IISSSSNN 11333311 11 11337799

hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

55.. SSAABBOORR SSIINNDDIIKKAATTAA DDRRÆÆAAVVNNIIHH II LLOOKKAALLNNIIHH SSLLUUÆÆBBEENNIIKKAA II NNAAMMJJEE©©TTEENNIIKKAA RREEPPUUBBLLIIKKEE HHRRVVAATTSSKKEE

Boris Pleπa joπ Ëetiri godine na Ëelu

Sindikata

SINDIKALNIgodina XVI. prosinac 2011. bbrroojj 5599

Sretan BoæiÊ

i Nova 2012. godina

LIST

22

U ovom trenutku iza nas su izbori zatijela Sindikata i Hrvatski sabor.

Ako rezultate i podrπku na izborimaprotumaËimo kao ocjenu rada u pret-hodnom razdoblju, Sindikat je dobioprolaznu ocjenu, a „vlastodrπci“ u Sa-boru i Vladi nisu.

Naime, na Ëelu Sindikata i dalje jedosadaπnji predsjednik Boris Pleπa, ko-ji je mandat izborio u drugom krugu ito za „prsa“ od osam glasova, u „utak-mici“ s jednim od dva protukandidata,od kojih su oba bili pravi, a ne „papir-nati“ (formalni) kandidati za predsjed-nika Sindikata.

Ova Ëinjenica potvruje da se radiloo pravim i stoga neizvjesnim izborima,na kojima se nije traæila aklamativnapodrπka jednom i jedinom predsjedniË-kom kandidatu, kako je Ëest sluËaj udrugim sindikatima.

Bivπi i novi predsjednik, a tako i pro-tukandidati, dobili su potvrdu prepoz-natosti svog rada u Sindikatu i ne bi setrebali osjeÊati ni uzdrmanima ni po-raæenima, jer svi zajedno mogu i treba-li bi nastaviti svoj rad u Sindikatu, nadobrobit svih Ëlanova.

Reizbor Borisa Pleπe moæe se protu-maËiti ne samo kao podrπku Ëlanstvaradu njega kao predsjednika, nego iSindikata u cjelini, u kojem vaænu ulo-gu imaju upravo njegovi protukandi-dati: glavni tajnik Sindikata i autor ovihredaka, kao i predsjednik Odbora pro-fesionalnih vatrogasaca Mladen Mag-diÊ.

Sindikat je time nepovratno postaozajednica ljudi, rada i ideja, u kojoj nit-ko sa sigurnoπÊu ne moæe raËunati nafunkciju u Sindikatu na temelju „stareslave“, odnosno poloæaja koji trenutaË-no zauzima.

No, ne treba zatvarati oËi ni pred ne-dovoljno razraenim postupkom kan-didature za predsjednika Sindikata,kao svojevrsnom demokratskom defi-citu unutar Sindikata, kojim se poten-cijalni (protu)kandidati prepuπtaju vlas-titoj inicijativi, snalaæljivosti i kreativ-nosti, kako bi doprli do Ëlanstva i gla-saËa, ali to je neπto o Ëemu treba vodi-ti brigu kad na red dou novi izbori.

Do tada Sindikat se treba fokusiratina izazove koji Êe tek uslijediti, kaoposljedica izbora za vlast na dræavnojrazini i jedinstveno i odluËno, zajednos drugim sindikatima dræavnih i javnihsluæbi, raditi na oËuvanju kolektivnihugovora, steËenih prava i radnih mjes-ta u javnom sektoru.

A upravo je ovo postizborno vrijemepokazalo da predizbornu retoriku ukojoj su stranke birale rijeËi kad je u pi-tanju dræavne i javne sluæbe i lokalnasamouprava, polako zamjenjuju prijet-nje otkazima i smanjenjem ionako ma-lih plaÊa i materijalnih prava.

U takvoj situaciji sindikalne izbornepozicije treba zamijeniti podrπkom je-dinstvenom Sindikatu dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika RH i nje-govim demokratski izabranim tijeli-ma, koja svojim radom trebaju poka-zati i dokazati da zasluæuju povjerenjesindikalnog Ëlanstva.

Uvodnik

Pouke izbora

Postizborno vrijeme po-

kazalo je da predizbor-

nu retoriku u kojoj su

stranke birale rijeËi

kad su u pitanju dræav-

ne i javne sluæbe i lo-

kalna samouprava, pola-

ko zamjenjuju prijetnje

otkazima i smanjenjem

veÊinom ionako malih

plaÊa i materijalnih

prava

PPiiππee:: SSiinniiππaa KKuuhhaarr

BoæiÊnica

(SLOBODNA DALMACIJA)

13.12.2011./20:37 - PredsjednicaVlade Republike Hrvatske Jadranka Ko-sor u utorak poslijepodne primila je na

njegovo traæenje predsjednika Sindika-ta dræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika RH Borisa Pleπu, povodomjuËer predloæenog smanjenja iznosa bo-æiÊnice proraËunskim korisnicima za 50

posto, stoji u priopÊenju Sindikata dræ-avnih i lokalnih sluæbenika i namjeπteni-ka Republike Hrvatske.

Predsjednica Kosor obeÊala je da ÊeVlada, kao odgovoran socijalni partner,rijeπiti problem isplate boæiÊnice zapos-lenima u dræavnim i javnim sluæbamasukladno obvezama utvrenim kolektiv-nim ugovorima, navode u priopÊe-nju. PSD

Financijska vijest koja je ipaknajjaËe odjeknula meu 170 ti-suÊa zaposlenih u javnim i dræ-avnim sluæbama ona je o mo-guÊem smanjenju boæiÊnice.Vlada na odlasku ponudila imje takvu moguÊnost, a 12 danaprije BoæiÊa nitko ne zna hoÊe lije i provesti u djelo. OgorËenisindikati najavljuju tuæbu

Zagreb, 13.12.2011., 20:15 Autor: Vanja MargetiÊ(Dnevnik.hr) BoæiÊ bi ove godine moæ-da i bio savrπen za zaposlene u dræav-noj upravi da im tehniËka Vlada nije iz-nijela prijedlog o smanjenju boæiÊnice.‘Smatramo da je osam dana nakon iz-bora, plasirati jednu takvu bombastiË-nu najavu o nemoguÊnosti isplaÊivanja

boæiÊnica, politiËki jednostavno deplasi-rano’, rekao je Siniπa Kuhar iz SDLSN.

BoæiÊnica za 170 tisuÊa zaposlenih tre-bala je iznositi 1.250 kuna. Prema no-vom prijedlogu ona bi iznosila 675 kuna.

Dræava bi ovim potezom uπtedjela 97 mi-lijuna i 500 tisuÊa kuna.

Sindikat policije ovakav prijedlog sma-tra uvredljivim. Ako ne bude punog izno-sa, najavljuju tuæbu. ‘Kao πto smo i prijeradili za neisplaÊene prekovremene sate,tuæit Êemo. ©to Êe naravno daleko viπekoπtati dræavu, a πto mi ne bismo æeljeli.Dakle æelimo da nam se boæiÊnice isplateu cjelosti u iznosu od 1.250 kuna’, kazaoje Dubravko JagiÊ iz sindikata policije.

Odluka o smanjenju boæiÊnice ne od-nosi se baπ na sve. 70 tisuÊa zaposlenihu zdravstvu ipak Êe dobiti puni iznos. ‘Neznam zaπto se zdravstvo spominje kaoneka ekskluziva, ministar zdravstva svakegodine, svim poslodavcima u zdravstvu,pismeno poπalje πto je i ove godine na-pravio da zaposlenici u zdravstvu dobijuboæiÊnicu temeljem kolektivnog ugovo-ra’, kaæe Spomenka Avberπek, SSZSSH.

Zaπto MilinoviÊ svoj recept πtednje nijeotkrio i kolegi ministru Mlakaru - ne zna-mo. U Ministarstvu uprave o prijedlogusmanjena boæiÊnica πute. HoÊe li prijed-log zaista biti proveden u djelo, 12 danado BoæiÊa joπ uvijek nije poznato.

33

SSiinnddiikkaatt::

Kosor je obeÊala da Êe rijeπiti pitanje boæiÊnica prema ugovoru

Zaposleni u zdravstvu Êe dobitipunu boæiÊnicu, ostali neÊe?

RREEAAKKCCIIJJEE

SSiinnddiikkaatt:: PPoollaa bbooææiiÊÊnniiccee pprriijjee pprriimmoopprreeddaajjee vvllaassttiinnaassttaavvaakk ttaakkttiikkee““ssppaalljjeennee zzeemmlljjee””Datum objave: 13.12.2011. -14:39:08

ZZAAGGRREEBB -- NNeeffoorrmmaallnnaa ppoonnuuddaappoollaa bbooææiiÊÊnniiccee nneekkoolliikkoo ddaannaapprriijjee pprriimmoopprreeddaajjee vvllaassttii nnaassttaa--vvaakk jjee ttaakkttiikkee ““ssppaalljjeennee zzeemmlljjee””kkoojjoomm VVllaaddaa nnaa ooddllaasskkuu iizzaa ssee--bbee oossttaavvlljjaa ππttoo jjee mmoogguuÊÊee vviiππeekkrriizznniihh ææaarriiππttaa,, ppootteenncciijjaallnniihh ssuu--kkoobbaa ii ssuuddsskkiihh ssppoorroovvaa,, kkaakkoo bbiissvvoojjiimm ppoolliittiiËËkkiimm pprroottiivvnniicciimmaazzaaggoorrËËaallaa ææiivvoott ppoo pprreeuuzziimmaannjjuuvvllaassttii,, pprriiooppÊÊiioo jjee ddaannaass SSiinnddiikkaattddrrææaavvnniihh sslluuææbbeenniikkaa ii nnaammjjeeππttee--nniikkaa HHrrvvaattsskkee..

(SEEbiz) Zaposleni u dræavnimsluæbama ove godine imaju pravona boæiÊnicu od 1250 kuna, nopredstavnici Vlade juËer su sindikal-cima neformalno ponudili pola togiznosa. Eventualni fiskalni razlozi zaneisplatu punog iznosa boæiÊnice si-gurno su postojali i prije 4. prosinca,pa njihovo “otkrivanje” osam dananakon izbora doæivljavamo iskljuËivokao nastavak politiËke borbe dru-gim sredstvima i zauzimanje “ut-vrenih” oporbenih poloæaja, istiËesindikat u priopÊenju.

Sindikat se u tu prljavu igru neÊedati uvuÊi pa od tehniËke Vlade oËe-kuje isplatu dospjelih prava u pu-nom iznosu, a od mandatara noveVlade Zorana MilanoviÊa izjaπnjava-nje kako Êe se postaviti u situacijiako naslijedi jednostranu isplatu po-la boæiÊnice u dijelu javnog sektora,buduÊi da je u zdravstvu boæiÊnicaosigurana, a u nekim ustanovamaveÊ i isplaÊena u punom iznosu.

Ugled politiËkih stranaka u druπt-vu sigurno neÊe porasti takvim naËi-nom primopredaje vlasti, pri kojemse nacionalni interesi podreuju us-kogrudnim dnevnopolitiËkim ciljevi-ma, kaæe se u priopÊenju.

44

Autor: Branimir KovaË | 10.37,13.12.2011.

(Business.hr) Blago re-Ëeno, Ëudan prijedlog

iznio je juËer tehniËki ministar uprave Da-vorin Mlakar na sastanku sa sindikatimadræavnih sluæbi ponudivπi im isplatu samopolovine predvienog iznosa za ovogodiπ-nju boæiÊnicu od 675 kuna. Mlakar je, nai-me, tu ideju iznio ne samo u ime tehniËkeVlade, koja broji zadnje dane i sate, te otakvim stvarima ne bi trebala odluËivati,nego i samo nekoliko dana prije nego πtobi se veÊ dogovorena boæiÊnica trebalapoËeti isplaÊivati.Nude polovinu

Posve je razumljivo da su sindikati juËerodbili takav prijedlog, a Sindikat policijeHrvatske tehniËkoj je premijerki JadrankiKosor uputio i pismo u kojem zahtijevapoπtovanje kolektivnog ugovora te isplatupunog iznosa boæiÊnice od 1250 kuna.

„Smatramo neozbiljnim i neodgovor-nim da se takav Vladin prijedlog postavlja12. prosinca, tj. gotovo prije same obvezeisplate boæiÊnice. To je krajnje neozbiljnojer je takav zahtjev trebao biti upuÊenznatno ranije. Takoer se postavlja pitanjedaje li se ovaj prijedlog sada jer se moædaËekalo da prou izbori“, pitaju se u Sindi-katu policije.

Za sada samo usmeni prijedlog tehniË-kog ministra Mlakara zaista je teπko objas-niti, osim moæda pokuπajem da se novojvladi Kukuriku koalicije ostavi u nasljed-stvo svojevrsno kukaviËje jaje. No prvi Ëov-

jek Nezavisnih sindikata Hrvatske KreπimirSever smatra da Ëak i ako jest tako, ne ra-zumije πto se zapravo æeljelo postiÊi tak-vim prijedlogom.Prekasno za problem

„ Ako je ovo pokuπaj ostavljanja kukaviË-jeg jaja, onda baπ i nije uspjeπan. Primjeri-ce, ako ova vlada isplati samo pola boæiÊni-ce, a nova vlada njezin ostatak, onda bi nataj naËin Kukuriku koalicija mogla dobiti sa-mo simpatije. Ako pak zaista nema novcaza isplatu boæiÊnica, onda bi HDZ-ova vla-da puno veÊu πtetu za svoje nasljednikenapravila kada bi boæiÊnicu isplatila u pu-nom iznosu te ostavila rupu u proraËunu“,kazao je Sever, koji naglaπava da je sadaprekasno uopÊe razmiπljati o isplati samopola boæiÊnice jer se o takvoj moguÊnostimoralo razgovarati puno prije, a ne sada.

SliËno razmiπlja i predsjednik Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπteni-ka Boris Pleπa, koji navedenu ponudu teh-niËkog ministra uopÊe ne smatra regular-nom sve dok ne dobiju pisani prijedlog ipoziv za razgovore. Do tada, kaæe Pleπa, tosmatraju samo neformalnim razgovorom.

„Kao sindikat oËekujemo da Êe boæiÊni-ca biti isplaÊena u punom iznosu, kako jeutvreno kolektivnim ugovorom, a bude lisuprotnih prijedloga, onda tek moraju po-Ëeti razgovori o tomu, πto onda podrazu-mijeva i formiranje pregovaraËkog odborai jedne i druge strane“, kaæe Pleπe, kojizbog Ëinjenice da je aktualna Vlada na sa-mom odlasku ipak ne vjeruje da Êe sesmanjiti veÊ ugovoreni iznos boæiÊnice.

BoæiÊnica

VVRRUU∆∆II KKRRUUMMPPIIRR

Vlada bi nakon izbora rezalaboæiÊnice

(SDLSN, 2. prosinca 2011.) JuËer je uZagrebu u Starogradskoj vijeÊnici odræan5. Sabor Sindikata dræavnih i lokalnih sluæ-benika i namjeπtenika Republike Hrvatske,na kojem su potvrena i izabrana najviπatijela Sindikata za novo mandatno razdob-lje od Ëetiri godine.

Za predsjednika Sindikata ponovno jeizabran BBoorriiss PPlleeππaa, diplomirani politologiz Pakraca, koji je u svom govoru naglasiopotrebu zbijanja sindikalnih redova uoËipredstojeÊih parlamentarnih izbora i novihizazova pred kojima Êe se naÊi svi zaposle-ni u upravi, kao i predstojeÊih pregovoraza novi kolektivni ugovor.

Saboru su se obratili predsjednica VladeRH, Jadranka Kosor i predstavnik “Kukuri-ku” koalicije i Ëlan SDP-a Gordan Maras.

Predsjednica Vlade JJaaddrraannkkaa KKoossoorr za-hvalila se svim sluæbenicima i namjeπtenici-ma na uspjeπno odraenom poslu inte-gracije Hrvatske u Europsku uniju i dodalakako Vlada kojoj je na Ëelu nije podleglapritiscima onih koji su traæili otkaze za70.000 zaposlenih u javnom sektoru, re-kavπi kako su takvi zahtjevi neodgovorni izahvalila se Sindikatu na razumijevanju ko-je je iskazao u vrijeme krize.

GGoorrddaann MMaarraass iz SDP-a rekao je kakodræavnih sluæbenika u Hrvatskoj nema pre-viπe, usporedivπi ih s brojem sluæbenika uDanskoj, koja ima jednaki broj stanovnika,ali je problem u tome πto onih koji radeima premalo, misleÊi na zaposlene u gos-podarstvu.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindi-kata KKrreeππiimmiirr SSeevveerr naglasio je kako jeSDLSN najveÊi sindikat NHS-a te da svi sin-dikati ove srediπnjice Ëine prste jedne ru-ke, koji zajedno Ëine snaænu πaku u borbiza oËuvanje radniËkih prava.

Na Saboru su usvojene izmjene i dopu-ne Statuta SDLSN, izvjeπÊe o Ëetverogodiπ-njem radu Sindikata te program rada zanaredno razdoblje.

Izvrπen je i izbor dijela Ëlanova Glavnogpovjereniπtva, izbor Ëlanova Statutarnekomisije i Nadzornog odbora, koji su na-kon izbora utvreni u sljedeÊem sastavu:

55

55.. SSAABBOORR SSIINNDDIIKKAATTAA DDRRÆÆAAVVNNIIHH II LLOOKKAALLNNIIHH SSLLUUÆÆBBEENNIIKKAA II NNAAMMJJEE©©TTEENNIIKKAA RREEPPUUBBLLIIKKEE HHRRVVAATTSSKKEE

Boris Pleπa joπ Ëetiri godine na Ëelu Sindikata

GGLLAAVVNNOO PPOOVVJJEERREENNII©©TTVVOO

1. ZORAN PEROVI∆2. RENATA VINCELJ3. MARJAN KOLAR4. ZRINKA BABI∆5. KATARINA ZADRAVEC6. BOÆIDAR TUREK7. BORIS PRPI∆8. SLAVICA JURANI∆9. JASNA STILINOVI∆10. IRALDA FIDU©EK11. LJUBAN »OLI∆12. ÆELJKO BALIKI∆13. VJEKOSLAV MITROVI∆14. DARKO LESAR15. JADRANKA PADO-VAN-MIKULANDRA16. ZLATKO MASLAJ

17. JADRAN BARI∆18. DENIS BUR©I∆19. BRANKA MARTINO-VI∆-VUKOVI∆20. BISERKA TISAJ21. IVICA KATALENI∆22. ANA MESNIK23. GORDANA ©EGOVI∆24. MILJENKO SRAGA25. STEVO HADÆAMIJA26. JOZO ILI∆27. ZLATKO ORE©KOVI∆28. IVICA –URI∆29. VLATKA KAMBER30. MLADEN KOKAN31. ÆELJKO DUNDOVI∆32. STJEPAN GAMILEC33. MLADEN MAGDI∆34. NINA PEJANOVI∆35. JADRANKA POSAVEC

36. ZVONIMIRLON»ARI∆37. SNJEÆANA PAP38. BORIS PLE©A

SSTTAATTUUTTAARRNNAA KKOOMMIISSIIJJAA

1. SUZANA ZEMLJAK2. EVA BARBIR3. VESNA BLUMEN©AJN4. ÆELJKO MLINARI∆5. NEVENKA POLOVI∆-

DAM»EVI∆

NNAADDZZOORRNNII OODDBBOORR

1. IGOR BABI∆2. SNJEÆANA MESEK3. BORIS DRAGUTIN4. NADA HORVAT5. IVANA VARKONJI

Sabor SDLSN-a

Autor: Branimir KovaË | 16.34,02.12.2011.business.hr

Po vienom i reËenom reklo bise da laganu prednost ima HDZ,barem ako je suditi po lavini hva-lospjeva kojom je dosadaπnjipredsjednik tog sindikata BorisPleπa opjevao suradnju s nazoË-nom tehniËkom premijerkom JJaa--ddrraannkkoomm KKoossoorr. No i snaæan plje-sak esdepeovcu Gordanu Marasupokazao je kako, ako niπta drugo,

dræavni sluæbenici respektirajuposve izvjesne buduÊe poslodav-ce iz Kukuriku koalicije.

„Besmislica je da Êe otpuπta-njem 70.000 ljudi iz javnog sekto-ra svima biti bolje. To govore onikoji ne znaju. Vlada kao posloda-vac i vi kao sindikati nisu suprot-stavljeni i nisu neprijatelji. Vjeru-jem da Êe Hrvatska kao nova Ëla-nica EU imati nove moguÊnosti zavrednovanje vaπeg rada”, zborilaje premijerka sipajuÊi iz rukava iz-

66

Sabor SDLSN-a

HDZ i SDP snubili dræavne sluæbenike,oni hvalili Kosor i pljeskali Marasu

JuËeraπnji re-

dovni sabor

Sindikata dræav-

nih i lokalnih

sluæbenika i

namjeπtenika RH

bio je prigoda

da se nekoliko

dana prije iz-

bora i vladaju-

Êi, i oni koji

Êe po svemu

sudeÊi uskoro

doÊi na vlast,

pokuπaju umiliti

djelatnicima u

javnom sektoru

77

jave koje su zasigurno bile poukusu okupljenih sindikalaca.

