1

N e d j e l j n i l i t u r g i j s k i l i s t i ć

ŽUPA SVETOG ROKA- DRAŠKOVEC

Godina XI - C Broj 46. 06.11.2016. TRIDESET I DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU

Godina I Broj 15 15.lipanj 2003.

Pon.-07.11.2016.

Baldo,Lazar

1.

Ut. 08.11. Bl.Gracija Kotorski

1.Age Jezerčić u 18,00 (Čukovec)

Sr.-09.11. POSVETA

LATERANSKE BAZILIKE

1.Valent g.Martin i Magdalena Mirić i ob.Mikec u 7,30(Draškovec)

2.Florijan Horvat i rod. Marija i Lovro u 9,00(Donji Kraljevec)

Ĉet. -10.11.

Sv.Leon Veliki,papa

1.Ljuba Dragutin i Josip Fundak;Ines i Filip

AĎelić;Eva,Stjepan,Blaţ,Ana,Mara Triplat u 18,00 (Donji Kraljevec)

Pet. -11.11.

Sv.Martin Tourski,

biskup

-PROŠTENJE U PODTURNU

-KLEČANJE U PRELOGU 1.Antun Koţnjak g. u 18,00 (Donji Kraljevec)

Sub.-12.11. Sv.Jozafat,biskup

1.Branka Hranjec 8.d. u 7,30 (Donji Kraljevec)

2.Katarina Percač g. u 18,00(Draškovec)

NED.13.11.2016. TRIDESETA I TREĆA NEDJELJA KROZ GODINU

1.Josip Kvakan;Katarina i Stjepan Repalust u 7,30 (Draškovec)

2.Marija Gosarić i ob.Pintač u 9,00(Donji Kraljevec)

3. ŢUPNA sv. MISA u 10,30-(Draškovec)

(Za sve župljane žive i mrtve)

RRR AAA SSS PPP OOO RRR EEE DDD SSS VVV EEE TTT III HHH MMM III SSS AAA

EvanĊelje Lk 20,27-38 Ĉitanje svetog EvanĊelja po Luki U ono vrijeme: Pristupe neki od saduceja koji nijeĉu uskrsnuće i upitaše Isusa: »Uĉitelju! Mojsije nam napisa: Umre li bez djece ĉiji brat koji imaše ženu, neka njegov brat uzme tu ženu te podigne porod bratu svomu. Bijaše tako sedmero braće. Prvi se oženi i umrije bez djece. Drugi uze njegovu ženu, onda treći; i tako redom sva sedmorica pomriješe ne ostavivši djece. Naposljetku umrije i žena. Kojemu će dakle od njih ta žena pripasti o uskrsnuću? Jer sedmorica su je imala za ženu.« Reĉe im Isus: »Djeca se ovog svijeta žene i udaju. No oni koji se naĊoše dostojni onog svijeta i uskrsnuća od mrtvih niti se žene niti udaju. Zaista, ni umrijeti više ne mogu: anĊelima su jednaki i sinovi su Božji jer su sinovi uskrsnuća.« »A da mrtvi ustaju, naznaĉi i Mojsije kad u odlomku o grmu Gospodina zove Bogom Abrahamovim, Bogom Izakovim i Bogom Jakovljevim. A nije on Bog mrtvih, nego živih. Ta svi njemu žive!« Rijeĉ Gospodnja

s

v

e

t

Zborna molitva

Svemogući milosrdni Bože,ukloni sve

protivštine duha i

tijela da ti služimo slobodna i radosna

srca. Po Gospodinu.

