privredni vjesnik

3 8 0 0

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 28. listopada 2013.Godina LX / Broj 3800.www.privredni.hr

60195320136

KONJUNKTURNI TEST ZA TREE TROmJESEJE 2013.

Nae gospodarstvo u podruju nepovoljnih kretanja, bez naznaka

za oporavak, ostaje do kraja ove i na poetku idue godine

Optimizam pOnOvnO

izOstaO

>>16-17

to nudi interamerika banka / istarsko gospodarstvo / klaster pruta / burza agro / svijet financija

deficit i nastavak tednjevlada moe aktivnom ekonomskom politikom pokrenuti gospodarstvo i poeti dizati bdpaktualno

str. 6-7

dani turizma u petranimaturistiki djelatnici trae zadravanje stope od 10 posto kako bi zadrali konkurentnost i investicijeaktualno

str. 18-19

banke e tuiti dravu...... a tubu e vlada platiti iz prorauna. tako e troak kredita u vicarcima podmiriti porezni obveznicisvijet financija

str. 28

intervju: marKO Cvijinnije mala stvar biti jedini redoviti linijski avioprijevoznik uz Croatia airlines, kae direktor zrakoplovne tvrtke trade air

>> 12-13

i tO sad s vjetrOeleKtranama?vlada je prihvatila nacionalni akcijski plan o obnovljivim izvorima energije koji proturjei ranije donesenoj strategiji

>> 4-5

201020102008 20092010 2011

2012

U organizaciji mjesenikaOTKRIJTE KAKO

EFIKASNO PRODAVATI

Dvodnevna edukativna poslovna konferencija

1 iskustva iz prve ruke provjerenih strunjaka i praktiara

2 pristup prodajnim strategijama i tehnikama koje danas daju rezultate

3 razmjena iskustva s drugim poduzetnicima

4 novi kontakti i novi potencijalni klijenti

4 razloga zbog kojih je mudro sudjelovati na Superprodava konferenciji:

S P O N Z O R I :

M E D I J S K I P O K R O V I T E L J I :

Hotel Antunovi ZAGREB

28. i 29.11.2013. od 9 do 16 sati

Kotizacije moete kupiti i online:http://bit.ly/

superprodavac

KAKO SE PRIJAVITI? Svoje sudjelovanje moete prijaviti na e mail info@poslovni-savjetnik.com ili na fax. 01/49 21 743, tel. 01/49 21 742

POPUST ZA VEI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE): Od 3 do 5 polaznika 5%

(na osnovnu cijenu kotizacije) Od 6 i vie polaznika 10% (na

osnovnu cijenu kotizacije)

U cijenu kotizacije uraunata su predavanja prema dvodnevnom programu organizatora te radni materijal

(blok, kemijska olovka) i potvrda o sudjelovanju.Gotovinske uplate na samom seminaru nisu mogue.

Osnovna cijena jedne kotizacije iznosi 1.737,50 kn

(1.390,00 + PDV 25%)

PRIJAVNICA ZA KONFERENCIJU S U P E R P R O D A V A

Naziv tvrtke: ________________________________________________________ ___________________________________________ OIB: __________________ Ime i prezime osobe/osoba: _______________________________________________ ______________________________________________ __________________

Adresa: ___________________________________________________________

________________________________________________________________ Telefon: _________________________________ Fax: ______________________ E-mail: ___________________________________________________________

Potpisi i peat:

Molimo da ispunjenu prijavnicu poaljete na fax. 01/49 21 743 ili na e mail: info@poslovni-savjetnik.com

SUPERPRODAVA za Privredni vjesnik 230x160 mm.indd 1 22.10.2013. 12:25:17

privredni vjesnik

Poaljite* na na e-mail adresar@privredni.hr poruku

DA - elim besplAtno primati elektronska izdanja pV-a

Do PV izdanja u samo 3 koraka...

Privredni vjesnik uvijek uz gospodarstvo!

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

www.privredni.hr

1 itajte Privredni vjesnik i njegova izdanja na raunalu, tabletu, smartphoneu

Dobit ete povratni e-mail s porukom da ste ukljueni na nau mailing listu

2 3

3Broj 3800, 28. listopada 2013. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadlenih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas traimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Problem gospodarenja ot-padom moe se rijeiti samo u suradnji s Mini-starstvom i okolnim u-panijama te treba pronai lokaciju za gradnju spali-onice otpada, koja je pi-tanje svih pitanja. Spa-lionica se nee graditi u

Zagrebu, mora se graditi u regiji, jer nee svako selo graditi spalionicu. Kad ve imamo proista otpadnih voda u Resniku, pa su se ljudi solidarno sloili da to bude tamo, zato ne bi tamo bila kompostana i recikla-a otpada? Dobrodoao je svatko tko ima bolje rjeenje.

MilaN BaNDi, graDONaelNik ZagreBa:

Nee svako selo graditi spalionicu

Privatno zdravstvo u Hr-vatskoj ima velik potenci-jal daljnjeg rasta jer je po-stotak pacijenata koji se lijee u privatnom zdrav-stvu kod nas manji nego u ostatku EU-a. Pojavom vie privatnih osigurava-telja u Hrvatskoj pove-

at e se i broj pacijenata koji e se odluivati potra-iti zdravstvenu skrb u privatnim ustanovama. U tome vidimo veliku priliku za razvoj nae poliklinike i osta-lih vrhunski struno i tehnoloki opremljenih ustanova. Radimo i na privlaenju stranih pacijenata kroz medi-cinski turizam.

NaDeDa Bili, VlasNica pOlikliNike Bili VisiON:

Privatno zdravstvo u usponu

Situacija u graevinskom sektoru u Hrvatskoj izu-zetno je teka, o emu svjedoi i podatak da je potronja cementa u Hr-vatskoj pala za 50 posto u odnosu na 2008. godi-nu. Kriza nije zaobila ni Holcim koji ve etvrtu godinu zaredom posluje s gubitkom. Mi ne slijedimo praksu ve uobiajenu na hrvatskom tritu, a to je otpis esto i milijunskih dugova. Nikome nismo ostali duni ni kune, stoga oekujemo da e investitori, i javni i pri-vatni, prepoznati one koji posluju poteno i transparen-tno te da e upravo takve tvrtke birati za svoje partnere.

alaN iiNaki, preDsjeDNik UpraVe HOlciMa:

Potronja cementa prepolovljena

P role nedjelje sjedim u kafi-u s prijateljem koji je prije par dana, na-kon 20 godina rada, ostao bez posla. Nita novo za sadanju situaciju u gos-podarstvu. No za mog prijatelja teka i stresna situacija. On je sada je-dan od gotovo 337.000 nezaposlenih koliko ih je

ovih dana na listi Zavoda. U razgovoru pokuavam ukazati na mnoge mo-gunosti zapoljavanja, no jasno je da ne uspije-vam razvedriti svog pri-jatelja. Deprimiran je jer ne vidi izlaz iz situacije i svaki moj prijedlog mu se ini kao znanstvena fan-tastika. No u jednom tre-nutku pita me to mislim o samozapoljavanju i o poticajima koje bi mogao dobiti od Zavoda ako sam pokrene posao. Ima ideju, neto malo novca i volju. Tim pitanjem dotaknuo je temu s kojom se su-sreem gotovo svaki dan. Temu ulaska u poduzet-

nitvo, odnosno pokuaja pokretanja vlastite tvrtke.

Mnogi nezaposleni - ali i oni zaposleni - mo-da su na dobrom tragu kad ponu razmiljati o samozapoljavanju. Za-to kaem da su moda na dobrom tragu? Pogle-dajmo injenice. Stati-stike govore da je samo tri posto osoba sposobno biti poduzetnik. To je ne-umoljiv podatak iz kojeg se moe iitati da vrlo mali broj ljudi ima hra-brosti preuzeti rizik sa-mozapoljavanja i krenu-ti u svijet poduzetnitva. Ako taj postotak primi-jenimo na sadanji broj nezaposlenih u Hrvat-skoj, onda u ovom tre-nutku imamo oko 10.000 osoba koje imaju poten-cijala postati poduzetni-ci. Netko bi mogao rei da je to premali broj lju-di da bi pridonio oporav-ku gospodarstva. Ali pri-je takve tvrdnje moramo imati na umu da prosje-ni mikropoduzetnik, pre-ma podacima Fine, zapo-sli 2,1 novog djelatnika. To znai da bi se na ovaj nain moglo zaposliti oko 21.000 ljudi. To je ve respektabilna brojka. Za ilustraciju treba znati da je Konar Elektroindu-strija za vrijeme bive dr-ave zapoljavala 25.000

radnika. Bila je respekta-bilna tvrtka u svjetskim razmjerima. Ove podatke uoili su i u Hrvatskom zavodu za zapoljavanje te su svima koji pokre-u posao ponudili bespo-vratna sredstva u iznosu od 50 do 75 posto pro-sjene bruto plae. Tu vr-stu potpore sada koristi otprilike 5000 osoba to ukazuje na to da je polo-vica potencijalnih budu-ih poduzetnika prepo-znala mogunosti koje im se pruaju te su se odva-ili zakoraiti u svijet po-duzetnitva. Analizirajui s ovakvih pozicija, sa-mozapoljavanje je prili-

ka za veliki broj nezapo-slenih.

Kad poduzetnitvo postaje avantura? Kad u samozapoljavanje kre-u oni koji su nesigur-ni, koji nisu napravili poslovni plan, ne pozna-ju trite prodaje i naba-ve, naine i izvore finan-ciranja, koji su nerealnih oekivanja. Zato prije prihvaanja sredstava koja vam se nude za sa-mozapoljavanje razmi-slite imate li spoznaje o osnovama vaeg budu-eg posla. Da vam pribli-im o emu je rije - evo opet jedne statistike. Od svih novootvorenih tvrt-ki, prema statistikama objavljenim u Sjedinje-nim Amerikim Drava-ma, preivi ih, nakon e-tiri godine, 49 posto, a u Hrvatskoj, prema Fini, 59 posto. Dakle, tu smo neg-dje. Zato slobodno tvr-dim da e gotovo svaki drugi samozaposleni opet ostati bez posla u roku od etiri godine. No vjeru-jui u inventivnost naih ljudi, nadam se da e se u onoj drugoj polovici nai poduzetnika koji e zapo-sliti daleko vie od pro-sjeka.

Odgovor na pitanje je li samozapoljavanje avantura ili prilika prepu-tam vama.

g(H)OsT kOMeNTaTOr: eljkO kOVa, DirekTOr ceNTra Za pODUZeTNiTVO

samozapoljavanje avantura ili prilika?sudei prema statistikama, gotovo svaki drugi samozaposleni opet e ostati bez posla u roku od etiri godine. No vjerujui u inventivnost naih ljudi, nadam se da e se u onoj drugoj polovini nai poduzetnika koji e zaposliti daleko vie od prosjeka

Moramo imati na umu da prosjeni mikropoduzetnik, prema podacima Fine, zaposli 2,1

novog djelatnika

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: Darko Bukovi

IzvRnE UREdnIcE: Vesna antoni, andrea Mari

novInaRI: dr. Uro Dujin, goran gazdek, Franjo kiseljak, Zdravko latal, ljiljana luki, Boris Odori, sanja pljea, svetozar sarkanjac, kreimir sokovi, jozo Vrdoljak, igor Vuki, Drago ivkovi

TajnIca REdakcIjE: Bruna ivi BajamiTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232e-mail: redakcija@privredni.hr

lEkTURa: sandra Baksa, Nina loli

Pv GRafIka: stanislav Bohaek, Tihomir Turinovi

MaRkETInG I PRoMocIja:Tel: +385 1 5600 000Faks: +385 1 4846 232e-mail: marketing@privredni.hr

aURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000e-mail: pretplata@privredni.hr

TISak: slobodna Dalmacija d.d.privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: privredni vjesnik d.o.o. kaieva 9, 10000 Zagreb, p.p. 631

dIREkToR: Darko Bukovi

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa:Tel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656e-mail: uprava@privredni.hr

4 Broj 3800, 28. listopada 2013.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Boris Odori odorcic@privredni.hr

H rvatska vlada prihvatila je Na-cionalni akcij-ski plan (NAP) za obnov-ljive izvore energije (OIE) do 2020. godine. On nije obvezuju ve definira ci-ljeve, tj. smjernice za tri sektora - elektroenerget-ski, sektor prijevoza te onaj grijanja i hlaenja. Posebice je zanimljivo da se njime naglasak razvoja novih projekata, pa tako i poticaja, seli s vjetroelek-trana i sunevih elektra-na na proizvodnju energi-je iz malih hidroelektrana, biomase i kogeneracije, jer takvi projekti, sma-tra ministar gospodar-stva Ivan Vrdoljak, ima-ju bolji uinak na drutvo i gospodarstvo. Drugim rijeima, angairaju vie

domaih tvrtki i inenje-ra tijekom razvoja proje-kata to u konanici do-vodi do otvaranja novih radnih mjesta. Investitori u suneve elektrane i vje-troelektrane takve tvrdnje odbacuju i smatraju ne-tonima. Akcijskim pla-nom se predvia i da udio energije iz OIE u bruto potronji do 2020. godi-ne iznosi 20 posto (u skla-

du s EU Direktivom za OIE). Krajem prole go-dine u nas je njihov udio u potronji bio 15,1 posto. Prema procjenama taj bi udio koncem 2013. trebao iznositi 15,8 posto.