Ublaæio retorikuU zadobivanju naklonosti niπta

slabiji nije bio ni GGoorrddaann MMaarraass,koji ne samo da nije spominjaoniπta od nekadaπnjih izjava iz Ku-kuriku koalicije o neproduktivnos-ti javnog sektora nego se koristioizrazima kao πto su povjerenje ipartnerstvo.

„Ne mislimo da optereÊujetedruπtvo, nego upravo suprotno.Sutra kada Kukuriku koalicija do-bije povjerenje morat Êemo mije-njati zemlju, a od vas i od drugihsindikata javnih sluæbi oËekujemoda budemo partneri. I u nama Êe-te imati partnere koji Êe pokuπatiugovoriti da imate kvalitetne uvje-te za rad kako bi i naπa vlada bilakvalitetnija. Naæalost, u Hrvatskojse stvara slika da su zaposleni ujavnom sektoru balast, a tako nesmije biti”, kazao je Maras i u

obeÊanjima joπ malo iskoraËio uodnosu na premijerku, najavivπida se javna uprava ubuduÊe neÊesmatrati kao troπak, nego Êe se unju ulagati, i to, veli, posebice uobrazovanje.

SreÊom, gosti sa sindikalne sce-ne nisu priËali o obeÊanjima, ne-go o problemima, pa je KKrreeππiimmiirrSSeevveerr, predsjednik NHS-a, kazaokako dolaze teπka vremena kojaÊe od sindikata traæiti zbijanje re-dova. Prema Severu, sindikatiimaju pravo na razlike, no kad jerijeË o vaænim pitanjima za sve,sindikati nemaju pravo na podvo-jenost.

Premijerka otiπla„Kod nas je na mala vrata zaæiv-

jela neoliberalna filozofija gdje segovori o Ëovjeku kao troπku, a nekao o stvaratelju vrijednosti. Totreba promijeniti, a tko god dobioizbore, mora raËunati da ga Ëeka-ju dobro organizirani sindikati”,

poruËio je Sever pretendentimana vlast, no Ëuo ga je samo Marasjer je tehniËka premijerka pritisnu-ta brojnim obvezama veÊ napusti-la skup.

Pleπa: Na Vladu gledamo kao na poslodavcaBBoorriiss PPlleeππaa, dosadaπnji predsjed-

nik tog sindikata koji broji viπe od20.000 Ëlanova, istakao je kakona Vladu gledaju kao na poslo-davca, a ne politiËku opciju.

„No javna uprava danas je poËe-la funkcionirati tako da su graa-ni postali kupci usluga, a to nijedobro. S druge strane, dræavni susluæbenici izloæeni pritisku, uvodese jednostavni recepti za bolje su-tra, pri Ëemu se stjeËe dojam dase ne vodi raËuna o ljudima i nji-hovim sudbinama. Sluæbenici nisukrivi πto se svakih nekoliko godinakreÊe sa reformama pa ispada danisu uËinkoviti. No na kraju cehplaÊaju graani”, kazao je Pleπa i

88

posebice upozorio na praksu po-litiËkih elita koje umjetno stavlja-ju radnike i dræavne sluæbenikena suprotstavljene strane.

“Imam potrebu zahvaliti vamse na razumijevanju koje ste iska-zali kad sam postala predsjedni-ca Vlade u trenutku nastupanjakrize’’ izjavila je premijerka Ja-dranka Kosor na V. redovnomsaboru Sindikata dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika Re-publike Hrvatske.

Premijerka je podsjetila sindika-te kako su mnogo dobrih stvarizajedniËki dogovorili. “©to je so-

cijalni dijalog? To je meusobnouvaæavanje i poπtovanje, sposob-nost sluπati, ali i Ëuti” rekla je Ko-sor.

Naglasila je kako Vlada kaoposlodavac i sindikati nisu nepri-jatelji. Posebno se osvrnula na je-dan od novinskih naslova u vrije-me kad je preuzimala premijer-sku funkciju, a koji joj je sugeri-rao da mora otpustiti 70 tisuÊazaposlenih u javnim i dræavnimsluæbama.

“To je besmislica, svi koji takorazmiπljaju ne znaju kako funk-cionira dræavna uprava” odluËno

je izjavila premijerka.Obzirom da Europski parla-

ment danas donosi potvrdu opristupanju Hrvatske Europskojuniji, premijerka se odluËila za-hvaliti svim djelatnicima dræavneuprave na njihovom doprinosu.

“Posebno pozdravljam sve onemeu vama koji predstavljaju lju-de koji obavljaju sloæene i opas-ne poslove” rekla je u zavrπetkusvog pozdravnog govora Jadran-ka Kosor.

Meu poËasnim gostima nala-zili su se i GGoorrddaann MMaarraass u imeKukuriku koalicije, te predsjednik

Sabor SDLSN-a

99

Nezavisnih hrvatskih sindikataKKrreeππiimmiirr SSeevveerr.

(HRT) Bez obzira tko Êe voditiiduÊu Vladu, zaposleni u dræav-nim sluæbama ne bi trebali straho-vati od masovnih otkaza jer su imdanas predstavnici obaju glavnihkonkurenata, premijerka Jadran-ka Kosor (HDZ) i Gordan Maras(Kukuriku koalicija), gostujuÊi nasaboru Sindikata dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika Hr-vatske, poruËili da ih neÊe otpuπ-tati.

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr podsjetila je ka-ko ju je u srpnju 2009. kada je

postala premijerkom, naslovnicau jednim novinama pozivala daodmah otpusti 70.000 ljudi u dræ-avnim i javnim sluæbama, te jetakvu ideju nazvala besmislicom.

“Nema previπe zaposlenih u dræavnom sektoru!”Zahvalila je Sindikatu dræavnih

sluæbenika na razumijevanju utrenucima kada je preuzela Vladujer su to bila osobito teπka vreme-na zbog krize i recesije, kao i nadoprinosu dræavne uprave uspjeπ-no zavrπenim pregovorima s EU-om, prenosi Hina.

GGoorrddaann MMaarraass poruËio je u imeKukuriku koalicije da u Hrvatskojnema previπe zaposlenih u dræav-nom i javnom sektoru, napome-nuvπi kako ih je podjednako kao uDanskoj koja ima otprilike isti brojstanovnika.

Niste vi krivi πto nemamo uku-pan broj zaposlenih kao Danska, iπto nemamo BDP i standard kao uDanskoj, to je odgovornost Vla-de, rekao je Maras te pozvao sin-dikalce, u sluËaju da Kukuriku ko-alicija osvoji vlast, na partnerstvou popravljanju situacije u zemlji ipokretanju gospodarskog rasta.

ppoottppiiss

1100

Dræavna uprava

SDLSN od Vlade RH kaoposlodavca traæi privreme-no zaustavljanje postupakadonoπenja novih uredbi ounutarnjem ustrojstvu, pra-vilnika o unutarnjem redu irjeπenja o rasporedu i ime-novanju na rukovodeÊa i„obiËna“ sluæbeniËka radnamjesta do formiranja novevlade, kako se ovaj posaone bi nepotrebno dvaputprovodio, a dræavna upravabavila sama sobom, umjes-to zadaÊama zbog kojihpostoji

(SDLSN, 2. studenoga 2011.) Prem-da je gotovo sigurno da Êe nova Vla-da, bez obzira u kojem sastavu, su-kladno sada veÊ bogatom postizbor-nom iskustvu i praksi, posegnuti za no-vim kadrovskim pojaËanjima i rjeπenji-ma, spajanjima i ukidanjima pojedinihdræavnih tijela, posljednjih se mjesecisvejedno vrπi „preslagivanje“ i popu-njavanje dræavne uprave temeljem no-vih uredbi o unutarnjem ustrojstvu ipravilnika o unutarnjem redu dræavnihtijela.

Ponovno mijeπanje „karata“ , odnos-no preraspodjelu sluæbeniËkih radnihmjesta, omoguÊilo je donoπenje Ured-be o naËelima za unutarnje ustrojstvotijela dræavne uprave u oæujku ove go-dine, kojom se utvruje potreban brojizvrπitelja dovoljan za formiranje unu-tarnje ustrojstvene jedinice u dræavnomtijelu i obveza donoπenja uredbi o unu-tarnjem ustrojstvu i pravilnika o unutar-njem redu dræavnih tijela, usklaenih snovim standardima koje propisujeUredba.

Iako je ponovno uspostavljanje krite-rija za formiranje unutarnjih ustrojstve-nih jedinica ovisno o broju izvrπiteljalogiËan odgovor na situaciju koju jepremijerka JJaaddrraannkkaa KKoossoorr 2010. godi-

SDLSN traæi zaustavljanje kadrovskog„preslagivanja“ dræavne uprave prije izbora

1111

ZZAAGGRREEBB,, 22.. ssttuuddee--nnoogg 22001111.. ((HHiinnaa)) --

SSiinnddiikkaatt ddrrææaavvnniihh ii llookkaallnniihh sslluuææ--bbeenniikkaa HHrrvvaattsskkee zzaattrraaææiioo jjee ddaa--nnaass oodd VVllaaddee kkaaoo ppoossllooddaavvccaapprriivvrreemmeennoo zzaauussttaavvlljjaannjjee ““pprreessllaa--ggiivvaannjjaa”” ddrrææaavvnnee uupprraavvee pprriijjee iizz--bboorraa iissttiiËËuuÊÊii kkaakkoo nniijjee llooggiiËËnnoo ddaassee uunnuuttaarrnnjjii pprreeuussttrroojj oobbaavvlljjaa ttiikkpprreedd nnoovvee iizzbboorree,, nnaakkoonn kkoojjiihh ÊÊeessiigguurrnnoo uusslliijjeeddiittii nnoovvee pprroommjjee--nnee..

Sindikat u priopÊenju od Vlade zahti-jeva zaustavljanje donoπenja novih

uredbi o unutarnjem ustrojstvu, pravil-nika o unutarnjem redu i rjeπenja o ras-poredu i imenovanju na rukovodeÊa iobiËna sluæbeniËka radna mjesta doformiranja nove Vlade, kako se taj po-sao ne bi nepotrebno dvaput provodio,a dræavna uprava bavila sama sobom,umjesto zadaÊama zbog kojih postoji.Za obiËne dræavne sluæbenike, a posebi-ce one koji svoj status duguju iskljuËivosvojoj struËnosti i profesionalnom od-nosu prema radu, takva situacija znaËida Êe stresu donoπenja novih rjeπenja orasporedu na sluæbeniËka radna mjestabiti nepotrebno izloæeni prije i poslije iz-

bora, a za dræavni aparat takva situaci-ja znaËi “kadrovsku paralizu” u kojoj sesluæbeniËki sustav bavi sam sobom pri-je, umjesto poslije izbora.

Nova ili nova stara Vlada suoËit Êe sepak sa zateËenim stanjem koje joj jeservirano tik uoËi izbora i moguÊim op-tuæbama za preveliku razinu politiËkogkadroviranja u dræavnoj upravi, ali ignjevnim sluæbenicima koji Êe u nekoli-ko mjeseci Ëak dva puta biti izloæenimoguÊoj promjeni radnog mjesta i gu-bitka razine sluæbeniËkog statusa, kaæese u priopÊenju.

Sindikat protiv kadrovskog “preslagivanja”dræavne uprave prije izbora

1122

Dræavna uprava

Jedino tijelo koje od-luËuje o æalbama sluæ-benika na rjeπenja onjihovim pravima i ob-vezama Vlada je razrje-πenjem troje od petËlanova Odbora za dræ-avnu sluæbu praktiËnoraspustila, a odluci jeprethodio podnesak raz-rijeπenih Ëlanica Vladiu kojem upozoravaju nanesavjesni i nezakonitirad predsjednice Odbora

(SDLSN, 9. prosinca 2011.) Vlada RHna svojoj je posljednjoj sjednici donijelaodluku o razrjeπenju troje od pet Ëlano-va Odbora za dræavnu sluæbu, jedinogtijela kojem se, sukladno Zakonu o dræ-avnim sluæbenicima, sluæbenici moguæaliti na rjeπenja o prijamu u sluæbu, ras-poredu na radno mjesto, premjeπtaju,prestanku sluæbe, ocjeni rada, godiπ-njem odmoru, naknadi za prijevoz i dru-gim pravima i obvezama sluæbenika.

Naime, kako Odbor za dræavnu sluæ-bu o æalbama sluæbenika odluËuje u vi-jeÊu sastavljenom od tri Ëlana Odbora,preostala dva Ëlana nisu u moguÊnostiodluËivati o æalbama sluæbenika kojihsamo u ovog godini ima viπe od 2.500.

Kako je malo vjerojatno da Êe novojVladi prva stvar biti kadrovsko ekipira-nje Odbora za dræavnu sluæbu, ne odlu-Ëivanje o æalbama sluæbenika moglo bipotrajati, a pravo sluæbenika na æalbudo daljnjeg Êe biti suspendirano.InaËe, Odbor za dræavnu sluæbu kaoneovisno tijelo za rjeπavanje æalbi nika-da nije bio u potpunosti kadrovski eki-piran, tj. nikad nije djelovao u punomsastavu - predsjednik Odbora i πest Ëla-nova pa stoga, a i zbog velikog brojaæalbi o kojima je odluËivao nije uspioosigurati zakonom propisani standardo odluËivanju o æalbi u roku od 30 da-na.

No, Vlada i Ministarstvo uprave ovo-me su, umjesto ekipiranjem ili Ëak po-veÊanjem broja Ëlanova Odbora, „dos-koËili” izbacivanjem roka od 30 dana ukojem je Odbor trebao odluËiti o æalbiiz Zakona o dræavnim sluæbenicima.

Da bi stvar bila gora, odluci o razrje-πenju tri Ëlanice Odbora prethodio jezajedniËki prijedlog svih Ëlanova Odbo-ra za dræavnu sluæbu za pokretanjepostupka razrjeπenja predsjednice Od-bora za dræavnu sluæbu GGoorraannkkee HHuuss,upuÊen Vladi Republike Hrvatske 20.rujna 2011. godine, u kojem je optuæ-uju za svojevrsno trgovanje dræavnomsluæbom.

U ovom podnesku Ëlanice Odbo-ra, SSaannjjaa PPiinnttaarr GGoottaall, VVllaattkkaa VVrraanneekkoo--vviiÊÊ, SSttaannkkaa VVuuËËiiccaa i MMiirrnnaa VVuukkmmaann CCee--rroovveeËËkkii predsjednicu Odbora GorankuHus optuæuju za ne dodjeljivanje pred-meta u rad Ëlanovima Odbora kako bi,

iz osobne koristi, lakπe mogla pogodo-vati u ishodu postupaka; da je samos-talno i nezakonito, a u ime kolegijal-nog tijela, donosila odluke te na taj na-Ëin pogodovala radi osobne koristi bilonaËinom ili brzinom njihova rjeπavanja;da je davala prioritet predmetima izCarinske uprave; da je u sukobu intere-sa jer odluËuje u predmetima o obvezipolaganja dræavnog struËnog ispita iprestanku dræavne sluæbe zbog njego-va ne polaganja, a sama je istovreme-no i ispitivaË na dræavnom struËnom is-pitu, ali i druge ozbiljne propuste u ra-du, koje su potkrijepile i konkretnimprimjerima i predmetima.

Umjesto reakcije Vlade i Ministarstvauprave, a zbog ozbiljnosti optuæbi iDræavnog odvjetniπtva, 27. rujna uslije-dio je prijedlog predsjednice OdboraGoranke Hus za pokretanje postupkarazrjeπenja Ëlanica Odbora Sanje PintarGotal, Stanke VuËice i Mirne VukmanCeroveËki zbog njihove neaktivnosti inesavjesnog rada, koji je Vlada oËito iprihvatila, Ëime je potencijalnim „zviæ-daËima” u dræavnoj sluæbi i „neovisnimtijelima” poslana jasna poruka kako jebolje biti „kuπ” nego zviædati uz vjetar.

Nadamo se samo da ministar upra-ve DDaavvoorriinn MMllaakkaarr pri primopredaji re-sora svom nasljedniku neÊe zatajitiovaj goruÊi problem.

SS.. KKuuhhaarr

SSLLUUÆÆBBEENNIICCII BBEEZZ ZZAA©©TTIITTEE

Odbor za dræavnu sluæbu prestao s radom

1133

ne komentirala rijeËima kako je svakipeti zaposleni rukovodeÊi kadar, tj.„neki πef“, nije logiËno da se unutarnjipreustroj vrπi tik pred nove izbore, na-kon kojih Êe sigurno uslijediti novepromjene.

No, treba dodati kako je (pre)velikibroj rukovodeÊih sluæbenika na koji jeu trenutku (samo)spoznaje reagiralapremijerka Kosor rezultat ukidanjaodredbe Ëlanka 17. Uredbe o naËelimaza unutarnje ustrojstvo tijela dræavneuprave, koja je takoer propisivala po-treban broj izvrπitelja dovoljan za ustro-javanje pojedine unutarnje ustrojstve-ne jedinice, provedenog poËetkom2004. godine od strane Vlade IIvvee SSaa--nnaaddeerraa.

Time je postizborno ukidanje ograni-Ëenja broja πefova koje je proveo IvoSanader 2004. godine, zamijenjeno spredizbornim omoguÊavanjem (pre)ras-poreivanja i imenovanja novih πefovana rukovodeÊa radna mjesta u dræavnojupravi u 2011. godini.

Za obiËne dræavne sluæbenike, a po-sebice one koji svoj status „duguju“ is-kljuËivo svojoj struËnosti i profesional-nom odnosu prema radu ovakva situa-cija znaËi da Êe stresu donoπenja novihrjeπenja o rasporedu na sluæbeniËkaradna mjesta biti nepotrebno izloæeniprije i poslije izbora, a za dræavni aparatovakva situacija znaËi „kadrovsku para-lizu“ u kojoj se sluæbeniËki sustav bavisam sobom prije, umjesto poslije izbo-ra.

Nova ili nova stara vlada suoËit Êese pak sa „zateËenim stanjem“ kojejoj je servirano tik uoËi izbora i mogu-Êim optuæbama za preveliku razinupolitiËkog kadroviranja u dræavnojupravi, ali i gnjevnim sluæbenicima ko-ji Êe u nekoliko mjeseci Ëak dva putabiti izloæeni moguÊoj promjeni radnogmjesta i gubitka razine sluæbeniËkogstatusa.

SDLSN stoga od Vlade RH kao poslo-davca traæi privremeno zaustavljanjepostupaka donoπenja novih uredbi ounutarnjem ustrojstvu, pravilnika ounutarnjem redu i rjeπenja o rasporedui imenovanju na rukovodeÊa i „obiËna“sluæbeniËka radna mjesta do formiranjanove vlade, kako se ovaj posao ne binepotrebno dvaput provodio, a dræav-na uprava bavila sama sobom, umjestozadaÊama zbog kojih postoji.

SS.. KKuuhhaarr

1144

OSIB i ONIB bi se izdavali konkret-noj fiziËkoj osobi zaposlenoj u upra-vi i predstavljali bi bazu bilo kojegsrediπnjeg registara javne uprave sobvezom prijave promjene statusasluæbenika ili namjeπtenika u odno-su na to rade li ili viπe ne rade uupravi

(SDLSN, 12. listopada 2011.) OpÊemjesto svakih izbora, parlamentarnih ili lo-kalnih, jest vjeËno pitanje (preko)brojnogsluæbeniËkog aparata na svim razinama.

U borbi s birokratskom aædajom svi videizlazak iz krize, kao siguran put ozdravljenjagospodarstva i nacije.

OpÊe je prihvaÊeno vjerovanje da bi svo-enjem birokracija u normalne (ma πto to zna-Ëilo) okvire, ona navodno postala mala i uËin-kovita, a (pre)komplicirani upravni postupci iizdavanje kojekakvih papira i dozvola gospo-darskim subjektima i graanima vitka i stogaokretna birokracija iz noÊne more pretvorilabi u kratko i ugodno iskustvo.

No, u Hrvatskoj sluæbenike i namjeπtenikeu dræavnoj, javnoj i lokalnoj (samo)upravi na-vodno se ne moæe samo tako prebrojiti pase pitanje njihova broja uvijek iznova moæenametati kao stoæerno politiËko pitanje ipredmet vaænih politiËkih odluka ili pak raz-log za njihovo ne donoπenje.

Uteg birokracije moæe biti i dobar alibi zapostizborni neuspjeh politiËkih programa pamoæda i u tome leæi razlog zbog kojeg se su-oËavanje sa stvarnom veliËinom i strukturomjavne uprave stalno pomiËe u „blisku“ bu-duÊnost kada Êe se sve to moÊi vidjeti pritis-kom na gumb, a do tada je sezona lova na„birokrate“ otvorena, pod parolom da je „sa-mo otpuπten sluæbenik dobar sluæbenik“.

Pri tome se ne æeli vidjeti da su „birokrati“kakve imamo pred oËima kad govorimo ojavnoj upravi tek vrlo mali dio upravne logis-tike.

