Upload
others
View
19
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
PSIHOLOGIJA I PEDAGOGIJA
SPORTA
Predavač:
Amir Zulić, prof.
Predstavite se!
- ime i prezime (nadimak)
- gdje radite, gdje ste igrali
- zašto ste se odlučili postati trener
- vaša iskustva s pedagogijom, psihologijom,
psihološkom pripremom...
- što očekujete od tečaja
- što očekujete od ovog predavanja
PEDAGOGIJA je znanost o odgoju
Pedagogija se bavi, istražuje i proučava odgoj
Odgoj omogućava ljudski rast i razvoj,
usavršavanje i građenje osobe
Cilj odgoja je:
zdrava, humana, slobodna, kulturna, radina,
stvaralačka, demokratska i sretna osoba
Teorije odgoja
1. Nativistička teorija
2. Teorija empirizma
3. Teorija konvergencije ili pomirenja
4. Multifaktorske teorije – dodaju čovjekovu angažiranost i aktivnost
DIDAKTIKA grana pedagogije koja proučava opće
zakonitosti obrazovanja
Dva su osnovna pojma u obrazovanju:
1. Znanje sistem činjenica o nekom području
koje je čovjek naučio i zapamtio
2. Sposobnosti omogućuju obavljanje određenih aktivnosti
(senzorne, intelektualne, izražavanje, fizičke...)
Stupnjevi znanja
1. prihvaćanje
2. prepoznavanje
3. reprodukcija
4. primjena
5. stvaranje, kreacija
Odgojni proces
- dugotrajni proces, vezan za čovjeka tijekom čitavog
života, a događa se u interpersonalnoj komunikaciji
UKLJUČUJE TRI KOMPONENTE:
1. Racionalno-intelektualnu (proces usvajanja znanja, vještina,
navika) – vodi shvaćanju određenih stavova
2. Emocionalnu (proces usvajanja stavova i izgrađivanja vlastitih uvjerenja) – vodi konkretnom prihvaćanju
3. Voljnu (proces razvijanja pozitivnih osobina) – vodi djelovanju, aktivnosti
TRENER
I NJEGOVA ODGOJNA ULOGA
Zadatak
Molim vas
napišite 10 karakteristika koje
bi trebao imati
trener
Osnovni čimbenici odgoja
obitelj
odgojno-obrazovne društveno okruženje
instutucije (među njima klub i trener)
Pedagoški stil
Stil rada pedagoga, učitelja, trenera
1. Autokratski stil
2. Demokratski stil
3. Anarhistički stil
Međuljudski odnosi
- temelj odgojnog procesa
1. Osobni odnos (neformalni)
2. Profesionalni odnos (formalni)
Činitelji uspješnih međuljudskih odnosa
1.Empatija - sposobnost uživljavanja u tuđe emocije,
postupke, razmišljanja
2. Socijalna percepcija - kako vidimo sebe i druge - egoistična ili objektivna
3. Emocionalni stavovi - kakve osjećaje budi osoba
- simpatija ili antpatija
4. Socijalna:
a) reverzibilnost - izbjegavati izraze koje ne želimo da nam se vrate
b) ireverzibilnost - neprimjerene izjave (psovke, vrijeđanja)
Neki korisni savjeti za komunikaciju
Govoriti ono što želite da se dogodi, govoriti pozitivno
(afirmativno)
Poticati (govorom ili mimikom)
Aktivno slušati sugovornika
Izbjeći etiketiranje, govoriti o ponašanju, ne o osobi
“Želim”, “bilo bi dobro” umjesto “moram”, “moraš”
Izbjegavati pitanja sa “zašto” (“zašto si to učinio...”)
Zašto slušati?
* shvatite što vam je osoba rekla
* pokažete razumijevanje
* potaknete osobu da kaže još više
* odgovorite na ono što vam je rečeno
* smanjite intenzitet emocija osobe skojom razgovarate
* pomognete govorniku da jasnije sagleda svoj problem i tako ga osnažite za njegovo rješavanje
* izgradite odnos povjerenja
Kako slušati?
