PROTISTISteljnjače- alge su nekada svrstavane u steljnjače- tijelo steljnjača je talus ili steljka i ne dijeli se na korijen, stabljiku i listopad može

biti jednostanično ili više-- u nekih se alga talus sastoji od rizoida, kauloida i filoida- u odnosu na stablašice, na nižem su stupnju organizacije tijela i evolucijski su

starijeZelene alge- izrazito su zelene boje jer u kloroplastima uz karotene i ksantofile prevladavaju

klorofil a i b- redovito sadrže pirenoide (proteinska zrnca) oko kojih se sakuplja škrob- tijelo im je jednostanično, kolonijsko ili višestanično- razmnožavaju se vegetativno, nespolno i spolno- većina živi u slatkim vodamaJednostanične zelene alge- kišna alga – najjednostavnije građena zelena alga, razmnožava se vegetativno- klamidomonas – dva nejednako duga biča, vrčasti kloroplast, kontraktilne vakuole

i očna pjega; razmnožava se nespolno putem zoospora i spolno putem izogamije tako da se oba načina izmjenjuju u obliku izmjene generacija

Kolonijalni oblici- volvoks – složena kolonija jednostaničnih zelenih alga

o zbog stalnog broja jedinki, takva se kolonija naziva zatvorenom kolonijom ili cenobijom

o jedinke (250 do 20000) nalaze se na površini i međusobno su povezane citoplazmatskim nitima, dok je unutrašnjost ispunjena žitkom sluzavom masom

o u toj je koloniji obavljena podjela rada pa veće jedinke (na prednjem polu) služe razmnožavanju, a manje jedinke (na stražnjem polu) služe fotosintezi, prehrani

o razmnožava se spolno i nespolnoVišestanični oblici- imaju oblik nerazgranatih i razgranatih niti- spirogira – živi u slatkim vodama, u stijenci uz celuloze ima i pektima, ima

vrpčasti kloroplast u obliku spirale; razmnožava se konjugacijom- parožina – slatke vode, tijelo je razlučeno na rizoide i kauloide, podsjeća na

preslice; njeni spolni organi oogoniji i anteridiji izvana su obavijeni ovojem stanica, pa su prema tome višestanični (po tome se razlikuju od ostalih alga)

- kladofora – slatka voda, steljka je nitasto razgranata, a stanice izdužene s jednim mrežastim kloroplstom s pirenoidima

Morske alge- kaulerpa – ima sifonalnu steljku (zapravo jedna stanica s mnogo jezgara i

kloroplsta pločastog oblika); steljka je razlučena u rizoide, kauloide i filoide- klobučić – česta sifonalna alga u Jadranu, steljku čine kratki kauloidi koji na vrhu

nose kišobranu slučnu tvorevinu, klobučić sa sporama; za podlogu je pričvršćena rizoidima; u vanjsku se stijenku klobučića taloži vapnenac (bijele naslage)

- ahalimede – Sredozemlje – u steljku se taloži vapnenac- višestanični oblici

o morska salata – česta uz morsku obalu; indikator čistoće vode (onečišćeno more); tijekom razvoja ima 3 steljke, morfološki potpuno jednake; za takvu

izmjenu generacija pri kojoj se gametofit ne razlikuje od sporofita vanjskim izgledom kažemo da je izomorfna izmjena generacija

Smeđe alge- redovito višestanični oblici, žive isključivo u moru- najveće živuće alge – makrofitske alge- u Jadranu su velike cistozire i laminarije- steljka je različitog oblika: listasta, vrpčasta, nitasta, razgranata i nerazgranata- stanična stijenka (celuloza) obložena je sluzima alginskih kiselina- kloroplasti (feoplasti) sadrže klorofil a i c, karotene, ksantofile (mnogo smeđeg

fukoksantina), a ne sadrži pirenoide- produkti fotosinteze su ugljikohidrati laminarin i manit te ulje, a nikada škrob- razmnožavaju se vegetativno, trganjem talusa, spolno i nespolno- nespolni i spolni način razmnožavanja često se izmjenjuju u obliku izmjene

generacija (izomorfna i heteromorfna)- najpoznatija je endemična vrsta jadranski bračić – steljka mu je viličasto

razgranjena i vide se aerociste (mjehurići ispunjeni zrakom)Crvene alge- u osnovi su morske alge- uglavnom su višestanični oblici- steljka im je raznolika oblika- stijenka je građena od celuloze, a izvana od pektina- u kloroplastima (rodoplastima) sadrže klorofil a, karotene, ksantofile i crvenu boju

