171

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.UDK 316.356.2343.615Primljeno 15. o#ujka 2004.Izvorni znanstveni radDr. sc. Marina Ajdukovi!*PSIHOSOCIJALNE INTERVENCIJES PO"INITELJIMA NASILJA U OBITELJINasilje u obitelji prepoznato je kao globalni problem koji bitnonaru!ava ljudska temeljena prva "lanova obitelji. U posljednjih nekolikogodina me#unarodne organizacije kao UN, UNICEF i Vije$e Europe surazvile strate!ke dokumente "iji je cilj sprje"avanje i zaustavljanje nasiljamu!karca u obitelji odnosno nasilja u obitelji op$enito. Zajedni"ko imje da (1) nasilje u obitelji odre#uju kao dru!tveno neprihvatljivo ikriminalno pona!anje, (2) poti"u me#usektorski pristup prevenciji izaustavljanju nasilja u obitelji, (3) nagla!avaju potrebu razvoja programausmjerenih na nasilnike uz (4) stalni razvoj i unapre#ivanje usluga%rtvama obiteljskog nasilja.Hrvatska se aktivno uklju"ila u navedene me#unarodne trendove. Tose o"ituje u (1) razvoju programa za %ene %rtve nasilja, (2) razvojuzakonske regulative i inkriminiranju nasilnog pona!anja u obitelji kaokaznenog ili/i prekr!ajnog djela, (3) razvoju edukativnih programa zasenzibilizaciju stru"njaka za rad u podru"ju nasilja nad %enom te izradunacionalnih strate!kih dokumenata koji su temelj borbe protiv nasilja uobitelji.U ovom radu u %ari!tu je rad s nasilnicima koji je prikazan kroz (1)osvrt na recentne promjene u hrvatskom zakonodavstvu koje su stvorilepretpostavku za druga"iji pristup nasilnicima, (2) odre#enje pojmovapsihosocijalne intervencije odnosno psihosocijalnog tretmana nasilnika,(3) ishodi!ta psihosocijalnih intervencija s po"initeljima nasilja i (4)preporuke za provedbu psihosocijalnih intervencija s po"initeljimanasilja u obitelji u hrvatskom pravosudnom sustavu.

* Dr. sc. Marina Ajdukovi!, redovita profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu, Studijskicentar socijalnog rada

172

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.UVODDanas, na po"etku 21. stolje!a, nasilje mu$karaca prema #enama i djeciprepoznato je kao globalni problem koji bitno naru$ava temeljna ljudska prava"lanova obitelji, ali i demokratizaciju i prosperitet dru$tva. Brojne me%unarodneorganizacije kao $to su npr. UN (1993.), WHO (2002.), UNICEF (1994.; 2000.),Vije!e Europe (2002.; 2003.) posljednjih su godina intenzivno radile narazvijanju strate$kih dokumenata "iji je cilj sprje"avanje i zaustavljanje nasiljamu$karca u obitelji, odnosno nasilja u obitelji op!enito. Zajedni"ko je timdokumentima (1) odre%enje nasilja u obitelji kao dru$tveno neprihvatljivog ikriminalnog pona$anja, (2) poticanje zajedni"kog i koordiniranog me%usektor-skog pristupa prevenciji i zaustavljanju nasilja u obitelji na svim dru$tvenimrazinama – od lokalne zajednice do nacionalne politike, (3) nagla$avanje potreberazvoja programa usmjerenih na nasilnike, (4) stalni razvoj i unapre%ivanjeusluga #rtvama obiteljskog nasilja. Njihova je zajedni"ka poruka da strategijaborbe protiv nasilja zahtijeva $iru perspektivu.Klju"ne rije"i koje danas odre%uju dru$tveni okvir i etiku postupanja uslu"ajevima nasilja u obitelji jesu LJUDSKA PRAVA. Polaze!i od spoznaja oprirodi i u"incima nasilja u obitelji te suvremenog vrijednosnog pristupa tojpojavi, polazi$te daljnje rasprave o mogu!nostima dru$tvenog djelovanja uslu"ajevima nasilja u obitelji je sljede!e (Ajdukovi!, 2003.):Nasilje u obitelji je osobni, obiteljski i dru!tveni problem koji zna"ajnonaru!ava kvalitetu %ivota i mentalno zdravlje svih onih koji su mu izlo%eni –posredno ili neposredno. Dr%ava ima pravo i obavezu poduzeti potrebne mjereda bi sprije"ila nasilje u obitelji odnosno smanjila i olak!ala njegove posljedice.Ovo odre%enje jasno izra#ava stav da nasilje u obitelji nije samo i isklju"ivoproblem pojedinca ili obitelji kao sustava, ve! zastupa koncept odgovornostidr#ave da poduzme odgovaraju!e mjere uklju"uju!i:1. Djelotvorni zakonski okvir djelovanja, uklju"uju!i kaznene sankcije,restituciju, posredovanje i obvezu tretmana nasilnika.2. Preventivne mjere, uklju"uju!i javno informiranje i obrazovanje "iji jecilj promjena stavova koji zastupaju tradicionalne odnose mo!i i nejedna-kosti u obitelji u odnosima mu$karaca i #ena, roditelja i djece.3. Djelotvorne mjere za!tite, uklju"uju!i skloni$ta, savjetovali$ta, centreza podr$ku i sli"ne usluge za one koji su pre#ivjeli nasilje u obitelji.Hrvatska se aktivno uklju"ila u navedene me%unarodne trendove. To seo"ituje u "etirima podru"jima djelovanja koja su navedena kronolo$kim redom:1. Razvoj programa za #ene #rtve nasilja koji imaju najdulju tradiciju i kojisu vezani prvenstveno uz rad udruga civilnog dru$tva.2. Razvoj zakonske regulative i inkriminiranje nasilnog pona$anja u obiteljikao kaznenog ili/i prekr$ajnog djela.3. Razvoj edukativnih programa za senzibilizaciju stru"njaka za rad upodru"ju nasilja nad #enom.

173

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.4. Izrada nacionalnih strate$kih dokumenata kao $to su Nacionalna politikaza promicanje ravnopravnosti spolova (2001.) i Nacionalna obiteljskapolitika (2003.) u kojima je jasno dru$tveno opredjeljenje za borbu protivnasilja mu$karca u obitelji.S obzirom na to da je razvoj u ova "etiri podru"ja djelovanja opisan u knjiziNasilje nad %enom u obitelji (Ajdukovi! i Pavlekovi!, 2003.), u ovom !emo seprikazu osvrnuti na podru"je djelovanja koje je do sada bilo dosta zanemareno– a to je rad s nasilnicima. Potreba i mogu!nosti rada s po"initeljima nasiljanad #enom u obitelji bit !e prikazani kroz (1) osvrt na recentne promjene uhrvatskom zakonodavstvu koje su stvorile pretpostavku za druga"iji pristupnasilnicima, (2) odre%enje pojmova psihosocijalne intervencije odnosno psiho-socijalnog tretmana nasilnika, (3) ishodi$ta psihosocijalnih intervencija spo"initeljima nasilja nad #enom i (4) preporuke za provedbu psihosocijalnihintervencija s po"initeljima nasilja nad #enom u obitelji u hrvatskom pravosud-nom sustavu.1. RECENTNE PROMJENE U HRVATSKOM ZAKONODAVSTVUKAO PRETPOSTAVKA SUVREMENOG PRISTUPA NASILJUU OBITELJIDo srpnja 2003. godine u Hrvatskoj nije postojao posebni zakon u kome bi#ena #rtva obiteljskog nasilja na$la posebnu za$titu. &ene #rtve nasilja u obiteljiza$titu su mogle na!i u okviru postoje!eg Kaznenog zakona ili Obiteljskogzakona, no ta za$tita "esto nije bila dostatna (Matijevi!-Vrsaljko, 2003.). UObiteljskom zakonu koji je stupio na snagu 1. srpnja 1999. (NN, 162/1998.)prvi je put upotrijebljen pojam nasilni"ko pona!anje u obitelji te su predvi%enemjere odgovaraju!e dru$tvene reakcije.&lanak 118.U obitelji je zabranjeno nasilni"ko pona!anje bra"nog druga ili bilo kojegpunoljetnog "lana obitelji. &lanak 362.Bra"ni drug ili bilo koji punoljetni "lan obitelji koji se protivno "lanku 118.ovog Zakona u obitelji nasilni"ki pona!a kaznit $e se za prekr!aj kaznom zatvorau trajanju od 30 dana.Zakon je napravio bitan preokret u odnosu prema nasilju u obitelji. Kaoprvo, doveo je do niza pozitivnih, prakti"nih promjena u radu policije u za$titiod nasilja u obitelji. Naime do tada je policija sa slu"ajevima obiteljskog nasiljamogla postupati jedino kao s prekr$ajima protiv javnog reda i mira. Ve!

174

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.po"etkom 1999. godine Ministarstvo unutarnjih poslova RH donijelo je Uputuo na"inu postupanja policije na primjeni odredbi "l. 118. u vezi s "l. 362. tadava#e!eg Obiteljskog zakona. Na temelju toga, u razdoblju od 1. srpnja 1999.kad je Obiteljski zakon stupio na snagu do 31. prosinca 2002. prekr$ajno jeprijavljeno zbog nasilni"kog pona$anja u obitelji 15.367 po"initelja (Strmoti!,2003.). Uz to, Obiteljski zakon utjecao je na izmjene i dopune drugih zakona tena izradu i usvajanje specifi"nog zakona kojim se regulira nasilni"ko pona$anjeu obitelji. Iako danas u aktualnom Obiteljskom zakonu (NN, 116/2003.) vi$enema prethodno navedenih "lanaka, nasilni"ko pona$anje u obitelji na odgovara-ju!i je na"in uklju"eno o kazneno i prekr$ajno zakonodavstvo.Kazneno zakonodavstvoU Zakonu o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona iz 2000. godine (NN,129/2000.) uveden je novi "lanak 215.a koji glasi'lanak 215.a&lan obitelji koji nasiljem, zlostavljanjem ili osobito drskim pona!anjemdovede drugog "lana obitelji u poni%avaju$i polo%aj kaznit $e se kaznom zatvoraod tri mjeseca do tri godine.U skladu s uvo%enjem kaznenog djela nasilni"kog pona$anja u obitelji, i u"lanku 71. pro$iren je raspon posebnih obveza uz za$titni nadzor i dodana jenova to"ka e) koja glasi &lanak 71. to"ka e)e) sudjelovanjem u postupku psihosocijalne terapije u specijaliziranimustanovama u okviru nadle%nih dr%avnih tijela radi otklanjanja nasilni"kogpona!anja.Po"initelju nasilni"kog pona$anja kao kaznenog djela mo#e se izre!i:• posebna obveza sudjelovanja u postupku psihosocijalne terapije,• sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog lije"enja,• sigurnosna mjera obveznog lije"enja od ovisnosti.Uvo%enje posebne obaveze psihosocijalne terapije zna"ajno je pro$irenjeraspona penalnih intervencija u slu"ajevima nasilni"kog pona$anja u obiteljikoje se niti smije niti mo#e svesti samo na specifi"ni psihijatrijski tretman ilije"enje od ovisnosti jer brojni po"initelji nasilja u obitelji nisu ni ovisnici oalkoholu i drogi, ni du$evni bolesnici, niti su djelo po"inili u stanju smanjeneubrojivosti (Ajdukovi! i Pavlekovi!, 2003.).Koja !e se od tih mjera ili obveza izre!i ovisi o uvjetima i uzrocima po"injenjakaznenog djela. Pri tome se sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog lije"enja