* odlučite da ćete slušati i usmjerite pažnju na sugovornika
* gledajte osobu u oči
* postavljajte pitanja
* parafrazirajte
* nemojte previše govoriti
* nemojte prekidati
* naučite šutjeti
* izbjegavajte ometajuće pokrete
Kako davati kritike
* nitko ne voli kad ga kritiziramo
* kritika ne treba biti poniženje
* najbolje ju je izreći u četri oka
* treba ju izreći što prije, ako je moguće neposredno nakon pojave ponašanja koje je zaslužilo kritiku
* kritika treba biti određena, možda i unaprijed planirana
* ne kritizirajte osobu zbog nečeg što je izvan njene kontrole
* usmjerite kritiku na ponašanje osobe, nikad na njezinu ličnost
* nemojte zaboraviti pohvaliti osobu
Pohvale
* ljudi više vole pohvale nego kritike
* pohvala ne treba sadržavati kritiku
* pohvala može biti verbalne i neverbalna
Neka od načela odgojnog rada
s mladim nogometašima
Upoznati ih sa normama ponašanja
(nagrade,kazne)
Promatrati ponašanja
Kontaktirati s roditeljima
Kontaktirati sa školom
Utjecati na mlade nogometaše u duhu kodeksa
ponašanja u nogometu
Karakteristike sportskog trenera
Pedagog, odgajatelj
Poznaje igrača - sposobnosti,interese,zdr.stanje,školu...
Bodri i podržava, spreman pomoći
Zna odvojiti privatno i poslovno
Zna stvoriti i održati radnu atmosferu
Primjer je učenicima / vodi sportski život
Stručan i u toku s novostima u razvoju struke
Motivator na aktivnost, učenje
Dobar komunikator
Odmjeren, strpljiv, pravedan
Poštuje učenike
Ponosan na svoj poziv i ono što radi
Ponašanje trenera na utakmici
Neposredno pred utakmicu igračima dajte poznate zadatke (prema sposobnostima)
Djeca (igrači) uče po modelu, ponašat će se kao i vi
Najbolje psihološki pripremljen je trener!
- kontrola misli, ponašanja i emocija
Odgodite analizu za drugi dan
Poželjno ponašanje trenera na
utakmici: - Ne reagirati “burno” na svaku grešku
- U slučaju greške ohrabriti i po potrebi dati uputu za ispravak
- Pohvaliti trud iako nije doveo do rezultata
- Pohvaliti dobru izvedbu (akciju) iako nije dovela do rezultata
- Ne davati igračima negativne primjedbe osobne prirode
- Povremeno igrače podsjetiti da trebaju igrati što bolje, ali ako ne pobijede nije “smak svijeta”
- Poticati ih da uživaju u igri i njenoj ljepoti, bez obzira na rezultat
- Poticati ih da uživaju u daljnoj igri čak i ako je rezultat već sasvim izvjestan
- Ne kritizirati poraz, već nedovoljan trud ili nedovoljnu pripremljenost
5 stupnjeva moralnog razvoja:
1. Sve je u redu dok me ne uhvate / vide
2. Oko za oko
3. Prema drugima se ponašam onako kako bi volio da se drugi ponašaju prema nama
4. Poštujem vanjske zakone i pravila
5. Ponašam se onako kako je najbolje za sve (uključene u igru), za cijelo društvo
ZADATAK 1.
Napišite 3 razloga zašto djeca
prestaju trenirati nogomet
ZADATAK 2.
Podijelite se u grupe od po 4-5
članova i napišite 5 razloga zašto
dijete prestaje trenirati nogomet
Zašto djeca napuštaju sport?
