoliša kao mjere ublažavanja negativnih utjecaja za:

Površinske i podzemne vode: - prilikom korištenja vodnih objekata vršiti monitoring stanja vode u neposrednoj blizini.

Ukoliko se utvrdi negativan utjecaj objekta na stanje voda, njegov rad je potrebno prilagoditi i/ili propisati dodatne mjere ublažavanja.

Bioraznolikost: - kako bi se smanjila fragmentacija i posljedično kolizije u prometu na dionicama

novoizgrađenih i rekonstruiranih prometnica izgraditi dovoljan broj prijelaza i propusta za divlje životinje

- prilikom planiranja širenja i otvaranja novih proizvodnih i poslovnih zona prednost dati antropogeniziranim i degradiranim staništima u svrhu očuvanja prirodnih stanišnih tipova

- potrebno je prvo popunjavati neiskorištene gospodarske zone, a potom širit postojeće zone kod kojih su popunjeni prostorni kapaciteti

- nove proizvodne i poslovne zone otvarati jedino ako postoji opravdan razlog prepoznat strategijom razvoja Županije i jedinice lokalne samouprave


12

Ekološku mrežu:

Mjere ublažavanja utjecaja na ekološku mrežu na odgovarajući se način primjenjuju vezano uz ugrožene i strogo zaštićene vrste te ugrožene i rijetke stanišne tipove.

Infrastrukturne linijske objekte: - prilikom projektiranja prometnica i ostalih linijskih zahvata definirati područja koja bi

mogla biti pod utjecajem fragmentacije, posebno se obazirući na ciljne vrste tog područja te propisati izvedbu zelenih mostova, tunela, prolaza za životinje i sl.

- koristiti već postojeće ceste i putove kao pristup gradilištu. Pristupne prometnice do planiranih zahvata izvesti uz primjenu tehnologije koja će imati najmanji utjecaj na izravne promjene ekoloških uvjeta za pojedine životinjske vrste i stanišne tipove koji su cilj očuvanja Natura područja u zoni utjecaja

- izmaknuti lokaciju prelaska preko rijeke, ukoliko se utvrdi da se sedrene barijere nalaze na lokaciji prijelaza

- polaganje plinovoda ili gradnju mosta preko područja ekološke mreže izvesti uz primjenu tehnologije koja će imati najmanji utjecaj na izravne promjene vodenih staništa i ekoloških uvjeta za pojedine životinjske i biljne vrste koje su cilj očuvanja

- prilikom postavljanja plinovoda ili gradnje mosta preko rijeka koje su područja Natura 2000 očuvati stalnu povoljnu količinu vode i vodni režim nizvodno od lokacije prijelaza te izbjeći izvođenje radova u periodu mrijesta riba koje su ciljevi očuvanja ekološke mreže.

- unutar Područja očuvanja značajnih za ptice (HR100001 Pokupski bazen, HR1000019 Gorski Kotar i Sjeverna Lika) dalekovode planirati samo unutar već postojećih koridora

- izvedba dalekovoda mora biti takva da krupnija ptica svojim tijelom ne može premostiti žicu pod naponom odnosno zatvoriti strujni krug. Vodovi trebaju biti udaljeni jedan od drugog najmanje 140 cm, jednako tako trebaju biti odmaknuti i od nosivih stupovima sukladno smjernicama Bonske konvencije

- gdje god je moguće planirati postavljanje energetskih visokonaponskih kablova pod zemlju (npr. u koridor planiranih linijskih infrastrukturnih objekata)

Hidroelektrane: - hidroelektrane graditi na lokacijama postojećih mlinica bez podizanja krune slapa

odnosno gradnje brana

Energetske objekte: - ne planirati vjetroelektrane u područjima važnim za ptice i područjima važnim za divlje

vrste i staništa u kojima su ciljevi očuvanja šišmiši - radi izbjegavanja kumulativnog utjecaja vjetroelektrana na ciljne vrste ptica i šišmiša

radi sprječavanja fragmentacije staništa i kolizije sa agregatima ne planirati više vjetroelektrana na manjem području ili na istim pravcima migracije

Šume i šumarstvo: - ne planirati vjetroelektrane u nizu na površinama pod šumom radi trajnog gubitka

šumskog zemljišta i fragmentacije šumskog područja te povećanja kumulativnog utjecaja kod planiranja u nizu

- predviđene zahvate koji se nalaze u šumama i šumskom zemljištu planirati na način da ne dođe do poremećaja stabilnosti šumskog ekosustava i da se zauzima najmanja moguća površina. Rubne dijelove šuma štititi od nove izgradnje, uređivati i obnavljati putove i šetnice te otvarati vidikovce na posebno vrijednim vizurama.

- gradnju infrastrukturnih i gospodarskih objekata u šumskim područjima usmjeravati na manje vrijedne zone, a moguću prenamjenu šumskih područja provoditi u pravilu na neobraslim te djelomično obraslim šumskim zemljištima, šikarama i lošijim panjačama.

- ukoliko se zahvati predloženi PPŽ-om nalaze na područjima koja čine zaštitne šume i šume posebne namjene, planiranje provoditi na način koji ne pojačava eroziju šumskog zemljišta i ne smanjuje hidrološku i vodozaštitnu ulogu šuma.