fikoeritrin (neki imaju i fikocijan)- kromatska adaptacija- produkt fotosinteze: floridejski škrob sličan glikogenu- razmnožavaju se vegetativno, nespolno i spolno (imaju i izmjenu generacija)- rasplodne stanice (i spolne i nespolne) su nepokretne- vrste iz reda litotamnij poznate su po taloženju vapnenca u svojim stijenkama- prehrana, prozvodnja agara (mikrobiologija, farmacija)Evolucija- zelene i smeđe alge vode porijeklo od prabičaša jer barem u nekom razdoblju

života imaju bičaste oblike- crvene alge su srodne cijanobakterijama- smatra se da su zelene alge bile ishodišna skupina od koje su se razvile stablašice

Gljive algašice i sluznjače- s „pravim gljivama“ povezuje ih heterotrofan način ishrane (saprofiti) te stijenka

građena od hitina (samo u nižih oblika je od celuloze)- od „pravih gljiva“ se razlikuju jer tijekom razvoja imaju pokretne stadije, žive

uglavnom u vodi i na vlažnim staništima- samo su iznimno paraziti- tijelo „višestaničnih“ algašica sastoji se od dugih, razgranatih niti cjevasta oblika,

bez poprečnih stijenki, s mnogo jezgara- neke su se potpuno prilagodile kopnenom načinu života- najvažniji predstavnici:

o kitridijale imaju oblik golog protoplasta, bez stijenke složeniji su jednostanični oblici sa stijenkom, a najsloženiji imaju

tijelo od razgranatih cjevastih niti s više jezgara iz pokretne spore s jednim bičem na vodenoj biljci isklije kuglasta

stanica s tvorevinama nalik na korjenčiće

protoplast se mitozom podijeli na velik broj zoosporao peronospore

iako su se prilagodile životu na kopnu, za njihovo je razmnožavanje potrebna voda

žive kao paraziti na višim biljkama najpoznatije su peronospora vinove loze (živi u intracelularima

listova i plodova odakle pruža kratke nastavke – haustorije u stanice domaćina) i krumpira

sporangiofori – nositelji sporangija izlaze iz lista (zoospore)o sive ili crne plijesni

razmnožavanjem su se potpuno prilagodile životu izvan vode spore su nepokretne (endospore) glavni predstavnik: mukor

- sluznjačeo tijelo je velika, gola, bez stijenke, višejezgrena protoplazmatska masa

(plazmodij)o ne postoji stijenka, pa plazmodij nema stalan oblik – kreću se ameboidno ili

plaženjemo na šumskom tlu, palom lišću i trulom drveću u obliku sluzavih prevlakao hrane se saprofitski, ali i fagotrofnoo zbog flagelatnog i ameboidnog kretanja te u nekih fagotrofne prehrane,

pokazuju vezu sa životinjamao zbog heterotrofnog načina prekrane i izmjene generacija pokazuju vezu s

„pravim gljivama“o važne su jer sudjeluju u razgradnju organskih tvari

Gljive- osobina gljiva koje ih povezuju sa životinjama: heterotrofan način ishrane

(saprofitski ili parazitski), stijenka izgrađena od hitina, pričuvna tvar – glikogen, slična struktura DNA

- osobine koje ih povezuju s biljkama: uzimanje organskih tvari vanjskom površinom tijela, izmjena generacija

Biljke Gljive ŽivotinjePlastidi Nemaju plastide Nemaju plsatide

Autotrofi Heterotrofi HeterotrofiNepokretni Nepokretni pokretni

- gljive ni u jednom razdoblju života nemaju bičeva ni lažnih nožica- tijelo gljive je micelij – sustav tankih, dugih cjevastih niti hifa- hife su redovito višestanične jer se pregrađene poprečnim stijenkama- iznad supstrata nalazi se plodište- razmnožavaju se nespolno i spolno, a oba se načina izmjenjuju u obliku izmjene

generacijaGljive mješinarke- nespolno se razmnožavaju pomoću osobite vrste spora – askospore – nastaju

unutar sporangija mješinasta oblika, tzv. askusa (u svakom askusa nalazi se 8 spora)

- askusi su smješteni unutar posebno izgrađenih plodišta (različitog oblika) i to u jednom sloju tzv. himeniju – osim askusa sadrži i sterilne ili vegetativne hife – parafize