1. Trebaju nešto drugo raditi
2. Promjena interesa
3. Ne doživljavaju se dovoljno uspješnima, vrijednima
4. Ne zabavaljaju se dovoljno
5. Žele promjeniti sport
6. Dosadno im je
7. Ne vole trenera
8. Treniraju preteško
9. Nije im dovoljno uzbudljivo
10. Doživljavaju sport previše stresnim
Značajke tinejdžera koji su “izgorjeli”
u sportu
Na sebe su gledali samo kao na sportaše
Nedostatak kontrole nad svojim životom
Stalna anksioznost, zabrinutost
Prevelika očekivanja drugih ljudi i njih samih
Isključiva orijentacija na posljedicu (“moram pobijediti”)
Pritisak roditelja
Dugački monotoni treninzi bez raznolikosti (manjak zabave)
Značajke tinejdžera koji su “izgorjeli”
u sportu (nastavak)
Nekonzistentan pristup trenera
Ozljede usljed pretjeranog vježbanja
Nisko samopoštovanje
Kratki vremenski rokovi
Učestala i naporna putovanja
Pokazivanje ljubavi od strane drugih ljudi ovisno o tome gube li ili pobjeđuju
Perfekcionizam (ne dopuštaju sebi pravo na grešku)
ZADATAK 3.
Napišite bar 4 načina kako
uspješnije trenirati djecu, tako da
ostanu u nogometu
ZADATAK 4.
U istim grupama napišite 6 načina
kako uspješnije trenirati djecu, tako
da ostanu u nogometu
Kako uspješnije trenirati djecu?
- Primjetite djete kad radi dobro i nagradite ga (manje gledajte greške)
- Dajte nagradu ljubazno i iskreno
- Postavite realna očekivanja
- Nagradite uloženi napor isto kao uspjeh
- Fokusirajte se na tehniku i vještinu
- Mijenjajte aktivnosti
- Mijenjajte pravila da bi se osjetili uspješnijima
- Nagradite dobru tehniku, ne samo posljedicu
- Kad ispravljte grešku koristite pozitivni “sendvič”
- Smanjite strah od učenja novih vještina
- Budite entuzijast! – djeca vole pozitivno
- Pokažite da imate povjerenje u igrače
- Lakše je promijeniti situaciju (vježbu, trening), nego osobine ličnosti sportaša.
- Sportaši imaju istovremeno više motiva zašto su u sportu (nogometu) - pronađite ih!
- Lideri (vođe) mogu povećati motiviranost
- Posvetite više pažnje zabavi i druženju na treningu
- Ponekad se prilagodite pojedincima u grupi
- Ako niste taj dan "svoji", prikrijte to ili obavijestite igrače
Roditeljski sastanak na početku sezone:
- izložiti didaktičke ciljeve sportske sezone (što želite postići u predstojećoj sezoni – indiv. i grupni plan)
- upoznati roditelje s prednostima treniranja nogometa
- izložiti pravila ponašanja roditelja
- učiniti da vas roditelji prihvate kao edukatora djeteta (stručnost, dug rad s djecom, ljubav za djecu i trenerski poziv)
- prikupiti informacije o vannogometnim aktivnostima djeteta (škola, vanšk, obitelj, i po danima treninga)
- poboljšati sportsku kulturu roditelja
Roditeljski na sredini sezone:
- osvrnuti se na didaktički napredak
- osvrnuti se na pon. roditelja
- prikupiti informacije o vannog. aktivnostima
djeteta (je li došlo do promjena)
- demistificirati i dedramatizirati uspjehe i poraze
- riješiti event. konflikte
- poboljšati sportsku kulturu roditelja
Roditeljski na kraju sezone:
- analizirati postignute i nepostignute ciljeve
- dati savjete za praznike
- riješiti event. konflikte
- obavijestiti o sljedećoj sezoni, pogotovo za one
koji mijenjaju kategoriju
- poboljšati sportsku kulturu roditelja – nova tema
- osvrnuti se na ponašanje roditelja
Odgovornosti roditelja djece-sportaša
1. Ohrabrite svoje dijete da se bavi sportom, ali mu ne stvarajte pritisak. Neka samo izabere hoće li igrati, i hoće li odustati.
