Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Dio 1. Metodologija i rezultati Sadržaj Predgovor ......................................................................................................................................................5
Uvod..................................................................................................................................................................7
1. Statisti�ka metodologija ...................................................................................................................9
1.1 Uvodne napomene............................................................................................................................9
1.2 Podru�je primjene i svrha Indeksa potroša�kih cijena .....................................................................9
1.3 Obuhvat i ponderi Indeksa potroša�kih cijena ...............................................................................11
1.4 Dizajn uzorka .................................................................................................................................12
1.5 Uzorak geografskih podru�ja .........................................................................................................13
1.6 Uzorak prodajnih mjesta ................................................................................................................14
1.7 Uzorak proizvoda...........................................................................................................................15
1.8 Izbor pojedina�nih proizvoda za koje se prikupljaju cijene ...........................................................16
1.9 Podaci koji nedostaju .....................................................................................................................18
1.10 Zamjena elementarnih proizvoda ..................................................................................................20
1.11 Tretman sezonskih proizvoda ........................................................................................................23
1.12 Privremeno umanjenje cijena.........................................................................................................23
1.13 Upitnik za mjese�no prikupljanje cijena ........................................................................................24
1.14 Upitnik za prikupljanje cijena dva puta mjese�no .........................................................................26
1.15 Izra�unavanje indeksa ....................................................................................................................29
1.16 Procjena pondera ...........................................................................................................................33
1.17 Zadaci i uloga snimatelja ...............................................................................................................34
1.18 Kalendar prikupljanja podataka .....................................................................................................35
1.19 Kalendar i pravila proizvodnje i diseminacije statisti�kih podataka..............................................36
2. Indeksi potroša�kih cijena u BiH (januar 2005. – decembar 2006.) ...........................39
2.1 Op�e napomene o inflaciji u BiH u 2006. godini...........................................................................39
2.2 Grafi�ka analiza inflacije u BiH u 2005. i 2006. godini ................................................................41
Statisti�ke tabele ....................................................................................................................................59
Registar........................................................................................................................................................61
Rje�nik .........................................................................................................................................................91
Predgovor
U 2004. godini u Bosni i Hercegovini je provedena Anketa o potrošnji doma instava
(eng. Household Budget Survey, u daljnjem tekstu HBS ili Anketa) u saradnji s
Agencijom za statistiku BiH (BHAS), Federalnim zavodom za statistiku FBiH (FIS) i
Republi kim zavodom za statistiku RS (RSIS).
Finansijsku potporu provo enju ove ankete su obezbijedili Vlada Italije i Cooperazione
Italiana, uz tehni ku podršku stru njaka iz Italijanskog zavoda za statistiku (ISTAT).
Potporu pri kreiranju uzorka za ovu anketu je obezbijedio Odjel za me unarodni
razvoj Velike Britanije (DFID).
Spomenuti projekt je tako er sadržavao i komponentu Indeksa potroša kih cijena
(eng. Consumer Price Index - CPI). Osnovni cilj navedene komponente jeste definiranje i
usvajanje jedinstvene korpe proizvoda za cijelu Bosnu i Hercegovinu, primjena nove
metodologije prikupljanja potroša kih cijena u skladu s evropskim standardima,
osmišljavanje i sa injavanje nove aplikacije za prikupljanje, unos, obradu i upravljanje
podacima, procjenjivanje novih pondera baziranih na rezultatima Ankete o potrošnji
doma instava i izra unavanje novog Indeksa potroša kih cijena za 2005. i 2006. godinu.
Dvije publikacije o cijenama, na injene pod rukovodstvom Federica Polidora iz ISTAT-a,
i Izvještaj o napretku postignutom u CPI komponenti, sadržavaju vodi e za sva pitanja u
vezi sa metodologijom i upravljanjem podacima, kao i analizu novih podataka i indeksa.
Ova publikacija se javlja kao dio HBS serije, te zajedno s publikacijom vezanom za
upravljanje podacima o potroša kim cijenama i dvjema publikacijama vezanim za
Metodologiju i Kona ne rezultate Ankete o potrošnji doma instava 2004. predstavlja
klju ni ishod Projekta provo enja spomenute Ankete.
Direktori statisti kih institucija BiH: Zdenko Milinovi , direktor Agencije za statistiku
BiH, Derviš ur evi , direktor Federalnog zavoda za statistiku i Slavko Šobot, direktor
Republi kog zavoda za statistiku RS, su pružili svesrdnu potporu cjelokupnom projektu
ak i prije samog njegovog otpo injanja daju i nužne vodilje u ovom partnerstvu.
Primjena komponente Cijena je rezultat zajedni kih napora naših kolega sa kojima
smo imali ast dijeliti profesionalna i stru na znanja, ali i osje aj prijateljstva i
srda nosti, ad hoc tima stru njaka koji ine: Rubina Deli , Željka Draškovi , Nedžada
Hadžali , Mesuda Kamberovi , Denijal Karanovi , Amina Muhi , Igor Radan, Bogdana
Radi , Edin Šabanovi , Nevenka Sekuli , Enzo Agnesse, Giuliano Gialli, Stefania
Occhiobello, Federico Polidoro, Antonella Simone, Marco Zaninelli.
Posebno se zahvaljujemo Veri Nasti za prevo enje i pripremanje dokumenta na svim
jezicima, Tiziani Pellicciotti za pripremu verzije na engleskom, te Mariji Kova i –
Šmalcelj za lektorisanje lokalnih jezi kih varijanti.
5
Uvod1
Indeks potroša kih cijena u Bosni i Hercegovini (BiH) predstavlja istraživanje koje
omogu uje mjerenje inflacije potroša kih cijena, što predstavlja stopu promjene
potroša kih cijena roba i usluga koje kupuju doma instva nov anim transakcijama.
Inflacija potroša kih cijena u Bosni i Hercegovini se mjeri Indeksom potroša kih cijena,
koji je prema pristupu potroša kim cijenama u Evropskoj uniji isti indeks cijena koji
odražava samo promjenu zabilježenu u teku im cijenama u odnosu na bazni referentni
period. Indeks potroša kih cijena u BiH nije Indeks troškova života (engl. Cost of Living
Index-COLI).2 U skladu s pristupom EU, obuhvat CPI-a ine samo robe i usluge
uklju ene u finalnu nov anu potrošnju doma instava (engl. Household Final Monetary
Consumption Expenditure-HFMCE), što predstavlja dio finalne potrošnje doma instava
bez geografskog razgrani avanja, za nov ane transakcije na ekonomskoj teritoriji zemlje
vezane za one proizvode koji direktno zadovoljavaju potrebe potroša a.
Izra unavanje Indeksa potroša kih cijena u BiH se bazira na uzorku. Mjese no
prikupljanje cijena se vrši za izabrane proizvode u izabranim geografskim podru jima
unutar kojih su izabrana prodajna mjesta u kojima se posmatraju ta no izabrani
pojedina ni proizvodi i usluge.
Od januara 2005. godine izvršena je revizija metodologije prikupljanja podataka i
algoritama za izra unavanje indeksa, uzimaju i u obzir italijanska i evropska iskustva i
metodologije, sa ciljem da se one harmoniziraju sa glavnim smjernicama navedenim u
relevantnim evropskim metodološkim dokumentima i regulativama.
Osim toga, metodološki dizajn ovog istraživanja je implementiran i u kompjuterskoj
aplikaciji koja omogu uje provo enje kontroliranog unosa podataka, kontrolu unesenih
podataka i izra unavanje indeksa po evši od indeksa na nivoima gradova pa sve do
ukupnog indeksa na nivou Bosne i Hercegovine.
Od januara 2005. godine je zapo eto izra unavanje Indeksa potroša kih cijena u
skladu sa zahtjevima Evropske unije vezanim za isti indeks cijena, a s po etkom 2007.
godine je zapo eta i njihova diseminacija u Bosni i Hercegovini. Za sada e se paralelno
nastaviti izra unavanje Indeksa cijena na malo do promjene zakonskog osnova koji
nalaže njegovo postojanje. Zna ajno je napomenuti da se ovaj Indeks odvojeno
izra unava za svaki od entiteta, bez postojanja mogu nosti agregiranja za nivo Bosne i
Hercegovine zbog razli itosti metodoloških rješenja korištenih u njihovoj izradi u
entitetima.
1 Federico Polidoro, ISTAT, Odjel statistike cijena i vanjske trgovine, pododjel statistike cijena. 2 Ranije izra unavani Indeks cijena na malo u Federaciji BiH i Republici Srpskoj je više nalikovao COLI-u.
7
Prikupljanje potroša kih cijena se provodi u šest gradova Republike Srpske (RS), pet
gradova Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i u Br ko Distriktu, prema usvojenoj
jedinstvenoj korpi roba i usluga i uz izra unavanje indeksa za svaki geografski nivo,
po evši od nivoa gradova u kojima se vrši prikupljanje cijena, preko nivoa entiteta do
nivoa BiH. U 2006. godini se korpa proizvoda sastojala od 646 proizvoda grupiranih u
580 reprezentativnih stavki. Reprezentativna stavka predstavlja prvi nivo na kojem je
mogu e procijeniti ponder. Ponderi su izra unati na bazi podataka o izdacima dobijenim
Anketom o potrošnji doma instava (HBS) provedenoj 2004. godine koja je predstavljala
klju ni izvor informacija potrebnih za ažuriranje pondera za potrebe Indeksa potroša kih
cijena.
Ove dvije publikacije predstavljaju glavne rezultate projekta implementiranog kroz
saradnju Zavoda za statistiku Italije (ISTAT), Agencije za statistiku BiH (BHAS),
Federalnog zavoda za statistiku FBiH (FIS) i Republi kog zavoda za statistiku RS (RSIS),
te ekspoziture Agencije za statistiku BiH u Br ko Distriktu.
Prva publikacija je posve ena statisti kim rezultatima u pogledu metodologije
prikupljanja podataka i izra unavanja agregatnih indeksa, dok se druga publikacija bavi
tehni kim aspektima i širim opisivanjem procedura koje su razvili i implementirali
ISTAT-ovi stru njaci za informacione tehnologije.
Prva publikacija se sastoji od dva poglavlja: prvo se odnosi na klju ne aspekte
statisti ke metodologije definirane na samom po etku projekta te dalje proširivane i
razvijane u vremenu trajanja projekta, a drugo poglavlje daje analizu agregatnih indeksa
potroša kih cijena u zemlji kao cjelini, za svaki od entiteta i Br ko Distrikt. Analiza
inflacije se odnosi na period od januara 2005. do decembra 2006. godine, za koji su
izra unati indeksi sa zajedni kom bazom (2005=100).
Druga publikacija je podijeljena na tri klju na dijela. Prvi dio pojašnjava najzna ajnije
aspekte aplikacije razvijene za potrebe izra unavanja Indeksa potroša kih cijena.
Poglavlja od 3 do 8 detaljno opisuju tzv. Modul 1 koji se odnosi na procedure upravljanja
kontroliranim unosom podataka, kontrole mikropodataka, izra unavanja prosjeka i
indeksa za reprezentativne stavke na nivou gradova. Poglavlje 9 opisuje tzv. Modul 2 koji
se odnosi na procedure upravljanja izra unavanjem agregatnih indeksa na nivou
entiteta i zemlje u cjelini.
Obje publikacije sadržavaju rje nike, a prva publikacija sadržava i statisti ke tabele i
grafikone.
8
1. Statisti ka metodologija3
1.1 Uvodne napomene
Saradnja na polju statistike potroša kih cijena izme u Zavoda za statistiku Italije
(ISTAT), Agencije za statistiku BiH (BHAS), Federalnog zavoda za statistiku (FIS) i
Zavoda za statistiku Republike Srpske (RSIS) odmah je usmjerena na glavnu temu:
kvalitet osnovnih podataka potrebnih za izra unavanje ta ne mjere inflacije za dva
entiteta i državu. Visok kvalitet elementarnih podataka direktno zavisi od jasno
definirane metodologije koja omogu uje statisti arima, anketnim stru njacima i
snimateljima cijena jasne smjernice za obavljanje terenskog rada. Stoga je od suštinskog
zna aja bilo posebno ista i i unaprijediti klju ne aspekte statisti ke metodologije ukratko
pojašnjene u 1. poglavlju ove publikacije. Pri tome je korištena opsežna literatura iz
podru ja statistike potroša kih cijena kao i odnosne regulative Evropske unije.
Razgovori vo eni tokom posjeta Bosni i Hercegovini i Italiji su omogu ili identificiranje
klju nih pitanja u smislu statisti ke metodologije s jedne strane i prikupljanja podataka
sa druge. U vezi sa statisti kom metodologijom klju na pitanja su fokusirana na:
Dizajn uzorka (geografskih podru ja, proizvoda, prodajnih mjesta i elementarnih
stavki za koje e se vršiti prikupljanje cijena);
Usvajanje kriterija za izbor elementarnih stavki za koje e se vršiti prikupljanje
cijena;
Upravljanje razli itim slu ajevima vezanim za samo prikupljanje cijena:
nemogu nost snimanja i zamjena elementarnih stavki iz razli itih razloga;
Tretman sezonskih proizvoda;
Tretman privremenih sniženja cijena;
Dizajn upitnika za snimanje cijena jednom i dva puta u mjesecu;
Izra unavanje indeksa, od elementarnih do agregatnih;
Procjenu pondera baziranu na podacima prikupljenim putem HBS-a 2004.
Isto tako su definirana i neka pravila vezana za kalendar prikupljanja podataka
(uzimaju i u obzir postoje e regulative Evropske unije) i pojedinih koraka izra unavanja i
diseminacije indeksa.
1.2 Podru je primjene i svrha Indeksa potroša kih cijena
Osnovni cilj prikupljanja potroša kih cijena u Bosni i Hercegovini je dobijanje mjere
inflacije na nivou entiteta, Br ko Distrikta i države u cjelini. Inflacija za doma instva
predstavlja mjeru stope promjene cijena proizvoda (roba i usluga) koje doma instva
3 Federico Polidoro, ISTAT, Odjel statistike cijena i vanjske trgovine, pododjel statistike cijena.9
kupuju na ekonomskoj teritoriji Bosne i Hercegovine radi potrošnje. Stoga, uzimaju i u
obzir Evropski sistem ra una (engl. European System of Accounts-ESA 95), Indeks
potroša kih cijena (CPI) u BiH obuhvata izdatke za finalnu nov anu potrošnju
doma instava (HFMCE).
Dalje, u skladu s evropskim pristupom, Indeks potroša kih cijena u BiH predstavlja
isti Laspeyresov indeks cijena, a ne indeks troškova života, što zna i da on prikazuje
promjenu u cijeni izme u teku eg i referentnog perioda pri tome eliminiraju i uticaj
ostalih faktora na kretanje cijena.
Teoretski posmatrano, mjera inflacije treba da registruje stopu promjene cijena svih
proizvoda koji su kupcima raspoloživi na tržištu. Realno posmatrano, potrebno je
odabrati grupu roba i usluga (korpa proizvoda) koje su reprezentativne za potrošnju
doma instava. Indeksi potroša kih cijena mjere promjene u vremenu korpe proizvoda koja
predstavlja sve proizvode namijenjene finalnoj potrošnji doma instava, koji se mogu
nabaviti na tržištu nov anim transakcijama.
Ova definicija u podru je primjene Indeksa potroša kih cijena ne uklju uje slobodne
transakcije, potrošnju iz vlastite proizvodnje, imputirane rente kao mjeru troškova
stanovanja vlasnika stambenih jedinica niti poreze koji se ne pla aju prilikom kupovine
potroša kih roba. Porezi vezani za kupovinu potroša kih roba su uklju eni u podru je
primjene obuhvata Indeksa potroša kih cijena (npr. PDV). U skladu s Evropskom
regulativom vezanom za Harmonizirani indeks potroša kih cijena (eng. Harmonised
Indices of Consumer Prices - HICP), iz podru ja primjene Indeksa potroša kih cijena su
isklju ene i igre na sre u.
Jedno od glavnih postignu a ovog projekta predstavlja definiranje jedinstvene korpe
proizvoda za oba entiteta i Br ko Distrikt. U 2005. godini ta je korpa proizvoda
sadržavala 642 elementarna proizvoda grupirana u 580 reprezentativnih stavki koje su
dalje grupirane u 123 vrste proizvoda, 92 klase, 40 grupa i 12 odjeljaka. U 2006. godini
je izvršena manja revizija korpe, tako da su od januara 2006. prikupljane cijene za 646
elementarnih proizvoda grupiranih u 580 stavki, 127 vrsta proizvoda, 93 klase, 40 grupa
i 12 odjeljaka (Grafikon 1.1). Sljede a revizija korpe proizvoda nije planirana dok ne
budu dostupni kona ni rezultati HBS 2007, što zna i da je podrobniju reviziju korpe
realno o ekivati tek 2009. godine. Klase, grupe i odjeljci su definirani u skladu s važe om
COICOP klasifikacijom.
10
Grafikon 1.1 – Hijerarhijska struktura Indeksa potroša kih cijena u BiH, 2006.
godina
Prikupljanje cijena se vrši za razli ite tipove proizvoda: hranu, vo e i povr e,
alkoholna pi a i duhan, odje u i obu u, usluge za održavanje ku e, ku ansku opremu i
namještaj, zdravstvene proizvode i usluge, goriva i prijevoz, rekreacijske usluge,
obrazovanje, kafane, restorane i hotele, usluge osiguranja te ostale robe i usluge.
1.3 Obuhvat i ponderi Indeksa potroša kih cijena
Op enito govore i, u skladu s Evropskom regulativom obuhvat Indeksa potroša kih
cijena “(…) je definiran kao one robe i usluge uklju ene u HFMCE. Klasifikacija je
na injena u skladu sa 4-znamenkastim kategorijama i potkategorijama Klasifikacije li ne
potrošnje prema namjeni-COICOP/HICP (engl. Classification Of Individual COnsumption by
Purpose/Harmonised Indices of Consumer Prices). HFMCE se definira kao dio izdatka
finalne potrošnje nastao:
Op i indeks
12 odjeljaka
93 klase
127 vrsta proizvoda
580 reprezentativnih stavki
646 proizvoda
40 grupa
11
U doma instvima bez obzira na njihov nacionalni ili rezidencijalni status,
U nov anim transakcijama,
Na ekonomskoj teritoriji zemlje lanice,
Za robe i usluge upotrijebljene za direktno zadovoljavanje individualnih želja i
potreba, i
U jednom ili oba pore ena perioda.” 4
Cijene koje se prikupljaju za potrebe Indeksa potroša kih cijena u BiH su cijene koje
pla aju doma instva s ciljem nabavke pojedina nih roba i usluga nov anim
transakcijama. Prikupljaju se one cijene koje su stvarno pla ene u momentu odvijanja
procesa kupovine, uklju uju i sve poreze, a isklju uju i eventualne subvencije na
proizvode. Cijene se prikupljaju kao potpune, ne uzimaju i u obzir privremena sniženja
cijena, ili nakon odbijanja popusta i isklju ivanja kamata ili naplate usluga po kreditima;
cijene koje isklju uju privremena sniženja cijena se koriste za izra unavanje Indeksa
potroša kih cijena dok se cijene koje ih uklju uju koriste za izra unavanje
Harmoniziranog indeksa potroša kih cijena.
1.4 Dizajn uzorka
Prikupljanje potroša kih cijena predstavlja tipi no istraživanje bazirano na uzorku.
Evropska regulativa 1749/96 u lanu 8. utvr uje minimalne standarde za odre ivanje
uzorka:
“Harmonizirani indeks potroša kih cijena nastaje iz ciljanih uzoraka koji, za svaku
kategoriju COICOP/HICP-a i njen odgovaraju i ponder, sadržavaju dovoljno elementarnih
agregata koji mogu vjerno predstaviti raznovrsnost stavki unutar svake kategorije i
dovoljan broj cijena u elementarnim agregatima koje mogu prikazati stvarnu sliku njihovog
kretanja u populaciji procijenjenoj kao pouzdanoj i uporedivoj.”
O igledno je da su zahtjevi navedeni u ovoj regulativi izloženi kao op i, tako da je ona
mogla poslužiti kao osnova za odre ivanje uzorka i u Bosni i Hercegovini. Eurostat je
uspostavio dvije radne grupe koje su imale za zadatak da identificiraju mogu e izvore
grešaka, te da sa ine teoretski okvir uzorka primjenjivog u podru ju statistike
potroša kih cijena.
U Bosni i Hercegovina, kao i u ve ini zemalja lanica EU, uzorak odre en za
prikupljanje potroša kih cijena nije slu ajan uzorak nego je izabran sa svrhom
zadovoljavanja specifi nih ciljeva. Op enito govore i, mogu e je identificirati etiri faze u
izboru uzorka u BiH:
a. Izbor geografskih podru ja;
4 Pregled HICP-a – Referentni dokument 2/2001/B/5, strana 19. 12
b. Izbor prodajnih mjesta;
c. Izbor proizvoda (odnosno korpe proizvoda);
d. Izbor elementarnih stavki.
Svaka od navedenih faza e ukratko biti pojašnjena u nastavku teksta (paragraf 1.4,
1.5, 1.6, 1.7). Za posljednje tri pobrojane faze usvojen je osnovni princip izbora sa
svrhom osiguravanja reprezentativnosti ponašanja potroša a u smislu obuhvata
naj eš e kupovanih proizvoda, naj eš e posje enih prodajnih mjesta i najprodavanijih
proizvoda.
Centralni statisti ki zavodi (FIS i RSIS) na nivou entiteta i Agencija za statistiku BiH
na državnom nivou (BHAS) su imali jako delikatan zadatak da odrede korpu proizvoda
koja najbolje reprezentira ponašanje potroša a.
Regionalna i kantonalna odjeljenja su tako er imala zna ajan zadatak da izaberu ona
prodajna mjesta i one proizvode i usluge koje ispunjavaju osnovne zahtjeve
reprezentativnosti, a za koje e se vršiti prikupljanje cijena. Ovaj zadatak je iziskivao da
se napravi izbor prodajnih mjesta sa popisa svih prodajnih mjesta, imaju i u vidu neke
od klju nih varijabli izbora (tip prodajnog mjesta, lokacija itd.), a zatim i izbor
pojedina nih proizvoda na injen na osnovu razgovora sa šefovima prodaje u odabranom
prodajnom mjestu ili na osnovu podataka o prodaji svakog pojedinog proizvoda.
Faze izbora uzorka su bile od fundamentalnog zna aja i u njima su svaki zavod, svaki
ured i svaka osoba uklju eni u prikupljanje potroša kih cijena odigrali jednu od klju nih
uloga.
1.5 Uzorak geografskih podru ja
Gradovi u kojima se vrši prikupljanje cijena u Bosni i Hercegovini su odabrani
uzimaju i u obzir njihov zna aj odre en na osnovu broja stanovnika i njihovu ulogu u
geografskom podru ju kojem pripadaju (glavni grad regije ili kantona ili glavni centar).
Drugi zna ajan aspekt u ovoj fazi izbora je bilo postojanje lokalnog statisti kog odjeljenja
sposobnog za prikupljanje cijena i njihovu prvu kontrolu prije dostavljanja centralnim
zavodima u Sarajevu i Banjoj Luci, ili Agenciji za statistiku BiH.
Na osnovu ovih kriterija izabrano je 12 gradova u kojima e se vršiti prikupljanje
cijena, i to pet kantonalnih centara u Federaciji BiH, šest regionalnih centara u Republici
Srpskoj i Br ko u Br ko Distriktu (Tabela 1.1).
13
Tabela 1.1 – Gradovi BiH u kojima se prikupljaju potroša ke cijene korištene za izra unavanje Indeksa potroša kih cijena, godine 2005-2006.
FBiH RS Br ko D. Biha Banja Luka Br ko Tuzla Bijeljina Zenica Trebinje Sarajevo Doboj Mostar Prijedor Isto no Sarajevo
1.6 Uzorak prodajnih mjesta
Cijene se prikupljaju u odre enim prodajnim mjestima, mjestima u kojima se pružaju
razli ite usluge: u bolnicama, kod doktora, zubara, u kinima, pozorištima, itd.
Prikupljanje potroša kih cijena nije bazirano na slu ajnom uzorku. Zbog toga su mjesta
na kojima se prikupljaju cijene odabrala kantonalna/regionalna odjeljenja prema
proceduri odabira uzorka koji nije na bazi vjerovatno e (neprobabilisti ki uzorak).
Op enito govore i, mogu se odrediti tri glavna pristupa za odabir uzorka koji nije na bazi
vjerovatno e.
a) procjena (odabir mjesta za prikupljanje cijena na osnovu procjene stru njaka);
b) cut-off (isklju ivanje preko i ispod odre ene vrijednosti, korištenje pomo ne varijable
kao što je promet, uz izbor jedinica iznad grani ne vrijednosti);
c) kvota (broj elemenata je unaprijed fiksno odre en, a odabir je prepušten snimateljima
na terenu).
U BiH liste prodajnih mjesta i ta ne informacije o pomo noj varijabli (promet) nisu lako
dostupne, pa se kao osnovni pristup odre ivanju uzorka prodajnih mjesta koristi metoda
procjene. Ubudu e, ve a pažnja e se posvetiti cut-off pristupu.
U svakom slu aju, za metodu procjene treba uzeti u obzir sljede e op e kriterije:
Broj odabranih prodajnih mjesta ovisi o demografskoj i geografskoj veli ini grada;
Tip prodajnog mjesta treba da bude odre en na osnovu u eš a svake vrste u
lokalnoj distribuciji. Npr. ako u gradu moderna distribucija (robne ku e, lanci
prodavaonica, supermarketi, hipermarketi) ima u eš e na tržištu od 40%, dok na
tradicionalnu distribuciju (minimarketi, tradicionalne prodavaonice, pijace i
drugo) otpada preostalih 60%, i ako pretpostavimo da je broj prodavaonica u
uzorku 10, onda je potrebno prikupiti etiri elementarne cijene u prodavaonicama
14
koje pripadaju modernoj distribuciji, a šest u prodavaonicama s tradicionalnom
distribucijom;
Prodajna mjesta treba odabrati tako da se uzme u obzir ponašanje kupaca: u
uzorak je potrebno uklju iti prodavaonice s ve om frekvencijom kupaca.
1.7 Uzorak proizvoda
Korpa proizvoda za Indeks potroša kih cijena u BiH se u 2005. godini sastojala od
642, a u 2006. godini od 646 proizvoda. Oni su odabrani s ciljem da predstave
raznolikost proizvoda dostupnih na tržištu, da obuhvate kompletan spektar potrošnje
prema COICOP klasifikaciji, te da, kao što je zahtjevano Evropskom regulativom
1749/96, uzmu u obzir ponder svake COICOP kategorije (što je ve i ponder pojedine
kategorije to je širi spektar proizvoda unutar te kategorije).
Kantonalna/regionalna odjeljenja su izvršila snimanje i unos cijena za svaki od 646
proizvoda za podru ja Federacije BiH, Republike Srpske i Br ko Distrikta. Nakon toga su
izra unati mikroindeksi za svaki elementarni proizvod u svakom prodajnom mjestu i
grupirani u 646 proizvoda, a za 580 reprezentativnih stavki su geometrijskom sredinom
izra unati elementarni indeksi. Rezultati HBS-a 2004, provedene u saradnji s ISTAT-om,
su obezbijedili pondere za grupiranje 580 reprezentativnih stavki elementarnih indeksa.
Odabir korpe proizvoda ura en je tako da cijene proizvoda koji pripadaju istoj vrsti
pokazuju zajedni ki profil, tako da promjene u cijeni jednog proizvoda predstavljaju
promjene u cijeni ukupne vrste. Cijene koje se prikupljaju za korpu proizvoda odabranih
za izra unavanje Indeksa potroša kih cijena u BiH treba da predstavljaju promjene u
cijenama svih roba i usluga kupljenih na tržištu na osnovu nov anih transakcija.
Lista od 646 elementarnih proizvoda ista je i za nivo države i za nivoe entiteta.
Me utim, jedan ili dva proizvoda ne moraju biti raspoloživi u svim gradovima: u takvim
gradovima cijene se prikupljaju za druge proizvode koji ine istu reprezentativnu stavku
ili viši agregat. Korpu proizvoda korištenu u 2005. godini su revidirali i dogovorili za
2006. godinu BHAS, FIS i RSIS, a na osnovu iskustva ste enog u radu na terenu.