175

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.mo#e primijeniti samo prema po"initelju koji je kazneno djelo po"inio u stanjusmanjene ubrojivosti i ako postoji opasnost da razlozi za takvo stanje mogu i ubudu!nosti poticajno djelovati za po"injenje novog kaznenog djela.Psihosocijalna terapija mo#e se izre!i kao posebna obveza u okviru uvjetneosude uz za$titni nadzor. Kao i kod ostalih posebnih obveza, izri"e se onda kadsu ostvareni uvjeti za primjenu uvjetne osude, ali s obzirom na okolnosti po"inje-nja kaznenog djela i li"nosti po"initelja sud je ocijenio da mu je potrebna pomo!,za$tita i nadzor da u roku provjeravanja ne po"ini novo kazneno djelo. Sudovisu po"eli odre%ivati obvezu sudjelovanja u postupku psihosocijalne terapijeradi otklanjanja nasilni"kog pona$anja uz obvezu redovitog javljanja slu#bi zaza$titni nadzor radi obavje$tavanja o okolnostima koje mogu poticajno djelovatina po"injenje novog kaznenog djela.Iskustva s primjenom sigurnosnih mjera psihijatrijskog lije"enja ili lije"enjaod ovisnosti su dugogodi$nja i jasno je tko ih i na kakav na"in provodi. (eparovi!(2003.) navodi da su to sigurnosne mjere koje imaju medicinski karakter.Tako%er nagla$ava eti"ki aspekt provo%enja tih mjera u kojima se provodilije"enje protiv volje pacijenta i tako se “naru$ava njegovo pravo da sam odlu"io svom lije"enju” (str. 163). (to se ti"e posebne obveze sudjelovanja u postupkupsihosocijalne terapije, iskustva su mnogo skromnija i jasni protokol postupanjapri primjeni tih mjera jo$ nije uspostavljen. To dobro ilustrira i "injenica da ih(eparovi! (2003.) u najnovijoj knjizi Kazneno izvr!no pravo i uvod u penologijui ne spominje. Kao i kod ostalih posebnih obveza vezanih uz za$titni nadzortrebaju je obavljati stru"ne osobe dr#avnog tijela koje su nadle#ne za izvr$enjekaznenopravnih sankcija.Za postupak psihosocijalne terapije u Kaznenom se zakonu navodi da seprovodi u specijaliziranim ustanovama u okvirima nadle#nih dr#avnih tijela.Koja su to tijela nazna"eno je u Zakonu o izvr!avanju za!titnog nadzora i radaza op$e dobro na slobodi (NN, 128/1999.). U kontekst razmatranja psihosocijal-ne terapije kao posebne obveze uz za$titni nadzor zna"ajna su odre%enje togzakona koja se odnose na nadle#nost za izvr$avanje, svrhu izvr$avanja i na"inizvr$avanja. Tako se navodi da Ministarstvo pravosu%a koje neposrednopoduzima mjere za pobolj$avanje uvjeta izvr$avanja za$titnog nadzora sura%ujepri tome s drugim dr#avnim tijelima, znanstvenim i drugim ustanovama,strukovnim udrugama i pojedincima ("lanak 4.). Osnovna je svrha za$titnognadzora da se osu%enik ne isklju"i iz dru$tva, ve! da uz pomo! i nadzor dru$tvenezajednice dragovoljno, osobnim postupcima, radom i odnosom prema posljedi-cama svoga postupanja razvije svijest o $tetnosti odre%enih pona$anja iodgovornosti za njih ("lanak 5.). Za$titni nadzor izvr$ava se prema individu-alnom programu izvr$avanja ("lanak 7.) Te i druge odredbe Zakona daju dobarokvir za razvijanje psihosocijalnog tretmana prema po"initeljima nasilni"kogpona$anja u obitelji.Promjene u Kaznenom zakonu slijedile su i promjene u Zakonu o kaznenompostupku. Tako je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom

176

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.postupku (NN, 58/2002.) u "lanku 175. kojim su regulirane okolnosti odgodekaznenog postupka na temelju odluke dr#avnog odvjetnika navedeno sljede!e:'lanak 175.(1) Osim kad mu je to po zakonu dopu!teno, dr%avni odvjetnik mo%e odlu"itida odgodi zapo"injanje kaznenog progona ako je kaznena prijava podnesenaza kazneno djelo za koje je predvi#ena nov"ana kazna ili kazna zatvora do trigodine, a djelo je ni%eg stupnja krivnje kod kojega razmjeri !tetnih posljedicane nala%u javni probitak kaznenog progona. Rje!enje o odgodi po"etka kaznenogprogona dr%avni odvjetnik mo%e donijeti samo uz prethodnu suglasnosto!te$enika i privolu osumnji"enika i njegovu pripravnost da ispuni jednu ilivi!e od sljede$ih obaveza:(6) podvrgavanje psihosocijalnoj terapiji radi otklanjanja nasilni"kogpona!anja uz pristanak osumnji"enika na napu!tanje obiteljske zajednice zavrijeme trajanja terapije.Kao $to !emo vidjeti dalje iz teksta, "injenica da je pretpostavka podvrga-vanja psihosocijalnoj terapiji suglasnost o$te!enika i osumnji"enika pokazujesuvremenost tih zakonskih odre%enja. Va#no je naglasiti da je dr#avno odvjet-ni$tvo zapo"elo primjenu "lanka 175. u slu"ajevima tih mogu!nosti u slu"aje-vima nasilni"kog pona$anja suradno s profesionalnim udrugama i zdravstveniminstitucijama.Ina"e, od po"etka 2001. godine pa do kraja 2002. godine, policija je natemelju "lanka 215.a KZ prijavila 1.055 kaznenih djela nasilni"kog pona$anjau obitelji, kojima je bila o$te!ena 1.231 osoba, od njih je 92,6% bilo #ena(Strmoti!, 2003.). Podacima o broju izre"enih posebnih obveza sudjelovanja upsihosocijalnoj terapiji ne raspola#emo. Kako je u istom dvogodi$njem razdobljupolicija prijavila 11.604 prekr$aja nasilni"kog pona$anja u obitelji o"iglednesu dvije "injenice: (1) nasilni"ko pona$anje u obitelji u nas se jo$ uvijek prete#itosmatra prekr$ajnim, a ne kaznenim djelom te je stoga i (2) nu#no posvetitiposebnu pozornost razvoju mjera koje omogu!ava prekr$ajno zakonodavstvou cilju zaustavljanja i sprje"avanja nasilni"kog pona$anja u obitelji.

Prekr#ajno zakonodavstvoU podru"ju prekr$ajnog zakonodavstva od 2003. godine na snazi je Zakono za!titi od nasilja u obitelji (NN, 116/2003.). Time je Hrvatska dobila prvi putzasebni zakon kojim se odre%uje pojam nasilja u obitelji, na"in za$tite "lanovaobitelji od nasilja te vrsta i svrha prekr$ajnopravnih sankcija. Po tom zakonuprekr$ajnopravne sankcije za za$titu od nasilja u obitelji jesu nov"ana kazna,kazna zatvora i za$titne mjere ("l. 6.). Njihova svrha je osobita za$tita obitelji i

177

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.njezinih "lanova ugro#enih nasiljem te ostvarivanje i promicanje zdravog iharmoni"nog #ivota unutar obitelji, kao i po$tovanje pravnog sustava.Specifi"na je svrha za$titnih mjera da se sprije"i nasilje u obitelji, osiguranu#na za$tita zdravlja i sigurnost osobe koja je izlo#ena nasilju te otkloneokolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na po"injenje novog prekr$aja("l. 8.). Jedna od sedam za$titnih mjera koja se mo#e izre!i u tom kontekstujest i mjera obveznog psihosocijalnog tretmana.Za$titna mjera psihosocijalnog tretmana mo#e se izre!i na jedan do $estmjeseci. Izri"e se radi otklanjanja nasilni"kog pona$anja ili ako postoji opasnostponovnog "injena nasilja ("l. 9.). Ta se za$titna mjera izri"e samo po slu#benojdu#nosti. Dakle, ne mo#e se kao kod nekih drugih za$titnih mjera izre!i nazahtjev osobe izlo#ene nasilju ili policije ("l. 17.). U tijeku je izrada pravilnikao provo%enju te za$titne mjere koji zajedni"ki trebaju prirediti resori socijalneskrbi i zdravstva.Nedvojbeno je da se hrvatsko zakonodavstvo uvo%enjem nasilni"kogpona$anja u obitelji u kazneno i prekr$ajno zakonodavstvo jasno odredilo premanasilju u obitelji kao pona$anju koje ugro#ava ili povre%uje osobne slobode iprava "ovjeka te druga prava i dru$tvene vrijednosti (Kazneni zakon, "lanak1.), odnosno pona$anju koje povre%uje dru$tvene vrijednosti (Zakon o prekr$aji-ma, "lanak 1.). To je u skladu s vrednotama i praksom koju promi"u klju"name%unarodna tijela kao $to su Ujedinjeni narodi, Vije!e Europe, Svjetska zdrav-stvena organizacija. Vije!e ministara, izvr$no tijelo Vije!a Europe, zauzelo je2002. godine vrlo jasan stav prema kojem zemlje "lanice ni pod kojimokolnostima ne mogu ignorirati nasilje nad #enom pozivaju!i se na razlogekao $to su obi"aji, religija ili tradicija. Tako%er, uvo%enjem psihosocijalneterapije kao posebne obveze uz za$titni nadzor, odnosno psihosocijalnogtretmana kao za$titne mjere u radu s po"initeljima nasilni"kog pona$anja,otvorena je mogu!nost nekim novim intervencijama koje su se u svijetu pokazaleuspje$nima u zaustavljanju i sprje"avanju nasilni"kog pona$anja, u obitelji,specifi"no nasilja mu$karca nad #enom (Edwards i Hearn, 2003.). Zada!e jehrvatskih stru"njaka da $to preciznije odrede pojam i na"in djelotvornog provo-%enja psihosocijalne terapije odnosno tretmana u slu"ajevima nasilni"kogpona$anja. U tome mogu biti od velike koristi vi$egodi$nja svjetska iskustva.