2. Saznajte što vaše dijete očekuje od sporta i podržite ga da to ostvari
3. Roditelj procijenjuje da je li dijete fizički i emocionalno spremno za igru i jesu li uvjeti za igru sigurni.
4. Uvjerite se da je trener koji vodi vaše dijete stručan.
5. Zadržite pobjeđivanje u perspektivi i pomozite djetetu da i ono to učini.
6. Pomozite djetetu da postavi sebi ciljeve koje može ostvariti (koji znače pobjedu).
7. Pomozite djetetu da kroz sport nauči univerzalno
vrijedne stvari za cijeli život.
8. Pomozite djetetu da bude odgovorno prema
momčadi i prema treneru.
9. Ako je potrebno, naučite svoje dijete disciplini.
10. Prepustite svoje dijete treneru na treningu i na
utakmici; ne budite «trener u sjeni».
11. Upoznajte trenera s alergijama i drugim posebnim
zdravstvenim stanjima svog djeteta, i vodite
računa da dijete na utakmice i treninge nosi
potrebne mu lijekove.
Kodeks pravila ponašanja roditelja
djece-sportaša
1. Za vrijeme utakmice ostanite u publici.
2. Dozvolite treneru da radi svoj posao. Ne savjetujte ga u tehnici i taktici.
3. Ponašajte se kulturno. Ne dobacujte nedolične komentare trenerima, delegatima ili roditeljima obje momčadi.
4. Za vrijeme utakmice budite djetetu roditelj, podrška. Ne trener.
5. Za vrijeme utakmice ponašajte se primjereno, ne pijte alkohol i ne dolazite u alkoholoziranom stanju.
6. Veselite se uspjesima momčadi vašeg djeteta.
7. Pokažite interes, entuzijazam i podršku svom djetetu.
8. Kontrolirajte svoje emocije.
9. Pružite pomoć, ako vas to zamoli trener ili neka druga
službena osoba.
10. Zahvalite treneru, delegatima i drugim entuzijastima koji
sudjeluju u događaju.
PSIHOLOGIJA
Znanost koja se bavi ponašanjem,
svjesnim iskustvom pojedinca
i njegovim nesvjesnim procesima
Psihologija sporta
matematika
biomehanika
sportska ekonomija
pedagogija
sociologija sporta
fiziologija sporta
klinička
psihologija
teorija tjelesnog
odgoja
industrijska
psihologija
psihologija rada
fiziološka
psihologija
pedagoška
psihologija
PSIHOLOGIJA
socijalna
psihologija
razvojna
psihologija
psihodijagnostika
PSIHOLOGIJA SPORTA
antropometrija sportska
meteorologija kibernetika
pedagogija sporta
teorija treninga
MOTIVACIJA
usmjerenost, intenzitet i ustrajnost
nečijeg ponašanja
da bi se nešto postiglo
MOTIVI su uzroci ljudskog ponašanja
U svakom trenutku naše je ponašanje određeno
velikim brojem motiva koji su u međusobnim
složenim odnosima.
Motivacijskim ciklusom objašnjava se kako
dolazi do nekog ponašanja.
Podjela motiva:
1. biološki, urođeni ili primarni motivi za hranom i pićem
za seksom
za kretanjem
za izbjegavanjem boli
za odmorom i snom
2. Socijalni, stečeni ili sekundarni motivi za društvom
za suigurnošću
za samopoštovanjem
za ugledom
za moći
za samostalnošću
za stvaralaštvom
Hijerarhija motiva prema Maslowu
5. Potreba za samoaktualizacijom
4. Potreba za poštovanjem (ugled, uspjeh, znanje)
3. Potreba za pripadanjem (ljubav, prijateljstvo, grupa)
2. Potreba za sigurnošću (“krov”, posao)
1. Fiziološke potrebe
Motivacija sportaša
Interakcija individualnih i situacijskih faktora
Individualni faktori + Situacijski faktori osobine ličnosti trenerov stil vođenja
potebe atraktivnost mogućnosti
interesi uvjeti igre
ciljevi
Najčešći motivi bavljenja sportom kod djece
EKSTRINZIČKI (vanjski) RAZLOZI razveseliti druge nagrada pobjeda SOCIJALNI RAZLOZI prijatelji momčad odmjeravanje s ostalima INTRINZIČKI (unutrašnji) RAZLOZI usavršavanje vještine, znanje osobni doprinos, uspjeti u nečem uzbuđenje igre, uživanje u igri
Decijeva teorija kognitivne evaluacije
Kontrolni aspekt nagrade
(npr. nagrada za pobjedu)
– dugoročno smanjuje unutrašnju motivaciju
Informacijski aspekt nagrade
(npr. nagrada za dobro izveden zadatak)
- povećava unutrašnju motivaciju
Kako povećati unutrašnju
motivaciju (Weinberg, 1984):
1. osigurati dovoljnu količinu uspješnih iskustva 2. dozvoliti sportašima prihvaćanje veće osobne odgovornosti za odluke i pridržavanje pravila u sportu 3. pohvala 4. postavljanje realističnih ciljeva 5. činiti trening interesantnim, variranjem sadržaja i redosljeda vježbi 6. omogućiti pojavu 'flow'-a (tj. uronjenosti u aktivnost) kroz optimalnu prilagođenost zadataka sposobnostima pojedinca
Nagrade i kazne
Nagrada stvara osjećaj samopoštovanja
Jasno postavite pravila Nagrada (i Kazni)
Budite dosljedni!