Revidirana lista je proslije ena kantonalnim i regionalnim odjeljenjima sa sljede im
informacijama:
a) COICOP šifra sadržava i nastavak koji nesumnjivo identificira svaki proizvod (6
znamenki, svaka sadrži dvije stavke). Te cifre predstavljaju nastavak na COICOP
šiframa fiksiranim me unarodnom verzijom COICOP klasifikacije za potrebe
HICP-a;
b) Kratak opis proizvoda;
15
c) Detaljniji opis proizvoda koji treba poslužiti snimateljima kao vodi pri jasnoj
identifikaciji svakog proizvoda za koji se vrši snimanje cijene. Npr.
mileram/pavlaka je naziv proizvoda sa šifrom 01.01.04.02.08 iji je detaljniji
opis mileram/pavlaka, 20% mlije ne masti u plasti nim ašama;
d) Jedinica mjere kojom je definirana koli ina za koju se prikuplja cijena;
e) Službeno prihva ena koli ina, predstavlja na in izvještavanja snimljene cijene
na terenu (koja se može odnositi na razli ite posmatrane koli ine) za službeno
prihva enu koli inu unaprijed definiranu za svaki proizvod. Zna i, službeno
prihva ena koli ina se može razlikovati od one koli ine za koju se na terenu
prikuplja cijena. Uzmimo za primjer maslac industrijske proizvodnje (šifra
01.01.05.01.01), za koji je službeno prihva ena koli ina 1000 grama, ali se na
terenu mogu prikupljati cijene za pakiranja od 250 ili 500 grama. Stoga je jako
važno da snimatelji na terenu ispravno zabilježe koli inu na koju se odnosi
prikupljena cijena, tako da bi aplikacija mogla automatski prera unati prosje nu
cijenu za službeno prihva enu koli inu, u ovom slu aju za 1000 grama.
Rad na procjeni pondera za potrebe izra unavanja Indeksa potroša kih cijena baziran
na rezultatima Ankete o potrošnji doma instava je zapo eo s povezivanjem korpi
proizvoda sadržanih u ove dvije komponente projekta. Rezultati ovog povezivanja su
izazvali neka unapre enja CPI korpe u 2005. godini, ali su i ukazali na postojanje
djelimi nog obuhvata nekih dijelova: 75 HBS stavki nije imalo direktnu vezu sa CPI
korpom, što predstavlja 24,4% od ukupnog broja HBS stavki ili oko 5% ukupnih
izdataka doma instava obuhva enih CPI-em. Ti rezultati su sugerisali da u 2007. godini
predvidimo:
a) Proširenje korpe elementarnih proizvoda za koje se vrši prikupljanje cijena sa
ciljem kompletiranja obuhvata potrošnje doma instava;
b) Snažnije povezivanje HBS i CPI korpi kroz Anketu o potrošnji doma instava koja
e se provoditi 2007. godine. Zbog problema prona enih u povezivanju dviju
spomenutih korpi i tokom procedure procjene pondera za potrebe izra unavanja
Indeksa potroša kih cijena ovo je jedan od najzna ajnijih planiranih zadataka.
1.8 Izbor pojedina nih proizvoda za koje se prikupljaju cijene
Drugi korak u izboru uzorka kojeg su napravili kantonalni/regionalni odjeli i
snimatelji je bio izbor elementarnih proizvoda.
Detaljni opis svakog proizvoda pomaže snimatelju da jasno identificira svaki
proizvod za koji se snima cijena. Npr. za proizvod vo ni jogurt sa šifrom
01.01.04.02.04.06 detaljniji opis odre uje vo ni jogurt u plasti nim ašama. Snimatelj
16
nikako ne smije posmatrati pakiranja jogurta od kilograma. Me utim, detaljniji opis nije
uvijek dovoljan za jasno definiranje svakog proizvoda koji se posmatra. Isti proizvod,
definiran detaljnijim opisom, je esto raspoloživ u više razli itih vrsta proizvedenih u više
razli itih marki ili u razli itim pakiranjima. Ova tri elementa (vrsta, marka i pakiranje)
jako esto imaju snažan uticaj na odre ivanje nivoa cijene proizvoda, pa u ovisnosti o
njihovoj kombinaciji cijena istog proizvoda može zna ajno varirati.
Npr. tjestenina za supu (od bijelog brašna, sa jajima) je u prodajnim mjestima
dostupna u više varijanti (duga ili kratka), više marki (Barilla, Buitoni, itd.) ili u razli itim
pakiranjima (npr. pola kilograma ili kilogram). Za svježe vo e je mogu e prona i razli ite
tipove (vrste) istog proizvoda. Za odje u postoji mnogo razli itih vrsta i marki istog
proizvoda. Op enito, cijena svake elementarne stavke unutar pojedina nog proizvoda iz
korpe, sa svojim opisom, ovisi o uticajima triju osnovnih elemenata:
a) Vrste proizvoda - Eurostat definira vrstu proizvoda kao detaljniji opis svakog
pojedina nog proizvoda kojeg je odabrao unutar svakog prodajnog mjesta svaki
snimatelj sa terena, a u okviru kratkog opisa proizvoda kojeg je definirao Zavod
za statistiku. Za svježe vo e i povr e vrste su prirodno odre ene, dok su za
ku ansku opremu i ure aje vrste odre ene tehni kim karakteristikama
predmetnog proizvoda;
b) Marke proizvoda, koja omogu uje jasnu identifikaciju proizvo a a pojedinog
proizvoda (npr. Levi's za farmerice ili Lavazza za kafu);
c) Pakiranja ili prikupljene koli ine, koje se mogu specificirati u smislu težine (kao
što je to slu aj kod prehrambenih proizvoda), ili komada i jedinice (kod odje e).
Kombinacija informacija vezanih za proizvod, prodajno mjesto, vrstu, marku i
prikupljenu koli inu nesumnjivo identificira odre eni proizvod za koji se cijena prikuplja
jednom ili dva puta mjese no.
Snimatelj mora identificirati specifi ni proizvod u skladu s kriterijem najprodavanijeg
proizvoda, što zna i da u odabranoj prodavaonici za odabrani proizvod mora odabrati
najprodavaniju vrstu, marku i pakiranje. S ciljem takvog odabira on može tražiti od šefa
prodaje potrebne informacije o prodanim koli inama svakog proizvoda ako se radi o
velikim lancima prodajnih mjesta, ili od prodava a ako se radi o tradicionalnoj
distribuciji.
Identifikacija svakog pojedina nog proizvoda mora biti izvršena barem jedanput
godišnje prilikom promjene baze, ali ona mora biti mjese no pra ena s ciljem održavanja
reprezentativnosti proizvoda u smislu ponašanja potroša a. Pra enje reprezentativnosti
svakog odabranog proizvoda zna i provjeriti održava li on svoj status najprodavanijeg
17
proizvoda; ukoliko izgubi taj status nužno ga je zamijeniti drugim, koji je trenutno postao
najprodavaniji (vidjeti § 1.10).
Za svaki pojedina ni proizvod je potrebno odrediti broj cijena koje e se snimati, tzv.
kvote. Broj kvota koje treba prikupiti za svaki pojedini proizvod u svakom gradu je
fiksiran na po etku godine na osnovu sljede ih elemenata:
a) Variranja cijena: zavisi od tipa proizvoda i osobina lokalnog tržišta;
b) Lokalne distribucije trgovine: za fiksiranje iznosa elementarne kvote koju treba
prikupiti mora se uzeti u obzir je li moderni tip prodajnih mjesta (hipermarketi,
supermarketi itd.) zastupljeniji od tradicionalnog;
c) Geografske rasprostranjenosti;
d) Demografske širine;
e) Ponderu proizvoda u odnosu na druge proizvode u korpi.
Kao op e pravilo, ini se ispravnim fiksirati minimum elementarnih kvota koje se
moraju prikupiti u svakom gradu uklju enom u prikupljanje cijena:
a) Za prehrambene proizvode on može biti odre en na sedam;
b) Za neprehrambene proizvode ovaj prag može biti fiksiran na pet;
c) Za listu usluga (plin za doma instva, elektri na energija, mjese ne karte za
gradski prijevoz, itd.) za koje postoji samo jedno mogu e prodajno mjesto na
lokalnom tržištu ovi pragovi ne vrijede;
d) Pragovi od sedam ili pet snimanja ne vrijede ni za sve one proizvode za koje
specifi na situacija na tržištu u gradu ne obezbje uje dovoljno prodajnih mjesta.
Npr. u nekim manjim gradovima automobili se možda prodaju samo na dva ili tri
prodajna mjesta, što zna i da broj prikupljenih kvota može biti i manji od pet.
Op enito bi bilo dobro u praksi izbjegavati da se u uzorak uklju uju sva prodajna
mjesta koja prodaju odre eni proizvod, npr. ukoliko na tržištu postoji osam prodajnih
mjesta koja nude hljeb ne bi bio problem u uzorak uklju iti svih osam mjesta, ali bismo
onda imali problem ukoliko bi se jedno od prodajnih mjesta zatvorilo jer onda ne bismo
imali ime da ga zamijenimo, stoga je dobro izostaviti jedno od tih prodajnih mjesta iz
uzorka i uvati ga kao rezervu u slu aju da do e do trajnog zatvaranja jednog od
prodajnih mjesta iz uzorka.
1.9 Podaci koji nedostaju
Klju ni zahtjev izra unavanja Indeksa potroša kih cijena predstavlja stalno
održavanje uzorka (barem unutar jedne godine u slu aju lan anih indeksa sa godišnjom
revizijom uzorka kao za CPI u BiH) koje je nužno za zadovoljavanje potrebe za
18
evidentiranje promjena cijena pristupom istog indeksa cijena (vidjeti § 1.2). Ovaj zahtjev
nalaže da se cijena koja kra e vrijeme nedostaje u vrijeme unosa procijeni, dok se u
slu aju trajnije nemogu nosti snimanja cijena mora izvršiti zamjena proizvoda. Stoga su
vrlo važne prikladne procedure za procjenu cijena koje nedostaju i za provo enje zamjena
elementarnih proizvoda.
Evropska regulativa 1749/96 predstavlja osnovu za prevazilaženje ovih problema.
U vezi sa problemom cijena koje nedostaju ta ka (g) lana 2. glasi:
“Procijenjena cijena jeste cijena koja predstavlja zamjenu za snimljenu cijenu i bazira
se na prikladnoj proceduri procjene. Prethodno snimljena cijena se ne smije koristiti kao
procjena nove cijene osim ukoliko ona stvarno i ne predstavlja prikladnu procjenu.”
S druge strane, Evropska regulativa i Eurostat ne preciziraju detaljnije šta se
podrazumijeva pod prikladnom procedurom za procjene cijena koje nedostaju.
Za sad je za potrebe CPI-a u BiH usvojena praksa da je procijenjena cijena jednaka
prethodno snimljenoj cijeni, ali uz izri ito definirano vremensko ograni enje u skladu s
Evropskom regulativom koja fiksira dvomjese ni period, kao maksimalnu dužinu
trajanja, u kojem se procijenjena cijena može usvojiti za dalje prenošenje i zamjenu
proizvoda za koji nije mogu e snimiti cijenu. Jasno je da e u budu nosti biti potrebno
testirati nove procedure procjene cijena koje nedostaju (po evši od imputiranja
prosjekom klase) s ciljem njihovog pore enja s rezultatima dobijenim trenutno
usvojenom procedurom.
Mjesec dana za proizvode koji se prate jednom mjese no, ili u jednom snimanju za
proizvode koji se prate dva puta mjese no, snimatelj može biti u situaciji da nije u
mogu nosti prikupiti cijenu odre enog proizvoda iz jednog od sljede ih razloga:
a) Prikupljanje cijena nije izvršeno iz opravdanih razloga;
b) Prodajno mjesto je privremeno zatvoreno;
c) Prodajno mjesto je definitivno zatvoreno;
d) Odabrani proizvod trenutno nije dostupan;
e) Odabrani proizvod je trajno nedostupan;
f) Odabrani proizvod nije dostupan iz sezonskih razloga.
Stoga, za sada, u gore pobrojanim slu ajevima snimatelj pravi zabilješku na upitniku
namijenjenom za prikupljanje cijena, a onda kantonalni/regionalni odjel, koji je
odgovoran za unos podataka, ponavlja cijenu prikupljenu u prethodnom snimanju, bilo
ono iz prethodnog mjeseca ili prethodne polovine mjeseca (u slu aju prikupljanja dva
puta mjese no), uz odgovaraju u oznaku (Tabela 1.2).
Štaviše, ukoliko do e do odbacivanja snimljene cijene Evropska regulativa nalaže:
19
“Ukoliko, kao rezultat procedure potvr ivanja, prikupljena cijena mora biti odba ena a
ne može se pristupiti novom snimanju, odba enu cijenu treba tretirati kao nedostaju u u
skladu s regulativom Evropske komisije (engl. European Commision-EC) broj 1749/96 i
njenim lanovima 6. i 9.”
U stvarnosti se može dogoditi da kantonalni/regionalni odjel posjeduje neke
informacije koje ne dozvoljavaju prihvatanje prikupljene cijene. Takva cijena se smatra
odba enom i ona se tretira kao nedostaju a cijena tako što se ponavlja cijena iz
prethodnog mjeseca ili prethodnog snimanja (za proizvode kojima se cijena prikuplja dva
puta mjese no), uz odgovaraju u oznaku (Oznaka 16 ukoliko informacijom raspolaže
kantonalni/regionalni odjel ili Oznakom 17 ukoliko informacija dolazi iz centralnog
zavoda u Sarajevu ili Banjoj Luci).
Tabela 1.2 – Nedostaju i podaci u CPI u BiH. Oznake (engl. flags) i periodi procjene
Oznaka Opis Maksimalni period procjene
11 Podatak nije prikupljen: snimatelj nije izvršio prikupljanje 1 mjesec
12 Podatak nije prikupljen: privremeno zatvaranje 2 mjeseca 13 Podatak nije prikupljen: definitivno zatvaranje 1 mjesec 14 Podatak nije prikupljen: proizvod trenutno nedostupan 2 mjeseca 15 Podatak nije prikupljen: proizvod trajno nedostupan 1 mjesec 16 Podatak nije prikupljen: proizvod prati op inski ured 1 mjesec
17 Podatak nije prikupljen: proizvod prati Agencija za statistiku 1 mjesec
18 Podatak nije prikupljen: proizvod nedostupan iz sezonskih razloga
U zavisnosti od proizvoda (maksimalno 11 mjeseci)
1.10 Zamjena elementarnih proizvoda
Op enito govore i, zamjena elementarnih proizvoda se vrši zbog promjene barem
jedne od etiri osnovne karakteristike svakog proizvoda:
a) Marke: marka proizvoda iju smo cijenu prikupljali do sada više nije dostupna ili
je izgubila status „najprodavanije“;
b) Vrste: vrsta proizvoda iju smo cijenu prikupljali do sada više nije dostupna ili je
izgubila status „najprodavanije“;
c) Pakiranja: specifi no pakiranje proizvoda iju smo cijenu prikupljali do sada više
nije dostupno ili je izgubilo status „najprodavanijeg“;
d) Prodajnog mjesta: prodajno mjesto u kojem smo do sada prikupljali cijene je
definitivno zatvoreno. Stoga je nužno napraviti zamjenu svih proizvoda ije su
cijene snimane u tom prodajnom mjestu.
Zamjena elementarnih proizvoda pokre e i pitanje prilago avanja kvaliteta jer u ve ini
slu ajeva zamjena proizvoda predstavlja i promjenu u kvalitetu. Op i kriteriji za
20
prilago avanje kvaliteta su tako er odre eni Evropskom regulativom, a posebno
Regulativom 1749/96 koja u svom lanu 5. kaže:
“1. Harmonizirani indeksi potroša kih cijena za koje se vrši prilago avanje kvaliteta
moraju biti uporedivi. U onim slu ajevima u kojima se javlja promjena u kvalitetu, zemlje
lanice trebaju izra unavati indekse cijena uz odgovaraju e prilago avanje cijena bazirano
na eksplicitnim procjenama opsega promjene kvaliteta. U nedostatku nacionalnih procjena,
zemlje lanice e koristiti procjene bazirane na informacijama koje je obezbijedila Komisija
(Eurostat) ukoliko one postoje i ukoliko su relevantne.
2. Ukoliko nikakve informacije nisu dostupne, promjene cijena trebaju biti procijenjene
kao razlika izme u cijene odabranog zamjenskog proizvoda i cijene zamijenjenog
proizvoda. Ni u kojem slu aju se promjena u kvalitetu ne smije procijeniti kao cijela razlika
u cijeni dvaju proizvoda osim ukoliko se to ne ini realnom procjenom.”
Eurostat je uspostavio radnu grupu s ciljem prevazilaženja problema prilago avanja
kvaliteta. Za sada je predloženo da se koristi pristup od-slu aja-do-slu aja, što zna i da
se za razli ite grupe proizvoda rangiraju razli ite metode prilago avanja kvaliteta (od A
metode, kao referentne, do C metode koja se ne bi smjela koristiti). Op enito, metode
tretiranja problema prilago avanja kvaliteta se mogu podijeliti na eksplicitne i implicitne:
Evropska regulativa 1749/96 preporu uje usvajanje eksplicitnih procjena, ali su i
implicitne metode prihvatljive uz izbjegavanje da se kompletna razlika u cijenama dvaju
proizvoda (cijena prethodnog elementarnog proizvoda i cijena zamjenskog proizvoda)
pripiše promjeni kvaliteta.
U BiH pristup izra unavanju Indeksa potroša kih cijena prihvata prijelaznu varijantu
prema kojoj se vrijednost promjene kvaliteta izme u elementarnog proizvoda i proizvoda
koji ga zamjenjuje procjenjuje kao razlika u njihovim cijenama prikupljenim u periodu u
kojem su oba proizvoda bila dostupna.
Zato, u svakom slu aju zamjene proizvoda snimatelj mora prikupiti i cijenu
zamjenskog proizvoda u prethodnom mjesecu. Ta cijena se upisuje u za to predvi enu
eliju u upitniku. Na bazi dostupnosti cijena zamijenjenog i zamjenskog proizvoda za
prethodni mjesec procedura e prera unati novu bazu za mikroindeks prema sljede oj
proporciji:
PN : PO = BN : BO
gdje je
PN = cijena zamjenskog proizvoda u prethodnom mjesecu;
PO = cijena zamijenjenog proizvoda u prethodnom mjesecu;
BN = prera unata baza za zamjenski proizvod (nepoznata varijabla);
Bo = prera unata baza za zamijenjeni proizvod.
21
Nepoznata varijabla se dobija formulom
Dakle, mogu a razlika u cijeni zamjenskog elementarnog proizvoda je uzeta u obzir
prilikom izra unavanja mikroindeksa s novom bazom dobijenom po gore navedenoj
proporciji. Gornji obra un se automatski vrši u samoj aplikaciji za unos cijena. Snimatelj
mora samo precizno unijeti podatke o cijeni zamjenskog proizvoda u prethodnom
mjesecu. Op enito se možemo susresti s dvije situacije:
a) prethodnu cijenu zamjenskog proizvoda je prikupio snimatelj. Ukoliko je
snimatelja prilikom prikupljanja cijena (jednom ili dva puta u mjesecu) prodava
upozorio da e proizvod za koji on prikuplja cijene biti nedostupan u narednom
periodu i u svim slu ajevima kada je elementarni proizvod, bilo privremeno
(podaci koji nedostaju s oznakama 12 i 14) ili trajno, nedostupan, a snimatelj je
u mogu nosti da odabere drugi elementarni proizvod s kojim e ga zamijeniti
(vidjeti § 1.13), tada snimatelj vrši zamjenu u skladu s kriterijem
„najprodavanijeg“ proizvoda i bilježi karakteristike tog zamjenskog proizvoda,
izvan upitnika, kako bi dobio i informaciju o cijeni tog proizvoda u prethodnom
mjesecu, kada e biti primoran da izvrši zamjenu;
b) prethodna cijena zamjenskog proizvoda nije poznata pa mora biti procijenjena.
To se može izvršiti na bazi informacija koje se dobiju od prodava a ili usvajanjem
pristupa upisivanja cijene zamjenskog proizvoda u ovom mjesecu kao procjene
njegove cijene za prošli mjesec.
Oznake koje treba koristiti u dva prethodno navedena slu aja su sažete u Tabeli 1.3.
Isto tako procedura predvi a i tre u oznaku koja se koristi za slu ajeve kada su
nedostupne informacije o vrsti, marki ili prikupljenim koli inama u decembru, a koje se
naknadno unose u toku godine.
Ukoliko se prikupljena koli ina mijenja za iznos od 30% i zamjena važi samo za
promjenu koli ine, procedura ne traži od korisnika da unese i prethodnu cijenu
zamjenskog proizvoda jer ona automatski prera unava bazu mikroindeksa, uzimaju i u
obzir novu prikupljenu koli inu; u svakom drugom slu aju od korisnika se traži da
unese prethodnu cijenu zamjenskog proizvoda. Prag od 30% je odre en sa svrhom
izdvajanja slu ajeva trivijalnih promjena u pakiranju elementarnih proizvoda od
suštinskih promjena koli ine posmatranog proizvoda.
22
Tabela 1.3 – Oznake za zamjene u CPI u BiH Oznaka Opis21 zamjena: cijena za prethodni mjesec prikupljena 22 zamjena: cijena za prethodni mjesec procijenjena 23 zamjena: fiktivna zamjena (ažuriranje informacija)
1.11 Tretman sezonskih proizvoda
Neki proizvodi u korpi imaju tipi an sezonski profil odre en njihovom prirodom ili
namjenom. Prirodno sezonsko kretanje se javlja kod proizvoda poput svježeg vo a i
povr a, odje e i obu e, dok se sezonsko kretanje odre eno namjenom proizvoda uo ava
kod usluga poput obrazovanja, hotela, prijevoza i usluga povezanih s turizmom.
Na nivou Evropske unije se o ekuje usvajanje regulative koja e odrediti op i kriterij
za tretiranje sezonskih proizvoda. Za sada, u o ekivanju usvajanja te odluke, cijene
sezonskih proizvoda se jednostavno ponavljaju u mjesecima kada proizvodi nisu
dostupni.
Uvedena je oznaka za nedostajanje podataka o cijenama uslijed sezonskog karaktera
proizvoda.
Za odje u i obu u se primjenjuje specifi an pristup. Obi no se ove kategorije
proizvoda zna ajno razlikuju u zimskom i ljetnom periodu. Stoga, kada zapo ne nova
sezona nužno je izvršiti zamjenu proizvoda (npr. vunene pantalone zamijeniti
pamu nim). U tom slu aju, za prethodni mjesec se unosi cijena iz prethodne sli ne
sezone ukoliko su ta dva proizvoda uporediva u smislu marki i materijala upotrijebljenih
u njihovoj proizvodnji (tipu odje e, kvalitetu kože itd.).
1.12 Privremeno umanjenje cijena
Regulativa EU 2602/2000 odredila je da se za potrebe izra unavanja HICP-a moraju
registrirati privremena umanjenja cijena. lan 2. spomenute regulative odre uje etiri
uvjeta koja moraju biti ispunjena da bi se umanjenje cijene registriralo:
"(…)Takva umanjenja
a) se mogu pripisati kupovini pojedina nih roba i usluga;
b) su dostupna svim potencijalnim potroša ima bez ispunjavanja nekih posebnih
uvjeta (pripadanje klubovima potroša a, kupovina dva da bi se dobila tri
proizvoda itd.);
c) su poznata kupcu u momentu kada kupuje proizvod;
d) se mogu zahtijevati u vrijeme kupovine ili u odre enom periodu nakon stvarne
kupovine te tako mogu zna ajno utjecati na koli ine koje su kupci spremni kupiti."
23
Spomenuti uvjeti su podrobnije definirani u uputstvima za tretiranje umanjenih
cijena u izra unavanju harmoniziranog indeksa potroša kih cijena (HICP). Ova uputstva5
su osnova i za prikupljanje potroša kih cijena u Bosni i Hercegovini.
Uvjet d) odre en Regulativom 2602/2000 je primijenjen u uspostavljanju HICP-a u
BiH u kojem je propisano da se privremeno umanjenje cijena uzima u obra un ukoliko
ono traje duže od 15 dana.
I zaista, u BiH e se izra unavati dva zasebna indeksa: Indeks potroša kih cijena e
se izra unavati na bazi pune prikupljene cijene, a Harmonizirani indeks potroša kih
cijena e se izra unavati na bazi pune prikupljene i eventualne umanjene cijene.
Stoga, ukoliko privremeno umanjenje ispunjava gore navedene uvjete snimatelj mora
umanjenu cijenu unijeti u za to predvi enu eliju upitnika. Na upitniku se mora
obavezno navesti barem jedna od dvije neophodne informacije (umanjena cijena ili
postotak umanjenja): procedura automatski izra unava drugu informaciju koja
nedostaje. Na bazi raspoloživih informacija osoba odgovorna za unos podataka mora
unijeti jednu od sljede ih oznaka:
Tabela 1.4 – CPI u BiH: oznake za privremeno umanjenje cijena Oznaka Opis40 Prikupljena umanjena cijena 41 Prikupljena puna cijena, umanjena cijena i postotak umanjenja 42 Prikupljena puna i umanjena cijena 43 Prikupljena umanjena cijena i postotak umanjenja 44 Prikupljena cijena, umanjena cijena i postotak umanjenja
Ukoliko novi proizvod koji treba da zamijeni prethodno posmatrani proizvod ima
umanjenu cijenu procedura ne dozvoljava istovremenu zamjenu proizvoda i upisivanje
umanjene cijene. Zato snimatelj mora unijeti punu cijenu zamjenskog proizvoda koju
dobije od prodava a ili je sam izra unati na bazi postotka umanjenja cijene, a zatim
ozna ava zamjenu. U sljede em mjesecu, ukoliko se umanjenje nastavi, prikuplja i unosi
umanjenu cijenu u upitnik.
I kona no, budu i da se ovdje radi o privremenom umanjenju cijena, ukoliko ono
potraje duže od tri mjeseca, u etvrtom mjesecu se umanjena cijena smatra punom
cijenom i snimatelj je unosi u eliju namijenjenu unosu pune cijene.
1.13 Upitnik za mjese no prikupljanje cijena
Sljede ih nekoliko strana prikazuje primjer upitnika za mjese no prikupljanje cijena
koji se može preuzeti iz procedure za unos podataka. Svaki pojedini upitnik se odnosi na
pojedina ni proizvod koji je odabran za prikupljanje cijena. On sadrži sve informacije
potrebne za jasno identificiranje svakog pojedinog proizvoda. Na po etku svake godine se
5 Pregled HICP-a Referentni dokument 2/2001/B/5, strana 351. 24
za svaki grad štampaju upitnici koji sadržavaju sve potrebne informacije unesene u bazu
podataka (osim osnovnih podataka o proizvodu na upitniku se nalaze sve informacije o
prodajnom mjestu, marki, vrsti, prikupljenoj koli ini) zajedno s cijenom iz decembra (tj.
bazom za izra unavanje indeksa). Kantonalni/regionalni odjeli u saradnji sa
snimateljima pripremaju knjižicu za svako prodajno mjesto prikupljanja sa svim
upitnicima za svaki pojedini proizvod koji se posmatra s ciljem efikasnijeg prikupljanja
cijena na terenu.
Ispod informacija o marki i vrsti proizvoda, a pored informacije o prikupljenoj koli ini
se nalaze tri prazna polja koja služe za bilježenje informacija o novoj marki, vrsti i novoj
koli ini ukoliko snimatelj mora da zamijeni proizvod za koji je ranije prikupljao cijene
(vidjeti § 1.10 o instrukcijama za ispravno provo enje zamjene proizvoda).
Na drugoj polovini upitnika (tabela), na po etku godine, se nalaze informacije o cijeni
za decembar prethodne godine, zajedno sa šifrom, markom i vrstom proizvoda, mjestom
prikupljanja i prikupljanom koli inom.
Za mjesece, po evši od januara, svaki snimatelj mora da bilježi punu prikupljenu
cijenu za teku i mjesec. Ukoliko je cijena nekog proizvoda ista kao i u prethodnom
mjesecu u kolonama iza kolone za upisivanje cijene se ponovo upisuju isve informacije iz
prethodnog mjeseca, a ukoliko je došlo do umanjenja cijene upisuje se postotak
umanjenja ili umanjena cijena (vidjeti § 1.12). Ako snimatelj mora zamijeniti proizvod on
upisuje oznaku "x" u eliju odgovaraju u izvršenoj zamjeni (može se vršiti zamjena marke
i/ili vrste i/ili prodajnog mjesta i/ili koli ine) i upisuje cijenu zamjenskog proizvoda u
prethodnom mjesecu. U kolonu „signal promjene“ upisuje oznaku 21 ukoliko je cijena iz
prethodnog mjeseca stvarno prikupljena, ili 22 ukoliko je cijena procijenjena.
Kada se izvrši zamjena preporu uje se da se odštampa novi upitnik koji e sadržavati
nove informacije te da se on proslijedi snimatelju.