2. PSIHOSOCIJALNE INTERVENCIJE U PRAVOSUDNOMSUSTAVU U ODNOSU NA NASILJE U OBITELJIVe! vi$e od deset godina Vije!e Europe zala#e se za promicanje i razvojpsihosocijalnih intervencija kao dijela sankcija i za$titnih mjera u zajednici.Pri tome pod pojmom “sankcije i mjere u zajednici” razumije postupke koji seprovode u zajednici, a uklju"uju ograni"enje slobode kroz nametanje odre%enih

178

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.uvjeta/obveza, a koje provode tijela odnosno organizacije koje su za to osposob-ljene i nadle#ne (Vije!e Europe, 1992., str. 9).U razdoblju od 1993. do 1995. godine Odbor za probleme kriminala Vije!aEurope intenzivno je radio na definiranju pojma psihosocijalne intervencije teulozi tih intervencija u pravosudnom sustavu (Vije!e Europe, 1995. ). Jedan odishoda tog rada jest opredjeljenje da se koristi neutralniji i $iri pojam “interven-cije”, a da se pojam “tretmana” koristi samo kad se neposredno primjenjujumjere u specifi"nom zdravstvenom okru#enju.1Pod pojmom psihosocijalne intervencije obi"no se smatraju razli"iti postupciindividualne i grupne psihoterapije, savjetovanja, u"enja socijalnih vje$tina,socioterapije, kriznih intervencija. Osnovno im je obilje#je sustavna i planiranaprimjena tehnika koje su proiza$le iz psiholo$kih na"ela, koje provodi za tokvalificirana osoba u cilju promjene osobnih obilje#ja kao $to su osje!aji,vrijednosti, stavovi i pona$anja koji su procijenjeni kao neprilago%eni (Lösel,1995.).Na temelju dvogodi$nje rasprave u Europskom odboru za probleme krimi-nala (Vije!e Europe, 1995.) sa#eto o psihosocijalnim intervencijama u okvirupravosudnog sustava mo#emo re!i sljede!e:• Pod pojmom psihosocijalne intervencije razumiju se svi “psiholo$kitretmani” koji nadilaze puko ka#njavanje ili zastra$ivanje, a usmjereni suna pozitivne promjene kod po"initelja i koje, upravo zbog tih pozitivnihpromjena, a ne ponajprije straha od ka#njavanja, mogu smanjiti recidi-vizam.• Psihosocijalne intervencije odnose se na $iroki raspon usluga koje sepru#aju po"initeljima i koje utje"u na njihove stavove, sliku o sebi,mentalno stanje i pona$anje.• U pravosudnom sustavu psihosocijalne intervencije smatraju se “mekanimintervencijama”. No, s pozicije po"initelja intervencije kao $to su “savjeto-vanje” ili “trening socijalnih vje$tina” ili “terapija” mogu tako%er bitido#ivljene kao kazna jer ih do#ivljavaju stresnima, ne"im $to ih kontrolirai oduzima im vrijeme.• Psihosocijalne intervencije trebaju odgovarati obilje#jima po"initelja. Kadnpr. po"initelj pripisuje uzroke svojih problema isklju"ivo vanjskim"imbenicima ili ako njegovo problemati"no pona$anje nije rezultat nedo-statka odgovaraju!ih socijalnih vje$tina, ve! prije (supkulturnih) vrijednos-nih orijentacija, tada trening socijalnih vje$tina ne!e polu"iti #eljeni u"inakna njegovo specifi"no kriminalno pona$anje. Tako npr. kad vrlo uspje$nidu#nosnik koji nije prepoznat u svom okru#enju kao nasilna osoba zlostav-

1 U ovom tekstu koristit !emo se pojmovima psihosocijalne intervencije i psihosocijalnogtretmana kao sinonimima, a pojam psihosocijalne terapije koristit !e se za intervencije koje seu#e koriste u medicinskom okru#enju.

179

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.lja partnericu, o"ito nije rije" o nedostatku socijalnih vje$tina, ve!, posvemu sude!i, ka#njivo pona$anje proizlazi iz neodgovaraju!ih uvjerenjao partnerskim odnosima, potrebi za kontrolom i mo!i, a tek je manjimdijelom rezultat smanjene mogu!nosti kontrole srd#be.Vije!e Europe zala#e se da se psihosocijalne intervencije provode u skladus na"elima Europskih pravila za sankcije i mjere u zajednici (European Ruleson Community Sanctions and Measures, Recommendation No. 92/16) pri "emusmatramo da su od posebnog zna"enja:• Pravilo 5 koje upu!uje na potrebu jasnog vremenskog ograni"enja tihmjera.• Pravilo 31 po kojem se te mjere mogu izre!i ako su obveze koje mjerepretpostavljaju primjerene i po"initelj je spreman sura%ivati pridr#avaju!iih se.• Pravilo 44 po kojem je nu#no da javnost ima odgovaraju!e informacije oprirodi i sadr#aju mjera i na"inu njihove primjene te da ih do#ivljava kaoodgovaraju!u reakciju na kriminalno pona$anje.• Pravilo 55 koje nagla$ava da se te mjere moraju primjenjivati na na"inkoji ima zna"enje i smisao za po"initelja i koji !e pridonijeti njegovuosobnom razvoju i prilagodbi u zajednici.• Pravilo 67 koje regulira obveznost odgovaraju!eg informiranja po"initeljao sadr#aju i na"inu provo%enja sankcije odnosno mjere. Tako%er trebabiti informiran o posljedicama nepridr#avanja uvjeta i obveza koje susastavni dio mjera.• Pravilo 90 koje poti"e evaluaciju tih mjera pod vidom o"ekivanja djelatnikapravosudnog sustava i zajednice, smanjivanja vr$enja kaznenih djela iliprekr$aja u zajednici, zadovoljavanje potreba po"initelja koje su zna"ajneza promjenu pona$anja, dakle pod vidom djelotvornosti mjera ili sankcija.Po mi$ljenu Vije!a Europe (1995.) pretpostavke djelotvornih psihosocijalnihintervencija jesu:• Teoretski dobra konceptualizacija tretmana i njegova primjena uskla%enas potrebama specifi"ne skupine po"initelja kaznenih ili/i prekr$ajnih djela.• Dobro odre%enje i procjena ciljane grupe (npr. rizik, motivacija i sli"no).• Definiranje teoretski smislenih i konkretnih ciljeva tretmana.• Opse#na dokumentacija sadr#aja i ishoda intervencije.• Provo%enje evaluacije ishoda i procesa tijekom same intervencije.• Razvoj odgovaraju!e evaluacije “cost-benefit” (tro$kovi-korist) i “cost--effectiviness” intervencija (tro$kovi-djelotvornost).• Informiranje javnosti i donositelja odluka o rezultatima evaluacije.Iako Vije!e Europe u svojim dokumentima dosljedno upozorava na potrebuevaluacije psihosocijalnih intervencija, ono tako%er nagla$ava da je va#no uprocjeni djelotvornosti tih intervencija "iji je cilj promjena stavova i pona$anjapo"initelja kaznenih ili/i prekr$ajnih djela ne imati prevelika o"ekivanja. Naime,

180

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.nije realno o"ekivati da !e relativno kratka intervencija kao $to je ve!inakognitivno-bihevioralnih tretmana u trajanju od 50 do 60 sati mo!i utjecati nadugogodi$nji proces sazrijevanja i socijalizacije po"initelja nasilja. Ono $to jerealno o"ekivati jest da !e osoba promijeniti neke svoje stavove i uspjetikontrolirati odre#ene aspekte svoga pona$anja. Nagla$avaju ako se konceptpsihosocijalnih intervencija ne optereti s nerealisti"nim o"ekivanjima, one !epostajati sve privla"niji dio kaznene i preventivne politike.I na kraju, pogledajmo kojem tretmanskom pristupu stru"njaci Vije!a Europe(1995.) daju prednost na osnovi metaanalize niza evaluacijskih istra#ivanjadjelotvornosti pojedinih intervencija. Prednost daju kognitivno-bihevioralnompristupu koji po njihovu mi$ljenju ima najve!i potencijal. Kognitivno-bihevi-oralni pristup usmjeren je na to kako se pojedinac izra#ava kroz svoje pona$anjete specifi"no na njegove socijalne vje$tine. Usmjeren je na kontrolu impulziv-nosti, nedostatak socijalne prilagodbe, pote$ko!e apstraktnog rezoniranja,nesposobnost rje$avanja problema u me%uljudskim odnosima i sli"no(Farrington, 1992.). Kognitivno-bihevioralne intervencije imaju cilj promijenitina"in razmi$ljanja pojedinca, potaknuti ga da razmisli prije nego $to ne$to uradi,da predvidi posljedice svoga pona$anja i da umjesto ispada ili nasilnog pona$anjaosmisli druge na"ine rje$avanja problema. Cilj je, tako%er, u"initi ih odgovor-nima za svoje pona$anje.

3. ISHODI$TA PSIHOSOCIJALNIH INTERVENCIJAS PO"INITELJIMA NASILNI"KOG PONA$ANJA U OBITELJIPostoje brojni prakti"ni i eti"ki razlozi zbog kojih se sve vi$e promi$ljakako se djelotvorno mo#e pomo!i ili zahtijevati od mu$karaca da promijenesvoje nasilno pona$anje u obitelji i stavove prema nasilju. Razlozi za to su sveve!i broj mu$karca prijavljenih i osu%enih za nasilje u obitelji koje se u ve!inirazvijenih zemalja tretira kao kazneno djelo. Uobi"ajene kazne, kao npr. nov"anekazne, za$titni nadzor, uvjetni ili bezuvjetni zatvor, nisu se pokazale uspje$nimau sprje"avanju i zaustavljanju nasilja nad #enom niti su pove!ali njezinusigurnost. (tovi$e, ponekad su pridonosile eskalaciji nasilja. Tako%er se pokazaloda "e$!e izricanje zatvorskih kazni ne zna"i istodobno i vi$e pravde za #enu(Vije!e Europe, 1995.). Stoga sudovima trebaju konstruktivnije opcije ka#nja-vanja od zatvora ili nov"anih kazni i pravosu%e ima sve ve!i interes da senasilje zaustavi kroz psihosocijalne programe intervencija za mu$karce koji sunasilni prema #enama. Va#no je istaknuti da se psihosocijalni programi za nasilnemu$karce moraju tretirati kao dio politike za$tite #ena i razvijanja usluga za#ene.Kao rezultat toga razvio se u Velikoj Britaniji, Kanadi, Austriji, SjedinjenimAmeri"kim Dr#avama, Nizozemskoj i drugim zemljama cijeli niz programa za

181

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.nasilne mu$karce u koje oni dolaze bilo po odluci suda ili svojevoljno. Takviprogrami po"eli su se primjenjivati 80-ih godina u Sjevernoj Americi (Gondolf,1985.), a od tada su se razvili programi za nasilne mu$karce koji se razlikuju sobzirom na filozofiju, teoretsku orijentaciju i prakti"ni na"in rada.Cilj psihosocijalnih intervencija u radu s po"initeljima nasilja u obitelji jestzaustaviti nasilje, a ne okon"anje ili pobolj$anje partnerskih odnos. Mo#emorazlikovati "etiri temeljna pristupa u radu s nasilnicima - psihoanaliti"ki,kognitivno-bihevioralni, sistemski obiteljski i profeministi"ki pristup (Dank-wort, 1992./1993.; Edwards i Hearn, 2003.).Evaluacijska istra#ivanja u ovom podru"ju (Stosny, 1997.; Dobash, 2000.;Tutty i sur. 2001.; Edwards i Hearn, 2003. i drugi) pokazala su vi$estrukuprednost kognitivno-bihevioralnog pristupa koji se provodi u grupnom okru#e-nju. Rije" je o programima u kojima se rad na kontroli srd#be integrira spsihoedukacijom u mijenjanju uvjerenja i stavova koji dovode do nasilni"kogobrasca pona$anja u partnerskim odnosima. I Vije!e Europe je preporu"ilozemljama "lanicama da poti"u programe psihosocijalnih intervencija "iji jecilj potaknuti nasilnike da postanu svjesni svoga nasilnog pona$anja, daprepoznaju svoju odgovornost te da usvoje obrasce nenasilnog pona$anja. Takviprogrami intervencija razvijaju se u suradnji s programima "iji je cilj za$tita#ene (Vije!e Europe, Rec/(2002)5, str. 12 i 36).O"ekivani ishodi takvih programa jesu da mu$karac preuzima odgovornostza nasilje, prestaje s nasilnim pona$anjem, mijenja stavove prema nasilju nad#enom i usvaja partnerski stav.Evaluacijska istra#ivanja pokazuju da su uspje$niji oni programi u kojimaje sudjelovanje u programu dio sudske kazne i koji se primjenjuju $to hitnijenakon po"injenja odnosno otkrivanja nasilnog pona$anja.3.1. Kognitivno-bihevioralni model grupnog radas nasilnim mu#karcimaDanas postoje jasni pokazatelji da je najdjelotvorniji model psihosocijalnihintervencija kognitivno-bihevioralni strukturirani grupni tretman. Opravdanoje pitanje zbog "ega je to tako, odnosno $to ide u prilog takvom pristupu.Zbog "ega kognitivno-bihevioralni pristup?Kad se radi s po"initeljima nasilja nad #enom u obitelji, osnovno obilje#jekognitivno-bihevioralnog pristupa jest da integrira rad na unapre%enju vje$tinekontrole srd#be s psihoedukativnim radom na mijenjanju stavova prema nasiljunad #enama i #enama op!enito.22 U suvremenoj penolo$koj psihologiji zna"ajno mjesto pripada stavovima po"initeljakaznenih djela. Naime, stavovi utje"u na pona$anje, a promjena pona$anja temeljni je cilj