- postanku askusa prethodi spolni način razmnožavanja (gametangiogamija – spajanje cijelih spolnih organa)

- nespolno se mogu razmnožavati i pupanjem i posebnom vrstom spora – konidijama

- predstavnici: naranđasta zdjeličarka, smrčak, tartufi- tu spadaju i zelene plijesni i pepelnice koje se razmnožavaju dvjema vrstama

spora: askosporama i konidijama (askospore nastaju unutar askusa – endogeno; konidije nastaju pregrađivanjem vršnih dijelova hifa - egzogeno)

- najvažniji predstavnik zelenih plijesni je kistac ili Penicillium- na miceliju kistava razvijaju se okomiti nosioci konidija, konidiofori, koji su

višekratko razgranjeni poput kista; na vrhovima konidiofora pregrađivanjem vršnih dijelova hifa nastaju konidije zelenkaste boje koje se drže zajedno u obliku nizova ili niti; samo tijekom nepovoljnih uvjeta kistac stvara askuse s askosporama

- pepelnice – parazitske mješinarke s micelijem u obliku paučinastih prevlaka koje nalazimo na listovima i plodovima viših biljaka; tijekom ljetnih mjeseci na miceliju se razvija mnoštvo konidija sive boje

- askosporama i konidijama razmnožava se i ražova gljivica – askospore padaju na tučkove cvjetova raži gdje unutar plodnice iskliju u micelij s konidioforima i konidijama; prije jeseni micelij postaje sve zbijeniji i prelazi u trajni stadij sklerocij (služi prezimljavanju); u proljeće sklerocij isklije u veći broj plodišta s askosporama

- najjednostavnije građene mješinarke su kvaščeve gljivice ili kvasci – razmnožavaju se uglavnom vegetativno pupanjem, u nepovoljnim uvjetima razmnožavaju se askosporama

Gljive stapčarke- obuhvaćaju sve one gljive na koje ljudi misle kad govore o gljivama- nespolno se razmnožavaju sporama – bazidiospore – nastaju na površini sporangija

koje zovemo bazidijama (egzogeno); na svakoj bazidiji razviju se 4 bazidiospore- većina ima dobro razvijen micelij koji je trajan i nalazi se u tlu- iznad tla je plodište koje je razlučeno na stručak i klobuk- mlada plodišta obavijena su velumom; kad se klobuk počinje širit, kidaju se ovoji

te od njih na plodištu ostaju ostaci u obliku krpica, prstena i rukavca na stručku- razmnožavanje: iz spore se razvija muški ili ženski micelij (gametofit); spajanjem

micelija različitih spolova dolazi do somatogamije (tjelsna stanica preuzima ulogu gamete) i do stvaranja plodišta; plodište nastaje iz sekundarnog micelija čije hife imaju dvije jezgre, + i –

- parazitske stapčarke – nemaju u pravom smislu plodište i bazidije su im višestanične; pripadaju im hrđe i snijeti

Nepotpune gljive- jedini način razmnožavanja konidijama- kod ljudi – kožne bolesti – kandidaMikoriza- hife mnogih gljiva žive u simbiozi s korijenjem viših biljaka- gljive od biljaka dobivaju organske tvari, a gljive preuzimaju ulogu korjenovih

dlačica – oprskrbljuju biljke vodom, ponekad i dušikom- značajna za cijelu porodicu kaćuna – sjemenke orhideja mogu proklijati samo uz

pomoć gljiva koje žive u tlu

Lišajevi- simbioza hifa gljiva (mješinarki) i zelenih alga ili cijanobakterija- alge asimiliraju i daju organske spojeve gljivama, dok gljive štite algu i opskrbljuju

ih vodom i mineralima- široko su rasprostranjene te rastu u najrazličitijim staništima- prema obliku dijelimo ih na: koraste, listaste i grmaste- poprečni prerez: gornja kora, asimilacijski sloj – alge i tankostijene hife, srž –

rahlo raspoređene tankostijene hife, donja kora- stvaraju lišajske kiseline – otapanja minerala; vrlo brzo gube vodu i prelaze u

stanje prividne obamrlosti ili anabioze; žive vrlo dugo; pioniri vegetacije; bioindikatori čistoće zraka

- razmnožavanje – otkinutim dijelovima tijela – soredijima, atanice algi obaviju se hifama gljiva; nespolno – askosporama; spolno se razmnožavaju samo gljive