U sektor OIE u Hr-vatskoj, prema istraiva-nju Savjeta za Energetiku Zagreba i Energo Media Servisa, dosad je uloe-no vie od pola milijarde eura. Mirko Tunji, di-rektor Vjetroparka Je-linak, kae da je samo u obnovljive izvore vje-tra uloeno vie od dvije milijarde kuna - i to bez ikakve dravne pomoi.

teta za HrvatskuU izgradnju Vjetropar-ka Jelinak, ukupne snage 30 megavata, 50 milijuna eura investirala je panjol-ska kompanija Acciona Energia. Tunji naglaa-va kako valja promovira-ti koritenje svih obnov-ljivih izvora energije, a ne samo nekih. No, od 2009. u energetskoj stra-tegiji stoji da najvei dio od ukupne realizacije ta-kvih projekata otpada na vjetar. Tako su u Hrvat-skoj tijekom pet godina izgraeni projekti u ener-

giji vjetra ija snaga izno-si gotovo 250 megavata, godinje oko 50 MW. A prema projektima koji su danas na stolu, jedino vje-troenergija moe takav ri-tam nastaviti u nadolaze-em razdoblju, istie on dodajui kako e upra-vo donesen akcijski plan nanijeti tetu Hrvatskoj. Nije nam jasno zato su Vlada i Ministarstvo tako postupili te donijeli ovaj plan. Argument da vjetro-energija ne zapoljava do-voljno domaih resursa i tehnologije jednostavno ne stoji. Naime, u domau industriju i gospodarstvo tijekom izgradnje Vjetro-parka Jelinak izravno smo uloili oko milijun eura po megavatu. U splitskom

brodogradilitu Brodos-plit je samo na proizvod-nji stupova za nae vje-troelektrane u 2012. bilo zaposleno 250 ljudi. Da-kle, rijetko koja tehno-logija moe se pohvali-ti time, naglaava Tunji.

Ljubomir Majdan-di, predsjednik Hrvat-ske strune udruge za sunevu energiju, tako-er naglaava kako NAP ograniava i zanemaru-je ulaganja u projekte ko-ritenja suneve energi-je. Dodaje i to da e zbog mogueg pada potica-ja za fotonaponske susta-ve do 10 kilovata biti du-lji rok povrata investicije u njih, pa takvi projekti mogu postati gotovo nei-splativi. Problem nastaje

i u hrvatskim tvornicama koje proizvode opremu za te projekte. Tonije, tvrtka Solaris u Novigradu ve je zaustavila proizvodnju, a ovakav akcijski plan ne ide na ruku ni varadin-skom Solvisu. Stoga je zaista alosno to nas uoi donoenja plana nitko nije kontaktirao, naglaava Majdandi.

Obezvrijeene kompetencijeZajednica obnovljivih izvora energije Hrvat-ske gospodarske komo-re takoer istie kako je u NAP-u mnogo nelogi-nih i netonih podataka. Naime, Strategija ener-getskog razvoja posluila je kao osnova za razvoj

NAP-a, ali on pobija neke od ciljeva koji su jasno definirani u Strategiji. I favoriziranje samo nekih tehnologija, kako je pred-vieno NAP-om, suprot-no je tehnikim i trinim pretpostavkama. Cijene energije iz OIE koje su navedene u NAP-u pred-stavljaju ukupni troak u kojem je poticaj tek ma-nji dio. Tehnologije bio-mase i bioplina iziskuju poticajna sredstva vea od onih koja se isplau-ju za neintegrirane sun-eve elektrane (one koje su samostalne graevi-ne, a ne u sklopu njih) i znatno vea sredstva od onih koja se isplau-ju za energiju vjetra. Po-ticaji isplaeni za ener-

PriHvaen naciOnalni akcijski Plan za Oie

Obnovljivi izvori energije: novi plan, vea naknada, mnotvo problemaStrategija energetskog razvoja posluila je kao osnova za razvoj akcijskog plana za OIE, meutim, taj plan pobija neke od ciljeva koji su jasno definirani u njoj

Zajednica OIE Hrvatske gospodarske komore istie

kako je u NAP-u mnogo neloginih i netonih podataka

Tehnologija 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

Vjetroelektrane 338.664.480 448.620.480 653.704.128 666.778.211 680.113.775 693.716.050 707.590.371 721.742.179

Elektrane na biomasu 25.777.440 26.292.989 422.148.542 540.012.415 633.486.234 729.428.913 828.955.904 932.172.204

Elektrane na bioplin 69.276.870 70.662.407 135.253.082 183.339.112 232.368.710 284.230.444 337.110.526 392.974.556

Sunane elektrane 19.143.360 31.730.119 107.882.405 110.040.053 112.240.854 114.485.672 116.775.385 119.110.893

Hidroelektrane 134.150.400 166.464.000 200.356.070 232.766.212 266.392.616 301.270.970 337.437.902 374.931.002

Geotermalne elektrane - - 50.937.984 62.348.092 74.194.230 86.489.274 99.246.442 112.479.301

UKUPNO: 587.012.550 743.769.995 1.570.282.212 1.795.284.095 1.998.796.420 2.209.621.323 2.427.116.530 2.653.410.134

UKUPNO OD 2013.-2020.: 13.985.293.259

Procjena trokova mjere poticanja primjene OIE u proizvodnji elektrine energije (kn)

Izvor: Ministarstvo gospodarstva

dosad uloeno u sektor OIE u Hrvatskoj investirala je samo panjolska Acciona Energia

vie od 500 mil 50 mil ( (

5Broj 3800, 28. listopada 2013.www.privredni.hr

Obnovljivi izvori energije: novi plan, vea naknada, mnotvo problemaStrategija energetskog razvoja posluila je kao osnova za razvoj akcijskog plana za OIE, meutim, taj plan pobija neke od ciljeva koji su jasno definirani u njoj

giju vjetra vrlo su niski. Tako da je cijena energi-je vjetra u Hrvatskoj vrlo blizu tzv. referentne cije-ne, koja predstavlja pro-sjenu proizvodnu cijenu struje i koja se u nedo-statku domaih izvora nabavlja iz uvoza. Pro-izvodnja elektrine ener-gije za vlastite potrebe integriranim sunevim elektranama nije vred-novana na odgovaraju-i nain. Sredinom 2012. usvojena je regulativa prema kojoj su za insta-

laciju navedenih susta-va potrebne odgovaraju-e licence instalatera, to je potaknulo poduzetni-ke na dodatno obrazova-nje da bi se nakon godine dana usvajanjem NAP-a njihove nove kompeten-cije obezvrijedile jer na tritu nee imati posla. Vjetroelektrane pak teh-noloki donose energet-ske kapacitete u sustav jer se objekti obino grade za snage od nekoliko deseta-ka do stotinu megavata. Bioelektrane i bioplinske

elektrane zbog ogranie-nog resursa i isplativosti dobave ograniavaju se na nekoliko megavata, stoji u priopenju koje potpi-suje Toni Panza, pred-sjednik Zajednice OIE. Zatvaranje ulaska vjetro-elektrana i sunevih elek-trana u sustav na nain na koji je predvidio NAP nije opravdano, istie se u pri-openju koje Zajednica zakljuuje zabrinutou i pitanjem - hoe li proved-ba ovog NAP-a za OIE zadovoljiti ciljeve koje je

zadala EU, a Hrvatska ih prihvatila kao svoju oba-vezu.

Industriji stara cijenaVlada je odredila i novu naknadu za poticanje proizvodnje elektri-ne energije iz obnovlji-vih izvora energije i ko-generacije (istodobna proizvodnja struje i to-plinske energije u jedin-stvenom procesu). Ona sada iznosi 3,5 lipa bez PDV-a po kilovatsatu i vea je od dosadanje za sedam puta.

Meutim, nee je pla-ati svi, ve samo graa-ni, dok za industriju ona ostaje na 0,5 lipa po ki-lovatsatu. Razlog izuze-a industrije, pojanjava-ju u Vladi, jest injenica da je ona optereena dru-gim davanjima, kao to su ona za emisiju ugljinog dioksida. A hrvatskim gra-anima, koji su izdvajali tek oko 15 kuna godinje za te poticaje, zbog korek-

cije iznosa naknade odsad e rauni koje plaaju za utroenu elektrinu ener-giju biti vei za otprilike 130 kuna.

Ministar Ivan Vrdo-ljak kae kako graani za tzv. zelenu rentu sada pla-aju jedan posto od uku-pne cijene za struju. Ta-lijani, primjerice, plaaju 12 posto, a Nijemci 20 po-sto. Kako bismo zaustavili moguu situaciju da u per-

spektivi moramo poskupi-ti elektrinu energiju za 10 ili 20 posto, mijenjali smo akcijski plan iz 2009. go-dine, istie dodajui kako su te godine preuzete ob-

veze nastale zbog potpi-sivanja ugovora s ulaga-ima u obnovljive izvore, a nisu bila osigurana sred-stva za isplaivanje na-knada. Stoga smo pove-anjem naknada na 3,5 lipa osigurali isplatu tih obveza koje je drava na sebe preuzela jo 2009. godine, napominje.

Na pitanje hoe li zbog poveanja naknade i opskrbljivai uveati ci-jenu elektrine energije, Vrdoljak odgovara kako Ministarstvo ne odluu-je o tome. Svi opskrblji-vai imaju pravo formira-ti cijenu. Dakle, ne pitaju nas hoe li je poskupiti ili pojeftiniti. No rekao sam im da - zbog toga to je ovo za njih dobra godina i struja je na europskom tr-itu jeftina - barem po-kuaju smanjiti svoju do-bit te tako izau u susret graanima i kompenzira-ju obvezu koju im je net-ko nametnuo jo 2009. go-dine, rekao je Vrdoljak.

U Hrvatskoj je koncem rujna u sustavu potica-ja i u pogonu bilo 458 elektrana na OIE, uku-pno instalirane snage 294,19 megavata. Po instaliranoj snazi, na prvom su mjestu vje-troelektrane s uku-pno 254,25 MW. Sli-jede elektrane na biomasu s uku-pno 14,825 megavata te kogeneracij-

ska postrojenja s ukupno 11,49 MW. Sunanih elek-trana je 423, ukupno insta-

lirane snage 9,78 MW. U sljedeih godi-nu-dvije, stoji u Nacionalnom ak-cijskom planu za

OIE, oekuje se re-alizacija 740 pro-

jekata uku-pne snage 247 MW. N a i m e , Hrvatski

operator trita energije (HROTE) je sklopio ugo-vore o otkupu elektrine energije iz OIE sa 740 pro-izvodnih postrojenja koja jo uvijek nisu prikljuena na elektroenergetsku mre-u. Po planiranoj snazi, na prvom su mjestu tako-er vjetroelektrane s uku-pno 150 MW. Slijede elek-trane na biomasu s ukupno 54,96 megavata te suna-ne elektrane sa 37,42 MW. Od navedenih 740 pro-

jekata ak 720 su sune-ve elektrane ukupne sna-ge 37,42 MW. Uglavnom se radi o malim elektrana-ma do 30 kilovata (kW) uz poneku veu, s tim da nema elektrane snage vee od 300 kW.

U 2020. godini u pro-izvodnji elektrine energi-je oekuje se sljedei udio u OIE: 79,6 posto od veli-kih i malih hidroelektrana, 10,5 posto od vjetroelek-trana, 8,3 posto od elektra-

na na biomasu, 0,9 posto od geotermalnih elektra-na i 0,7 posto od suna-nih elektrana. Oekuje se da e novi kapaciteti veza-ni za hidroelektrane dose-gnuti 400 MW (300 MW u velikim hidroelektrana-ma i 100 MW u malim) do 2020., to oznaava po-rast od 16,3 posto. Vjetar e sluiti kao vaan ob-novljivi izvor s kapacite-tom od 400 MW. Oko 125 MW novog kapaciteta bit

e sadrano u elektranama na biomasu. U sunevim elektranama bit e instali-rano 52 MW. Za navede-ne nove kapacitete nema tehnikih prepreka u smi-slu prikljuenja na mreu. Novi kapaciteti ukljuuju postrojenja za koja su osi-gurani poticaji te ona koja e se sufinancirati kroz Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, odnosno putem EU fon-dova.

pOtkraj rujna u hrvatSkOj jE bIlO 458 ElEktrana na OIE

Najsnanije su vjetroelektrane

Nositelj projekta Broj elektrana Planirana snaga (kW) Ukupno potrebno sredstava godinje za isplatu povlatenim

proizvoaima (kn)

Vjetroelektrane 4 150.000,00 265.379.880,00

Elektrane na biomasu 9 51.659,00 497.673.120,00

Elektrane na bioplin 4 3.299,00 36.999.436,50

Sunane elektrane 720 37.420,86 81.188.692,29

Hidroelektrane 2 142,00 900.000,00

Geotermalne elektrane 1 4.710,00 60.188.713,20

UKUPNO 740 247.230,86 942.329.841,99

Projekti u tijeku sklopljeni ugovori s HROTE-om, ali jo nisu prikljueni na mreu, ukupno 740 projekata, planirane snage 247 MW (stanje na dan 30.09.2013. godine)

Izvor: Ministarstvo gospodarstva

iznosit e trokovi za poticaje od 2013. do 2020.