182

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.Naime, utvrdilo se da postoji zna"ajna povezanost izme%u pozitivnih stavovaprema nasilju i kori$tenja nasilja u partnerskim odnosima (Sugarman i Frankle,1996.). Stoga je nu#no u tretmanu po"initelja nasilja mijenjati autoritarne ipatrijahalne stavove, vrijednosti i pona$anja u obitelji. Naime, iako je nasiljestrukturalni socijalni fenomen, "ini ga pojedini mu$karac. Odgovornost zanasilje le#i na pojedinom mu$karcu. Mu$kar"evo odre%enje i razumijevanjenasilja dio je problema. Zato je va#no obrazovanje za stvaranje promjene imijenjanje svijesti kod mu$karaca u odnosu na nasilje. Promjena pona$anjamu$karca u velikoj mjeri ovisi o suo"avanju s njegovim uvjerenjima o nasiljuu $irem dru$tvenom kontekstu. Naj"e$!e se radi o mu$karcima koji misle da suu pravu i da se pona$aju u skladu s dominantnim dru$tvenim stavovima. Nitijedan model koji omogu!uje nasilnom mu$karcu da izbjegava svoju osobnuodgovornost za nasilje nije uspje$an u njegovu zaustavljanju. Potreban jekonfrontativan stav terapeuta koji jasno zna $to je sve nasilje u obitelji – anjegovo odre%enje proizlazi iz zakonskih normi i nije predmet pregovaranja ilidiskusije tijekom tretmana. Glavni je izazov terapeutu da mu$karac prihvatistvarnost svoga nasilnog pona$anja, posljedice i svoju neposrednu odgovornostza to pona$anje. Prema iskustvu u radu utvr%eno je da se obiteljsko nasilje nemo#e rje$avati bez promjena stavova mu$karaca prema #enama.Psihosocijalne intervencije koje su isklju"ivo usmjerene boljem upravljanjusrd#bom (“anger-managment”) nisu dostatne za razumijevanje mu$kar"evanasilja prema #eni. Naime, pokazalo se da !e mu$karci koji su nasilni u obiteljikroz takav program nau"iti tehnike za kontrolu srd#be, ali da se ne!e dogoditibitna promjene. Drugim rije"ima, takav program mo#e dovesti do toga da sefizi"ko nasilje zaista smanji ili zaustavi, ali da ostane sklonost emocionalnomnasilju, prijetnjama, ucjenama. Uz to, pokazalo se da ve!ina nasilnika u obiteljizapravo ima dobru kontrolu agresivnih poriva, jer nisu nasilni na radnom mjestuili u drugim sredinama, ali smatraju da je opravdano udariti partnericu. Mo#ese, $tovi$e, re!i da je rije" o ljudima koji sjajno, a ne lo$e kontroliraju svojusrd#bu. Kao $to navode Edwards i Hearn (2003.), “Mu$karci se koriste s to"noonoliko nasilja koliko je potrebno da postignu svoje ciljeve”. To ide u prilogtvrdnji da je nasilje nad #enom ponajprije zloupotreba mo!i mu$karca (Mullen-der, 1997.).Stoga se smatra da tipi"ni pristup upravljanju srd#bom nije opravdan uslu"ajevima obiteljskog nasilja jer ide u prilog tipi"nim poricanjima mu$karcai njegovu minimaliziranju nasilnog pona$anja. Tako “imati problem s kontrolomljutnje” mo#e istodobno biti i isprika i sastavni dio slike o mu#evnom pona$anju.To ne zvu"i kao kriminal, neprihvatljivo ili razmjerno s tjelesnom ili emocional-nom $tetom koju nanosi #eni.

penolo$kog tretmana. Vi$e o stavovima i promjeni pona$anja u kontekstu penolo$kog tretmanamo#e se prona!i u knjizi M. Mejov$eka (2002.) Uvod u penolo$ku psihologiju.

183

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.Zbog "ega grupni pristup?Grupni pristup ne samo $to je vremenski i financijski djelotvorniji ve!omogu!uje i niz drugih prednosti prema individualnom tretmanu. Grupni tret-man za mu$karce je manje prijete!i nego individualna terapija ili terapija para,smanjuje socijalnu izolaciju i nudi podr$ku. Programi koji se provode u grupitako%er $alju mu$karcu poruku da on nije jedini koji ima problem s nasiljem.Uz to "lanovi grupe mogu dobro konfrontirati i suo"avati jedni druge sa svojimnasilni"kim pona$anjem i uvjerenjima koja mu pridonose. Kroz sustavnodavanje povratnih informacija mala grupa omogu!uje mu$karcima da podr#a-vaju jedni druge u procesu promjene. Na taj na"in mu$karci ne samo da pove-!avaju svoje samopo$tovanje zbog osje!aja da su od koristi drugima ve! se ipotkrepljuje njihovo u"enje i mijenjanje (Edleson i Tolman, 1994.; Tutty i sur.,2001.).Grupa se tako%er pokazala vrlo uspje$nom u smanjivanju poricanja nasilja,$to je "est problem u radu s mu$karcima po"initeljima nasilja u obitelji. Naime,u grupi s mu$karcima koji imaju isti problem osje!aj srama je manji i mu$karacje spremniji ispri"ati svoju pri"u, $to je nu#no za po"etak procesa promjene.Naime, da bi se mogli u ne"emu promijeniti, nu#no je da prihvatimo da u tompodru"ju imamo problem. Sve dok mu$karac pori"e da je nasilan i ne do#ivljavanasilje kao problem ne!e se promijeniti. Grupa je izvrsno okru#enje da sepostigne ta promjena.Informacije o tome kako postati “pravi mu$karac”, mu$karci dobivaju oddrugih mu$karaca u grupi. Istra#ivanja su pokazala na koji sve na"in “vr$nja"kaskupina mu$karaca” reproducira nasilje mu$karaca. Stoga je jako va#no u grupisprije"iti da "lanovi pru#aju podr$ku jedni drugima u vezi s negativnim stavo-vima prema #enama. Zbog mogu!nosti da se u grupi dogodi negativno potkrep-ljivanje jako je va#no da grupni program od samog po"etka bude visokostrukturiran.Strukturirani grupni rad jednostavno zna"i da je sadr#aj i plan rada razvijenunaprijed i da ne proizlazi iz dinamike grupe kao takve. Prakti"ari se sla#u danedostatak strukture, pogotovo u po"etnoj fazi rada s po"initeljima nasilja,dovodi do rizika da se ljutnja i devijantni moral mnogih "lanova grupe uspostavekao grupna norma. Povezivanje mu$karaca, kako izvje$tavaju prakti"ari(Edelson i Tolman, 1994; Stosny, 1997.), stvara se oko najmanjeg zajedni"kognazivnika, koji je, u slu"aju grupa za tretman partnerskog nasilja, percipiranaviktimizacija od partnerice, #ena op!enito, te pravosudnog sustava koji je “nastrani” #ene. Stoga je dobro da se u prvoj fazi ne raspravlja o pravosudnomsustavu ili zakonu.U radu tih grupa klju"na je sigurnost #rtve te je va#no poduzeti sve $to je umo!i terapeuta da se to postigne:

184

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.• dati nasilniku i #rtvi pisani plan postupanja u kriznim situacijama i telefon-ske SOS brojeve,• izbjegavati intervencije koje poti"u osje!aj krivnje, srama i odba"enostiprije nego $to se usvoje tehnike reguliranja osje!aja,• ne dopustiti da nasilnik ode iz grupe ku!i uznemiren a da se prethodnonije smirio,• koristiti se sustavnom evaluacijom.Nasilni mu$karci imaju problema s razlikovanjem sebe i svoga pona$anja.Stoga im se mogu!nost da promijene svoje pona$anje "ini nemogu!om ili"udnom. Tretman koji !e potkrijepiti njihovu sliku o sebi kao “lo$im momcima”samo !e pridonijeti tome da se u skladu s time i pona$aju. Stoga terapeut trebauspostaviti “savez” s dijelom njihove li"nosti koji ne voli $to zlostavlja bli#nje.Tema mo!i tako%er je vrlo zna"ajna. Naime, ti mu$karci tijekom svoje socijali-zacije zamjenjuju shva!anje mo!i s destrukcijom. To dovodi do toga da seupotrebljava destruktivna mo! odnosno nasilje kao na"in kontrole najbli#ih.Stvarna mo! je konstruktivna te je klju"no raspravljati o tome kako je unutarnjamo! – nad svojim mislima, vrijednostima, osje!ajima i pona$anjem – na"in dase odupru destruktivnim porivima.3.2. Kako osigurati sigurnost %ene tijekompsihosocijalnih intervencija?Uvjerenje #ene treba li mu$karac i!i u program ili ne nije klju"no – to jestvar pravosudnog sustava koji to odre%uje. Iskustvo je pokazalo da #rtve mogubiti puno bla#e i spremnije oprostiti ili pak biti puno stro#e od pravosudnogsustava odnosno mjera koje su izre"ene. Njihova sigurnost treba biti u prvomplanu kad se formulira preporuka za sankciju ili mjeru. Stoga oni u sustavupravosu%a koji upu!uju mu$karce u neke programe psihosocijalnih intervencijamoraju provjeriti kakva je procedura tog programa pod vidom pove!anja #eninesigurnosti.Nitko ne bi smio pretpostavljati da je mu$karac “pod kontrolom” doksudjeluje u programu psihosocijalnih intervencija. To samo po sebi nije dovolj-no. Kontakt nadle#nih slu#bi sa #enom dok je mu$karac u tretmanu je klju"an– to pridonosi njezinoj sigurnosti, omogu!uje objektivnu sliku pona$anjamu$karca i daje #enama priliku da dobiju podr$ku. U svakom slu"aju va#no jeda je #ena informirana da je mu$karac uklju"en u program, da ima informativniletak koji zajedni"ki razvijaju slu#ba za rad s nasilnim mu$karcima i slu#ba zarad sa zlostavljanim #enama te da ima telefonski broj 24-satne linije za pomo!#enama. &enu tako%er treba informirati ako partner prestane dolaziti na grupuili je iz nje isklju"en.Poruka je da rad s mu$karcima treba biti samo jedan aspekt koordiniranog istrukturiranog pristupa zaustavljanju nasilja mu$karca nad #enom u partnerskim

185

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.vezama. Prioritet treba biti sigurnost #ene i djece jer su njihovo zdravlje i sigur-nost neposredno ugro#eni.