U slu aju zamjene prodajnog mjesta (zamjena prodajnih mjesta je jedan od zadataka
kantonalnih/regionalnih odjela, a ne snimatelja) potrebno je napraviti sljede e korake:
a) Snimatelj informira odjel da se mora izvršiti zamjena prodajnog mjesta zbog,
npr., definitivnog zatvaranja prodajnog mjesta. Za taj mjesec snimatelj ponavlja
cijenu iz prethodnog mjeseca, upisuju i oznaku 13 u koloni „signal promjene“;
b) Odjel odabire novo prodajno mjesto koje snimatelj posje uje i prezentira pismo
kojim ih obavještava o provo enju snimanja (ukoliko prodajno mjesto ve nije
bilo u uzorku), te pronalazi mogu i zamjenski proizvod. Npr. može se desiti da
je u prethodnom prodajnom mjestu najprodavanija marka muških farmerica
bio Levi's, dok je na zamjenskom prodajnom mjestu najprodavanija marka
25
Wrangler. Snimatelj bilježi karakteristike novog proizvoda i njegovu cijenu za
taj mjesec na privremenom upitniku;
c) U sljede em mjesecu snimatelj posje uje zamjensko prodajno mjesto s
upitnikom korištenim u zamijenjenom prodajnom mjestu; definitivno registrira
zamjenu prodajnog mjesta i eventualno proizvoda zajedno s cijenom u teku em
i prethodnom mjesecu koju je zabilježio na privremenom upitniku;
d) Kantonalni/regionalni odjel bilježi informacije koje je prikupio snimatelj i
štampa novi upitnik koji snimatelj ume e u knjižicu zamjenskog prodajnog
mjesta.
1.14 Upitnik za prikupljanje cijena dva puta mjese no
Sljede ih nekoliko strana prikazuje primjer upitnika za prikupljanje cijena dva puta
mjese no koji se može preuzeti iz procedure za unos podataka. U pore enju s mjese nim
upitnikom glavna razlika je u tome što na prvom dijelu ovog upitnika nema informacija o
marki jer ta informacija ili ne postoji ili pak nije bitna za svježe vo e i povr e, odnosno za
proizvode ija se cijena prikuplja ovim upitnikom.
U drugom dijelu, osim što nedostaju informacije o marki, nema ni elija za upisivanje
umanjene cijene (jer one nemaju zna aja za ovakve proizvode), ali postoje dvije elije za
upisivanje cijena za dva mjese na prikupljanja.
Na taj na in u eliji „signal promjene“ se mogu evidentirati samo zamjene prodajnog
mjesta, vrste ili prikupljene koli ine. Zamjena se provodi na isti na in kao u mjese nom
upitniku, osim što se zamjena koli ine ovdje može napraviti u oba snimanja u mjesecu.
26
ZAVOD ZA STATISTIKU
ANKETA POTROŠA KIH CIJENA
ŠIFRA GRADA/IME: 103 Sarajevo ANKETAR: 101
ŠIFRA PRODAJNOG MJESTA: 000001 TIP PRODAJNOG MJESTA: 02OZNAKA PRODAJNOG MJESTA : AS
ŠIFRA PROIZVODA: 01.01.01.01.01 SERIJE : 1OPIS PROIZVODA: Riža
Riža, glazirana
Zabilješke:Jedinica mjere: gr Referentna koli ina: 1000
Marka: 001048 ZLATO POLJE
1. Supstitucija………………………………………………………………………………………………………………2. Supstitucija………………………………………………………………………………………………………………3. Supstitucija………………………………………………………………………………………………………………
Vrsta: 0000001. Supstitucija ………………………………………………………………………………………………………………2. Supstitucija ……………………………………………………………………………………………………………3. Supstitucija ……...………………………………………………………………………………………………………
Prikupljena koli ina: 1000 1. Supstitucija: .................2. Supstitucija: ....................3. Supstitucija...............
2005.
PromjeneMjeseci Prikupljena
cijenaMarka Vrsta Koli ina Prodajno
mjesto
Signalpromjena
Prethodnacijena
Umanjenacijena
%popusta
12 Decembar 1,19 441 0 1000,00 1 0 0,00 1,19 0,00
1 Januar 1,10 441 0 1000,00 1 0 0,00 0,00 0,00
2 Februar
3 Mart
4 April
5 Maj
6 Juni
7 Juli
8 August
9 Septembar
10 Oktobar
11 Novembar
12 Decembar
27
ZAVOD ZA STATISTIKU
ANKETA POTROŠA KIH CIJENA ZA SVJEŽE POVR E I VO E
ŠIFRA GRADA/IME: 103 Sarajevo ANKETAR: 102
ŠIFRA PRODAJNOG MJESTA: 000015 TIP PRODAJNOG MJESTA: 06OZNAKA PRODAJNOG MJESTA: PIJACA CIGLANE
ŠIFRA PROIZVODA: 01.01.04.02.05 SERIJE : 1OPIS PROIZVODA: Pavlaka/Mileram
Doma i i industrijski
Zabilješke:Jedinica mjere: gr Referentna koli ina: 1000
Vrsta: 000001 Vrsta 1
1. Supstitucija…………………………………………………………………………………………………………2. Supstitucija…………………………………………………………………………………………………………3. Supstitucija…………………………………………………………………………………………………………
Prikupljena koli ina: 1000 1. Supstitucija: ..................2. Supstitucija: ..................3. Supstitucija: .............
2005.Prikupljene
cijene Promjena Prethodnacijena
Mjeseciprvi
perioddrugi
period
Signalpromjena Prodajno
mjesto Vrsta Kol.prvi
Kol.drugi
prviperiod
drugiperiod
12 Decembar 6,00 6,00 0 15 1 1000,00 1000,00 0,00 0,00
1 Januar 6,00 14,00 0 15 1 1000,00 1000,00 0,00 0,00
2 Februar
3 Mart
4 April
5 Maj
6 Juni
7 Juli
8 August
9 Septembar
10 Oktobar
11 Novembar
12 Decembar
28
nn
s ksjec
tksjec
tk
jec
pp
y1 0,,
,,
,,,,
,
,,
tpp
kkj
ectj
ec yi1
,,,
,
,
1.15 Izra unavanje indeksa
U 2006. godini za potrebe izra unavanja Indeksa potroša kih cijena i Harmoniziranog
indeksa potroša kih cijena (CPI i HICP) prikupljene su cijene za 646 proizvoda i
izra unati su elementarni indeksi za svaku reprezentativnu stavku (njih 580) u svakom
gradu kao prosta geometrijska sredina mikroindeksa koje ine indeksi izra unati za
svaki proizvod u svakom prodajnom mjestu.
Formula za izra unavanje elementarnih indeksa (indeks proizvoda na nivou grada) je
sljede a:
[1]
gdje je:
ps,k,t: cijena u vremenu t, prikupljena na prodajnom mjestu s za proizvod k;
ps,k,0: cijena u baznom periodu, prikupljena na prodajnom mjestu s za proizvod k;
k: od 1 do 646 proizvoda;
s: od 1 do n (broj prodajnih mjesta u uzorku za prikupljanje cijena za proizvod k);
j: od 1 do 580 (reprezentativnih stavki);
c: grad u entitetu (e);
e: FBiH, RS ili Br ko Distrikt.
Formula za izra unavanje indeksa reprezentativnih pozicija na nivou gradova glasi:
[1]
gdje je:
yj,k,t: indeks proizvoda u vremenu t, koji pripada reprezentativnoj stavci j;
j: od 1 do 580 (reprezentativnih stavki);
p: broj proizvoda u reprezentativnoj stavci j;
c: grad u entitetu (e);
e: FBiH, RS, ili Br ko Distrikt.
29
2
1,, w
eetjtj
BiH II
m
cc
etjc
etj
e viI1
,,,
Agregatni indeksi se nakon toga ra unaju Laspeyresovom formulom6, po evši od
indeksa reprezentativne stavke na nivou entiteta:
[2]
gdje je:
c: od 1 do m (broj gradova u svakom entitetu);
broj stanovnika u svakom kantonu/regiji/distriktu c izražen kao
postotak od stanovništva cijelog entiteta e (broj stanovnika je procijenjen
na osnovu rezultata HBS 2004).
Ponovo je korištena Laspeyresova formula za izra unavanje indeksa reprezentativnih
stavki za nivo države:
[3]
gdje je:
ponder u smislu vrijednosti potrošnje doma instava za pojedine
reprezentativne stavke j u entitetu e izražen kao postotak
vrijednosti potrošnje proizvoda j u doma instvima u cijeloj Bosni i
Hercegovini.
Ponderi su procijenjeni na osnovu rezultata HBS 2004. Ponderi korišteni pri
izra unavanju indeksa pojedina nih proizvoda na nivou države se nazivaju horizontalnim
ponderima prema matrici korištenoj za njihovu procjenu. Ta matrica se sastoji od 580
redova i 2 kolone: krajnja kolona predstavlja vrijednost potrošnje na nivou države svake
od 580 reprezentativnih stavki, dok krajnji red predstavlja vrijednost ukupne potrošnje
svakog entiteta. Horizontalni ponderi su odnosi iz prethodne matrice, a vertikalni su
odnosi suma redova sa sumama kolona. Po inju i od formula [1], [2] i [3] mogu e je
izra unati indekse svih proizvoda za svaki grad, entitet i Bosnu i Hercegovinu kao
cjelinu.
6 “Spomenuti HICP podindeksi bi se trebali izra unavati korištenjem formule u skladu s Laspeyresovom formulom korištenom za izra unavanje ostalih podindeksa, što zna i da bi oni trebali prikazivati promjene cijene na bazi promijenjenih izdataka održavanja obima potrošnje doma instava i sastava populacije potrošnje u baznom periodu.” (Pregled HICP – Referentni dokument 2/2001/B/5, stranica 351.)
30
580
1,
,, wj
je
tjce
tce iI
580
1, w
jj
etj
e
t
e II
Laspeyresova formula se koristi za izra unavanje indeksa svih proizvoda na nivou
gradova:
[4]
gdje je:
ponder (vertikalni) u smislu vrijednosti potrošnje
proizvoda j u doma instvima u entitetu e izraženog kao
postotak vrijednosti potrošnje svih proizvoda u
doma instvima u entitetu e.
Ponderi su procijenjeni na bazi rezultata HBS 2004.
Indeks svih proizvoda na nivou entiteta se izra unava po sljede oj formuli:
[5]
I kona no, indeks svih proizvoda za Bosnu i Hercegovinu se izra unava po formuli:
[6]
gdje je:
ponder u smislu vrijednosti potrošnje proizvoda j u
doma instvima u državi izražen kao postotak vrijednosti
potrošnje svih proizvoda u doma instvima u Bosni i
Hercegovini.
Ponderi su procijenjeni na bazi rezultata HBS 2004. Ponderi se koriste za
izra unavanje op eg indeksa potroša kih cijena za Bosnu i Hercegovinu, a dobijeni su iz
krajnje kolone matrice korištene za procjenu svih pondera u smislu vrijednosti potrošnje.
Formule od [1] do [6] predstavljaju op eprihva ene formule za izra unavanje indeksa
teku e godine s bazom decembar prethodne godine = 100 (referentni period za ponder i
za cijene). Ovi indeksi se mogu definirati kao prera unati indeksi: njihova baza se
mijenja svake godine s ažuriranjem korpe proizvoda, pondera i lokalnih planova
prikupljanja cijena. I zaista, nužno je indekse izra unavati u odnosu na zajedni ku bazu
(referentni period za indekse), izra unavati lan ane indekse, da bi se omogu ilo
31
pore enje razli itih godina, i posebno pore enje stope inflacije u teku em periodu
(mjesecu, kvartalu i godini) u odnosu na isti period prošle godine.
O igledno je da je referentna baza za izra unavanje indeksa 2005. godina za koju je
kompletna vremenska serija mjese nih indeksa bila dostupna na po etku 2006. godine:
od januara 2006. godine osim izra unavanja indeksa (u 2006. godini s bazom decembar
2005=100) izra unavaju se i indeksi s bazom 2005=100. Štaviše, u svrhu izra unavanja
indeksa s bazom 2005=100 za 2006. godinu, serije mjese nih indeksa iz 2005. godine su
prera unate na bazu 2005=100 korištenjem sljede e formule:
[7]
I za indekse s bazom decembar prethodne godine=100 i indekse s bazom 2005=100,
odlu eno je da se izvrši zaokruživanje (engl. rounding-round) na etiri decimale na svim
nivoima agregiranja. Važno je ista i da se indeks svih proizvoda kao i svi podindeksi (na
nivou odjeljka, grupe, klase ili vrste) direktno izra unavaju iz indeksa reprezentativnih
stavki što onemogu uje gubitak informacija prilikom zaokruživanja.
Korištenjem formule [7] izra unat je i indeks za decembar 2005. godine s bazom
2005=100.
predstavlja po etnu ta ku lanca indeksa 2006. godine sa zajedni kom
bazom decembar prethodne godine=100, preko formule
[8]
koja e tako er biti korištena za kreiranje vremenske serije indeksa za 2007. godinu s
bazom 2005=100, po evši od indeksa s bazom 2005=100 za decembar 2006. godine.
)4),12
/((
12
1
10020042005,
10020042005,
10020052005,
m
decm
decmm
IIroundI
)4),12
/((
12
1
10020042005,
10020042005,12
10020052005,12
m
decm
decI
IroundI
)4)),100/(*(( 10020052006,
10020052005,12
10020052006,
decmm IIroundI
32
1.16 Procjena pondera
“Ponderi za potrebe izra unavanja HICP-a predstavljaju agregirane izdatke
doma instva za bilo koju grupu roba i usluga obuhva enih ovim indeksom izraženih kao
postotak od ukupne potrošnje na sve robe i usluge unutar obuhvata”.7
Ponderi za CPI korpu proizvoda u 2005. godini su procijenjeni na osnovu podataka o
potrošnji doma instava dobijenih Anketom o potrošnji doma instava provedenom u
2004. godini.
Procedura procjene je obuhvatala sljede e korake:
a) HBS stavke koje su bile izvan obuhvata CPI su isklju ene. Stoga, potrošnja iz
vlastite proizvodnje, troškovi za igre na sre u, investicioni troškovi stambenih
jedinica i imputirana renta nisu bili razmatrani;
b) HBS stavke za koje nisu prona eni odgovaraju i ekvivalenti u CPI korpi
proizvoda su pridružene HBS stavkama koje su unutar CPI korpe pripadale istoj
grupi proizvoda u postotku prema ponderu pojedine HBS stavke, u odnosu na
grupu proizvoda ili višeg agregata;
c) Cijepanje HBS stavki na 642 proizvoda je izvršeno imaju i u vidu nedostatak
izvora novijih i pouzdanijih podataka. Zato su, tamo gdje je to bilo razumno i
mogu e u initi, za cijepanje HBS podataka korišteni sljede i podaci:
Ponderi korišteni 2003. godine u Federaciji;
Italijanski podaci, pri emu je korištena pretpostavka da ne postoji velika
razlika u ponašanju potroša a u Italiji i Bosni i Hercegovini.
Tamo gdje cijepanje HBS podataka nije bilo mogu e proizvodi su grupirani u
reprezentativne stavke za koje su indeksi izra unati kao geometrijske sredine
mikroindeksa (izra unatih za svaki proizvod u svakom prodajnom mjestu). To zna i, da
ondje gdje je napravljeno cijepanje ne postoji veza jedan prema jedan izme u proizvoda i
reprezentativne stavke, dok su tamo gdje cijepanje nije izvršeno neki proizvodi grupirani
u jednu reprezentativnu stavku. I kona no, ponderi procijenjeni u smislu troškova su
ujedna eni tako da daju sumu od 1.000.000. Zato je za svaku reprezentativnu stavku
izra unat elementarni indeks tako da svaka od njih svojim ponderom u estvuje u
izra unavanju agregatnih indeksa (vidjeti § 1.15).
Za korpu proizvoda za CPI u 2006. godini je usvojena ista procedura, uzimaju i u
obzir da je ukupan broj proizvoda porastao na 646, a da su ponderi napravljeni za 580
reprezentativnih stavki i izraženi kao iznosi izdataka bili ažurirani do decembra 2005.
7 Pregled HICP – Referentni dokument 2/2001/B/5, strana 20. 33
preko indeksa potroša kih cijena za decembar 2005, s bazom decembar 2004=100. Za
nove reprezentativne stavke8 vrijednost izdataka je ažurirana indeksom potroša kih
cijena neposredno višeg nivoa agregata.
Ažuriranje pondera izvršeno za CPI se isklju ivo baziralo na prikupljenim punim
cijenama, a za HICP na punim i eventualnim umanjenim cijenama: naravno ponderi za
HICP su izra unati korištenjem HICP-a iz 2005. godine.
CPI ponderi izra unati za 2005. i 2006. na nivou COICOP odjeljaka su navedeni i
upore eni u Tabeli 1.5
Tabela 1.5 – Pore enje pondera za CPI u 2005. i 2006. godini BiH Federacija RS
Odjeljci 2005. 2006. 2005. 2006. 2005. 2006.
Hrana i bezalkoholni napici 332730 330068 338913 337078 319202 315414
Alkoholna pi a i duhan 42270 46299 39386 43187 46738 50965
Odje a i obu a 63742 60228 64115 62270 63206 56643Stanovanje i snabdijevanje vodom, elektri nom energijom, plinom i ostalim energentima 107396 111763 103105 104754 116030 125255
Namještaj, ku anski ure aji i redovno održavanje stambenih jedinica 86220 82321 87045 83736 85160 80204
Zdravstvo 46616 44357 41517 40372 56621 52094
Prijevoz 124429 130138 121821 128085 128551 133113
Komunikacije 31947 35054 32853 34591 30490 36155
Rekreacija i kultura 43084 41114 44537 42907 40803 38248
Obrazovanje 12146 11667 12503 11976 12161 11754
Restorani i hoteli 32212 30893 35209 34124 26968 25342
Razli ite robe i usluge 77208 76098 78996 76920 74070 74813
1.17 Zadaci i uloga snimatelja
Uloga snimatelja je klju na u prikupljanju podataka za izra unavanje Indeksa
potroša kih cijena. U skladu s opisima povezanim sa svakim pojedina nim proizvodom u
korpi, kriterijima rezimiranim u § 1.8 i na osnovu dobijenih instrukcija, on/ona mora
izabrati proizvode za koje e prikupljati cijene na prodajnim mjestima koje jeizabrao
kantonalni/regionalni odjel koji može obezbijediti daljnje instrukcije zasnimatelja.
Snimatelj mora prikupiti stvarnu kupovnu cijenu koja se u vremenu njegove posjete
može razlikovati od cijena navedenih na cjenovniku. On/ona isto tako mora prikupiti
i eventualnu umanjenu cijenu ukoliko je ona dostupna. Tako er, snimatelj vrši zamjenu
proizvoda koji više nisu dostupni, osigurava ispravnost prikupljanja cijena pridržavaju i
8 Za CPI korpu proizvoda u 2006. godini, devet reprezentativnih stavki iz 2005. je eliminirano a devet ih je dodato, s tim da jedna od “novih” reprezentativnih stavki ustvari predstavlja zbir dviju“starih”. To zna i da su šifre 04.03.01.01.05, 05.04.01.01.06, 06.02.01.01.01, 06.02.01.01.02 09.01.05.01.02, 09.04.02.01.01, 09.05.01.01.02, 09.05.04.01.04, 09.05.04.01.06 eliminirane, dok su šifre 05.04.01.01.14, 06.01.02.01.03, 06.02.01.01.03, 06.02.02.01.03, 06.02.03.01.01, 06.02.03.02.01, 09.05.01.02.04, 09.05.04.01.08, 09.05.04.01.09 “nove” reprezentativne stavke (06.02.01.01.03 je zbir “starih” šifri 06.02.01.01.01, 06.02.01.01.02). Zato je ukupan broj reprezentativnih stavki ostao isti ali je sastav korpe promijenjen. 34
se izri ito utvr enog kalendara te bilježi sve informacije potrebne za provo enje rada na
terenu.
Kao op e pravilo, važno je da je snimatelj stru njak u potpunosti svjestan svih
aspekata i ciljeva ovog projekta te da je sposoban ispravno popunjavati upitnik.
Poželjno bi bilo da se prvi kontakt s prodajnim mjestom uspostavi službenim pismom
koje šalje kantonalni/regionalni odjel. Nakon toga, snimatelj svakog mjeseca (jednom ili
dva puta u mjesecu) treba da posje uje prodajna mjesta održavaju i dobre odnose s
prodava ima.
Ponašanje snimatelja treba biti u skladu sa sljede im pravilima:
a) On/ona ne smije izražavati svoje stavove o temama koje nisu striktno
vezane za izvršenje njegovog zadatka, poput politi kih, socijalnih ili drugih tema;
b) On/ona mora prikupiti cijene bez komentiranja njihovog rasta ili pada;
c) On/ona treba podsjetiti prodava a o svojim mjese nim posjetama;
d) On/ona ne smije tražiti nikakve usluge od prodava a. Op enito se mora
ponašati nepristrano s osobama od kojih prikuplja informacije;
e) Prodava treba da ga prepozna.
1.18 Kalendar prikupljanja podataka
Uzimaju i u obzir posljednju usvojenu regulativu EU, prikupljanje podataka se mora
provesti izme u 1. i 21. u mjesecu.
Dva puta mjese no se vrši prikupljanje cijena za svježe vo e i povr e, i to u prvoj i
tre oj sedmici u mjesecu. U budu nosti e se i cijene goriva i drugih energenata tako er
prikupljati dva puta u mjesecu. Cijene svih ostalih proizvoda se prikupljaju jedanput
mjese no.
Za mjese no prikupljanje podataka potrebno je stalno održavati isti interval izme u
mjese nih prikupljanja, što zna i da ako je prodajno mjesto posje eno prvog u mjesecu
onda ga u svakom sljede em mjesecu treba posjetiti prvog dana u mjesecu bez promjene
dana posjete.
Za tarife poput snabdijevanja plinom, elektri nom energijom, vodom i taksi usluge,
cijene koje se prikupljaju su one cijene koje su važe e 15. dana u odnosnom mjesecu. U
skladu s Evropskom regulativom promjene cijena usluga se bilježe u Indeksu
potroša kih cijena onda kada potroša po ne s korištenjem odabrane usluge na koju se
promjene odnose.
Za svaku grupu proizvoda prikupljanje mora biti distribuirano kroz nekoliko dana.
Zato kantonalna i regionalna odjeljenja zajedno sa snimateljima odre uju ta an kalendar
prikupljanja kojeg se moraju pridržavati. Ako dan odre en za prikupljanje cijena padne u
dane vikenda ili praznika, prikupljanje se može pomjeriti na prvi naredni radni dan.
35
1.19 Kalendar i pravila proizvodnje i diseminacije statisti kih podataka 9
U etvrtoj sedmici u mjesecu (od 22. do 28) lokalni odjeli šalju prosje ne cijene,
indekse za reprezentativne stavke sa bazom u decembru prethodne godine i kontrolne
tabele (faksom ili e-mailom) centralnim zavodima entiteta (Br ko šalje Agenciji).
Entitetski zavodi (i Agencija za Br ko) provjeravaju prosje ne cijene i indekse, i preko
kontrolnih tabela provjeravaju mikropodatke i traže od lokalnih odjela da provjere
eventualne pogreške u mikropodacima kroz kontrolu upitnika ili vra anjem snimatelja
na teren: ukoliko to bude potrebno lokalni odjeli revidiraju i ure uju mikropodatke. Svi
zavodi i Agencija za Br ko provode nasumi ne terenske kontrole u svrhu potvr ivanja
ispravnosti rada snimatelja.
im se provjere i urede mikropodaci, zavodi i Agencija pristupaju njihovoj verifikaciji.
Kada se mikropodaci verifikuju u prvoj sedmici narednog mjeseca lokalni odjeli
izra unavaju referentne bazne indekse za nivoe gradova i proslje uju ih, zajedno s
prosje nim cijenama i indeksima reprezentativnih stavki sa bazom u decembru
prethodne godine, centralnim zavodima i Agenciji. Federalni zavod za statistiku
proslje uje Republi kom zavodu za statistiku Republike Srpske indeks za
reprezentativnu stavku 07.03.03.01.01 (aviokarte) s bazom u decembru prethodne
godine s ciljem upotpunjavanja indeksa jedinstvene korpe proizvoda što omogu uje
RSIS-u da izra una indeks svih proizvoda za nivo entiteta. Po evši s januarom 2007.
(i decembrom 2006. kao bazom), cijene za 07.03.03.01.01 e se unositi u Banjoj Luci.
Entitetski zavodi izra unavaju agregatne indekse na nivou entiteta s bazom 2005=100, a
Agencija izra unava agregatne indekse za nivo države s bazom 2005=100; Br ko ne
u estvuje u izra unavanju agregatnog referentnog baznog indeksa za Federaciju, ali
u estvuje u izra unavanju indeksa reprezentativnih stavki s bazom u decembru
prethodne godine za nivo Federacije pri izra unavanju agregatnog indeksa za nivo cijele
Bosne i Hercegovine. Nakon što entitetski zavodi i Agencija verificiraju entitetske
referentne bazne indekse i Agencija verificira referentne bazne indekse na nivou države:
Entiteti pripremaju saop enje za javnost s ciljem diseminiranja i komentiranja
referentnih baznih indeksa za teku i i prethodni mjesec, stopu promjene u
teku em mjesecu i kvartalu (za podatke u martu, junu, septembru i decembru) u
odnosu na prethodni, stope promjene u teku em mjesecu/kvartalu u odnosu na
isti mjesec/kvartal prethodne godine, i za CPI i za HICP, za indekse svih
9 Iako se planiramo pridržavati plana izra unavanja i objavljivanja Indeksa potroša kih cijena izloženog u ovom paragrafu, u narednom periodu emo se pridržavati plana definiranog sporazumom direktora statisti kih institucija u BiH.
36
proizvoda i odjeljaka COICOP-a na nivou entiteta i za indekse svih proizvoda na
nivou gradova, uvrštavaju i i komentare za grupe proizvoda i sve indekse
proizvoda na nivou gradova, uvrštavaju i komentare za grupe na nivou entiteta i
odjeljke na nivou gradova (vremenske serije za indekse na nivou odjeljaka i op e
indekse e biti dostupne u elektronskoj formi na web stranicama zavoda, a za
indekse grupa proizvoda po zahtjevu).
Agencija priprema saop enje za javnost u svrhu diseminiranja i komentiranja
referentnih baznih indeksa za teku i i prethodni mjesec, stope promjene u teku em
mjesecu i kvartalu (za podatke u martu, junu, septembru i decembru) u odnosu
na prethodni, stope promjene u teku em mjesecu/kvartalu u odnosu na isti
mjesec/kvartal prethodne godine, i za CPI i za HICP, za indekse svih proizvoda i
odjeljka na nivou države, za indekse svih proizvoda na nivou entiteta,
uvrštavaju i komentare za odjeljke na nivou entiteta i grupe proizvoda na nivou
države (vremenske serije za indekse od nivoa grupa proizvoda i op eg indeksa e
biti dostupne u elektronskoj formi na web stranici, a za klase proizvoda po
zahtjevu).
Diseminacija saop enja e se istovremeno vršiti u entitetskim zavodima i Agenciji u
skladu s utvr enim Kalendarom objavljivanja za 2007. godinu. Diseminacija e biti
vršena u drugoj sedmici u mjesecu koji slijedi iza mjeseca na koji se podaci odnose.
Indeksi teku eg mjeseca e se nazivati preliminarnim, dok e se indeksi za prethodni
mjesec nazivati kona nim, kako bi se omogu ila eventualna revizija indeksa u narednom
mjesecu.
Zajedno s diseminacijom kona nih indeksa, zavodi i Agencija e na svojim web
stranicama dostupnim u initi prosje ne cijene službenih koli ina proizvoda široke
potrošnje sa Liste, uz upozorenje korisnicima da se ti podaci ne mogu koristiti sa ciljem
izra unavanja vremenskih promjena cijena koje su ispravno izmjerene indeksima. Za
2007. godinu kalendar objavljivanja e biti definiran u skladu s prethodno izloženim
pravilima; tokom 2007. godine e se uložiti napori da se u 2008. godini objave grube
procjene indeksa za teku i mjesec u posljednjim danima mjeseca na koji se podaci
odnose i kona ni rezultati u drugoj sedmici sljede eg mjeseca. Ove grube procjene e
diseminirati Agencija sa referentnim baznim indeksima i gore navedene stope promjene
za op e indekse i odjeljke na nivou države i samo za op e indekse na nivou entiteta. Sa
kona nim objavljivanjem indeksa zavodi i Agencija e diseminirati sve ranije navedene
indekse s tim da e revizija indeksa za prethodni mjesec još uvijek biti mogu a u 2008.
godine, ali ne i od januara 2009. godine. Grube procjene e se praviti korištenjem
podataka iz nekih od gradova koji u estvuju u izra unavanju Indeksa potroša kih cijena,
37
koji garantiraju obuhvat od minimalno 50% stanovnika BiH u smislu stanovnika
kantona/regija kojima ti gradovi pripadaju. Upotreba djelimi nih informacija e zna iti
da e se morati usvojiti ta na procedura procjene privremeno nedostaju ih podatka za
procjenu indeksa reprezentativnih stavki sa bazom u decembru prethodne godine za one
gradove koji nisu proslijedili podatke zavodima ili Agenciji. Stoga, djelimi ne informacije
zna e da se svi indeksi gradova koriste ili ne koriste za grubu procjenu: korištenje samo
nekih indeksa za neki od gradova nije dozvoljeno. U 2007. godini e se po eti sa
primjenom procedura za procjene.