13,9 mlrd kn(

argument da vjetroenergija ne zapoljava dovoljno domaih resursa i tehnologije jednostavno ne stoji, kae tunji

6 Broj 3800, 28. listopada 2013.AKTUALNO Privredni vjesnik

Igor Vuki vukic@privredni.hr

D eficit ope dr-ave za prolu godinu, mjeren prema kriterijima Europ-ske unije, oekivano se pokazao vei nego defi-cit prema dosadanjoj me-todologiji koju je koristila hrvatska vlada.

Prema izvjetaju Eu-rostata, koji je domaoj javnosti objavio Drav-ni zavod za statistiku, de-ficit ope drave izno-sio je pet posto BDP-a za 2012. godinu. To je za 1,5 postotnih bodova vie od izvjetaja Vlade, pripre-mljenog prema metodolo-giji MMF-a.

I jedan i drugi rezultat izlaze iz maastrichtskog okvira po kojem drava

mora deficit drati ispod tri posto. Zbog toga e i na Hrvatsku biti primijenjena procedura prekomjernog deficita kojom Europska komisija trai od zemlje lanice da u roku od tri godine deficit dovede u traeni omjer. Konkretne poteze kojima e se sma-njivati deficit Vijeu Eu-ropske unije predloit e hrvatska vlada.

Ministar financija Slavko Lini kae da e se morati mijenjati i pri-hodna i rashodna stra-

na prorauna. Na podru-ju prihoda nije iskljueno ni poveanje ope stope PDV-a. Lini proli tjedan nije htio komentirati zna-i li to da bi stopa bila po-veana na 27 posto, kao u Maarskoj.

Sve vei otpori rezovimaPodsjetio je da je deficit u 2012. smanjen na pet (eu-ropskih) posto sa 7,8 po-sto koliko je bio u godini ranije. Novi najavljeni re-zovi nailaze na sve vee otpore, istaknuo je Lini.

Prema njegovim rije-ima, najvei problem je deficit mirovinskog susta-va. Zbog izostanka gospo-darskog rasta i slabije za-poslenosti, mirovinski se sustav slabo puni iz mi-rovinskih doprinosa. Sto-ga drava mora mirovi-ne isplaivati transferima iz prorauna. Doprinosi-ma se pokrije tek polovi-na izdataka za mirovine koji godinje ukupno izno-se 36 milijardi kuna. Isto-dobno 80 posto umirovlje-nika ima mirovinu manju od prosjene pa je tu teko nai prostor za smanjenje. Stoga je Lini proli tjedan u izjavama vie puta pono-vio da se mirovine steene radnim staem nee sma-njivati.

Ministar je podsjetio da je Vlada ve predstavi-la plan reformi koji e biti temelj za razgovore s Eu-ropskom unijom. Ni te re-forme nee odmah doni-jeti utede, a istodobno e Hrvatska imati dodatni tro-ak od 4,5 milijardi kuna zbog obveza koje dono-

si lanstvo u Europskoj uniji. Vla-da je predvidjela da e i idue godine biti zabilje-en deficit vei od 15 mi-ljardi kuna. To je odgo-vor kritiarima koji misle da ne bismo trebali mone-tizirati autoceste ili priva-tizirati dravnu imovinu, rekao je Lini koji smatra da je hrvatsko drutvo ne-spremno na reforme. U ce-stogradnji, primjerice, u iduim godinama dolazi na naplatu etiri milijarde eura, a novo refinanciranje tih obveza donijet e dale-ko veu kamatu. To drav-ni proraun vie ne moe izdrati. Pred nama je niz nimalo laganih trenutaka i sve su opcije otvorene, rekao je Lini. Elegantni-

ji izlaz iz situacije bio bi gospodarski rast od tri po-sto. No bez obzira na blagi trend oporavka koji Hrvat-skoj predviaju i meu-narodne gospodarske in-stitucije, takve stope rasta teko je ostvariti u kraem roku.

Ne vrijede jednokratne mjereAnto Bajo s Instituta za javne financije kae da zemlja lanica mora do-kazati da su reforme koje provodi usmjerene na smanjenje proraunskog deficita dugotrajne, a ne jednokratne poput prodaje dravne imovine i privati-zacije trgovakih drutava

NakoN objave viSiNe europSkog deficita LiNi NaStavLja Sa te dNjom, a mogue je i podizaNje Stope pdv-a

Mirovine steene radnim staem nee se mijenjati, sve drugo je na stoluHrvatski javni dug po briselskoj metodologiji je 55 posto, dok je prosjek zaduenosti Europe 85 posto, a najrazvijenijih zemalja Europe 90 posto. Dakle, Hrvatska ima jo prostora da bi se aktivirale mjere suzbijanja prekomjernog manjka. Vlada moe aktivnom ekonomskom politikom pokrenuti gospodarstvo i poeti dizati BDP i to je jedino pravo i jedino mogue rjeenje deficita i financijske stabilizacije u Hrvatskoj, smatra Ljubo Juri

Vlada je predvidjela da e i idue godine

biti zabiljeen deficit vei od 15

miljardi kuna

godinji izdaci za mirovine

36 mlrd kn(

U Dubrovniku je odra-na Generalna skuptina Meunarodne organi-zacije proizvoaa au-tomobila (OICA), iji je domain bila Hrvatska gospodarska komora. Budui da OICA okuplja gotovo sve najvee proi-zvoae motornih vozila u svijetu, sjednica Gene-ralne skuptine u Dubrov-niku iskoritena je i za predstavljanje Hrvatske kao ulagake destinacije. Predsjednik HGK-a Na-dan Vidoevi naglasio je da stotinjak hrvatskih pro-izvoaa koji su vezani uz proizvodnju automobil-skih dijelova ili kompo-nenti zapoljava vie od 15.000 ljudi i izvozi oko 90 posto proizvodnje, to upuuje na to da Hrvatska ima potencijal za razvi-janje gotovog proizvoda.

Predsjednik OICA-e Pa-trick Blain izrazio je za-dovoljstvo zbog odra-vanja godinje skuptine upravo u zemlji ije tvrtke proizvode dijelove za naj-poznatije marke automo-bila na svijetu.

Vjerujem da se ula-skom u EU Hrvatskoj i-rom otvaraju vrata eu-ropskih i svjetskih trita automobila, rekao je Blain. Na mjestu odra-vanja skupa odrana je i izloba hrvatskih proizvo-aa autodijelova, kao i naprednih elektrinih au-tomobila. Na izlobi su predstavljeni proizvo-di tvrtki DIV, TUP, INA maziva-Zagreb, Alatni-ca Mihalec, Elset, Munja, Kostel promet, Monaris, ESCO-Fofonjka, Eloda, Lipik glas, AD Plastik, Boxmark Leather, P.P.C. Buzet, Selk i Rimac au-tomobili. Posebnu panju plijenili su atraktivni elek-trini automobil The Con-cept One tvrtke Rimac, te MUVO, malo komunal-no vozilo tvrtke RASCO. (D..)

Hrvatski proizvoai vojne opreme predsta-vili su u HGK-u svoje proizvode ukrajinskom ministru obrane Pavlu Lebedevu, tijekom nje-gova slubenog posje-ta Hrvatskoj. Dok-Ing je predstavio svoje strojeve za razminiranje i za gae-nje poara, uro akovi je ponudio suradnju u mo-dernizaciji tenkova, a HS Product prezentirao svo-je u svijetu vrlo cijenje-ne pitolje i jurinu puku prema NATO standardi-ma. Inkop obua Ukrajin-cima je pokazala svoju vojnu obuu, takoer su-kladnu NATO standardi-ma, Kroko international ponudio je prijenos svo-je tehnologije i strunih znanja u proizvodnji voj-ne i policijske odjee, dok

je estan-Busch predsta-vio balistike kacige, ko-jih imaju vie od 20 tipova za sve rodove vojske. Mi-nistar Lebedev istaknuo je kako Ukrajina ima snaan vojno-industrijski kom-pleks, a Hrvatska je la-nica NATO saveza te ima mogunost izlaska na to trite. Stoga je u tom podruju mogua suradnja na za-jednikim projektima, po-gotovo u proizvodnji voj-ne tehnike, remontu te zajednikom pruanju lo-gistike podrke. (D..)

PrEDsTAVLJENE mOgUNOsTI HrVATsKE AUTOINDUsTrIJE

IzVOz VOJNE OPrEmE

Skuptina oica-e u dubrovniku

Hrvatsko-ukrajinska suradnja za Nato

7Broj 3800, 28. listopada 2013.www.privredni.hr

u vla-snitvu

drave. I vie je nego ja-sno da Vlada mora prove-sti u javnosti nepopularne mjere na rashodnoj strani prorauna, a koje su provo-dile i druge zemlje lanice u takvoj situaciji. To znai jo najmanje dvije do eti-ri godine uteda kojima bi se dravne financije dovele

do odrivog stanja. Na a-lost, za hrvatske graane to e biti cijena proputenih reformi vlada iz prethodnih godina, ocijenio je Bajo.

Bivi guverner HNB-a Marko kreb smatra da bi Vlada u pomo trebala pozvati Meunarodni mo-netarni fond. kreb, sada glavni ekonomist Privred-ne banke, kae da MMF vie ne trai rigidne mje-re tednje, ve primjenju-je puno fleksibilniji pristup javnim financijama. Dola-zak MMF-a donio bi ugled na financijskim tritima pa bi se smanjila i cijena eventualnih refinanciranja dugova. Neophodne refor-me ipak bi se lake prove-le s MMF-om jer politiari zbog straha za izborni re-zultat uvijek na kraju po-puste interesnim skupina-ma, smatra kreb.

Ekonomist Ljubo Juri ima drukiji stav i od Linia i od kritiara koji misle da ministar nije do-voljno rezao. Svako dalj-nje rezanje guralo bi Hr-vatsku u veu katastrofu, rekao je Juri. Rezo-vi su nas i doveli ovamo. Zapravo, poveanje pore-za smanjilo je i potronju i proizvodnju i prihodnu

stranu prorauna. Rjee-nje je u poticanju doma-e proizvodnje. Rjeenje nije u Ministarstvu finan-cija, nego u Ministarstvu gospodarstva, kazao je Juri. Prema njegovu mi-ljenju panika je potpuno nepotrebna, jer Hrvatska nije jako zaduena drava.

Problem je brzina rasta dugaHrvatski javni dug po bri-selskoj metodologiji je 55 posto, dok je prosjek za-duenosti Europe 85 po-sto, a najrazvijenijih zema-lja Europe 90 posto. Dakle, Hrvatska ima jo prosto-ra da bi se aktivirale mjere suzbijanja prekomjernog manjka. Vlada moe ak-tivnom ekonomskom poli-tikom pokrenuti gospodar-stvo i poeti dizati BDP i to je jedino pravo i jedino mogue rjeenje deficita i financijske stabilizacije u Hrvatskoj, rekao je Juri.

Ekonomski analiti-ar Velimir onje takoer ukazuje na statistiku i-njenicu da se Hrvatska na-lazi u sredini meu zemlja-ma EU-a po visini javnog duga. Ali ima drukiju in-terpretaciju. Dio naih ekonomista smatra da jav-

ni dug nije problem. No prvi je problem to javni dug u Hrvatskoj brzo ra-ste, dok se u Njemakoj i Maarskoj smanjuje. Dru-gi je problem to su hrvat-ske vlade izdavale izdana jamstva koja e veinom dospjeti na naplatu. Dug e se po toj osnovi auto-matski poveavati i ako ne bude deficita (a bit e ga jo dugo). Trei je problem to hrvatski javni dug nije isto to i njemaki javni dug. Kamata koju plaamo vie je nego dva puta vea od one koju plaaju Nijem-ci, istie onje te dodaje da je statistika varljiva, ali nas rui dinamika.

Ako nita ne napra-vimo, za dvije-tri godine mogli bismo se nai s jav-nim dugom u top 10 EU-a. Ako se to dogodi, plaat emo kamatarske stope vee od bilo koga drugo-ga u top 10. Malim i slabije razvijenim zemljama EU-a nije mjesto u klubu s Nje-makom, Belgijom i Veli-kom Britanijom. Oni imaju iri manevarski prostor jer se trinom ekonomijom bave nekoliko stoljea du-lje nego mi, pa je puno vie onih koji ih ele financira-ti, zakljuio je onje.

NakoN objave visiNe euroPskog deficita LiNi NastavLja sa te dNjom, a mogue je i PodizaNje stoPe Pdv-a

Mirovine steene radnim staem nee se mijenjati, sve drugo je na stoluHrvatski javni dug po briselskoj metodologiji je 55 posto, dok je prosjek zaduenosti Europe 85 posto, a najrazvijenijih zemalja Europe 90 posto. Dakle, Hrvatska ima jo prostora da bi se aktivirale mjere suzbijanja prekomjernog manjka. Vlada moe aktivnom ekonomskom politikom pokrenuti gospodarstvo i poeti dizati BDP i to je jedino pravo i jedino mogue rjeenje deficita i financijske stabilizacije u Hrvatskoj, smatra Ljubo Juri

Deficit od pet posto rezultat je eu-ropske metodologije u kojoj se obve-ze raunaju u godini kad su ugovore-ne, a ne kada su plaene. Takoer, u proraun se uvode i obveze koje do-sad nisu bile ukljuene, poput jam-stava brodogradnji, zdravstvu ili povrata duga umirovljenicima. U de-ficit su, prema europskim pravilima, ukljueni i iznosi kojima drava sub-

vencionira eljeznicu i jami za nje-ne kredite. Najvee razlike izmeu dviju metoda izraunavanja defici-ta bile su 2011. Tada je po europskim pravilima deficit bio 7,8 posto, a po metodi MMF-a iznosio je 4,5 posto. Prema deficitu po europskim pravili-ma Hrvatska u 2012. godini zauzima sedmo mjesto u Europskoj uniji. Na prvom mjestu je panjolska (10,9

posto), pa Grka (devet posto). Naj-urednije svoje financije vode Nje-maka, koja ima suficit od 0,1 posto BDP-a, te vedska i Estonija, s defi-citom od 0,2 posto. No za razliku od Njemake, vedska i Estonija nikad nisu bile u proceduri prekomjernog deficita. Po visini deficita loije od Hrvatske sada stoje Irska, Cipar, Por-tugal i Velika Britanija.

u 2011. deficit dosegnuo 7,8 posto

od toga pokrije se doprinosima

tek 50%(

Na prvi hrvatski inve-sticijski forum u Dubli-nu odazvalo se tridese-tak predstavnika irskih i meunarodnih kom-panija sa sjeditem u Irskoj, veinom iz ICT sektora, preraivake industrije i turizma.