3.3. Zbog &ega je tretmanski rad s po&initeljimanasilja u obitelji te%ak?Nasilnici nad #enama u obitelji predstavljaju te$ku populaciju za rad stru"nja-cima s obzirom na njihovu slabu suradnju u tretmanu. Iako na tretman dolazenaj"e$!e na temelju sudskih odluka, njihovo dola#enje je neredovito: njih 30 -60% napu$ta tretman. Od onih koji zavr$e tretman oko 50% ih tijekom godinedana nakon tretmana ponovo po"inje zlostavljati (Stosny, 1997., Tutty i sur.,2001.).'imbenici koji pridonose tom zavidnom otporu promjeni zajedni"ki suonima koji prvotno i dovode do nasilja nad #enom. Prije svega to su nedostatciu reguliranju osje!aja koji dovode do pote$ko!e da se nose s osje!ajima krivnje,srama, tjeskobe da !e biti napu$teni. Tijekom tretmana nasilnici tu svoju ranjivostpretvaraju u srd#bu kao $to to "ine kod ku!e. Razlika je u na"inu na koji o"itujusrd#bu. U grupi to o"ituju kao srdito pridr#avanje pravila ili stalno pronala#enjezamjerki ili kao tupo, naizgled ravnodu$no pona$anje i povla"enje.Nasilni mu$karci te#e vidjeti sebe kao nemo!ne #rtve koje su uvu"ene unasilno pona$anje. Oni imaju vanjski lokus kontrole i u pravilu optu#uju "lanovesvoje obitelji ili $iri dru$tveni kontekst ili neku specifi"nu situaciju u kojoj sedogodilo nasilje za po"injeno nasilje. Naravno, posljedica toga je odbijanjeodgovornosti za nasilni"ko pona$anje i slaba motivacija za sudjelovanje utretmanu.Istra#ivanja dosljedno pokazuju da nasilnici imaju nisko samopo$tovanje.'esto se osje!aju neadekvatni i nezadovoljni sami sa sobom. O"ituju pote$ko!eu intimnosti, povjerenju, uzajamnosti, suosje!anju, ljubomorni su, imaju strahod odbacivanja, strah od punog prepu$tanja u odnosu itd. (Gondolf, 1988.;Dutton i sur., 1994.). Sumnje u svoj status kod partnerice dovode do toga da supreplavljeni neorganiziranim osje!ajima straha, krivnje, srama. Raspola#u!i smalo vje$tina za reguliranje unutarnjih stanja, nasilnici za te osje!aje krivesvoje partnerice, $to im daje privremeni osje!aj olak$anja i mo!i kroz porastsrd#be. Naravno, $to vi$e okrivljuju svoje bli#nje za svoje osje!aje, to subespomo!niji i imaju manje kontrole nad svojim osje!ajima.To sve "ini rad s nasilnicima vrlo izazovnim i napornim za terapeuta iobja$njava relativno visoki postotak mu$karaca koji neredovito sudjeluju utretmanu ili ga napu$taju. Naime tretman nu#no dovodi do bolnog suo"avanjanasilnih mu$karaca s vlastitom ranjivosti i bespomo!nosti. A upravo su senasiljem borili protiv tih osje!aja.

186

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.3. 4. Prikaz postoje!ih programa psihosocijalnih intervencija3.4.1. Duluth model intervencija s nasilnim mu!karcimaJo$ 1980. godine nakon izuzetno nasilnog ubojstva jedne #ene, osnovan jeDuluth Domestic Abuse Intervention Project (DAIP) "iji je cilj bio da sezajednica suo"i na nov na"in s problemom nasilja u obitelji. Od tada se u okviruDAIP-a radilo s nekoliko tisu!a nasilnih mu$karaca, a imao je najve!i utjecajna razvoj psihosocijalnih intervencija s nasilnim mu$karcima u Sjevernoj Ameri-ci i Europi. Upravo zbog toga smo mu posvetili i posebnu pozornost. 3Ono $to taj program "ini posebnim jest pristup za koji sami autori upredgovoru knjige koja opisuje taj model ka#u: “Suo"ili smo se s pona$anjemnasilnika i doveli u pitanje njihova uvjerenja na najsuosje!ajniji na"in na kojismo mogli” (Pence i Paymer, 1993.).Teoretski okvirDAIP program rada s nasilnim mu$karcima temelji se na hipotezi da senasilje koristi kako bi se kontroliralo pona$anje drugih ljudi. Program je kreirantako da se provodi u zajednici kako bi institucije zajednice zajedni"ki pridonijelesmanjivanju mo!i nasilnika nad #rtvom i istra#ile sa svakim nasilnikom namjerei izvore njegova nasilni"kog pona$anja te mogu!nosti promjene kroz razvijanjedruga"ijeg tipa odnosa sa #enama (Pence i Paymer, 1993.). U okviru programarazvili su kota" mo$i i kontrole (opisan u: Ajdukovi! i Pavlekovi!, 2003.) kojijasno pokazuje da je nasilje nad #enom u obitelji prije obrazac pona$anja negoneki izolirani "in ili cikli"ka eksplozija zatomljene srd#be, frustracije ili bolnihosje!aja. Iako mnogi mu$karci do#ivljavaju da su izgubili kontrolu ili da supreplavljeni izljevom emocija, njihovo pona$anje nije bez nakane, nijenemotivirano. Taktika nasilnika odra#ava taktiku kojom se koriste mnoge grupeili pojedinci koji imaju mo!.Povijest mu$karca koji zlostavlja povijest je izlo#enosti nasilju u djetinjstvu,izlo#enosti mu$kim modelima koji su odr#avali neprijateljski stav prema#enama, izlo#enost okru#enju nesklonom #enama, alkoholizmu, klasnom ilietni"kom ugnjetavanju te nedovoljnoj ljubavi i pa#nji u djetinjstvu. No DAIPmodel me%usektorskih intervencija i grupa za mu$karce strukturiran je tako da“"uva” sve uklju"ene - mu$karce, voditelja psihosocijalnog tretmana, pravosud-ne djelatnike i druge – od toga da pronalaze opravdanje za mu$kar"evo pona$anjei da se uklju"e u uobi"ajenu praksu okrivljavanja #rtve. Mnogi mu$karci koji3 Dodatni podaci o DAIP programu mogu se na!i na web-stranici http://www.duluth-model.org

187

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.dolaze u grupu imaju ozbiljne emocionalne probleme. Mnogi imaju slabukontrolu impulsa, mnogi su nesigurni, ljubomorni, imaju slabe komunikacijskevje$tine, a njihova kolektivna povijest puna je nasilja. Ti "initelji pridonose iliutje"u na pona$anje mu$karaca, ali nisu UZROCI nasilja. Oni su dodatak njego-vu nasilju i prepreka svrhovitoj promjeni.Sadr#aj programaTijekom 1981. godine, kad se projekt po"eo organizirati policija, pravosu%ei stru"njaci u podru"ju mentalnog zdravlja koji su se u nj uklju"ili dogovorilisu se da !e "in nasilja u obitelji biti tretiran kao isklju"iva odgovornost osobekoja ga je po"inila. Drugim rije"ima, policija vi$e ne!e temeljiti svoju odlukuo uhi!enju i prijavljivanju na tome $to ka#e #rtva ili kako je #rtva pridonijelasva%i koja je prethodila nasilju, ve! !e reagirati na osnovi "injenice da se nasiljedogodilo. U pritvoru osoba !e se zadr#ati dok pravosudni sustav ne utvrdi uvijeteotpusta. Odvjetni$tvo ne!e interpretirati #enin zahtjev da se odustane od optu#bekao znak da je ona sigurna u obitelji i na strani mu$karca, ve! kao znak njezineranjivosti. Sud ne!e izre!i mjeru koja !e imati posljedice i za mu$karca i #enu(npr. nov"anu kaznu). Terapeut ne!e zapo"injati bra"no savjetovanje ili raditina pobolj$anju partnerskih odnosa dok je nasilje prisutno odnosno dok nisunestale okolnosti koje mu pridonose. Poruka zajednice bila je jasna:Kad zlostavlja! svoju partnericu, ti nisi #rtva, ve$ agresor. Ili prestani ili$e! izgubiti zna"ajan dio svojih osobnih sloboda.Po mi$ljenju autora, za velik uspjeh i dugogodi$nju odr#ivost programaklju"ni "imbenik bila je iznimna podr$ka pravosudnog sustava.DAIP prima gotovo sve osobe upu!ene od suda. Tako%er prima i dobrovoljnesudionike. Ipak neki po"initelji nisu pogodni za grupu. Tu odluku donosikoordinator programa nakon po"etnog intervjua ili kad se odre%eni problemio"ituju tijekom rada grupe. Kao prepreke za sudjelovanje u ovom programupsihosocijalnih intervencija navode se:• Alkohol i droga. Mu$karci s kroni"nim ili ozbiljnim problemima s alkoho-lom ili drogama nisu primjereni za ovakav grupni tretman. Obi"no vi$eod polovine "lanova grupa prekomjerno pije, no ne radi se o bolestialkoholizma.• Psiholo$ki problemi. Ponekad je uz grupni tretman potrebna individualnaterapija nasilja, ali se vrlo rijetko provodi u okviru DAIP programa.Mu$karci nisu u programu zbog osobnih ili obiteljskih disfunkcija, ve!zbog toga $to su socijalizirani na na"in da je nasilje odgovaraju!e pona$anjeza mu$karce. Ako je utvr%ena mentalna bolest ili je procijenjeno da onamo#e biti prepreka sudjelovanju u grupi, potreban je druga"iji tretman.• Ometaju!e pona$anje. Ako se pojedinac stalno pona$a u grupi tako daunosi razdor, anarhiju i ometa, ali ne "ini nova nasilna djela i redovitodolazi na grupu, koordinator ga mo#e uputiti u drugi tip tretmana.

188

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.Po"initelji koji se uklju"uju u tretman potpisuju ugovor u kojem je navedenoda !e se uspostaviti kontakt s njegovom partnericom kako bi se dobio puniuvid u povijest zlostavljanja, da !e ona tako%er dobiti telefonski broj njegovaterapeuta i da !e biti obavije$tena o svemu zna"ajnom vezano uz njegovosudjelovanje u programu. Ako odbije potpisati, ne mo#e sudjelovati u programu.Program se provodi 26 tjedana, a susreti se odr#avaju jednom tjedno. Ciljeviprograma jesu:1. Pomo!i po"initelju da razumije svoje nasilno pona$anje kao na"in kontro-le partnerice i vrijednosni sustav koji je u temelju takvog nasilnog ikontroliraju!eg pona$anja.2. Pove!ati razumijevanje po"initelja o uzrocima njegova nasilja istra#uju!ikulturalni i socijalni kontekst u kojem se koristi nasiljem protiv partnerice.3. Pove!ati spremnost po"initelja da promijeni svoje pona$anje istra#uju!inegativne u"inke pona$anja na partnerski odnos, partnericu, djecu, prijate-lje i njega samoga.4. Poticati po"initelja da postane odgovoran za svoje nasilno pona$anje iu"inke koje ono ima na partnericu i druge.5. Potaknuti po"initelja da poduzme potrebne korake ka promjeni svogapona$anja.6. Osigurati prakti"ne informacije kako se mijenja nasilno pona$anje istra#u-ju!i nekontroliraju!e i nenasilne na"ine pona$anja u partnerskom odnosu.Program predstavlja kombinaciju kognitivno-bihevioralnog pristupa kojiosigurava individualnu promjenu pona$anja i obrazovanja u socio-kulturalnomkontekstu koje omogu!uje promjenu vrijednosti koje su u temelju nasilni"kogpona$anja prema #enama. Kognitivno-bihevioralni dio programa koristi se dase nau"i mu$karca da identificira “okida"e” svoga nasilni"kog pona$anja i takokontrolira agresiju, da upozna unutarnji monolog koji dovodi do eskalacijenasilni"kog pona$anja, da upozna svoje osje!aje koje ima za to vrijeme,prepozna to"ke u kojima mora postupiti druga"ije (npr. izmaknuti se iz situacije- uzeti “time-out”). Dakle, u prvoj fazi programa mu$karci trebaju nau"itikako zaustaviti fizi"ko nasilje. No to nije dovoljno. Tada nastupa edukativnidio programa. Naime, nije srd#ba to $to dovodi mu$karce da su nasilni prema#enama, ve! sustav vrijednosti po kojem mu$karac smatra da ima pravodominirati i kontrolirati #enu. Iako se na prvi pogled "ini da taj pristup integriradvije kontradiktorne perspektive – kognitivno-bihevioralni tretman srd#be isocio-kulturalnu reedukaciju, iskustvo je pokazalo da takva kombinacijapridonosi tome da se mu$karac prvo prestane pona$ati nasilno, a da zatimprestane vjerovati da #ene treba pokoriti. Stoga se "esto za taj model koristi inaziv “psiho-edukativni” model.