Sva pravila koja smo opisali stupaju na snagu od juna 2007. godine kada e biti
diseminirano prvo saop enje za javnost: od tog mjeseca diseminacija Indeksa cijena na
malo e biti prekinuta i njihovo izra unavanje e se vršiti samo ukoliko to važe i zakoni
budu iziskivali.
38
2. Indeks potroša kih cijena u BiH (januar 2005. – decembar 2006.)10
2.1 Op e napomene u vezi s inflacijom u BiH u 2006. godini
Od januara 2005. godine zapo elo je prikupljanje potroša kih cijena u oba entiteta i
Br ko Distriktu u skladu s metodološkim uputstvima opisanim u 1. poglavlju ove
publikacije. Kao baza za izra unavanje indeksa je usvojen decembar 2004. godine.
Stoga su, po evši od januara 2005. godine, izra unati indeksi s bazom decembar
2004=100. Od januara 2006. godine za bazni period je usvojen decembar 2005. te se od
tada i indeksi ra unaju na ovoj bazi. Kao što je opisano u poglavlju 1.15 od januara
2006. godine kao dodatak izra unavanju indeksa (u 2006. s bazom decembar 2005=100)
se izra unavaju i indeksi s bazom 2005=100.
U vrijeme pripremanja ove publikacije obra eni su podaci do kraja 2006. godine i
vremenske serije za sve agregatne nivoe hijerarhijske strukture za 2006. godinu od
januara 2005. do decembra 2006. godine su raspoložive. Stoga je mogu e izvršiti analizu
mjese nih podataka od januara 2005. godine i godišnjih podataka za 2006. godinu. U
ovom paragrafu su skicirani neki najzna ajniji komentari.
Cijeli set podataka i analiza su uskla eni prema COICOP odjeljcima za državu u
cjelini, dva entiteta (Federaciju BiH i Republiku Srpsku) i Br ko Distrikt, za indekse bez
privremenih umanjenja cijena i indekse sa ovim umanjenjima. Naravno, izra unate su i
stope promjena za 24 mjeseca u odnosu na prethodni mjesec i 12 stopa promjena u
mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine (od januara do decembra 2006.
godine), kao i godišnje stope inflacije.
Na grafikonima od 2.1 do 2.26 prikazane su stope promjene u odnosu na prethodni
mjesec i stope promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine, uklju uju i odnosno
isklju uju i privremena umanjenja cijena. Grafikoni od 2.27 do 2.34 prikazuju u eš e
pojedinih COICOP odjeljaka u godišnjoj stopi promjene u 2006. godini (godišnjoj inflaciji)
u odnosu na 2005. godinu. Kona no, svi indeksi i stope promjena se nalaze u
statisti kim tabelama u Dodatku.
U svrhu ekonomske analize inflacije u Bosni i Hercegovini potrebno je prvo ista i
jedno op e pitanje. Nivo inflacije zabilježen kroz stopu promjene u teku em periodu u
odnosu na isti period prošle godine je zna ajno porastao po etkom 2006. godine, a
posebno u januaru. Ovaj snažan porast je, ini se, disperziran kroz cijelu korpu
proizvoda osim u odjeljcima alkoholnih pi a i duhanskih proizvoda te prijevoza, a velikim
_______________________ 10Federico Polidoro, ISTAT, Odjel statistike cijena i vanjske trgovine, pododjel statistike cijena.
39
dijelom je uzrokovan uvo enjem poreza na dodanu vrijednost od 17% na veliki dio
proizvoda koji u estvuju u potrošnji. Op enito, za Bosnu i Hercegovinu u januaru 2006.
u odnosu na decembar 2005. godine op i indeks je zabilježio stopu promjene od 3.96% i
stopu inflacije u odnosu na januar 2005. godine od +7.15%.
U Federaciji BiH je stopa inflacije u januaru iznosila +6.62%, u Republici Srpskoj
+8.14% i u Br ko Distriktu +5.05%.
U cijeloj zemlji, u smislu mjese nih promjena, nakon daljnjeg porasta u februaru u
odnosu na januar 2006. godine (+0.43%) i slabog porasta u martu (+0.09%), u aprilu je
stopa inflacije pala u odnosu na mart zbog sezonske fluktuacije koja se najviše o ituje
kroz snižavanje cijena elektri ne energije u ljetnom periodu. Nakon porasta od +0.86% u
maju, zabilježen je daljnji pad u junu, julu i augustu. U posljednja etiri mjeseca 2006.
godine cijene su se pove ale u odnosu na prethodni mjesec, što je posebno uo ljivo u
oktobru kada je došlo do sezonskog porasta cijene elektri ne energije koji je pove ao rast
inflacije (+0,69%). Uzimaju i u obzir da je u drugoj polovini 2005. godine mjese na
inflacija pokazivala više stope promjena, zaklju ujemo da je stopa inflacije u drugoj
polovini 2006. godine opala (u decembru je bila jednaka +4.55%). U 2006. godini, u
odnosu na 2005. godinu, stopa inflacije je bila jednaka +6.12%. Najve i doprinos u ovoj
prosje noj stopi inflacije dolazi iz odjeljaka Hrana i bezalkoholni napici (+2.75%), zatim
Stanovanje, vodosnabdijevanje, elektri na energija, plin i ostali energenti (+1.34%) i
Prijevoz (+0.68%), što potvr uje zna ajan utjecaj grupa proizvoda s velikim u eš em
energenata na inflatorno kretanje u Bosni i Hercegovini. Jasno je da je važnost odjeljka
Hrana i bezalkoholni napici u inflaciji povezana s veli inom pondera tog odjeljka
izra unatog iz potrošnje doma instava koja ukazuje na to da proizvodi iz tog odjeljka ine
gotovo 30% cijele korpe proizvoda.
Kada govorimo o 2006. godini, sli no je kretanje zabilježeno u Federaciji BiH,
Republici Srpskoj i Br ko Distriktu. U Republici Srpskoj odjeljak Odje a i obu a ima
negativan doprinos inflatornom kretanju u 2006. godini od -0.23%.
Vremenski profili indeksa koji uklju uju i privremena umanjenja cijena su vrlo sli ni
vremenskim profilima indeksa koji isklju uju privremena umanjenja cijena koja
najsnažniji utjecaj o ekivano pokazuju u odjeljku Odje a i obu a.
40
2.2 Grafi ka analiza inflacije u BiH u 2005. i 2006. godini
Na sljede im grafikonima je prikazana analiza inflacije u oba entiteta, Br ko Distriktu
i cijeloj Bosni i Hercegovini.
Grafikoni prikazuju op i indeks i indekse po COICOP odjeljcima sa ili bez privremenih
umanjenja cijena.
Za op e indekse su prezentirani pokazatelji nivoa indeksa, stope promjene u odnosu
na prethodni mjesec i stope promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Na nivou COICOP odjeljaka su prikazane samo dvije stope promjene (ona u odnosu
na prethodni mjesec i ona u odnosu na isti mjesec prethodne godine).
Vremenski profil u smislu nivoa indeksa ili brojeva i predznaka stopa promjene
pokazuje relevantnu korelaciju izme u razli itih geografskih podru ja koja se porede.
Sli na korelacija je o ita i u stopama promjene zabilježenim u odjeljcima Prijevoz i
Komunikacija, dok u drugim odjeljcima taj profil pokazuje razli ite vrijednosti, a ponekad
i razli it predznak stope promjene, mada je esto i on povezan.
Kao što je istaknuto u prethodnom paragrafu, analizirani indeksi su još uvijek
preliminarni ali predstavljaju jako važnu i široku predstavku klju nog inflatornog
kretanja u Bosni i Hercegovini, baziranu na jedinstvenim metodološkim pristupima za
razli ita podru ja i uskla enu s glavnim principima odre enim Evropskom regulativom.
41
Grafikon 2.1 – Op i Indeks potroša kih cijena bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (baza indeksa 2005=100 i stope promjene)
-16.0
-14.0
-12.0
-10.0
-8.0
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
14.0
16.0
2005
01
2005
02
2005
03
2005
04
2005
05
2005
06
200 5
07
200 5
08
200 5
09
200 5
10
200 5
11
200 5
12
2006
01
2006
02
2006
03
2006
04
2006
05
2006
06
2006
07
2006
08
2006
09
2006
10
2006
11
2006
12
92.0
94.0
96.0
98.0
100.0
102.0
104.0
106.0
108.0
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12BiH_Indices FBiH_Indices RS_Indices Brcko_Indices
Grafikon 2.2 – Op i Indeks potroša kih cijena s privremenim umanjenjima cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (baza indeksa 2005=100 i stopa promjene)
-16.0
-14.0
-12.0
-10.0
-8.0
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
14.0
16.0
2005
01
2005
02
2005
03
2005
04
2005
05
2005
06
200 5
07
200 5
08
200 5
09
200 5
10
200 5
11
200 5
12
2006
01
2006
02
2006
03
2006
04
2006
05
2006
06
2006
07
2006
08
2006
09
2006
10
2006
11
2006
12
92.0
94.0
96.0
98.0
100.0
102.0
104.0
106.0
108.0
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12BiH_Indices FBiH_Indices RS_Indices Brcko_Indices
42
Grafikon 2.3 – Indeks potroša kih cijena bez privremenog umanjenja cijena Hrana i bezalkoholni napici: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stopa promjene)
-10.0
-8.0
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
14.0
2005
0 2
2005
0 3
2005
04
2005
05
200 5
06
2005
07
2005
08
2 005
0 9
2 005
1 0
2005
11
2005
12
200 6
01
2006
02
2006
03
2 006
04
2 006
0 5
2006
0 6
2006
07
200 6
08
200 6
09
2006
10
2006
11
2 006
1 2
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Grafikon 2.4 – Indeks potroša kih cijena Hrana i bezalkoholni napici s privremenim umanjenjima cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-10.0
-8.0
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
14.0
2005
0 2
2005
0 3
2005
04
2005
05
200 5
06
2005
07
2005
08
2 005
0 9
2 005
1 0
2005
11
2005
12
200 6
01
2006
02
2006
03
2 006
04
2 006
0 5
2006
0 6
2006
07
200 6
08
200 6
09
2006
10
2006
11
2 006
1 2
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
43
Grafikon 2.5 – Indeks potroša kih cijena Alkohol i duhan bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
2005
02
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
0 5
2005
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2005
10
2005
11
2 005
1 2
2 006
0 1
2006
02
2006
03
2006
04
200 6
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
0 9
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Grafikon 2.6 – Indeks potroša kih cijena Alkohol i duhan s privremenim umanjenjima cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-4.0
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
2005
02
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
0 5
2005
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2005
10
2005
11
2 005
1 2
2 006
0 1
2006
02
2006
03
2006
04
200 6
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
0 9
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
44
Grafikon 2.7 – Indeks potroša kih cijena Odje a i obu a bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-8.0
-7.0
-6.0
-5.0
-4.0
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
2005
02
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
0 5
2005
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2005
10
2005
11
2 005
1 2
2 006
0 1
2006
02
2006
03
2006
04
200 6
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
0 9
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Grafikon 2.8 – Indeks potroša kih cijena Odje a i obu a s privremenim umanjenjem cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-8.0
-7.0
-6.0
-5.0
-4.0
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
2005
02
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
0 5
2005
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2005
10
2005
11
2 005
1 2
2 006
0 1
2006
02
2006
03
2006
04
200 6
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
0 9
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
45
Grafikon 2.9 – Indeks potroša kih cijena Stanovanje, vodosnabdijevanje, elektri naenergija, plin i ostali energenti bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-30.0
-25.0
-20.0
-15.0
-10.0
-5.0
0.0
5.0
10.0
15.0
20.0
25.0
30.0
2005
02
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
05
200 5
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2 005
1 0
2005
11
2005
12
200 6
01
2006
02
2006
03
2006
0 4
2 006
0 5
2006
06
2006
07
200 6
08
2006
09
2 006
1 0
2006
1 1
2 006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Grafikon 2.10 – Indeks potroša kih cijena Stanovanje, vodosnabdijevanje, elektri na energija, plin i ostali energenti s privremenim umanjenjima cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-30.0
-25.0
-20.0
-15.0
-10.0
-5.0
0.0
5.0
10.0
15.0
20.0
25.0
30.0
2005
02
2005
03
2005
0 4
2005
05
2005
0 6
2005
07
2005
08
2005
09
2005
10
2005
11
2005
12
2006
01
2006
02
2 006
03
2006
04
2 006
05
2006
0 6
2006
07
2006
08
2006
09
2006
10
2006
1 1
2 006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
46
Grafikon 2.11 – Indeks potroša kih cijena Namještaj, ku anski ure aji i redovno održavanje doma instva bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-1.0
-0.5
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2005
02
2005
0 3
200 5
04
2005
05
2 005
0 6
200 5
07
2005
0 8
200 5
09
2005
10
2005
11
200 5
12
2006
0 1
200 6
02
2006
03
2006
04
200 6
05
2006
06
200 6
07
2 006
0 8
2006
09
200 6
10
2006
11
200 6
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Grafikon 2.12 – Indeks potroša kih cijena Namještaj, ku anski ure aji i redovno održavanje doma instva s privremenim umanjenjima cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-1.0
-0.5
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2005
02
2005
0 3
200 5
04
2005
05
2 005
0 6
200 5
07
2005
0 8
200 5
09
2005
10
2005
11
200 5
12
2006
0 1
200 6
02
2006
03
2006
04
200 6
05
2006
06
200 6
07
2 006
0 8
2006
09
200 6
10
2006
11
200 6
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
47
Grafikon 2.13 – Indeks potroša kih cijena Zdravstvo bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
2005
02
2005
03
2005
04
2 005
0 5
2005
0 6
2005
07
2005
08
200 5
09
200 5
10
2005
11
2005
12
2 006
01
2 006
0 2
2006
03
2006
04
2006
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
09
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Grafikon 2.14 – Indeks potroša kih cijena Zdravstvo s privremenim umanjenjima cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
2005
02
2005
03
2005
04
2 005
0 5
2005
0 6
2005
07
2005
08
200 5
09
200 5
10
2005
11
2005
12
2 006
01
2 006
0 2
2006
03
2006
04
2006
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
09
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
48
Grafikon 2.15 – Indeks potroša kih cijena Prijevoz bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-8.0
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
2005
02
2005
03
2005
04
2 005
0 5
2005
0 6
2005
07
2005
08
200 5
09
200 5
10
2005
11
2005
12
2 006
01
2 006
0 2
2006
03
2006
04
2006
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
09
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Grafikon 2.16 – Indeks potroša kih cijena Prijevoz s privremenim umanjenjima cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-8.0
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
2005
02
2005
03
2005
04
2 005
0 5
2005
0 6
2005
07
2005
08
200 5
09
200 5
10
2005
11
2005
12
2 006
01
2 006
0 2
2006
03
2006
04
2006
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
09
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
49
Grafikon 2.17 – Indeks potroša kih cijena Veze bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-12.0
-8.0
-4.0
0.0
4.0
8.0
12.0
16.0
20.0
24.0
2005
02
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
05
200 5
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2 005
1 0
2005
11
2005
12
200 6
01
2006
02
2006
03
2006
0 4
2 006
0 5
2006
06
2006
07
200 6
08
2006
09
2 006
1 0
2006
1 1
2 006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Grafikon 2.18 – Indeks potroša kih cijena Veze s privremenim umanjenjima cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-16.0
-12.0
-8.0
-4.0
0.0
4.0
8.0
12.0
16.0
20.0
24.0
2005
02
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
05
200 5
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2 005
1 0
2005
11
2005
12
200 6
01
2006
02
2006
03
2006
0 4
2 006
0 5
2006
06
2006
07
200 6
08
2006
09
2 006
1 0
2006
1 1
2 006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
50
Grafikon 2.19 – Indeks potroša kih cijena Rekreacija i kultura bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
2005
02
2005
0 3
200 5
04
2005
05
2 005
0 6
200 5
07
2005
0 8
200 5
09
2005
10
2005
11
200 5
12
2006
0 1
200 6
02
2006
03
2006
04
200 6
05
2006
06
200 6
07
2 006
0 8
2006
09
200 6
10
2006
11
200 6
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Grafikon 2.20 – Indeks potroša kih cijena Rekreacija i kultura s privremenim umanjenjima cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
2005
02
2005
0 3
200 5
04
2005
05
2 005
0 6
200 5
07
2005
0 8
200 5
09
2005
10
2005
11
200 5
12
2006
0 1
200 6
02
2006
03
2006
04
200 6
05
2006
06
200 6
07
2 006
0 8
2006
09
200 6
10
2006
11
200 6
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
51
Grafikon 2.21 – Indeks potroša kih cijena Obrazovanje bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-4.0
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
5.0
6.0
2005
02
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
0 5
2005
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2005
10
2005
11
2 005
1 2
2 006
0 1
2006
02
2006
03
2006
04
200 6
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
0 9
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Grafikon 2.22 – Indeks potroša kih cijena Obrazovanje s privremenim umanjenjima cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-4.0
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
5.0
6.0
2005
02
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
0 5
2005
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2005
10
2005
11
2 005
1 2
2 006
0 1
2006
02
2006
03
2006
04
200 6
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
0 9
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
52
Grafikon 2.23 – Indeks potroša kih cijena Restorani i hoteli bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-4.0
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
5.0
6.0
2005
02
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
0 5
2005
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2005
10
2005
11
2 005
1 2
2 006
0 1
2006
02
2006
03
2006
04
200 6
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
0 9
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Grafikon 2.24 – Indeks potroša kih cijena Restorani i hoteli s privremenim umanjenjima cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-4.0
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
5.0
6.0
2005
02
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
0 5
2005
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2005
10
2005
11
2 005
1 2
2 006
0 1
2006
02
2006
03
2006
04
200 6
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
0 9
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
53
Grafikon 2.25 – Indeks potroša kih cijena Razli ite robe i usluge bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-8.0
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
14.0
16.0
2005
02
2005
03
2005
04
2005
0 5
2005
06
200 5
07
2 005
0 8
2 005
0 9
200 5
10
2 005
11
2 005
1 2
2006
01
2006
02
2 006
03
2006
04
2006
05
2006
06
2006
07
200 6
08
2006
09
2 006
1 0
200 6
11
200 6
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Grafikon 2.26 – Indeks potroša kih cijena Razli ite robe i usluge s privremenim umanjenjima cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-8.0
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
14.0
16.0
2005
02
2005
03
2005
04
2005
0 5
2005
06
200 5
07
2 005
0 8
2 005
0 9
200 5
10
2 005
11
2 005
1 2
2006
01
2006
02
2 006
03
2006
04
2006
05
2006
06
2006
07
200 6
08
2006
09
2 006
1 0
200 6
11
200 6
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
54
Grafikon 2.27 – Indeks potroša kih cijena u BiH u eš e u stopi inflacije u 2006. godinu u odnosu na 2005. godinu po COICOP odjeljcima (postotna vrijednost)
-8.00 -6.00 -4.00 -2.00 0.00 2.00 4.00 6.00 8.00
GENERAL INDEX
FOOD AND NON-ALCOHOLIC BEVERAGES
HOUSING, WATER, ELECTRICITY, GAS AND OTHER FUELS
TRANSPORT
COMMUNICATION
HEALTH
RECREATION AND CULTURE
RESTAURANTS AND HOTELS
MISCELLANEOUS GOODS AND SERVICES
FURNISHINGS, HOUSEHOLD EQUIPMENT AND ROUTINE MAINTENANCE OF THE HOUSE
EDUCATION
ALCOHOLIC BEVERAGES, TOBACCO
CLOTHING AND FOOTWEAR
Grafikon 2.28 – Harmonizirani indeks potroša kih cijena u BiH u eš e u stopi inflacije u 2006. godinu u odnosu na 2005. godinu po COICOP odjeljcima (postotna vrijednost)
-8.00 -6.00 -4.00 -2.00 0.00 2.00 4.00 6.00 8.00
GENERAL INDEX
FOOD AND NON-ALCOHOLIC BEVERAGES
HOUSING, WATER, ELECTRICITY, GAS ANDOTHER FUELS
TRANSPORT
COMMUNICATION
HEALTH
RECREATION AND CULTURE
RESTAURANTS AND HOTELS
MISCELLANEOUS GOODS AND SERVICES
FURNISHINGS, HOUSEHOLD EQUIPMENT ANDROUTINE MAINTENANCE OF THE HOUSE
EDUCATION
ALCOHOLIC BEVERAGES, TOBACCO
55
Grafikon 2.29 - Indeks potroša kih cijena u FBiH u eš e u stopi inflacije u 2006. godinu u odnosu na 2005. godinu po COICOP odjeljcima (postotna vrijednost)
-8.00 -6.00 -4.00 -2.00 0.00 2.00 4.00 6.00 8.00
GENERAL INDEX
FOOD AND NON-ALCOHOLIC BEVERAGES
HOUSING, WATER, ELECTRICITY, GAS AND OTHER FUELS
TRANSPORT
HEALTH
COMMUNICATION
RECREATION AND CULTURE
RESTAURANTS AND HOTELS
FURNISHINGS, HOUSEHOLD EQUIPMENT AND ROUTINE MAINTENANCE OF THEHOUSE
MISCELLANEOUS GOODS AND SERVICES
CLOTHING AND FOOTWEAR
ALCOHOLIC BEVERAGES, TOBACCO
EDUCATION
5.9746
Grafikon 2.30 – Harmonizirani indeks potroša kih cijena u FBiH u eš e u stopi inflacije u 2006. godinu u odnosu na 2005. godinu po COICOP odjeljcima (postotna vrijednost)
-8.00 -6.00 -4.00 -2.00 0.00 2.00 4.00 6.00 8.00
GENERAL INDEX
FOOD AND NON-ALCOHOLIC BEVERAGES
HOUSING, WATER, ELECTRICITY, GAS AND OTHER FUELS
TRANSPORT
HEALTH
COMMUNICATION
RECREATION AND CULTURE
RESTAURANTS AND HOTELS
MISCELLANEOUS GOODS AND SERVICES
FURNISHINGS, HOUSEHOLD EQUIPMENT AND ROUTINE MAINTENANCE OF THEHOUSE
ALCOHOLIC BEVERAGES, TOBACCO
EDUCATION
CLOTHING AND FOOTWEAR
5.97
56
Grafikon 2.31 - Indeks potroša kih cijena u RS u eš e u stopi inflacije u 2006. godinu u odnosu na 2005. godinu po COICOP odjeljcima (postotna vrijednost)
-8.00 -6.00 -4.00 -2.00 0.00 2.00 4.00 6.00 8.00
GENERAL INDEX
FOOD AND NON-ALCOHOLIC BEVERAGES
HOUSING, WATER, ELECTRICITY, GAS AND OTHER FUELS
TRANSPORT
COMMUNICATION
HEALTH
RECREATION AND CULTURE
FURNISHINGS, HOUSEHOLD EQUIPMENT AND ROUTINE MAINTENANCE OF THEHOUSE
RESTAURANTS AND HOTELS
MISCELLANEOUS GOODS AND SERVICES
EDUCATION
ALCOHOLIC BEVERAGES, TOBACCO
CLOTHING AND FOOTWEAR
Grafikon 2.32 – Harmonizirani indeks potroša kih cijena u RS u eš e u stopi inflacije u 2006. godinu u odnosu na 2005. godinu po COICOP odjeljcima (postotna vrijednost)
-8.0000 -6.0000 -4.0000 -2.0000 0.0000 2.0000 4.0000 6.0000 8.0000
GENERAL INDEX
FOOD AND NON-ALCOHOLIC BEVERAGES
HOUSING, WATER, ELECTRICITY, GAS AND OTHER FUELS
TRANSPORT
COMMUNICATION
HEALTH
RECREATION AND CULTURE
FURNISHINGS, HOUSEHOLD EQUIPMENT AND ROUTINE MAINTENANCE OF THEHOUSE
RESTAURANTS AND HOTELS
MISCELLANEOUS GOODS AND SERVICES
EDUCATION
ALCOHOLIC BEVERAGES, TOBACCO
CLOTHING AND FOOTWEAR
57
Grafikon 2.33 - Indeks potroša kih cijena u Br ko Distriktu u eš e u stopi inflacije u 2006. godinu u odnosu na 2005. godinu po COICOP odjeljcima (postotna vrijednost)
-8.00 -6.00 -4.00 -2.00 0.00 2.00 4.00 6.00 8.00
GENERAL INDEX
FOOD AND NON-ALCOHOLIC BEVERAGES
HOUSING, WATER, ELECTRICITY, GAS AND OTHER FUELS
MISCELLANEOUS GOODS AND SERVICES
TRANSPORT
HEALTH
COMMUNICATION
ALCOHOLIC BEVERAGES, TOBACCO
RESTAURANTS AND HOTELS
RECREATION AND CULTURE
EDUCATION
FURNISHINGS, HOUSEHOLD EQUIPMENT AND ROUTINE MAINTENANCE OF THE HOUSE
CLOTHING AND FOOTWEAR
Grafikon 2.34 – Harmonizirani indeks potroša kih cijena u BiH u eš e u stopi inflacije u 2006. godinu u odnosu na 2005. godinu po COICOP odjeljcima (postotna vrijednost)
-8.00 -6.00 -4.00 -2.00 0.00 2.00 4.00 6.00 8.00
GENERAL INDEX
FOOD AND NON-ALCOHOLIC BEVERAGES
HOUSING, WATER, ELECTRICITY, GAS AND OTHER FUELS
MISCELLANEOUS GOODS AND SERVICES
TRANSPORT
HEALTH
COMMUNICATION
ALCOHOLIC BEVERAGES, TOBACCO
RESTAURANTS AND HOTELS
RECREATION AND CULTURE
EDUCATION
FURNISHINGS, HOUSEHOLD EQUIPMENT AND ROUTINE MAINTENANCE OF THE HOUSE
CLOTHING AND FOOTWEAR
58
Statisti ke tabele
Registar
Tabela 1. Indeks potroša kih cijena u BiH bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2005.
Tabela 2. Indeks potroša kih cijena u BiH bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2006.
Tabela 3. Indeks potroša kih cijena u BiH s privremenim umanjenjima cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2005.
Tabela 4. Indeks potroša kih cijena u BiH s privremenim umanjenjima cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2006.
Tabela 5. Indeks potroša kih cijena u FBiH bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2005.
Tabela 6. Indeks potroša kih cijena u FBiH bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2006.
Tabela 7. Indeks potroša kih cijena u FBiH s privremenim umanjenjima cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2005.
Tabela 8. Indeks potroša kih cijena u FBiH s privremenim umanjenjima cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2006.
Tabela 9. Indeks potroša kih cijena u RS bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2005.
Tabela 10.
Indeks potroša kih cijena u RS bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2006.
Tabela 11.
Indeks potroša kih cijena u RS s privremenim umanjenjima cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2005.
Tabela 12.
Indeks potroša kih cijena u RS s privremenim umanjenjima cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2006.
Tabela 13.
Indeks potroša kih cijena u Br ko bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2005.
Tabela 14.
Indeks potroša kih cijena u Br ko bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2006.
Tabela 15.
Indeks potroša kih cijena u Br ko s privremenim umanjenjima cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2005.
Tabela 16.
Indeks potroša kih cijena u Br ko s privremenim umanjenjima cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2006.
Tabela 17.
Indeks potroša kih cijena u BiH sa i bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima: ponderi. Godine 2005 – 2006.
Tabela 18.
Indeks potroša kih cijena u FBiH sa i bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima: ponderi. Godine 2005 – 2006.
Tabela 19.
Indeks potroša kih cijena u RS sa i bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima: ponderi. Godine 2005 – 2006.
Tabe
la 1
– I
ndek
s po
troš
aki
h ci
jena
u B
iH b
ez p
rivr
emen
ih u
man
jenj
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2005
.(ba
za in
deks
a 2
005=
100
i sto
pe
prom
jene
)
Ja
n-05
Feb-
05M
ar-0
5A
pr-0
5M
aj-0
5 Ju
n-05
Jul-0
5A
ug-0
5Se
p-05
Okt
-05
Nov
-05
Dec
-05
Op
i ind
eks
98.9
116
99.4
497
100.
0733
99.2
855
99.2
839
99.4
065
99.4
732
99.1
345
99.9
209
101.
3828
101.
7257
10
1.95
25
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
98.5
274
99.5
832
100.
8475
101.