U sjeditu Irske udru-ge poslodavaca forum su proli tjedan organizira-li Agencija za investici-je i konkurentnost i Ve-leposlanstvo Republike Hrvatske u Irskoj, uz po-drku Ministarstva gospo-darstva. Cilj nam je bio da Hrvatsku predstavimo i nekim novim tritima i investitorima koji moda do sada nisu gledali Hrvat-sku kao potencijalnu de-stinaciju. Ulaskom u EU i s novim mjerama Vla-de u privlaenju investici-ja Hrvatska je postala vrlo atraktivna stranim investi-torima, rekao je Damir Novini, ravnatelj AIK-a.

Sve to smo htje-li predstaviti irskim kom-panijama, ali i multinaci-onalnim kompanijama u Irskoj, koje uzimaju u ob-zir nau regiju za irenje svog poslovanja. Po reak-cijama prisutnih, mislim da smo u tome i uspjeli, rekao je Novini.

Sabina krti, pomo-nica ministra gospodar-stva, irskim je investito-rima predstavila zakonski okvir za investiranje s na-glaskom na Zakon o poti-canju investicija te najav-ljeni zakon o stratekim investicijskim projektima. (I.V.)

LNG terminal na Krku, koncesija za autoceste i kutinska Petrokemi-ja, neki su od ulaga-kih projekata predstav-ljenih proli tjedan na velikom Britansko-hr-vatskom trgovinskom i investicijskom forumu odranom u Londonu.

Pred dvjestotinjak po-slovnih ljudi, predstavni-ka financijskih i investicij-skih institucija iz britanske i svjetske financijske prije-stolnice, hrvatske ulagake prilike predstavili su pot-predsjednik Vlade Bran-ko Gri te ministri Ivan Vrdoljak i Sinia Hajda Doni.

Govorio je i britanski ministar trgovine i ulaga-nja Stephan Green ista-knuvi da zbog zemljo-pisnog poloaja postoji veliki potencijal Hrvatske kao logistike polazine toke i vorita za iru re-giju. Spomenuo je i IT sek-tor te izrazio zadovoljstvo injenicom da su neke hr-vatske start-up kompanije uspjeno pokrenule poslo-vanje u Velikoj Britani-ji. Dodao je i da su mnoge britanske tvrtke zainteresi-rane za razvoj veza s Hr-vatskom, a posebice na po-druju istraivanja plina i nafte u Jadranu, teleko-munikacija i trgovinskih usluga. Meu 15 projeka-ta predstavljenih u Londo-nu nali su se rekonstruk-cija zranih luka u Osijeku i Rijeci, gradnja elektrane u Osijeku, turistiki kom-pleks Kupari, gradnja nove luke u Vukovaru... (I. V.)

PrVi HrVatski inVEsticiJski forum u DuBLinu

inVEsticiJski forum u LonDonu

irce zanima hrvatski ict sektor

britancima ponueni LNg terminal i autoceste

8 Broj 3800, 28. listopada 2013.Privredni vjesnikAKTUALNO

Drago ivkovi zivkovic@privredni.hr

I nteramerika razvoj-na banka (Inter-Ame-rican Development Bank, IDB) osnovana je 1959. kao zajedniko vla-snitvo 48 drava, od ko-jih je 26 latinskoameri-kih. Danas je to najvea regionalna razvojna ban-ka na svijetu, sa 170 mi-lijardi dolara kapitala i 12 milijardi dolara godinjih ulaganja u projekte diljem Latinske Amerike. Meu osnivaima je bila i tada-nja Jugoslavija, pa je ti-jekom procesa sukcesije Hrvatska kao zemlja sljed-nica stekla 0,05 posto vla-snikog kapitala. Od toga dosad nismo imali nikakve koristi, iako hrvatske tvrt-ke imaju pravo sudjelova-

ti na javnim natjeajima za projekte koje financira IDB. Hrvatska je u IDB-u lanica konstituence koju predvodi Japan, a u kojoj su jo i Slovenija, Portu-gal, Velika Britanija i Ju-na Koreja. Iako je na udjel samo 0,05 posto, cijela konstituenca zajedno ras-polae sa 6,4 posto, pa nje-zin utjecaj nije zanemariv. Prema raunici zamjenika izvrnog direktora nae konstituence Geralda Duffyja, da smo od IDB-a imali koristi razmjerno svom dionikom udjelu, to bi znailo ugovore o ispo-ruci roba i radova u vrijed-nosti od dva milijuna dola-

ra, te jo 500.000 dolara u konzultantskim uslugama.

Tisue ugovoraHrvatsku u IDB-u pred-stavlja Ministarstvo finan-cija, a pomonik ministra Maroje Lang priznaje da su dosad zanemarivali su-radnju s takvim financij-skim institucijama i prilike koje to donosi hrvatskim tvrtkama. Iako Hrvatska ne moe povlaiti novac iz IDB-a, sudjelovanje u pro-jektima te institucije moe naim tvrtkama otvoriti vrata latinskoamerikih tr-ita, posebno na podruju infrastrukture, zatite oko-lia i obnovljivih izvora energije. Hrvatska je kao lanica IDB-a istovremeno i lanica Multilateral In-vestment fonda (MIF) koji raspolae s oko 100 mi-lijuna dolara godinje. Iz MIF-a se financiraju bes-

povratne potpore za teh-niku pomo, koje mogu biti do iznosa od dva mili-juna dolara. Upravo je taj fond i projekti koje on fi-nancira idealna startna po-zicija za nae tvrtke i za stjecanje referenci za vee projekte. Latinska Ame-rika je, istie Duffy, brzo-rastue trite na kojem je jo oko 160 milijuna sta-novnika na rubu siroma-tva. No, to je i najbre ra-stua globalna regija, a smanjivanjem stope siro-matva mnoe se prilike za gospodarsku suradnju i izvoz. Klijenti IDB-a u ve-likoj su veini dravne in-stitucije, koje su u proloj godini realizirale projek-te vrijedne ukupno 10 mi-lijardi dolara, od ukupno 11,4 milijarde koliko je ugovoreno u 169 projeka-ta IDB-a. Korisnici sred-stava IDB-a svake godine

sklapaju izmeu 20.000 i 30.000 ugovora o isporu-ci roba, obavljanju radova ili usluga.

Usklaeno sa Svjetskom bankomVelika veina tih ugovo-ra u proloj godini oko 26.000 odnosi se na konzultantske usluge, pri emu davatelj tih uslu-ga ne mora nuno biti fi-ziki u Latinskoj Americi, pojanjava Esther Ro-driguez iz madridskog ureda IDB-a. Konzulta-cije se mogu obavljati i putem elektronike po-te ili Skypea. Za isporuke roba ili obavljanje radova sklopi se oko 4000 ugovo-ra godinje. Oko 70 posto natjeaja je meunarodno, otvoreno i za hrvatske tvrt-ke, ali treba imati na umu da ih raspisuju korisnici sredstava, dakle uglavnom

ministarstva i druge dr-avne institucije iz zema-lja Latinske Amerike. Sto-ga su korisnici i prva toka kontakta, kao i prva posta-ja za pritube. Tek ako se od institucije koja je raspi-sala natjeaj ne mogu do-biti informacije, treba in-tervenirati izravno kod IDB-a, premda Esther Ro-driguez savjetuje da se ko-pije sve elektronike pote koja se alje korisnicima zajmova poalju i IDB-u. Politika javne nabave IDB-a usklaena je s poli-tikom Svjetske banke, to znai da nae tvrtke koje su radile na projektima Svjetske banke ve ima-ju potrebno iskustvo. Iako natjeaje raspisuju korisni-ci sredstava, IDB ih priku-plja na svojim web stra-nicama (www.iadb.org) u rubrici Procurement No-tices, tako da nije nuno obilaziti ministarstva po Latinskoj Americi. Aktual-nih natjeaja ima pedese-tak, rok za prijave najee je pet tjedana, a trai se sve od laptopa i printera, pre-ko medicinske i strojarske opreme do usluga nadzora graevinskih radova i turi-stikog konzaltinga. Vei-na natjeaja je na panjol-skom jeziku, ali ima ih i na engleskom. Tvrtke za-interesirane za natjeaje moraju prethodno ispuni-ti obrazac koji se takoer nalazi na web stranicama IDB-a.

InTeramerIka banka oTvara vraTa LaTInSke amerIke

Prilika za izvoz na nova tritaAktualnih natjeaja ima pedesetak, rok za prijave najee je pet tjedana, a trai se sve, od laptopa i printera preko medicinske i strojarske opreme do usluga nadzora graevinskih radova i turistikog konzaltinga

Svake godine sklapa se izmeu

20.000 i 30.000 ugovora, a 70

posto natjeaja je meunarodno

Argentina, Bahami, Barbados, Belize, Bolivija, Brazil, ile, Kolumbija, Kostarika, Dominikanska Republika, Ekvador, El Salvador, Gvatemala,

Gvajana, Haiti, Honduras, Jamajka, Meksiko, Nikaragva, Panama, Paragvaj, Peru, Surinam, Trinidad i Tobago, Urugvaj, Venezuela.

SAD, Kanada, Japan, Izrael, Republika Koreja, Kina, Austrija, Belgija, Hrvatska, Danska, Finska, Francuska, Njemaka,

Italija, Nizozemska, Norveka, Portugal, Slovenija, panjolska, vedska, vicarska, Velika Britanija.

lanice IDb-a koje dobivaju novac za projekte:

lanice IDb-a koje ne dobivaju novac, ali mogu sudjelovati u javnim natjeajima:

*vijesti

mcDonalds investiraMcDonalds Hrvatska za-vrio je radove na obnovi svog restorana na Kvater-nikovom trgu u Zagrebu, a do kraja godine plani-ra i otvaranje novog re-storana pored trgovakog centra City Center one East u Zagrebu. Obno-va McDonaldsa na Kva-ternikovom trgu vrijedna je 300.000 eura, a resto-ran uz City Center uk-ljuuje i otvaranje novog McDrivea, prvog u Za-grebu nakon vie od 10 godina. Investicijskim ci-klusom zapoetim 2010. McDonalds Hrvatska e do kraja ove godine na do-maem tritu sveukupno investirati vie od 100 mi-lijuna kuna.

Iz IParD-a 5,5 milijuna kunaAgencija za plaanja u po-ljoprivredi, ribarstvu i ru-ralnom razvoju isplatila je Agroproteinki 5,5 miliju-na kuna iz IPARD progra-ma za ulaganje u izgrad-nju i opremanje centara (sabiralita) za skuplja-

nje otpada i nusproizvo-da ivotinjskog podrijetla. Agroproteinka je izgradi-la tri sabiralita i to na po-druju Pazina, Garina i Grubinog Polja.

Sjednica no-a i Uo-a HGk-aNadzorni odbor Hrvatske gospodarske komore, koji se sastao proli tjedan, za-kljuio je da je poslova-nje HGK-a bilo u skladu s procedurama. Predsjednik Nadzornog odbora o za-kljucima sastanka izvije-stio je Upravni odbor, ija se sjednica odrala istoga dana. Upravni odbor iz-vjee je primio na znanje. Temeljem toga, UO nala-e pored ve poduzetih mjera kontrole, osnivanje posebne ustrojbene jedi-nice za sukladnost. Ujed-no Upravni odbor poziva sve zaposlenike HGK-a da, unato tekim trenuci-ma, jo intenzivnije nasta-ve rad na ostvarivanju te-meljnih zadaa Komore.

godinja vrijednost projekata IDB-a kapital IDB-a

12 mlrd $ 170 mlrd $( (

9Broj 3800, 28. listopada 2013. S MARKOVA TRGAwww.privredni.hr

*vijesti

Postaja za TalijaneHAKOM je pustio u rad prvu pokretnu kontrolno-mjernu postaju za nadzor radiofrekvencijskog spek-tra. Postaja je trenuta-no smjetena u priobalju Istre, odakle mjeri signale iz Italije. Njezinim uklju-ivanjem poveana je za-tita radiofrekvencijskog spektra, a bit e mogue i neprekidno pratiti sve pro-mjene te lake identificira-ti talijanske odailjae koji rade na meunarodno neu-sklaenim frekvencijama i tako ometaju prijem hrvat-skih radijskih i televizij-skih programa.