Jesu li policijski sluæbenici, zatvorski Ëuva-ri, inspektori svih vrsta, carinici, poreznici,matiËari, prosvjetni, zdravstveni i socijalniradnici, tete u vrtiÊima, kuharice u πkolskimkuhinjama, mehaniËari oklopnih vozila, Ëis-taËice, komunalni redari „birokrati“ koji, na-vodno (pre)dobro plaÊeni, sjede u kancelari-jama i izrauju modele zrakoplova od papi-ra koji nikome ne trebaju?

A do istine se moæe lako doÊi, samo je pi-tanje æelimo li ju spoznati.

Stoga Sindikat predlaæe da se prije izradekompleksnih i desetke milijuna kuna teπkihregistara zaposlenih u javnom sektoru, pouzoru na osobni identifikacijski broj (OIB) ujavnu upravu uvedu osobni sluæbeniËki iden-tifikacijski broj (OSIB) i osobni namjeπteniËkiidentifikacijski broj (ONIB), kojim bi se pro-blem broja zaposlenih rijeπio preko „noÊi“.

OSIB i ONIB bi se izdavali konkretnoj fiziË-koj osobi zaposlenoj u upravi i predstavljalibi bazu bilo kojeg srediπnjeg registara javneuprave s obvezom prijave promjene statusasluæbenika ili namjeπtenika u odnosu na torade li ili viπe ne rade u upravi.

Na taj naËin bilo bi moguÊe u svakometrenutku utvrditi broj zaposlenih u javnojupravi, kao i fluktuaciju kadrova u njoj jed-nostavnom matematiËkom operacijom odu-zimanja broja aktivnih od ukupnog brojasvih dodijeljenih OSIB-a i ONIB-a.

No, onda bismo znali toËan broj zaposle-nih… SS.. KKuuhhaarr

Dræavna uprava

Umjesto manipulacijebrojem zaposlenih uupravi uvestiOSIB i ONIB

UUSSPPOORREEDDBBAA HHRRVVAATTSSKKEEII EESSTTOONNIIJJEE

Reakcija Sindikata dræavnih sluæbenika Hrvatske nabroj dræavnihsluæbenika uEstonijiS obzirom na toËan podatako 1,3 milijuna stanovnika, us-poredba Estonije s Hrvatskomi veliËinom njezine dræavneuprave od 65.000 dræavnihsluæbenika i namjeπtenika,govori nam da imamo otprili-ke jednako veliku dræavnuupravu

(DNEVNO.HR) Glavni tajnik Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπte-nika RH SSiinniiππaa KKuuhhaarr reagirao je na po-datke prenesene zajedno s Ëlankom podnazivom ‘Nijemci nas doæivljavaju kao ne-organizirane ali marljive’ kojeg je objavioportal Dnevno.hr 23. kolovoza 2011., os-vrÊuÊi se pritom na pogreπne navode VVllaa--ddiimmiirraa FFeerrddeelljjiijjaa.

- Vladimir Ferdelji je iznio, a Vaπ portalobjavio, (dez)informaciju o tome kako“Estonija sa 1,3 milijuna stanovnika imaneπto viπe od 120 dræavnih sluæbenika.Mi, sa Ëetiri milijuna, po toj raËunici, tre-bamo njih 500-tinjak, istiËe direktor Elek-trokontakta”.

Ne znamo od kuda gospodin Ferdeljicrpi podatke o broju dræavnih sluæbeni-ka u Estoniji, ali smatramo da Dnev-no.hr kao ozbiljan novinarski portal nebi trebao Ëlanke o potrebi reforme dræ-avne uprave temeljiti na netoËnim poda-cima. Na stranicama Wikipediehttp://en.wikipedia.org/wiki/Poli -tics_of_Estonia) mogu se pronaÊi poda-ci o 18.998 zaposlenih u tijelima srediπ-nje vlasti Estonije.

S obzirom na toËan podatak o 1,3 mi-lijuna stanovnika, usporedba Estonije sHrvatskom i veliËinom njezine dræavne

1155

uprave od 65.000 dræavnih sluæbenika inamjeπtenika, govori nam da imamo ot-prilike jednako veliku dræavnu upravu.

Pri tome treba voditi raËuna kako od65.000 dræavnih sluæbenika i namjeπte-nika njih “samo” 27.000 opada naMUP i oko 9.000 na Poreznu i Carinskuupravu, oko 1.000 na zaposlenike Dræ-avnog inspektorata, dok ih gotovo12.000 radi u pravosuu i zatvorskomsustavu, πto u dodatnoj mjeri mijenjapredodæbu o dræavnim sluæbenicimakao “birokratima” koji u kancelarijamaprevrÊu nikome potrebne papire i samisu sebi svrhom.

Dræavna uprava svakako treba postatiiboljim servisom graana i gospodarstva,ali zakljuËke o tome ne bi trebalo graditina krivim premisama - stoji u komentaruSiniπe Kuhara.

NNUUÆÆNNAA DDRRAASSTTII»»NNAARREEFFOORRMMAA UUPPRRAAVVEE

Nijemci nasdoæivljavaju kaoneorganiziraneali marljive ljudeEstonija sa 1,3 milijuna sta-novnika ima neπto viπe od120 dræavnih sluæbenika. Mi,s Ëetiri milijuna, po toj raËu-nici, trebamo njih 500-ti-njak, istiËe direktor Elektro-kontakta

(DNEVNO.HR) Posjet njemaËke kan-celarke Angele Merkel Hrvatskoj, osimpolitiËkog, imao je i snaæan gospodarskipredznak, piπe T portal. Nijemci su zain-teresirani za ulaganja u niz podruËja, aline, jasno je poruËeno, dok se ne promi-jene trenutna pravila igre. Nijemci netraæe nikakav povlaπteni status i poseb-ne poticaje, veÊ samo fer i transparent-nu træiπnu borbu.

Ukoliko napravimo iskorak u tomsmjeru, prije svega pojednostavnimoadministrativnu proceduru, moguÊe jeda ovaj posjet donese i konkretne rezul-tate, kaæe VVllaaddiimmiirr FFeerrddeelljjii koji ima veli-ko iskustvo rada s Nijemcima jer je Elek-tro-Kontakt od 1992. dio njemaËkogkoncerna EGO.

Nijemci nas, objaπnjava, doæivljavaju

kao neorganizirane, ali marljive ljude.Najviπe im smeta naπa troma birokraci-ja.

- Kod nas, od lokalnih pa do dræavnihtijela, imate dojam da administracijasluæi sama sebi, a ne narodu. U NjemaË-koj to nije sluËaj. Na jednom skupu o so-larnim elektranama njemaËki ulagaËi suse poæalili da im u Hrvatskoj treba 2,5godina da ishode 60-ak potrebnih doz-vola. Kod njih vam za to treba jedno po-podne, navodi Ferdelji.

Za njega nije rjeπenje reforma posto-jeÊe javne uprave.

Ako æelimo pokazati ulagaËima damislimo ozbiljno, potrebni su nam kor-jeniti i drastiËni rezovi, a dobar primjerza to nam moæe dati Estonija. Sa 1,3milijuna stanovnika, ta baltiËka zemlja,istiËe Ferdelji, ima neπto viπe od 120dræavnih sluæbenika. Mi, s Ëetiri miliju-na, po toj raËunici, trebamo njih 500-tinjak.

SSDDLLSSNN ppoorruuËËuujjee VVllaaddii::

II ssppoorraazzuummee ssaassiinnddiikkaattiimmaa ttrreebbaa ppooππttoovvaattii!!Najavljeno zamrzavanje plaÊa ujavnom sektoru znaËilo bi revizijusporazuma koje su potpisali sindi-kati dræavnih i javnih sluæbi, a onise, baπ kao i Osimski sporazumina koje se ovih dana s pravompoziva hrvatska premijerka, mo-raju poπtovati

(SDLSN, 2. kolovoza 2011.) Najave Vladinaekonomskog savjetnika Æeljka LovrinËeviÊa ozamrzavanju plaÊa i mirovina do 2014. godinemoæda neÊe biti tako lako provesti.

Ne samo zato πto se tome protive sindikatijavnih sluæbi, Ëiji je πtrajkaËki potencijal uvijekbio jaËi od onog sindikata dræavnih sluæbi, ËijiËlanovi æive i rade u ozraËju stalnih reformskih„pretumbavanja” dræavne uprave u kojem sva-ki potencijalni πtrajkaË riskira da se baπ njego-vo nae na nekom popisu „ljudskih potencija-la” na koje Vlada viπe ne raËuna, veÊ i stogaπto je ono u dræavnim tijelima gotovo neizvedi-vo. Vlada je, naime, sa sindikatima dræavnihsluæbi, pored sporazuma kojim se regulira au-tomatska primjena osnovice iz sijeËnja 2009.godine od 5.415,37 kuna bruto u sluËaju ras-ta BDP-a od 2 i viπe posto za dva uzastopnatromjeseËja, potpisala i sporazum kojim se ob-vezala da do isteka roka na koji je zakljuËen,odnosno do 31. srpnja 2012. godine, neÊejednostrano otkazati Kolektivni ugovor za dræ-avne sluæbenike i namjeπtenike.

To znaËi da Vlada u pregovorima sa sindika-tima dræavnih sluæbi ne moæe prijetiti otkaziva-njem kolektivnog ugovora u sluËaju ne pristan-ka na zamrzavanje plaÊa ili ne isplatu boæiÊni-ce, a po isteku ugovora njegove Êe se odred-be nastaviti primjenjivati sukladno institutuproduæene primjene pravnih pravila sadræanihu kolektivnom ugovoru iz Zakona o radu.

Kako je malo vjerojatno da Êe sindikalnastrana otkazati kolektivni ugovor, Vladi preos-taje jedino ispoπtovati ono πto je potpisala.

Dodatno neraspoloæenje prema najavamazamrzavanja plaÊa kod dræavnih sluæbenika i na-mjeπtenika potpiruje i okrupnjavanje ustrojstve-nih jedinica koje se u dræavnim tijelima provoditemeljem nove Uredbe o naËelima za unutarnjeustrojstvo tijela dræavne uprave, koje Êe za pos-ljedicu imati smanjenje broja rukovodeÊih i boljeplaÊenih dræavnih sluæbenika te forsiranje priva-tizacije pomoÊno-tehniËkih sluæbi u kojimauglavnom rade namjeπtenici, kao najloπije plaÊe-ni dio zaposlenika u dræavnoj upravi. SS.. KKuuhhaarr

©kotski ministar zdravstva zabranio je pruæa-nje usluga ËiπÊenja i prehrane u bolnicamaputem “outsourcinga” zbog porasta broja in-fekcija uzrokovanog nedovoljnom kvalitetomËiπÊenja i higijene koju osiguravaju vanjskipruæatelji usluga

(SDLSN, 16. prosinca 2011.) Kad se govori o reformi dræavneuprave, ali i o rashodovnoj teæini upravnog servisa u dræavnom pro-raËunu, Ëesto se olako poseæe za „outsourcingom”, odnosno izdva-janjem netemeljnih djelatnosti iz djelokruga rada dræavnih tijela, kaojedinim logiËnim rjeπenjem kada su u pitanju pomoÊno-tehniËki pos-lovi koje u dræavnim tijelima obavljaju namjeπtenici.

„Outsourcing” nekritiËki podræavaju svi - politiËari, profesori, duæ-nosnici i „biznismeni”, kao neπto πto se samo po sebi podrazumije-va kao najbolje i najracionalnije rjeπenje.

Tako prof. dr. sc. Ivan KopriÊ, profesor na katedri „Upravna zna-nost” na Pravnom fakultetu u Zagrebu u intervjuu za Jutarnji listpod naslovom Dræavnoj upravi treba „outsourcing”, preporuËa iz-dvajanje svih popratnih sluæbi kao model profesionalizacije dræavneuprave.

I vlada na odlasku u svom je Programu gospodarskog oporavka,kao jednu od mjera predvidjela i „outsourcing” pomoÊnih djelatnos-ti te preporuËila svim tijelima dræavne uprave koja nisu u cijelostiprovela postupak „outsourcinga” daljnji nastavak izdvajanja pomoÊ-nih djelatnosti.

O tome je li „outsourcing” baπ tako uspjeπan model obavljanjaposlova koji ne predstavljaju temeljnu djelatnost poslovnog subjek-ta, ali bez kojih ni jedan poslovni sustav ne moæe funkcionirati, a po-sebice o „outsourcingu” na podruËju ËiπÊenja, koji je veÊ „pojeo” ti-suÊe radnih mjesta u javnoj upravi, razgovaramo s DDaarrkkoomm ZZooππaa--kkoomm, struËnjakom i poduzetnikom na podruËju optimizacije troπko-va ËiπÊenja.

Darko Zoπak struËnjak je na podruËju optimizacije troπkova ËiπÊe-nja s dugogodiπnjim staæem u branπi “ËiπÊenja” u zemljama zapad-ne Europe

„„OOuuttssoouurrcciinngg”” ssee uu ddrrææaavvnnoojj uupprraavvii nnaammeeÊÊee kkaaoo nnaajjrraacciioonnaallnniijjeerrjjeeππeennjjee nnaa ppooddrruuËËjjuu ppoommooÊÊnniihh ddjjeellaattnnoossttii pprrii ËËeemmuu ssee jjaavvnnoossttii ssuu--ggeerriirraa kkaakkoo ssee rraaddii oo aapprriioorrii ssuuppeerriioorrnnoomm mmooddeelluu oobbaavvlljjaannjjaa ppoommooÊÊ--nnoo--tteehhnniiËËkkiihh ppoosslloovvaa ttee ggoovvoorrii oo dduuggoorrooËËnniimm uuππtteeddaammaa kkoojjee ÊÊee sseeoossttvvaarriittii „„oouuttssoouurrcciinnggoomm””.. TTaakkooeerr,, ssttvvaarraa ssee nniiËËiimmee ppoottkkrriijjeepplljjeennddoojjaamm ddaa ÊÊee ddrrææaavvnnaa ttiijjeellaa rraaddiittii kkvvaalliitteettnniijjee ii uuËËiinnkkoovviittiijjee aakkoo ssee rrii--jjeeππee ppoommooÊÊnnoo--tteehhnniiËËkkoogg oossoobblljjaa.. ©©ttoo mmiisslliittee oo ttoommee??

Prije svega, treba reÊi da smisao „outsourcinga” pomoÊnih djelat-nosti nije poviπenje kvalitete tih djelatnosti nego ostvarenje odree-ne uπtede uz prihvatljivu kvalitetu. Kad se govori o potencijalu uπte-da treba napomenuti da se te uπtede odnose u pravilu samo na onedjelatnosti koje su povezane s veÊom odgovornosti te za djelatnos-

ti za Ëije izvrπenje su potrebni odreeni certifikati, dozvole, i koje iz-vrπava posebno πkolovano i probrano osoblje.

KKaakkvvee ssuu uuππtteeddee mmoogguuÊÊee nnaa uusslluuggaammaa ËËiiππÊÊeennjjaa kkoojjee ssuu ssvvoojjiimm vvoo--lluummeennoomm iizzrraazziittoo vveelliikkee uu ddrrææaavvnniimm ttiijjeelliimmaa??

U danaπnje vrijeme nikakve. Usluga ËiπÊenja „outsourcingom” je,kada se poËetkom devedesetih godina pojavila na svjetskom træiπ-tu, bila zasigurno najprikladnija varijanta ËiπÊenja. Razlog tomu jebio πto su se do tada objekti Ëistili zastarjelim i kompliciranim tehni-kama ËiπÊenja tako da je ËiπÊenje bilo sporo i skupo te se nije mo-gao postiÊi zadovoljavajuÊi stupanj higijene. Takve okolnosti su do-vele do toga da su se poËeli angaæirati vanjski servisi za ËiπÊenje, ko-ji su efikasnijim tehnikama, opremom i organizacijom rada uspjeliponudili uslugu kojom je ostvaren veliki potencijal uπtede i kojom jeuvelike podignuta razina ËistoÊe.

U meuvremenu se situacija u potpunosti promijenila. Upraviteljiobjekata su ubrzo uvidjeli da efikasno i kvalitetno ËiπÊenje ne ovisio nekom posebnom predznanju, iskustvu, „know-howu” ili vjeπtinionih koji izvrπavaju poslove ËiπÊenja, nego da to dominantno ovisi

1166

»»II©©∆∆EENNJJEE DDRRÆÆAAVVNNEE UUPPRRAAVVEE

„Outsourcing” izmeu dogme i stvarnosti

Dræavna uprava

1177

o onima koji rukovode ËiπÊenjem. To najbolje potvruje Ëinjenica daËistaËice pod struËnim vodstvom, tako reÊi preko noÊi, poËinju pos-tizati izvrsne rezultate.

U danaπnje vrijeme si rijetko tko moæe priuπtiti, a posebno ne jav-na uprava, da iz mjeseca u mjesec na jednu plaÊu ËistaËice poklanjajoπ jednu plaÊu onomu koji je tu istu ËistaËicu poduËio da profesio-nalno radi.

VVaaππ ooddggoovvoorr nnaammeeÊÊee zzaakklljjuuËËaakk kkaakkoo jjee ËËiiππÊÊeennjjee uu vvllaassttiittoomm aarraa--nnææmmaannuu uuvviijjeekk ppuunnoo jjeeffttiinniijjee oodd uusslluuggaa ËËiiππÊÊeennjjaa „„oouuttssoouurrcciinnggoomm””??

To uopÊe nije upitno. U pravilu je sve πto netko moæe napraviti sa-mostalno, po logici stvari, uvijek jeftinije nego da to umjesto njeganapravi netko drugi. Usluga ËiπÊenja nakon πto ËistaËice preu naprofesionalan naËin ËiπÊenja takoer nije izuzetak.

Kada se, k tomu, uzme u obzir da vanjski servisi za ËiπÊenje cije-nu svoje usluge uveÊavaju za svoju zaradu i PDV, πto ne Ëini vlastitasluæba za ËiπÊenje, postaje jasno da ËiπÊenje u tuem aranæmanu nemoæe biti povoljnije.

HHooÊÊee llii ssee pprriissttuuppaannjjeemm uu EEUU ssiittuuaacciijjaa pprroommiijjeenniittii??HoÊe, ËiπÊenje u vlastitom aranæmanu Êe u odnosu na ËiπÊenje

„outsourcingom” biti joπ povoljnije i interesantnije jer Êe usluga„outsourcinga” poskupjeti.

KKaakkoo ttoo mmiisslliittee?? ZZaarr nniijjee,, kkaakkoo vvii kkaaææeettee,, ppoo llooggiiccii ssttvvaarrii,, zzaa ooËËee--kkiivvaattii ddaa oottvvaarraannjjeemm ttrrææiiππttaa ssvvee cciijjeennee,, ppaa ttaakkoo ii cciijjeennee ËËiiππÊÊeennjjaa „„oouutt--ssoouurrcciinnggoomm”” ppaaddnnuu??

U ovom sluËaju nije. Razlog tomu je taj πto Êe ulaskom u EU ser-visi za ËiπÊenje imati viπe troπkove jer Êe im biti puno teæe izbjegava-ti poπtivanje prava radnika, izrabljivati zaposlenike i zapoπljavati nacrno. Da bi se to izbjeglo, svaki Êe ponuditelj koji namjerava svojuuslugu ponuditi javnom sektoru, uz svoju ponudu, morati priloæitisvoju kalkulaciju kojom Êe se vidjeti dolazi li on legalno ili nelegalnodo svoje zarade.

PPoossttoojjee llii uu HHrrvvaattsskkoojj ssttaannddaarrddii nnaa ppooddrruuËËjjuu pprruuææaannjjaa uusslluuggaa ËËiiππ--ÊÊeennjjaa ii uuddoovvoolljjaavvaajjuu llii ttvvrrttkkee kkoojjee ssee jjaavvlljjaajjuu nnaa nnaattjjeeËËaajjee ttaakkvviimm ssttaann--ddaarrddiimmaa??

Postoje. »iπÊenje se svugdje u svijetu provodi sukladno internacio-nalno priznatoj i u Hrvatskoj prevedenoj normi HRN EN 13549 kojadefinira naËin kako se opisuje i kontrolira usluga ËiπÊenja. Takva spe-cijalizirana norma daje naruËitelju usluge sigurnost da Êe doista i do-biti kvalitetnu uslugu ËiπÊenja. NaruËitelj, da bi takvu uslugu traæione mora nuæno do u detalja poznavati tu normu. Dovoljno je samoznati da je to priznata specijalizirana norma za kontrolu usluga Ëiπ-Êenja, da ona stvara pretpostavke za usporedbu i kontrolu kvalite-te usluge ËiπÊenja te da je servis za ËiπÊenje koji pruæa uslugu suklad-no toj normi, morao podijeliti objekt po standardnim grupama pros-torija, da je morao definirati πto konkretno, kako i kada treba Ëisti-ti te kako treba izgledati svaka oËiπÊena povrπina.

PPrriimmjjeennjjuujjuu llii sseerrvviissii zzaa ËËiiππÊÊeennjjee uu HHrrvvaattsskkoojj ttuu nnoorrmmuu,, ooddnnoossnnoo ddaallii jjaavvnnii nnaarruuËËiitteelljjii ttrraaææee ppoosslloovvaannjjee ssuukkllaaddnnoo ttoojj nnoorrmmii kkoojjaa bbii oommoo--gguuÊÊiillaa vviiππuu kkvvaalliitteettuu ii uussppoorreeddiivvoosstt pprruuææeennee uusslluuggee ËËiiππÊÊeennjjaa??