1600
101.
2855
10
1.00
3999
.918
198
.693
499
.055
099
.032
999
.838
8 10
1.05
44
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
99
.607
299
.908
310
0.08
2910
0.24
4810
0.10
32
100.
1244
100.
1255
100.
0016
100.
0286
100.
0251
99.9
396
99.8
088
OD
JEA
I O
BU
A
100.
4596
100.
4032
100.
4302
100.
4001
100.
4524
10
0.08
5710
0.02
9899
.596
899
.817
599
.547
699
.442
2 99
.334
9 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
10
2.77
2210
4.23
7810
4.37
4892
.500
692
.554
7 92
.663
793
.376
093
.489
194
.789
710
9.06
6510
9.80
38
110.
3709
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E10
0.03
0810
0.04
9310
0.10
0010
0.03
6399
.854
3 99
.837
010
0.08
0210
0.10
6710
0.09
0299
.961
699
.902
7 99
.950
6
ZDR
AV
STV
O
100.
0448
100.
0726
100.
0920
99.9
430
100.
0674
10
0.12
0210
0.06
5110
0.06
1010
0.07
1310
0.21
5399
.576
0 99
.671
2
PRIJ
EV
OZ
93.7
278
93.8
193
94.9
614
97.6
508
97.4
297
99.1
558
101.
7342
102.
4631
106.
2739
106.
3008
104.
1715
10
2.31
17
VE
ZE
98.1
466
98.0
824
98.6
001
98.5
562
98.5
246
98.4
145
98.2
881
98.2
802
98.2
576
98.2
172
108.
2314
10
8.40
10
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
0.33
9210
0.43
7210
0.39
3010
0.17
1410
0.00
90
99.8
905
99.8
001
99.6
807
99.9
093
99.8
136
99.7
749
99.7
810
OB
RA
ZOV
AN
JE
99.8
005
99.8
005
99.8
005
99.8
005
99.8
005
99.8
005
99.9
087
99.9
087
100.
4831
100.
2987
100.
2987
10
0.29
87
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
99.8
897
99.8
777
99.9
522
99.8
743
99.8
743
100.
0817
100.
0725
100.
0505
99.9
901
100.
1268
100.
1020
10
0.10
82
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
99
.590
599
.692
699
.788
299
.804
899
.810
7 99
.859
510
0.02
4210
0.02
2110
0.13
8110
0.39
0610
0.41
83
100.
4604
St
ope
prom
jene
M/M
-1
O
pi i
ndek
s -
0.54
0.63
-0.7
90.
00
0.12
0.07
-0.3
40.
791.
460.
34
0.22
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
- 1.
071.
270.
310.
12
-0.2
8-1
.08
-1.2
30.
37-0
.02
0.81
1.
22
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-
0.30
0.17
0.16
-0.1
4 0.
020.
00-0
.12
0.03
0.00
-0.0
9 -0
.13
OD
JEA
I O
BU
A
- -0
.06
0.03
-0.0
30.
05
-0.3
7-0
.06
-0.4
30.
22-0
.27
-0.1
1 -0
.11
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE,
ELE
KTR
IN
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
- 1.
430.
13-1
1.38
0.06
0.
120.
770.
121.
3915
.06
0.68
0.
52
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E-
0.02
0.05
-0.0
6-0
.18
-0.0
20.
240.
03-0
.02
-0.1
3-0
.06
0.05
ZDR
AV
STV
O
- 0.
030.
02-0
.15
0.12
0.
05-0
.06
0.00
0.01
0.14
-0.6
4 0.
10
PRIJ
EV
OZ
- 0.
101.
222.
83-0
.23
1.77
2.60
0.72
3.72
0.03
-2.0
0 -1
.79
VE
ZE
- -0
.07
0.53
-0.0
4-0
.03
-0.1
1-0
.13
-0.0
1-0
.02
-0.0
410
.20
0.16
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
-
0.10
-0.0
4-0
.22
-0.1
6 -0
.12
-0.0
9-0
.12
0.23
-0.1
0-0
.04
0.01
OB
RA
ZOV
AN
JE
- 0.
000.
000.
000.
00
0.00
0.11
0.00
0.57
-0.1
80.
00
0.00
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
- -0
.01
0.07
-0.0
80.
00
0.21
-0.0
1-0
.02
-0.0
60.
14-0
.02
0.01
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
-
0.10
0.10
0.02
0.01
0.
050.
160.
000.
120.
250.
03
0.04
63
Tabe
la 2
(prv
i dio
) – I
ndek
s po
troš
aki
h ci
jena
u B
iH b
ez p
rivr
emen
ih u
man
jenj
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima
CO
ICO
P. G
odin
a 20
06.(
baza
inde
ksa
2005
=100
i st
ope
prom
jene
)
Jan-
06Fe
b-06
Mar
-06
Apr
-06
Maj
-06
Jun-
06Ju
l-06
Aug
-06
Sep-
06O
kt-0
6N
ov-0
6D
ec-0
6 20
06.
Op
i ind
eks
105.
9883
106.
4487
106.
5415
105.
6147
106.
5191
106.
2958
105.
6667
105.
5253
105.
6070
106.
3383
106.
3533
106.
5889
10
6.12
40
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
107.
6018
108.
5690
108.
9494
109.
7577
111.
2346
110.
4130
108.
1580
106.
8434
106.
7295
106.
5611
106.
8014
107.
5371
10
8.26
30
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
99
.772
599
.899
399
.984
710
0.15
9610
0.25
2510
0.01
5899
.980
710
0.02
0710
0.12
0799
.970
099
.938
810
0.05
15
100.
0139
O
DJE
A I
OB
UA
10
0.97
4710
0.87
5210
0.77
2099
.495
499
.278
399
.214
598
.903
798
.501
198
.526
698
.366
698
.037
697
.787
2 99
.227
7 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
11
7.12
7611
7.39
3211
7.42
9310
5.36
4310
5.58
8810
6.11
3710
6.57
8110
7.75
6410
8.82
8112
1.13
9012
1.52
2312
1.40
63
113.
0206
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
R
ED
OV
NO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E10
1.32
4810
1.41
9710
1.28
4710
1.20
7910
1.17
1110
1.12
1910
1.09
3610
1.07
7210
1.15
4910
1.16
9410
1.19
1810
1.05
40
101.
1893
ZDR
AV
STV
O
108.
8266
109.
0392
109.
0542
108.
8682
108.
8793
108.
9214
109.
0207
109.
0645
109.
0337
108.
9629
108.
9170
109.
2176
10
8.98
38
PRIJ
EV
OZ
103.
2029
103.
3791
102.
9027
103.
6764
106.
4933
106.
8908
107.
5531
108.
8964
108.
0447
104.
1896
103.
7238
103.
7206
10
5.22
28
VE
ZE
112.
5798
112.
7690
113.
0071
113.
9634
114.
8161
113.
6019
113.
5890
114.
2788
114.
2383
114.
2105
113.
6593
113.
6080
11
3.69
34
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
4.11
2610
4.39
0510
4.41
8010
4.20
1410
4.11
7010
4.11
5210
4.10
0810
4.12
6610
5.83
0910
5.93
0810
5.95
3110
6.04
35
104.
7784
O
BR
AZO
VA
NJE
10
0.83
9610
0.95
9410
1.12
5710
1.12
5710
1.01
8510
1.01
8510
1.06
0110
1.06
0110
2.42
2810
3.80
2810
3.98
6110
3.98
61
101.
8671
R
ES
TOR
AN
I I
HO
TELI
10
1.31
2810
2.37
7710
3.41
8210
3.80
7310
3.92
8810
3.91
3410
4.10
9910
4.24
5410
4.59
2110
4.89
4510
4.87
5110
4.98
13
103.
8714
R
AZL
IIT
E R
OB
E I
US
LUG
E
101.
0815
101.
3099
101.
2268
101.
2266
101.
3396
101.
3722
101.
3849
101.
3177
101.
4584
101.
5365
101.
4533
101.
5268
10
1.35
29
St
ope
prom
jene
M/M
-1
Op
i ind
eks
3.96
0.43
0.09
-0.8
70.
86-0
.21
-0.5
9-0
.13
0.08
0.69
0.01
0.22
-
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
6.48
0.90
0.35
0.74
1.35
-0.7
4-2
.04
-1.2
2-0
.11
-0.1
60.
230.
69
- A
LKO
HO
L I
DU
HA
N
-0.0
40.
130.
090.
170.
09-0
.24
-0.0
40.
040.
10-0
.15
-0.0
30.
11
- O
DJE
A I
OB
UA
1.
65-0
.10
-0.1
0-1
.27
-0.2
2-0
.06
-0.3
1-0
.41
0.03
-0.1
6-0
.33
-0.2
6 -
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE,
ELE
KTR
IN
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
6.12
0.23
0.03
-10.
270.
210.
500.
441.
110.
9911
.31
0.32
-0.1
0 -
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
R
ED
OV
NO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E1.
370.
09-0
.13
-0.0
8-0
.04
-0.0
5-0
.03
-0.0
20.
080.
010.
02-0
.14
-
ZDR
AV
STV
O
9.19
0.20
0.01
-0.1
70.
010.
040.
090.
04-0
.03
-0.0
6-0
.04
0.28
-
PRIJ
EV
OZ
0.87
0.17
-0.4
60.
752.
720.
370.
621.
25-0
.78
-3.5
7-0
.45
0.00
-
VE
ZE
3.85
0.17
0.21
0.85
0.75
-1.0
6-0
.01
0.61
-0.0
4-0
.02
-0.4
8-0
.05
- R
EK
RE
AC
IJA
I K
ULT
UR
A
4.34
0.27
0.03
-0.2
1-0
.08
0.00
-0.0
10.
021.
640.
090.
020.
09
- O
BR
AZO
VA
NJE
0.
540.
120.
160.
00-0
.11
0.00
0.04
0.00
1.35
1.35
0.18
0.00
-
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
1.20
1.05
1.02
0.38
0.12
-0.0
10.
190.
130.
330.
29-0
.02
0.10
-
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
0.
620.
23-0
.08
0.00
0.11
0.03
0.01
-0.0
70.
140.
08-0
.08
0.07
-
64
Tabe
la 2
(dru
gi d
io) –
Ind
eks
potr
oša
kih
cije
na u
BiH
bez
pri
vrem
enih
um
anje
nja
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
06.(
baza
inde
ksa
2005
=100
i st
ope
prom
jene
)
Stop
e pr
omje
ne M
/M-1
2 20
06.
Ja
n-06
Feb-
06M
ar-0
6A
pr-0
6M
aj-0
6Ju
n-06
Jul-0
6A
ug-0
6Se
p-06
Okt
-06
Nov
-06
Dec
-06
2005
.
Op
i ind
eks
7.15
7.04
6.46
6.37
7.29
6.93
6.23
6.45
5.69
4.89
4.55
4.55
6.
12
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
9.21
9.02
8.03
8.50
9.82
9.32
8.25
8.26
7.75
7.60
6.97
6.42
8.
26
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
0.
17-0
.01
-0.1
0-0
.08
0.15
-0.1
1-0
.14
0.02
0.09
-0.0
60.
000.
24
0.01
OD
JEA
I O
BU
A
0.51
0.47
0.34
-0.9
0-1
.17
-0.8
7-1
.13
-1.1
0-1
.29
-1.1
9-1
.41
-1.5
6 -0
.77
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE,
ELE
KTR
IN
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
13.9
712
.62
12.5
113
.91
14.0
814
.51
14.1
415
.26
14.8
111
.07
10.6
710
.00
13.0
2
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E1.
291.
371.
181.
171.
321.
291.
010.
971.
061.
211.
291.
10
1.19
ZDR
AV
STV
O
8.78
8.96
8.95
8.93
8.81
8.79
8.95
9.00
8.96
8.73
9.38
9.58
8.
98
PRIJ
EV
OZ
10.1
110
.19
8.36
6.17
9.30
7.80
5.72
6.28
1.67
-1.9
9-0
.43
1.38
5.
22
VE
ZE
14.7
114
.97
14.6
115
.63
16.5
415
.43
15.5
716
.28
16.2
616
.28
5.02
4.80
13
.69
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
3.
763.
944.
014.
024.
114.
234.
314.
465.
936.
136.
196.
28
4.78
OB
RA
ZOV
AN
JE
1.04
1.16
1.33
1.33
1.22
1.22
1.15
1.15
1.93
3.49
3.68
3.68
1.
87
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
1.42
2.50
3.47
3.94
4.06
3.83
4.03
4.19
4.60
4.76
4.77
4.87
3.
87
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
1.
501.
621.
441.
421.
531.
511.
361.
301.
321.
141.
031.
06
1.35
65
Tabe
la 3
–In
deks
pot
roša
kih
cije
na u
BiH
s p
rivr
emen
im u
man
jenj
ima
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
05.(
baza
inde
ksa
2005
=100
i st
ope
prom
jene
)
Jan-
05Fe
b-05
Mar
-05
Apr
-05
Maj
-05
Jun-
05Ju
l-05
Aug
-05
Sep-
05O
kt-0
5N
ov-0
5 D
ec-0
5 O
pi i
ndek
s 98
.947
899
.490
810
0.07
4399
.275
699
.244
299
.390
799
.442
599
.116
899
.900
710
1.39
9210
1.74
74
101.
9699
H
RA
NA
I B
EZA
LKO
HO
LNI
NA
PIC
I 98
.524
699
.595
010
0.84
8710
1.16
0910
1.27
1010
1.00
8699
.925
798
.685
399
.048
799
.023
099
.842
4 10
1.06
61
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
99
.591
899
.914
710
0.08
9310
0.25
1210
0.10
3910
0.08
1710
0.13
1910
0.00
8010
0.03
5010
0.03
1599
.946
0 99
.815
2
OD
JEA
I O
BU
A
100.
9178
100.
8288
100.
4342
100.
2497
100.
0999
100.
0279
99.5
923
99.2
363
99.5
673
99.7
604
99.7
630
99.5
225
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
10
2.79
6510
4.26
2510
4.39
9592
.522
292
.482
392
.591
393
.303
793
.511
094
.811
910
9.09
2310
9.82
98
110.
3970
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E10
0.11
7210
0.11
1910
0.12
4610
0.03
1399
.804
999
.778
410
0.06
2510
0.15
6010
0.05
7299
.985
699
.856
2 99
.914
3
ZDR
AV
STV
O
100.
0407
100.
0760
100.
0899
99.9
222
100.
0687
100.
1222
100.
0685
100.
0644
100.
0747
100.
2187
99.5
794
99.6
746
PRIJ
EV
OZ
93.7
033
93.8
229
94.9
509
97.6
505
97.4
332
99.1
597
101.
7373
102.
4667
106.
2775
106.
3056
104.
1762
10
2.31
63
VE
ZE
98.1
693
98.0
836
98.5
402
98.4
967
98.4
806
98.4
386
98.3
123
98.2
823
98.2
775
98.2
371
108.
2613
10
8.42
05
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
0.38
9810
0.47
4610
0.40
2510
0.16
9410
0.00
3399
.877
199
.819
599
.660
799
.873
399
.778
599
.768
1 99
.783
4
OB
RA
ZOV
AN
JE
99.8
005
99.8
005
99.8
005
99.8
005
99.8
005
99.8
005
99.9
087
99.9
087
100.
4831
100.
2987
100.
2987
10
0.29
87
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
99.8
923
99.8
803
99.9
230
99.8
770
99.8
770
100.
0844
100.
0751
100.
0532
99.9
928
100.
1295
100.
1047
10
0.11
08
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
99
.603
299
.705
399
.782
699
.806
199
.809
099
.858
710
0.02
6610
0.03
1710
0.10
7010
0.40
3510
0.41
10
100.
4552
St
ope
prom
jene
M/M
-1
O
pi i
ndek
s -
0.55
0.59
-0.8
0-0
.03
0.15
0.05
-0.3
30.
791.
500.
34
0.22
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
- 1.
091.
260.
310.
11-0
.26
-1.0
7-1
.24
0.37
-0.0
30.
83
1.23
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-
0.32
0.17
0.16
-0.1
5-0
.02
0.05
-0.1
20.
030.
00-0
.09
-0.1
3
OD
JEA
I O
BU
A
- -0
.09
-0.3
9-0
.18
-0.1
5-0
.07
-0.4
4-0
.36
0.33
0.19
0.00
-0
.24
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
-
1.43
0.13
-11.
38-0
.04
0.12
0.77
0.22
1.39
15.0
60.
68
0.52
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E-
-0.0
10.
01-0
.09
-0.2
3-0
.03
0.28
0.09
-0.1
0-0
.07
-0.1
3 0.
06
ZDR
AV
STV
O
- 0.
040.
01-0
.17
0.15
0.05
-0.0
50.
000.
010.
14-0
.64
0.10
PRIJ
EV
OZ
- 0.
131.
202.
84-0
.22
1.77
2.60
0.72
3.72
0.03
-2.0
0 -1
.79
VE
ZE
- -0
.09
0.47
-0.0
4-0
.02
-0.0
4-0
.13
-0.0
30.
00-0
.04
10.2
0 0.
15
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
-
0.08
-0.0
7-0
.23
-0.1
7-0
.13
-0.0
6-0
.16
0.21
-0.0
9-0
.01
0.02
OB
RA
ZOV
AN
JE
- 0.
000.
000.
000.
000.
000.
110.
000.
57-0
.18
0.00
0.
00
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
- -0
.01
0.04
-0.0
50.
000.
21-0
.01
-0.0
2-0
.06
0.14
-0.0
2 0.
01
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
-
0.10
0.08
0.02
0.00
0.05
0.17
0.01
0.08
0.30
0.01
0.
04
66
Tabe
la 4
(prv
i dio
) –In
deks
pot
roša
kih
cije
na u
BiH
s p
rivr
emen
im u
man
jenj
ima
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
06.(
baza
inde
ksa
2005
=100
i st
ope
prom
jene
)
Jan-
06Fe
b-06
Mar
-06
Apr
-06
Maj
-06
Jun-
06Ju
l-06
Aug
-06
Sep-
06O
kt-0
6N
ov-0
6D
ec-0
6 20
06.
Op
i ind
eks
105.
9016
106.
3301
106.
4229
105.
6217
106.
5151
106.
2737
105.
6051
105.
4238
105.
5216
106.
3090
106.
3685
106.
6317
10
6.07
71
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
107.
6084
108.
5617
108.
9493
109.
7706
111.
2430
110.
4208
108.
1597
106.
8369
106.
7272
106.
5677
106.
8103
107.
5497
10
8.26
71
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
99
.778
999
.905
899
.991
210
0.16
6210
0.25
9110
0.02
2499
.986
310
0.02
7310
0.12
7299
.976
799
.944
210
0.05
81
100.
0203
O
DJE
A I
OB
UA
99
.608
599
.014
698
.885
199
.354
799
.364
199
.172
997
.888
497
.146
397
.419
698
.364
798
.338
998
.208
3 98
.563
8 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
11
7.15
3911
7.42
0811
7.45
6910
5.38
9610
5.45
1910
5.97
7110
6.60
3810
7.78
2410
8.85
4412
1.16
7712
1.55
1112
1.43
50
113.
0204
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
R
ED
OV
NO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E10
1.22
5210
1.35
3210
1.23
3610
1.29
1610
1.18
4310
0.98
5310
1.06
2210
1.05
5110
1.19
1410
0.99
5210
1.09
5210
1.08
10
101.
1461
ZDR
AV
STV
O
108.
8218
109.
0111
109.
0214
108.
8403
108.
8434
108.
8965
108.
9970
109.
0389
109.
0100
108.
9387
108.
8929
109.
1953
10
8.95
89
PRIJ
EV
OZ
103.
2074
103.
3837
102.
9073
103.
6811
106.
4979
106.
8954
107.
5372
108.
7579
107.
9088
104.
0645
103.
7091
103.
7251
10
5.18
96
VE
ZE
112.
5126
112.
7563
112.
9548
113.
9861
114.
8284
113.
6029
113.
5895
114.
2863
114.
1327
114.
1084
113.
6265
113.
6399
11
3.66
87
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
4.09
4410
4.35
3510
4.36
5010
4.22
0610
4.13
5710
4.14
9510
4.08
9510
4.10
3110
5.77
5410
5.91
6510
5.94
6010
6.08
47
104.
7695
O
BR
AZO
VA
NJE
10
0.83
9810
0.95
9610
1.12
5910
1.12
5910
1.01
8610
1.01
8610
1.06
0310
1.06
0310
2.42
2810
3.80
2910
3.98
6210
3.98
62
101.
8673
R
ES
TOR
AN
I I
HO
TELI
10
1.31
5710
2.38
0610
3.42
0910
3.81
0110
3.93
0110
3.91
4010
4.10
9610
4.24
8210
4.59
4710
4.89
7210
4.87
7810
4.98
41
103.
8736
R
AZL
IIT
E R
OB
E I
US
LUG
E
101.
0980
101.
3267
101.
2435
101.
2052
101.
3116
101.
3663
101.
4017
101.
3205
101.
4492
101.
5176
101.
4548
101.
5476
10
1.35
36
St
ope
prom
jene
M/M
-1
Op
i ind
eks
3.86
0.40
0.09
-0.7
50.
85-0
.23
-0.6
3-0
.17
0.09
0.75
0.06
0.25
-
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
6.47
0.89
0.36
0.75
1.34
-0.7
4-2
.05
-1.2
2-0
.10
-0.1
50.
230.
69
- A
LKO
HO
L I
DU
HA
N
-0.0
40.
130.
090.
180.
09-0
.24
-0.0
40.
040.
10-0
.15
-0.0
30.
11
- O
DJE
A I
OB
UA
0.
09-0
.60
-0.1
30.
470.
01-0
.19
-1.3
0-0
.76
0.28
0.97
-0.0
3-0
.13
- S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
6.
120.
230.
03-1
0.27
0.06
0.50
0.59
1.11
0.99
11.3
10.
32-0
.10
-
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
R
ED
OV
NO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E1.
310.
13-0
.12
0.06
-0.1
1-0
.20
0.08
-0.0
10.
13-0
.19
0.10
-0.0
1 -
ZDR
AV
STV
O
9.18
0.17
0.01
-0.1
70.
000.
050.
090.
04-0
.03
-0.0
7-0
.04
0.28
-
PRIJ
EV
OZ
0.87
0.17
-0.4
60.
752.
720.
370.
601.
14-0
.78
-3.5
6-0
.34
0.02
-
VE
ZE
3.77
0.22
0.18
0.91
0.74
-1.0
7-0
.01
0.61
-0.1
3-0
.02
-0.4
20.
01
- R
EK
RE
AC
IJA
I K
ULT
UR
A
4.32
0.25
0.01
-0.1
4-0
.08
0.01
-0.0
60.
011.
610.
130.
030.
13
- O
BR
AZO
VA
NJE
0.
540.
120.
160.
00-0
.11
0.00
0.04
0.00
1.35
1.35
0.18
0.00
-
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
1.20
1.05
1.02
0.38
0.12
-0.0
20.
190.
130.
330.
29-0
.02
0.10
-
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
0.
640.
23-0
.08
-0.0
40.
110.
050.
03-0
.08
0.13
0.07
-0.0
60.
09
-
67
Tabe
la 4
(dru
gi d
io) –
Inde
ks p
otro
šaki
h ci
jena
u B
iH s
pri
vrem
enim
um
anje
njim
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2006
.(ba
za in
deks
a 20
05=1
00 i
stop
e pr
omje
ne)
Stop
e pr
omje
ne M
/M-1
2 20
06.
Ja
n-06
Feb-
06M
ar-0
6A
pr-0
6M
aj-0
6 Ju
n-06
Jul-0
6A
ug-0
6Se
p-06
Okt
-06
Nov
-06
Dec
-06
2005
. O
pi i
ndek
s 7.
036.
876.
346.
397.
33
6.93
6.20
6.36
5.63
4.84
4.54
4.57
6.
08
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
9.22
9.00
8.03
8.51
9.85
9.
328.
248.
267.
757.
626.
986.
42
8.27
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
0.
19-0
.01
-0.1
0-0
.08
0.16
-0
.06
-0.1
50.
020.
09-0
.05
0.00
0.24
0.
02
OD
JEA
I O
BU
A
-1.3
0-1
.80
-1.5
4-0
.89
-0.7
4 -0
.85
-1.7
1-2
.11
-2.1
6-1
.40
-1.4
3-1
.32
-1.4
4 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
13
.97
12.6
212
.51
13.9
114
.02
14.4
614
.25
15.2
614
.81
11.0
710
.67
10.0
0 13
.02
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E1.
111.
241.
111.
261.
38
1.21
1.00
0.90
1.13
1.01
1.24
1.17
1.
15
ZDR
AV
STV
O
8.78
8.93
8.92
8.93
8.77
8.
768.
928.
978.
938.
709.
359.
55
8.96
PRIJ
EV
OZ
10.1
410
.19
8.38
6.18
9.30
7.
805.
706.
141.
53-2
.11
-0.4
51.
38
5.19
VE
ZE
14.6
114
.96
14.6
315
.73
16.6
0 15
.40
15.5
416
.28
16.1
316
.16
4.96
4.81
13
.67
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
3.
693.
863.
954.
044.
13
4.28
4.28
4.46
5.91
6.15
6.19
6.31
4.
77
OB
RA
ZOV
AN
JE
1.04
1.16
1.33
1.33
1.22
1.
221.
151.
151.
933.
493.
683.
68
1.87
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
1.42
2.50
3.50
3.94
4.06
3.
834.
034.
194.
604.
764.
774.
87
3.87
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
1.
501.
631.
461.
401.
51
1.51
1.37
1.29
1.34
1.11
1.04
1.09
1.
35
68
Tabe
la 5
–In
deks
pot
roša
kih
cije
na u
FB
iH b
ez p
rivr
emen
ih u
man
jenj
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2005
.(ba
za in
deks
a 20
05=1
00 i
stop
e pr
omje
ne)
Ja
n-05
Feb-
05M
ar-0
5A
pr-0
5M
aj-0
5 Ju
n-05
Jul-0
5A
ug-0
5Se
p-05
Okt
-05
Nov
-05
Dec
-05
Op
i ind
eks
99.1
876
99.5
320
100.
0817
99.2
787
99.1
033
99.3
901
99.6
629
99.3
190
99.9
546
101.
2106
101.
4967
10
1.78
28
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
98.9
893
99.9
124
101.
0048
101.
1815
100.
8415
10
0.67
3999
.970
698
.770
099
.169
798
.935
399
.586
7 10
0.96
43
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
99
.885
399
.987
699
.989
610
0.01
8499
.941
1 10
0.01
5610
0.06
2299
.958
510
0.04
4410
0.04
2210
0.04
15
100.
0136
O
DJE
A I
OB
UA
99
.694
899
.633
399
.567
099
.639
399
.750
3 99
.799
099
.938
399
.948
010
0.41
6810
0.54
7310
0.51
64
100.
5493
S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, ELE
KTR
IN
AE
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
103.
9702
104.
0714
104.
4372
92.0
621
92.1
361
93.2
139
94.0
935
94.1
338
95.2
275
108.
7471
108.
9690
10
8.93
81
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E10
0.12
6310
0.13
4410
0.13
2110
0.11
1499
.831
9 99
.813
399
.977
010
0.04
4510
0.04
3699
.931
099
.928
1 99
.926
7
ZDR
AV
STV
O
99.8
455
99.8
455
99.8
455
99.7
538
99.7
913
99.8
541
99.8
895
99.9
915
99.9
915
100.
1214
100.
4688
10
0.60
14
PRIJ
EV
OZ
94.0
283
94.1
439
95.3
394
97.9
993
97.6
420
99.3
906
102.
3669
102.
7797
105.
5653
105.
6303
103.
3008
10
1.81
36
VE
ZE
98.5
608
98.5
052
98.4
901
98.4
250
98.4
250
98.4
250
98.3
893
98.3
768
98.3
580
98.2
996
107.
8774
10
7.86
77
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
0.38
7710
0.46
8510
0.39
1010
0.14
0410
0.02
90
99.9
117
99.9
194
99.8
134
99.8
500
99.6
825
99.6
897
99.7
167
OB
RA
ZOV
AN
JE
100.
1764
100.
1764
100.
1764
100.
1764
100.
1764
10
0.17
6410
0.17
6410
0.17
6499
.863
899
.574
999
.574
9 99
.574
9 R
ES
TOR
AN
I I
HO
TELI
99
.811
299
.811
299
.792
899
.792
899
.792
8 10
0.09
3610
0.08
4010
0.05
0810
0.05
7310
0.25
6310
0.22
53
100.
2319
R
AZL
IIT
E R
OB
E I
US
LUG
E
99.5
387
99.5
768
99.5
524
99.7
540
99.7
846
99.8
084
100.
0540
100.
1517
100.
2176
100.
3532
100.