Nagradite (ili Kaznite) ponašanje, ne osobu!
POTREBA (MOTIV)
ZA POSTIGNUĆEM
Potreba za postignućem – potreba za dostizanjem ili premašivanjem određenog standarda kvalitete
Situacija postignuća – ona koja uključuje proces vrednovanja ishoda nečije aktivnosti u odnosu na određeni standard
Razvijenost motiva postignuća:
motiv za x procjena = rezultat emocionalna ponašanje
postignućem situacije reakcija
visoko razvijen traži izazove,
(motiv za x vjerojatnost = prema usmjeren na situacije u kojima
postizanjem uspjeha uspjehu ponos u uspjehu može uspjeti,
uspjeha) 50% bolje igra
nisko razvijen izbjegava rizik,
(motiv za x vjerojatnost = izbjeći usmjeren na situacije u kojima
izbjegavanjem uspjeha neuspjehu sramotu, stid može biti loš,
neuspjeha) 5% ili 95% lošije igra
Pozornost!
Motiv za postignućem treba biti
visok, ali ako je previsok igrač bi
mogao “izgoriti u želji” da bude
uspješan
Svatko uspjehom doživljava nešto drugo
Jedna od češće korištenih podjela ciljeva koji znače uspjeh:
· ciljevi usmjereni na posljedicu (npr. biti prvi, pobjediti)
· ciljevi usmjereni na izvedbu (npr. povećati kvalitetu udarca)
· ciljevi usmjereni na proces (npr. taktiku, usmjerenost na kretanje, čuvanje protivnika, prostora)
Ciljevi postignuća (uspjeha) mogu za
vrijeme utakmice biti usmjereni na:
1. Zadatak (proces, izvedbu) - usmjerenost na provođenje taktike, rješavanje situacija, sl.udarac - uspoređivanje sa samim sobom (igrati bolje od sebe) - usmjerenost na sadašnjost - moguće manje nervoze i frustracije, bolja kontrola emocija, veća ustrajnost, samopozudanje proizlazi iz vlastitih kvaliteta, bolja igra... - lakše donosi naprdak u kvaliteti igre
2. Posljedicu - usmjerenost na pobjedu, rezultat, nagradu, pohvalu - uspoređivanje sebe s drugima (igrati bolje od drugih) - usmjerenost na prošlost ili budućnost - moguća manja kontrola tijela i emocija, veća napetost, moguće smanjenje uloženog napora, samopouzdanje proizlazi iz usporedbe s protivnikom, traženje opravdanje, igrač može “izgorijeti”... - teže donosi napredak u kvaliteti igre
Razvojna psihologija
grana psihologije koja se bavi razvojem čovjeka
- motorički razvoj
- intelektulani razvoj
- emocionalni razvoj
- socijalni razvoj
Napuštene pretpostavke o razvoju
čovjeka:
Dijete je “čovjek u malome”
Nasljeđe je mnogo važnije od okoline u formiranju
ličnosti
Osnovne razlike u ličnosti između
odraslog čovjeka i djeteta:
U mehanizmima kontrole agresivnosti
U načinu reagiranja na frustracije
U sposobnosti razumijevanja
U samostalnosti
Životna razdoblja mladog nogometaša
Životno razdoblje Dob Dobna kategor. u
nogometu
Srednje djetinjstvo 6/7 – 10/11 god Limači (7 – 10
god)
Kasno djetinj.