Ne, Ëak ju ne primjenjuju ni servisi za ËiπÊenje u stranom vlasniπt-vu koji ju uvijek primjenjuju u svojim matiËnim zemljama. U Hrvat-skoj, oni tu normu ne koriste kako bi se u potpunosti prilagodili træ-iπtu u Hrvatskoj i tako ponudili uslugu, koja je neusporedivo skupljai neusporedivo loπija od usluga koju oni nude u svojim matiËnimzemljama.

SSiinnddiikkaatt ddrrææaavvnniihh ii llookkaallnniihh sslluuææbbeenniikkaa ii nnaammjjeeππtteenniikkaa RRHH pprreeddllooææ--iioo jjee VVllaaddii ddaa uummjjeessttoo iizzddvvaajjaannjjaa ppoommooÊÊnnoo--tteehhnniiËËkkiihh ppoosslloovvaa uussttrroojjiippoosseebbnnoo ddrrææaavvnnoo ttiijjeelloo -- uupprraavvuu zzaa ppoommooÊÊnnoo--tteehhnniiËËkkee ppoosslloovvee,, kkoo--jjaa bbii zzaa ppoottrreebbee ddrrææaavvnniihh ttiijjeellaa,, ppoo llooggiiccii zzaajjeeddnniiËËkkiihh sslluuææbbii,, oobbaavvlljjaa--llaa ppoommooÊÊnnoo--tteehhnniiËËkkee ppoosslloovvee ii pprreeuuzzeellaa ssvvee nnaammjjeeππtteenniikkee kkoojjii ssaaddaarraaddee uu rraazzlliiËËiittiimm ddrrææaavvnniimm ttiijjeelliimmaa.. ©©ttoo mmiisslliittee oo ttaakkvvoomm mmooddeelluu „„iinn--ssoouurrcciinnggaa””??

Vaπa ideja je izvrsna i ona je relativno lako provediva jer bi ta za-jedniËka sluæba imala doista jednostavan zadatak koji bi se sastojaood poduke ËistaËice, od nabavke opreme za ËiπÊenje i kontrole ra-da angaæiranih ËistaËica. Sve ostalo bi ostalo isto i ËistaËice bi po ob-jektima radile svoj posao isto kao πto su ga radile do sada i kao πtobi ga radile u svakom vanjskom servisu za ËiπÊenje. Takvo ËiπÊenjebi bilo oko 30% jeftinije od prosjeËne usluge „outsourcingom”.

K tomu bi se moglo osnovati nekoliko servisa koji bi za sve javnenaruËitelje izvrπavali poslove generalnih ËiπÊenja. U to bi spadalopremazivanje podova politurama, poliranje, generalno ËiπÊenje ka-mena, zidova, parkiraliπta, vanjskih prozora, fasada, tapisona, otira-Ëa i sliËno.

NNee bbii llii ttaakkvvaa rraacciioonnaalliizzaacciijjaa ËËiiππÊÊeennjjaa ddoovveellaa ddoo oottppuuππttaannjjaa vviiππkkaaËËiissttaaËËiiccaa ??

Ne bi, jer bi viπak ËistaËica ponovno preuzeo ËiπÊenje objekata dræ-avne uprave nakon πto isteknu ugovori sa vanjskim servisima za Ëiπ-Êenje. Druga je moguÊnost da se umjesto otpuπtanja ËistaËica dignerazina ËistoÊe ili da se viπak spremaËica zbrine prirodnim odljevom tepreraspodjelom na druge poslove odnosno radne zadatke.

JJee llii VVaamm ppoozznnaattoo iimmaa llii ttaakkvviihh „„rreevveerrzziibbiillnniihh”” pprroocceessaa uu ssvviijjeettuu tteennee bbii llii ssee ttiimmee rruukkoovvooddiitteelljjii uu ddrrææaavvnniimm ttiijjeelliimmaa oosslloobbooddiillii zzaaddaattaakkaavveezzaanniihh uuzz oorrggaanniizzaacciijjuu ttaakkvviihh sslluuææbbii ii mmooggllii ppoossvveettiittii ssvvoojjiimm sslluuææbbee--nniiËËkkiimm zzaaddaaÊÊaammaa??

Kako da ne, postoji bezbroj publikacija u novije vrijeme koji doku-mentiraju trend napuπtanja „outsourcinga”. Evo nekoliko primjera:

1. Grad Bremen ovaj mjesec prelazi na kompletno ËiπÊenje u vlas-titom aranæmanu: http://www.gpr.bremen.de/de-tail.php?gsid=bremen57.c.4436.de

2. Bolnica Friedrikenstift u Hannoveru se je vratila na ËiπÊenje uvlastitom aranæmanu: http://www.rationelle-hauswirt-schaft.de/wissen/reinigung/detail/browse/3/article/krankenhaus-

zurueck - zur -e igenre in igung.html? tx_t tnews[back -P i d ] = 1 9 3 3 & c H a s h = 7 e 8 4 3 0 9 4 6 53. Izvjeπtaj NjemaËkog Presscentra o nezaustavljivom trendu po-vratka na vlastito ËiπÊenje: http://www.prcenter.de/Erst-Outsour-c i n g - J e t z t - I n s o u r c i n g . 1 3 6 8 9 . h t m l4. »lanak o povratku πkola na vlastito ËiπÊenje: http://www.main-p o s t . d e / r e g i o n a l / m a i n - s p e s s a r t / m a i n - s p e s -sart/art129810,5842408

Povratkom na ËiπÊenje u vlastitom aranæmanu u obliku posebneuprave za pomoÊno-tehniËke poslove omoguÊilo bi se rastereÊe-nje rukovoditelja u dræavnim tijelima vezanih za organizaciju tak-vih sluæbi. To bi se uËinilo tako πto bi upravljanje i kontrolu tih pos-lova od njih preuzeli struËnjaci u tim podruËjima i πto bi se svi ob-jekti poËeli Ëistili na standardan, jednostavan, transparentan i ti-me, u pogledu cijene i kvalitete usluge, usporediv naËin.

OOssiimm ddvvoojjbbeennoogg ffiinnaanncciijjsskkoogg uuËËiinnkkaa „„oouuttssoouurrcciinnggaa””,, hhrrvvaattsskkaa jjeepprraakkssaa ppookkaazzaallaa kkaakkoo oonn oottvvaarraa ππiirrookk pprroossttoorr zzaa kkoorruuppcciijjuu.. SSiinnddii--kkaatt jjee pprriimmiijjeettiioo kkaakkoo ooddrreeeennee ppoolliittiiËËkkee ooppcciijjee ËËeessttoo „„pprraattee”” ii rraazz--lliiËËiittii sseerrvviissii zzaa ooddrrææaavvaannjjee,, sslliiËËnnoo kkaaoo ππttoo mmoorrsskkee ppssee pprraattee rriibbee ËËiiss--ttaaËËii ttee ddaa ssee zzaa nnjjiihh uuvviijjeekk nnaaee ppoossllaa uu ttiijjeelliimmaa uu kkoojjiimmaa ssuu nnjjiihhoo--vvii lljjuuddii nnaa rruukkoovvooddeeÊÊiimm ppoollooææaajjiimmaa,, nneeoovviissnnoo oo jjaavvnniimm nnaattjjeeËËaajjiimmaa..KKaakkoo ssee nnaammjjeeππttaajjuu jjaavvnnaa nnaaddmmeettaannjjaa zzaa uusslluuggee ËËiiππÊÊeennjjaa??

U pravilu se usluga ËiπÊenja namjeπta na naËin da javni naruËi-telj odabere svog ponuditelja na naËin da mu omoguÊi ponuditinajniæu cijenu. Nisku cijenu Êe naruËitelj omoguÊiti svom prijateljutako da mu obeÊa tolerirati loπu i manjkavu uslugu. To za naruËi-telja nije neki veÊi problem s obzirom na Ëinjenicu da je takav do-govor naknadno vrlo teπko ili praktiËki nemoguÊe dokazati.

Druga varijanta, koja je neusporedivo uËestalija, je ta da javninaruËitelj, dakako za neusporedivo veÊu protuuslugu, sam odradiposao ponuditelja putem fiktivnog ugovora o javnoj nabavi.

KKaakkoo ssee ttoo kkoonnkkrreettnnoo pprroovveeddee??To su tajne zanata koje, Ëak i mnogima koji su u tu igru uklju-

Ëeni, nisu jasne. Dakle, javni naruËitelj i ponuditelj se dogovore daÊe se usluga ËiπÊenja formalno odraditi preko ponuditelja, dok Êestvarno izvrπavanje usluge ËiπÊenja javni naruËitelj obaviti u svomvlastitom aranæmanu.

Tako Êe naruËitelj o svom troπku angaæirati odreeni broj svojihzaposlenika koji Êe se baviti operativom ËiπÊenja. Najviπe paænje Êepri tomu naruËitelj posvetiti odabiru ËistaËica koje Êe on pridobitinudeÊi im stalno radno mjesto na njegovom objektu kod sadaπ-njeg i svih buduÊih ponuditelja. K tomu Êe javni naruËitelj raditi sveposlove umjesto ponuditelja usluge, dakle davat Êe izravne uputeza rad ËistaËicama, kontrolirati Êe odrauju li ËistaËice posao, ras-poreivati ih po radnim mjestima, odreivati radno vrijeme i traja-nje njihovog radnog vremena, organizirati Êe generalna ËiπÊenja,birati im sredstva i pribor za rad, odreivati naËin i tehnike ËiπÊe-nja, odreivati zamjene za vrijeme godiπnjih odmora, organizirati

distribuciju potroπnog materijala po objektu, rjeπavati reklamacijei ostale nepredviene probleme u ËiπÊenju, te Êe angaæirati ËistaËi-ce na poslovima ËiπÊenja koji nisu definirani ugovorom. Pri tomuje sasvim sporedno da li Êe se ti poslovi ËiπÊenja odnositi na pos-lovne potrebe naruËitelja ili privatne potrebne njegovih odgovor-nih osoba koje su u igri.

Bilo kako bilo, formalni ponuditelj usluge ËiπÊenje se viπe neÊe fi-ziËki pojavljivati, a njegov Êe se posao svesti na plaÊanje ËistaËica,pisanje faktura i, dakako, unaprijed dogovorenu raspodjelu kola-Ëa.

S obzirom da takva suradnje izmeu naruËitelja i ponuditelja posvojim osobinama ne predstavlja pruæanje usluge nego predstav-lja iznajmljivanje ËistaËica, meusobno potpisani ugovor o usluzi jefiktivan i time protuzakonit.

KKaakkoo ssee mmooææee uunnaapprriijjeedd pprreeppoozznnaattii nnaammjjeeππtteenn jjaavvnnii nnaattjjeeËËaajj,,ooddnnoossnnoo ππttoo uukkaazzuujjee nnaa nnaammjjeerruu zzaakklljjuuËËiivvaannjjaa ffiikkttiivvnnoogg uuggoovvoorraazzaa uusslluuggee ËËiiππÊÊeennjjaa??

Na to najËeπÊe ukazuje veÊ sama dokumentacija za nadmeta-nje. Namjeπtena nadmetanja ne sadræe precizan opis predmetanabave i nedostaje im prijedlog ugovora kako bi se on mogaonaknadno prilagoditi, tako da s jedne strane pogoduje podobnomizvrπitelju, dok s druge strane ostavlja prostor za sankcioniranje ne-podobnog odnosno neposluπnog ponuditelja.

Na fiktivne ugovore ukazuje i neprimjereno veliki broj dodatnihradnih sati. Tako je npr. prije nekoliko mjeseci jedan veliki javni na-ruËitelj (ime poznato sindikatu) traæenu uslugu svakodnevnog Ëiπ-Êenja od preko 500.000 kuna definirao jednom jedinom reËeni-com na ovaj naËin: “Pod ËiπÊenjem se podrazumijeva ËiπÊenje svihugovorenih prostora naruËitelja s pripadajuÊim inventarom - pro-zori, namjeπtaj, stolarija, radijatori, sanitarije i sve ostalo nespome-nuto. Kada treba koje prostorije oËistiti, πto u tim prostorijama ikako treba oËistiti, te podaci o tomu tko Êe i kako predmetnu us-lugu ËiπÊenja kontrolirati, ocjenjivati i sankcionirati taj javni naruËi-telj nije ni spomenuo.

Isti taj javni naruËitelj je uz uslugu ËiπÊenja javnim nadmetanjemzatraæio na uslugu ËiπÊenja joπ dodatnih 3400 dodatnih radnih sa-ti πto predstavlja 30% ukupno potrebnog radnog vremena za Ëiπ-Êenje, vjerojatno kako bi, tako reÊi u fuπu, ipak uspio oËistiti vlas-tite objekte.

IImmaattee llii nneekkaakkaavv kkoonnkkrreettaann pprriijjeeddlloogg kkoojjiimm bbii mmooggllii ddookkaazzaattii ddaavvllaassttiittaa sslluuææbbaa mmooææee kkoonnkkuurriirraattii uusslluuzzii ËËiiππÊÊeennjjaa ppuutteemm „„oouuttssoouurrcciinn--ggaa””??

Imam. S obzirom na to da godinama radim kao savjetnik u ©vi-carskoj, NjemaËkoj i Austriji na podruËju racionalizacije i optimiza-cije usluga ËiπÊenja, spreman sam, bez bilo kakve naknade, po is-teku ugovora sa vanjskim servisom za ËiπÊenje preuzeti ËiπÊenje bi-lo kojeg objekta s ËistaËicama iz javne uprave. Garantiram uπteduod 30%. SS.. KKuuhhaarr

1188

U pravilu je sve πto netko moæe napraviti samostalno, po logici stvari,

uvijek jeftinije nego da to umjesto njega napravi netko drugi. Usluga

ËiπÊenja nakon πto ËistaËice preu na profesionalan naËin ËiπÊenja tako-

er nije izuzetak. Kada se, k tomu, uzme u obzir da vanjski servisi za

ËiπÊenje cijenu svoje usluge uveÊavaju za svoju zaradu i PDV, πto ne Ëi-

ni vlastita sluæba za ËiπÊenje, postaje jasno da ËiπÊenje u tuem aranæ-

manu ne moæe biti povoljnije.

„Dræavna uprava

1199

Sluæbenici i namjeπtenici dobivali su dorujna ove godine naknade za deæurstvatemeljem Pravilnika o naknadama zaobavljanje poslova u prethodnom kazne-nom postupku (NN 20/96) i Pravilnika oizmjenama Pravilnika o naknadama zaobavljanje poslova u prethodnom kazne-nom postupku (NN 146/2002).

U mjesecu kolovozu 2011. godineMinistarstvo pravosua propisalo je no-vi Pravilnik o naknadama za deæurstvasudaca, dræavnih odvjetnika, zamjenikadræavnih odvjetnika, sluæbenika i na-mjeπtenika (NN 100/11), za sluæbenikei namjeπtenike neπto nepovoljniji od pri-jaπnjeg Pravilnika, konkretno, naknadaza radni dan proveden na pasivnom de-æurstvu umanjena je za 30,00 kn.

Meutim, nakon πto se posljednjiPravilnik primjenjivao samo dva mjese-ca, stupa na snagu novi Pravilnik onaknadama za deæurstva sudaca, dræ-avnih odvjetnika i zamjenika dræavnihodvjetnika (NN 116/11 od14.10.2011. god.) u kojem se Ëlan-kom 9. dræavne sluæbenike i namjeπte-nike iskljuËuje iz primjene Pravilnika,odnosno propisuje se naknada za de-æurstva prema vaæeÊem Kolektivnomugovoru, πto je nepovoljnije za sluæbe-nike i namjeπtenike, dok za suce i dræ-

avne odvjetnike iznosi i naËin obraËu-na ostaju isti.

Na inicijativu Ëlanova naπe podruæni-ce Sindikata koji deæuraju, informativ-no je napravljena tabela kojom smo iz-raËunali razliku u iznosu naknada zadeæurstva poËetkom primjene najnovi-jeg Pravilnika. Tabela je raena na pri-mjeru sudskog zapisniËara s 10 godinastaæa koji je deæurao kroz 6 dana.

Iz navedenog primjera vidljivo je daje primjenom novog Pravilnika manji iz-nos naknade za pribliæno 37%. NoviPravilnik povoljniji je samo u sluËaju ka-da je aktivno deæurstvo, bolje reËenoprekovremeni rad, veÊi od dva sata podanu deæurstva, a i u tim sluËajevima,prijaπnjim naËinom obraËuna, bila jemoguÊnost obraËuna temeljem Kolek-tivnog ugovora kao povoljnijeg za sluæ-benika odnosno namjeπtenika.

Nadalje, Ëesto u praksi nastaje pro-blem isplate troπkova putovanja kada sesluæbenik i namjeπtenik mora javiti naposao zbog neke hitne radnje izvan rad-nog vremena. Obzirom da je mala mo-guÊnost da Êe zbog hitnosti moÊi puto-vati javnim prijevozom koji je pokrivenmjeseËnom kartom, postavlja se pitanjena koji naËin i u kojem iznosu se moæeisplatiti naknada troπkova putovanja.

NaroËito se to pitanje postavljakod manjih sudova bez deæurnog vo-zaËa i vlastitog automobila, npr. pre-krπajni sudovi koji isto tako imaju de-æurstva regulirana gore navedenimPravilnikom. Stoga mislim da bi senavedeni problem morao ureditiodreenim propisom ili tumaËenjemkako ne bi dolazilo do sluËajeva dase ti stvarni troπkovi zaposlenicimane isplaÊuju.

DDrraaææeenn PPeettrroovviiÊÊ, Sindikalni povjerenik Podruænice Op-

Êinskog suda u Koprivnici

Izmjene Pravilnika o naknadamaza deæurstva sudaca, dræavnihodvjetnika i zamjenika dræavnihodvjetnika

SSaassttaannaakk OOddbboorraapprraavvoossuuaa SSDDLLSSNN

(SDLSN, 15. studenoga 2011.) Nadanas odræanom sastanku Odborapravosua Sindikata dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika RH do-nijeti su sljedeÊi zakljuËci:• Uvoenjem instituta javnog ovrπite-

lja ukidaju se radna mjesta sudskihovrπitelja te SDLSN predlaæe Minis-tarstvu pravosua da vodi raËuna okontinuitetu sluæbe (radnog odno-sa), kao i pravima tih dræavnih sluæ-benika - sudskih ovrπitelja;

• Predlaæe se odræavanje sastan-ka predstavnika Odbora pravosuaSDLSN i Ministarstva pravosua ra-di pronalaæenja rjeπenja oko isplatepauπala sudskih ovrπitelja, a povo-dom zahtjeva Sindikata, br.183/11 od 21. lipnja 2011. godine.

Pravosue

2200

ZAGREB, 5. prosinca 2011. (Hina) - »estita-mo svima koji su uπli u Hrvatski sabor, a od iz-bornih pobjednika - nove vlade oËekujemo bol-ju Hrvatsku, poruËio je danas u priopÊenju Sin-dikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπte-nika Republike Hrvatske (SDLSN).

“Vladati se moæe na razliËite naËine, ali naj-bolji je onaj koji je utemeljen na partnerskomodnosu i druπtvenom konsenzusu svih sastav-nica druπtva”, istiËe SDLSN u priopÊenju i na-glaπava kako stoga od nove vlade oËekuje “daizbornu pobjedu pretoËi u vlast utemeljenu napartnerstvu i povjerenju graana, a to znaËi izaposlenih u javnom sektoru”.

“Sindikat na svaku vladu gleda kao na poslo-davca, dok njegovi Ëlanovi, sukladno osobnimpreferencijama, na izborima odluËuju o nje-nom sastavu te je stoga svaka vlada odraz i nji-hovog politiËkog izbora”, navode u priopÊe-nju.

Dodaju kako, meutim, sluæbenici nisu samoradnici zaposleni kod poslodavca, nego i onikoji provode Ustavom i pozitivnim propisimapovjerene im poslove i zadaÊe za opÊe dobrosvih graana Republike Hrvatske, πto njihovomsluæbeniËkom pozivu daje posebnu druπtvenuteæinu.

“Od nove vlade oËekujemo da sluæbenike inamjeπtenike gleda prvenstveno s aspektastruËnog i ljudskog potencijala koji predstavlja-ju, a ne kao nepotrebnu proraËunsku stavku teda ih na taj naËin maksimalno motivira i mobi-lizira u procesu jaËanja kapaciteta dræavneuprave”, navodi SDLSN.

Napominju da su kao sindikat spremni narazgovore i pregovore u dobroj vjeri o svim pi-tanjima koja mogu dovesti do poboljπanja kva-litete rada i uËinkovitosti dræavnih sluæbi, πtoje, istiËu, razvidno i iz kolektivnim ugovoromdogovorenog, ali nikada konstituiranog zajed-niËkog radnog tijela, u kojem su vlada i sindi-kati trebali predlagati mjere s ciljem postizanjaoptimalnog broja i strukture u pogledu obra-zovanja, posebnih znanja i vjeπtina koje se oËe-kuju od dræavnih sluæbenika i namjeπtenika.