5763
10
0.63
21
St
ope
prom
jene
M/M
-1
O
pi i
ndek
s -
0.35
0.55
-0.8
0-0
.18
0.29
0.27
-0.3
50.
641.
260.
28
0.28
H
RA
NA
I B
EZA
LKO
HO
LNI
NA
PIC
I -
0.93
1.09
0.17
-0.3
4 -0
.17
-0.7
0-1
.20
0.40
-0.2
40.
66
1.38
A
LKO
HO
L I
DU
HA
N
- 0.
100.
000.
03-0
.08
0.07
0.05
-0.1
00.
090.
000.
00
-0.0
3 O
DJE
A I
OB
UA
-
-0.0
6-0
.07
0.07
0.11
0.
050.
140.
010.
470.
13-0
.03
0.03
S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, ELE
KTR
IN
AE
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
- 0.
100.
35-1
1.85
0.08
1.
170.
940.
041.
1614
.20
0.20
-0
.03
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E-
0.01
0.00
-0.0
2-0
.28
-0.0
20.
160.
070.
00-0
.11
0.00
0.
00
ZDR
AV
STV
O
- 0.
000.
00-0
.09
0.04
0.
060.
040.
100.
000.
130.
35
0.13
PR
IJE
VO
Z -
0.12
1.27
2.79
-0.3
6 1.
792.
990.
402.
710.
06-2
.21
-1.4
4 V
EZE
-
-0.0
6-0
.02
-0.0
70.
00
0.00
-0.0
4-0
.01
-0.0
2-0
.06
9.74
-0
.01
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
-
0.08
-0.0
8-0
.25
-0.1
1 -0
.12
0.01
-0.1
10.
04-0
.17
0.01
0.
03
OB
RA
ZOV
AN
JE
- 0.
000.
000.
000.
00
0.00
0.00
0.00
-0.3
1-0
.29
0.00
0.
00
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
- 0.
00-0
.02
0.00
0.00
0.
30-0
.01
-0.0
30.
010.
20-0
.03
0.01
R
AZL
IIT
E R
OB
E I
US
LUG
E
- 0.
04-0
.02
0.20
0.03
0.
020.
250.
100.
070.
140.
22
0.06
69
Tabe
la 6
(prv
i dio
) –In
deks
pot
roša
kih
cije
na u
FB
iH b
ez p
rivr
emen
ih u
man
jenj
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2006
.(ba
za in
deks
a 2
005=
100
i st
ope
prom
jene
)
Jan-
06Fe
b-06
Mar
-06
Apr
-06
Maj
-06
Jun-
06
Jul-0
6A
ug-0
6Se
p-06
Okt
-06
Nov
-06
Dec
-06
2006
. O
pi i
ndek
s 10
5.75
7810
6.15
0810
6.05
8210
5.48
9010
6.44
1210
6.40
49
105.
8271
105.
6375
105.
6298
105.
8831
106.
0718
106.
3431
10
5.97
45
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
107.
5067
108.
2974
108.
2143
108.
6915
110.
3092
109.
9720
10
7.88
1610
6.41
9510
6.12
4910
5.90
1510
6.42
7110
7.35
92
107.
7587
A
LKO
HO
L I
DU
HA
N
100.
1946
100.
3037
100.
5693
100.
7686
100.
7854
100.
7385
10
0.82
0810
0.89
7510
0.96
7210
0.88
3710
0.89
9410
0.91
00
100.
7282
O
DJE
A I
OB
UA
10
2.10
1410
2.03
3010
2.12
4910
1.32
2310
1.31
7810
1.35
48
100.
8880
100.
7682
100.
9444
100.
7021
100.
3622
100.
2289
10
1.17
90
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE,
ELE
KTR
IN
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
114.
9329
115.
1815
115.
1574
107.
2580
108.
0124
108.
9200
10
8.95
1111
0.51
9711
0.94
3311
8.42
9211
9.12
4211
8.90
69
113.
0281
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
R
ED
OV
NO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E10
1.41
1110
1.59
5110
1.06
6410
1.09
5410
1.14
4710
1.21
79
101.
2307
101.
2666
101.
2509
101.
2605
101.
2370
101.
0390
10
1.23
46
ZDR
AV
STV
O
110.
0561
110.
8494
110.
5151
110.
2403
110.
3259
110.
1450
11
0.22
2311
0.29
4911
0.21
5011
0.17
3111
0.00
1510
9.99
67
110.
2529
PR
IJE
VO
Z 10
3.77
6210
3.68
1710
3.35
8510
3.85
5410
6.28
1310
6.82
10
107.
9649
108.
6327
107.
3803
104.
1462
104.
0318
103.
9408
10
5.32
26
VE
ZE
111.
2562
111.
2602
111.
2078
111.
2109
111.
2096
108.
7066
10
8.70
6611
0.11
9711
0.11
8411
0.06
5510
9.87
3710
9.78
53
110.
2934
R
EK
RE
AC
IJA
I K
ULT
UR
A
102.
9089
102.
7608
102.
3285
102.
2743
102.
2038
102.
1855
10
2.24
3910
2.42
2410
5.73
9810
6.03
2110
6.06
0610
6.18
92
103.
6125
O
BR
AZO
VA
NJE
10
0.03
6410
0.03
6410
0.03
6410
0.03
6499
.829
199
.829
1 99
.829
199
.829
110
2.56
4610
2.91
2310
2.91
2310
2.91
23
100.
8970
R
ES
TOR
AN
I I
HO
TELI
10
0.31
2210
1.96
9410
3.75
0810
4.43
4710
4.47
2810
4.46
60
104.
5596
104.
6499
105.
1630
105.
6504
105.
7206
105.
9421
10
4.25
76
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
10
1.09
9210
1.25
8610
0.99
7310
1.09
0310
1.27
3410
1.32
47
101.
3085
101.
4284
101.
4959
101.
4733
101.
3321
101.
3599
10
1.28
68
St
ope
prom
jene
M/M
-1
Op
i ind
eks
3.91
0.37
-0.0
9-0
.54
0.90
-0.0
3 -0
.54
-0.1
8-0
.01
0.24
0.18
0.26
-
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
6.48
0.74
-0.0
80.
441.
49-0
.31
-1.9
0-1
.36
-0.2
8-0
.21
0.50
0.88
-
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
0.
180.
110.
260.
200.
02-0
.05
0.08
0.08
0.07
-0.0
80.
020.
01
- O
DJE
A I
OB
UA
1.
54-0
.07
0.09
-0.7
90.
000.
04
-0.4
6-0
.12
0.17
-0.2
4-0
.34
-0.1
3 -
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE,
ELE
KTR
IN
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
5.50
0.22
-0.0
2-6
.86
0.70
0.84
0.
031.
440.
386.
750.
59-0
.18
-
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
R
ED
OV
NO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E1.
490.
18-0
.52
0.03
0.05
0.07
0.
010.
04-0
.02
0.01
-0.0
2-0
.20
-
ZDR
AV
STV
O
9.40
0.72
-0.3
0-0
.25
0.08
-0.1
6 0.
070.
07-0
.07
-0.0
4-0
.16
0.00
-
PRIJ
EV
OZ
1.93
-0.0
9-0
.31
0.48
2.34
0.51
1.
070.
62-1
.15
-3.0
1-0
.11
-0.0
9 -
VE
ZE
3.14
0.00
-0.0
50.
000.
00-2
.25
0.00
1.30
0.00
-0.0
5-0
.17
-0.0
8 -
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
3.
20-0
.14
-0.4
2-0
.05
-0.0
7-0
.02
0.06
0.17
3.24
0.28
0.03
0.12
-
OB
RA
ZOV
AN
JE
0.46
0.00
0.00
0.00
-0.2
10.
00
0.00
0.00
2.74
0.34
0.00
0.00
-
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
0.08
1.65
1.75
0.66
0.04
-0.0
1 0.
090.
090.
490.
460.
070.
21
- R
AZL
IIT
E R
OB
E I
US
LUG
E
0.46
0.16
-0.2
60.
090.
180.
05
-0.0
20.
120.
07-0
.02
-0.1
40.
03
-
70
Tabe
la 6
(dru
gi d
io)
–Ind
eks
potr
oša
kih
cije
na u
FB
iH b
ez p
rivr
emen
ih u
man
jenj
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2006
.(ba
za in
deks
a 20
05=1
00 i
stop
e pr
omje
ne)
Stop
e pr
omje
ne M
/M-1
2 20
06.
Ja
n-06
Feb-
06M
ar-0
6A
pr-0
6M
aj-0
6Ju
n-06
Jul-0
6A
ug-0
6Se
p-06
Okt
-06
Nov
-06
Dec
-06
2005
.
Op
i ind
eks
6.62
6.65
5.97
6.26
7.40
7.06
6.19
6.36
5.68
4.62
4.51
4.48
5.97
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
8.60
8.39
7.14
7.42
9.39
9.24
7.91
7.74
7.01
7.04
6.87
6.33
7.76
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
0.
310.
320.
580.
750.
840.
720.
760.
940.
920.
840.
860.
900.
73
OD
JEA
I O
BU
A
2.41
2.41
2.57
1.69
1.57
1.56
0.95
0.82
0.53
0.15
-0.1
5-0
.32
1.18
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE,
ELE
KTR
IN
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
10.5
410
.68
10.2
616
.51
17.2
316
.85
15.7
917
.41
16.5
08.
909.
329.
1513
.03
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E1.
281.
460.
930.
981.
321.
411.
251.
221.
211.
331.
311.
111.
23
ZDR
AV
STV
O
10.2
311
.02
10.6
910
.51
10.5
610
.31
10.3
410
.30
10.2
210
.04
9.49
9.34
10.2
5
PRIJ
EV
OZ
10.3
710
.13
8.41
5.98
8.85
7.48
5.47
5.69
1.72
-1.4
00.
712.
095.
32
VE
ZE
12.8
812
.95
12.9
112
.99
12.9
910
.45
10.4
911
.94
11.9
611
.97
1.85
1.78
10.2
9
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
2.
512.
281.
932.
132.
172.
282.
332.
615.
906.
376.
396.
493.
61
OB
RA
ZOV
AN
JE
-0.1
4-0
.14
-0.1
4-0
.14
-0.3
5-0
.35
-0.3
5-0
.35
2.70
3.35
3.35
3.35
0.90
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
0.50
2.16
3.97
4.65
4.69
4.37
4.47
4.60
5.10
5.38
5.48
5.70
4.26
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
1.
571.
691.
451.
341.
491.
521.
251.
271.
281.
120.
750.
721.
29
71
Tabe
la 7
–In
deks
pot
roša
kih
cije
na u
FB
iH s
pri
vrem
enim
um
anje
njim
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2005
.(ba
za in
deks
a 20
05=1
00 i
stop
e pr
omje
ne)
Ja
n-05
Feb-
05M
ar-0
5A
pr-0
5M
aj-0
5Ju
n-05
Jul-0
5A
ug-0
5Se
p-05
Okt
-05
Nov
-05
Dec
-05
Op
i ind
eks
99.1
823
99.5
327
100.
0824
99.2
794
99.1
040
99.3
885
99.6
636
99.3
196
99.9
553
101.
2113
101.
4975
10
1.78
35
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
98.9
899
99.9
130
101.
0054
101.
1821
100.
8421
100.
6675
99.9
712
98.7
705
99.1
702
98.9
359
99.5
873
100.
9649
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
99
.885
399
.987
699
.989
610
0.01
8499
.941
110
0.01
5610
0.06
2299
.958
510
0.04
4410
0.04
2210
0.04
15
100.
0136
OD
JEA
I O
BU
A
99.6
088
99.6
411
99.5
747
99.6
471
99.7
581
99.8
068
99.9
461
99.9
558
100.
4247
100.
5552
100.
5243
10
0.55
72
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
10
3.97
0210
4.07
1410
4.43
7292
.062
192
.136
193
.213
994
.093
594
.133
895
.227
510
8.74
7110
8.96
90
108.
9381
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E10
0.12
6310
0.13
4410
0.13
2110
0.11
1499
.831
999
.813
399
.977
010
0.04
4510
0.04
3699
.931
099
.928
1 99
.926
7
ZDR
AV
STV
O
99.8
455
99.8
455
99.8
455
99.7
538
99.7
913
99.8
541
99.8
895
99.9
915
99.9
915
100.
1214
100.
4688
10
0.60
14
PRIJ
EV
OZ
94.0
283
94.1
439
95.3
394
97.9
993
97.6
420
99.3
906
102.
3669
102.
7797
105.
5653
105.
6303
103.
3008
10
1.81
36
VE
ZE
98.5
608
98.5
052
98.4
901
98.4
250
98.4
250
98.4
250
98.3
893
98.3
768
98.3
580
98.2
996
107.
8774
10
7.86
77
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
0.38
7710
0.46
8510
0.39
1010
0.14
0410
0.02
9099
.911
799
.919
499
.813
499
.850
099
.682
599
.689
7 99
.716
7
OB
RA
ZOV
AN
JE
100.
1764
100.
1764
100.
1764
100.
1764
100.
1764
100.
1764
100.
1764
100.
1764
99.8
638
99.5
749
99.5
749
99.5
749
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
99.8
112
99.8
112
99.7
928
99.7
928
99.7
928
100.
0936
100.
0840
100.
0508
100.
0573
100.
2563
100.
2253
10
0.23
19
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
99
.538
799
.576
899
.552
499
.754
099
.784
699
.808
410
0.05
4010
0.15
1710
0.21
7610
0.35
3210
0.57
63
100.
6321
St
ope
prom
jene
M/M
-1
O
pi i
ndek
s -
0.35
0.55
-0.8
0-0
.18
0.29
0.28
-0.3
50.
641.
260.
28
0.28
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
- 0.
931.
090.
17-0
.34
-0.1
7-0
.69
-1.2
00.
40-0
.24
0.66
1.
38
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-
0.10
0.00
0.03
-0.0
80.
070.
05-0
.10
0.09
0.00
0.00
-0
.03
OD
JEA
I O
BU
A
- 0.
03-0
.07
0.07
0.11
0.05
0.14
0.01
0.47
0.13
-0.0
3 0.
03
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
-
0.10
0.35
-11.
850.
081.
170.
940.
041.
1614
.20
0.20
-0
.03
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E-
0.01
0.00
-0.0
2-0
.28
-0.0
20.
160.
070.
00-0
.11
0.00
0.
00
ZDR
AV
STV
O
- 0.
000.
00-0
.09
0.04
0.06
0.04
0.10
0.00
0.13
0.35
0.
13
PRIJ
EV
OZ
- 0.
121.
272.
79-0
.36
1.79
2.99
0.40
2.71
0.06
-2.2
1 -1
.44
VE
ZE
- -0
.06
-0.0
2-0
.07
0.00
0.00
-0.0
4-0
.01
-0.0
2-0
.06
9.74
-0
.01
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
-
0.08
-0.0
8-0
.25
-0.1
1-0
.12
0.01
-0.1
10.
04-0
.17
0.01
0.
03
OB
RA
ZOV
AN
JE
- 0.
000.
000.
000.
000.
000.
000.
00-0
.31
-0.2
90.
00
0.00
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
- 0.
00-0
.02
0.00
0.00
0.30
-0.0
1-0
.03
0.01
0.20
-0.0
3 0.
01
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
-
0.04
-0.0
20.
200.
030.
020.
250.
100.
070.
140.
22
0.06
72
Tabe
la 8
(prv
i dio
) –In
deks
pot
roša
kih
cije
na u
FB
iH s
pri
vrem
enim
um
anje
njim
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2006
.(ba
za in
deks
a 20
05=1
00 i
stop
e pr
omje
ne)
Ja
n-06
Feb-
06M
ar-0
6A
pr-0
6M
aj-0
6Ju
n-06
Ju
l-06
Aug
-06
Sep-
06O
kt-0
6N
ov-0
6D
ec-0
6 20
06.
Op
i ind
eks
105.
6776
106.
0334
105.
9460
105.
4578
106.
4009
106.
3371
10
5.68
0210
5.46
4110
5.47
7810
5.79
3810
6.02
1710
6.32
95
105.
8850
H
RA
NA
I B
EZA
LKO
HO
LNI
NA
PIC
I 10
7.50
7310
8.29
7810
8.21
4810
8.69
1911
0.30
9710
9.97
23
107.
8819
106.
4198
106.
1254
105.
9019
106.
4276
107.
3598
10
7.75
92
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
10
0.19
4710
0.30
3810
0.56
9510
0.76
8810
0.78
5610
0.73
86
100.
8209
100.
8977
100.
9674
100.
8839
100.
8996
100.
9102
10
0.72
84
OD
JEA
I O
BU
A
100.
7949
100.
1887
100.
3463
100.
8349
100.
7707
100.
5586
99
.002
298
.493
299
.020
110
0.16
0610
0.20
8310
0.11
62
100.
0412
S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
11
4.93
2911
5.18
1511
5.15
7510
7.25
7710
8.01
2110
8.91
96
108.
9508
110.
5194
110.
9431
118.
4294
119.
1244
118.
9071
11
3.02
80
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
R
ED
OV
NO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E10
1.41
1310
1.59
5210
1.06
6510
1.09
5510
1.07
6410
1.03
01
101.
0429
101.
0589
101.
1554
100.
7622
100.
8649
100.
9724
10
1.09
43
ZDR
AV
STV
O
110.
1371
110.
8788
110.
5419
110.
2645
110.
3509
110.
1683
11
0.24
6311
0.31
9611
0.23
9111
0.19
6711
0.02
3711
0.01
87
110.
2821
PR
IJE
VO
Z 10
3.77
6210
3.68
1610
3.35
8510
3.85
5310
6.28
1310
6.82
10
107.
9244
108.
5922
107.
3398
104.
1462
104.
0318
103.
9408
10
5.31
24
VE
ZE
111.
2561
111.
2602
111.
2077
111.
2108
111.
2095
108.
7062
10
8.70
6211
0.11
4210
9.86
0110
9.81
2610
9.73
7810
9.78
52
110.
2389
R
EK
RE
AC
IJA
I K
ULT
UR
A
102.
9282
102.
7609
102.
3488
102.
2947
102.
2243
102.
1716
10
2.13
1110
2.30
6810
5.57
1010
5.95
0710
5.98
1910
6.18
36
103.
5711
O
BR
AZO
VA
NJE
10
0.03
6410
0.03
6410
0.03
6410
0.03
6499
.829
199
.829
1 99
.829
199
.829
110
2.56
4610
2.91
2110
2.91
2110
2.91
21
100.
8969
R
ES
TOR
AN
I I
HO
TELI
10
0.31
2210
1.96
9410
3.75
0910
4.43
4810
4.47
2810
4.46
60
104.
5595
104.
6499
105.
1630
105.
6508
105.
7209
105.
9424
10
4.25
77
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
10
1.09
9110
1.25
8610
0.99
7310
1.09
0310
1.27
3410
1.32
47
101.
3009
101.
4207
101.
4882
101.
4733
101.
3321
101.
3598
10
1.28
49
St
ope
prom
jene
M/M
-1
Op
i ind
eks
3.83
0.34
-0.0
8-0
.46
0.89
-0.0
6 -0
.62
-0.2
00.
010.
300.
220.
29
- H
RA
NA
I B
EZA
LKO
HO
LNI
NA
PIC
I 6.
480.
74-0
.08
0.44
1.49
-0.3
1 -1
.90
-1.3
6-0
.28
-0.2
10.
500.
88
- A
LKO
HO
L I
DU
HA
N
0.18
0.11
0.26
0.20
0.02
-0.0
5 0.
080.
080.
07-0
.08
0.02
0.01
-
OD
JEA
I O
BU
A
0.24
-0.6
00.
160.
49-0
.06
-0.2
1 -1
.55
-0.5
10.
531.
150.
05-0
.09
- S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
5.
500.
22-0
.02
-6.8
60.
700.
84
0.03
1.44
0.38
6.75
0.59
-0.1
8 -
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
R
ED
OV
NO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E1.
490.
18-0
.52
0.03
-0.0
2-0
.05
0.01
0.02
0.10
-0.3
90.
100.
11
-
ZDR
AV
STV
O
9.48
0.67
-0.3
0-0
.25
0.08
-0.1
7 0.
070.
07-0
.07
-0.0
4-0
.16
0.00
-
PRIJ
EV
OZ
1.93
-0.0
9-0
.31
0.48
2.34
0.51
1.
030.
62-1
.15
-2.9
8-0
.11
-0.0
9 -
VE
ZE
3.14
0.00
-0.0
50.
000.
00-2
.25
0.00
1.30
-0.2
3-0
.04
-0.0
70.
04
- R
EK
RE
AC
IJA
I K
ULT
UR
A
3.22
-0.1
6-0
.40
-0.0
5-0
.07
-0.0
5 -0
.04
0.17
3.19
0.36
0.03
0.19
-
OB
RA
ZOV
AN
JE
0.46
0.00
0.00
0.00
-0.2
10.
00
0.00
0.00
2.74
0.34
0.00
0.00
-
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
0.08
1.65
1.75
0.66
0.04
-0.0
1 0.
090.
090.
490.
460.
070.
21
- R
AZL
IIT
E R
OB
E I
US
LUG
E
0.46
0.16
-0.2
60.
090.
180.
05
-0.0
20.
120.
07-0
.01
-0.1
40.
03
-
73
Tabe
la 8
(dru
gi d
io) –
Inde
ks p
otro
šaki
h ci
jena
u F
BiH
s p
rivr
emen
im u
man
jenj
ima
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
06.(
baza
inde
ksa
2005
=100
i st
ope
prom
jene
)
Stop
e pr
omje
ne M
/M-1
2 20
06.
Ja
n-06
Feb-
06M
ar-0
6A
pr-0
6M
aj-0
6 Ju
n-06
Jul-0
6A
ug-0
6Se
p-06
Okt
-06
Nov
-06
Dec
-06
2005
. O
pi i
ndek
s 6.
556.
535.
866.
227.
36
6.99
6.04
6.19
5.52
4.53
4.46
4.47
5.
89
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
8.60
8.39
7.14
7.42
9.39
9.
247.
917.
747.
017.
046.
876.
33
7.76
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
0.
310.
320.
580.
750.
84
0.72
0.76
0.94
0.92
0.84
0.86
0.90
0.
73
OD
JEA
I O
BU
A
1.19
0.55
0.77
1.19
1.02
0.
75-0
.94
-1.4
6-1
.40
-0.3
9-0
.31
-0.4
4 0.
04
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE,
ELE
KTR
IN
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
10.5
410
.68
10.2
616
.51
17.2
3 16
.85
15.7
917
.41
16.5
08.
909.
329.
15
13.0
3
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E1.
281.
460.
930.
981.
25
1.22
1.07
1.01
1.11
0.83
0.94
1.05
1.
09
ZDR
AV
STV
O
10.3
111
.05
10.7
110
.54
10.5
8 10
.33
10.3
710
.33
10.2
510
.06
9.51
9.36
10
.28
PRIJ
EV
OZ
10.3
710
.13
8.41
5.98
8.85
7.
485.
435.
661.
68-1
.40
0.71
2.09
5.
31
VE
ZE
12.8
812
.95
12.9
112
.99
12.9
9 10
.45
10.4
911
.93
11.6
911
.71
1.72
1.78
10
.24
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
2.
532.
281.
952.
152.
19
2.26
2.21
2.50
5.73
6.29
6.31
6.49
3.
57
OB
RA
ZOV
AN
JE
-0.1
4-0
.14
-0.1
4-0
.14
-0.3
5 -0
.35
-0.3
5-0
.35
2.70
3.35
3.35
3.35
0.
90
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
0.50
2.16
3.97
4.65
4.69
4.
374.
474.
605.
105.
385.
485.
70
4.26
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
1.
571.
691.
451.
341.
49
1.52
1.25
1.27
1.27
1.12
0.75
0.72
1.
28
74
Tabe
la 9
–In
deks
pot
roša
kih
cije
na u
RS
bez
priv
rem
enih
um
anje
nja
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
05.(
baza
inde
ksa
2005
=100
i st
ope
prom
jene
)
Ja
n-05
Feb-
05M
ar-0
5A
pr-0
5M
aj-0
5Ju
n-05
Jul-0
5A
ug-0
5Se
p-05
Okt
-05
Nov
-05
Dec
-05
Op
i ind
eks
98.3
797
99.2
640
100.
0295
99.2
529
99.4
778
99.4
474
99.1
700
98.8
451
99.9
464
101.
7134
102.
1693
10
2.30
46
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
97.6
246
98.9
262
100.
5305
100.
9914
101.
7599
101.
6561
99.8
803
98.6
157
98.9
484
99.3
377
100.
4072
10
1.32
19
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
99
.133
899
.749
610
0.28
3010
0.61
2010
0.36
6710
0.30
9510
0.22
9710
0.06
8699
.972
699
.997
899
.784
0 99
.492
7
OD
JEA
I O
BU
A
101.
9125
101.
8625
102.
0652
101.
8405
101.
7845
100.
6151
100.
1883
98.9
184
98.6
859
97.6
454
97.4
292
97.0
524
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
10
0.70
3110
4.32
2110
4.11
5093
.319
393
.345
091
.983
792
.482
992
.703
994
.410
410
9.31
5811
0.89
51
112.
4037
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E99
.865
999
.902
810
0.05
5499
.908
699
.893
799
.878
410
0.27
6310
0.22
0610
0.17
4210
0.01
4599
.830
4 99
.979
3
ZDR
AV
STV
O
100.
2992
100.
3819
100.
4275
100.
1974
100.
4449
100.
4852
100.
3089
100.
1629
100.
1852
100.
3480
98.3
559
98.4
031
PRIJ
EV
OZ
93.1
706
93.2
012
94.2
594
96.9
854
96.9
620
98.7
501
100.
6760
101.
9373
107.
6819
107.
4991
105.
6520
10
3.22
50
VE
ZE
97.2
120
97.1
279
98.6
878
98.6
923
98.5
997
98.2
757
97.9
712
97.9
712
97.9
401
97.9
327
109.
5340
11
0.05
57
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
0.23
8110
0.37
1710
0.38
9910
0.21
8199
.948
499
.822
099
.530
299
.430
410
0.05
9210
0.09
6599
.965
9 99
.929
7
OB
RA
ZOV
AN
JE
99.0
887
99.0
887
99.0
887
99.0
887
99.0
887
99.0
887
99.4
027
99.4
027
101.
6655
101.
6655
101.
6655
10
1.66
55
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
100.
0698
100.
0286
100.
3295
100.
0611
100.
0611
100.
0611
100.
0517
100.
0517
99.8
259
99.8
259
99.8
141
99.8
195
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
99
.674
399
.868
810
0.18
7299
.865
899
.825
899
.922
199
.947
299
.789
610
0.00
5210
0.50
2310
0.19
52
100.
2166
St
ope
prom
jene
M/M
-1
O
pi i
ndek
s -
0.90
0.77
-0.7
80.
23-0
.03
-0.2
8-0
.33
1.11
1.77
0.45
0.
13
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
- 1.
331.
620.
460.
76-0
.10
-1.7
5-1
.27
0.34
0.39
1.08
0.
91
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-
0.62
0.53
0.33
-0.2
4-0
.06
-0.0
8-0
.16
-0.1
00.
03-0
.21
-0.2
9
OD
JEA
I O
BU
A
- -0
.05
0.20
-0.2
2-0
.05
-1.1
5-0
.42
-1.2
7-0
.24
-1.0
5-0
.22
-0.3
9 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, ELE
KTR
IN
AE
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
- 3.
59-0
.20
-10.
370.
03-1
.46
0.54
0.24
1.84
15.7
91.
44
1.36
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E-
0.04
0.15
-0.1
5-0
.01
-0.0
20.
40-0
.06
-0.0
5-0
.16
-0.1
8 0.
15
ZDR
AV
STV
O
- 0.
080.
05-0
.23
0.25
0.04
-0.1
8-0
.15
0.02
0.16
-1.9
9 0.
05
PRIJ
EV
OZ
- 0.
031.
142.
89-0
.02
1.84
1.95
1.25
5.64
-0.1
7-1
.72
-2.3
0
VE
ZE
- -0
.09
1.61
0.00
-0.0
9-0
.33
-0.3
10.
00-0
.03
-0.0
111
.85
0.48
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
-
0.13
0.02
-0.1
7-0
.27
-0.1
3-0
.29
-0.1
00.
630.
04-0
.13
-0.0
4
OB
RA
ZOV
AN
JE
- 0.
000.
000.
000.
000.
000.
320.
002.
280.
000.
00
0.00
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
- -0
.04
0.30
-0.2
70.
000.
00-0
.01
0.00
-0.2
30.
00-0
.01
0.01
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
-
0.20
0.32
-0.3
2-0
.04
0.10
0.03
-0.1
60.
220.