-Predpubertet
11 – 14 god Mlađi pioniri
(11 i 12 god)
Pubertet - rana
Adolescencija
14 – 17 god Pioniri (13 i 14)
Kadeti (15 i 16)
Kasna
adolescencija
16 – 25 god Juniori (17 i 18
god)
Faze u razvoju djece – vrhunskih
sportaša
1. Ulazak u svijet sporta
2. Faza ulaganja
3. Faza savršene sportske izvedbe
4. Faza održavanja odlične izvedbe
Za kasnije postizanje vrhunskih
sportskih rezultata važno je:
- da se djeca ne specijaliziraju prerano za jedan
sport
- da roditelji, treneri i ostali shvaćaju i naglašavaju
zabavu i razvoj kao cilj bavljenja sportom
- da roditelji pružaju punu podršku, ali ne stvaraju
pritisak i postavljaju zahtjeve
UČENJE
- relativno trajno mijenjanje pojedinca na
osnovu iskustva
Učenje po modelu podrazumijeva:
1. Promatranje ponašanja druge osobe
2. Pamćenje onoga što se percipira
3. Izvođenje zapamćenog (kada smo za to
motivirani)
Krivulje učenja
Negativno akcelerirana krivulja učenja
Pozitivno akcelerirana krivulja učenja
Sigmoidna krivulja učenja
Kako učinkovito prezentirati
igračima motorički zadatak?
1. Ne davati igračima previše informacija.
2. Što više pokazivati i demonstrirati.
3. Demostrirajući, usmjeriti pažnju sportaša na
bitne stvari (ključne riječi)
4. Odabrati najpogodniju metodu podučavanja
Motoričko učenje i motoričke
vještine
Proces učenja motoričke vještine:
1. kognitivna faza
2. asocijativna faza
3. autonomna faza
Kriteriji usvojenosti motoričke
vještine:
1. Pokreti su međusobno usklađeni i povezani
2. Svaki od dijelova pokreta je usavršen
3. Svaki pokret svaki puta se izvodi na gotovo
identičan način
4. Vještina je automatizirana, tj. izvodi se bez razmišljanja
5. Fleksibilna je, tj. njeno izvođenje se donekle prilagođava
konkretnim uvjetima
6. Tijek njenog stjecanja tipičan je za stjecanje motoričke
vještine
Koje su to situacije u kojima
možemo prepoznati potrebu za
psihološkom pripremom ?
1) bolja igra na treningu nego na službenim utakmicama
2) velike oscilacije u kvaliteti igre i na treningu i na utakmici
3) padovi koncentracije i pažnje tijekom igre
4) nekontrolirane emocionalne reakcije
5) ravnodušnost ili pretjerano 'izgaranje' na utakmicama
6) nedostatak komunikacija među suigračima
7) konflikti igrača i trenera
Zapamtite!
NE mora postojati problem da se
angažira psiholog !
Najbolje je kad igrači, trener, klub
ili savez samo žele biti još bolji
nego što su trenutno !!!
Što je psihološka priprema?
Trening
kojim se djeluje na
razvoj vještina, sposobnosti i ličnosti sportaša
u smjeru povećanja stabilnosti i kvalitete
izvedbe
OSNOVNI CILJ
PSIHOLOŠKE PRIPREME:
Stalno unapređivanje razvoja vještina i osobina
sportaša i sportske ekipe u smjeru koji
omogućuje maksimalno ispoljavanje njihovih
sposobnosti.
Želim vam uživanje u tečaju i
uspješno polaganje ispita!
Amir Zulić, prof.