SSDDLLSSNN::

Od izbornihpobjednika oËekujemo bolju Hrvatsku

UmirujuÊe poruke iprikrivene prijetnjeUmjesto stvaranja ozraËja u kojem Êe sluæbenike inamjeπtenike motivirati za bolju kvalitetu i uËinkovi-tost rada, raspiruje se strah od metle koja Êe pomes-ti neradnike, a time i od onoga tko ju dræi u ruci

(SDLSN, 21. rujna 2011.) Iako su dvije najjaËe politiËke opcije pro-teklog tjedna zaposlenima u dræavnoj upravi uputile umirujuÊe poru-ke, kloneÊi se parola o neophodnim oπtrim i dubokim rezovima, paæ-ljiviji promatraËi nisu mogli ne primijetiti kako su ove poruke umota-ne u celofan dvosmislenog izriËaja i prikrivenih prijetnji.

Tako je „Kukuriku” koalicija poruËilakako broj zaposlenih u javnim sluæbamanije prevelik, ako se podigne produktiv-nost i efikasnost rada te ako se osigurada u tom dijelu gospodarstva rade viso-koobrazovani graani. Zato planirajuuvesti ocjenjivanje sluæbenika prema stro-æim kriterijima, po kojima “ne moæe svat-ko dobiti prolaznu ocjenu”.

HDZ pak poruËuje da neÊe biti drastiË-nog smanjivanja plaÊa u javnom sektoru imasovnog otpuπtanja dræavnih sluæbenika.

„Kukuriku” koriπtenjem uvjetovanogfutura („broj zaposlenih nije prevelikako se podigne produktivnost”) u stvariporuËuje da je uz postojeÊu (ne)produk-tivnost i (ne)efikasnost rada broj zapos-lenih u javnim sluæbama prevelik te dazaposlene koji nemaju VSS namjeravazamijeniti s visokoobrazovanim graani-ma, a sve njih zajedno ocjenjivati na na-Ëin da ne moæe svatko dobiti prolaznuocjenu, πto u dræavnoj upravi znaËi ot-kaz sluæbe.

HDZ ostavlja prostor za smanjenje pla-Êa, ali ne drastiËno, kao i otkaze kojihmoæe biti, ali ne masovnih razmjera.

Nakon ovakvog drugog Ëitanja prediz-bornih poruka njihov sadræaj gubi umiruju-Êi ton i na povrπinu izlazi dobro sroËeni ali-bi za poteze koji bi mogli uslijediti nakonostanka na vlasti ili njenog preuzimanja.

No, ono πto najviπe razoËarava jest na-Ëin komuniciranja s graanima koji suzaposleni u javnim i dræavnim sluæbama,kojima se Ëak i u prigodi pokuπaja njiho-va senzibiliziranja za pojedinu politiËkuopciju ipak samo prijeti.

Umjesto stvaranja ozraËja u kojem Êesluæbenike i namjeπtenike motivirati za

Izbori

PPRREEDDIIZZBBOORRNNAA KKAAMMPPAANNJJAA

2211

bolju kvalitetu i rezultate rada i slanja poruka poput „znamo da se ujavnim i dræavnim sluæbama radi, ali taj rad nije uvijek produktivan,prepoznat i vrednovan. Zajedno Êemo raditi na tome kako prepoz-nati individualni doprinos svakog sluæbenika i namjeπtenika i ugradi-ti ga u zajedniËki napor za stvaranje uËinkovitog servisa graanai gospodarstva, a time stvoriti i pretpostavke za rast plaÊa u upravi”,raspiruje se strah od metle koja Êe pomesti neradnike, a time i odonoga tko ju dræi u ruci.

Istovremeno ni jedna politiËka opcija nije (samo)kritiËki progovori-la o Ëinjenici da je broj i struktura sluæbenika i namjeπtenika odraz po-litike zapoπljavanja za koju su odgovorni svi dosadaπnji nositelji vlas-ti, kao, uostalom, i za loπu organizaciju rada i unutarnje blokade sluæ-beniËkog sustava uzrokovane politiziranim duænosniËkim i rukovode-Êim strukturama.

Vlast koja prijeti nije poæeljan izbor. Hrvatska treba vlast koja Êe bi-ti partner svim svojim graanima pa makar se radilo samo o dræav-nim sluæbenicima i namjeπtenicima. SS.. KKuuhhaarr

2222

PPOOBBUUNNAA UU DDIIPPLLOOMMAACCIIJJII

JJaannddrrookkoovviiÊÊ ppoottaajjnnoo uu vveelleeppoossllaannssttvviimmaa zzbbrriinnuuoobbiivvππee ttaajjnniiccee,, rrooaakkeeii uulliizziicceeMinistar JandrokoviÊ se pokazao nedoraslimsvojoj funkciji, jer je uporno krπio zakon, te jeponizio brojne vrijedne i sposobne kadrovekoji ne uæivaju njegovu milost - upozorava Tu-ga Tarle, sindikalna povjerenica u MVP-u.

Autor: Damir KramariÊ(DNEVNO.HR) Nezakonita promaknuÊa oko 150 politiËki podobnih

a mahom nestruËnih kadrova, ponovno je razljutila mnoge diploma-te, kao i sve ostale neprivilegirane djelatnike Ministarstva vanjskih pos-lova. Pravu pobunu meu njima, o kojoj nam javljaju naπi izvori, izaz-vala je informacija prema kojoj je ministar JandrokoviÊ nekoliko tjeda-na prije izbora, odnosno svega nekoliko mjeseci prije eventualnogulaske Hrvatske u EU, u tajnosti odobrio tu skupu i za Hrvatsku vrloπtetnu avanturu.Diplomate najviπe ljuti promaknuÊe ozloglaπene Tine Krce

- Ljudi su ogorËeni nezakonitim promaknuÊima bivπih tajnica, neod-govarajuÊe obrazovanih roaka i roakinja, te politiËki podobnih ka-drova koji su tek prije nekoliko godina zavrπili mahom Prometni fakul-tet, a zbog kojih obrazovani i iskusni diplomati viπe ne mogu do zraka.Pogotovo ih ljuti skandalozno i nezakonito promaknuÊe Tine Krce, oz-loglaπene voditeljice Kadrovske sluæbe MVP-a, koja je u tajnosti i na br-zinu ‘izabrana’ za do juËer nepostojeÊe radno mjesto zamjenice vele-poslanika u Austriji, a ljuti ih i sporna odluka o slanju dvadesetak diplo-mata u ispomoÊ veleposlanicima za izbore, jer za tu odluku, koja Êeskupo stajati hrvatske porezne obveznike, nema baπ nikakve potrebe.

JandrokoviÊ Êe na taj naËin, usred velike ekonomske krize, zasvaku osobu koju πalje u ispomoÊ bespotrebno potroπiti oko pet ti-suÊa eura iz dræavnog proraËuna. Toliko Êe, naime, stajati troπaknjihovih avionskih karti te smjeπtaj u skupim hotelima u brojnim pri-jestolnicama u svijetu, istiËe naπ izvor, koji nas je molio da mu imene objavljujemo.Tarle: Funkcija je izmiπljena za πeficu Kadrovske

Njegove rijeËi potvruje i Tuga Tarle, sindikalna povjerenica Sindika-ta dræavnih i lokalnih namjeπtenika pri JandrokoviÊevom Ministarstvu.

- Tri su sluËaja u posljednjih mjesec dana ponovno uznemirila dje-latnike Ministarstva iako se puno ne razlikuju od dosadaπnjih potezavodstva koje je na samovolji i aroganciji, na ignoriranju zakona pro-teklih godina provodilo politiku klijentelizma i nepotizma. Sredinomlistopada 2011. raspisan je, naime, interni natjeËaj za poloæaj zamje-nika πefa misije u veleposlanstvu u BeËu, funkcija koja je izmiπljena zaaktualnu πeficu kadrovskog odjela Tinu Krce, koja je u manje od dvi-je godine promaknuta dva puta u viπe diplomatsko zvanje, pa je Ëakstekla zvanje ministar savjetnik, a da do danas nije bila ni na jednomveleposlaniËkom mandatu. Iako u hrvatskoj diplomatskoj sluæbi nemauporiπta za poloæaj zamjenika πefa misije (postoje svega 3 takva slu-Ëaja u najbrojnijim misijama RH u svijetu), a niti je u jednoj relativno

maloj misiji kao πto je ona u BeËu pokraj sedam diplomata potrebanzamjenik veleposlanika, πefica kadrovske sluæbe zbog koje je svojevre-meno mijenjana sistematizacija jer nije zadovoljavala uvjetima, proπlaje na natjeËaju i odlazi u BeË. Naπla se i na listi za veleposlanike, alipredsjednik RH JosipoviÊ nije dao zeleno svijetlo za ta imenovanja - na-pominje povjerenica, te dodaje da je u drugoj polovici listopada raspi-san i interni natjeËaj za ispomoÊ pri provedbi izbora, koji se na krajutakoer pretvorio u nepotistiËki skandal.Uvijek isti ljudi odlaze na dobro plaÊenu ispomoÊ

- Na jednomjeseËnu ispomoÊ je otiπla je dobro uhodana stara eki-pa sluæbenika koji su po ocjeni JandrokoviÊa i njegovih ljudi iskusniprofesionalci nezamjenjivi u tom poslu. Teza Ëelniπtva Ministarstvao navodnoj potrebi za ‘iskusnim kadrovima’ za ispomoÊ nema smi-sla jer je rijeË o poslu koji u najkraÊem roku moæe savladati svatkotko je prosjeËne naobrazbe. Neprihvatljiva je i teza o ‘potrebi poz-navanja jezika zemlje primateljice’, jer u BiH, taj kriterij nije upitan,a isto je tako poznato da je rijeË o ispomoÊi na izborima na kojimaglasuju hrvatski dræavljani, pa je normalno da biraËi govore hrvatski.Djelatnici MVPEI-a s pravom ukazuju na Ëinjenicu da odreeni brojistih ljudi redovito dobiva dobro plaÊene poslove ispomoÊi na izbo-rima. Ako bismo se rukovodili tezom o njihovoj navodnoj struËnos-ti na ovim administrativnim poslovima onda nikad nitko drugi ne bimogao biti ukljuËen u taj posao - dodaje Tarle, uz napomenu da sevrhunac poniæavajuÊeg odnosa prema djelatnicima Ministarstva do-godio kada su u tajnosti provedena imenovanja djelatnika u viπa di-plomatska zvanja.Ministarstvu je hitno potrebna temeljita reforma

- Popis postavljenja imenovanih objavljen je 15 dana nakon minis-trova potpisa. Na toj su se listi naπli pojedinci koji su u jednoj godinipromaknuti dva puta (a u jednom sluËaju i tri puta u manje od dvijegodine) vjerojatno zbog posebnog doprinosa sluæbi?! Tako su seopet meu onima koji su zasluæili svoja promaknuÊa naπli i oni drugi,koji se bez nepotizma i klijentelizma tamo nikako ne bi trebali naÊi ito u pojedinim sluËajevima i u najviπim diplomatskim zvanjima. Takvipostupci Ëelniπtva Ministarstva ne samo da izazivaju nezadovoljstvoonih kojima se uskraÊuje njihovo pravo na karijerni razvoj, nego i ne-ugodu savjesnih i vrijednih ljudi koji su prisiljeni biti u druπtvu privilegi-ranih. Ministar JandrokoviÊ se, u svakom sluËaju, nije pokazao doras-lim svojoj visokoj funkciji, jer je uporno ignorirao opravdane predstav-ke i æalbe djelatnika, krπio je zakon i interne akte Ministarstva, svojim‘diskrecionim odlukama’ ponizio je brojne vrijedne i sposobne kadro-ve koji ne uæivaju njegovu milost, poduzeo je niz sudskih promaπenihprocesa na sluæbeniËkom sudu dok je diplomatska sluæba za vrijemenjegova rukovoenja Ministarstvom spala na najniæe grane. Zbog to-ga je ovoj kuÊi potrebna hitna i temeljita reforma, od administrativnestrukture do profesionalizacije sluæbe, od poπtivanja pravnih pravila i

MVPEI

2233

vrednovanja rada i ljudskog dostojanstva djelatnika do jaËanja dosto-janstva i ugleda diplomatske sluæbe u javnosti - zakljuËuje Tuga Tarle,sindikalna povjerenica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih in-tegracija.U MVP-u danima ne odgovaraju na pitanja novinara

Na pitanja: ‘Na osnovu kojih kriterija je promaknuto viπe od 100djelatnika Ministarstva’, te ‘Æeli li ministar JandrokoviÊ ovim promak-nuÊima neposredno pred izbore svojim ljudima zauzeti bitne poloæa-je u veleposlanstvima’, do danas iz Ministarstva vanjskih poslova nis-mo dobili nikakve odgovore, iako nam je glasnogovornik Berislav Æiv-koviÊ joπ u Ëetvrtak obeÊao da Êe nam odgovoriti u najkraÊem mogu-Êem roku.

MMVVPPEEII

SSiinnddiikkaatt nneezzaaddoovvoolljjaann nnaaËËiinnoomm iizzrraaddee ZZaakkoonnaa oovvaannjjsskkiimm ppoosslloovviimmaa

(SDLSN, 29. rujna 2011.) Novi Zakon o vanjskim poslovima trebaobi u dogledno vrijeme iziÊi na svijetlo dana iako ni nakon dvije godi-ne nitko toËno ne zna u kojoj je fazi ovaj akt te gdje je i zaπto zapeoovaj proces.

Na tekstu prijedloga ovoga Zakona radilo je StruËno povjerenstvoimenovano od strane ministra GGoorrddaannaa JJaannddrrookkoovviiÊÊaa.

»lanica Povjerenstva je bila i povjerenica SDLSN-a pri Ministar-stvu TTuuggaa TTaarrllee. Ona je tijekom procesa predloæila niz konstruktivnihrjeπenja i sugestija od strane Ëlanova Podruænice od kojih je jedanbroj prihvaÊen i ugraen u tekst prijedloga navedenog Zakona.

Meutim, po dovrπetku rada StruËnog povjerenstva i konzultacijakoje su uslijedile u Ministarstvu uprave i drugim nadleænim dræavnimtijelima te pribavljenog miπljenje ministra JandrokoviÊa, tekst prijed-loga Zakona je u pojedinim vaænim segmentima ponovno izmijenjenpod nejasnim okolnostima i to osobito u Ëlanku 48. (Postavljenje ipromaknuÊe u diplomatsko zvanje), kao i u dijelu koji se odnosi naimenovanje veleposlanika, zapoπljavanje na ugovor o radu ljudi kojidolaze izvan sustava Ministarstva te u dijelu koji se odnosi na uvo-enje trgovinskih ataπea.

Time je posljednja intervencija Ëelniπtva Ministarstva u najosjetljivi-je podruËje struke ponovno oslobodila prostor samovolji, neredu imanipulaciji na πtetu profesionalizacije sluæbe vanjskih poslova i dje-latnika Ministarstva.

Podruænica SDLSN-a pri MVPEI-u uputila je joπ 31. sijeËnja 2011.svoj protest predsjedniku StruËnog povjerenstva DDaavvoorruu VViiddiiππuu te za-traæila da od nadleænih sluæbi ishodi pravo na demokratsku javnu ras-pravu o sadræaju predloæenog teksta Zakona.

Isto tako, naglasila je povjerenica sindikata Tuga Tarle, treba omo-guÊiti struci i udrugama u Ëiji djelokrug spadaju pitanja koja su pred-met tih prijedloga i miπljenja da daju svoj pravorijek jer u ovakvimstvarima nema opravdanja za æurbu.

Od Ëelniπtva MVPEI-a Podruænica SDLSN-a zatraæila je da prijedlogteksta Zakona objavi na intranet stranici Ministarstva kako bi bio dos-tupan svim djelatnicima te da se u multimedijalnoj dvorani organizi-ra prezentaciju ovog dokumenta od strane predstavnika StruËnogpovjerenstva da bi se o tako vaænom aktu Ëuo glas onih kojih se tonajviπe tiËe. Podruænica SDLSN-a pri MVPEI-u i nadalje Êe na tome in-zistirati, jer se radi o Zakonu koji Êe u dugoroËnom razdoblju biti te-meljni okvir za profesionalizaciju sluæbe vanjskih poslova.

MMiinniissttaarr JJaannddrrookkoovviiÊÊ nneeppooππttuujjee pprraavvaa ssvvoojjiihh sslluuææbbeenniikkaa -- zzaaππttoo bbii pprrvvii„„sslluuææbbeenniikk”” ddrrææaavvee bbiioo iizznniimmkkaa

(SDLSN 19. kolovoza 2011.) Sukob izmeu Zrinjevca i Pantov-Ëaka zbog nepoπtivanja ugleda institucije Predsjednika Republi-ke ponovno je aktualizirao ponaπanje najviπih dræavnih duænos-nika spram zakona i dobrih obiËaja.

Ne preuzimajuÊi ulogu arbitra u tome je li mmiinniissttaarr JJaannddrrookkoo--vviiÊÊ zasluæio smjenu koju od Vlade traæi pprreeddssjjeeddnniikk JJoossiippoovviiÊÊ,Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH podsje-Êa da ministar vanjskih poslova i kad su u pitanju njegovi sluæbe-nici ima osebujan smisao za zakonitost i dobre obiËaje.

Ministar i duænosnik koji tvrdo stoji iza imenovanja etiËke pov-jerenice u MVPEI, premda se radi o osobi koju je nezakonito ras-poredio na radno mjesto, a prava svojih sluæbenika krπi naputci-ma koje ni nakon upozorenja jedne druge institucije, UUrreeddaa PPuuËË--kkoogg pprraavvoobbrraanniitteelljjaa, ne æeli uskladiti sa zakonima i propisima ko-je je duæan provoditi i nadalje uæiva bezrezervnu podrπku Vlade.

Sindikat stoga od predsjednika JosipoviÊa traæi da osim ustano-ve Predsjednika Republike, od aktualnog ministra vanjskih poslo-va zaπtiti i sluæbenike ovoga ministarstva, u kojem provedbu EtiË-kog kodeksa dræavnih sluæbenika nadzire osoba koja je na mjes-to naËelnice kadrovske sluæbe imenovana iako nije udovoljavalanajvaænijem i nezaobilaznom formalnom kriteriju - struËnoj spre-mi pravne struke, a privatne medijske nastupe zaposlenika regu-lira naputak o nastupima u medijima, kojim si je JandorokoviÊ pri-pisao ovlast privatne nastupe sluæbenika koji nisu u vezi s dræav-nom sluæbom sankcionirati otkazom dræavne sluæbe.

SimptomatiËno je da je u sluËaju imenovanja etiËkom povjere-nicom osobe koja to vlastitim primjerom prihvaÊanja nezakoni-tog rasporeda na rukovodeÊe sluæbeniËko radno mjesto nikakone zasluæuje, EtiËko povjerenstvo na razini dræave reagiralo takoπto je za neetiËno ponaπanje optuæilo sindikalnu povjerenicu uMVPEI koja je o tom sluËaju javno progovorila, a u sluËaju neza-konitog naputka Ministarstvo uprave takoer je stalo u obranuministra JandrokoviÊa demantiravπi pri tome vlastitog dræavnogtajnika.

Naime, dræavni tajnik EEddmmoonndd MMiilleettiiÊÊ naivno je i na prvu lop-tu reagirao na prituæbu Sindikata te JandrokoviÊev naputak pro-glasio nezakonitim po viπe osnova, ali je tada dobio packu uobliku priopÊenja Ministarstva uprave u kojem je ministar upra-ve demantirao ne samo postojanje dokumenta koji je MiletiÊpotpisao i dostavio Sindikatu elektronskom poπtom, nego i jav-no pohvalio JandrokoviÊev nezakoniti naputak kao ogledni pri-mjer provedbe EtiËkog kodeksa.

Umjesto Ministarstva uprave u zaπtitu prava sluæbenika stao jejedino Ured PuËkog pravobranitelja, koji je ministra vanjskih pos-lova upozorio kako je spornim naputkom propisao sankcije kojene proizlaze iz pozitivnih propisa.

No, tko je PuËki pravobranitelj da ga posluπa jedan ministarvanjskih poslova, koji je uz to i potpredsjednik Vlade?

Zaπto bi ministar vanjskih poslova koji ne poπtuje propise i in-stitucije pravne dræave onda poπtovao instituciju Predsjednika Re-publike, kad njegova funkcija nije ovisna o profesionalnosti i do-brom duænosniËkom odgoju veÊ o politiËkoj podrπci koju uæiva.

2244

(GLAS SLAVONIJE) ZAGREB - KadaHrvatska postane Ëlanica Europskeunije, na granicama sa Slovenijom iMaarskom bit Êe ukinute carinskekontrole, πto znaËi da Êe za viπe od600 carinika koji sada rade na graniË-nim postajama prema tim zemljamaVlada morati naÊi novi posao. To,meutim, ne znaËi da Êe ti ljudi dobi-ti otkaz, nego da Êe biti preraspodije-ljeni ili, u nekim sluËajevima, moæda iprekvalificirani za druge poslove. UCarinskoj upravi potvrdili su nam daÊe morati razmiπljati o njihovu prem-jeπtaju.