Poljoprivredno zemljište: - ukoliko linijski zahvati prenamjenjuju i fragmentiraju P1 i P2 zemljišta, zahvat planirati

na način da prenamjena i parcelizacija bude u što manjem obujmu. - ukoliko se poligonski zahvati nalaze u konfliktu sa P1 i P2 zahvat planirati na način da

se ne dođe do prenamjene P1 i P2 zemljišta.

Kulturnu baštinu:


13

- za svaki od planiranih zahvata, prije početka gradnje, a za vrijeme pripremnih radova provesti prethodno arheološko rekognosciranje te sukladno rezultatima propisati dodatne mjere ublažavanja

- zahvate ne planirati na način da uzrokuju značajan utjecaj na prostorni, fizički i vizualni integritet povijesnih cjelina te pojedinačnih povijesnih građevina.

Krajobraznu raznolikost: - izbjegavati gradnju u blizini prostora izrazitih prirodnih, tradicionalnih i kulturno-

povijesnih obilježja. - u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati postojeću vegetaciju, posebno autohtone vrste

drveća i grmlja. - pozicioniranje zahvata prilagoditi reljefnim karakteristikama područja kako bi se

promjene svele na najmanju moguću mjeru. - na prostoru oko infrastrukturnih zahvata predvidjeti zaštitnu zonu sadnjom biljnog

materijala koja će dodatno umanjiti vizualnu izloženost novog zahvata. - prilikom izbora materijala poštivati kriterije autentičnosti elementa kulturnog i prirodnog

krajobraza u svrhu zadržavanja identiteta prostora. Preporuke za planiranje, odnosno izvedbu zahvata

Strateška procjena utjecaja PPŽ-a na okoliš definirala je sljedeće preporuke koje bi trebalo poštivati prilikom planiranja, odnosno izvedbe zahvata u prostoru:

- za uspješno planiranje energetskog razvitka Županije bilo bi poželjno izraditi Plan obnovljivih izvora energije KŽ.

- HE Lučica i HE Barilović: tek nakon određivanja nultog stanje riba i ostale bioraznolikosti procijeniti očekivani značaj utjecaja na prirodu te Natura 2000 područja i vrste te donijeti odluku o prihvatljivosti njihove izgradnje.

- gospodarske zone: potrebno je prvo popunjavati neiskorištene gospodarske zone, a potom širiti one koje su već iskorištene ili otvarati nove. U tu svrhu Županija treba napraviti plan razvoja gospodarskih zona.

- na području Karlovačke županije se prilikom nepovoljnih vremenskih uvjeta, aktiviraju brojna klizišta i odroni koji mogu negativno djelovati na provedbu PPŽ-a. Kako u Karlovačkoj županiji ne postoji katastar klizišta, predlaže se da se isti izradi.

- za smanjenje fragmentacije i kolizija divljih životinja s motornim vozilima, predlaže se poduzimanje mjera ublažavanja na kritičnim dionicama, a to su:

- cesta DC 3, na relaciji Karlovac - Zdihovo - cesta DC 6, na relaciji granični prijelaz Jurovski Brod - Karlovac - cesta ŽC 3184 na relaciji Duga Resa - Belajske Poljice. - nove proizvodne i poslovne zone otvarati jedino ako postoji opravdan razlog prepoznat

strategijom razvoja Županije ili jedinica lokalne samouprave. - prilikom izrade studija utjecaja na okoliš obratiti posebnu pažnju na krške oblike u zoni

utjecaja pojedinog zahvata. - obavezno uvođenje sustava za otplinjavanje postojećeg (presloženog) otpada,

otplinjavanje novog otpada te termičku obradu sakupljenog plina na objektima za gospodarenje otpadom. Tijekom rada odlagališta obavezno je mjerenje količine i sastava odlagališnih plinova (metan (CH4), ugljični dioksid (C02), sumporovodik (H2S), vodik (H2) i kisik (02).

5. IZMJENE KARTOGRAFSKIH PRIKAZA

Sukladno izvršenim izmjenama i dopunama tekstualnog dijela u ovom PPŽ-u mijenjaju se sljedeći kartografski prikazi:

List 1.2. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA PROSTORI ZA RAZVOJ I UREĐENJE

List 1.3. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA PROMET, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

List 2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE ENERGETSKI SUSTAVI

List 2.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE VODNOGOSPODARSKI SUSTAV


14

List 3.1. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA UVJETI KORIŠTENJA

List 3.2. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU

List 3.3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE

Ovim PPŽ-om ostaju nepromijenjeni sljedeći kartografski prikazi:

List 1. TERITORIJALNO - POLITIČKI USTROJ SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA

List 1.1. ADMINISTRATIVNA SJEDIŠTA I RAZVRSTAJ DRŽAVNIH I ŽUPANIJSKIH CESTA

Documents

PROSTORNOG PLANA KARLOVAČKE ŽUPANIJE 2017... · zapadu i Republike Bosne i Hercegovine (Cazinska Krajina), na jugo-istoku. Karlovačku županiju sačinjava 22 jedinice lokalne samouprave