50-0
.31
0.02
75
Tabe
la 1
0 (p
rvi d
io) –
Inde
ks p
otro
šaki
h ci
jena
u R
S be
z pr
ivre
men
ih u
man
jenj
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2006
.(ba
za in
deks
a 2
005=
100
i st
ope
prom
jene
)
Jan-
06Fe
b-06
Mar
-06
Apr
-06
Maj
-06
Jun-
06
Jul-0
6A
ug-0
6Se
p-06
Okt
-06
Nov
-06
Dec
-06
2006
. O
pi i
ndek
s 10
6.38
9210
6.90
3710
7.17
1210
5.79
0310
6.67
0010
6.25
36
105.
6135
105.
5208
105.
7034
107.
0018
106.
8226
107.
0148
10
6.40
46
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
107.
8502
108.
9762
109.
8477
111.
0872
112.
5487
111.
2456
10
8.75
3410
7.58
0710
7.67
9410
7.55
5310
7.43
5410
7.93
63
109.
0413
A
LKO
HO
L I
DU
HA
N
99.2
542
99.4
129
99.3
651
99.5
069
99.6
880
99.2
672
99.1
310
99.1
468
99.2
852
99.0
555
98.9
799
99.1
935
99.2
739
OD
JEA
I O
BU
A
98.8
322
98.6
576
98.3
507
96.6
497
96.1
648
95.9
916
95.8
635
95.1
650
95.0
382
94.9
549
94.6
264
94.2
496
96.2
120
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE,
ELE
KTR
IN
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
119.
8267
120.
1254
120.
2094
104.
0940
103.
5596
103.
5306
10
4.65
1410
5.29
8310
6.96
4412
3.84
4512
3.99
0012
4.00
65
113.
3417
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
R
ED
OV
NO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E10
1.35
8610
1.34
5510
1.59
6210
1.40
6910
1.29
4810
1.14
57
101.
0752
101.
0051
101.
1819
101.
2043
101.
2553
101.
1721
10
1.25
35
ZDR
AV
STV
O
106.
8553
106.
6882
106.
9751
106.
8856
106.
8474
107.
0765
10
7.19
7510
7.21
7110
7.22
3110
7.13
5410
7.18
5010
7.72
52
107.
0843
PR
IJE
VO
Z 10
3.12
5010
3.57
8910
2.92
9610
3.98
2510
7.29
4910
7.55
30
107.
7897
109.
8589
109.
3292
104.
7317
103.
9032
103.
9947
10
5.67
26
VE
ZE
115.
3011
115.
6625
116.
1850
118.
0727
119.
8369
119.
8101
11
9.78
6011
9.76
6311
9.72
7511
9.72
7111
8.84
9811
8.83
63
118.
4634
R
EK
RE
AC
IJA
I K
ULT
UR
A
105.
5855
106.
3384
106.
8799
106.
4041
106.
3754
106.
3867
10
6.29
6610
6.14
9610
6.10
9210
6.00
0910
6.01
3310
5.99
39
106.
2111
O
BR
AZO
VA
NJE
10
2.25
8110
2.49
9410
2.82
3610
2.82
3610
2.82
3610
2.82
36
102.
9061
102.
9061
102.
9061
105.
3401
105.
6976
105.
6976
10
3.45
88
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
102.
4809
102.
7522
102.
8015
102.
8278
103.
0655
103.
0376
10
3.38
1210
3.57
2410
3.69
5010
3.75
4810
3.61
2110
3.59
39
103.
2146
R
AZL
IIT
E R
OB
E I
US
LUG
E
100.
6593
100.
9556
101.
0456
100.
9370
100.
9969
101.
0137
10
1.05
4110
0.80
5410
1.01
9410
1.20
1010
1.16
0810
1.28
13
101.
0108
Stop
e pr
omje
ne M
/M-1
O
pi i
ndek
s 3.
990.
480.
25-1
.29
0.83
-0.3
9 -0
.60
-0.0
90.
171.
23-0
.17
0.18
-
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
6.44
1.04
0.80
1.13
1.32
-1.1
6 -2
.24
-1.0
80.
09-0
.12
-0.1
10.
47
- A
LKO
HO
L I
DU
HA
N
-0.2
40.
16-0
.05
0.14
0.18
-0.4
2 -0
.14
0.02
0.14
-0.2
3-0
.08
0.22
-
OD
JEA
I O
BU
A
1.83
-0.1
8-0
.31
-1.7
3-0
.50
-0.1
8 -0
.13
-0.7
3-0
.13
-0.0
9-0
.35
-0.4
0 -
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE,
ELE
KTR
IN
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
6.60
0.25
0.07
-13.
41-0
.51
-0.0
3 1.
080.
621.
5815
.78
0.12
0.01
-
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
R
ED
OV
NO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E1.
38-0
.01
0.25
-0.1
9-0
.11
-0.1
5 -0
.07
-0.0
70.
180.
020.
05-0
.08
-
ZDR
AV
STV
O
8.59
-0.1
60.
27-0
.08
-0.0
40.
21
0.11
0.02
0.01
-0.0
80.
050.
50
- PR
IJE
VO
Z -0
.10
0.44
-0.6
31.
023.
190.
24
0.22
1.92
-0.4
8-4
.21
-0.7
90.
09
- V
EZE
4.
770.
310.
451.
621.
49-0
.02
-0.0
2-0
.02
-0.0
30.
00-0
.73
-0.0
1 -
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
5.
660.
710.
51-0
.45
-0.0
30.
01
-0.0
8-0
.14
-0.0
4-0
.10
0.01
-0.0
2 -
OB
RA
ZOV
AN
JE
0.58
0.24
0.32
0.00
0.00
0.00
0.
080.
000.
002.
370.
340.
00
- R
ES
TOR
AN
I I
HO
TELI
2.
670.
260.
050.
030.
23-0
.03
0.33
0.18
0.12
0.06
-0.1
4-0
.02
- R
AZL
IIT
E R
OB
E I
US
LUG
E
0.44
0.29
0.09
-0.1
10.
060.
02
0.04
-0.2
50.
210.
18-0
.04
0.12
-
76
Tabe
la 1
0 (d
rugi
dio
) –In
deks
pot
roša
kih
cije
na u
RS
bez
priv
rem
enih
um
anje
nja
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
06.(
baza
inde
ksa
2005
=100
i st
ope
prom
jene
)
Stop
e pr
omje
ne M
/M-1
2 20
06.
Ja
n-06
Feb-
06M
ar-0
6A
pr-0
6M
aj-0
6 Ju
n-06
Jul-0
6A
ug-0
6Se
p-06
Okt
-06
Nov
-06
Dec
-06
2005
. O
pi i
ndek
s 8.
147.
707.
146.
597.
23
6.84
6.50
6.75
5.76
5.20
4.55
4.60
6.
40
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
10.4
710
.16
9.27
10.0
010
.60
9.43
8.88
9.09
8.82
8.27
7.00
6.53
9.
04
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
0.
12-0
.34
-0.9
2-1
.10
-0.6
8 -1
.04
-1.1
0-0
.92
-0.6
9-0
.94
-0.8
1-0
.30
-0.7
3
OD
JEA
I O
BU
A
-3.0
2-3
.15
-3.6
4-5
.10
-5.5
2 -4
.60
-4.3
2-3
.79
-3.7
0-2
.76
-2.8
8-2
.89
-3.7
9 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
18
.99
15.1
515
.46
11.5
510
.94
12.5
513
.16
13.5
913
.30
13.2
911
.81
10.3
2 13
.34
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E1.
491.
441.
541.
501.
40
1.27
0.80
0.78
1.01
1.19
1.43
1.19
1.
25
ZDR
AV
STV
O
6.54
6.28
6.52
6.68
6.37
6.
566.
877.
047.
026.
768.
989.
47
7.08
PRIJ
EV
OZ
10.6
811
.13
9.20
7.21
10.6
6 8.
917.
077.
771.
53-2
.57
-1.6
60.
75
5.67
VE
ZE
18.6
119
.08
17.7
319
.64
21.5
4 21
.91
22.2
722
.25
22.2
522
.25
8.50
7.98
18
.46
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
5.
335.
946.
466.
176.
43
6.58
6.80
6.76
6.05
5.90
6.05
6.07
6.
21
OB
RA
ZOV
AN
JE
3.20
3.44
3.77
3.77
3.77
3.
773.
523.
521.
223.
613.
973.
97
3.46
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
2.41
2.72
2.46
2.77
3.00
2.
973.
333.
523.
883.
943.
813.
78
3.21
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
0.
991.
090.
861.
071.
17
1.09
1.11
1.02
1.01
0.70
0.96
1.06
1.
01
77
Tabe
la 1
1 –I
ndek
s po
troš
aki
h ci
jena
u R
S s
priv
rem
enim
um
anje
njim
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2005
.(ba
za in
deks
a 20
05=1
00 I
stop
e pr
omje
ne)
Ja
n-05
Feb-
05M
ar-0
5A
pr-0
5M
aj-0
5 Ju
n-05
Jul-0
5A
ug-0
5Se
p-05
Okt
-05
Nov
-05
Dec
-05
Op
i ind
eks
98.3
797
99.2
640
100.
0295
99.2
529
99.4
778
99.4
474
99.1
700
98.8
451
99.9
464
101.
7134
102.
1693
10
2.30
46
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
97.6
246
98.9
262
100.
5305
100.
9914
101.
7599
10
1.65
6199
.880
398
.615
798
.948
499
.337
710
0.40
72
101.
3219
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
99
.133
899
.749
610
0.28
3010
0.61
2010
0.36
67
100.
3095
100.
2297
100.
0686
99.9
726
99.9
978
99.7
840
99.4
927
OD
JEA
I O
BU
A
101.
9125
101.
8625
102.
0652
101.
8405
101.
7845
10
0.61
5110
0.18
8398
.918
498
.685
997
.645
497
.429
2 97
.052
4 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, ELE
KTR
IN
AE
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
100.
7031
104.
3221
104.
1150
93.3
193
93.3
450
91.9
837
92.4
829
92.7
039
94.4
104
109.
3158
110.
8951
11
2.40
37
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E99
.865
999
.902
810
0.05
5499
.908
699
.893
7 99
.878
410
0.27
6310
0.22
0610
0.17
4210
0.01
4599
.830
4 99
.979
3
ZDR
AV
STV
O
100.
2992
100.
3819
100.
4275
100.
1974
100.
4449
10
0.48
5210
0.30
8910
0.16
2910
0.18
5210
0.34
8098
.355
9 98
.403
1
PRIJ
EV
OZ
93.1
706
93.2
012
94.2
594
96.9
854
96.9
620
98.7
501
100.
6760
101.
9373
107.
6819
107.
4991
105.
6520
10
3.22
50
VE
ZE
97.2
120
97.1
279
98.6
878
98.6
923
98.5
997
98.2
757
97.9
712
97.9
712
97.9
401
97.9
327
109.
5340
11
0.05
57
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
0.23
8110
0.37
1710
0.38
9910
0.21
8199
.948
4 99
.822
099
.530
299
.430
410
0.05
9210
0.09
6599
.965
9 99
.929
7
OB
RA
ZOV
AN
JE
99.0
887
99.0
887
99.0
887
99.0
887
99.0
887
99.0
887
99.4
027
99.4
027
101.
6655
101.
6655
101.
6655
10
1.66
55
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
100.
0698
100.
0286
100.
3295
100.
0611
100.
0611
10
0.06
1110
0.05
1710
0.05
1799
.825
999
.825
999
.814
1 99
.819
5
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
99
.674
399
.868
810
0.18
7299
.865
899
.825
8 99
.922
199
.947
299
.789
610
0.00
5210
0.50
2310
0.19
52
100.
2166
St
ope
prom
jene
M/M
-1
O
pi i
ndek
s -
0.90
0.77
-0.7
80.
23
-0.0
3-0
.28
-0.3
31.
111.
770.
45
0.13
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
- 1.
331.
620.
460.
76
-0.1
0-1
.75
-1.2
70.
340.
391.
08
0.91
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-
0.62
0.53
0.33
-0.2
4 -0
.06
-0.0
8-0
.16
-0.1
00.
03-0
.21
-0.2
9
OD
JEA
I O
BU
A
- -0
.05
0.20
-0.2
2-0
.05
-1.1
5-0
.42
-1.2
7-0
.24
-1.0
5-0
.22
-0.3
9 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, ELE
KTR
IN
AE
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
- 3.
59-0
.20
-10.
370.
03
-1.4
60.
540.
241.
8415
.79
1.44
1.
36
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E-
0.04
0.15
-0.1
5-0
.01
-0.0
20.
40-0
.06
-0.0
5-0
.16
-0.1
8 0.
15
ZDR
AV
STV
O
- 0.
080.
05-0
.23
0.25
0.
04-0
.18
-0.1
50.
020.
16-1
.99
0.05
PRIJ
EV
OZ
- 0.
031.
142.
89-0
.02
1.84
1.95
1.25
5.64
-0.1
7-1
.72
-2.3
0
VE
ZE
- -0
.09
1.61
0.00
-0.0
9 -0
.33
-0.3
10.
00-0
.03
-0.0
111
.85
0.48
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
-
0.13
0.02
-0.1
7-0
.27
-0.1
3-0
.29
-0.1
00.
630.
04-0
.13
-0.0
4
OB
RA
ZOV
AN
JE
- 0.
000.
000.
000.
00
0.00
0.32
0.00
2.28
0.00
0.00
0.
00
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
- -0
.04
0.30
-0.2
70.
00
0.00
-0.0
10.
00-0
.23
0.00
-0.0
1 0.
01
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
-
0.20
0.32
-0.3
2-0
.04
0.10
0.03
-0.1
60.
220.
50-0
.31
0.02
78
Tabe
la 1
2 (p
rvi d
io) –
Inde
ks p
otro
šaki
h ci
jena
u R
S s
priv
rem
enim
um
anje
njim
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2006
. (ba
za in
deks
a 2
005=
100
i st
ope
prom
jene
)
Ja
n-06
Feb-
06M
ar-0
6A
pr-0
6M
aj-0
6Ju
n-06
Jul-0
6A
ug-0
6Se
p-06
Okt
-06
Nov
-06
Dec
-06
2006
. O
pi i
ndek
s 10
6.26
8410
6.75
6710
7.02
3710
5.80
1310
6.70
5410
6.28
0610
5.60
6810
5.45
9310
5.65
1910
7.00
3010
6.87
5810
7.08
03
106.
3761
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
107.
8376
108.
9386
109.
8296
111.
0875
112.
5450
111.
2418
108.
7352
107.
5424
107.
6483
107.
5429
107.
4285
107.
9369
10
9.02
62
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
99
.254
299
.412
999
.365
199
.506
999
.688
099
.267
299
.129
399
.146
899
.285
299
.055
598
.977
699
.193
5 99
.273
5
OD
JEA
I O
BU
A
97.0
575
96.4
849
96.0
457
96.4
992
96.5
722
96.3
905
95.3
919
94.3
760
94.4
018
95.1
558
95.0
440
94.8
659
95.6
905
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE,
ELE
KTR
IN
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
119.
8270
120.
1258
120.
2096
104.
0940
103.
5596
103.
5305
104.
6514
105.
2983
106.
9644
123.
8449
123.
9903
124.
0069
11
3.34
19
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
R
ED
OV
NO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E10
1.23
9110
1.29
2310
1.58
0110
1.67
0310
1.47
9110
1.14
3910
1.29
0310
1.25
7810
1.44
4810
1.46
1210
1.54
6010
1.39
89
101.
4003
ZDR
AV
STV
O
106.
7460
106.
5814
106.
8648
106.
7764
106.
7439
106.
9800
107.
0991
107.
1183
107.
1243
107.
0377
107.
0865
107.
6198
10
6.98
15
PRIJ
EV
OZ
103.
1249
103.
5789
102.
9294
103.
9825
107.
2950
107.
5531
107.
7898
109.
6272
109.
1025
104.
5048
103.
9032
103.
9947
10
5.61
55
VE
ZE
115.
2355
115.
6023
116.
1270
118.
0785
119.
8230
119.
8114
119.
7877
119.
7868
119.
7412
119.
7409
118.
8823
118.
8613
11
8.45
65
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
5.52
7510
6.26
6310
6.75
2010
6.41
8110
6.38
3710
6.47
0810
6.39
6810
6.22
6610
6.16
2010
6.04
0710
6.06
9110
6.06
10
106.
2312
OB
RA
ZOV
AN
JE
102.
2582
102.
4995
102.
8237
102.
8237
102.
8237
102.
8237
102.
9063
102.
9063
102.
9063
105.
3405
105.
6979
105.
6979
10
3.45
90
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
102.
4809
102.
7522
102.
8014
102.
8277
103.
0653
103.
0374
103.
3811
103.
5722
103.
6947
103.
7546
103.
6118
103.
5936
10
3.21
44
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
10
0.70
4510
1.00
1710
1.09
1910
0.90
5510
0.95
2910
1.01
3210
1.10
8410
0.83
0210
1.01
9110
1.17
2110
1.17
7110
1.33
55
101.
0260
St
ope
prom
jene
M/M
-1
Op
i ind
eks
3.87
0.46
0.25
-1.1
40.
85-0
.40
-0.6
3-0
.14
0.18
1.28
-0.1
20.
19
-
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
6.43
1.02
0.82
1.15
1.31
-1.1
6-2
.25
-1.1
00.
10-0
.10
-0.1
10.
47
-
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-0
.24
0.16
-0.0
50.
140.
18-0
.42
-0.1
40.
020.
14-0
.23
-0.0
80.
22
-
OD
JEA
I O
BU
A
0.01
-0.5
9-0
.46
0.47
0.08
-0.1
9-1
.04
-1.0
60.
030.
80-0
.12
-0.1
9 -
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE,
ELE
KTR
IN
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
6.60
0.25
0.07
-13.
41-0
.51
-0.0
31.
080.
621.
5815
.78
0.12
0.01
-
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
R
ED
OV
NO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E1.
260.
050.
280.
09-0
.19
-0.3
30.
14-0
.03
0.18
0.02
0.08
-0.1
4 -
ZDR
AV
STV
O
8.48
-0.1
50.
27-0
.08
-0.0
30.
220.
110.
020.
01-0
.08
0.05
0.50
-
PRIJ
EV
OZ
-0.1
00.
44-0
.63
1.02
3.19
0.24
0.22
1.70
-0.4
8-4
.21
-0.5
80.
09
-
VE
ZE
4.71
0.32
0.45
1.68
1.48
-0.0
1-0
.02
0.00
-0.0
40.
00-0
.72
-0.0
2 -
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
5.
600.
700.
46-0
.31
-0.0
30.
08-0
.07
-0.1
6-0
.06
-0.1
10.
03-0
.01
-
OB
RA
ZOV
AN
JE
0.58
0.24
0.32
0.00
0.00
0.00
0.08
0.00
0.00
2.37
0.34
0.00
-
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
2.67
0.26
0.05
0.03
0.23
-0.0
30.
330.
180.
120.
06-0
.14
-0.0
2 -
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
0.
490.
300.
09-0
.18
0.05
0.06
0.09
-0.2
80.
190.
150.
000.
16
-
79
Tabe
la 1
2 (d
rugi
dio
) –In
deks
pot
roša
kih
cije
na u
RS
s pr
ivre
men
im u
man
jenj
ima
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
06. (
baza
inde
ksa
2005
=100
i st
ope
prom
jene
)
Stop
e pr
omje
ne M
/M-1
2 20
06.
Ja
n-06
Feb-
06M
ar-0
6A
pr-0
6M
aj-0
6Ju
n-06
Jul-0
6A
ug-0
6Se
p-06
Okt
-06
Nov
-06
Dec
-06
2005
. O
pi i
ndek
s 8.
027.
556.
996.
607.
276.
876.
496.
695.
715.
204.
614.
67
6.38
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
10.4
610
.12
9.25
10.0
010
.60
9.43
8.87
9.05
8.79
8.26
6.99
6.53
9.
03
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
0.
12-0
.34
-0.9
2-1
.10
-0.6
8-1
.04
-1.1
0-0
.92
-0.6
9-0
.94
-0.8
1-0
.30
-0.7
3
OD
JEA
I O
BU
A
-4.7
6-5
.28
-5.9
0-5
.24
-5.1
2-4
.20
-4.7
9-4
.59
-4.3
4-2
.55
-2.4
5-2
.25
-4.3
1 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
18
.99
15.1
515
.46
11.5
510
.94
12.5
513
.16
13.5
913
.30
13.2
911
.81
10.3
2 13
.34
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E1.
381.
391.
521.
761.
591.
271.
011.
031.
271.
451.
721.
42
1.40
ZDR
AV
STV
O
6.43
6.18
6.41
6.57
6.27
6.46
6.77
6.94
6.93
6.67
8.88
9.37
6.
98
PRIJ
EV
OZ
10.6
811
.13
9.20
7.21
10.6
68.
917.
077.
541.
32-2
.79
-1.6
60.
75
5.62
VE
ZE
18.5
419
.02
17.6
719
.64
21.5
221
.91
22.2
722
.27
22.2
622
.27
8.53
8.00
18
.46
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
5.
285.
876.
346.
196.
446.
666.
906.
846.
105.
946.
116.
14
6.23
OB
RA
ZOV
AN
JE
3.20
3.44
3.77
3.77
3.77
3.77
3.52
3.52
1.22
3.61
3.97
3.97
3.
46
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
2.41
2.72
2.46
2.76
3.00
2.97
3.33
3.52
3.88
3.94
3.80
3.78
3.
21
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
1.
031.
130.
901.
041.
131.
091.
161.
041.
010.
670.
981.
12
1.03
80
Tabe
la 1
3 –I
ndek
s po
troš
aki
h ci
jena
za
Br
ko b
ez p
rivr
emen
ih u
man
jenj
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2005
.(ba
za in
deks
a 20
05=1
00 i
stop
e pr
omje
ne)
Ja
n-05
Feb-
05M
ar-0
5A
pr-0
5M
aj-0
5 Ju
n-05
Jul-0
5A
ug-0
5Se
p-05
Okt
-05
Nov
-05
Dec
-05
Op
i ind
eks
99.7
233
100.
2273
100.
6189
99.9
923
101.
4758
99
.069
698
.768
098
.309
798
.273
510
1.04
2910
1.26
43
101.
2343
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
98.7
333
99.9
925
101.
0719
103.
3968
107.
5000
10
0.61
4699
.087
597
.635
197
.204
397
.025
998
.336
8 99
.401
2
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
10
0.85
7710
0.77
4398
.740
499
.622
299
.622
2 99
.622
299
.917
999
.917
910
0.72
8610
0.06
5510
0.06
55
100.
0655
OD
JEA
I O
BU
A
100.
2620
100.
2620
100.
2620
100.
2620
100.
2620
10
0.26
2010
0.26
2099
.878
999
.878
999
.894
199
.256
9 99
.256
9 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, ELE
KTR
IN
AE
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
107.
2007
107.
0922
107.
1619
89.1
374
89.1
662
89.1
662
89.1
662
89.2
779
89.3
269
114.
4408
114.
4275
11
4.43
61
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E99
.929
699
.950
599
.950
599
.950
399
.950
3 99
.950
399
.950
310
0.07
2710
0.07
2799
.938
610
0.20
65
100.
0779
ZDR
AV
STV
O
100.
3699
99.9
334
99.9
334
99.9
334
99.9
334
99.9
334
99.9
334
99.9
334
99.9
765
100.
0537
100.
0331
10
0.03
31
PRIJ
EV
OZ
94.7
158
95.2
169
96.0
465
98.8
167
99.3
680
99.0
828
100.
8098
101.
7740
102.
3468
105.
4845
104.
7308
10
1.60
75
VE
ZE
100.
5725
100.
5725
100.
5725
100.
4044
100.
4044
10
0.40
4410
0.40
4410
0.40
4410
0.40
4410
0.40
4497
.725
9 97
.725
9
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
0.33
4710
0.33
4710
0.33
4710
0.33
4710
0.33
47
100.
3347
100.
3347
99.4
996
99.4
996
99.5
471
99.5
618
99.5
491
OB
RA
ZOV
AN
JE
100.
0000
100.
0000
100.
0000
100.
0000
100.
0000
10
0.00
0010
0.00
0010
0.00
0010
0.00
0010
0.00
0010
0.00
00
100.
0000
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
100.
0363
100.
0363
10
0.03
63
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
99
.896
510
0.41
0910
0.41
0910
0.41
0910
0.41
09
100.
4109
100.
4109
99.9
267
99.9
267
99.5
660
99.1
322
99.0
862
St
ope
prom
jene
M/M
-1
O
pi i
ndek
s -
0.51
0.39
-0.6
21.
48
-2.3
7-0
.30
-0.4
6-0
.04
2.82
0.22
-0
.03
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
- 1.
281.
082.
303.
97
-6.4
1-1
.52
-1.4
7-0
.44
-0.1
81.
35
1.08
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-
-0.0
8-2
.02
0.89
0.00
0.
000.
300.
000.
81-0
.66
0.00
0.
00
OD
JEA
I O
BU
A
- 0.
000.
000.
000.
00
0.00
0.00
-0.3
80.
000.
02-0
.64
0.00
S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, ELE
KTR
IN
AE
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
- -0
.10
0.07
-16.
820.
03
0.00
0.00
0.13
0.05
28.1
1-0
.01
0.01
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E-
0.02
0.00
0.00
0.00
0.
000.
000.
120.
00-0
.13
0.27
-0
.13
ZDR
AV
STV
O
- -0
.43
0.00
0.00
0.00
0.
000.
000.
000.
040.
08-0
.02
0.00
PRIJ
EV
OZ
- 0.
530.
872.
880.
56
-0.2
91.
740.
960.
563.
07-0
.71
-2.9
8
VE
ZE
- 0.
000.
00-0
.17
0.00
0.
000.
000.
000.
000.
00-2
.67
0.00
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
-
0.00
0.00
0.00
0.00
0.
000.
00-0
.83
0.00
0.05
0.01
-0
.01
OB
RA
ZOV
AN
JE
- 0.
000.
000.
000.
00
0.00
0.00
0.00
0.00
0.00
0.00
0.
00
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
- 0.
000.
000.
000.
00
0.00
0.00
0.00
0.00
0.05
0.00
0.
00
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
-
0.51
0.00
0.00
0.00
0.
000.
00-0
.48
0.00
-0.3
6-0
.44
-0.0
5
81
Tabe
la 1
4 (p
rvi d
io) –
Inde
ks p
otro
šaki
h ci
jena
za
Br
ko b
ez p
rivr
emen
ih u
man
jenj
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2006
.(ba
za in
deks
a 20
05=1
00 i
stop
e pr
omje
ne)
Ja
n-06
Feb-
06M
ar-0
6A
pr-0
6M
aj-0
6Ju
n-06
Ju
l-06
Aug
-06
Sep-
06O
kt-0
6N
ov-0
6D
ec-0
6 20
06.
Op
i ind
eks
104.
7578
104.
9331
105.
3035
104.
2035
104.
5562
104.
8499
10
4.09
0510
3.96
1410
3.98
1210
4.96
1910
5.12
7710
5.16
67
104.
6578
H
RA
NA
I B
EZA
LKO
HO
LNI
NA
PIC
I 10
5.21
0010
5.89
0410
6.87
9910
7.30
7610
7.62
0010
7.07
46
104.
9804
104.
5548
104.
6685
104.
5684
104.
8031
104.
9419
10
5.70
83
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
10
0.72
3810
0.72
3810
1.41
2710
1.41
2710
1.41
2710
2.08
86
102.
0886
102.
0772
102.
0772
102.
0772
102.
0616
102.
0616
10
1.68
48
OD
JEA
I O
BU
A
98.4
903
98.5
400
98.4
080
98.0
189
97.9
211
97.7
486
97.2
392
97.2
392
97.1
915
98.2
339
98.3
427
98.3
427
97.9
763
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE,
ELE
KTR
IN
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
117.
5844
116.
1612
116.
1727
102.
2810
102.
3114
102.
4212
10
2.42
0910
2.42
0910
2.42
0911
7.80
9911
7.94
5611
7.94
56
109.
8246
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
R
ED
OV
NO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E99
.913
099
.955
410
0.03
9599
.973
710
0.29
2410
0.11
92
100.
0662
99.8
876
99.9
408
99.8
553
100.
3212
100.
3561
10
0.06
00
ZDR
AV
STV
O
107.
8780
107.
8175
107.
8175
107.
4158
106.
8249
106.
9069
10
6.73
6110
6.73
6910
6.73
6910
6.69
2610
6.73
1110
6.81
91
107.
0928
PR
IJE
VO
Z 10
1.12
7510
1.12
7510
1.12
7510
1.81
9210
3.68
9710
4.47
15
104.
4670
104.
5863
104.
6570
100.
5549
100.
7431
100.
7869
10
2.42
98
VE
ZE
97.5
435
97.5
435
97.5
435
97.5
435
97.5
435
108.
2425
10
8.20
0110
8.49
5810
8.49
5810
8.49
5810
8.49
5810
8.49
58
103.
8866
R
EK
RE
AC
IJA
I K
ULT
UR
A
101.