189

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.3.4.2. Terapeutsko pravosu#e u slu"ajevima obiteljskog nasilja (Kanada)Specifi"an model rada s nasilnicima u obitelji predstavlja pilot-projekt uspo-stavljanja sudova za obiteljsko nasilje u Kanadi. Ovdje !emo prikazati iskustvouspostavljanja takvog suda u razdoblju od 1998. do 2003. godine u Vancouveru(Fritzler i Simon, 2000.; Fritzler, 2003.).Sud za obiteljsko nasilje u Vancouveru poku$aj je objedinjavanja na"elaterapeutskog pravosu%a, restorativne pravde i preventivnog prava, a cilj mu jeosigurati sigurnost i dobrobit #ene i djece te odgovornost po"initelja za nasilje.Polaze!i od navedenih ciljeva ne "udi da se smjernice za sudsko odlu"ivanje uslu"ajevima obiteljskog nasilja temelje na op!eprihva!enim spoznajama ouzrocima i dinamici nasilja u obitelji. To su sljede!e postavke:• Obiteljsko nasilje nije problem kontrole srd#be.• Obiteljsko nasilje je nau"eno pona$anje.• Obiteljsko nasilje naj"e$!e uklju"uje kontrolu pona$anja drugih, uklju"u-ju!i razli"ite oblike zlostavljanja.• Nasilnik – a ne zlouporaba sredstava ovisnosti, #rtva ili odnos – jest uzroknasilja u obitelji.• Obiteljsko nasilje je odabrano pona$anje nasilnika.• Opasnost za #rtvu i djecu raste u vrijeme napu$tanja nasilnika, odnosnoodlaska iz nasilnog partnerskog odnosa.• Pona$anje #rtve naj"e$!e je na"in na koji si #rtva osigurava pre#ivljavanje.• Sudovi se trebaju koristiti pristupom usmjerenim rje$avanju problema ucilju pove!anja sigurnosti #rtve i ishoda koji dovode do zaustavljanjanasilja.• Sud se treba koristiti za$titnim mjerama "iji je cilj onemogu!ivanje kontak-ta nasilnika i #rtve kao i druge za$titne mjere koje su se pokazale djelotvor-nima za smanjivanje obiteljskog nasilja.• Sud treba prepoznati prepreke koje ima #rtva kako bi poduzela odgovara-ju!e mjere samopomo!i i samoza$tite i razloge zbog kojih #rtva nije kadradjelotvorno se nositi s obiteljskim nasiljem bez intervencija koje dolazeod “tre!e strane”.Suci trebaju imati u fokusu sigurnost #rtve i odgovornost nasilnika. Da bi tomogli bolje "initi, potrebno je da u svakoj fazi sudskog postupka procjenjujurazinu odnosno "imbenike koji pridonose stvarnoj opasnosti po #rtvu. Kako biprocijenili opasnosti u slu"ajevima obiteljskog nasilja, suci trebaju utvrditipostoji li:• prijetnja nasilnika da !e ubiti #rtvu ili druge "lanove obitelji,• eskalacija nasilja – intenzitet nasilja u tom i prethodnim slu"ajevima,• prethodno kori$tenje oru#ja kao na"ina prijetnje i dostupnost oru#ja nakonzavr$etka postupka odnosno kazne,• kroni"ni problemi s alkoholom ili/i drogama,

190

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.• netretirana mentalna bolest, uklju"uju!i prijetnje samoubojstvom ilipoku$aje samoubojstva,• povijest uho%enja i pra!enje #rtve,• prethodno kr$enje odredbi suda.U slu"ajevima obiteljskog nasilja sud treba brzo intervenirati kako bi seprekinuo krug nasilja. Jedna je od najva#nijih uloga sudova za obiteljsko nasiljeomogu!iti konfrontaciju nasilnika s njegovim kognitivnim distorzijama. Kog-nitivne distorzije uklju"uju minimaliziranje i poricanje nasilja te optu#ivanje#rtve ili drugih osoba. Da bi se to postiglo, sud upu!uje nasilnike u jedan od$est programa koji su licencirani za rad s nasilnicima u podru"ju njegova djelo-vanja. Programi su licencirani u skladu sa Standardima za provo#enje programas po"initeljima nasilja u obitelji koje je uspostavilo nadle#no dr#avno tijelo.4Programi se sastoje od $estomjese"nog obveznog grupnog tretmana koji seprovodi jednom tjedno u trajanju od najmanje 90 minuta. Evaluacija je pokazalada 1/3 nasilnika nije uspje$no okon"ala tretman ponajvi$e zbog neredovitogdola#enja. Naime, dopu$tena su samo dva neopravdana izostanka u tomrazdoblju, a ako je bilo vi$e od dva opravdana izostanka, mu$karac je mogaoponovo krenuti u novu grupu. Sudac je stalno u kontaktu sa slu#bama kojeprovode tretman i redovito prati njegovu uspje$nost.Brzina suda vrlo je zna"ajna da se nasilnik, "esto prvi put suo"en s reakcijompravosudnog sustava, uklju"i u tretman dok je jo$ otvoren za psihosocijalneintervencije, dok jo$ nije izgradio nove obrambene mehanizme poricanja iokrivljavanja drugih. To zna"i da slu"ajevi obiteljskog nasilja imaju visokprioritet u pravosudnom sustavu i da sud tako, tako%er, $titi #rtvu. Naime,istra#ivanja su pokazala da je #rtva u posebno rizi"noj situaciji i posebno ranjivau fazi prije sudskog postupka.Po mi$ljenju samog suca Fritzlera (2003.) kazne moraju biti brze, a ne o$tre(stroge). Neko vrijeme u zatvoru mo#e jasno pokazati nasilniku da snosiposljedice svoga pona$anja, no to treba biti proporcionalno njegovu kaznenomodnosno prekr$ajnom djelu. Visoke nov"ane kazne treba izbjegavati jer se te$konapla!uju i u pravilu optere!uju cijelu obitelj. Nov"ana se kazna mo#e smanjiti,ali zato po"initelj sam pla!a tretman.3.4.3. CHANGE program za mu!karce (Velika Britanija)Najstariji program u Velikoj Britaniji za rad s nasilnim mu$karcima kao diosudskih mjera je program CHANGE (PROMJENA) koji se po"eo razvijati jo$4 Posebno je zanimljivo da je, izme%u ostalog, obveza nositelja psihosocijalnih intervencijakoja proizlazi iz Standarda za provo#enje programa s po"initeljima nasilja u obitelji da baremna po"etku i kraju programa kontaktiraju sa #rtvom kao dio obavezne evaluacijske procedure.

191

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.1989. godini u (kotskoj. Od samog po"etka program se zalagao za pristupnasilju nad #enom u obitelji kao kaznenom djelu. No iskustva u pra!enju mu$ka-raca kojima je bila izre"ena zatvorska kazna zbog nasilni"kog pona$anja uobitelji pokazala su da, iako za vrijeme njegova boravka u zatvoru #ena imapriliku organizirati svoj #ivot i poduzeti mjere opreza koje pove!avaju njezinusigurnost, sama kazna zatvora ne dovodi do promjene pona$anja mu$karca.Stoga su osniva"i CHANGE programa odlu"ili razviti program za mu$karce.Prvi grupni program psihosocijalnih intervencija za po"initelje nasilja uobitelji ponudili su pravosudnom sustavu 1990. godine i od tada uspje$nodjeluju. Njihov je program, tako%er, razvijen u okviru kognitivno-bihevioralnogpristupa. Svrha programa je da kao dio kaznenih mjera provode reedukacijumu$karca po"initelja nasilja nad #enom kako bi potaknuli njegovu odgovornostza po"injeno nasilje i ponudili mu mogu!nost za promjenu. Teoretska jeperspektiva programa da je nasilno pona$anje mu$karca hotimi"no, iako neuvijek svjesno pona$anje, kojim se mu$karac koristi da bi zadr#ao mo! nad#enom i kontrolirao je u partnerskom odnosu. Program se nadopunjuje radomorganizacija za za$titu #ena i drugih "lanova obitelji koji su pre#ivjeli nasilje.Ciljevi programa su:• Pove!ati svjesnost mu$karca da je njegovo nasilno i zlostavljaju!e pona$a-nje namjerno i da je on odgovoran kako za svoje nasilno pona$anje tako iza njegovu promjenu.• Dovesti u pitanje stavove i uvjerenja po"initelja koja su u temelju takvogpona$anja.• Razviti vje$tine #ivljenja s partnericom na nenasilan na"in.• Pratiti individualni napredak mu$karca te o tome izvijestiti nadle#nogsocijalnog radnika u slu#bi za$titnog nadzora i sud.Program traje 16 do 22 susreta ovisno o tome koliko brzo nasilni mu$karciprolaze odnosno ovladavaju predvi%ene obrazovne module. Prije zapo"injanjaprograma mu$karci potpisuju ugovor o sudjelovanju u kojem su jasno navedenapravila i zahtjevi programa. Kako se program odvija kao dio sudske mjereza$titnog nadzora, nepridr#avanje ugovora vra!a mu$karca nazad na sud.To je jedan od rijetkih programa koji raspola#e podacima o evaluaciji svojihintervencija. U"inak CHANGE programa za mu$karce uspore%en je s u"inkomdrugih pravosudnih sankcija kao $to je nov"ana kazna, za$titni nadzor, bezposebnih obveza i zatvor. Utvr%ena je zna"ajna djelotvornost programa usmanjivanju nasilnog pona$anja, boljoj kontroli pona$anja i pobolj$anju kvalitetepartnerskih odnosa (Dobash, 2000.) .Program CHANGE djeluje kao nevladina organizacija, koja uz neposrednirad s po"initeljima nasilja kao dijelom sudske obaveze, provodi trening zapotrebe pravosudnog sustava. Tako%er, nudi usluge edukacije i konzultacijediljem Velike Britanije, ali i me%unarodno, u vezi sa zapo"injanjem i provo%e-njem programa psihosocijalnih intervencija s nasilnim mu$karcima.55 Dodatni podaci o CHANGE programu mogu se na!i na http://www.changeweb.org.uk