“Ministarstvo financija, Carinskauprava prilikom ulaska Republike Hr-vatske u Europsku uniju planira za-dræati carinske sluæbenike u πto ve-Êem broju, odnosno uËinkovito i kvali-tetno preraspodijeliti ovlaπtene carin-ske sluæbenike na poslove i zadatkekoje Êe carinska sluæba morati oba-vljati ulaskom Republike Hrvatske uEU”, kazali su nam u Carinskoj upravi.Rjeπenje za 641 carinika, koliko ih jetrenutno rasporeeno na graniËnimprijelazima sa Slovenijom i Maarskoj,vide u jaËanju carinskog i troπarinskognadzora na cijelom podruËju Hrvatskete u poveÊanju broja carinika na bu-duÊoj vanjskoj granici EU-a, premaBosni i Hercegovini, Srbiji te Crnoj Go-ri. Pri Carinskoj upravi veÊ je osnova-no povjerenstvo koje treba pripremitisistematizaciju sluæbe po ulasku u EU.Povjerenstvo je analiziralo situaciju, ali“joπ nismo razgovarali o eventualnomviπku imenom, prezimenom i bro-jem”, kazao nam je Ëlan tog tijela MMii--

jjoo AAddaammËËeevviiÊÊ,, pprreeddssjjeeddnniikk OOddbboorraa ccaa--rriinnee uu SSiinnddiikkaattuu ddrrææaavvnniihh ii llookkaallnniihhsslluuææbbeenniikkaa ii nnaammjjeeππtteenniikkaa ((SSDDLLSSNN)). Ion raËuna na to da Êe dio djelatnikabiti prerasporeen na nadzor troπarin-skih roba, poput alkohola i duhanskihproizvoda, na teritoriju cijele zemlje,dok Êe carinarnice na vanjskoj granicimorati biti kadrovski pojaËane.

- U carinarnicama prema BiH, Srbijite Crnoj Gori ne samo da neÊe biti viπ-ka nego Êe i trebati dodatne ljudezbog pojaËanih kontrola, istiËe Adam-ËeviÊ. No, kako i sam priznaje, to ÊeznaËiti da Êe jedan dio ljudi morati pu-tovati na posao na dulje relacije. Pita-nje je, naravno, hoÊe li svima koje tozadesi biti prihvatljiv premjeπtaj na ne-ku udaljenu lokaciju, primjerice, iz Is-tre na granicu s BiH.

O buduÊnosti carine nakon ulaska uEU razgovaralo se joπ prije pet godinakada je procijenjeno da bi viπak mo-glo biti od 200 do 1.000 sluæbenika,koji Êe biti zbrinuti prekvalifikacijom,premjeπtajima i otpreminama. O mo-guÊim stimulativnim otpremninama,pak, u posljednje se vrijeme nije raz-govaralo, potvrdio nam je AdamËeviÊ,kao ni o moguÊnosti prekvalifikacijedijela carinika u graniËne policajce.Upravo je tako, naime, susjedna Slo-venija rijeπila dio viπka nakon πto jepostala Ëlanica EU-a.

AdamËeviÊ otkriva i da se dosta ca-rinskih djelatnika raspituje πto Êe sedogoditi ulaskom u EU i hoÊe li imVlada neπto ponuditi, no napominjeda Êe se detalji znati do ljeta 2012.,godinu dana prije pristupa Uniji.

U najnovijoj predstavci upu-Êuje se na sporne ili nezako-nite poslove koje je obavilaangaæirana tvrtka Massol,tvrtka poznata po „obavlja-nju“ HDZ-ovih predizbornihkampanji i koju je vodio IvanSoldo, navodni „tihi“ partnerHDZ-ovog spin doktora - Rat-ka MaËeka.

Autor: Miroslav Edvin Habek(DNEVNO.HR) U promidæbenoj kampa-

nji programa civilno-vojnog πkolovanja‘Kadet 2008’. postoji cijeli niz sumnji nanezakonitosti i malverzacije vezanih uzMORH-ovo angaæiranje agencije Massolvlasnika Ivana Solde. U cijeloj kampanji po-troπeno je 2,5 milijuna kuna, sporni ugo-vor s tvrtkom Masoll napravljen je izrav-nom pogodbom, a ‘njihov’ spot poËeo seprikazivati na nacionalnoj i komercijalnimtelevizijama prije ugovora s Ministarstvom- stoji u najnovijoj anonimnoj predstavciupuÊenoj USKOK-u, Dræavnom odvjetniπt-vu, ali i pprreeddssjjeeddnniikkuu JJoossiippoovviiÊÊuu, premijer-ki JJaaddrraannkkii KKoossoorr i Ministarstvu obrane uposjedu portala Dnevno.hr.

U najnovijoj predstavci upuÊuje se nasporne ili nezakonite poslove koje je, pre-ma predstavci, obavila angaæirana tvrtkaMassol, tvrtka poznata po ‘obavljanju’HDZ-ovih predizbornih kampanji i koju jevodio Ivan Soldo, osvjedoËeni prijatelj i na-vodni ‘tihi’ partner HDZ-ovog ‘spin’ dokto-ra - RRaattkkaa MMaaËËeekkaa.

-...Otkad postoji program Kadet, 2003.godine za promidæbenu su kampanju bilizaduæeni promidæbeni timovi (15 timovapo dva Ëlana) iz Oruæanih snaga Ëija je za-daÊa bila obiÊi oko 180 srednjih πkola di-ljem Hrvatske te uËenicima promoviratiprogram. Ti su timovi odraivali odliËanposao po πkolama, a istodobno su nastu-

Carina

Od 2013. na graniËnimprijelazima saSlovenijom iMaarskom neÊe trebati carinikaUlaskom u Europsku uniju 641 carinik postat Êe viπak

KKAADDEETT 22000088.. EEMMIITTIIRRAANN

2255

pali i u lokalnim medijima. Tako je bilo i2008. godine kada su nastupili u 50-ak lo-kalnih medija i tako pridonijeli konaËnomuspjehu kampanje viπe no sva ostala pro-midæba kojekakvih agencija. S druge stra-ne, po svojoj prirodi posla promidæbu je vo-dila i Sluæba za odnosu s javnoπÊu i informi-ranje. Ta je Sluæba i te 2008. pravodobnopripremila kampanju za medije s tim da juje trebalo malo doraditi u plakatima, nospotovi su bili pripremljeni te je u dogovo-ru bio i zakup medijskog prostora po vrloprihvatljivoj cijeni- stoji u predstavci USKOK-u u kojoj se navodi, i naknadno politiËkomotivirano ukljuËivanje ostalih u dijeljenjukolaËa veÊ uspjelog projekta.

- No, tada novi naËelnik Sluæbe GGoorraannGGooππiinniiÊÊ odbacuje sve prijedloge te uzimaagenciju Massol da odradi sav posao, iakoza to nije bilo potrebe... Od tada se sve stu-bokom mijenja. Ljudi se rabe da rade zaagenciju, kaænjavaju se i maltretiraju ne-posluπni. Pritom naËelnik uzima sve najbo-lje iz veÊ pripremljene kampanje - TV spot,medijski plan, tekst programa Kadet, plasi-ra to agenciji koja Êe to u konaËnici sve na-platiti - stoji u predstavci anonimnog sluæ-benika USKOK-u i ostalima.

Bez obzira na njegove motive, najobiËni-jom provjerom navoda anonimnog dræav-nog sluæbenika dolazi se do, u najmanju ru-ku, optuæujuÊih Ëinjenica protiv tadaπnjihËelnika MORH-a i agencije Massol.Emitiranje prije produkcije

Naime, prema priloæenim dokumentima- dolazi se do zakljuËka da je bio u pravu.Naime, prvi TV spot u kampanji ‘Kadet’ po-Ëeo se, prema dokazima iz HTV-a, ‘vrtjeti’joπ, 1. travnja 2008., a ‘odluka o poËetkupostupka ugovaranja produkcijskog mate-rijala ‘Kadet 2008.’ s tvrtkom Massol pot-pisana tek 9. travnja te iste godine. DrugimrijeËima, s agencijom Massol se nakon po-Ëetnog prikazivanja originalnog TV spotanaknadno ugovarala postprodukcija veÊprikazanog spota i nabijali se dodatni troπ-kovi uz par ‘kozmetiËkih’ prepravki. Koz-metiËki prepravci - navodno nanovo snima-nje TV spota iako su prethodno koriπtenikadrovi snimljeni koriπtenjem resursaMORH-a , primjerice - dizanje helikoptera,koriπtenje statista i sliËno, Ti su svi ‘naknad-ni troπkovi’ iπli na raËun poreznih obvezni-ka, naravno. Prije angaæiranja agencijeMassol kao da niπta nije vrijedilo - a cijena‘pravog’ posla Massol agencije za MORHuveÊana za ‘zakup medija’ - bila je pravasitnica - 2,521 milijuna kuna. Bez PDV-a,naravno.

- KonaËno, kada je zavrπila kampanja,broj prijavljenih kandidata bio je sliËan pret-hodnim godinama kada je utroπen mini-mum sredstava, jer, ponovno, najveÊi po-sao odrauju promidæbeni timovi u πkola-ma. Taj naËelnik je smatrao da je najveÊiposao napravila agencija.....Valjda je treba-lo opravdati toliko sredstva agenciji. Ista

agencija je vodila i kampanju Kadeta slje-deÊe (2009. op-a), kada je potroπeno joπ vi-πe sredstava, no i to bi trebalo preispitati...Isti naËelnik je tada maltretirao i πikaniraoljude za koje je smatrano da nisu njegoviposluπni i koji su mu davali prijedloge da neradi s agencijom Massol, da to previπe koπ-ta, ali i da MORH ima ljude koji to mogusami napraviti. Naravno, na sve se ogluπio.Ti su ljudi zbog zlostavljanja otiπli ili su otje-rani... Maltretiranje danas trpe ljudi i koji suostali, no to je veÊ posebna priËa- stoji upredstavci dræavnog sluæbenika USKOK-u iostalima. Postojanje te predstavke USKOK-u potvrdio je i SSiinnddiikkaatt ddrrææaavvnniihh ii llookkaallnniihhsslluuææbbeenniikkaa ii nnaammjjeeππtteenniikkaa.

- ToËno je da je Sindikat zaprimio i prosli-jedio nadleænim dræavnim tijelima anonim-nu predstavku i dokumentaciju vezanu zamoguÊe nepravilnosti u ugovaranju promi-dæbene kampanje Programa civilno-vojnogπkolovanja „Kadet 2008.” pa Ëak i samprovjerio neke Ëinjenice u svezi s kronoloπ-kom nepodudarnoπÊu pokretanja postup-ka nabave, odnosno produkcije medijskogmaterijala za potrebe kampanje i emitira-nja reklamnog spota na televiziji, ali tu na-πa uloga kao Sindikata u cijeloj priËi presta-je.

Vjerujemo da Êe oni kojima smo materi-jale dostavili ozbiljno odraditi svoj posao.Borba protiv korupcije ionako je trenutnojedina prosperitetna „gospodarska” aktiv-nost u Hrvatskoj. Meutim, ukoliko se utvr-di da je doπlo do zlouporabe poloæaja, po-godovanja, nezakonitog i neracionalnogtroπenja proraËunskog novca, Sindikat Êepostaviti pitanje mogu li strukture koje suto omoguÊile, a moæda Ëak i nareivale,odluËivati o sudbini zaposlenih u dræavnimtijelima i trebaju li ceh za manjak novca udræavnom proraËunu, kao solidarni jamci,platiti svi dræavni sluæbenici i namjeπtenici ilisamo oni koji su u dræavnu blagajnu posez-ali kad god im je „trebalo”. Nije sluæbeniË-ka sirotinja naruËivala (pre)skupe spotove,odijela po mjeri i crne limuzine, niti su joj„plaÊu” donosili stranaËki tekliÊi u crnim ko-ænim torbama, pa ne bi trebala zbog togani ostati bez posla - tvrdi SSiinniiππaa KKuuhhaarr, glav-ni tajnik sindikata.

NNoovvaa pprriijjaavvaa UUSSKKOOKK--uu:: MORH namjestio posao MaËekovu partneru?

PPRRIIJJEE PPRROODDUUKKCCIIJJEE

(SDLSN, 8. rujna 2011.) Nakon πto jeRuæa vjetrova digla buru karikatural-nim prikazom splitskih Vlaja, kao tajku-na i kriminalaca, druga hrvatska sapu-nica - Larin izbor, kriminalne strukturepronaπla je u hrvatskoj policiji.

Prikaz policijskog sluæbenika koji pri-ma mito ni manje ni viπe nego u poli-cijskoj postaji, a zatim „zaraeni” no-vac broji pred „poslodavkom”, scenaje koja bi trebala Larinom izboru datijuænoameriËki „πtih”, a malu Hrvatskuu 17 zemalja u koje je izvezenapredstaviti kao „banana republiku” ukojoj se stvari s policijom mogu sreditiu sluæbenim prostorijama, sukladnonarodnim obiËajima koji u njoj vladaju.

Znamo da je svaka sapunica istovre-meno i fikcija, ali odora policajca i grbna njegovom rukavu stvarne su i sluæ-

bene oznake hrvatske policije pa akoje veÊ svaka sliËnost sa stvarnim oso-bama i dogaajima u takvim serijamasluËajna, zaπto se pri tome koriste au-tentiËne oznake MUP-a RH?

Naravno i u MUP-u ima prekrπitelja ikriminalaca, πto u radno πto u slobod-no vrijeme, pa je tako juËer jedan biv-πi pripadnik MUP-a javno osramoÊenzbog otuenja zaplijenjenih „rajngli” ilonaca, a na disciplinskim sudovima uokviru MUP-ove unutarnje kontrolesvakodnevno se vode disciplinski pos-tupci zbog naruπavanja pravila sluæbe,no, uzimanje mita u policijskoj postajiumjetniËka je sloboda kojoj moramoprigovoriti.

Nemojmo se prikazivati gorima ne-go πto jesmo i takav imidæ prodava-ti svijetu. Mogli bi nam povjerovati...

2266

MUP

Sindikat: Nakon Vlaja i policajci suærtve sapunica!

(MUP/SDLSN, 4. kolovoza 2011.)Prije dvadeset godina u velikosrpskojagresiji na Dalj, 1. kolovoza 1991.godine, poginulo je 20 policijskihsluæbenika Policijske postaje Dalj, 15pripadnika Zbora narodne garde iËetiri pripadnika civilne zaπtite. Uznak sjeÊanja na njihovu ærtvu, da-nas, 1. kolovoza u Dalju, ispred PPDalj, u organizaciji Ministarstva unu-tarnjih poslova i PU OsjeËko-baranj-ske odræana je sveËanost obiljeæava-nja dvadesete obljetnice tog tragiË-nog dogaaja.

Uz obitelji stradalih, brojne mjeπ-tane Dalja, predstavnike lokalneuprave i braniteljskih udruga proi-zaπlih iz Domovinskog rata, kome-moraciji su nazoËili: ministar unutar-njih poslova Tomislav Karamarko,ministar obitelji, branitelja i meu-generacijske solidarnosti TomislavIviÊ, æupan OsjeËko-baranjske æupa-nije Vladimir ©iπljagiÊ, naËelnik sto-æera Zapovjedniπtva za obuku i dok-trinu “Fran Krsto Frankopan” briga-dir Æeljko ©ikiÊ, vojni ordinarij,mons. Juraj Jezerinac, gradonaËel-nik Osijeka Kreπimir Bubalo te za-mjenik naËelnika opÊine Erdut Dra-gan Vulin, kao i predstavnici sindika-ta koji djeluju u MUP-u, Sindikatapolicije Hrvatske, Nezavisnog sindi-kata djelatnika MUP-a RH i Sindikata

dræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika RH. Na poËetku kome-moracije brojna izaslanstva poloæilasu vijence i zapalila svijeÊe podnoSpomen obiljeæja poginulim hrvat-skim braniteljima ispred PP Dalj. Na-kon intoniranja hrvatske himne u iz-vedbi policijske klape „VinËace”, mi-nutom πutnje odana je poËast svimpoginulim pripadnicima PP Dalj, kaoi svim hrvatskim braniteljima.

Æalosno je da organizatori nisuspomenuti predsjednike sindikatakoji djeluju unutar MUP-a iako su po-

Ëast doπli iskazati polaganjem vijena-ca i paljenjem svijeÊa sve ove godi-ne, a ujedno su i potvrdili svoj dola-zak.

Napominjemo kako se radi o trinajveÊa sindikata unutar MUP-a kojizajedno okupljaju preko 25.000 za-poslenika Ministarstva unutarnjihposlova.

Navedeno smatramo velikim pro-pustom protokola iako je dolazakdelegacija sindikata bio najavljen ipotvren.

ZZ.. OOrreeππkkoovviiÊÊ

ZZaa nnaakkllaaddnniikkaa::Boris Pleπa, predsjednik SindikataGGllaavvnnii uurreeddnniikk::Siniπa KuharAAddrreessaa uurreeddnniiππttvvaa::Zagreb, Trg kralja Petra Kreπimira IV. br. 2Tel: 01/46 28 200, 46 55 111/171Fax: 01/46 28 218, 46 55 092

E-mail: sdlsn-rh@zg.t-com.hrwww.sdlsn.hrGGrraaffiiËËkkii uurreeddnniikk::Nenad PejuπkoviÊGGrraaffiiËËkkaa pprriipprreemmaa::Grafem d.o.o. ZagrebTTiissaakk:: Tiskara PetraviÊ, Strmec

hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

SINDIKALNILIST

NNaakkllaaddnniikk::Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika Republike Hrvatske

Obiljeæena 20. obljetnica tragiËnepogibije pripadnika PP Dalj

PPrreeddssjjeeddnniikk NNSSDDMMUUPP ZZddrraavvkkoo LLoonnËËaarr,, SSPPHH DDuubbrraavvkkoo JJaaggiiÊÊ ii OOddbboorraa ppoolliicciijjee SSDDLLSSNNRRHH ZZllaattkkoo OOrreeππkkoovviiÊÊ

2277

2288

(SDLSN, 23. studenoga 2011.) Danasobjavljena kolumna novinara SlobodneDalmacije, Saπe LjubiËiÊa, pod nazivom„Nitko nema petlje ukinuti æupanije i uves-ti regije”, zaposlene u Splitsko-dalmatin-skoj æupaniji ponukala je na uporabu „crve-nog telefona” za komunikaciju sa Sindika-tom dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπ-tenika RH Ëiji su Ëlanovi.

Razlog njihovoj reakciji su uvredljive kva-lifikacije na raËun æupanijskih sluæbenika,koje novinar LjubiËiÊ opisuje kao parazitekoji æive na „naπoj” grbaËi.

Naime, LjubiËiÊ u svojoj kolumni propitujeteritorijalno- administrativni ustroj i postojanjesadaπnjeg broja æupanija i zakljuËuje: „Ukinu-ti æupanije znaËilo bi istjerati na stotine sluæbe-nika i potroπenih politiËara koji su se tamo ug-nijezdili, i koji æive na naπoj grbaËi, imaju nelo-πe plaÊe, a nikakvu odgovornost”.

Sindikat ovakvo „pisanje” ocjenjuje druπt-veno neodgovornim, neprofesionalnim i uv-redljivim za sluæbenike koji rade u æupanijamakao jedinicama lokalne samouprave i podsje-Êa vrlog autora da se radi o punopravnimgraanima Republike Hrvatske, koji su na po-sao primljeni temeljem pozitivnih propisa i jav-nih natjeËaja, a ne u postupku „gnijeæenja”,Ëije ljudsko dostojanstvo i pravo na rad nitkone smije dovoditi u pitanje pa tako ni novinarkoji piπe o dræavnom ustrojstvu.

Novinari koji o sluæbenicima na svim razi-nama piπu koristeÊi se uvredljivim metafora-ma, pridajuÊi im pri tome svojstva æivotinja inametnika, sugerirajuÊi pri tome kako ihzbog toga treba ne samo otpustiti veÊ, usluËaju novinara LjubiËiÊa „istjerati”, u stvaripozivaju na linË svojih sugraana.

Sada veÊ davno u njemaËkim su medijimapolitiËari i novinari neke svoje sugraane us-poreivali sa πtakorima i drugim nametnici-ma, nakon Ëega su bili „istjerani” iz svojihdomova i „deratizirani” u sklopu „konaËnogrjeπenja”.

LjubiËiÊ je za sada predloæio samo „istjeri-vanje” sluæbenika iz njihovih „gnijezda”, aliobrazac kojim se sluæi neodoljivo podsjeÊana govor mrænje kojem ne bi trebalo bitimjesta u kolumni pod pretencioznim nazi-vom „CAFE EUROPA”. SS.. KKuuhhaarr

Lokalna samouprava

RREEAAGGIIRRAANNJJEE NNAA »»LLAANNAAKK „„NNiittkkoo nneemmaa ppeettlljjee uukkiinnuuttii ææuuppaanniijjee ii uuvveessttii rreeggiijjee””

Sluæbenici u æupanijama se ne „gnijezde” veÊ zapoπljavaju po zakonu

2299

(NOVI LIST, 23. studenoga 2011.)OPATIJA Grad Opatija i Sindikat dræ-avnih i lokalnih sluæbenika i namjeπte-nika potpisali su nedavno aneks Ko-lektivnom ugovoru za gradske sluæ-benike i namjeπtenike, kojim su boæ-iÊnica u ovoj godini, te regres za go-diπnji odmor i boæiÊnica u 2012. sve-deni u okvire neoporezivih isplata,navodi se u zajedniËkom priopÊenjuGrada i sindikata.