Mudrini ostaje na elu HT-aNadzorni odbor Hrvat-skog Telekoma ponovno je imenovao Ivicu Mudrini-a predsjednikom Uprave s mandatom od tri godine, poevi od 1. sijenja 2014. Mudriniu je ovo peti man-dat na elnoj poziciji HT-a. Generalnim direktorom Hrvatske pote i telekomu-nikacija (HPT) postao je 15. listopada 1998. godi-ne, a nakon odvajanja po-te od telekomunikacija 1. sijenja 1999. imenovan je predsjednikom Uprave Hr-vatskog Telekoma.

U virtualnom lovu na posao 115.000 ljudi

etvrte regionalne Virtu-alne dane karijera i zna-nja u organizaciji portala MojPosao.net, Posao.ba i Infostud.com posjetilo je vie od 115.000 traitelja posla koji su imali priliku aplicirati na vie od 50 na-tjeaja. Ove godine na saj-mu predstavilo se ukupno 45 izlagaa (30 tvrtki iz sve tri zemlje i 15 eduka-tivnih ustanova), a prema mjestu stanovanja najvi-e posjeta je zabiljeeno iz Zagreba, Beograda i No-vog Sada. Na tandovima hrvatskih izlagaa priku-pljeno je vie od 10.000 i-votopisa, a najposjeeniji su bili Hrvatski Telekom, Metro Cash&Carry, Pliva, VIPnet, Ina i Nestl.

Igor Vuki vukic@privredni.hr

N akon javne ra-sprave o poti-cajima za stam-benu tednju, stambene tedionice ipak su od Vla-de dobile odreeni ustu-pak. Dravni poticaji za stambenu tednju ukinut e se privremeno, na go-dinu dana. Dravni pro-raun utedjet e oko 200 milijuna kuna, a poticaji e se vratiti ovisno o gos-podarskoj situaciji. Sada je stanje takvo da mora-

mo korigirati svaki troak. Ali naglaavam, poticaje ne ukidamo trajno, rekao je premijer Zoran Mila-novi.

Od 1998. godine kad su osnovane prve stam-bene tedionice, drava je isplatila oko dvije milijar-de kuna stambenih poti-caja. Stambene tedionice su do sada ugovorile 5,5 milijardi kuna vrijedne stambene kredite, uglav-nom uz fiksnu kamatu. Krediti stambenih tedi-onica ine pet posto uku-pnih stambenih kredita u Hrvatskoj.

Posljednjih godina poticaji za stambenu ted-nju su se smanjivali i sada iznose 10 posto. Budui da je poticana svota ogra-niena na 5000 kuna go-dinje po tedii, pojedi-

nani poticaj iznosi 500 kuna godinje.

Ministar financi-ja Slavko Lini rekao je da u Hrvatskoj ima do-sta neprodanih stanova pa poticanje veeg broja stambenih kredita moda bilo poeljno. No kupa-ca nema dovoljno i zato to mnogi stambeni tedi-e nakon pet godina ted-nje podiu novac i potica-je, a ne kupuju nekretnine. Analize su pokazale, tvrdi Lini, da 87 posto stambe-nih tedia ima jednu ne-kretninu, a 17 posto dvi-je. Oni zapravo tede za

svoju djecu, rekao je Li-ni.

Vlada je proli tjedan izmijenila Zakon o javnoj nabavi i podignula vrijed-nost nabave do koje ne treba raspisivati javni na-tjeaj. Do sada je taj prag bio 70.000 kuna, a ubudu-e e biti 200.000 kuna za robe i usluge te 500.000 za radove.

Ubrzava se prodaja dravne imovineOd primjene zakona izu-zimaju se ugovori za gradnju objekata namije-njenih kulturnim djelatno-

stima, ako javni naruitelj podmiruje vie od 50 po-sto troka objekta. Vlada objanjava da je tako pre-ma europskim direktiva-ma. Takoer, predloenim izmjenama se omogua-va da u javnim natjeaji-ma sudjeluju i tvrtke koje su ule u predsteajne na-godbe. U obrazloenju zakonskog teksta Vlada podsjea kako su nagod-be i uvedene da bi se po-moglo tvrtkama u krizi da ozdrave. Stoga nema za-preke da to pokuaju i su-djelovanjem u javnim na-bavama.

Prema rijeima Alena Leveria, zamjenika mi-nistra gospodarstva, iz-mjenama Zakona o javnoj nabavi nastoji se smanjiti i broj albi na provedene postupke. Stoga su uvede-ne i vee naknade za al-be, koje e se kretati od 10.000 do 100.000 kuna, ovisno o vrijednosti naba-ve. Ve ranije je povean broj lanova albenih vi-jea kako bi se albe rje-avale u kraim rokovi-ma. Ukupna vrijednost ugovora u javnim nabava-ma godinje iznosi oko 40 milijardi kuna, ili oko 12 posto BDP-a. Javna naba-va ima znaajan utjecaj na gospodarstvo drave, sto-ga posebice u vrijeme re-cesije treba ubrzati po-stupke, istiu u Vladi.

Ubrzat e se i postup-ci prodaje dravne imovi-ne. Prihvaena je Uredba o prodaji dionica i po-slovnih udjela u dravnim tvrtkama. Uredbom je za procjenu i prodaju ovla-ten Centar za restruktu-riranje i prodaju (CERP). Odluku o nainima pro-daje direktor CERP-a moe donijeti do vrijed-nosti od milijun kuna, a za vee iznose odluku do-nosi Upravno vijee. Dio-nice i udjeli mogu se pro-davati javnom ponudom, javnim nadmetanjem, po-nudama dionica na burzi, neposrednom prodajom, javnim pozivima za do-kapitalizacijom i slino. Svaki od naina precizno je opisan u Uredbi. Vlada tako eli provesti jasne, brze i nadzirane postup-ke, kako bi se u to kra-em roku rijeila nepo-trebne imovine i popunila proraun.

SjednIcA hRVATSKe VlAde

Stambeni poticaji ukidaju se na godinu danaOd 1998. godine drava je isplatila oko dvije milijarde kuna stambenih poticaja, dok su stambene tedionice do sada ugovorile 5,5 milijardi kuna vrijedne stambene kredite

Analize su pokazale, tvrdi lini, da 87 posto stambenih

tedia ima jednu nekretninu, a 17

posto dvije

Novi prijedlog zakona koji podrazumijeva ukidanje dravnih poticaja na razdoblje od go-dine dana, proizvodi jednake posljedice kao i trajno ukidanje poticaja, porueno je iz Od-bora za stambenu tednju koji djeluje pri Hrvatskoj udruzi banaka.tedie e u tom razdoblju izgubiti povjerenje u sigurnost stambene tednje i prinosa koje oekuju. To e za posljedicu imati smanjenje novih ugovora o stambenoj tednji, znaajan broj raskida ugovora i odljeva postojeih sredstava stambene tednje te obu-stavljanje kreditne aktivnosti sustava, odnosno potpuni kolaps sustava stambene ted-nju u vrlo kratkom roku, smatraju lanovi odbora.Sustav pridonosi proraunu sa 300 milijuna kuna godinje, dok se uteda na poticaji-ma, od oko 100 milijuna kuna, moe oekivati tek 2016. Predloeni jednogodinji pre-kid isplate poticaja do donoenja konane odluke o budunosti sustava stambene ted-nje stoga predstavlja grub i neopravdan prekid zakonskog kontinuiteta, koji je protivan ustavnim naelima, stoji u priopenju Odbora za stambenu tednju HUB-a.

HUB: Dogodit e se kolaps sustava stambene tednje

proraunska uteda od ukidanja poticaja na stambenu tednju

oko 200 mil kn (

10 Broj 3800, 28. listopada 2013.PREDSTAVLJAMO Privredni vjesnik

T riljski poduzet-nik Ivan u-njara ve se dvadesetak godina bavi ureenjem interijera, adaptacijom i preuree-njem stanova i poslovnih prostora. Njegov obrt o-vani montaa osnovan je 1999. godine, a trenuta-no zapoljava est radni-ka. Iako je njegova tvrtka stekla kapital i poznati-ja je po izvoenju unutar-njih radova u graditelj-stvu, unjara je u zadnje vrijeme odluio ulagati u turizam u Dalmatinskoj zagori.

U Trilju je izgradio Villu Trilj s bazenom i se-dam smjetajnih jedini-ca sa 15 leajeva, sobom za odmor, sobom za fitne-ss, wellness... Villa Trilj kategorizirana je s etiri zvjezdice i iznajmljuje se u cijelosti. Turizmom se bavi itava obitelj, u emu jednu od kljunih uloga ima Ivanova supruga Lji-ljana.

Kriza u graditeljstvu i velika konkurencija pri-morale su niz poduzetnika da investiraju u druge dje-latnosti, uglavnom u turi-stiku ponudu te poljopri-vredu. Stoga smo svjedoci

niza turistiki vrlo dobro osmiljenih projekata u Dalmatinskoj zagori. Na triljskom i sinjskom po-druju sve se vie objeka-ta i imanja prilagoava tu-ristikoj ponudi. Imamo niz kua s bazenima koje se iznajmljuju i koje nude turistima jedinstven do-ivljaj. Iz tog razloga vje-rujem u razvoj turizma u Dalmatinskoj zagori kojoj predviam turistiki pro-cvat u narednih 10 godi-na, istaknuo je unjara.

Gosti - uglavnom DanciTriljsku vilu unjara iznajmljuje preko agenci-je Novasol, i to gostima iz Skandinavije, uglav-nom Dancima. Danski gosti iznajmljuju itavu vilu, najee na 15 dana. Za razliku od objekata uz more koji imaju popunje-nost od 90 dana, unja-ra je uspio ostvariti e-stomjesenu popunjenost. Osim smjetaja i najma vile, mogue je organizi-rati niz aktivnosti poput jahanja, raftinga, iznaj-mljivanja bicikla, pjea-enja, lova te niz drugih sadraja koje nudi Cetin-ska krajina.

unjara je prole go-dine zapoeo s investici-jom u jedan zanimljiv vid turistike ponude. Naime, na oko 1200 metara nad-morske visine na planini Kamenici ureuje kom-

pleks koji bi iznajmljivao grupama eljnim aktiv-nog odmora. Projekt je zamiljen tako da grupa od 15 do 25 osoba iznaj-mi prostor za smjetaj, i koliko je god to mogu-e, sama se brine o svojoj prehrani, pa tako obrau-ju zemlju, bave se lovom, uvaju stoku, priprema-ju sir i mlijeko, beru lje-kovito bilje, gljive..., kae unjara dodajui kako je taj prostor zami-ljen kao izletniko mje-sto te da najvie rauna na goste s britanskog tri-ta. U ovaj projekt ulae oko dva milijuna kuna, a njegov dovretak oeku-je poetkom idue godi-ne. (J. V.)

H rvatsko zagor-je nedavno je dobilo prvu za-lagaonicu antikviteta. Naime, tvrtka Altera Ele-menta, u kojoj su zaposle-ne tri osobe, u Zaboku je otvorila duan Zalagao-nica-antikviteti. U njemu kupci mogu pronai sta-re umjetnine, namjetaj, kou...

Osniva i vlasnik Al-tera Elemente Emil Ku-an kae kako ga od svega ipak najvie zanimaju sta-rine Zagorja. Dakle, od starih kolovrata koje re-stauriramo pa sve do na-rodnih nonji toga kraja, istie. Ideja za pokretanje ovog posla nastala je prije 25 godina, na poslovnom putu u Sjedinjenim Ame-rikim Dravama. Jed-na prijateljica trebala je registrirati automobil, ali nije imala dovoljno novca. Otila je u grad i za manje od sat vremena vratila se s novcem koji joj je bio po-treban. Na pitanje odakle joj novac tako brzo, odgo-vorila je - iz zalagaonice. I tako se rodila moja ideja, objanjava on.

U SAD-u je takav na-in poslovanja odavno pri-hvaen i ljudi se njime ko-

riste kako bi prebrodili kratko vrijeme u kojem im nedostaje novca. U Hr-vatsku elimo uvesti ta-kvo poslovanje jer posto-ji potreba za njime. Nema nepotrebne papirologije i otkupljujemo najee od-mah ili u roku od dva dana ukoliko ne moemo od-mah procijeniti predmet koji je ponuen na otkup, napominje on.

Za dobar proizvod ima mjestaHrvatsko trite je vrlo malo, ali Kuan smatra kako za dobar proizvod ima mjesta. Poslovanje gradimo na otkupu raznih predmeta, manje-vie onih

koji imaju odreenu retro vrijednost. Mnogima su ti predmeti nepotrebni ili ne-iskoriteni, pa dolazi do njihove prodaje u ime vla-snika jer se oni time jedno-stavno ne ele ili nemaju vremena baviti. U naem

se zakonu to naziva komi-siona prodaja. Tako smo mi na neki nain posredni-ci i to radimo uz proviziju koja nam slui za pokriva-nje trokova. A da bismo ljude naviknuli na takvu vrstu trgovine, treba nam barem godinu dana, na-glaava Kuan.

Problemi s kojima se susree Altera Elementa isti su kao i u veini dru-gih djelatnosti. Kao do-mai investitori nema-mo nikakva osloboenja od komunalnih naknada, a administraciji je najva-nija naplata poreza. Sto-ga, prema naem milje-nju, jedna od najvanijih stvari koja se mora rijei-ti upravo je smanjenje po-rezne presije, kae.

Od nedavnog ulaska Hrvatske u EU oekuje lake plasiranje predme-ta koji su porijeklom iz Njemake (ima ih mno-go), Austrije i drugih eu-ropskih zemalja na nji-hovo trite antikviteta i umjetnina. Daljnji poslov-ni planovi tvrtke ukljuu-ju otvaranje zalagaonice u Krapini, a onda irenje mree i na druge, ponaj-prije susjedne upanije. (B.O.)