192

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.U Velikoj Britaniji djeluje i niz drugih programa u ovom podru"ju. NjihovInstitut za istra%ivanje i tretman delinkvencije objavio je priru"nik u kojem suopisani razli"iti programi koji se odvijaju u zajednici kao dio alternativnihsankcija ili/i za$titnih mjera po"initeljima kaznenih i prekr$ajnih djela – odlije"enja od alkoholizma, prometnih delikata, rada s maloljetnim delinkventima,unapre%enja roditeljskih vje$tina, pa do rada s nasilnicima u obitelji. U knjizije opisano sedam programa koji djeluju u zajednici u cilju sprje"avanja daljnjegnasilni"kog pona$anja u obitelji (Martin, 1998.). U prilogu 1 opisali samo triod tih sedam programa jer su ostali po svom sadr#aju i na"inu provedbe vrlosli"ni. Valja naglasiti da su programi za kontrolu srd#be prikazani u ovompriru"niku kao zasebna skupina. Ti su programi namijenjeni i mu$karcima i#enama, mladim osobama i onima koji imaju sklonost nasilni"kom pona$anjuu razli"itim podru"jima #ivota, a ne specifi"no u obiteljskom okru#enju.Kao $to mo#emo vidjeti u prilogu 1 te iz opisa programa CHANGE, psiho-socijalnim intervencijama s nasilnim mu$karcima kao dijelom kaznenih mjerau Velikoj Britaniji zajedni"ko je (1) da se provode u grupi, (2) da se temelje nakognitivno-bihevioralnom modelu i da su inspirirani s Duluth Abuse Interven-tion Programme (DAIP), (3) da su usmjereni na promjenu uvjerenja i stavovamu$karaca, (4) da imaju jasna pravila provo%enja jer je rije" o programimakoji su dio sudskih mjera odnosno za$titnog nadzora, (5) da se posebna obvezapsihosocijalnog tretmana provodi kao dio za$titnog nadzora i u udrugamacivilnog dru$tva i dobrotvornim organizacijama, (6) iako se radi o sudskimmjerama, bitni kriterij uklju"ivanja nasilnih mu$karaca jest procjena njihovemotivacije za promjenom pona$anja, (7) da u njihovu provo%enju zna"ajnuulogu imaju ponajprije socijalni radnici koji su u Velikoj Britaniji tradicionalnozadu#eni za provo%enje za$titnog nadzora.3.4.4. Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasiljau obitelji u AustrijiRazvoj psihosocijalnih intervencija s mu$karcima po"initeljima nasilja nad#enom u obitelji pokazuju da su primjeri dobre prakse u nekim zemljama utjecalina razvoj novih programa u drugim zemljama. Dok je razvoj programaCHANGE bio pod sna#nim utjecajem DAIP programa iz Sjedinjenih Ameri"kihDr#ava, program CHANGE utjecao je na razvoj sli"nih programa u Austriji.Ministarstvo obitelji Austrije 1998. godine organiziralo je trening za pilot-pro-gram STOP za nasilne mu$karce u Salzburgu te je prevelo priru"nik koji jerazvio CHANGE za internu upotrebu.S obzirom na to da je rije" o zemlji "ija je pravosudna tradicija najsli"nijana$oj, ukratko !emo ne$to re!i o pravnoj regulativi nasilni"kog pona$anja uobitelji u Austriji (Logar, 2003.). Razvoj dru$tvene reakcije na nasilje nad #enom

193

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.u obitelji u Austriji je tekao na vrlo sli"an na"in kao u Hrvatskoj. Prve programenamijenjene #enama #rtvama obiteljskog nasilja ponudile su nevladine organi-zacije. Prvo skloni$te za #ene #rtve nasilja je otvoreno u Be"u 1978. godine, adanas djeluju 22 skloni$ta diljem Austrije. Danas u Austriji kao koordinacijskotijelo djeluje Informativni centar protiv nasilja koji je otvoren u Be"u 1998.godine. U proteklom razdoblju dogodile su se zna"ajne promjene u austrijskomzakonodavstvu vezane uz nasilje u obitelji, pri "emu je najva#nije dono$enjeZakona o za!titi od nasilja koji je usvojen 1997. godine i razvoj centara zaintervencije. Centri za intervencije razvili su se u skladu s DAIP modelomrada. Svrha im je da pru#aju podr$ku #rtvama, ali da tako%er unapre%uju metodeintervencija i me%uresornu suradnju. Centri su uspostavljeni po regionalnomprincipu, a njihov rad zajedni"ki financira Ministarstvo unutarnjih poslova iMinistarstvo socijalne sigurnosti i generacija.Zna"ajna uloga centara za intervencije je provo%enje intervencija s po"ini-teljima, uklju"uju!i i organiziranje “socijalnog treninga” koji je dio mjerapredvi%enih Zakonom o za$titi od nasilja. Sve intervencije s nasilnicima provodese uz pristanak #ene. Cilj intervencija s nasilnicima jest da ih se $to prije nakonprijave suo"i s tim da je njihovo nasilno pona$anje dru$tveno neprihvatljivo ika#njivo te da se nasilje odmah zaustavi. U provo%enju treninga s nasilnicimaCentar za intervencije u Be"u blisko sura%uje s Centrom za mu$karce koji jetako%er u Be"u. Dosada$nje je iskustvo da je napu$tanje treninga za mu$karceveliko i da je te$ko procijeniti njegovu djelotvornost.6

4. PREPORUKE ZA PROVEDBU PSIHOSOCIJALNIHINTERVENCIJA S PO"INITELJIMA NASILJANAD 'ENOM U OBITELJI U HRVATSKOMPRAVOSUDNOM SUSTAVUMe%unarodna iskustva pokazala su da je "imbenik koji zna"ajno pridonosizaustavljanju nasilni"kog pona$anja uklopljenost psihosocijalnog tretmana zanasilne mu$karce u koordiniranu intervenciju zajednice "iji je cilj zaustavljanjei sprje"avanje nasilja nad #enom u obitelji. Svaki projekt usmjeren na nasilnemu$karce treba kao svoj primarni cilj imati sigurnost i za$titu #ene i kao takavbiti odgovoran $irem socijalnom kontekstu u kojem se odvija. Programi zanasilne mu$karce koji se odvijaju u izolaciji nisu uspje$ni.Da bi se to postiglo, potrebno je na razini lokalne zajednice razvijati akcijsko--intervencijske projekte koji !e biti oblikovani u skladu s veli"inom populacije,veli"inom podru"ja, dostupnosti resursa za intervencije, suradnjom klju"nih6 Vi$e o radu Domestic Abuse Intervention Program u Be"u mo#e se prona!i na http://www.interventionsstelle-wien.at

194

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.aktera dru$tvene reakcije u slu"ajevima nasilja nad #enom u obitelji. Slijediopis glavnih podru"ja djelovanja zna"ajnih u takvim intervencijskim projektima(Vije!e Europe, 1995.):1. Intervencijski projekt mijenja razmi$ljanje o nasilju u zajednici grade!ivrijednosni okvir na kojem se temelje intervencije.2. Intervencijski projekt osigurava pra!enje slu"aja od prvog kontakta dozaklju"ivanja predvi%enih intervencija.3. Intervencijski projekt koordinira razmjenu informacija i me%uresornusuradnju te koordinira dono$enje odluka na me%uresornoj razini.4. Intervencijski projekt osigurava da su resursi i usluge koje nude sigurnosti za$titu od daljnjeg nasilja dostupni #rtvi i ostalim "lanovima obiteljiosiguravaju!i joj informacije o programima za #ene #rtve nasilja u obitelji.5. Intervencijski projekt koristi se kombinacijom sankcija, ograni"enja iusluga rehabilitacije da bi se jasno pokazala odgovornost nasilnika zanasilno pona$anje i za$titila #rtva od daljnjeg zlostavljanja.6. Intervencijski projekt vodi brigu da se maksimalno smanji $teta po djecukoja odrastaju u obiteljima gdje je #ena izlo#ena nasilju partnera tako dase u svakoj to"ki intervencije procjenjuje najbolji interes djece i na"inina koje se mogu smanjiti ili dokinuti rizici za djecu.U pogledu psihosocijalnih intervencija s mu$karcima kao dio pravosudnihmjera, kriti"ki pregled postoje!ih iskustava upu!uje na sljede!e:• Pod pojmom psihosocijalne intervencije razumiju se svi “psiholo$kitretmani” koji nadilaze “puko” ka#njavanje ili zastra$ivanje, a usmjerenisu na pozitivne promjene kod po"initelja i koji, upravo zbog tih promjena,a ne ponajprije straha od ka#njavanja, mogu smanjiti recidivizam. Psiho-socijalne intervencije odnose se na $iroki raspon usluga koje se pru#ajupo"initeljima i koje utje"u na njihove stavove, sliku o sebi, mentalno stanjei pona$anje.• U radu s po"initeljima nasilnog pona$anja u obitelji najuspje$nijim sepokazao grupni strukturirani tretman koji se provodi u skladu s kognitivno--bihevioralnim pristupom i temelji se na konceptu psiho-edukacije.• Rad s po"initeljima nasilja u obitelji je uspje$niji ako je dio sudskih obvezakoje se provode vrlo brzo nakon uhi!enja za nasilni"ko pona$anje.• Svrha psihosocijalnih intervencija s nasilnim mu$karcima jest zaustavitinasilje nad #enom. To se posti#e suo"avanjem mu$karaca s tim da jenjihovo pona$anje nasilno, da su oni odgovorni za svoje pona$anje i zanjegovu promjenu. Mu$karci prolaze kroz proces psiho-edukacije u kojemse upoznaju s izvorima svog nasilnog pona$anja koji su vezani uz njihovupotrebu za mo!i i kontrolom u partnerskim odnosima, ali ih se, tako%er,pou"ava kako da bolje kontroliraju svoje osje!aje, pogotovo osje!aj srd#be.• Uspje$ne psihosocijalne intervencije s nasilnicima karakteriziraju:� neposredni ili posredni kontakt nadle#ne slu#be sa #enama #rtvama,� suradnja i koordinacija s programima koji se skrbe za #enu,

195

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.� jasan teorijski okvir rada koji polazi od toga da nasilje mu$karca nad#enom u najve!em broju slu"ajeva odra#ava potrebu za mo!i i kontro-lom u partnerskim odnosima,� jasni kriteriji odabira polaznika, tako da u takve programe ne trebajubiti uklju"eni mu$karci koji nemaju interes ili potencijale za promjenusvoga pona$anja, barem ne u kratkom razdoblju, kroni"ni alkoholi"ariili ovisnici i psihi"ki bolesnici,� sklapanje “ugovora” s nasilnikom u kojem su jasno navedene obavezepo"initelja te sadr#aj i na"in rada, odnosno njegovo potpisivanje suglas-nosti za sudjelovanje u takvoj mjeri,� sustavna evaluacija i unapre%ivanje rada.• Psihosocijalne intervencije s nasilnim mu$karcima provode se kao dioprograma vladinih i nevladinih slu#bi i organizacija. Nu#no je da postojejasni kriteriji licenciranja i sustavnog pra!enja rada takvih programa.• Za cjelovitu i djelotvornu pravosudnu reakciju na nasilje u obitelji uzslu#be i organizacije koje nude programe psihosocijalnih intervencijava#no je razvijati i slu#bu za$titnog nadzora.• Financiranje sudjelovanja u programima psihosocijalnih intervencija razli-"ito se regulira, no "esto sami nasilnici pla!aju sudjelovanje u programu.Ako #ive u nepovoljnim socio-ekonomskim okolnostima, tro$kove snosisustav pravosu%a.Pri uvo%enju psihosocijalnih intervencija s po"initeljima nasilja u obiteljikao posebnih obaveza ili/i za$titnih mjera policija i pravosu%e trebaju biti dobroupoznati s njihovim teorijskim utemeljenjem, na"inom njihova provo%enja, alii njihovom djelotvorno$!u. Naime, iskustva iz svijeta pokazala su da je rije" ointervencijama koje, iako su obvezni dio sudskih mjera, u prosjeku oko 40%onih koji su u njih uklju"eni napu$taju ili ne uspijevaju zavr$iti program. Stogaje va#no da svi uklju"eni – #ena #rtva, policija, pravosu%e, socijalna skrb,stru"njaci koji provode program – imaju realna o"ekivanja od psihosocijalnihintervencija. Tada !e psihosocijalne intervencije biti zna"ajna i u"inkovitanadopuna raspona kaznenih mjera prema po"initeljima nasilja u obitelji.