Potpisanim aneksom ovogodiπnjaboæiÊnica smanjena je s 1.600 na 500kuna. Takoer, zbroj regresa i boæiÊ-

nice iduÊe godine iznosit Êe 2.500,umjesto 3.550 kuna.

Kako stoji u priopÊenju, na ovaj na-Ëin su uspjeπno okonËani pregovorikojim su obje strane iskazale sprem-nost dati doprinos uravnoteæenju pri-hoda i rashoda u gradskom proraËu-nu, svjesne da u vrijeme brojnih pro-raËunskih rezova i pada æivotnogstandarda poreznih obveznika ni tro-πkovi zaposlenih u lokalnome javnomsektoru ne mogu biti u potpunostiizuzeti iz mjera πtednje. Umanjeni iz-nosi boæiÊnice i regresa automatski

se primjenjuju i u gradskim ustanova-ma, te u Parkovima, na temelju kolek-tivnih ugovora sklopljenih za te prav-ne osobe.

Ukupna bruto uπteda u ovoj i idu-Êoj proraËunskoj godini u Gradu i us-tanovama iznosit Êe pribliæno850.000 kuna, Ëemu treba pribrojiti iskoro 150.000 kuna uπtede u Parko-vima, Ëije plaÊe se iz gradskog prora-Ëuna ne financiraju izravno, kao u us-tanovama, nego preko cijene komu-nalnih usluga, navodi se na kraju pri-opÊenja. ((AA..KK..II..))

UURRAAVVNNOOTTEEÆÆEENNJJEE PPRRIIHHOODDAA II RRAASSHHOODDAA UU PPRROORRAA»»UUNNUU GGRRAADDAA OOPPAATTIIJJEE UU SSKKLLAADDUU SS RREECCEESSIIJJOOMM

Gradskim sluæbenicima manje boæiÊnice i regres

Ivan KataleniÊ joπ jedan mandat na Ëelu Podruænice sindikata Gradskeuprave Grada Zagreba

(SDLSN, 19. rujna 2011.) LOVRAN- IIvvaann KKaattaalleenniiÊÊ i iduÊe Êe Ëetiri go-dine biti na Ëelu Podruænice sindika-ta Gradske uprave Grada Zagreba,dok je za njegova zamjenika iza-bran VVllaaddoo KKoorrbbaarr.

Tako je odluËeno na izbornoj sjed-nici povjereniπtva podruænice odræa-noj u sindikalnom odmaraliπtu uLovranu 17. rujna 2011. godine, nakojoj je usvojeno i izvjeπÊe o radu i fi-nancijsko izvjeπÊe ove najveÊe sindi-kalne podruænice Sindikata dræavnihi lokalnih sluæbenika i namjeπtenikaRH.

U izvjeπÊu se KataleniÊ kritiËki os-vrnuo na rad podruænice i SDLSN uËetvereogodiπnjem razdoblju, po-

sebno istaknuvπi aktivnosti na ublaæ-avanju posljedica donoπenja Zakonao plaÊama u lokalnoj i podruËnoj (re-gionalnoj) samoupravi po lokalnesluæbenike i namjeπtenike, kojim suse, prvotno, plaÊe jedinica lokalnesamouprave trebale izjednaËiti s pla-Êama zaposlenih u dræavnoj upravi,kao najslabije plaÊenim segmentomjavne uprave.

ZahvaljujuÊi naporima Sindikata ipotpori Ëlanova i podruænica kojedjeluju u lokalnoj samoupravi, pa ta-ko i Podruænice sindikata Gradskeuprave Grada Zagreba, zakonskitekst je ublaæen, a plaÊe nisu sma-njene u jedinicama koje raspolaæudostatnim fiskalnim kapacitetima.

Meutim, dio materijalnih pra-va iz kolektivnog ugovora nije ucijelosti isplaÊen zbog gospodar-ske situacije u kojoj se nalazimo,a koja se reflektira i na punjenjeproraËuna Grada Zagreba.

KataleniÊ je govorio i o objek-tivnim i subjektivnim problemimau pruæanju pravne pomoÊi Ëlano-vima kod utuæivanja prava iz ko-lektivnog ugovora, koji se u na-rednom razdoblju ne smiju pono-viti.

Na sjednici su izabrana i drugatijela Podruænice, blagajnik i Nad-zorni odbor te delegati za izborniSabor SDLSN u prosincu ove go-dine.

3300

SSiinnddiikkaatt:: BBaassssaanneessee pprriimmaa vviiππee oodd 11

Lokalna samouprava

33113311

(IPress) GradonaËelnik Grada Um-aga VViillii BBaassssaanneessee je prigodom svogobraÊanja novinarima zbog otkaziva-nja kolektivnog ugovora za zaposleneu gradskoj upravi Grada Umaga iznioviπe netoËnih, zlonamjernih i uvredlji-vih navoda u svezi s plaÊama zaposle-nih u Gradu Umagu, ukljuËujuÊi i sa-moga sebe kao prvog „sluæbenika”Umaga te sadræaju i tijeku kolektivnihpregovora sa Sindikatom, odnosno ra-dom Sindikata, navodi se u reagiranjuSindikata dræavnih i lokalnih sluæbeni-ka i namjeπtenika RH na Ëlanak „Bassa-nese: Sindikalist BurπiÊ laæe, plaÊe ugradskoj upravi nismo smanjili”.

TTvvrrddnnjjaa kkaakkoo „„ddjjeellaattnniicciimmaa ggrraaddsskkeeuupprraavvee ppllaaÊÊaa nniijjee ssmmaannjjeennaa nnii zzaa jjeeddnnuukkuunnuu vveeÊÊ jjee ppoovveeÊÊaannaa ddookk ssuu ppllaaÊÊeeggrraaddoonnaaËËeellnniikkaa ii ddvvoojjiiccii ddooggrraaddoonnaaËËeell--nniikkaa ssmmaannjjeennee,, ssuukkllaaddnnoo ZZaakkoonnuu,, oodd22..550000 ddoo 33..550000 kkuunnaa””,, nnee ssaammoo ddaa nnii--jjee ttooËËnnaa,, vveeÊÊ jjee pprraavvaa ii zzlloonnaammjjeerrnnaammeeddiijjsskkaa ddeezziinnffoorrmmaacciijjaa..

Naime, plaÊe djelatnika gradonaËel-nik je veÊ jednom smanjio svojom od-lukom o visini osnovice za obraËun pla-Êe sluæbenika i namjeπtenika od 16.oæujka 2011. godine, kada je osnovicusa 4.597,86 kuna „skinuo” na4.100,00 kuna, ne poπtujuÊi pri tomeobvezu konzultiranja i informiranja so-cijalnih partnera.

GradonaËelnik je, doduπe, svojomodlukom od 19. travnja 2011. godine,visinu osnovice ponovno utvrdio u iz-nosu od 4.597,86 kuna, Ëime je plaÊadjelatnika smanjena za mjesec oæujakza mnogo viπe od „ni jedne kune” okojoj govori gradonaËelnik, koji je timezaposlenicima i sindikatima poslao po-ruku snage i moÊi kojom raspolaæe.

Naravno, Ëinjenicom otkazivanja ko-lektivnog ugovora plaÊe djelatnika Êepo isteku otkaznog roka pasti i dodat-no, gubitkom ili smanjenjem stalnih ipovremenih dodataka i materijalnihprava, ukljuËujuÊi tzv. stalni dodatak(bivπi dodatak za topli obrok) od 300kuna mjeseËno, uveÊanje koeficijentaod 4, 8 i 10 posto za „vjernost poslo-davcu”, odnosno radni staæ od 20, 30i viπe od 35 godina ostvaren u tijelimauprave i mnoga druga prava.

Da je tako, svjedoËi i prijedlog Pravil-nika o radu kojim su ova prava ukinu-ta ili smanjena, a koji je bio izraen utrenutku objave Ëlanka, odnosno jav-nog obraÊanja gradonaËelnika.

Dakle, Bassanese je plaÊe veÊ jed-

77 ttiissuuÊÊaa kkuunnaa mmjjeesseeËËnnoo

3322

nom smanjio, a izradio je i akt kojimto dodatno Ëini, ali s odgoenim dje-lovanjem, tj. nakon isteka otkaznogroka.

DDrruuggaa ttvvrrddnnjjaa BBaassssaanneesseeaa kkaakkoo „„ssuuppllaaÊÊee ggrraaddoonnaaËËeellnniikkaa ii ddvvoojjiiccii ddooggrraa--ddoonnaaËËeellnniikkaa ssmmaannjjeennee,, ssuukkllaaddnnoo ZZaa--kkoonnuu,, oodd 22..550000 ddoo 33..550000 kkuunnaa””,, kkoo--jjoomm ssee ggrraaddoonnaaËËeellnniikk pprriikkaazzuujjee jjeeddii--nnoomm æærrttvvoomm zzaakkoonnsskkiihh pprroommjjeennaa,, ttaa--kkooeerr jjee nneettooËËnnaa ii nniiËËiimm ppoottkkrriijjeepplljjee--nnaa..

»injenica je da si je gradonaËelniksvojom odlukom od 29. lipnja 2009.godine sam utvrdio plaÊu kao umno-æak osnovice (za gradske sluæbenike) ikoeficijenta, uveÊan za 0,5% po godi-ni staæa, u kojoj koeficijent gradona-Ëelnika iznosi 6,06, a zamjenika gra-donaËelnika 4,82, a ovi duænosniciostvaruju i ostala materijalna prava „uskladu s propisima, odnosno kolektiv-nim ugovorom, koji se primjenjuje nasluæbenike i namjeπtenike u gradskimupravnim tijelima”.

Po stupanju na snagu Zakona o pla-Êama u lokalnoj i podruËnoj (regional-noj) samoupravi, Gradsko vijeÊe Gra-da Umaga je na prijedlog gradonaËel-nika, na sjednici odræanoj 2. lipnja2010. godine ponovno utvrdila osno-vicu za plaÊe gradonaËelnika i zamje-nika gradonaËelnika u visini osnovicekoja se primjenjuje na obraËun plaÊesluæbenika te koeficijent za gradona-Ëelnika od 6,06 i zamjenika gradona-Ëelnika od 4,82.

Kako je osnovica za obraËun plaÊesluæbenika i namjeπtenika, odnosnogradonaËelnika i na poËetku mandataBassanesea i u trenutku kada je govo-rio o visini svoje plaÊe iznosila istih4.597,86 kuna, logiËnim se postavljapitanje o kakvom smanjenju plaÊegradonaËelnika i zamjenika gradona-Ëelnika od 2.500 do 3.500 kuna se ra-di.

Sindikat si je dao truda pa je, su-kladno odluci Gradskog vijeÊa GradaUmaga, pomnoæio 4.597,86 kuna os-novice s koeficijentom plaÊe gradona-Ëelnika od 6,06 i uveÊao dobiveni iz-nos s 0,5% po godini staæa na pret-postavljenih 20 godina staæa gradona-Ëelnika i dobiveni iznos bruto plaÊe od30.649,33 kune „ubacio” u kalkulatorplaÊa na portalu Moj posao s prire-zom za Grad Umag i dobio iznos od17.099,54 kune mjeseËne plaÊe gra-donaËelnika.

Iznosu Bassaneseove plaÊe trebapridodati i iznose prava koje gradona-Ëelnik, prema svojoj i odluci GradskogvijeÊa, ostvaruje sukladno kolektiv-nom ugovoru, odnosno stalni doda-tak na plaÊu i druge stalne i povreme-ne isplate, a posebice bi bilo zanimlji-vo doznati odgovor na pitanje isplaÊu-je li si gradonaËelnik i dodatak za pre-kovremeni rad te tko u tom sluËaju ut-vruje njegovu prisutnost na poslu,odnosno satnicu prekovremenog ra-da.

Meutim, veÊ je i iznos od oko17.099,54 kune neto plaÊe do kojegsmo doπli primjenom jednostavne ma-tematike veÊi od iznosa o kojem Bas-sanese javno govori kao o svojoj plaÊiod 13.700 kuna i 2.000 kuna na imeminulog rada.

No, Ëak i 15.700 kuna koje Bassane-se sam navodi kao svoju plaÊu, ne od-govara iznosu godiπnje plaÊe od180.000 kuna koji je prijavio u svojojimovinskoj kartici, a pogotovo ne iz-nosu mjeseËne plaÊe od 17.099,54kune, koji pomnoæeni s 12 mjeseci da-ju veÊe iznose od prijavljenog godiπ-njeg iznosa.

I dok drugi istarski gradonaËelnici,primjerice oni Pule, Buzeta i Buja, uimovinskim karticama navode toËneiznose svojih neto plaÊa od17.075,97, 13.243,81 i 13.852,55 ku-na, umaπki gradonaËelnik je rubrikuiznos plaÊe (bruto/neto) preskoËio i is-kazao „okrugli” iznos godiπnje plaÊeod 180.000 kuna neto, premda je sva-kome jasno da stvarne plaÊe koje seutvruju temeljem razliËitih brojËanihparametara rijetko daju zaokruæeneiznose.

NNaarraavvnnoo,, ssvvaa oovvaa mmaatteemmaattiiËËkkaa aakk--rroobbaattiikkaa bbiillaa bbii ssaassvviimm nneeppoottrreebbnnaakkaadd bbii ggoossppooddiinn BBaassssaanneessee pprreedd nnoovvii--nnaarriimmaa „„mmaahhaaoo”” ii vvllaassttiittoomm ppllaattnnoommlliissttoomm,, aa nnee ssaammoo oonniimmaa ggrraaddsskkiihhsslluuææbbeenniikkaa ii nnaammjjeeππtteenniikkaa..

Na kraju, tvrdnja gradonaËelnikaBassanesea kako je „Grad ne æeleÊitolerirati odlaganja razgovora suklad-no zakonskom pravu legalno otkazaopregovore” takoer je netoËna, jer jedo „otkazivanja pregovora”, a u stvar-nosti kolektivnog ugovora doπlo u tre-nutku intenzivnih kolektivnih prego-vora voenih izmeu dvaju sindikata(SDLSN-a i SIK-a) i nakon πto gradona-Ëelnik nije htio prihvatiti sa Zakonomo plaÊama u lokalnoj samoupravi us-

klaenu odredbu da se osnovica zaplaÊe utvruje kolektivnim ugovorom.

Sve ove tvrdnje potkrepljujemo i od-govarajuÊom dokumentacijom kojumoæete predoËiti i πiroj javnosti.”

Svjesni smo da je naπ ispravak i od-govor duæi od samog Ëlanka objavlje-nog na Vaπem portalu, ali Vas molimoda uvaæite Ëinjenicu kako pauπalne,netoËne i neistinite tvrdnje umaπkoggradonaËelnika nismo mogli opovr-gnuti na isti lakonski, veÊ argumenti-rani naËin, navodi glavni tajnik Sindi-kata dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika RH.

SSiinniiππaa KKuuhhaarr. ((iiPPrreessss))

UUMMAAGG::BBaassssaanneessee ii ggrraaddrraazzlliiËËiittoo oo ppllaaÊÊiiggrraaddoonnaaËËeellnniikkaa

(SDLSN, 8. kolovoza 2011.) Gra-donaËelnik Grada Umaga Vili Bas-sanese u prilogu TV Istra je govo-reÊi o svojoj plaÊi rekao kako „gra-donaËelnik ima 13.700 kuna plus2.000 kuna na minuli rad”, u imo-vinskoj kartici je pak naveo plaÊuod 180.000 kuna godiπnje, πto po-dijeljeno s 12 mjeseci koliko ih imau godini daje okrugli iznos od15.000 kuna, dok je na sluæbenimweb stranicama Grada Umaga ob-javljen dokument „Pregled koefici-jenta za obraËun plaÊe sa prika-zom pribliæne neto plaÊe duænosni-ka, sluæbenika i namjeπtenika uGradu Umagu” u kojem se plaÊagradonaËelnika navodi u iznosuod cca 16.420,00 kuna.U ovom se dokumentu navodi istruËna sprema svih gradskih sluæ-benika i namjeπtenika, ali ne i gra-donaËelnika i zamjenika gradona-Ëelnika, a o tome πto je gradona-Ëelnik po struci ne moæete saznatini pod linkom „gradonaËelnik” nawww. grad-umag.hr, za razlikuod, npr., njegovog pulskog kolegeBorisa MiletiÊa, koji je na sluæbe-nim stranicama Grada Pule obja-vio svoj æivotopis koji sadræi i po-datke o zavrπenom obrazovanju isteËenoj struËnoj spremi.

Lokalna samouprava

3333

“Tema kolektivnih pregovorabili su, osim obveze usklae-nja sa Zakonom o plaÊama ulokalnoj i podruËnoj samou-pravi, i prijedlog Grada Um-aga da se prvi put izjednaËesva materijalna prava za svezaposlene i da se uvede jedin-stvena osnovica za obraËunplaÊa, od Ëega neÊemo odus-tati”, rekao je na konferencijiza novinare umaπki gradona-Ëelnik Vili Bassanese.

(GLAS ISTRE) Naravno da pojedincimato nije odgovaralo, dodao je, jer je netkodosad dobivao viπe za putne troπkove,nego netko mjeseËnu plaÊu. To je Grad is-pravio i novac dao onima s najmanjim pri-manjima, Ëime povlaπtenih viπe nema. Is-taknuo je da je pregovaraËki tim Grada vi-πekratno zvao sindikaliste na razgovor, alistalno su dobivali odbijenice i zahtjeve zaodgodu sastanka.

Prema njegovom miπljenju, djelatnici,njih desetak koji su Ëlanovi Sindikata dræ-avnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika,htjeli su dobiti kruha preko pogaËe.

Za izjave æupanijskog sindikalnog povje-renika Denisa BurπiÊa, koji nijednom nijebio na pregovorima u Umagu, rekao jeda se radi o neistinama i nekorektnimkonstatacijama koje su Gradu nanijeleπtetu, da ne zna πto se time htjelo posti-Êi, ni tko stoji iza njega.-

Sukladno izmjeni zakona svi su gradovii opÊine morali samostalno pokrenutipostupak kolektivnog pregovaranja, πtosmo trebali napraviti za gradsku upravu,Vlastiti pogon i πest ustanova. U veÊinidjeluje Sindikat Istre i Kvarnera, s kojimsmo brzo i korektno obavili pregovore ipotpisali kolektivne ugovore.

Prvi kontakti su poËeli joπ lani u rujnu,kada smo dostavili prijedlog kolektivnogugovora usuglaπenog sa zakonom, no17. sijeËnja ove godine dobili smo dopis ukojem su nas iz SDLSN-a obavijestili danas ne smatraju ovlaπtenim predlagatelji-

ma ni pregovarateljima, te da naπ prijed-log neÊe ni razmatrati. To je izazvalo πoki nevjericu, jer je nemoguÊe da desetakËlanova tog sindikata, koliko ih je u grad-skoj upravi, ne razumije elementarne pro-pise, objasnio je gradonaËelnik.

Shvatili su, nastavio je, da se radi o ne-koliko pojedinaca koji svoje pozicije æeli is-koristiti za osobnu korist i politikanstvo.Grad je nastavio slati pozive za pregovo-re, ali sve su termine odgaali. Nakonsvih odugovlaËenja i nakon πto su pristalina sve zahtjeve sindikata poËele su njiho-ve svae i ostavke, pa je Grad iskoristiosvoje legalno pravo i otkazao kolektivnepregovore.

Sve πto je rekao gradonaËelnik je pot-krijepio pisanim dokumentima.

- U uvjetima gospodarske krize, ka-da tisuÊe ljudi ostaje bez posla, djelat-nicima gradske uprave plaÊe nisu sma-njene ni za kunu, tj. smanjena je samogradonaËelniku i dogradonaËelnicima.Taj Êemo standard pokuπati zadræatisve dok nam to financije dozvole. Jav-nost neka na temelju pisanih podata-ka prosudi koliko sam “socijalno neos-jetljiv” i “koliko su ugroæena socijalnaprava zaposlenih u upravi”, zakljuËioje Bassanese.

((TTaannjjaa KKOOCCIIJJAANN»»II∆∆))

UUMMAA©©KKII GGRRAADDOONNAA»»EELLNNIIKK VVIILLII BBAASSSSAANNEESSEE::

Sindikalisti htjeli kruha preko pogaËe

3344

Dogaaji...

BBeeooggrraadd:: SSiinnddiikkaattii rreeggiijjee oo kkoorruuppcciijjii uu jjaavvnniimm sslluuææbbaammaa

U Beogradu je 22. i 23. studenogodræan sastanak na temu ”Korupcijau javnim sluæbama“ ponajprije u sek-torima javne administracije, sudstvai zdravstva uz nazoËnost predstavni-ka sindikata javnih i dræavnih sluæbiHrvatske, BiH, Srbije, Makedonije,Crne Gore, Slovenije, te Norveπke.