Iz graditeljstva u turizam

Zagorska zalagaonica antikviteta

Na triljskom i sinjskom podruju sve se vie objekata i imanja prilagoava turistikoj ponudi

Tvrtka poslovanje gradi na otkupu raznih predmeta, manje-vie onih koji imaju odreenu retro vrijednost

ovani montaa, triljaltEra ElEmEnta, ZaBoK

unjara je uspio ostvariti estomjesenu popunjenost svoje vile

Jedna od stvari koje se moraju rijeiti je smanjenje porezne

presije, kae Emil Kuan

rok u kojem zalagaonica otkupljuje predmete

najvie 2 dana(unjara ulae u novi projekt

oko 2 mil kn (

11Broj 3800, 28. listopada 2013. PRIA S RAZLOGOMwww.privredni.hr

Barbara Marjanovi

T ono 83 posto istarskih gospo-darstvenika tvr-di da u protekla tri mje-seca od ulaska Hrvatske u Europsku uniju nije pora-sla potranja za njihovim proizvodima i uslugama u zemljama EU-a, dok njih 79 posto nije pove-alo konkurentnost. Do-lazak inozemnih proizvo-da i usluga na hrvatsko trite osjetilo je 33 posto tvrtki, pokazala je anke-ta koju je provela HGK-upanijska komora Pula meu poduzeima Istar-ske upanije kako bi se stekao uvid u promjene koje su se dogodile u nji-hovom poslovanju nakon ulaska Hrvatske u EU. Rezultati ankete, prove-dene u 72 tvrtke, od ko-jih je 86 posto malih te po sedam posto srednjih i ve-likih, predstavljeni su na nedavnoj sjednici Gospo-darskog vijea HGK-K-a Pula.

U anketi su najzastu-pljeniji bili poduzetni-ci registrirani u djelatno-sti trgovine (24 posto), a slijede oni iz preraivake industrije (17 posto). Dje-latnost informacija i ko-munikacija zastupljena je sa 14 posto, na djelatnost pruanja usluga smjetaja i prehrane otpada 11, dok je graevinarstvo zastu-pljeno s osam posto anke-tiranih.

Otvaraju se nove tvrtke Vie od tri etvrtine tvrt-ki nije uoilo nikakve promjene u pogledu du-goronog financiranja in-vesticija (86 posto), rad-ne snage (81 posto), tekueg financiranja

i likvidnosti (78 po-sto), dostupnosti i cije-ne kapitala (72 posto) te u javnoj nabavi (72 posto).

Istarski gospodarstve-nici, njih 57 posto, naj-pozitivnijim ocjenjuju ukidanje uvoznih ograni-enja, prvenstveno cari-na, pri ulasku roba u Hr-vatsku. Ukidanje raznih izvoznih ogranienja, po-put carina, kvota, dozvo-la, certifikata... na drugom je mjestu po pozitivnim uincima. Pozitivni po-maci uoeni su i u zati-ti okolia (28 posto) te u poreznom sustavu (21 po-sto) i tehnikim standardi-ma (21 posto). Kad je ri-je o negativnim uincima poslovanja, oni su najizra-eniji u podruju admini-

strativne uinkovitosti (40 posto), poreznog sustava (39 posto) i cijeni energe-nata (35 posto). Negativni uinci znaajni su i u su-stavu dravnih potpora, dostupnosti i cijeni kapi-tala - 22 posto.

Problemi su globalniZa predsjednicu K-a Pula Jasnu Jaklin Majeti dobar je i podatak da su u Istarskoj upaniji u prvih devet mjeseci ove godine registrirane 683 nove tvrt-ke, to, meu ostalim, tu-mai jednostavnijom pro-cedurom osnivanja tvrtki, premoivanjem proble-ma predsteajnih procesa, ali i posljedicom odredbi Zakona o legalizaciji ko-jim je omogueno ozako-njenje djelatnosti.

Za Miru Mirkovia, direktora pulske Ceste i elnika Strukovne gru-pe graditeljstva te neme-tala i graevnog materi-jala, trendovi u 2013. jo su gori nego godinu pri-

je, dok Boo Lerga, lan Uprave Drvoplasta iz Bu-zeta i predsjednik Stru-kovne grupe preraivaa plastike, istie da su pro-blemi s kojima se suoa-va ta grupacija tehnoloka zaostalost, nelikvidnost, nekonkurentnost, nedo-statak svjeeg kapitala koji je uz to skup. Pose-ban problem imaju meta-lopreraivai, koje pred-stavlja Slobodan Buri, direktor AB_projekt iz Li-njana, koji ovise o poslo-vanju velikih sustava kao to su primjerice Uljanik i Tehnomont, jer oni uz sebe vezuju mnogo malih i srednjih tvrtki.

Za Livija Bolkovia, predsjednika Strukovne grupe proizvoaa brod-ske opreme i direktora pulskog Motortech Con-sultinga, ta djelatnost bi-ljei puno vie pozitivnih efekata od ulaska u EU, a isto smatraju i proizvoa-i malih i srednjih brodo-va s kojima kontaktiraju.

Male tvrtke, poput njego-ve, nemaju kadar koji bi mogao izraivati kvalitet-ne projekte pa poziva u-paniju na jai angaman u tom poslu.

U Istarskoj upani-ji djeluju 162 posredni-ka nekretnina koji poslu-ju dosta dobro s obzirom na veliki pad prodaje, isti-e Vlatko Mrvo, pred-sjednik Strukovne gru-pe posrednika u prometu nekretnina i direktor bu-zetskog Proagenta. Ocije-nivi administrativni apa-rat tromim, sporim i dosta neuinkovitim, Mrvo je naveo primjer investitora koji planira investiciju od sedam milijuna kuna pu-tem IPARD-a, a ne moe dobiti peat o pravomo-nosti dozvole jer je odgo-vorna osoba na bolovanju. Teak je i poloaj prijevo-znika koji su, kako kae Darko Banko, predsjed-nik Strukovne grupe ce-stovnog prometa i direk-tor Banko Transporta iz

Tinjana, suoeni s inoze-mnom konkurencijom, ra-zjedinjeni i bez ikakvih potpora.

Problemi u turizmuBoris gomba, predsjed-nik UHPA-e i direktor Unilinea, dobrim strana-ma ulaska u EU smatra bri protok ljudi, otvore-nost granica, manje biro-kratske prepreke ulasku ljudi, dok je loa strana to to zemlje EU-a moraju zaraunavati PDV na ula-ske svojih graana u Hr-vatsku, to znai etiri do pet posto vei troak, od-nosno vie cijene.

Problem turistikog zemljita i nakon vie od 20 godina nije rijeen. Za-kon je donesen, ali se ne provodi, dok si Dravno odvjetnitvo uzima pra-vo njegova tumaenja kako eli, kae Edi er-njul, predsjednik Uprave rovinjske Riviera Adri-je. Za poduzetnike je bit-no znati uvjete poslovanja u buduem razdoblju. Na-javljene promjene PDV-a mogle bi u sluaju Rivie-ra Adrije utjecati na in-vesticije, a radi se, kae, o nekoliko stotina miliju-na kuna.

Franco Palma, pred-sjednik Turistiko poslov-nog vijea pri HGK-u, napominje da je privatni sektor izvukao turistiku godinu jer su ministarstva turizma i vanjskih poslo-va glavni krivci za gubi-tak 30 posto ruskog tri-ta. Turistiki sektor mora investirati u kvalitetni-ji proizvod, hotele i ljude. to se tie budueg razvo-ja, spoj javnog i privatnog je nunost. Turizam mora biti planiran, koordiniran i mora biti organiziraniji, smatra Palma.

IStARSkO GOSPOdARStvO nAkOn uLASkA HRvAtSke u euROPSku unIju

Bez velikih promjena Istarski gospodarstvenici najpozitivnijim ocjenjuju ukidanje uvoznih ogranienja, prvenstveno carina, pri ulasku roba u Hrvatsku, slijedi ukidanje raznih izvoznih ogranienja, poput carina, kvota, dozvola, certifikata...

dolazak inozemnih proizvoda i usluga na hrvatsko trite

osjetilo je 33 posto tvrtki

zastupljene u anketi HGk-k-a Pula nije povealo konkurentnost

72 tvrtke 79% njih( (

12 Broj 3800, 28. listopada 2013.Privredni vjesnikAKTUALNO

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U svijetu aviopri-jevoznika, kada je o putnikom prijevozu rije, tvrtka Tra-de Air iz Velike Gorice poznata je ponajprije po arter letovima. Za svo-je putnike letove ova kompanija raspolae flo-tom od tri Fokkera 100, koji lete pod imenom Sun Adria to je brend Tra-de Aira. Odnedavno je, uz Croatia Airlines, Trade Air jedini domai redovi-ti linijski avioprijevoznik. Pet puta tjedno u ljetnom te tri puta tjedno u zim-skom redu letenja odrava liniju Osijek-Zagreb-Osi-jek, te jednom tjedno li-niju Zagreb-Rijeka-Split-Dubrovnik i natrag.

to za Trade Air zna-i taj poslovni, ali i orga-nizacijski pomak, za Pri-vredni vjesnik ispriao je direktor Trade Aira Marko Cvijin.

- To je definitiv-no novi segment poslo-vanja i strateki zaokret nae tvrtke. Organizacij-ski smo spremni, moj tim je doslovno danonono ra-dio na ovom projektu i za-hvalan sam im kako su to izveli. Ne moete ni zami-sliti koliko smo ponosni na uspostavljene relacije.

Nije mala stvar biti jedi-ni domai redoviti linijski avioprijevoznik uz Croatia Airlines.

Neki istiu kako ste time postali konkurencija Croatia Airlinesu. Ali bo-lji poznavatelji strukture putnikog zranog pri-jevoza znaju da to ba i nije tako.- Croatia Airlines je drav-na tvrtka od velike va-nosti za cjelokupno regi-onalno zrakoplovstvo, s kojom Trade Air godina-ma uspjeno surauje na

vie razina. Naa uspjena suradnja e se i dalje na-staviti s obzirom na to da se karte za linije Osijek-Zagreb-Osijek te Zagreb-Rijeka-Spli t -Dubrov-nik-Rijeka prodaju preko globalnog distribucijskog sustava koji omoguu-je dostupnost karata u ci-jelom svijetu. Naravno da uvodimo i samostalnu pro-daju karata, ali uz Croatia Airlines lake emo odgo-voriti na izazov razvijanja

vlastitog marketinga. Da-kle, puno vie smo partne-ri nego konkurenti.

Na ovim putnikim lini-jama ne letite svojim zra-koplovima. Zato?- Razlog je jednostavan. Naime, nai zrakoplovi tipa Fokker 100 nisu kom-patibilni u ovom trenutku za takvo trite. Pod kom-patibilnou mislim na ve-liinu zrakoplova koja tre-nutno nadilazi potranju tog trita. Kao i svugdje, trite diktira tempo, to u ovom sluaju vodi do toga da su potrebni avio-ni s manje putnikih mje-sta. Na prvi pogled, linija Zagreb-Rijeka-Split-Du-brovnik izgleda prilino neobino.

Kakva su oekivanja od takve linije?- Vjerujemo da e se us-postavom te linije pove-

MARKO CVIJIN, DIREKTOR ZRAKOPLOVNE TVRTKE TRADE AIR

Ne moete ni zamisliti koliko smo ponosniMoj je tim danonono radio na ovom projektu i zahvalan sam im kako su to izveli. Nije mala stvar biti jedini domai redoviti linijski avioprijevoznik uz Croatia Airlines, tvrtku s kojom godinama uspjeno suraujemo na vie razina

Dugogodinjim radom stvorili

smo ime. Na listi klijenata imamo niz

svjetskih zranih prijevoznika

- Odgajan sam tako da ne bjeim od odgovornosti i rada. U pitanju je samo organizacija. Ako sve posloite i znate to hoete, nita nije teko. Naravno, zahvalju-jui sposobnosti, strunosti i dinaminosti pedesetak profesionalaca zaposlenih u Trade Airu, mogu odra-ivati sve svoje pilotske i direktorske obveze. Ima-mo zajedniku viziju i vrijednosti, te svatko zna koja je njegova uloga. Kao direktor naglaavam bit tim-skog rada jer samo takav rad stimulira da se razmi-lja drukije te da se ostvari prijeko potrebna pozitiv-na atmosfera.

Pilot i direktor

zrakoplovnih pista kao pilot je upoznao Cvijin

vie od 300(Igor Vuki vukic@privredni.hr

U javnim natje-ajima usko-ro se vie nee odabirati samo najjeftini-ja ponuda, ve e posao dobiti ekonomski naj-povoljnija ponuda, na-javio je Branko Gri, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo. To znai da e se ponude vredno-vati prema veem broju kriterija kako bi to real-nije odgovarale poslu za koji se ugovaraju. Tako je u veini sluajeva i drug-dje u Europskoj uniji.

Gri kae kako se e-sto dogaalo da se posao ugovarao po najnioj cije-ni, a zatim je preko dodat-nih aneksa drava platila mnogo vie od planira-nog. U takvim je ugovo-rima i vea mogunost za korupciju.