LITERATURAAjdukovi!, M. (2003.) Nasilje u obitelji, u: Puljiz, V. i Bouillet, D. (ur.) Nacionalna obiteljskapolitika. Zagreb: Dr#avni zavod za za$titu obitelji, materinstva i obitelji, 239-274.Ajdukovi!, M. i Pavlekovi!, G. (2003.) (ur.) Nasilje nad #enom u obitelji. II., dopunjeno izdanje.Zagreb: Dru$tvo za psiholo$ku pomo!Dankwort, J. (1992.-1993.) Violence against women: Varying perceptions and interventionspractices with woman abusers. Intervention, 92, 34-49.Dobash, R. P. (2000.) Evaluating criminal justice interventions for domestic violence, Crime &Delinquency, 46 (2) 252-270.

196

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.Dutton, D., Saunders, K., Starzomski, A. i Bartholomew, K. (1994.) Intimacy-anger and secureattachment as precursors of abuse in intimate relationship. Journal of Applied SocialPsychology, 24, 1367-1368.Edleson, J. L. i Tolman, R. M. (1994.) Group intervention strategies for men who batter. Directionsin Mental Health Counseling, 5(7), 4-15.Edwards, S. i Hearn, J. (2003.) Working against men’s domestic violence: Priority policies andpractices for men in intervention and societal change. Vije!e EuropeFarrington, D. P. (1992.) Psychological contributions to the explanation, prevention and treatmentof offending, u: Lösel, F., Bender, D. i Bliesneder, T. (ur.) Psychology and Law, Berlin: DeGruyter, 35-51.Fritzler, R. i Simon, L. (2000.) Creating a domestic violence court: Combat in the trenches.Court Review, 37: 28-39.Fritzler, R. (2003.) Therapeutic jurisprudence in a domestic violence court: reflections on fiveyears of judicial experimentation. Psychology & Law International InterdisciplinaryConference, Edinburgh, 7-12 July.Gondolf, E.W. (1985.) Men who batter: An integrated approach for stopping wife abuse. HolmesBeach, FL: Learning PublicationGondolf, E.W. (1988.) Who are those guys? Toward a behavioral typology of batterers. Violenceand Victims, 3, 187 – 203.Logar, R. (2003.) Stopping the perpetrator: The new Domestic Violence Bill and the work of theIntervention Centres in Austria. Vienna: Domestic Abuse Intervention CentreLösel, F. (1995.) Evaluating psychoscila intreventions in pisons and other penal context, u:Vije!e Europe (1995.) Psychosocial interventions in the criminal justice system. EuropeanCommittee on Crime Problems. Criminological research, Vol. XXXI, 79-114.Martin, C. (1998.) The ISTD handbook of community programmes. Winchester: Waterside PressMatijevi!-Vrsaljko, Lj. (2003.) Pravna za$tita #ene od obiteljskog nasilja, u: Ajdukovi!, M. iPavlekovi!, G. (2003.) (ur.) Nasilje nad #enom u obitelji. II., dopunjeno izdanje. Zagreb:Dru$tvo za psiholo$ku pomo!, 225-232.Mejov$ek, M. (2002.) Uvod u penolo$ku psihologiju. Jastrebarsko: Naklada SlapMullender, A. (1997.) Rethinking domestic violence: The social work and probation response.London: RoutlegdeNacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova s programom provedbe u RepubliciHrvatskoj od 2001. do 2005. godine (2001.) Narodne novine, 112/2001.Nacionalna obiteljska politika (2003.) Zagreb: Dr#avni zavod za za$titu obitelji, materinstva imlade#iPence, E. i Paymer, M. (1993.) Education groups for men who batter: The Duluth model. NewYork: Soringer Publishing CompanySugarman, D.B. i Frankle, S.L. (1996.) Patriarchal ideology and wife assault: A meta-analyticreview. Journal of Family Violence, 11 (1), 13 – 40.Stosny, S. (1997.) Group treatment of spouse abuse, u: Greif, L. Ephross, P.H. (ur.) Group workwith population at risk. New York/Oxford: Oxford University Press, 147 – 159.Strmoti!, J. (2003.) Policija i za$tita od nasilja u obitelji, u: Ajdukovi!, M. i Pavlekovi!, G.(2003.) (ur.) Nasilje nad #enom u obitelji. II., dopunjeno izdanje. Zagreb: Dru$tvo zapsiholo$ku pomo!, 185- 198.(eparovi!, Z. (2003.) Kazneno izvr$no pravo i uvod u penologiju. Zagreb: Pravni fakultet uZagrebu, Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanostiTutty, L. M., Bidgood, B. A., Rothery, M. A. i Bidgood, P. (2001.) An evaluation of men’sbarterer treatment groups. Research on Social Work Practice 11 (6) 645-670.

197

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.UN (1993.) Deklaracija UN-a o eliminaciji nasilja nad #enama (prihva!ena na Op!oj skup$tiniUN-a 1. prosinca, 1993.).UNICEF (1994.) Women and gender in countries in transition: A UNICEF perspective. NewYork: Regional Office for Central and Eastern EuropeUNICEF (2000.) Domestic violence against women and girls. Florence, Italy: Innocenti ResearchCentreVije!e Europe, (1992.) Recommendation no.R (92) 16 of the Committee of Ministers to Memberstates on the European rules on community sanctions and measuresVije!e Europe (1995.) Psychosocial interventions in the criminal justice system. EuropeanCommittee on Crime Problems. Criminological research, Vol. XXXI.Vije!e Europe, Rec/(2002)5, str. 12 i 36. The protection of women against violenceWHO (2002.) World report on violence and health. Geneva: World Health OrganizationSummary PSYCHOSOCIAL INTERVENTIONS WITHPERPETRATORS OF FAMILY VIOLENCEFamily violence is recognised as a global problem that significantly infringes the fundamen-tal human rights of the family members. In the last few years, international organisations, suchas the UN, UNICEF and the Council of Europe, have developed strategic documents with theaim of preventing and eliminating violence by men in the family, and family violence in general.Their common features are that they (1) define family violence as a socially unacceptable andcriminal behaviour, (2) encourage a cross-sector approach to the prevention and elimination offamily violence, (3) stress the need to develop programmes directed at the abusers, while (4)constantly developing and improving the services provided to the victims of family violence.Croatia has become actively involved in these international trends. This is expressed by (1)the development of a programme for women victims of violence, (2) the development of thelegislation and the incrimination of violent behaviour in the family, which is treated as a crimi-nal offence and/or misdemeanour, (3) the development of educational programmes to raise theawareness of experts who work in the field of violence against women, and the drafting ofnational strategic documents to form the basis of the fight against family violence.This paper focuses on the work conducted with the abusers, which is shown through (1) anoverview of recent amendments to the Croatian legislation which created the foundations for adifferent approach to abusers, (2) the definition of the terms psychosocial intervention, or thepsychosocial treatment of abusers, (3) the starting points of psychosocial interventions with theperpetrators of violence, and (4) recommendations for implementing psychosocial interventionswith perpetrators of family violence in the Croatian judicial system.

198

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.Prilog: Prikaz nekih programa psihosocijalnog radas po&initeljima nasilja u obitelji u Velikoj Britaniji

I. PROGRAM ZA PO"INITELJE NASILJA U OBITELJI (DOMESTICVIOLENCE PERPERTRATORS PROGRAMME - Cheshire Probation Service)Ciljevi:• Zaustaviti nasilje mu$karca nad partnericom i pove!ati sigurnost #ene i djece.• Promjena uvjerenja i misaonih obrazaca te preuzimanje odgovornosti mu$karca zapo"injeno nasilje.Klju"ne komponente programa• Program razvijen pod utjecajem DAIP programa.• Uklju"uje rad na uvjerenjima, stavovima i promjeni pona$anja nasilnika i rad sa #rtvom.Trajanje• 56 satiCiljna skupina• Mu$karci uhi!eni zbog nasilni"kog pona$anja kojima je mjera izre"ena kao dio sudskihobveza.• Uklju"uju se i recidivisti.Nositelj programa• Slu#ba za$titnog nadzora.II. DOMESTIC VIOLENCE PERPETRATORS PROGRAMME(West Midlands Probation Service)Ciljevi:• Educirati po"initelje obiteljskog nasilja o interakciji s partnerom/budu!im partnerom nanenasilni i nezlostavljaju!i na"in.Klju"ne komponente programa• Pripremna faza - individualna procjena i priprema tijekom koje se istra#uju korijeni irazlozi nasilni"kog pona$anja.• Grupni rad temeljen na DAIP programu.• Nakon zavr$etka grupnog rada sudionike se poti"e da se dobrovoljno uklju"uje u grupu zasamopomo!.Trajanje• Ukupno trajanje 27 tjedana:� Pripremna faza – 12 tjedana po sat i pol tjedno.� Grupni rad - 15 tjedana po dva i pol sata tjedno.Ciljna skupina• Mu$karci uhi!eni zbog nasilni"kog pona$anja kojima je mjera izre"ena kao dio sudskihobveza.

199

M. Ajdukovi!: Psihosocijalne intervencije s po"initeljima nasilja u obiteljiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 1/2004, str. 171-199.• Kandidati moraju pokazati spremnost za promjenu pona$anja $to se procjenjuje krozindividualni intervju u pripremnoj fazi.• Kroni"ni alkoholi"ari i ovisnici o drogama kao i mentalno bolesne osobe ne uklju"uju seu program.Pravila• Svi sudionici potpisuju ugovor.• Nakon dva izostanaka dobiva se pismeno upozorenje, nakon tre!eg izostanka osoba seisklju"uje iz programa.• Ako se poslije poka#e da su neki od izostanka bili opravdani, osoba mo#e ponovo krenutiu program, ali u novu grupu.Nositelj programa• Slu#ba za$titnog nadzora u suradnji s civilnim udrugama u lokalnoj zajednici.• Program se provodi od 1995. godine.III. NASILJE U FOKUSU (FOCUS ON VIOLENCE PROGRAMME(Derbyshire Probation Service)Ciljevi:• Sprije"iti ponovno "injenje kaznenog djela nasilja u obitelji kroz teorijski utemeljen radna razvoju vje$tina.Klju"ne komponente programa• Grupni rad temeljen na kognitivno-bihevioralnom modelu.• Sadr#aji: odlu"ivanje, teorije nasilja, suosje!anje sa #rtvom, kontrola srd#be, komuni-kacijske vje$tine, moralno rasu%ivanje, situacijski kontekst, prevencija recidivizma.Trajanje• 12 tjedana po dva sata tjednoCiljna skupina• Mu$karci uhi!eni zbog nasilni"kog pona$anja kojima je mjera izre"ena kao dio sudskihobveza.• Nisu uklju"eni mu$karci koji imaju problema s mentalnim zdravljem.• Sastavni je dio i poseban program za #ene.Nositelj programa• Slu#ba za$titnog nadzora u kojoj su zaposleni djelatnici za provo%enje ovog programa.