Nedjeljni liturgijski Listić župe sv.Rok, Draškovec (za internu upotrebu) IZDAJE:Župa sv.Rok, Draškovićeva 45.; tel.643007

e-mail; zupni.ured.draskovec@ck.t-com.hr Web stranica župe; zupa-sveti-rok.hr/hr_HR/

IBAN: PBZ HR8223400091116008876 /za donacije/

2

ŠTO JE NADA ? Nije jednostavno shvatiti što je nada. Kaže se da je nada najponiznija od triju krjeposti, jer je skrivena u životu. Vjera se vidi, čuje se, zna se što je vjera. Ljubav se čini, zna se što je ljubav. No, što je nada? Što je stav nade? Možemo reći da je nada u prvome redu rizik. Ona je riskantna krjepost, lcrjepost - kako kaže sv. Pavao - »gorljivoga iščekivanja objave Sina Božje-ga«. To nije iluzija. Imati nade znači upravo to: biti u napetosti spram te objave, spram radosti koja će ispuniti naša usta smijehom (usp. Ps 126, 2). Prvi su kršćani prikazivali nadu kao sidro: nada je sidro, usidreno u obalu Onostranoga. A naš je život baš hod prema tome sidru. Pitam se: Gdje smo usidreni? Jesmo li usidreni na obali toga dalekog 'oceana’, ili u nekoj umjetnoj uvali, koju smo sami stvorili svojim pravilima, svojim ponašanjem, svojim rasporedom, svojim kleri-kalizmima...? Jesmo li usidreni tu gdje je sve udobno i sigurno? To nije nada. Gdje je usidreno moje srce? PAPA FRANJO, Meditacija u kapeli Doma sv. Marte, 29. listopada 2013.

**************************************************************************** Nezadovoljan čovjek

unosi nemir u kuću.

Uvijek gunđa, svemu se ruga, posvuda zamjera i

negoduje, čini stan nenastanjivim i život

neizdrživim. Nezadovoljnik u kući smrt je svih

životnih radosti. Zadovoljan čovjek

sunce je i blagoslov.

S njime u kuću ulazi komadić neba.

On donosi mir i radost.

Za svakim stolom je prijateljstvo.

A kad padne mrak, on pali zvijezde i pomaže svima

svladati brige.

Zadovoljan čovjek je anđeo koji u kuću donosi sunce,

nebeski suvenir.

Anđeo nikoga ne šalje k vragu. Phil Bosmans

Cvijeće ne pripravljamo za crkvu, kao ures

prostora, pa niti za oltar ili ambon, iako je ondje najĉešće smješteno, nego ga pripravljamo za liturgiju.

»Kruh i vino, voda i ulje, kád, pepeo, vatra, cvijeće, kao i svi drugi elementi uzeti iz reda stvorenja imaju u liturgiji svoje mjesto kao prinos Stvoritelju te ujedno doprinose dostojanstvu i ljepoti samoga slavlja.« (Ivan

Pavao II., Vicesimus quintus annus, 10). Stavljanje cvijeća u prostor slavlja stoga ne smije biti voĎeno idejom obredne ‘kulise’, koja ostaje na razini statičnosti, a time i liturgijske nevaţnosti. Ţeljena ‘dinamika cvijeća’ ne postiţe se razigranošću boja, kompozicijskih oblika i volumena, nego prije svega

nastojanjem da cvijeće bude shvaćeno kao obredni element, utkan u obrednu dinamiku. Stoga će cvjetna

kompozicija, svojom bojom (ili bojama), izborom mjesta, paţljivim odabirom oblika i mjere, svojim vlastitim jezikom interpretirati otajstvenu dinamiku spasenja i na taj način biti ucijepljena u ‘dogaĎanje’ slavlja. Cvijeće u liturgiji nije zato da bude

interpretirano nego da interpretira. Cvjetno izricanje otajstva što ga kršćanska zajednica u liturgiji slavi nema za cilj izazvati divljenje ljudi, nego dati slavu Svevišnjemu i ljude pozvati da se pridruţe tome »hvalospjevu stvorenja«. Otajstva spasenja slavimo cvijećem kao što ih slavimo pjesmom, poklikom, stavom tijela, svečanim ruhom, prinosom

dara... Stavljanje cvijeća u liturgijski prostor iziskuje

odricanje, odvajanje od onoga što nam stvara ugodu i doţivljaj ljepote. Ono u čemu nam je Stvoritelj udijelio spoznaju Ljepote, taj isti dar uzvraćamo njemu, kao jedini znak zahvalnosti.