Gostujui proli tje-dan na radnom ruku Hr-vatske udruge posloda-vaca, Gri je poruio da e uskoro biti gotov i mo-del izdvajanja servisnih usluga (ienje, odrava-nje...) iz javnih institucija i ministarstava.

Projekt koji tre-ba smanjiti troak dra-ve i omoguiti razvoj tr-ita tih usluga provodit e se po uzoru na Austri-ju. Prema Grievim rije-ima u Austriji se ve pet

godina postupno izdvaja-ju servisne slube iz javne uprave. Izdvojene tvrtke su isprva u dravnom vla-snitvu, a kad se restruk-turiraju i ojaaju na tri-tu, idu u privatizaciju.

Poslodavci ljuti na LiniaGri je ocijenio da se ulazak Hrvatske u Europ-sku uniju ve pozitivno odrazio na neke gospodar-ske sektore. Godinama je drava uzalud traila ula-gae u 12 zaputenih ho-telskih poduzea. Ta su poduzea ula i u pred-steajne nagodbe, a sada se za njih pojavio niz oz-biljnih ulagaa. Ugovori za preuzimanje i dokapi-talizaciju uskoro bi treba-li biti potpisani, najavio je Gri.

Primjer ulaganja po-vezanog s otvaranjem eu-

ropskog trita je i Pliva, istaknuo je potpredsjed-nik Vlade. Kad je kompa-nija Teva preuzela Plivu, krenula je u restrukturira-nje i otputanje radnika. Sad je dolo drugo vri-jeme i pokrenut je novi investicijski ciklus. Na-kon 100 milijuna dola-ra uloenih u nove pogo-ne, slijedit e u Plivi jo dva projekta vrijedna ne-to manje od 100 miliju-na dolara. Ulazak na za-jedniko trite donio je i Plivi jasnu perspekti-vu, naglasio je Gri, do-dajui da za hrvatske po-duzetnike veliku priliku predstavlja i ukljuiva-nje u projekte koji se fi-nanciraju bespovratnim novcem iz europskih fon-dova.

Poslodavci su pohva-lili Grievu spremnost na komuniciranje s po-slovnom zajednicom. No ljute se na optube mini-stra Linia da nedovoljno investiraju. Petar Lovri, predsjednik HUP-ove sekcije za mala i sred-nja poduzea, kae da namjeravaju podnijeti i ustavnu tubu protiv za-tvaranja lokala kojima se pronae viak u blagajni. Moda se moe rei da mi u Vladi kombiniramo pristup vatre i vode, ali kroz razgovor emo doi do najboljih rjeenja, od-govorio je Gri.

P rijedlogom zako-na o regionalnom razvoju eli se po-vezati upanije koje jedna drugoj gravitiraju, kako bi se dogovarale o zajedni-kim razvojnim prioriteti-ma, ali i projektima koji imaju regional-ni znaaj, re-kao je mini-s t a r reg io -nalnog ra-zvoja i fon-dova EU-a Branko Gri na-

kon sastanka s hrvatskim upanima o mogunosti-ma ukljuenja upanija kao ravnopravnih partne-ra u kreiranje zakona o lo-kalnoj samoupravi. To ni na koji nain ne dovodi u

pitanje opstojnost ad-ministra-

t i v n i h j e d i -

n i c a k o j e

se zovu upanije. I NUTS2 regije

i nova planska podru-ja su zapravo nead-

ministrativne jedi-

nice koje slue u planske svrhe i u velikoj mjeri u svrhu povlaenja sredsta-va iz EU fondova, nagla-ava Gri.

Smatramo da mi funkcioniramo dobro kao upanije, apsolutno se po-vezujemo na neformalnoj razini. Uvaavamo prijed-log Ministarstva, no oe-kujemo da se uvae i nai prijedlozi, istaknuo je predsjednik Hrvatske za-jednice upanija i upan Virovitiko-podravske u-panije Tomislav Tolui. (K.S.)

RADNI RUAK HRVATSKe UDRUge pOSLODAVACA

pRIjeDLOg zAKONA O RegIONALNOM RAzVOjU

Gri: Kombiniramo pristup vatre i vode

Nema ukidanja upanija

13Broj 3800, 28. listopada 2013.www.privredni.hr

MARKO CVIJIN, DIREKTOR ZRAKOPLOVNE TVRTKE TRADE AIR

Ne moete ni zamisliti koliko smo ponosniMoj je tim danonono radio na ovom projektu i zahvalan sam im kako su to izveli. Nije mala stvar biti jedini domai redoviti linijski avioprijevoznik uz Croatia Airlines, tvrtku s kojom godinama uspjeno suraujemo na vie razina

ati svijest o potencijali-ma zrane povezanosti. Ona e svoj potencijal svakako pokazati za ljet-nih mjeseci, u jeku turi-stike sezone. Naravno, mi smo u Trade Airu za-sukali rukave i prionuli na posao kako bismo putova-nje zrakoplovom pribliili svim graanima.

Zato i Osijek nije uklju-en u tu liniju? Time bi se, barem jednom tjed-no, dobila zaista cjelovi-ta povezanost hrvatske kifle?- Osijek nije iskljuen. Osijek je prva relaci-ja koju smo pokrenuli jer znamo koliko je to vano za Slavoniju i Osijek. Sta-novnici Osijeka i Slavo-nije uvijek e moi preko Zagreba do Rijeke, Splita i naposljetku do Dubrov-nika; dodue Osijek je lje-ti povezan i direktnom li-

nijom s hrvatskim jugom, ime je ova linija komple-mentarna cjelokupnom konceptu povezivanja re-gija. U ovaj poslovni iza-zov smo i uli jer nam je cilj bio povezati vee hr-vatske gradove.

Vaa putnika arter djelatnost ostaje i dalje aktualna?- Naravno! Kako kau u narodu - ne grizi ruku koja te hrani! alu na stranu, na tritu arter letova posto-ji velika potranja. S obzi-rom na to da smo svojom profesionalnou i odgo-vornou dobili dosta po-slovnih partnera, na nama je da i dalje odraujemo ovaj posao na vrhunskoj razini kao i do sada.

Tko u tom smislu kori-sti usluge Trade Aira?- Potranja za uslugama je velika, a klijenti doi-

sta raznoliki: multinacio-nalne tvrtke, diplomatska predstavnitva, sport-ski klubovi, glazbenici, glumci, turistike agen-cije... Stvarno je irok spektar poslovnih par-tnera kojima je aviopri-jevoz najprihvatljiviji na-in prijevoza.

Vai avioni s oznakom Sun Adria mogu se vi-djeti i na redovitim lini-jama Croatia Airlinesa, biveg JAT-a, a sadanje Air Serbije, ali i drugih kompanija. O emu se radi?- Rije je o meunarod-noj suradnji tipinoj za sva trita. Jednostavno, ako postoji potreba, ustu-pamo svoje zrakoplove. Dugogodinjim radom stvorili smo ime stoga ne udi to na listi klije-nata imamo niz svjetskih zranih prijevoznika. To

je samo pokazatelj koliko smo uspjeni.

Bavite se i kargo pri-jevozom. Kakva je si-tuacija u tom segmen-tu zranog prijevoza na hrvatskom i uope svjetskom tritu?- Potranja za kargo uslu-gama je trenutano se-kundarna djelatnost Tra-de Aira. Oslukujemo trite pa dajemo pred-nost naem primarnom cilju, organizaciji putni-kih arter letova. S obzi-rom na to da su tu sada i relacije Osijek-Zagreb-Osijek te Rijeka-Split-Dubrovnik-Zagreb, na se fokus s kargo trita preusmjerio.

Registrirani ste i za pri-jevoz opasnih tereta. to to znai i kakva su vam iskustva?- Trade Air ima status ovlatenog zranog pri-jevoznika opasnih tvari. Pod opasnim tvarima pri-je svega mislimo na ek-splozivne tvari, plinove, zapaljive tekuine, zapa-ljive krute tvari..., kao to je i propisano u Zakonu o prijevozu opasnih tva-ri. Trade Air je izveo itav niz iznimno zanimljivih operacija za brojne do-mae i inozemne klijente. Svakom izazovu smo pri-

stupili nadasve odgovor-no i profesionalno te ispu-nili sve zahtjeve prilikom obavljanja tih usluga.

Sljedee godine obilje-avate 20 godina rada. Kakva je budunost Trade Aira?- Kao direktor tvrtke jako sam ponosan na tih 20 godina rada na izazov-nom tritu. Prije svega tu moram zahvaliti svo-jem ocu, Mihajlu Cviji-nu, koji mi je povjerio ovakav odgovoran po-sao, ali i svojem timu bez kojeg ne bi bilo ovakvog

uspjeha. Danonono su uz mene to se i vidi na uspjehu tvrtke, kao i na injenici da smo zajed-no prebrodili stresne si-tuacije. Na razvoj e ii u skladu s trinim oe-kivanjima, ali emo i da-lje svoj posao odraivati na visokoj profesionalnoj razini i nadasve odgovor-no. Prvenstveno emo ra-diti na poveanju flote i ljudstva kako bismo bili to konkurentniji.

Iza vas je gotovo 20 godina pilotskog staa. S koliko pi-sta ste uzlijetali i slijetali?- Teko je sjetiti se tonog broja, ali zasigurno premau-je 300 razliitih aerodromskih destinacija na gotovo svim kontinentima. Bilo je trenutaka kada je stvarno bilo teko, ali ne mogu izdvojiti nijedan. Ono to je najbitnije spome-nuti jest to da smo imali uspjeno poslovanje te da smo odgovorili najveim izazovima. Poevi od prijevoza opa-snih tereta, preko evakuacije naih ljudi iz Libije, do broj-nih turistikih arter prijevoza po mnogim europskim, afrikim, azijskim, ali i australskim destinacijama.

Vie od 300 razliitih destinacija

Prvenstveno emo raditi na poveanju flote i ljudstva kako bismo bili to konkurentniji

*vijesti

Vie od 340.000 nezaposlenih Stopa registrirane neza-poslenosti u Hrvatskoj za rujan ove godine iznosi-la je 19,1 posto, to je za 0,7 postotnih bodova vie u odnosu na kolovoz, po-kazuju prvi podaci Drav-nog zavoda za statistiku. U odnosu na rujan prole godine, stopa registrirane nezaposlenosti via je za 0,8 postotnih bodova. Pot-kraj rujna u evidenciji Hr-vatskoga zavoda za zapo-ljavanje bile su 323.783 nezaposlene osobe, to je 12.683 osoba vie nego potkraj rujna prole godi-ne. Od tada je broj prema-io 340.000.

Povjerenstvo za podrku izvozuPovjerenstvo Vlade za internacionalizaciju hr-vatskoga gospodarstva, iji su lanovi predstav-nici tijela dravne upra-ve, poslovnih udruenja i Ekonomskog instituta, odralo je prvu sjedni-cu. Usvojen je hodogram izrade akcijskog plana podrke izvozu, dogovo-ren nain praenja izrade stratekih dokumenata, usklaene su aktivnosti promocije do kraja godi-ne te se pristupilo izradi plana zajednikih aktiv-nosti za 2014. Koordina-tor Povjerenstva je zamje-nik ministrice vanjskih i europskih poslova Joko Klisovi.

Zlatne medalje za crne sorte BeljaVina Belje osvoji-la su dvije zlatne medalje na ocje-njivanju vina Emozioni dal mondo u Ber-gamu, za Ca-bernet sauvi-gnon iz 2009. i Cabernet sau-vignon merlot iz 2011. Hr-vatsko podu-navlje, koje su brojni svjetski vinski strunjaci proglasi-li idealnom lokacijom za uzgoj i proizvodnju gra-evine, potvrdilo je ovim nagradama i ogroman po-tencijal za uzgoj crnih sorti. U Bergamu se ove godine ocjenjivalo 209 uzoraka iz 17 zemalja.

profesionalaca zaposlenih u Trade Airu

oko 50(INTERVJU

14 Broj 3800, 28. listopada 2013.AKTUALNO Privredni vjesnik

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U Dugopolju je 15. listopada na inicijativu udruge Dalmatinski pr-ut osnovana udruga Kla-ster hrvatskog pruta, ko-joj su pristupili lanovi sve etiri postojee udru-ge proizvoaa pruta u Hrvatskoj. Osnivakoj skuptini nazoilo je 25 proizvoaa predvoenih elnicima udruge Dalma-tinski prut, udruge Dr-niki prut, udruge Kr-ki prut te udruge Istarski prut, ije lanice ukupno proizvode oko 250.000 komada pruta.

Razlozi osnivanja Klastera su brojni: mali proizvoai teko dolaze do sirovine, teko mogu plasirati svoje proizvode na vea trita, a udrue-ni e lake doi do finan-cijskih sredstava, odnosno osigurati jeftinije financi-ranje.

Ministarstvo poljo-privrede je objeruke pri-hvatilo ovu inicijativu

proizvoaa pruta jer je udruivanje nunost ma-lih proizvoaa kako bi postali konkurentni. Po-ljoprivreda i prehrambe-na industrija u najstarijim lanicama Europske uni-je zasnivaju se na udrui-vanju. Vrhunski proizvodi poput pruta trebaju imati osiguran plasman na tri-te EU-a, istaknuo je mi-nistar poljoprivrede Ti-homir Jakovina koji je pozvao proizvoae pr-uta te njihove udruge da pripreme projekte za do-bivanje sredstava iz fon-dova Europske unije.