Sastanak je organiziran u suradnjiEPSU-a i Fondacije Fridrich Ebert uzsudjelovanje Transparency Interna-tional Srbije i Hrvatske, Antikorupcij-ske agencije iz Srbije i Fakulteta si-gurnosnih studija iz Makedonije.

Usvojena je zajedniËka izjava ”Sin-dikati javnih sluæbi ujedinjeni protivkorupcije“. U njoj sindikati izraæava-ju svoje uvjerenje da je korupcija pri-jetnja demokraciji i stabilnosti, dausporava ekonomski rast i utjeËe nadostupnost i kvalitetu javnih usluga.

Sindikati zaposlenika u javnomsektoru sami ne mogu iskorijeniti ko-rupciju, ali mogu ukazati na transpa-

rentnost rada svih javnih sluæbi, zala-gati se za donoπenje pravnog okvirakoji Êe sprjeËavati korupciju kao i zaadekvatne sankcije onima kojima sedokaæe koruptivna djelatnost. Vaæ-na je i aktivna ukljuËenost graana uantikoruptivnu djelatnost.

SSiinnddiikkaatt::sslluuææbbeenniiccii hhrrvvaattsskkoogg PPoodduunnaavvlljjaa kkaaæænnjjeennii zzbbooggrraaddaa nnaa ppooddrruuËËjjuu ppoosseebbnnee ddrrææaavvnnee sskkrrbbii

ZAGREB, 18. studenog 2011. (Hi-na) - Obljetnicu vukovarske tragedi-je, kao i prethodnih godina, brojnisluæbenici hrvatskog Podunavlja do-Ëekali su u strahu hoÊe li dræava sjes-ti s ovrhama na njihove plaÊa, upo-zorio je danas Sindikat dræavnih i lo-kalnih sluæbenika i namjeπtenika Hr-vatske.

Sindikat u priopÊenju istiËe da Vla-

da, kao predlagatelj Zakona o po-druËjima posebne dræavne skrbi, nijena vrijeme razvrstala hrvatsko Podu-navlje u jednu od skupina podruËjaposebne dræavne skrbi i zaposlenimana tom podruËju omoguÊila ostvare-nje prava na naknadu za rad na tak-vim podruËjima, dok je hrvatsko pra-vosue prvotno priznalo navedenopravo, a zatim, temeljem odluke Us-tavnog suda, promijenilo stajaliπte otome.

U pravnom prometu je takvo pos-tupanje “izrodilo” tri situacije. Jednisu sluæbenici u sudskom postupkuostvarili pravo na naknadu za rad napodruËju posebne dræavne skrbi i Hr-vatska nije zatraæila u postupku pro-tuovrhe povrat tih sredstava. Drugisu sluæbenici dobili sudske sporove iisplaÊeni su im dosueni iznosi, ali jeRH u postupku protuovrhe od njihtraæila i u sudskom postupku ostvari-la povrat iznosa isplaÊenih prava.TreÊi su u sudskom postupku dobilipresude po kojima ostvaruju pravona isplatu naknade, ali im ona nikadnije isplaÊena.

Sada se od dijela tih sluæbenikatraæi i naknada parniËnog troπka Re-publici Hrvatskoj, πto zorno pokazu-je nejednakost hrvatskih graanapred zakonom, ali i nespremnostdræavnih institucija da isprave vlasti-te propuste koji su i doveli do toga.

Sindikat je od Vlade zatraæio odus-tanak od naplate potraæivanja pre-

3355

ma sluæbenicima hrvatskog Podunav-lja, kao Ëin restitucije naËela praved-nosti koje je povrijeeno razliËitimtretiranjem graana hrvatskog Podu-navlja, unutar samog podruËja Podu-navlja i u odnosu na graane koji suostvarili pravo na naknadu za rad napodruËju posebne dræavne skrbi udrugim dijelovima Hrvatske.

Meutim, umjesto da problem ovr-ha plaÊa rijeπi kao odgovorno i ko-lektivno tijelo, Vlada putem svojihministara upuÊuje sindikat iz jednogu drugo dræavno tijelo, pa mu je ta-ko ministar pravosua Draæen Boπ-njakoviÊ otpisao kako je “potrebnoda se o zahtjevu za eventualni otpisdosuenih parniËnih troπkova Repu-blici Hrvatskoj oËituje i Ministarstvofinancija RH na koje Vas ovom prili-kom i upuÊujemo”.

Jedan od ovrπenika koji je na imeparniËnog troπka Hrvatskoj duæan1.156,08 kuna je umirovljenik PetarLapoπ, kojem njegova domovina veÊusteæe 500 kuna od 1.500 kuna mi-rovine temeljem toga πto mu je hr-vatsko pravosue prvo priznalo, azatim osporilo pravo na naknadu zarad na podruËju posebne dræavneskrbi, kaæe se u priopÊenju.

BBuukkuurreeππtt::KKoonnffeerreenncciijjaaEEPPSSUU oo mmjjeerraammaa zzaappoovveeÊÊaannjjeepprroodduukkttiivvnnoossttii uu jjaavvnniimm sslluuææbbaammaa

(SDLSN, 12. rujna 2011.) U Buku-reπtu je 6. i 7. rujna odræana treÊatematska konferencija (prethodnedvije u Dublinu i Vilniusu), u okviruEPSU-a pod nazivom ”Mjere za pove-Êanje produktivnosti u javnim sluæba-

ma i uloga socijalnog dijaloga“.Sastanku su bili nazoËni predstav-

nici sindikata dræavnih i javnih sluæbiBugarske, Makedonije, Rumunjske,SlovaËke, Turske i Hrvatske.

Temeljno pitanje rasprave bilo jemoæe li se produktivnost definiranau privatnom sektoru primijeniti i najavni sektor. Naime, stav je Europskekomisije da se produktivnost radapoveÊava ukoliko se smanjuje brojljudi, πto bi znaËilo dalje smanjenjebroja zaposlenih u javnim sluæbama.

Sindikati okupljeni na sastanku uBukureπtu ne prihvaÊaju takva staja-liπta jer smatraju da se u javnim sluæ-

bama moæe govoriti samo o kvalitetiusluga koje javni sektor isporuËujegraanima.

Stoga u procesu kolektivnog pre-govaranja sindikati ne trebaju prih-vaÊati ove prijedloge svojih vlada ko-ji nastoje privatizirati javni sektorkroz outsourcing, jer su dosadaπnjaiskustva pokazala da niti se poveÊa-va kvaliteta usluga niti se πtede fi-nancijska sredstva.

Predstavnici naπeg Sindikata posje-tili su i naπe veleposlanstvo u Buku-reπtu te porazgovarali sa veleposla-nicom AAnnddrreeoomm GGuussttoovviiÊÊ--EErrcceeggoo--vvaacc i njezinim suradnicima.

OOttiiππaaoo jjee PPaavvoo……(SDLSN, 1. rujna 2011.) Dana 22. kolovoza 2011. godineu Osijeku je iznenada preminuo PPaavvoo AAggoottiiÊÊ (1951-2011)dugogodiπnji Ëlan Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenikai namjeπtenika Republike Hrvatske.

Pavo je u viπe mandata obnaπao duænost Povjerenikapodruænice Gradske uprave Grada Osijeka, a bio je i za-mjenik æupanijskog povjerenika, Ëlan Odbora lokalne sa-mouprave Sindikata, Organizacijskog odbora πportskihsusreta SDLSN i dugogodiπnji voditelj natjecanja u belotu.Kao veliki gurman i majstor fiπa i Ëobanca bio je predsjednik osjeËkog Klubamajstora kotliÊa, predsjednik i Ëlan brojnih ocjenjivaËkih æirija na natjecanjima upripremi ovih tradicionalnih slavonskih jela.

Pokopan je u Osijeku, 24. kolovoza 2011. godine.Ostat Êe trajno u sjeÊanjima brojnih prijatelja i kolega kao dobar Ëovjek i lju-

bitelj æivota u kojem, naæalost, nije predugo uæivao.Zbogom Pavo i neka Ti je laka hrvatska zemlja…

PPrreeddssttaavvnniiccii SSDDLLSSNN nnaa kkoonnffeerreenncciijjii,, DDaarrkkoo LLeessaarr ii BBoorriiss PPlleeππaa ((kkrraajjnnjjee ddeessnnoo))

3366

Dogaaji...

Model bezobzirnog li-

beralnog kapitalizma,

optereÊen pohlepom,

doπao je do ruba, a

mnogi graani æive na

rubu dostojanstva, pa

i ispod toga. Ceh

takva poslovanja pada

na radnike i ne moæe

viπe opstati, rekao

je predsjednik Repu-

blike Ivo JosipoviÊ

na saboru Nezavisnih

hrvatskih sindikata

(VJESNIK) “Model bezobzirnogliberalnog kapitalizma, optere-Êen pohlepom, doπao je do ru-ba, a mnogi graani æive na ru-bu dostojanstva, pa i ispod to-ga. Ceh takva poslovanja padana radnike i ne moæe viπe opsta-

ti”, rekao je predsjednik Republi-ke IIvvoo JJoossiippoovviiÊÊ u srijedu na saboruNezavisnih hrvatskih sindikata (NHS),najjaËe sindikalne srediπnjice.

Hrvatska ima ljude, pamet, sposob-nost i moral koji to moæe preokrenu-ti u smjeru modela druπtveno-odgo-vornog poslovanja, smatra JosipoviÊ.To znaËi da profit ne smije biti jedinicilj, profit treba biti razuman, a ne nateret radnih i socijalnih prava radni-ka.

Vizija hrvatskoga gospodarstva ukojemu Êe radnici imati posao, sigur-ne plaÊe i socijalnu sigurnost neÊe bi-ti lako ostvariti i tko god to kaæe ne-Êe dobiti moj glas, istiËe JosipoviÊ.“Vrijeme je da se ljudima kaæe da

smo u problemima, da Êemo se svimorati neËega odreÊi, da Êe biti ste-Ëajeva, ali da imamo ljude koji znaju,hoÊe i mogu pokrenuti Hrvatsku”, re-kao je JosipoviÊ i zaæelio sindikatimada, kao πto i sami kaæu, budu Ëvrstaπaka u obrani radniËkih prava.

“Ova kriza pokazala je pravo licehrvatskoga neoliberalnoga gospo-darstva. Krizu izazvanu pohlepom zaprofitom plaÊaju radnici izgubljenimradnim mjestima, smanjenim i izgub-ljenim plaÊama. Dosta je pohlepe.Radnik mora biti iznad profita”, re-kao je Ëelnik NHS-a KKrreeππiimmiirr SSeevveerr,koji je ponovo izabran za predsjedni-ka.

“Osiromaπeni narod, poharan iiscrpljen ratom, pretvorbom i privati-zacijom, sukobima politiËkih elita iaferama gotovo je potpuno izgubionadu i optimizam. PolitiËke elite iz-nevjerile su narod, a na proπlim izbo-rima izvarani narod u pravilu je gla-sao za smjene vlasti. I sada obeÊava-

ju i vlast i oporba, ali je jedina kon-stanta socijalno i gospodarsko poto-nuÊe zemlje”, istiËe Sever.

Na ovim izborima, poruËio je, svikoji se natjeËu za vlast moraju znatida ih nakon izbora Ëekaju sindikati,koje neÊe moÊi preskoËiti i koji Êe imneprestano puhati za vratom. “»ekavas Ëvrsto stisnuta πaka”, rekao je Se-ver, a sa sabora je poslana predizbor-na izjava graanima, Ëlanovima sindi-kata i posebno politiËkim strankamada moraju biraËima jasno dati doznanja kada Êe i kako ispuniti prediz-borna obeÊanja.

Zamoljen za miπljenje o HDZ-ovu iz-bornom programu, predsjednik IvoJosipoviÊ je samo kratko odgovorio:“Ne komentiram stranaËke progra-me”. Kreπimir Sever bio je rjeËitiji:“Niπta novo, samo pregrπt obeÊanja.Ako æeli dobiti vlast, i HDZ mora gra-anima reÊi πto Êe i kako uËiniti. Nemogu graani dva puta stati na istegrablje i Ëekati da ih udare po Ëelu”.

PPOORRUUKKAA SSAABBOORRUU NNAAJJVVEE∆∆EE SSIINNDDIIKKAALLNNEE SSRREEDDII©©NNJJIICCEE

JosipoviÊ: Tko god kaæe da Êenam biti lako, neÊe dobiti moj glas

Vatrogasna sluæba

3377

3388

Vatrogasna sluæba

3399

OObbaavviijjeesstt

VVaattrrooggaassccii pprreellaazzee nnaa bbrroojj 119933(e-zadar) Na dopis predsjednice Vlade Republike Hrvatske od 7.

listopada 2011. godine kojim se Hrvatskoj agenciji za poπtu i elek-troniËke komunikacije (HAKOM) daje suglasnost za uvoenjemnovog pozivnog broja “193” za hitnu sluæbu “Vatrogasci”, 26. lis-topada 2011. godine u prostorijama HAKOM-a odræan je sastanakkako bi se osigurao prelazak postojeÊe numeracije (93) na novunumeraciju (193), a sve iz razloga usklaivanja sa odredbama Pla-na numeriranja.

Na sastanku su bili nazoËni predstavnici Hrvatske vatrogasne za-jednice, Hrvatskog Telekoma d.d., kao i predstavnici HAKOM-a.

Na odræanom sastanku predloæeno je da na temelju dopisapredsjednice Vlade Republike Hrvatske i na temelju zapisnika sapredmetnog sastanka te na temelju zaprimljenog zahtjeva zaprimarnu dodjelu broja 193, HAKOM Êe donijeti odluku o pri-marnoj dodjeli broja 193.

Implementacija broja Êe biti najkasnije do dana 1. prosinca2011. godine, izvjestio nas je MMllaaddeenn MMaaggddiiÊÊ, predsjednik Odbo-ra profesionalnih vatrogasaca.

Od dana implementacije do 3. prosinca 2012. godine brojevi 93i 193 koristiti Êe se paralelno.

Od 3. prosinca 2012. godine prilikom pozivanja broja 93 koris-nici Êe biti upozoreni govornom porukom da je broj 93 neaktivante da je usluga “Vatrogasci” dostupna na broju 193.

Od 2. sijeËnja 2014. godine broj 93 se u potpunosti gasi (uklju-ËujuÊi i govornu poruku); prestaje paralelan rad i ostaje aktivan sa-mo broj 193.

PP OO GG LL EE DD II ZZ NN HH SS -- aa

Recept zakuhanje æabe u otklopljenomloncu

PPiiππee:: KKrreeππiimmiirr SSeevveerr

Moja se mama u nekim prigodama obiËavala prisjetitistare narodne „recepture“ o kuhanju æabe u otklo-pljenom loncu. „Recept“ kaæe kako se æaba nikako nesmije ubaciti u kljuËalu vodu jer Êe isti tren iskoËiti iz loncaako nije poklopljen, veÊ je treba staviti u mlaËnu, ugodnuvodu da se polako kupa, a onda vodu lagano podgrijavatii lonac ne treba poklopiti. Voda i æaba zagrijavat Êe sepolako, zajedno. Tako Êe se i æaba prilagoavati sve topli-joj vodi pa neÊe iskoËiti. A kad voda postane prevruÊa ipoËne kljuËati, æaba Êe biti onemoÊala za iskakanje. Neznam je li to toËno, ali sam u viπe navrata koristio tu priËukad je bila prigodna nekoj situaciji. Evo opet takveprigode.

Joπ se nije ni konstituirao novi saziv Hrvatskoga sabora,a veÊ nas razni analitiËari i komentatori iz raznih krugova“podgrijavaju“, pripremaju za „bolne rezove“. U javnostse lagano, ali na πirokom podruËju, poput konca u iglenouho, uvlaËi teza kako nam slijede „bolni rezovi“, odrican-ja. Ali se o tome najËeπÊe ni ne govori kao neËem πtotreba provjeriti, analizirati, nego kao u neËem πto seπiroko podrazumijeva. Uvjeravaju nas kako Êe sada novavlada morati krenuti sa „tim bolnim rezovima“ koje jenajavljivala i za koje je temeljem dobivenih izbora dobilapovjerenje graana“. Ali, u predizbornom ih vremenu ovapobjedniËka koalicija nije najavljivala. Dakle, za „bolnerezove“ nije dobila povjerenje graana. Ti isti analitiËari ikomentatori Ëak nas uvjeravaju kako je narod spremanprihvatiti te bolne rezove, kako ih iπËekuje, a da bi muposlije njih bilo bolje. A tko je narod o tome neπto pitaoi kada? Bolnih je rezova bilo i ranije, ali ne mogu se pris-jetiti da je narodu bivalo bolje. KatastrofiËari izlaz videjedino u proraËunskim uπtedama. Dakle rezanju stavki napotroπnoj strani pa se tako spominje smanjenje „glo-maznog i neuËinkovitog dræavnog aparata“. Dakle, tezaza otpuπtanje potkrepljuje se tezom o prevelikom brojuzaposlenih u tom sustavu i joπ su pri tome i neuËinkoviti.Na toj neuËinkovitosti poËiva i teza o smanjenju plaÊa ujavnom sektoru. Tome se pridodaje i teza o prevelikombroju umirovljenika koji „sve dulje æive i sve dulje primajumirovinu“ pa bi „troπak mirovina trebalo smanjiti“. Ispada

kako bi umirovljenicima trebalo biti krivo, kako je javni gri-jeh, ako dulje æive. Na tragu toga je i teza o produljenjuradnoga vijeka, odnosno godina starosti za stjecanjeprava na mirovinu. Tako Êe graani dugo raditi, a poodlasku u mirovinu brzo umrijeti i onda Êe umirovljenicimoÊ biti zadovoljni jer nisu dugo primali mirovinu pa su„rasteretili“ druπtvo troπka. Danima se veÊ javljaju „neo-visni analitiËari“ (zaposleni u raznim poslovnim bankamai sliËno) sa tezama o nuænim rezovima. Prije koji danoËekivano se javio i Ured Svjetske banke u Hrvatskoj. Oniza Hrvatsku, opet oËekivano za politiku Svjetske banke,izlaz iz katastrofe vide u „fleksibilizaciji træiπta rada“ i izm-jenama „rigidnog Zakona o radu“. Traæe olakπanootpuπtanje radnika kako bi ih se lakπe zapoπljavalo (a πtonitko, nikad, nigdje nije dokazao). Troπak mirovina im jeprevisok baπ kao i troπak plaÊa u javnom sektoru.„Æuljaju“ ih i kolektivni ugovori pa bi da se nekako stvoreuvjeti za njihovu suspenziju. Previsoka su im i razna soci-jalna davanja. Metode koje smo veÊ mnogo puta Ëuli pai osobno doæivjeli. Metode koje su dio promaπene neolib-eralne gospodarske politike koja je svijet i gurnula u krizu.Einstein je, Ëini mi se, rekao kako „danaπnje probleme nemoæemo rijeπiti istim naËinom promiπljanja kojim smo ihstvorili“. U ovoj su se zemlji po tom neoliberalnom mod-elu ponaπali mnogi. UskraÊivali su prava radnicima, fleksi-bilizirali Zakon o radu, otpuπtali, smanjivali plaÊe, zam-rzavali mirovine, rasprodavali nacionalno blago, rezalisocijalna davanja, a nama niπta bolje. Tek nekima.Radnici, graani su se, u korist boljitka odricali konkretno-ga - plaÊa, materijalnih prava, mirovina, socijalnih potpo-ra (od djeËjeg doplatka preko rodiljnih naknada donaknada za nezaposlene), radniËkih prava pa i radnihmjesta, a za uzvrat su dobivali tek neispunjena obeÊanjai teæi æivot. Svi ti straπitelji naroda sad licitiraju i sa iznosi-ma proraËunskih rezova. Trenutno prednjaËi guvernerHNB-a, sa 9 milijardi kuna. A neki analitiËari ih veÊ vide uplaÊama javnog sektora, mirovinama, socijalnim davanji-ma i sliËno. Tome joπ pridodaju i „nuæne“ (kako kaæu)izmjene ZOR-a, olakπavanje otpuπtanja radnika, otkazi-vanja kolektivnih ugovora i sl. Nadam se kako ipak nismoona æaba s poËetka ovog teksta.

Stoga od nove vlasti s punim pravom oËekujemo daputove boljitka ne traæi u promaπenom neoliberalnommodelu rezanja radniËkih prava, plaÊa, socijalnih davanja,rasprodaji narodne imovine, privatizaciji zdravstva, obra-zovanja, koncesijama nacionalnog krvotoka, veÊ u rezan-ju porezne evazije, u pravilno dodijeljenim subvencijama,potporama, u porezu na dividendu i kapitalnu dobit, usmanjenju poreza na reinvestiranu dobit, u potporamadomaÊoj proizvodnji, u strogom nadzoru uvoza, rezanjuproraËunskih troπkova izvan plaÊa, mirovina, socijalnihdavanja i ukidanju povlaπtenih mirovina te boljoj iuËinkovitijoj zaπtiti radnika.