Da bi cvijeće u liturgiji moglo jasnim jezikom komunicirati ljudsko slavljenje Gospodina i ujedno Boţji objaviteljski (epifanijski) odgovor, potreban je i osjećaj za pravu mjeru. Kao što se snaga ljudske riječi moţe izgubiti u mnoštvu riječi i ţamoru ljudi, tako i govor cvijeta moţe biti ugušen ‘zaglušnim’ go-vorom cvijeća. Mudrost Istoka moţe i ovdje biti

inspirativna: Neki je car kanio pohoditi vrt nekoga slavnoga vrtlara, poznatoga po iznimnoj umješnosti gajenja cvijeća. Očekujući cara vrtlar je, unatoč svoj ljubavi utkanoj u uređeni vrt, po-čupao sve cvijeće i ostavio samo jedan odabrani cvijet, da bi carevo oduševljenje moglo biti veće. Ta mudrost mjere i mudrost izbora potrebna je i u

iščekivanju liturgijskoga Gospodinova pohoda kršćanskoj zajednici.

IZ ŢIVOTA NAŠE ŢUPE Redovni godišnji doprinos za župne potrebe 2016

1.Štefica Vlah,Cvjetna 17,Donji Kraljevec 2.Slava Fundak,Mlinska 11,Donji Kraljevec 3.Ivan Matjačić,M.Gupca 10,Draškovec 4.ob.Mihocek,Oporovec 140 5.Dragutin Tota,J.Slavenskog 14,Draškovec 6.ob.Sinanović,Ludbreška 12,Donji Kraljevec 7.Marija Erdelji,Oporovec 168 8.Andrija Vlah,Prvomajska 10,Draškovec 9.ob.Matjačić,T.Ujevića 1,Hemuševec 10.ob.Verli,Murska12,Donji Kraljevec 11.ob.Kalšan,M.Gupca 9,Draškovec 12.ob.Hižman,B.Radića 17,Draškovec 13.Josip Martinec,Prvomajska 13,Draškovec 14.Đuro Slaviček,Draškovićeva 4,Draškovec 15.ob.Ružić,Ludbreška 80,Donji Kraljevec 16.Ana Ružić,Ludbreška 14,Donji Kraljevec Hvala svima koji svoje obaveze prema Crkvi ispunjavaju. ********************************************

Zaručnički tečajevi u 2016.

1.Varaždin-14,15,16 i 17. XI od 19-21. sat

Prijaviti se ţupniku šest mjeseci prije vjenčanja =======================================

ŢUPNI VJERONAUK: 12.11.-Draškovec-Prvopričesnici u

10,00,a Firmanici u 10,30;Donji Kraljevec:Prvopričesnici u

11,30,a Firmanici u 12,00 RODITELJSKI 13.11. u 15,00 Prvopričesnici u 15,30 Firmanici.

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ Govor cvijeća u kršćanskoj liturgiji Prijateljevati s cvijećem znači prijateljevati sa ţivotom, s njegovim početkom, rastom, plodom i umiranjem... Briga za cvijeće potiče na brigu za ţivot. Kratkotrajnost i prolaznost čovjekova ţivota prispodobljena je cvijetu, a čovjekova dugovječnost stablu koje broji vjekove. Tijesna povezanost cvijeta i ţivota, prisutna u gotovo svim

kulturama, nalazi svoju potkrjepu i u biblijskoj tradiciji Svetopisamski opis nastanka svijeta na početak ţivota na Zemlji stavlja bilje, izraslo snagom Boţjega Duha iz trostrukoga izvora ţivota: iz zemlje, vode i svjetla (usp. Post 1,1-11). Takav slijed razvoja ţivota, koji ima početak u zelenilu koje pokriva zemlju, potvrĎuje i

suvremena paleobiologija. Cvijeće, stoga, nije samo ures. Njegova simbolika, duboko prisutna već i u najstarijim civilizacijama, govori o ţivotu.