Nismo si konkurencijaPredsjednik Klastera hrvatskog pruta Dar-ko Markoti, inae teh-nolog u Mesnoj industriji Pivac, objasnio je kako je uvoz pruta osjetno vei od proizvodnje i iznosi oko 350.000 komada, to je veliki izazov za doma-e proizvoae. Naglasio je kako udruivanje po-put ovog moe pomoi da proizvodnja pruta u Hr-

vatskoj u narednih pet go-dina dosegne milijun ko-mada godinje.

Glavni cilj naeg ud-ruivanja je da svi proi-zvoai zajedniki nastu-pe prema dobavljaima ime e se smanjiti troak proizvodnje, a samim tim emo postati konkurentni-ji. Zajednikim nastupom moemo se lake pozicio-nirati na tritu Europske unije, tako da sami sebi meusobno neemo biti konkurencija. Isto tako, samo udrueni moemo kvalitetno nastupiti prema fondovima Europske uni-je te ostalim izvorima fi-nanciranja, istaknuo je Markoti, te ukazao na nunost snanije promo-cije i brendiranja pruta.

etiri zatiene vrsteU planu elnika i osni-vaa udruge Klaster hr-vatskog pruta je da ovo udruenje okupi ne samo proizvoae pruta nego i uzgajivae svinja, vla-snike klaonica, znanstve-nike i znanstvene institu-cije, razvojne agencije te

ostale subjekte izravno i neizravno povezane s pro-izvodnjom pruta. Tako je Hrvatska gospodarska komora postala potporni lan i njezini strunjaci su pomogli osnivanju Kla-stera hrvatskog pruta.

Uzimajui u obzir specifinosti svakog po-jedinog podruja te pri-stup obradi pruta, na ra-zliite naine su zatiene etiri vrste pruta: istarski je ishodio zatitu izvorno-sti, dok su dalmatinski i drniki zatitili zemljopi-sno porijeklo. U procesu zatite zemljopisnog po-rijekla je i krki. Proizvo-ai pruta smatraju da e zatita biti jo jedan korak prema sreivanju stanja na tritu.

OsNOVANA UdrUgA KLAsTer hrVATsKOg prUTA

proizvoai pruta se udruili u klasterMali proizvoai teko dolaze do sirovine i teko plasiraju svoje proizvode na vea trita. A udrueni u klaster lake e doi i do financijskih sredstava

Zajednikim nastupom moemo se lake pozicionirati na tritu europske unije, kae darko Markoti

U bivoj dravi se proizvodilo oko 1,2 milijuna komada pruta, a unato injenici da je veina tog pruta bila iz Hrvatske, danas je ta brojka nedostina. elnik udruge Dalmatinski prut Ivica Babi, vlasnik Prutane Votane, procjenjuje da bi se, s obzirom na ulaganja nekolicine proizvoaa u poveanje kapaciteta, za godinu do dvije moglo godinje proizvoditi oko 500.000 komada dalma-tinskog pruta. Kada se tome pridoda oko 60.000 koma-da, koliki su kapaciteti drnikih proizvoaa, te po neko-liko tisua krkih i 25.000 istarskih pruta, za oekivati je da e realna proizvodnja pruta kroz neko vrijeme u Hrvatskoj iznositi oko 600.000 komada.

Zbog ulaganja raste proizvodnja

proizvodnja u sFrJ, veinom iz hrvatske dananja proizvodnja hrvatskih proizvoaa

1,2 mil komada pruta oko 250.000 komada ( (

Tvrtka PP Orahovi-ca ve vie od dvije go-dine izvozi svoja vina u Kinu. Nova poiljka u tu daleku zemlju otila je 21. listopada, a vino je poslano kontejnerom do Rijeke, potom brodom do Kine. Ovoga je puta izve-zeno 13.000 butelja Fran-kovke, berba 2012., s al-koholom od 12,9 posto. Nakon godinu dana od-leavanja, jedno od naj-boljih crnih kontinental-nih vina spremno je za kinesko trite. Frankov-

ka iz berbe 2011. dobi-la je bronanu medalju na natjecanju pod nazi-vom Decanter Asia wine award 2012., to je ujed-no bila jedna od ulaznica na vinsko trite Kine, rekao je Josip Toki, vo-ditelj proizvodnje PP-a Orahovica. Prole je go-dine i orahovaki Silva-nac zeleni, berba 2009., dobio nagradu za najbolje bijelo suho vino na saj-mu Interwine u gradu Gu-angzhouu. Toki je dodao kako se uz Frankovku u

Kinu izvozi jo Silvanac zeleni i Sauvignon tvrtke PP Orahovica. Naglasio je i kako se tamo sve vie konzumiraju kvalitetna i vrhunska vina, a Kine-zi najvie trae vina pro-izvedena u Europi. Kina je najbre rastue vinsko trite na svijetu, s go-dinjim porastom potro-nje od 15 posto. Danas tamo postoji oko 20 mili-juna potroaa, a procje-njuje se kako e taj broj porasti na 80 milijuna do 2020. godine, rekao je

Toki. Dodao je da Kine-zi troe tri posto svjetske proizvodnje vina, a najvi-e konzumiraju crne sorte te bijela polusuha i slatka vina. (S.P.)

Od 2003. do 2010. broj proizvoaa mlijeka u EU-u pao je za 47 posto. I u Hrvatskoj je proizvod-nja mlijeka u padu, a je-dan od najveih problema je pad koliina po isporu-itelju, reeno je na sjed-nici Strunog savjeta za

praenje stanja u proizvodnji i preradi mli-jeka, koji dje-luje pri Mi-

nistarstvu poljoprivrede. Savjet je prihvatio mjere za zaustavljanje negativ-nih trendova: kratkoro-ne mjere su hitna obrada zahtjeva proizvoaa mli-jeka za dodjelom zemlji-ta, organizirana naba-va junica, vee koritenje HBOR-a za kreditiranje govedarstva te osigura-nje povoljnih uvjeta naba-ve gnojiva i sjemena. Cilj je podizanje proizvodnje mlijeka kratkorono na 600.000, a dugorono na 800.000 tona. (D..)

hrVATsKA ViNA iZVOZe se U KiNUKAKO pOVeATi prOiZVOdNJU MLiJeKA

Kinezi vole europska vinaMljekarima treba zemlja

15Broj 3800, 28. listopada 2013.www.privredni.hr

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P remda je Ivan Novak, idejni zaetnik i inici-jator osnivanja prve hr-vatske poljoprivredne burze, slubeno nazvane Burza Agro Osijek, oeki-vao vie od 1000 poljopri-vredenih proizvoaa iz cijele Hrvatske, na osni-vakoj skuptini u Osi-jeku okupilo se tek njih 150. Sportska dvorana re-zervirana da primi puno vei broj malih i srednjih poljoprivrednka te vla-snika obiteljskih poljo-privrednih gospodarsta-va zjapila je prazna. No, svi oni koji su doli, izra-zili su potrebu za pokreta-njem takve burze koja e za njih, prije svega, biti konkurencija dosada-njim otkupljivaima ita-rica i proizvoaima osi-gurati pravedniju cijenu.

Ovo je veliki dan za hrvatskog seljaka i povi-jesna prekretnica za hr-vatsku poljoprivredu. Vie nee biti problema s cijenom penice, a svoju budunost gradimo sami. U prvo e se vrijeme tr-govati penicom i kuku-

ruzom, kasnije i drugim proizvodima, najavio je Novak pozvavi seljake koji imaju vikove peni-ce da je od 15. prosinca, kada e burza poeti s ra-dom, prodaju njoj po cije-ni od 1,30 kuna po kilo-gramu.

Objanjavajui na te-melju ega planira toli-ki rast cijene penice slje-dee godine - budui da sadanja otkupna cijena u Hrvatskoj iznosi 1,05 kuna po kilogramu, od-nosno 170 eura po toni - Ivan Novak istie kako to za hrvatske prilike jest rast, ali za europske nije. Konkretno, cijena tone penice u Francuskoj sada iznosi 210 eura, u Maar-skoj 190, a u Sloveniji 200 eura.

Malima upravljaki paketIako burze nisu instituci-je koje se bave koopera-cijom ili organizacijom proizvodnje, okupljene ratare je zanimalo kako im budua burza moe pomoi ve u vrijeme sje-tve. Pri rezervaciji, odno-sno pri ugovaranju, proi-zvoa e dobiti izmeu 20 ili 30 posto novca od

ukupno ugovorene akon-tacijske cijene, a tim se sredstvima moe organi-zirati sjetva, kupiti gnoji-vo ili sjeme, objasnio je Novak.

Inae, upravljaka pi-ramida burze e se sa-stojati od malih dionia-ra-osnivaa. Za njih je

planirano najmanje 25 posto plus jedna dioni-ca od ukupnog kapitala, tako da imaju tzv. uprav-ljaki paket. Na temelju toga, oni e ostvarivati pravo na godinje divi-dende ovisno o udjelu i poslovanju burze. Drugu grupu e initi poljopri-vrednici-dioniari koji e ostvarivati udjel na teme-lju koliine rezervacije za penicu. Knjiga dionia-ra bi trebala biti zatvore-na 31. prosinca ove godi-ne. Nakon toga e se od 1. sijenja preostali slobod-ni udjeli prodavati zainte-resiranim privatnim inve-

stitorima koji su zapravo nositelji projekta. Rije je o investitorima iz Ru-sije, Njemake, Izraela i June Amerike. To su lju-di koji i sada rade na bur-zama kao i za Euro Bro-ker Service Luxembourg, a njima je poljoprivred-no trite poput hrvatskog jako zanimljivo. Naime, prema analizama koje su radile strune tvrtke iz Europe, hrvatska peni-ca je u vrhu po kvalite-ti. Osim toga, hrvatsko tr-ite penice i kukuruza dostie godinju vrijed-nost od oko 2,5 milijardi kuna. Sve su to snani ar-

gumenti za takve investi-tore, kae Novak.

ele raditi i s dravomPokretai osnivanja bur-ze, kako kau, za sada nisu kontaktirali drav-ne organe, pa tako ni Mi-nistarstvo poljoprivrede. Kontaktirat emo Mi-nistarstvo poljoprivrede kada osnujemo burzu. Da-pae, i dravi emo ponu-diti posao. elimo i vladi-ne dravne robne priuve privui na burzu i s nji-ma raditi. Tako drava nee morati plaati uva-nje, niti e takva penica zagonetno nestati iz silo-sa. Drava e imati stal-nu koliinu odreene robe na burzi koja e se proda-vati tek po njenoj naredbi. Mi emo tom penicom manipulirati i raditi, a dr-ava e imati priliku i za-raditi i utedjeti na troko-vima uvanja. K tome e imati sigurnost. Jer, ako se radi o 100.000 tona, onda to znai da drava ima na raspolaganju 100.000 tona u gram, a ne da u si-losima kontrola zatekne pola metra penice, obja-snio je za Privredni vje-snik Ivan Novak.

BURZA AGRO OSIJEK pOInJE S RAdOM Od 15. pROSIncA

Ve pri ugovaranju Burza e davati predujam od 20 do 30 posto ugovorene cijeneTim se sredstvima moe organizirati sjetva, kupiti gnojivo ili sjeme, objasnio je prilikom osnivanja Burze Agro njezin idejni zaetnik Ivan Novak, koji kae da vie nee biti problema s cijenom penice. Na Burzi e se u prvo vrijeme trgovati penicom i kukuruzom, kasnije i drugim proizvodima

Hrvatsko trite penice i kukuruza

dostie godinju vrijednost od oko

2,5 milijardi kuna, kae Novak

Svaki mogui novi kanal prodaje poljoprivrednih proizvo-da, a pogotovo kada je rije o proizvodima obiteljskih poljo-privrednih gospodarstava, definitivno je dobra pria. Osim toga, sigurnost otkupne cijene koja se nudi i koja se zna ve u vrijeme sjetve, dobar je nain planiranja i praenja projekcija kretanja na tritu. Uostalom, tako rade i sve pa-metne razvijene poljoprivredne zemlje. Pratei kretanja na burzama, proizvoai imaju dobar orijentir s kojim e kulturama ii u narednoj sezoni. Na to se moramo naui-ti i zaboraviti dosadanje arhaine naine poljoprivredne proizvodnje kakve smo imali proteklih dvadesetak godina, kazao je za Privredni vjesnik ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina komentirajui osnivanje poljoprivredne burze.

Unato mnogim pitanjima i dvojbama o radu budue poljoprivredne burze, stotinjak sudionika osnivake skuptine spre-mno je uplatilo kotizaciju i lanstvo u Burzi Agro Osijek. Meu njima su i javnosti dobro poznati elnici seljakih udruga: Matija Brloi, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Tomislav Pokrovac, predsjednik Sindikata hrvatskih selja-ka, i Zvonko Pipi, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvoaa Virovitiko-podravske upanije. Hrvoje Pacek, poljo-privrednik iz Vinjevca koji obrauje 50 hektara povrina, oekuje da e se pokretanjem burze stati na rep velikim otku-pljivaima kao to su Agrokor i ito. Proizvodnja na pamet ne vodi niemu i zato neka pravila moraju biti poznata na vrijeme, tvrdi Pacek istiui da su mu samo od ovogodinjeg uroda penice u razlici cijena uzeli 50.000 kuna. Stotinu kuna kotizacije nije meutim elio platiti Antun Laslo, predsjednik ZUSSB-a, izraavajui tako skepsu prema projektu. On smatra da je burza potrebna, kao i udru-ivanje seljaka. Da su hrvatski seljaci jedinstveni, bili bismo naj