0062
101.
0363
101.
0363
101.
0116
101.
0116
101.
0400
10
0.92
9710
0.91
1210
0.66
9110
0.70
0610
0.55
9810
0.55
27
100.
8721
O
BR
AZO
VA
NJE
10
0.00
0010
0.00
0010
0.00
0010
0.00
0010
0.00
0010
0.00
00
100.
0000
100.
0000
100.
0000
105.
3106
105.
3106
105.
3106
10
1.32
77
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
101.
8398
101.
8398
101.
8398
101.
8398
101.
7366
101.
7366
10
1.62
2510
2.03
3810
2.03
3810
2.03
3810
2.03
3810
1.44
08
101.
8359
R
AZL
IIT
E R
OB
E I
US
LUG
E
110.
4486
111.
3154
111.
3242
111.
3242
111.
4617
111.
1972
11
1.37
6911
1.29
3511
1.05
0611
0.91
6711
1.01
2411
1.01
24
111.
1445
Stop
e pr
omje
ne M
/M-1
O
pi i
ndek
s 3.
480.
170.
35-1
.04
0.34
0.28
-0
.72
-0.1
20.
020.
940.
160.
04
- H
RA
NA
I B
EZA
LKO
HO
LNI
NA
PIC
I 5.
840.
650.
930.
400.
29-0
.51
-1.9
6-0
.41
0.11
-0.1
00.
220.
13
- A
LKO
HO
L I
DU
HA
N
0.66
0.00
0.68
0.00
0.00
0.67
0.
00-0
.01
0.00
0.00
-0.0
20.
00
- O
DJE
A I
OB
UA
-0
.77
0.05
-0.1
3-0
.40
-0.1
0-0
.18
-0.5
20.
00-0
.05
1.07
0.11
0.00
-
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE,
ELE
KTR
IN
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
2.75
-1.2
10.
01-1
1.96
0.03
0.11
0.
000.
000.
0015
.03
0.12
0.00
-
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
R
ED
OV
NO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E-0
.16
0.04
0.08
-0.0
70.
32-0
.17
-0.0
5-0
.18
0.05
-0.0
90.
470.
03
-
ZDR
AV
STV
O
7.84
-0.0
60.
00-0
.37
-0.5
50.
08
-0.1
60.
000.
00-0
.04
0.04
0.08
-
PRIJ
EV
OZ
-0.4
70.
000.
000.
681.
840.
75
0.00
0.11
0.07
-3.9
20.
190.
04
- V
EZE
-0
.19
0.00
0.00
0.00
0.00
10.9
7 -0
.04
0.27
0.00
0.00
0.00
0.00
-
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
1.
460.
030.
00-0
.02
0.00
0.03
-0
.11
-0.0
2-0
.24
0.03
-0.1
4-0
.01
- O
BR
AZO
VA
NJE
0.
000.
000.
000.
000.
000.
00
0.00
0.00
0.00
5.31
0.00
0.00
-
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
1.80
0.00
0.00
0.00
-0.1
00.
00
-0.1
10.
400.
000.
000.
00-0
.58
- R
AZL
IIT
E R
OB
E I
US
LUG
E
11.4
70.
780.
010.
000.
12-0
.24
0.16
-0.0
7-0
.22
-0.1
20.
090.
00
-
82
Tabe
la 1
4 (d
rugi
dio
) –In
deks
pot
roša
kih
cije
na z
a B
rko
bez
pri
vrem
enih
um
anje
nja
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
06.(
baza
inde
ksa
2005
=100
i s
tope
pro
mje
ne)
Stop
e pr
omje
ne M
/M-1
2 20
06.
Ja
n-06
Feb-
06M
ar-0
6A
pr-0
6M
aj-0
6Ju
n-06
Jul-0
6A
ug-0
6Se
p-06
Okt
-06
Nov
-06
Dec
-06
2005
.
Op
i ind
eks
5.05
4.70
4.66
4.21
3.04
5.83
5.39
5.75
5.81
3.88
3.82
3.88
4.
66
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
6.56
5.90
5.75
3.78
0.11
6.42
5.95
7.09
7.68
7.77
6.58
5.57
5.
71
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-0
.13
-0.0
52.
711.
801.
802.
482.
172.
161.
342.
011.
991.
99
1.68
OD
JEA
I O
BU
A
-1.7
7-1
.72
-1.8
5-2
.24
-2.3
3-2
.51
-3.0
1-2
.64
-2.6
9-1
.66
-0.9
2-0
.92
-2.0
2 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
9.
698.
478.
4114
.75
14.7
414
.87
14.8
714
.72
14.6
62.
943.
073.
07
9.82
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E-0
.02
0.00
0.09
0.02
0.34
0.17
0.12
-0.1
8-0
.13
-0.0
80.
110.
28
0.06
ZDR
AV
STV
O
7.48
7.89
7.89
7.49
6.90
6.98
6.81
6.81
6.76
6.64
6.70
6.78
7.
09
PRIJ
EV
OZ
6.77
6.21
5.29
3.04
4.35
5.44
3.63
2.76
2.26
-4.6
7-3
.81
-0.8
1 2.
43
VE
ZE
-3.0
1-3
.01
-3.0
1-2
.85
-2.8
57.
817.
768.
068.
068.
0611
.02
11.0
2 3.
89
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
0.
670.
700.
700.
670.
670.
700.
591.
421.
181.
161.
001.
01
0.87
OB
RA
ZOV
AN
JE
0.00
0.00
0.00
0.00
0.00
0.00
0.00
0.00
0.00
5.31
5.31
5.31
1.
33
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
1.85
1.85
1.85
1.85
1.75
1.75
1.63
2.05
2.05
2.00
2.00
1.40
1.
84
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
10
.56
10.8
610
.87
10.8
711
.01
10.7
410
.92
11.3
811
.13
11.4
011
.98
12.0
4 11
.14
83
Tabe
la 1
5 –I
ndek
s po
troš
aki
h ci
jena
za
Br
ko s
pri
vrem
enim
um
anje
njim
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2005
.(ba
za in
deks
a 20
05=1
00 i
stop
e pr
omje
ne)
Ja
n-05
Feb-
05M
ar-0
5A
pr-0
5M
aj-0
5 Ju
n-05
Jul-0
5A
ug-0
5Se
p-05
Okt
-05
Nov
-05
Dec
-05
Op
i ind
eks
99.7
233
100.
2273
100.
6189
99.9
923
101.
4758
99
.069
698
.768
098
.309
798
.273
610
1.04
3010
1.26
43
101.
2342
H
RA
NA
I B
EZA
LKO
HO
LNI
NA
PIC
I 98
.733
399
.992
610
1.07
2010
3.39
6710
7.49
98
100.
6147
99.0
875
97.6
351
97.2
043
97.0
258
98.3
368
99.4
013
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
10
0.85
7710
0.77
4398
.740
499
.622
299
.622
2 99
.622
299
.917
999
.917
910
0.72
8610
0.06
5510
0.06
55
100.
0655
O
DJE
A I
OB
UA
10
0.26
2010
0.26
2010
0.26
2010
0.26
2010
0.26
20
100.
2620
100.
2620
99.8
789
99.8
789
99.8
941
99.2
569
99.2
569
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE,
ELE
KTR
IN
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
107.
2007
107.
0922
107.
1619
89.1
374
89.1
662
89.1
662
89.1
662
89.2
779
89.3
269
114.
4408
114.
4275
11
4.43
61
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E99
.929
699
.950
599
.950
599
.950
399
.950
3 99
.950
399
.950
310
0.07
2710
0.07
2799
.938
610
0.20
65
100.
0779
ZDR
AV
STV
O
100.
3699
99.9
334
99.9
334
99.9
334
99.9
334
99.9
334
99.9
334
99.9
334
99.9
765
100.
0537
100.
0331
10
0.03
31
PRIJ
EV
OZ
94.7
157
95.2
170
96.0
465
98.8
167
99.3
679
99.0
828
100.
8098
101.
7740
102.
3468
105.
4845
104.
7308
10
1.60
75
VE
ZE
100.
5725
100.
5725
100.
5725
100.
4044
100.
4044
10
0.40
4410
0.40
4410
0.40
4410
0.40
4410
0.40
4497
.725
9 97
.725
9 R
EK
RE
AC
IJA
I K
ULT
UR
A
100.
3347
100.
3347
100.
3347
100.
3347
100.
3347
10
0.33
4710
0.33
4799
.499
699
.499
699
.547
199
.561
8 99
.549
1 O
BR
AZO
VA
NJE
10
0.00
0010
0.00
0010
0.00
0010
0.00
0010
0.00
00
100.
0000
100.
0000
100.
0000
100.
0000
100.
0000
100.
0000
10
0.00
00
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
100.
0363
100.
0363
10
0.03
63
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
99
.896
510
0.41
0910
0.41
0910
0.41
0910
0.41
09
100.
4109
100.
4109
99.9
267
99.9
267
99.5
660
99.1
322
99.0
862
St
ope
prom
jene
M/M
-1
O
pi i
ndek
s -
0.51
0.39
-0.6
21.
48
-2.3
7-0
.30
-0.4
6-0
.04
2.82
0.22
-0
.03
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
- 1.
281.
082.
303.
97
-6.4
0-1
.52
-1.4
7-0
.44
-0.1
81.
35
1.08
A
LKO
HO
L I
DU
HA
N
- -0
.08
-2.0
20.
890.
00
0.00
0.30
0.00
0.81
-0.6
60.
00
0.00
O
DJE
A I
OB
UA
-
0.00
0.00
0.00
0.00
0.
000.
00-0
.38
0.00
0.02
-0.6
4 0.
00
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE,
ELE
KTR
IN
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
- -0
.10
0.07
-16.
820.
03
0.00
0.00
0.13
0.05
28.1
1-0
.01
0.01
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E-
0.02
0.00
0.00
0.00
0.
000.
000.
120.
00-0
.13
0.27
-0
.13
ZDR
AV
STV
O
- -0
.43
0.00
0.00
0.00
0.
000.
000.
000.
040.
08-0
.02
0.00
PR
IJE
VO
Z -
0.53
0.87
2.88
0.56
-0
.29
1.74
0.96
0.56
3.07
-0.7
1 -2
.98
VE
ZE
- 0.
000.
00-0
.17
0.00
0.
000.
000.
000.
000.
00-2
.67
0.00
R
EK
RE
AC
IJA
I K
ULT
UR
A
- 0.
000.
000.
000.
00
0.00
0.00
-0.8
30.
000.
050.
01
-0.0
1 O
BR
AZO
VA
NJE
-
0.00
0.00
0.00
0.00
0.
000.
000.
000.
000.
000.
00
0.00
R
ES
TOR
AN
I I
HO
TELI
-
0.00
0.00
0.00
0.00
0.
000.
000.
000.
000.
050.
00
0.00
R
AZL
IIT
E R
OB
E I
US
LUG
E
- 0.
510.
000.
000.
00
0.00
0.00
-0.4
80.
00-0
.36
-0.4
4 -0
.05
84
Tabe
la 1
6 (p
rvi d
io) –
Inde
ks p
otro
šaki
h ci
jena
za
Br
ko s
pri
vrem
enim
um
anje
njim
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2006
. (ba
za in
deks
a 2
005=
100
i sto
pe p
rom
jene
)
Jan-
06Fe
b-06
Mar
-06
Apr
-06
Maj
-06
Jun-
06Ju
l-06
Aug
-06
Sep-
06O
kt-0
6N
ov-0
6D
ec-0
6 20
06.
Op
i ind
eks
104.
7586
104.
9340
105.
3044
104.
2041
104.
5569
104.
8504
104.
0909
103.
9618
103.
9576
104.
9384
105.
1043
105.
1673
10
4.65
24
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
105.
2100
105.
8903
106.
8798
107.
3075
107.
6201
107.
0744
104.
9804
104.
5548
104.
6686
104.
5685
104.
8030
104.
9418
10
5.70
83
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
10
0.72
3810
0.72
3810
1.41
2710
1.41
2710
1.41
2710
2.08
8410
2.08
8410
2.07
7110
2.07
7110
2.07
7110
2.06
1510
2.06
15
101.
6847
O
DJE
A I
OB
UA
98
.490
398
.540
098
.408
198
.018
997
.921
197
.748
597
.239
397
.239
397
.191
598
.233
798
.342
598
.342
5 97
.976
3 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
11
7.58
4511
6.16
1211
6.17
2810
2.28
0310
2.31
0910
2.42
0610
2.42
0410
2.42
0410
2.42
0411
7.81
0011
7.94
5711
7.94
57
109.
8244
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
R
ED
OV
NO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E99
.912
999
.955
310
0.03
9399
.973
410
0.29
1910
0.11
8710
0.06
5799
.887
199
.745
999
.660
310
0.12
8010
0.35
54
100.
0112
ZDR
AV
STV
O
107.
9509
107.
8897
107.
8897
107.
4845
106.
8881
106.
9709
106.
7984
106.
7993
106.
7993
106.
7546
106.
7936
106.
8823
10
7.15
84
PRIJ
EV
OZ
101.
1275
101.
1275
101.
1275
101.
8193
103.
6899
104.
4716
104.
4672
104.
5866
104.
6572
100.
5551
100.
7433
100.
7871
10
2.43
00
VE
ZE
97.5
429
97.5
429
97.5
429
97.5
429
97.5
429
108.
2380
108.
1956
108.
4916
108.
4916
108.
4916
108.
4916
108.
4916
10
3.88
38
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
1.00
3710
1.03
3910
1.03
3910
1.00
9210
1.00
9210
1.03
7510
0.92
7310
0.90
8810
0.49
0810
0.52
2210
0.38
1610
0.55
07
100.
8257
O
BR
AZO
VA
NJE
10
0.00
0010
0.00
0010
0.00
0010
0.00
0010
0.00
0010
0.00
0010
0.00
0010
0.00
0010
0.00
0010
5.30
9310
5.30
9310
5.30
93
101.
3273
R
ES
TOR
AN
I I
HO
TELI
10
1.83
9310
1.83
9310
1.83
9310
1.83
9310
1.73
6210
1.73
6210
1.62
2210
2.03
3510
2.03
3510
2.03
3510
2.03
3510
1.44
07
101.
8355
R
AZL
IIT
E R
OB
E I
US
LUG
E
110.
4481
111.
3146
111.
3235
111.
3235
111.
4609
111.
1964
111.
3760
111.
2926
111.
0496
110.
9158
111.
0114
111.
0114
11
1.14
37
St
ope
prom
jene
M/M
-1
Op
i ind
eks
3.48
0.17
0.35
-1.0
40.
340.
28-0
.72
-0.1
20.
000.
940.
160.
06
- H
RA
NA
I B
EZA
LKO
HO
LNI
NA
PIC
I 5.
840.
650.
930.
400.
29-0
.51
-1.9
6-0
.41
0.11
-0.1
00.
220.
13
- A
LKO
HO
L I
DU
HA
N
0.66
0.00
0.68
0.00
0.00
0.67
0.00
-0.0
10.
000.
00-0
.02
0.00
-
OD
JEA
I O
BU
A
-0.7
70.
05-0
.13
-0.4
0-0
.10
-0.1
8-0
.52
0.00
-0.0
51.
070.
110.
00
- S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
2.
75-1
.21
0.01
-11.
960.
030.
110.
000.
000.
0015
.03
0.12
0.00
-
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
R
ED
OV
NO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E-0
.16
0.04
0.08
-0.0
70.
32-0
.17
-0.0
5-0
.18
-0.1
4-0
.09
0.47
0.23
-
ZDR
AV
STV
O
7.92
-0.0
60.
00-0
.38
-0.5
50.
08-0
.16
0.00
0.00
-0.0
40.
040.
08
- PR
IJE
VO
Z -0
.47
0.00
0.00
0.68
1.84
0.75
0.00
0.11
0.07
-3.9
20.
190.
04
- V
EZE
-0
.19
0.00
0.00
0.00
0.00
10.9
6-0
.04
0.27
0.00
0.00
0.00
0.00
-
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
1.
460.
030.
00-0
.02
0.00
0.03
-0.1
1-0
.02
-0.4
10.
03-0
.14
0.17
-
OB
RA
ZOV
AN
JE
0.00
0.00
0.00
0.00
0.00
0.00
0.00
0.00
0.00
5.31
0.00
0.00
-
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
1.80
0.00
0.00
0.00
-0.1
00.
00-0
.11
0.40
0.00
0.00
0.00
-0.5
8 -
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
11
.47
0.78
0.01
0.00
0.12
-0.2
40.
16-0
.07
-0.2
2-0
.12
0.09
0.00
-
85
Tabe
la 1
6 (d
rugi
dio
) –I
ndek
s po
troš
aki
h ci
jena
za
Br
ko s
pri
vrem
enim
um
anje
njim
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2006
. (ba
za in
deks
a 20
05=1
00 i
stop
e pr
omje
ne)
Stop
e pr
omje
ne M
/M-1
2 20
06.
Ja
n-06
Feb-
06M
ar-0
6A
pr-0
6M
aj-0
6 Ju
n-06
Jul-0
6A
ug-0
6Se
p-06
Okt
-06
Nov
-06
Dec
-06
2005
.
Op
i ind
eks
5.05
4.70
4.66
4.21
3.04
5.
845.
395.
755.
783.
863.
793.
89
4.65
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
6.56
5.90
5.75
3.78
0.11
6.
425.
957.
097.
687.
776.
585.
57
5.71
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-0
.13
-0.0
52.
711.
801.
80
2.48
2.17
2.16
1.34
2.01
1.99
1.99
1.
68
OD
JEA
I O
BU
A
-1.7
7-1
.72
-1.8
5-2
.24
-2.3
3 -2
.51
-3.0
1-2
.64
-2.6
9-1
.66
-0.9
2-0
.92
-2.0
2 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OS
NA
BD
IJE
VA
NJE
, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
9.
698.
478.
4114
.74
14.7
4 14
.86
14.8
614
.72
14.6
62.
943.
073.
07
9.82
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E-0
.02
0.00
0.09
0.02
0.34
0.
170.
12-0
.19
-0.3
3-0
.28
-0.0
80.
28
0.01
ZDR
AV
STV
O
7.55
7.96
7.96
7.56
6.96
7.
046.
876.
876.
826.
706.
766.
85
7.16
PRIJ
EV
OZ
6.77
6.21
5.29
3.04
4.35
5.
443.
632.
762.
26-4
.67
-3.8
1-0
.81
2.43
VE
ZE
-3.0
1-3
.01
-3.0
1-2
.85
-2.8
5 7.
807.
768.
058.
058.
0511
.02
11.0
2 3.
88
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
0.
670.
700.
700.
670.
67
0.70
0.59
1.42
1.00
0.98
0.82
1.01
0.
83
OB
RA
ZOV
AN
JE
0.00
0.00
0.00
0.00
0.00
0.
000.
000.
000.
005.
315.
315.
31
1.33
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
1.85
1.85
1.85
1.85
1.75
1.
751.
632.
052.
052.
002.
001.
40
1.84
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
10
.56
10.8
610
.87
10.8
711
.00
10.7
410
.92
11.3
711
.13
11.4
011
.98
12.0
4 11
.14
86
Tabe
la 1
7 –I
ndek
s po
troš
aki
h ci
jena
u B
iH s
a i b
ez p
rivr
emen
ih u
man
jenj
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima:
pon
deri
. God
ine
2005
– 2
006.
(nor
mal
izir
ane
vrije
dnos
ti)
CPI
H
ICP
CO
ICO
P O
DJE
LJC
I 20
05_p
onde
ri20
06_p
onde
ri20
05_p
onde
ri20
06_p
onde
riO
PI
IND
EK
S 10
0000
010
0000
010
0000
010
0000
0H
RA
NA
I B
EZA
LKO
HO
LNI
NA
PIC
I 33
2730
3300
6833
2730
3301
73
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
42
270
4629
942
270
4631
7
OD
JEA
I O
BU
A63
742
6022
863
742
6004
4
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
10
7396
1117
6310
7396
1118
06
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O O
DR
ŽAV
AN
JE K
UE
86
220
8232
186
220
8225
1
ZDR
AV
STV
O
4661
644
357
4661
644
377
PRIJ
EV
OZ
1244
2913
0138
1244
2913
0172
VE
ZE31
947
3505
431
947
3506
3
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
43
084
4111
443
084
4111
1
OB
RA
ZOV
AN
JE12
146
1166
712
146
1167
1
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
3221
230
893
3221
230
903
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
77
208
7609
877
208
7611
2
87
Tabe
la 1
8 –I
ndek
s po
troš
aki
h ci
jena
u F
BiH
sa
i bez
pri
vrem
enih
um
anje
nja
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a: p
onde
ri. G
odin
e 20
05 –
200
6.(n
orm
aliz
iran
e vr
ijedn
osti)
CPI
H
ICP
CO
ICO
P O
DJE
LJC
I 20
05_p
onde
ri20
06_p
onde
ri20
05_p
onde
ri20
06_p
onde
riO
PI
IND
EK
S 10
0000
010
0000
010
0000
010
0000
0
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
3389
1333
7078
3389
1333
7177
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
39
386
4318
739
386
4320
1O
DJE
A I
OB
UA
6411
562
270
6411
562
288
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
10
3105
1047
5410
3105
1047
83
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O O
DR
ŽAV
AN
JE K
UE
87
045
8373
687
045
8376
4
ZDR
AV
STV
O
4151
740
372
4151
740
010
PRIJ
EV
OZ
1218
2112
8085
1218
2112
8133
VE
ZE32
853
3459
132
853
3460
2R
EK
RE
AC
IJA
I K
ULT
UR
A
4453
742
907
4453
742
986
OB
RA
ZOV
AN
JE12
503
1197
612
503
1197
9
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
3520
934
124
3520
934
135
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
78
996
7692
078
996
7694
2
88
Tabe
la 1
9 –I
ndek
s po
troš
aki
h ci
jena
u R
S sa
i be
z pr
ivre
men
ih u
man
jenj
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima:
pon
deri
. God
ine
2005
– 2
006.
(nor
mal
izir
ane
vrije
dnos
ti)
CPI
H
ICP
CO
ICO
P O
DJE
LJC
I 20
05_p
onde
ri20
06_p
onde
ri20
05_p
onde
ri20
06_p
onde
riO
PI
IND
EK
S 10
0000
010
0000
010
0000
010
0000
0
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
3192
0231
5414
3192
0231
5538
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
46
738
5096
546
738
5098
7O
DJE
A I
OB
UA
6320
656
643
6320
656
088
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
SN
AB
DIJ
EV
AN
JE, E
LEK
TRI
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
11
6030
1252
5511
6030
1253
03
NA
MJE
ŠTA
J, K
UA
NS
KI
UR
EA
JI I
RE
DO
VN
O O
DR
ŽAV
AN
JE K
UE
85
160
8020
485
160
7994
4
ZDR
AV
STV
O
5662
152
094
5662
152
789
PRIJ
EV
OZ
1285
5113
3113
1285
5113
3178
VE
ZE30
490
3615
530
490
3616
0R
EK
RE
AC
IJA
I K
ULT
UR
A
4080
338
248
4080
338
094
OB
RA
ZOV
AN
JE12
161
1175
412
161
1175
9
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
2696
825
342
2696
825
353
RA
ZLI
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
74
070
7481
374
070
7480
7
89
Rje nik
Agregatni indeksi: indeksi koji su izra unati kao ponderisani prosjeci elementarnih
indeksa, a odnose se na hijerarhijske pozicije po inju i od proizvoda.
Agregiranje (indeksa): kombinacija povezanih kategorija, obi no unutar zajedni ke
grane hijerarhije, koja pruža informacije na širem nivou nego što je onaj na kojem su
izvršena posmatranja.
Bazni period: vremenski period iji se prikupljeni podaci koriste kao baza za
izra unavanje indeksa ili drugih omjera.
Bazna cijena: cijena iz baznog perioda.
Cijena prije zamjene: cijena zamjenskog proizvoda iz prethodnog mjeseca.
Elementarna stavka: proizvod koji je identificirao snimatelj koji ujedno bira i specifi ne
vrste, marke i pakiranja. Za svaki proizvod je odre ena odgovaraju a kvota.
Frekvencija prikupljanja: stopa po kojoj se prikupljaju elementarne cijene. Za CPI i
HICP u BiH odabrana su prikupljanja jednom ili dva puta mjese no.
Hijerarhija: struktura po kojoj su klasificirani indeksi potroša kih cijena. Predstavljena
je piramidalnom strukturom, po inju i od najdetaljnijeg do agregatnog nivoa.
Izra unati bazni indeksi: indeksi koji se izra unavaju s bazom decembar prethodne
godine kao referentnim indeksnim periodom.
Izvještavanje: formatirana lista informacija poput cijena, indeksa itd.
Jedinica mjere: stvarna jedinica kojoj su pridružene vrijednosti i u kojoj je izražena
prikupljena koli ina pojedina nog proizvoda.
Kontrole: specifi ne kontrole cijena i indeksa koje omogu uju korisniku da otkrije
mogu e pogreške u mikropodacima.
Korpa proizvoda: izbor proizvoda koja doma instva kupuju putem nov anih transakcija,
i za koje se prikupljaju cijene. Odabire se s ciljem predstavljanja naj eš eg ponašanja
potroša a u smislu njihove finalne potrošnje.
Lan ani indeks: indeksi koji su povezani usvajanjem zajedni kog referentnog indeksnog
perioda za izra unate bazne indekse s bazom decembar prethodne godine.
Marka: omogu uje identificiranje proizvo a a svakog proizvoda.
Makropodaci: agregatni indeksi dobijeni Laspeyresovom formulom.
91
Mikropodaci: prikupljene elementarne cijene.
Modeli: upitnici koji se popunjavaju cijenama prikupljenim na terenu.
Oznake: kvalitativni pokazatelj povezan s prikupljenom cijenom.
Prikupljena koli ina: specifi na koli ina u kojoj se proizvod prodaje. Izražena je u
razli itim jedinicama mjere.
Prodajno mjesto: osnovne jedinice (prodavaonice) u kojima se prikupljaju cijene
Prosje ni podaci: vrijednosti koje su izra unate na bazi prikupljenih elementarnih
cijena. Radi se o prosje nim cijenama ili prosje nim indeksima koji se odnose na
specifi ni proizvod. Op enito, za CPI u BiH one su izra unate kao geometrijske sredine.
Prosje ni podaci su izra unati Modulom 1 procedure na nivou grada, a koriste se za
izra unavanje agregatnih indeksa na nivou grada, entiteta ili države.
Pohranjivanje: korak u radu kojim se podaci pohranjuju i zašti uju od mijenjanja.
Provodi se na kraju procesa ocjenjivanja vrijednosti mikro i makro podataka.
Ponderi: koeficijenti kojima se izražava važnost proizvoda u korpi i po kojima se
izra unavaju agregatni indeksi kao ponderisani prosjeci, po evši od elementarnih
indeksa. Bazirani su na podacima povezanim s finalnom potrošnjom doma instava ili na
podacima o procijenjenom broju stanovnika prema rezultatima HBS ankete provedene
2004. godine.
Referentni bazni indeksi: indeksi izra unati na bazi 2005. Dobijeni su ulan avanjem
izra unatih baznih indeksa.
Referentni indeksni period: period za koji je indeksna baza 100. CPI u BiH je
izra unata s bazom decembar prethodne godine (izra unati indeksi) ili s bazom 2005.
(referentni indeksi) koja je zajedni ka baza koja omogu uje pore enje izme u razli itih
godina.
Referentni period cijena: period u kojem je vrednovana cijena. Op enito za CPI u BiH
ovaj period je decembar prethodne godine.
Referentni period pondera: period iz kojeg su uzeti troškovi sa ciljem izra unavanja
pondera.
Serija: set redovnih zakazanih snimanja cijena u me usobno slijede im vremenskim
periodima (jednom ili dva puta mjese no). Odnosi se na elementarne stavke.
Stopa promjene: stopa promjene u specifi nom referentnom periodu u pore enju s
vrijednoš u s po etka tog perioda ili iz konkretno definiranog ranijeg perioda. Op enito
za CPI su najzna ajnije stope koje predstavljaju pore enje teku eg mjeseca u odnosu na 92
prethodni mjesec ili u odnosu na isti mjesec prethodne godine (ova posljednja predstavlja
mjeru inflacije).
Tip prodajnog mjesta: tipologija prodajnih mjesta kojoj prodajno mjesto pripada
(supermarket, hipermarket, diskont itd.).
Vrsta: detaljnije definira specifi nu odabranu stavku u prodajnom mjestu, a u skladu s
opisom proizvoda koji su dali statisti ki zavodi. Za svježe vo e i povr e su to prirodne
vrste, a za ure aje su odre ene tehni kim karakteristikama svakog od njih.
Zona prodajnog mjesta: pokazuje nalazi li se mjesto prikupljanja cijena u gradskoj ili
prigradskoj zoni.
93